Organizacija rada ministarstva vanjskih poslova BiH

Seminarski rad

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................................2

1. Podrijetlo i razvoj ministarstva vanjskih poslova................................................................................3

2. Nadležnosti ministarstva vanjskih poslova........................................................................................6

3. Struktura Ministarstva vanjskih poslova BiH......................................................................................7

Zaključak...............................................................................................................................................16

Literatura..............................................................................................................................................17

Uvod

Ovaj seminarski rad je podijeljen u tri velike cjeline; prva poglavlje nosi naziv Ministarstvo vanjskih poslova, drugo poglavlje Nadležnosti ministarstva vanjskih poslova, a treće poglavlje je nazvano Struktura Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Cilj seminarskog je opisivanje rada ministarstva vanjskih poslova, način na koji funkcionira, kojim organima raspolaže, koje su mu nadležnosti, te o kompleksnosti ovog državnog tijela.

Kao glavne nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova mogu se navesti neke, među

kojima su davanje uputa i naloga svojim diplomatskim i konzularnim predstavnicima,

praćenje njihove djelatnost, analiziranje i distribuiranje informacija, predlaganje mjera i

pitanja vanjske politike. Također surađuje sa službenim predstavništvima trećih država i

međunarodnim organizacija akreditiranih u vlastitoj zemlji.

2

1. Podrijetlo i razvoj ministarstva vanjskih poslova

Sve do 17. stoljeća odgovornost za diplomaciju Europskih država rutinski je

dodjeljivana birokracijama na zemljopisnoj osnovi. Neki od tih ureda bili su odgovorni i za

domaće određene poslove. Ta se slika počela mijenjati kada je u Francuskoj 1626. godine,

kardinal Richelieu, osnovao prvo ministarstvo za vanjsku politiku ili „ministarstvo vanjskih

poslova“. Taj je razvoj neizbježna posljedica njegova stajališta da je održavanje ravnoteže

među europskim državama osnovno načelo vanjske politike, za što je potrebno neprestanice

njegovati odnose među njima, a to zahtijeva stalnu prisutnost veleposlanika u svim važnijim

gradovima. Ipak je tek u 18. stoljeću odredba o promišljanju vanjskih poslova i upravljanju

diplomacijom u jedinstvenom ministarstvu vanjskih poslova s „ministrom vanjskih poslova“

na čelu postala opće pravilo u Europi. Velika Britanija je kasnila čekajući da se otvori Ured za

vanjske poslove sve do 1782. godine. Američko državno tajništvo oformilo se 1789. godine, a

Kina, Turska i Japan slijedile su taj primjer tek krajem 19.st. I u Europi je sve do kasnog 19.st.

ministarstvo za vanjsku politiku ostalo maleno i nije postalo birokratski sofisticiranije. Do tog

vremena ministarstva su podijeljena na različite upravne jedinice na temelju specijalizacije za

pojedinu funkciju npr. za ugovore ili protokol. Ministarstvo vanjskih poslova u 19.st. imalo je

protivnike u vidu monarha, predsjednika, kancelara i premijera koji smatraju da njihovi

položaji daju posebne ovlasti da se upliću u te poslove. Glavni razlog za formiranje ovog

ministarstva bilo je informiranje, jačanje, odašiljanje, financiranje i održavanje sigurnih i

redovitih komunikacija s diplomatskim predstavnicima država u inozemstvu.

Nesumnjivo, dijelom zbog diplomatske povezanosti birokracije, ministarstvo vanjskih

poslova ostaje istaknut odjel središnje vlade u svim državama. Osoblje većine ministarstava

vanjskih poslova brojnije je nego u 19. st.1

1 Usp sa Berridge, R. Geof, Diplomacija teorija i praksa, Fakultet političkih nauka, Zagreb, 2004., str. 9.

3

2. Pisano i usmeno komuniciranje

Pisana komunikacija i korespondencija u diplomaciji vrlo su važne diplomatske

tehnike. Sposobnost usmenog pregovaranja, koja je bit diplomacije, imaju u određenoj mjeri i

osobe koje nisu vezane za diplomaciju, međutim to nije slučaj u pisanoj komunikaciji.

Prilikom sastavljanja diplomatskih nota, službenih diplomatskih pisama ili pro memorija opća

pismenost, pristojnost i poznavanje pravila drugih specijaliziranih korespondencija nisu od

velike pomoći. Oblici diplomatskog dopisivanja su osobno pismo, službeno pismo, nota,

memorandum i non-paper. Osobno pismo može se pisati u privatne ili službene svrhe, piše se

u službenom svojstvu, ali se ne poziva na funkciju. Ovim pismom šalje se osobna poruka

adresantu npr. čestitka jubilarnog rođendana ili značajne godišnjice, saučešće povodom

smrtnog slučaja u obitelji, preporuka ili osobna zamolba. Službeno pismo je formalnije,

službenije i „hladnije“ od osobnog i pošivatelj njime ističe svoju funkciju i položaj. Nota

predstavlja najslužbeniji i najformalniji oblik komunikacije u diplomaciji. Putem nota odvija

se komunikacija između ministarstava vanjskih poslova zemalja kao i komunikacija između

ministarstva vanjskih poslova zemlje primateljice i diplomatsko-konzularnih predstavništava

u toj zemlji te komunikacija između diplomatskih predstavništava raznih zemalja u jednoj

državi. Note se mogu koristiti u različite svrhe, od rutinskih poput obavještavanja o odsutnosti

ambasadora iz zemlje službovanja do ozbiljnih diplomatskih tema poput protesta prema

politici zemlje primateljice. Kako note pokrivaju širok broj područja imamo specijalizirane

note za određene teme. Protestnom notom izražava se nezadovoljstvo, ultimativnom notom se

predaje ultimatum, cirkularnom notom služimo se kada ministarstvima ili diplomatskim

misijama u jednom centru želimo proslijediti istu obavijest, dok zajedničkom ili kolektivnom

notom dvije ili više diplomatskih misija iznose zajednički stav ili zahtjev prema zemlji

primateljici. Ovi oblici pismena predstavljaju manje formalne dopise koji služe kao

podsjetnici ili prijedlozi koji se predaje drugoj strani tijekom razgovora. Memorandum se

koristi za iznošenje razumijevanja nekog dogovora ili njegovog dijela. Non-paper još je

neformalniji od memoranduma. Predstavlja neslužbeni prijedlog koji se predaje drugoj strani

u pregovorima bez da se iz njega vidi odakle potječe. Koristi se kada se želi neslužbeno

predstaviti određena pozicija ili politika da bi se vidjelo kako će biti primljena ili u

multilaterlanoj diplomaciji da se utvrde maksimalni zajednički stavovi bez preuzimanja

odgovornosti za napisani tekst.2

2 Usp sa Nick, Stanko, Diplomacija: metode i tehnike, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije, Zagreb, 2010. str.67.

4

Usmena komunikacija odnosi se na razgovore u kojima je izgovorena riječ osnova

komunikacije. U govoru se možemo služiti raznim tehnikama kao što su intonacija, redoslijed

riječi, isticanje ili ponavljanje rečenica da bi sugovorniku bolje približili svoje stajalište. Uz

to možemo se služiti i neverbalnim oblicima komunikacije, gestikulacijama, grimasama,

osmjehom, dodirivanjem sugovornika ili čak udaranjem šakom o stol, međutim ove „efekte“

moramo koristiti kontrolirano i vrlo umjereno. U diplomatskoj komunikaciji vrlo je važan

izbor riječi koje označavaju upravo ono što želimo reći. Tijekom godina i stoljeća razvoja

diplomacije usavršen je čitav niz izraza i formulacija za odbijanje ili prihvaćanje prijedloga

sugovornika bez korištenja jakih ili euforičnih riječi. Vrlo je važno uvijek biti suzdržan, a

postoji i diplomatski žargon koji koristi „umekšane“ izraze koji obično predstavljaju puno

jača značenja od izrečenog. Bitno je spomenuti još jedno sredstvo koje koristimo u razgovoru

a to je stanka. Stankom između rečenica ili riječi dajemo važnost i privlačimo pažnju

sugovornika na određeni dio izlaganja. Kao i sve navedeno dosada i stanka se koristi ciljano i

umjereno jer prečestim korištenjem postižemo suprotan učinak od željenog.3 Razgovor

telefonom je također oblik usmene komunikacije s razlikom da se sugovornici ne vide, što

nameće određena ograničenja, ali ima i svoje prednosti. U odnosu na pisani tekst, telefonski

razgovor je osobniji, daje nam sigurnost da je poruka prenešena i da (ako se ne snima) neće

biti traga o izgovorenom i time ostavlja mogućnost poricanja. Predstavljanje kod telefonskog

razgovora je vrlo bitno i nije se dovoljno predstaviti imenom i prezimenom. Prvo se navodi

ime države i institucije koju predstavljamo, zatim funkcija koju obnašamo i na kranu ime i

prezime. To bi primjerom izgledalo ovako: „Zovem iz Ministarstva vanjskih poslova

Republike Hrvatske, govori glavni pravni savjetnik, ambasador dr. Stanko Nick. Molim vezu

sa šefom međunarodnopravne službe gospodinom Szenasijem“. U telefonskom razgovoru

treba izbjegavati uvodnu kurtoaziju, eventualno se možemo, dobrom poznaniku, jednom

rečenicom osvrnuti na zadnji susret. Odmah iza toga prelazimo na stvar zbog koje zovemo te

na kraju također kratko i uljudno uputimo pozdrav. Zbog same forme telefonske

komunikacije, a izrazito u slučaju ako se jedan od sugovornika služi stranim jezikom,

potrebno je koristiti kratke i jasne rečenice te imati na umu da sugovornik ne može vidjeti

naše geste. Ukoliko je tema o kojoj želimo razgovarati opširna bolje je telefonski samo

ugovoriti sastanak i samo natuknuti o čemu se radi. 4

3Usp sa Roberts, Ivor, Satow's Diplomatic Practise, Oxford university press, Oxford, UK, 2010.4 Usp sa Nick, Stanko, Diplomacija: metode i tehnike, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije, Zagreb, 2010. str.68.

5

2. Nadležnosti ministarstva vanjskih poslova

Ministarstvo vanjskih poslova nadležno je za:

provođenje utvrđene politike BiH i radi na razvoju međunarodnih odnosa u skladu sa

stavovima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine;

predlaže utvrđivanje stavova o pitanjima od interesa za vanjskopolitičke aktivnosti i

međunarodni položaj BiH;

zastupanje BiH u diplomatskim odnosima prema drugim državama, međunarodnim

organizacijama i na međunarodnim konferencijama, i za neposrednu komunikaciju sa

diplomatskim i predstavništvima drugih država i misijama međunarodnih organizacija

u BiH i obavlja stručne poslove u vezi sa tim;

praćenje stanja i razvoj međunarodnih odnosa BiH sa drugim državama,

međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i

međunarodnih odnosa i o tome izvještava Parlament Bosne i Hercegovine,

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljem

tekstu: Vijeće ministara);

predlaganje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine uspostavljanja ili prekida

diplomatskih ili konzularnih odnosa sa drugim državama;

suradnju s međunarodnim organizacijama, predlaganje Predsjedništvu Bosne i

Hercegovine učlanjenje, odnosno učešće BiH u radu međunarodnih organizacija;

organiziranje, usmjeravanje i koordiniranje rada diplomatsko-konzularnih

predstavništava BiH u inostranstvu;

pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma;

vršenje poslova u vezi sa boravkom i zaštitom prava i interesa državljana BiH na

stalnom i privremenom boravku u inostranstvu i domaćih pravnih lica u inostranstvu;

da u suradnji sa nadležnim ministarstvima i institucijama prati međunarodna

ekonomska kretanja i odnose i obavještava nadležne organe o tome, kao i o

ekonomskim odnosima BiH sa pojedinim zemljama i regionima; � poticanje, razvijanje i koordinacija suradnje sa iseljeništvom iz BiH;

pripremu dokumentacije, analiza, informacija i drugih materijala za potrebe

Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i drugih organa nadležnih za

provođenje vanjske politike.5

3. Struktura Ministarstva vanjskih poslova BiH5 Usp sa http://www.sipa.gov.ba/bs/pdfbs/zmo5-03.pdf (28.10.2014., 16:30h)

6

ORGANIZACIONE JEDINICE MIP- a BIH I VRSTE INFORMACIJA

URED ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU

Informacije za medije i javnost o aktivnostima iz djelokruga rada MVP BiH i DKP

BiH u svijetu;

Podatke o aktivnostima na kreiranju pozitivnog imidža MVP BiH i DKP u svijetu;

Podatke o pisanim dokumentima koje izdaje Ured

URED ZA REVIZIJU

Inspekcija MVP-a BiH je stručni konsultivni organ ministra, zamjenika ministra i sekretara, te

na osnovu toga daje svoje ocjene i mišljenja, kao i prijedloge za unapređenje rada ili

rješavanje konkretnih pitanja. Inspekcija u svojoj službi drži: Propise koji su bitni za njen rad,

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, opća akta i uputstva; Preglede izvještaja

o izvršenoj inspekciji DKP-a BiH u inostranstvu; Pregled nalaza i mišljenja koja su davana po

nalogu rukovodstva MVP-a; Dokumentaciju o pojedinačnim slučajevima i zahtjevima o

kojima je raspravljala

SEKTOR ZA BILATERALNE ODNOSE

Sektor za bilateralne odnose (BIL) vodi stalne diplomatske poslove iz oblasti bilateralnih

odnosa Bosne i Hercegovine sa drugim državama u svijetu. Podaci kojima raspolaže

klasificiraju se prema sljedećem: (A) Podaci o državama u svijetu (međunarodno priznatim i

specijalnim subjektima međunarodnog prava): Opći podaci (geografski, demografski,

unutrašnjopolitički, ekonomski, povijesni i dr.), Vanjskopolitički odnosi (prema trećim

državama i međunarodnim organizacijama), (B) Strateški koncept i opći pregled bilateralnih

odnosa BiH. (C) Podaci o bilateralnim odnosima Bosne i Hercegovine sa državama u svijetu

(međunarodno priznatim i specijalnim subjektima međunarodnog prava): Međusobno

priznanje i uspostavljanje diplomatskih i konzularnih odnosa, Pregled i kontakt-podaci

diplomatsko-konzularnih misija (uključujući šefove misija, ali ne i druge službenike),

vizni režim, strateški koncept vanjskopolitičkog odnosa BiH prema predmetnoj državi,

političko-diplomatski odnosi (historija, razvoj, analiza), ekonomski odnosi, drugi oblici

suradnje, uključujući vojni, Posjete na visokom nivou (šefa države, šefa vlade ili ministra

7

vanjskih poslova), ne uključujući informacije o drugim članovima delegacije, kao ni

financijski aspekt posjeta, Ostale posjete (specijalne misije), uključujući informaciju o šefu

delegacije, ali ne i drugim članovima delegacije, kao ni financijski aspekt posjeta, Zvanična

izlaganja na bilateralnim skupovima, Zajedničke deklaracije i drugi politički dokumenti,

Bilateralni sporazumi i drugi međunarodnopravni dokumenti, Unilateralni politički i

međunarodnopravni dokumenti, Zajednički (bilateralni) projekti, Zajednički odnos prema

trećim državama i međunarodnim organizacijama, Dijaspora i emigracija, Aktualna i otvorena

pitanja, Međusobni problemi i sporovi, Diplomatska zaštita interesa BiH u predmetnoj državi,

Vanjskopolitička suglasnost (obavezujuća) i podrška MVP u pitanjima putovanja,

komercijalne suradnje i investiranja u predmetnoj državi, Preporuka Sektora u smislu

sigurnosnih aspekata putovanja ili sigurnosti investicija u predmetnoj državi, bez preuzimanja

pravne odgovornosti, Međusobni odnos prema unutardržavnim i pitanjima odnosa sa trećim

državama i međunarodnim organizacijama, Brošure i elaborati kojima raspolaže Sektor,

Medijski zapisi kojima raspolaže Sektor

SEKTOR ZA MULTILATERALNE ODNOSE

Odsjek za političku multilateralu:

Organizacija Ujedinjenih naroda; BiH i Ujedinjeni narodi (početak članstva, mirovne

operacije, Misija UN u BiH, Misije BiH u Njujorku, Ženevi i Beču, predstavništva pri

UNESCO-Pariz, pri FAO-Rim, pri IOM-London);

BiH i UN Milenijski samit - Milenijska deklaracija; BiH i članstvo u tijelima UN-a;

BiH i ljudska prava – stanje ljudskih prava u BiH;

Međunarodni instrumenti o ljudskim pravima; UNESCO, UNDP, WMO, WHO, IMO,

WIPO, IPU, UNEP, ICC, ICTY, ICJ, ICRC, IOM, OIC,NAM i dr.;

OSCE-VE-REGIONALNE INICIJATIVE

CEI-Centralnoeuropska inicijativa;

Smjernice, pravila postupanja i način djelovanja CEI; Inicijativi za suradnju u

Jugoistočnoj Evropi;

Regionalni Centar SECI za suzbijanje prekograničnog kriminala u Bukureštu;

Jadransko-jonska inicijativa;

Ankonska deklaracija Jadransko-jonske inicijative;

Linkovi sa članicama JJI;

8

Općenito o SEECP-u;

Bosna i Hercegovina i SEECP

Povelja o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti, sigurnosti i suradnji u Jugoistočnoj

Evropi;

Dokumenti SEECP-a;

Linkovi sa članicama SEECP-a;

RSS

MARRI

Odnosi BiH i Regionalnog centra za kontrolu naoružanja (RACVIAC);

Vijeću Evrope;

Popis članica Vijeća Evrope;

Bosna i Hercegovina i Vijeće Evrope;

Obaveze koje je BiH preuzela prilikom ulaska u Vijeće Evrope;

Prikaz konvencija Vijeća Evrope;

OSCE-u;

Odnosi BiH i OSCE;

NATO-u- MIR I SIGURNOST

Odnosi BiH i NATO;

Konvencija o bakteriološko-biokemijskom oružju;

Konvencija o protupješadijskim minama;

Konvencija o kemijskom oružju;

Konvencije o nuklearnom oružju;

Konvencija o određenim vrstama konvencionalnog oružja (CCW);

Učestvovanje osoba iz BiH u mirovnim misijama UN (policija i vojska);

Subregionalna kontroli naoružanja;

Nacionalna Strategija kontrole malog oružja i lakog naoružanja (SALW).

ODSJEK ZA EKONOMSKU MULTILATERALNU REKONSTRUKCIJU:

Svjetska trgovačka organizacija;

Proces pristupanja BiH Svjetskoj trgovačkoj organizaciji;

WIPO;

BiH i WIPO;

9

UNECE;

Suradnja BiH sa UNECE;

Konvencije UNECE koje je BiH ratificirala;

UNIDO;

UNIDO Projekti u Bosni i Hercegovini;

Evropska povelja za mala i srednja poduzeća; Tumačenje međunarodnih ugovora;

Kontribucije za članstvo u međunarodnim organizacijama

ODSJEK ZA EUROPSKU UNIJU

Pregled susreta i važnijih događaja u odnosima BiH i EU 2000 – 2012;

Saradnja i koordinacija aktivnosti sa državnim institucijama;

Saradnja i koordinacija aktivnosti sa Misijom BiH pri EU u Briselu, te DKP-ima u zemljama,

članicama EU i drugim evropskim zemljama

Bosna i Hercegovina u Procesu stabilizacije i pridruživanja;

Parlamentarna dimenzija odnosa BiH i EU – Interparlamentarni dijalog Parlamentarne

skupštine BiH

i Evropskog parlamenta (Zajedničke izjave);

Strategija proširenja EU po godinama;

Izvještaj o napretku BiH u procesu evopskih integracija po godinama;

Koordinacija aktivnosti u okviru Zajedničke vanjske politike EU – usaglašavanje sa izjavama,

zajedničkim pozicijama i odlukama Vijeća EU.

Odsjek za Evropsku uniju prati kretanja unutar EU, stavove i aktivnosti EU-a i zemalja

članica; u saradnji sa nadležnim državnim institucijama koordinira praćenje proveđenja

obaveza Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz Privremenog sporazuma; prati regionalnu

bilateralnu saradnju koja se ostvaruje u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja; koordinira

10

provođenje aktivnosti i iskustava iz područja evropskih integracija u saradnji sa nadležnim

institucijama; koordinira aktivnosti Misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji i DKP-

ima Bosne i Hercegovine u zemljama članicama EU i drugim evropskim državama o

relevantnim pitanjima EU; koordinira aktivnosti sa Misijom BiH pri EU i nadležnim

državnim institucijama u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU; prati politiku

EU prema pojedinim važnim međunarodnim političkim pitanjima; prati razvoj političkih

odnosa u EU; prati rad EU institucija, njihovo funkcionisanje i procedure. Odsjek za EU

prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja o EU institucijama i o političkim

odnosima unutar EU, posebno proširenje i uređenje EU, te koordinira pripreme za sastanke

BH zvaničnika sa predstavnicima EU institucija; učestvuje u radu inicijative EU (Strategija

EU za Dunavsku regiju); prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja s ciljem

praćenja provedbe i korištenja fondova Evropske unije; te obavlja i druge poslove iz svog

djelokruga.

SEKTOR ZA MEĐUNARODNOPRAVNE I KONZULARNE POSLOVE

Odsjek za međunarodnopravne poslove

Podaci o zaključenim međunarodnim ugovorima;

Podaci o odlukama o ratifikaciji međunarodnih ugovora;

Zbirka originala međunarodnih ugovora.

Odsjek za zaštitu interesa

Podaci o vizama izdatim stranim državljanima za ulazak u BiH;

Podaci o diplomatskim putnim ispravama i vizama;

Podaci o notama upućenim DKP trećih zemalja radi izdavanja viza;

Državljanstvo;

Preleti aviona;

Podaci o dokumentima izdatim u inostranstvu za upotrebu u BiH;

11

Podaci iz matične knjige vjenčanih koje se vode u DKP;

Podaci o registriranom lokalnom osoblju zaposlenom u stranim misijama akreditiranim u BiH

SEKTOR OPĆIH POSLOVA

Odsjek za pravne, kadrovske i prevodilačke poslove :

Broj zaposlenih u MVP-BiH;

Podaci o stručnoj spremi zaposlenih;

Podaci o stručnom usavršavanju zaposlenih;

Normativni akti vezani za radne odnose, plate, sistematizaciju i unutrašnju organizaciju

Odsjek za opće poslove:

Podaci o broju i stanju vozila na korištenju u MVP-u i DKP – ima;

Podaci iz centralne pisarnice o ulaznoj i izlaznoj pošti;

Podaci o arhivskoj građi i dokumentaciji;

Podaci o arhivsko ukoričenoj štampi

Odsjek za financije

Informacije o odobrenom budžetu;

Izvještaji o izvršenju budžeta;

Podaci o troškovima poslovanja;

Podaci o platama i drugim primanjima i naknadama zaposlenih;

Podaci o administrativnim taksama naplaćenim vršenjem konzularnih usluga;

Informacije o nalazima revizije financijskog poslovanja

ODSJEK ZA INFORMATIVNI SISTEM, KOMUNIKACIJE I NEKRETNINE

12

Podaci o nekretninama kojima raspolaže MVP;

Podaci o računarskoj opremi i računarskim programima;

Podaci o komunikacionoj opremi i komunikacionim programima

ODJELjENjE ZA PLANIRANjE I INFORMIRANJE

Podaci o izvještajima o radu diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu;

Analize i procjene o vanjsko-političkim događajima u svijetu;

Plan rada i Izvještaj o radu MVP –a BiH;

Podaci o arhiviranoj dnevnoj i sedmičnoj, domaćoj i stranoj štampi;

Baza podataka za izradu analiza i izvještaja;

Podaci o Web-stranici MVPBiH;

Pregled dnevnih servisa novinskih agencija;

Podaci o postupanju po Zakonu o slobodi pristupa informacijama;

ODJEL DIPLOMATSKOG PROTOKOLA

Priprema, izrada i realizacija programa boravka u BiH stranih ministara vanjskih poslova i

drugih visokorangiranih stranih zvaničnika po nalogu ministra;

Organizacija poslova u vezi sa ceremonijalnim pravilima za sve prilike; Preseans domaćih i

stranih zvaničnika;

Brigu o dočeku novoakreditovanih ambasadora, predaja kopija akreditivnih pisama i

usuglašavanje termina ceremonije predaje akreditivnih pisama Predsjedavajućem

Predsjedništva BiH;

Broj i vrsta diplomatskih, konzularnih i misija međunarodnih organizacija akreditiranih u

BiH, uključujući i nerezidentne;

13

Broj i vrsta službenih iskaznica MVP BiH za osoblje diplomatskih konzularnih i misija

međunarodnih organizacija;

Vođenje diplomatske liste i izdavanje knjige diplomatskog osoblja;

Carinska oslobađanja u okviru diplomatskih privilegija;

Poreska oslobađanja u okviru diplomatskih privilegija;

Procedure izdavanja agremana, akreditivna pisma, egzekvature;

Diplomatski kor;

Državni posjet;

Organiziranje prijema, svečanosti i obilježavanja značajnih datuma

ODJEL ZA MEĐUNARODNU NAUČNU, TEHNIČKU, OBRAZOVNU, KULTURNU I

SPORTSKU SURADNjU

Podaci o međunarodnim ugovorima i programima o saradnji u oblasti nauke, tehnike,

obrazovanja, kulture i sporta; Podaci o multilateralnoj saradnji koju institucije iz oblasti

obrazovanja, nauke i kulture ostvaruju sa međunarodnim organizacijama; Podaci o

ostvarivanju saradnje i realizaciji naučnoistraživačkih i razvojnih projekata koji se ostvaruju u

okviru periodičnih programa saradnje na osnovu međudržavnih ugovora iz oblasti

obrazovanja, nauke i kulture; Informacije o seminarima i stručnim savjetovanjima, koji se

pripremaju u organizaciji Odjela i međunarodnih organizacija u oblasti obrazovanja, nauke i

kulture6

6 Usp sa http://www.mvp.gov.ba/pristup_informacijama_mvp_bih/registar_informacija_mvp_bih/registar_informacija_mvp_bih-bs.pdf (29.10.2014., 14:03h)

14

Zaključak

Zastupanje BiH u diplomatskim odnosima prema drugim državama, međunarodnim

organizacijama i na međunarodnim konferencijama, neposrednu komunikaciju sa

diplomatskim i predstavništvima drugih država i misijama međunarodnih organizacija u BiH i

obavlja stručne poslove u vezi sa tim, praćenje stanja i razvoj međunarodnih odnosa BiH sa

drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i

međunarodnih odnosa i o tome izvještava Parlament Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo

Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, pripremanje bilateralnih i

multilateralnih sporazuma, vršenje poslova u vezi sa boravkom i zaštitom prava i interesa

državljana BiH na stalnom i privremenom boravku u inostranstvu i domaćih pravnih lica u

inostranstvu,… samo su neka od nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima organizacijske jedinice koje su zadužene za

različite poslove: ured za odnose sa javnošću, ured za reviziju, sektor za multilateralne

odnose, sektor za bilateralne odnose, odsjek za Europsku uniju, odsjek za ekonomsku

multilateralu i rekonstrukciju, sektor općih poslova, sektor za međunarodnopravne i

konzularne poslove, odsjek za informativni sistem, komunikacije i nekretnine, odjel

diplomatskog protokola, odjeljenje za planiranje i informiranje, ured za diplomatsku obuku i

odjel za mađunarodnu naučnu, tehničku, naučnu, obrazovnu, kulturnu i sportsku suradnju.

15

Literatura

Berridge, R. Geof, Diplomacija teorija i praksa, Fakultet političkih nauka, Zagreb,

2004.

Nick, Stanko, Diplomacija: metode i tehnike, Visoka škola međunarodnih odnosa i

diplomacije, Zagreb, 2010.

Roberts, Ivor, Satow's Diplomatic Practise, Oxford university press, Oxford, UK,

2010.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ministarstvo_vanjskih_poslova (28.10.2014., 16:50h)

http://www.sipa.gov.ba/bs/pdfbs/zmo5-03.pdf (28.10.2014., 16:30h)

http://www.mvp.gov.ba/pristup_informacijama_mvp_bih/

registar_informacija_mvp_bih/registar_informacija_mvp_bih-bs.pdf (29.10.2014.,

14:03h)

16