Organizacija - Prof. Sikavica

8/13/2019 Organizacija - Prof. Sikavica

1/31

ORGANIZACIJA

POJAM I DEFINIRANJE ORGANIZACIJE

svijet u kojem ivimo je svijet organizacija organizacije nas prate od roenja do smrti:

raamo se u organizaciji (bolnica) ivimo u organizaciji (obitelj, grad, drava) kolujemo se u organizaciji (vrti, osnovna kola, srednja kola, fakultet) zapoljavamo se u organizaciji (poduzea)

sama bit organizacije je racionaliziranje ovjekovi aktivnosti organizacija se bavi povezivanjem ljudi i sredstava u armoninu cjelinu rije organizacija potjee od gr! rijei "organon# to znai orue, alat, instrument koji

obavlja odreenu funkciju danas se pojam rijei organizacija proirio na biolokom i socijalnom podruju pojam organizacija oznaava:

proces rezultat tog procesa organizaciju rada organizaciju poslovne jedinice

naziv za samu jedinicu ljudski organizam predstavlja jednu od najsavreniji organizacija (sve je vie ili manje

uspjena kopija ljudskog organizma koji je vrst i prilagodljiv) danas se od svi organizacija trai da budu u dovoljnoj mjeri dinamiki stabilne, tj! da

budu stabilne i prilagodljive! ljudsko tijelo je istovremeno i vrlo decentralizirana organizacija! $o bi isto trebalo

vrijediti i za poduzee: top management bi trebao biti mozak poduzea centri odgovornosti bi trebali biti decentralizirani djelovi poduzea

da bi poduzee bilo decentralizirana, stabilna, ali i prilagodljiva organizacija, potrebno je

dizajnirati njegovu organizaciju %&', *+&-./&0.12 3*43* %5.-.+&$. '&*: proces racionalne upotrebe svi resursa proces transformacije inputa u outpute svjesno udruivanje ljudi s ciljem da odgovarajuim sredstvima ispune odreene

zadatke, s najmanjim moguim naporom, na bilo kojem podruju drutvenog ivota svjesna djelatnost ovjeka, kojom se usklauju svi imbenici proizvodnje odnosno

poslovanja 6 materijalni i ljudski, radi postizanja optimalni rezultata rada odnosnoposlovanja

svaka organizacija ima tri karakteristike: ine ju ljudi postoji zbog odreeni ciljeva postoje odreena pravila ponaanja

7


2/31

za svaku organizaciju vano je razumjeti: kako funkcionira kako se njome moe efikasno upravljati

uspjean manager mora znati: kako organizirati zaposlene kako koordinirati rad razliiti jedinica

kako se razvijala organizacija kroz povijest: organizacija "krda# 8 polazi od toga da su ljudi lijeni, ne vole raditi, treba i tjerati,

"gonii robova# industrijska organizacija 6 svaki pojedinac kontaktira sa svojim pretpostavljenim timska, projektna, matrina i mrena organizacija 6 organizacija primjerena

informacijskom vremenu, bez ijerarije

RAZVOJ ORGANIZACIJE KAO ZNANOSTI

organizacija kao iskustvo, kao praksa, postoji od davnina, meutim znanstvena seorganizacija javlja na prijelazu 79! u ;! st!

na pojavu i razvoj znanstvene organizacije rada utjecali su: stupanj razvitka proizvodni snaga drutveno8politiko ureenje pojedine zemlje

mnogi su znanstvenici pokuali klasificirati razvoj odnosno periodizaciju znanstveneorganizacije rada: jedan od prvi je bio njemaki teoretiar organizacije +euter, koji je cijeli razvoj

znanstvene organizacije podijelio na razdoblje pojedinani prouavanja i razdoblje

komparativni prouavanja ameriki teoretiar organizacije 1! 3assie u razvoju organizacije razlikujetradicionalni i neoklasini pristup

2*$?- *+&-./&0.1: +&/%*.=-& $*+.1& *+&-./&0.1 koja traje od 79B;! do 79C;! godine 3*%+-& $*+.1& *+&-./&0.1 koja traje od 79C;! do danas @*>$ 3*%+-& $*+.1& *+&-./&0.1 6 kao produkt informatizacije

PRETHODNA PROUAVANJA U ORGANIZACIJI sve spoznaje u organizaciji, sva praktina iskustva od postanka svijeta do danas na pojavu organizacije kao prakse ukazuju primjeri:

egipatske piramide babilonski kralj Aamurabi biblijski primjer egzodusa .zraelaca iz gipta starogrki filozofi (>okrat, @laton, &ristotel) eonardo da ?inci 6 mogunost razionalizacije rada, podjela posla na operacije ! alilei i +! %escartes &dam >mit 6 igla pribadaa, podjela rada


3/31

KLASINA TEORIJA ORGANIZACIJE ope karakteristike:

jednostranost 6 naglasak na teniki aspekt organizacije, organizacija promatranastatiki, organizacija je "zatvoreni sustav# 8 crna kutija

centralizacija kao dominantan nain organizacije klasinu teoriju u >&%8u karakterizira mikroorganizacijski pristup (problem radnog

mjesta) i metoda indukcije (od pojedinanog prema opem) glavni predstavnik je 5! D! $aElor (7FCG! 6 797C!)

nepoznati radnik u pogonu, inenjer, doktorat na sveuilitu za vrijeme rada u /avodima elika u


4/31

nareivanja usklaivanja kontroliranja

prvi je dao klasifikaciju principa u organizaciji:podjela rada nagraivanje stalnost zaposleni

autoritet i odgovornost centralizacija inicijativnostred ijerarija kolektivni du

jedinstvo zapovjedanja odluivanje specijalizacijapodreivanje opim interesima pravinost

zalagao se za linijski sistem rukovoenja, u taj sistem ugrauje"5aEolov most#

uoio je vanost ljudskog imbenika za organizaciju, pa kae:"&ko bi mogli eliminirati ljude, bilo bi lako izgraditiorganizaciju#

drugi vani predstavnik je 3aH Deber (7FGI! 6 79;!) istraivao je autoritet u organizaciji (zakoniti, tradicionalni i karizmatski) svoju teoriju temelji na zakonitom autoritetu uoio je da s rastom poduzea upravljanje postaje sve sloenije osniva je birokratske organizacije koju karakterizira:

propisivanje organizacije ijerarija, jasno definirani odnosi pravila i procedure, ponaanje svake jedinice propisano je do u detalje autoritet u orgnaizaciji je vezan za poloaj, a ne za pojedinca

kljuna je formalna organizacijska struktura, a neformalna organizacija jenepoznata dao je prvu pravu teoriju organizacije najvea slabost ove organizacije je to ignorira ovjeka i njegovo ponaanje birokratska organizacija je suvie kruta i odgovara samo organizacijama s rutinskim

poslovima birokratska organizacija nije dobra za kreativne poslove

NEOKLASINA TEORIJA imbenici koji su utjecali na pojavu neoklasine teorije:

ubrzani rast poduzea, broja zaposleni i proizvodni kapaciteta organizacije postaju sloenije, vie tvornica na vie lokacija poveava se dubina organizacije, te je nuna decentralizacija zbog razliitog asortimana proizvoda poduzea mijenjauju svoju organizacijski

strukturu diversivikacija proizvodnje zatjeva decentralizaciju i divizionalizaciju dolazi do uvoenja automatizacije u proizvodnju odluivnaje postaje sloenije i tee priprema proizvodnje je sve dua, a sama proizvodnja je kraa

neoklasina teorija svu svoju panju usmjerava na ovjeka, odnosno socijalni aspektorganizacije: neoklasiari ne odbacuju tejloristike metode, ve i nastoje umanizirati

I


5/31

prouava motivaciju za rad radnika pokuava umanizirati rukovoenja cilj joj je da rednici na poslu budu zadovoljni poduzee promatra kao socijalni, a ne teniki sistem prouava participaciju radnika u upravljanju prouavanje komuniciranja u organizaciji prouava moral i zadovoljstvo radnika na poslu zalae se za decentralizaciju u organizaciji

unutar neoklasine teorije organizacije imamo teoriju o meuljudskim odnosima: ova teorija je prouavala utjecaj neki fiziki promjena u proizvodnji na uinak

zaposleni njen glavni predstavnik je lton 3aEo, profesor na Aarvardu koji je vrio mnoga

istraivanja 6 ovjek je omo societalis, stroga kontrola negativno utjee prouava uinak svjetla, buke, temperature i slini imbenika na uinak rada utvreno je da su ti imbenici vani, ali da na uinak zaposleni u puno veoj mjeri

utjeu: moral zaposleni zadovoljstvo radnika djelotvorno upravljanje mogunost participacije u odluivnaju

utvreno je da je ovjek sloeno psio8socijalno bie koje nije zainteresirano samo zazaradu

poduzee je socijalni sistem isto kao i teniki pojedniac nije motiviran samo ekonomskim motivima, ve i socijalnim i psiolokim

imbenicima neformalne grupe su vane za organizaciju rukovoenje mora biti demokratizirano zadovoljstvo na radu rezultira i veim radnim uinkom vano je uspostaviti komunikaciju po svim razinama organizacije dobro upravljanje zatjeva i socijalna i tenika znanja

MODERNA TEORIJA ORGANIZACIJE znaajan utjecaj na ovu teoriju imale su:

matematika 6 teorija odluivanja, simulacijsko modeliranje, linearno programiranje kibernetika 6 nauka o upravljanju sloenim sistemima beaviorizam 6 psioloki pravac koji svoje spoznaje crpi iz promatranja kako se

ponaaju ljudi karakteristini pravci:

strukturalistiki pravac organizacija je konfliktna zajednica u kojoj ne vlada jedinstvo ciljeva i interesa,

te dolazi do konflikata (@arsons, 'atz, 'an, >elznick) socioteniki pravac 6 kontigencijski pristup

osnovni pristup je interdiscipliniranost

naglaava se znaaj povezanosti tenologije, okoline, ljudki resursa i oblikaorganizacije kao socioteniki sistem kvantitativni ili matematiki pravac

C


6/31

teorija operacijski istraivanja probleme organizacije rjeavaju matematikim jezikom

sistemski pristup organizaciji: poduzee se svaa kao sistem, a njegovi dijelovi kao podsistem! @oduzee je

otvoreni sistem u interakciji s okolinom! 'omponente su: ulaz, proces,

transformacija, izlaz, utjecaj okoline i povratna veza!

IMBENICI ORGANIZACIJE

na dizajniranje organizacije djeluju brojni imbenici:7! unutarnji 6 pod kontrolom organizacije! vanjski 6 djeluju mimo volje organizacije

kako imbenici organizacije utjeu na organizaciju poduzea: razliiti imbenici razliito utjeu utjecaj svi imbenika nije isti pojedini imbenici upuuju na razliita orgnaizacijska rjeenja imbenici s dominantnim utjecajem odreuju organizacijsku strukturu poduzea

Unutarnji i!"#ni$i %r&ani'a$ij#

G


7/31

Vanj()i i!"#ni$i %r&ani'a$ij#

UNUTARNJI IMBENICI ORGANIZACIJE

7) 0.1?. . >$+&$.1& svaka organizacija, svako poduzee, ima ciljeve kojima tei i koje eli ostvariti:

ciljevi su najvanije obiljeje organizacije organizacija mora imati jasno definirane ciljeve ciljevima se odreuje budunost poduzea ciljevi nisu fiksni, oni se mijenjaju kroz vrijeme u poduzeu se mora respektirati "ijerarija ciljeva# najvaniji cilj poduzea naziva se misija

ciljevi svakog poduzea, svake organizacije moraju biti: jasni ostvariri pravilno odabrani formulirani u pisanoj formi usklaeni

postavljanje ciljeva omoguuje poduzeu da dospije onamo gdje je odluilo najvanije karakteristike ciljeva:

da imaju usmjeravajue djelovanje da su mjera uspjea da imaju motivirajue djelovanje

odnos ciljeva i strateegije: ciljevi odgovaraju na pitanje "to#, tj! to poduzee eli postii (npr! poveanje

prodaje odreenog proizvoda za 7;J) strategija odgovara na pitanje "kako#, tj! na koji nain postii cilj

strategija poduzea je: plan interakcije poduzea s okolinom nain ostvarivanja ciljeva poduzea me utakmica neke tvrtke izmeu njeni unutarnji mogunosti ne postoji neki recept, a niti neka opa, univerzalna strategija strategija svakog poduzea mora biti:

unikatna i neprepisiva temeljena na osobitim sposobnostima kompanije (core business8u)

K


8/31

temeljena na onome u emu je kompanija najbolja prilagodljiva

razliite strategija: strategija usmjerena na jedan pojedinani proizvod (3c%onaldLs, 0oca 0ola) strategija vertikalne integracije (&grokor) strategija vezane diverzifikacije (zajednika tenologija, izvor sirovina,

potroai, kanali distribucije) strategija nevezane diverzifikacije (ulaganje u bilo koju industriju ili

djelatnost) strategija ulaska u nove poslove (preuzimanje poduzea, unutarnji razvoj,

zajedniko ulaganje) strategija naputanja, liavanja i likvidacije (naputanje neke proizvodnje ako

ne ide prodaja, liavanje proizvodne jedinice koja ne ide, likvidacija jeprestanak rada poduzea)

globalne strategije: strategija za liderstvom u smanjenju trokova (to poveava proizvodnost i

efikasnost poslovanja) strategija diferencijacije proizvoda (to znai proizvodnju tako diverzificiranog

proizvodnog programa koji se po nekim svojim svojstvima bitno razlikuje odproizvoda konkurencije)

strategija fokusiranja na neke skupine potroaa (ova se strategija temelji naniskim trokovima ili na diferenciranom proizvodu)

staretegija postizanja ekonomije veliine(strategija postizanja standardizacijaproizvoda i veliki broj potencijalni kupaca)

strateiga kreiranja globalni saveza (formiranje strateki alijansi, koje su odposebne vanosti za poduzea visoki tenologija)

strategija pristupa jeftinom radu i materijalu (pronalaenje takvi izvoraradnika i sirovina)

strategija izbjegavanja trgovaki barijera (strateki savezi poduzea i drava) pristup stratekim tritima (strateki savezi)

to je vano zapamtiti u pogledu strategije poduzeaM uspjena strategija je neprepisiva ne ulaziti na trite gdje se dokazala konkurencija strategija poduzea se mora temeljiti na onome to konkurenti ne mogu kao mi strategija poduzea treba se temeljiti na onome u emu je poduzee najbolje

) $A-**.1& ukupnost znanja, metoda, tenika i sredstava koja se koriste u procesu proizvodnje sredstvo za transformaciju inputa u outpute znanje o nainu kako da se neto uradi tenologija utjee na organizaciju na tri naina:

determinira ljudske inpute te strukturu kadrova determinira globalne karakteristike organizacijske strukture

F


9/31

determinira individualni zadatak, koji obavlja pojedinac, kao i skupni zadatak, kojiobavlja organizacijska jedinica

1ames $ompson je pokuao pronai neki opi, univerzalni odnos izmeu tenologije iorganizacije

jedno od najozbiljniji istraivanja o utjecaju tenologije oa nrganizaciju provela je

1oan DoodNart u razdoblju od 79CB! do 79G7! te je utvrdila da postoje tri osnovnevrste tenologija

informacijska tenologija: organizacijska struktura postaje plia, sa irom osnovicom mnoge razine u organizaciji, koje su se bavile prijenosom informacija, vie nisu

potrebne organizacijska struktura moe postati centraliziranija ili decentraliziranija poboljava se komunikacija meu zaposlenima (intranet) zadaci koje obavljaju pojedinci su sloeniji poveava se udio strunjaka meu zaposlenima

trai se vei stupanj obrazovanja i vee znanje od zaposleni dolazi do $ oblika orgnaizacije

B) ?.=.-& @*%2/O& mjeri se razliitim parametrima:

broj zaposleni

veliina ostvarenog ukupnog prioda veliina ostvarenog profita vrijednost osnovni sredstava udio poduzea na tritu ponude struktura managementa

uobiajena je podjela poduzea na mala, srednja i velika, no pitanje veliine jerelativno! 2 svakoj zemlji mora biti optimalni odnos izmeu mali, srednji i veliki

poduzea karakteristika mali orgnaizacija:

njima aktivno upravljaju njiovi vlasnici u njima postoji visoka motiviranost zaposleni uglavnom djeluju na lokalnom tritu uglavnom ovise o vlastitim sredstvima za razvoj prednosti mali organizacija su inovativnost, prilagodljivost, brzo reagiranje na

izazove okoline, jeftinije otvaranje novi radni mjesta slabosti mali organizacija su brzo propadanje, "umiranje u djetinjstvu#, ranjivost

na izazove okoline, lo menadment suvremeni trend je uspostava velikoPmali organizacija:

koriste se prednosti veliki i mali poduzea restrukturiranje veliki kompanija u profitne centre decentralizirana struktura zadravaju se najkreativniji kadrovi

9


10/31

broj zaposleni je najpouzdaniji kriterij veliine poduzea, s aspekta utjecajaveliine na oblikovanje organizacijske strukture poduzea! * broju zaposleniovisi: dubina podjele rada u poduzeu broj organizacijski razina

broj organizacijski jedinica vei ili manji stupanj specijalizacije broj radni mjesta nain organizacije radni mjesta

I) 4.?*$-. 0.'2> @*%2/O& poduzea se, kao i ljudi, raaju, ive i umiru svaka faza razvoja poduzea ima:

neke svoje karakteristike neke specifinosti organizacije

specifine naine voenja poduzea etri faze firme

poduzetnika ili faza izgradnje poduzea faza rasta ili faza kolektivnog dua faza formalizacije ili faza diferencijacije daza konsolidiranja ili usavravanja

C) 12%>'. @*$-0.1& ljudi su najvaniji imbenik organizacije ljudi utjeu na organizaciju:

svojim znanjem i sposobnou koncepcijom rukovoenja kompozicijom odnosno sastavom radne snage vrijednosnim stavovima i potrebama zaposleni koncepcijom organizacije radni mjesta mogu omoguiti provoenje ili neprovoenje organizacije

ljudi oblikuju neformalnu organizaciju >vaka organizacija prolazi ili pada na ljudima

G) @+*./?*% proizvod odnosno usluga utjee na organizaciju poduzea u zavisnosti od:

razliitosti proizvoda (jedan ili vie) koliini proizvoda (veliko ili malo poduzee) nainu proizvodnje (pojedinana, serijska ili procesna proizvodnja) namjene proizvoda (za poznatog ili za nepoznatog kupca)

K) *'&0.1& lokacija kao imbenik organizacije predstavlja relativno stabilnu veliinu! 3eutim, to

ne znai da lokacija nema utjecaja na organizaciju

7;


11/31

lokacija utjee na organizaciju: dobrim ili loim izborom makrolokacije (izbor trita, drave, regije) ili

mikrolokacije (izborom pojedni punktova unutar odreene drave) nabave, sa stajalite brzine nabavnog trita prodaje, sa stajalita blizine trita prodaje funkcije upravljanja ljudskim potencijalom, sa stajalita ponude radne snage izbor odgovarajue organizacijske strukture, s obzirom na razmjetaj

organizacijski jedinica, pogona, dijelova poduzea obavljanja poslova, pojedini poslovni funkcija na jednom mjestu ili na vie

mjesta, po teritorijalnim organizacijskim jedinicama sustav nagraivanja zaposleni, u zavisnosti od toga da li je to atraktivna lokacija

ili ne, koja privlai ili ne privlai zaposlene

VANJSKI IMBENICI ORGANIZACIJE

7) *'*.-& okolina organizacije je dio vanjskog svijeta s kojim organizacija dolazi u kontakt dok poduzee upravlja unutarnjim imbenicima organizacije, dotle vanjski imbenici

upravaljaju organizacijom premda okolina utjee na organizaciju poduzea, neka poduzea sama kontroliraju,

odnosno stvaraju odreene aspekte okoline danas vie nego ikada do sada okolina, u najveoj mjeri, odreuje organizaciju

poduzea! 3ogu opstati samo one organizacije koje su "dinamiki stabilne# postoje razliite klasifikacije vrsti okoline:

stabilna i nestabilna omogena i eterogena jednostavna i sloena

) .->$.$20.*-&-. 2?1$. institucionalni uvjeti su imbenik na koji poduzea uope ne mogu djelovati u stabilnim gospodarstvima institucionalni uvjeti su stabilni i rijee se mijenjaju u nestabilnim gospodarstvima institucionalni se uvjeti esto mijenjaju

77


12/31

B) .-$+&0.1>'. @+*0>. integracijski procesi su imbenik organizacije:

na koji pojedino poduzee moe utjecati ako je sudionik tog procesa koji izaziva promjene u poduzeima koja su sudionici tog procesa koji izaziva promjene u poduzeima koja su ostala izvan tog procesa s kojim poduzee, sudionik integracije, upravlja kojemu se poduzee, koje nije sudionik tog procesa, prilagoava

dva su naina integracije: fuzije 6 spajanje dva ili vie poduzea, prestanak pravne osobnosti dvaju poduzea

i formiranje treeg, novog poduzea kao pravne osobe, temelji se na dogovoru ilina prijateljskoj osnovi, partneri u fuziji su ravnopravni, dolazi do radikalni

promjena u organizaciji, te dolazi do jedinstvene nove organizacije, organizacijskastruktura s karakteristikama divizijske strukture!!!

akvizacije 6 pripajanje jednog poduzea drugome, manje kompanije veoj,prestanak pravne osobnosti manje kompanije, pripojena kompanija ima status

divizije

I) $+4.Q$ trite kao imbenik organizacije javlja se u dvostrukoj ulozi, kao:

trite nabave (trite dobavljaa) trite prodaje (trite kupaca i konkurencije)

elementi trita kao imbenika organizacije su: kupci

prodaja se orjentira prema kupcima prodaje se prema teritorijalnom principu

poslovne funkcije koje moraju pratiti naraslu potranju, tj! prodaju cjelokupno poduzee je orjentirano kupcu kupac postaje "kralj#

konkurencija jedan od imbenika organizacije s kojim se suoavaju poduzea na tritu!

/avaljujui informacijskoj tenologiji i telekomunikacijama, konkurencija namnogim podrujima postaje globalna!

konkurenciju karakterizira: uporni konkurenti, koji nastoje biti korak ispred svoji sljedbenika njena sve vea snaga, to je vei broj slini, podjednako jaki konkurenata

na tritu komparativne prednosti koje imaju pojedini konurenti ravnotea koja mora biti izmeu konkurenata naruavanje konkurentske ravnotee zbog promjena u okolini

poduzea se odupiru konkurenciji na sljedee naine: patentima i kopirnim pravima 6 zatita tenikim mjerama 6 namjerna dezinformacije konkurenata

konkurentnim poboljanjima proizvoda sposobnou provoenja marketinki aktivnosti kvalitetom ljudkog potencijala

7


13/31

dobavljai utjeu na organizaciju nabave, koja je orjentirana prema robnimgrupama i 1.$ sustavu snabdjevanja kupaca karakteristike 12>$ .- $.3 sustava: vrunac u upravljanju nabavom temelji se na razvijanju dobri odnosa s dobavljaima to je sustav snabdjevanja kupaca na vrijeme reducira se broj dobavljaa tjedna ili dnevna isporuka treba imati ugovore s dobavljaima dati dobavljaima plan potreba za materijalom na vrijeme

O R G A N I Z A C I J A(drugi kolokvij)

DIZAJNIRANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

POJAM I DEFINIRANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

7B


14/31

organizacija se definira kao dvoje ili vie ljudi koji, radei zajedno, ostvaruju skupne rezultate!3enader mora biti u stanju organizirati sve imbenike proizvodnje (poslovanja) da bi se postiglioekivani rezultati!

proces organizacije obuvaa:a) identifikaciju i klasifikaciju svi potrebnik aktivnosti

b) grupiranje aktivnosti u ue i ire cjeline po srodnosti i slinostic) dodjeljivanje tako grupirane poslove nenaderu koji ima ovlast da nadzire provoenjeaktivnosti

d) orizontalna i vertikalna koordinacija u organizacijskoj strukturi pod pojmom "dizajniranje organizacije# podrazumjeva se proces uspostavljanja, tj! proces

izgradnje organizacije i rezultat procesa organizacijske izgradnje organizacijska struktura se definira kao sveukupnost veza i odnosa izmeu svi injenica

proizvodnje kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog inioca proizvodnjeodnosno poslovanja

prvi problem koji se javlja kod dizajniranja organizacijske strukture je od kuda poetiM 3jest odkojeg se najee poinje je strategija, slijedi ju struktura, pa zatim redom definiramo kljuneprocese, kljune ljude, uloge i odgovornosti, sistem informiranja, sistem nagraivanja i kazne!!!

bitni aspekti organizacijske strukture su:a) %.5+-0.1&0.1& 6 podjela ukupnog zadatka organizacije na zadatke i podzadatke! %anas

u organizaciji jedna osoba ne moe raditi sve zadatke i podzadatke! %iferencijacija zadatakapoinje ve se zapoljavanjem tajnice!3oe biti orizontalna (podjela posla po irini nazadatke i podzadatke) i vertikalna (podjela posla prema razinama ovlasti, po dubini)! 2zavisnosti od stupnja diferencijacije organizacija moe biti jednostavna i sloena!

b) .-$+&0.1& 6 koordiniranje i usklaivanje te povezivanje podjeljeni zadataka! *na jedrugi bitni faktor organizacijske strukture, kojom se uspostavlja, dizajnira ili oblikujeorganizacijska struktura poduzea! *rganizacijska struktura poduzea se najee prikazujeorganizacijskom semom koja sadri: odnose ovlasti i odgovornosti, formiirane kanalekomuniciranja, formirane radne grupe, pokazuje lanac zapovijedanja!!!

dva su temeljna principa dobrog organiziranja: lanac zapovijedanja i princip jedinstvazapovijedanja! @roblemi koji se javljaju su: kako i na koji nain zadatke i podzadatke grupirati uorganizacijske jedinice i koliko svaka jedinica mora biti velika!

organizacijska struktura poduzea mora biti tako kreirana da se zna tko treba to raditi i tko jeodgovoran za ostvarivanje poslovnog rezultata!

kvalitetna organizacijska struktura mora:a) odraavati ciljeve i planove poduzeab) definirati nadlenosti managementa i organa upravljanjac) biti rezultat utjecaja okoline i svi ostali imbenika organizacijed) osigurati normalno odvijanje poslovae) omoguiti suradnju izmeu radni grupa, timova i organizacijski jedinicaf) biti dinamina i spremna na promjene

g) biti djelotvorna, ostvarivati ciljeve) uvaavati ogranienja ljudi i obiaje ponaanjaELEMENTI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE organizacijsku strukturu poduzea ine sljedei elementi, koji svi moraju biti povezani:

organizacija materijalni imbenika organizacija ljudski imbenika organizacija ralanjivanja zadataka organizacija upravljanja managementa organizacija vremenskog redosljeda odvijanja poslova

prema amerikom teoretiaru organizacije A! 3intzbergu organizacijska struktura poduzea dijelise na:

strateki dio (vrovno rukovodstvo, tj! top menadment) operativni dio (izvrni menadment) srednji dio (menaderi srednje razine, tj! middle management)

7I


15/31

tenostruktura ( ine ju strunjaci, s visokim razinama znanja, koji se nalaze izvan dormalneorganizacijske strukture)

tabni dio (stoerne osobe, pomau linijskom menadmentu)

IZGRADNJA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE dizajniranje organizacijske strukture poduzea predstavlja jednu od najvaniji odluka poduzea,

nema jednog naina kao najboljeg naina strukturiranja organizacije, razliita organizacijaodgovorata e razliitim organizacijskim strukturama

izgradnja organizacijske strukture poduzea moe se izvriti na jedan od sljedei naina:a) po "top doNn# sustavu, tj! "odozgo prema dolje#b) po "basis8upNard# sustavu, tj! "odozdo prema gore#c) kombiniranim nainom, tj! "biopolarnom strategijom#d) "strategijom klina#e) "strategijom veeg broja nukleusa#

jedan od problema u izgradnji organizacijske strukture je postizanje ravnotee izmeu

"stabilnosti# i "fleksibilnosti# organizacije: stabilnost omoguava specijalizaciju i racionalizaciju poslovanja, te sniavanje trokova fleksibilnost omoguava prilagoavanje organizacije promjenama okoline

umijee je pronai "pravu sredinu#, "ravnoteu# odnosno "mjeru izmeu te dvije krajnosti# izbor organizacijske strukture poduzea je zadatak top menadmenta pravila dizajniranja organizacijske strukture:

na istoj organizacijskoj razini moe se primijeniti samo jedan princip oblikovanjaorganizacije

u velikim kompanijama moe doi i do odstupanja od pretodnog pravila organizacijska struktura se ne uspostavlja jednom za sva vremena, ona ima svoj vijek trajanja s promjenama imbenika organizacije mijenja se i organizacijska struktura

organizacijska struktura "danas# razlikuje se od one "juer#, a "sutra# e biti opet drugaije umjerene organizacijske promjene provode se prosjeno jednom godinje, a znaajnije

promjene svake etiri do pet godina rast, odnosno razvoj poduzea uvjetuje brzinu promjene njegove organizacijske strukture ni jedno poduzee ne moe imati istu organizacijsku strukturu kao neko drugo poduzee

FORMALNA I NEFORMALNA ORGANIZACIJA u procesu stvaranja organizacijske strukture uspostavlja se formalna organizacijska struktura!

5ormalna organizacijska struktura je kraljenica svake organizacije, ona je propisana i slubenoutvrena!

formalnom organizacijskom strukturom se: utvruju poslovi koje treba obaviti u organizaciji povezuju poslovi u grupe srodni ili slini poslova spajaju initelji rada (rad, materijalni imbenici i oprema)

7C


16/31

projektiraju se radna mjesta, organizacijske jedinice vieg i nieg reda odreuje status ljudi u orgnaizaciji (menaderska i izvrna radna mjesta) propisuju pravila i norme ponaanja u organizaciji

pored formalne organizacijske strukture u svakom poduzeu djeluje i stvarna dinamina(objektivno postojea) organizacijska struktura, ona nastaje spontano u procesu funkcioniranja

organizacije u poduzeu djeluje i neformalna organizacija, ona se vezuje za ljude i njiovo djelovanje u

organizaciji! -eformalna organizacije se obino vezuje uz postojanje neformalni skupina kojemogu biti: interesne (nastaju kao rezultat prirode posla koji obavljaju lanovi skupine) iprijateljske (nastaju kao rezultat zajednikog druenja lanova organizacije)

dobre strane neformalne organizacije su da pomae u rjeavanju nepredvieni problema, pomaeispunjavanju zadataka organizacije, uklanja slabosti formalne organizacijske strukture, proirujeraspon kontrole, osigurava dodatne putove za komuniciranje, prua emocionalni oslonac zazaposlene, stimulira bolji menadment

slabe strane neformalne organizacije su smanjenje stupnja kontrole od strane menadmenta,mogunost promjene ciljeva odreeni formalnom organizacijom i poveava vrijeme potrebno zaobavljanje pojedini aktivnosti

VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA izbor pojedini vrste organizacijski struktura ovisi o nainu na koji se provodi unutarnja podjela

rada u poduzeu i nainu na koji se provodi grupiranje tako podjeljeni poslova i formiranjeorganizacijski jedinica

ne postoji jedan najbolji nain organizacije koji bi bio univerzalno primjenjiv departmentalizacija, odnosno podjela poduzea na organizacijske jedinice provodi se na razliite

naine i pomou razliiti kriterija! mogui naini organizacije:

7) @odjela na temelju "jednostavni brojeva# (nain organizacije plemena, klana, vojske) 6najmanji broj ljudi da bi se posao obavioa) odreuje se donja granica broja potrebni lanovab) vie ljudi obavlja istovrsne poslovec) da bi se posao obavio treba imati odreeni broj ljudid) danas se na ovaj nain utvruje potreban broj izvritelja na nekim radnim mjestimae) javlja se uvijek, u svakom poduzeu, na dnu piramide

) @odjela na temelju "vremena# (tvornica, kola, bolnica) 8 grupiranje aktivnosti na temeljuvremena, npr! rad u smjenama

a) primjenjuje se tamo gdje se aktivnosti obavljaju non8stop (;;8I)b) ovaj nain se javlja kao dodatni, naknadni, uz neki primarni

B) @odjela na temelju "izvrenja# (nabava, prodaja) 6 grupiranje zadataka prema poslovnim

funkcijamaa) funkcijska organizacijska struktura

I) @odjela na temelju "objekta# 8 grupiranje zadataka prema proizvodnji odreeni proizvoda,usluga, prema geografskom podruju i klijenteli

a) divizijska organizacijska strukturaC) @odjela prema "vrsti procesa ili opreme# (bojenje, zavarivanje, galvaniziranje)

a) procesno orjentirana funkcijska strukturaG) @odjela prema dva ili vie naina, "kombinirana ili mjeovita# 8 grupiranje zadataka prema

dva ili vie kriterija temeljne vrste organizacijski struktura:

7) > aspekta ralanjivanja ukupnog zadatka poduzea:a) funkcijskeb) divizijske

) > aspekta utjecaja okoline na organizaciju:

7G


17/31

a) meanicistike, tradicionalne, birokratske 6 odgovaraju stabilnoj okolinib) organiske, odnosno adaptivne 6 odgovaraju nestabilnoj okolini

B) > aspekta sloenosti poduzea:a) 2 forma 6 unutarnja, odgovara malim poduzeimab) 3 forma 6 multidivizijska, odgovara diverzificiranim poduzeimac) A forma 6 olding, odgovara diverzificiranim i nepovezanim poduzeima

52-'0.1>'& *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& funkcijsku organizacijsku strukturu karakterizira:

organizacija prema poslovnim funkcijama (funkcije bez koji se neki posao ne moe obaviti) obavljanje srodni ili slini poslova u okviru jedne organizacijske strukture primjena u malim i srednjim poduzeima primjena u velikim poduzeima ako proizvode samo jedan proizvod najira rasprostranjenost u praksi, s obzirom da dominiraju mala poduzea poetni oblik organizacijske strukture mnogi poduzea

tri su temeljna oblika funkcijske organizacijske strukture: poetni 6 broj organizacijski jedinica je manji od broja poslovni funkcija standardni 6 broj organizacijski jedinica jednak je broju poslovni funkcija razvijeni 6 broj organizacijski jedinica vei je od broja poslovni funkcija

prednosti funkcijske organizacijske strukture: visoki stupanj specijalizacije i podjele rada struno voenje i jedinstvena koordinacija poslova iste funkcije logina povezanost poslovni funkcija naglaavanje znaaja i vanosti glavni funkcija slijedi principe specijalizacije po funkcijama olakava edukaciju i osposobljavanje menadera za voenje pojedini poslonvi funkcija

osigurava vrstu kontrolu na vru poduzea slabosti funkcijske organizacijske strukture: sporo se prilagoava promjenama u okolini zbog rascjepljenosti poslova oteana je njiova koordinacija odsutnost suradnje i timskog rada menadera pojedini poslovni funkcija sporo i neadekvatno odluivanje razvuenost linija koordinacije i komunikacije odsutnost odgovornosti funkcijski menadera za krajnji poslovni rezultat poduzea naglaavanje vanosti ciljeva pojedini poslovni funkcija, a ne ciljeva cijelog poduzea zbog pretjerane specijalizacije funkcijski menadera njiov se pogled suava i teko vide

cjelinu

ograniava razvoj top menadmenta%.?./.1>'& *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+&: divizijsku organizacijsku strukturu karakterizira:

orijentacija na proizvode, geografska podruja i kupce B%: diversifikacija, divizionalizacija i decentralizacija decentralizacija obavljanja poslovni funkcija po divizijama fleksibilnost i prilagodljivost zatjevima okoline relativna autonomnost divizija status profitni centara ili strategijski poslovni jedinica za divizije trina orjentiranost

formiranje organizacijski jedinica prema: proizvodima, geografskom podruju ikategorijama kupaca obavljanje svi poslova, od znaaja za diviziju, unutar nje same

7K


18/31

prednosti divizijske strukture: to se vee organizacijske jedinice od funkcijski jedinica to je oblik decentralizacije poduzea divizija je federalno decentralizirana jedinica omoguava razvoj menadera za razinu top menadmenta

odgovornost je decentralizirana na nie razine mane divizijske strukture:

paralelno obavljanje poslova, poslovni funkcija jaanje dijelova (divizija) na utrb cjeline (poduzea) potrebno je vie osoba s kvalifikacijom glavnog menadera oteava kontrolu s vra poduzea

osnovne vrste divizijski organizacijski struktura:7) @+%3$-& (@+*./?*%-&) *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+&

predmetna organizacijska struktura je organizacijska struktura poduzea premaproizvodima ili uslugama

predmetnu organizacijsku strukturu koristit e: velika poduzea poduzea sa irokim i raznovrsnim asortimanom proizvoda

strategijske poslovne jedinice su jedna od vrsta divizijski organizacijski jedinica, skarakteristikama:

orjentacija za strateko planiranje relativna autonomnost trina orjentiranost formiraju se u multiproizvodnim i multiuslunim poduzeima od najbitnije vanosti za poduzee skup srodni i slini poslova

odgovornost za dobitak i gubitak podjela na poslovne jedinice i divizije

neke kompanije organiziraju potpuno nezavisne, zasebne i odvojene jedinice za kreiranjenovi proizvodni procesa! $o su nezavisne poslovne jedinice:

istraivanje i razvoj inenjering proizvodnja marketing

) $+.$*+.1&-& (*+&5>'&) *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& teritorijalna organizacijska struktura je takva u koja podjelu rada u poduzeu i formiranje

jedinica obavlja prema podruju ili teritoriju na kojem ta jedinica djeluje svaka teritorijalna jedinica obavlja sve nune djelatnosti, odnosno funkcije na svom

podruju primjenjuje se u pravilu kada poduzee djeluje na veem gospodarskom podruju,

naroito kao je internacionalizirano karakteristike teritorijalne organizacije:

formiranje organizacijski jedinica prema teritoriju obavljanje poslovni funkcija unutar teritorijalne divizije primjena u poduzeima koja su rasprostranjena na velikom podruju primjena u onim poduzeima koja imaju ogranienu liniju proizvpda, a djeluju na

velikom podruju

primjena teritorijalne organizacije: u poduzeima koja su nastala integracijom raniji samostalni poduzea iji su djelovi razmjeteni na razliitim lokacijama

7F


19/31

gdje priroda posla to zatijeva: poljoprivreda, promet, umarstvo, trgovina,bankarstvo, otelijerstvoR

model teritorijalne organizacije posebno je prikladan za uslune djelatnosti uvodi se radi racionalizacije organizacijski procesa proizvodnje i poslovanja, jer je

nemogue donositi sve odluke iz jednog centra

model teritorijalne organizacijske strukture je znaajno identian modelu predmetneorganizacijske strukture, ali je razlika u tome to je kod teritorijalne organizacijskestrukture divizijska organizacijska jedinica formirana na temelju razliitog geografskogpodruja

prednosti teritorijalne organizacijske strukture: rasporeuje odgovornost na nie razine organizacije istie lokalna trita i probleme poboljava koordinaciju u regiji iskoritava ekonominost lokalni operacija bolja je komunikacija Slicem u liceS s lokalnim interesima dobar je poligon za obuavanje glavni menadera

slabosti teritorijalne organizacijske strukture: treba vie osoba s karakteristikama glavnog menadera tendencija slabljenja centralni slubi, a jaanja regionalni oteava kontrolu s vra

B) *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& *+1-$.+&-& @+3& @*$+*Q&=.3& organizacijska struktura koja je orjentirana prema Sskupinama potroaaS, odnosno

prema Skategorijama kupacaS koristi su u:

velikim poduzeima, s puno razliiti proizvoda, namjenjeni razliitimkategorijama potroaa

bankama, ije je poslovanje orjentirano na gospodarstvo, neprivredu i graane

visokokolskim inastitucijama, s obzirom na korisnike pojedini obrazovniprograma zdravstvenim organizacijama (bolnicama i domovima zdravlja) na niim organizacijskim razinama, a ne kao primarnu organizacijsku strukturu

prednosti: usmjerava panju organizacije na kupce daje kupcima osjeaj da imaju sigurnog dobavljaa u kojeg se mogu pouzdati razvija strunost u poslovanju s kupcima

slabosti: mogue su tekoe u koordiniranju operacija pri zadovoljavanju narudbi razliiti

kupaca

menaderi i osoblje trebaju biti dobro upoznati s problemima kupaca grupe kupaca nisu uvijek jasno definirane

@+*1'$-& *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& to je organizacija za realizaciju jednog odreenog zadatka, odnosno projekta javlja se u >&%8u ezdeseti godina ;! st! . koristi se privremeno projektna oragnizacija je poseban oblik timske organizacija, a moe biti:

nestalna 6 jednokratni projekti stalna 6 projektni procesi

projektna organizacije je dodatna, naknadna organizacijska struktura projektna organizacija se isto moe podijeliti na:

individualnu 6 menader projektra, bez stalnog osobllja ista 6 menader projekta sa stalno zaposlenim osobljem

karakteristike projektne organizacije su:

79


20/31

orijentacija na zadatak u granicama predvieni trokova projekta u predvienom vremenu za realizaciju projekta

3&$+.=-& *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& javlja se kao nova vrsta organizacijske strukture u kojoj se maksimiliziraju dobre strane i

minimaliziraju slabosti funkcijske i proizvodne strukture karakteristike:

dvodimenzionalnost optimalizacija dviju dimenzija organizacije dva odnosa izvjeivanja: vertikalni i orizontalni organizacija prema dvije osnove podjednaka vanost obiju dimenzija organizacije dualna (dvostruka) odgovornost lanova projektnog tima orema projektnom menaderu i

prema linijskome menaderu primjena:

u situacijama kada se organizacijom istovremeno mora zadovoljiti nekoliko zadataka kada strategija poduzea zatjeva maksimalno nekoliko dimenzija istovremeno (npr!

proizvoda, trita, teritorija i vremena) funkcijske organizacijske jedinice formiraju se za obavljanje osnovne djelatnosti, a istovremeno

zaposeni u funkcijskoj organizacijskoj jedinici rade i za potrebe pojedini projekata

31Q*?.$& *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& oblik organizacije u kojem se na istoj organizacijskoj razini kombiniraju funkcijske i

multidivizijske komponente primarno mjesto u strukturi imaju divizijske organizacijske jedinice (proizvodna ili teritorijalna),

kojima se pridodaje jedna ili vie funkcijski jedinica poslovne funkcije koje su vane za proizvodnju odreenog proizvoda ili za pojedina trita trebaju

biti decentraliziranje u divizijama, sve ostale funkcije koje su vane sa stajalita ekonomijeobujma trebaju biti organizirane na razini centralne uprave za potrebe svi divizija

kombiniraju se dva naela ralanjivanja i grupiranja zadataka kao i formiranja niiorganizacijski jedinica na istom organizacijskom nivou

31Q*?.$& *+&-./&0.1>'& >$+2'$2+& javlja se u multidivizijskoj organizacijskoj strukturi u kojoj se mijeaju (kombiniraju)

karakteristike dvije ili vie vrsta divizijski jedinica na istoj organizacijskoj razini razliite su vrste organizacijske strukture, po razliitim razinama organizacije, po cijeloj dubini

organizacijske piramide karakteristike:

na pojedinim organizacijskim razinama dominira jedna vrsta organizacijske strukture, dok nanekoj drugoj razini dominira neka druga vrsta organizacijske strukture

zato najee u velikim poduzeima, a posebno svjetskim kompanijama, nalazimo prisutnostsvi tipova organizacijski struktura

;


21/31


22/31

danas organizacije moraju biti Sdinamiki stabilneS, tj! istovremeno stabilne i sposobne zapromjene

posebnu ulogu danas u promjenama u organizaciji ima


23/31

organizacija u kojoj svaka lanica u svom poslu mora biti lider privremena mrea nezavisni kompanija zaposleni rade u timovima zaposleni vie komuniciraju sa svojim kupcima i dobavljaima, nego s kolegama na

poslu

oblici virtualne organizacije: partnerstva, zajednika ulaganja, strategijske alijanse, licence, kooperativni

sporazumi, franizeR prednosti:

uspjeno savladavanje neizvjesnosti i rizika brzo ulaenje u posao obavljanje posla u puno kraem vremenu, s niim trokovima i manjim rizikom poveava udjele prodaje, profita i konkurentnosti poveava lojalnost kupaca smanjuje potrebu za novim ljudima zbog poveanja narudbi poveava fleksibinost organizacije

omoguava poboljanje srni kompetencija organizacije omoguava brzu prilagodbu promjenama

nedostatci: gubitak dijela autonomije svaka lanica mree nastoji maksimizirati svoje interese gubitak vlastitog znanja, jer s onim to razmjenjujete s drugima moe ojaati

konkurente, gubitak kontrole smanjivanje profita na eksternim aktivnostima

B) @+*0>-& *+&-./&0.1& karakteristike:

unosi dinaminost u tradicionalnu funkcijsku organizacijsku strukturu

u najuoj je vezi s funkcijskom organizacijskom strukturom funkcijska struktura je okvir unutar kojeg djeluje procesna organizacija procesna organizacija se temelji na tijeku radnog odnosa ili poslovni procesa procesni timovi se formiraju i unutar funkcijske organizacijske strukture precesna organizacija otklanja rigidnost funkcijske organizacijske strukture

I) $.3>'& *+&-./&0.1& karakteristike:

formiranje timova unutar klasine strukture otklanjaju se slabosti klasine strukture SruenjeS granica klasine strukture nain organizacije u kojem dominira timska struktura, u klasinom modelu

organizacije esto interpoliranje u funkcijsku organizacijsku strukturu i formiranje konsfunkcijski

timova orjentacije timova na proizvodnju, projekte ili potroae

C) ./?+-2$& *+&-./&0.1& karakteristike:

oblik neijerarijske organizacije drugo ime za beskrajno nisku ili plitku orgnaizaciju postoji samokontrolom zaposlenika s niskom ili plitkom orgnaizacijom

primjena: djelatnosti u kojima individualni sluajevi posjeduju vei dio znanja organizacije

gdje su znanja pojedinaca jednaka ukupnom znanju organizacije primjeri:

organizacija za reabilitaciju bolesnika (terapeuti)

B


24/31

organizacije koje se bave direktnom prodajom (kozmetika, posue) zdravstvene, znanstvene i obrazovne ustanove konzalting organizacije projektantske organizacije, softNarske kue

G) 5+*-$P


25/31

povezanim drutvima, komorama uspostava centara odgovornosti vana je i zbog:

jaanja centara upravljanja i voenja poduzea autokratskog stila voenja, koji je sve prisutniji u naim poduzeima marginalizacije srednji i nii razina menadmenta

centri odgovornosti se moraju formirati u svakom poduzeu, iz tri temeljna razloga: potrebe uspostave interne ekonomije u poduzeu ekonomiji same te organizacijske jedinice utvrivanja ekonomskog sadraja svake organizacijske jedinice, kako bi se odredio

materijalni okvir za svaku razinu menadmenta centar odgovornosti moe biti svaka unutarnja organzacijska jedinica u poduzeu:

koja rukovodi menadment koji je odgovoran za njezine poduzetnike aktivnosti menader ima odgovornost za budet menader u centru odgovornosti je odgovoran za ostvarivanje budetski ciljeva

u poduzeu je mogue formirati etiri vrste centara odgovornosti:a) $+*Q'*?-. 0-$&+: ima kontrolu nad trokovima njiov se budet temelji na procjeni trokova njiovi usluga inputi se mjere u novcu budet trokovni centara se utvruje samo za ulazne strane imaju vrlo malo ili nimalo prioda to su najee servisne ili pomone slube njiov se rezultat rada ne moe trino valuizirati odgovaraju za racionalno polsovanje unutar preuzeti zadataka kao trokovni centri formiraju se: raunovodstvo, kadrovska sluba, pravna sluba, opi

poslovi itd! menaderi strane trokova ti jedinica moraju drati u granicama budeta

b) @+.A*%-. 0-$&+ njiovi se outputi mjere u novcu iPili u naturalnim pokazateljima imaju vrlo malo kontrole nad trokovima, ali su zato odgovorni za marketinki output,

oni moraju generirati priode najtipiniji primjer priodnog centra su jedinice koje se bave prodajom, tj! marketingom

svaki priodni centar ima svoj budet prodaje koji se izraava u naturalnim vrijednosnimpokazateljima budet priodnog centra moe biti koliina robe koju treba prodati odgovoran je za ostvarivanje budeta prodaje efikasnost mu se mjeri po postotku ostvarenja budeta prodaje u priodnom centru se budetom odreuju prodane kvote priodni centar moe odrediti budet prodaje za svaku svoju pod jediinicu, za svakog

prodavaa

c) @+*5.$-. 0-$+. imaju kontrolu nad svojim priodima i rasodima

cilj im je profit kao razlika izmeu prioda i rasoda to su kompletne, samodovoljne jedinice menader je odgovoran za ostvarenje odreene stope profita

C


26/31

autonomni su i nezavisni u alokaciji budeta rezultat su diverzifikacije proizvoda i diverzifikacije organizacijske strukture formiraju se u velikim multidivizijskim kompanijama

d) .-?>$.0.1>'. 0-$+.

menader je u njima odgovoran za trokove, priode i stopu povrata kapitala kriterij uspjea investicijski centara mjeri se po stopi povrata uloenog kapitala to su najvee organizacijske jedinice, u koje vodea kompanija investira veu koliinu

kapitala i od koje trai najkrae vrijeme povratak kapitala stopa povrata incesticija T (priodi 6 rasodi) P uloeni kapital

ORGNIZACIJA MATERIJALNIH IMBENIKA

ORGNAIZACIJA KAPITALNIH DOBARA +OPREME, ovisi o vrsti i tipu proizvodnje koja ovisi o odreenim ciljevima poduzea izbor opreme pojavljuje se kod osnivanja poduzea, kod rekonstrukcije i modernizacije optema treba:

omoguiti utedu u vremenu i radu osigurati veu preciznost imati tono zatjevani reim i stupanj rada ne zatjevati pretjerane popravke i odravanje imati manje trokove uporabe

izborom opreme prema ovima naelima ostvaruje se optimalna struktura opreme vrste opreme:

ona koja su upotrebljava u neposrednom procesu proizvodnje za dobivanje i prijenos energije kontrolni i mjerni instrumenti transportna sredstva i ureaji

propusti prilikom izbora opreme se teko ispravljaju ili uz velike trokove raspored opreme mora biti takav da omogui najracionalnie kretanje predmeta rada u procesu

mjenjanja njegovi oblika! .dealno bi bilo da to kretanje bude to krae i u pravoj liniji, jer bi takoitav proces bio bri i jeftiniji

naini rasporeda opreme: linijski 6 strojevi su poredani prema tijeku tenikog procesa grupni 6 strojevi su svrstani, tj! grupirani prema svojim proizvodnim ili tenikim

karakteristima kombinirani 6 sve vie se upotrebljava raspored strojeva po sistemu trokuta jer omoguava

racionalnije kretanje materijala i u maloserijskom proizvodnji, a posebno i proizvodnji nabazi grupne tenike

uporaba ukupnog kapaciteta opreme ovisi o faktorima: sinkronizacija pojedini strojeva sinkronizacija kompletnog tenolokog postupka vrsta i pritjecanje materijalni inputa kvaliteta i struna izobrazba radnika eksterni faktori

prostorni raspored opreme uvjetovan je:

G


27/31

tenolokim procesom povrinom terena na kojem se poduzee nalazi rasporedom graevinski objekata njiovom podjelom i meusobnom povezanosti

ORGANIZACIJA MATERIJALNIH INPUTA odnosi se na:

izbor materijalni inputa pravovremenu i ujednaenu opskrbu radni mjesta odreivanje pravog redosljeda i broja radni operacija usklaivanje, evidenciju

izbor materijalni inputa ovisi o vrsti proizvoda jer se pravilnim izborom mogu postii znatneutede

u pripremanju izbora materijalni inputa sluimo se istraivanjem trita, a donoenje odluke

uvjetovano je: mogunosti uporabe za odreenu vrstu proizvoda komparativnim trokovima nabave visinom trokova prerade ili obrade

grafikon proizvodnje 6 u njega se kronolokim redom upisuju sva operativna vremena uz oznakuradni mjesta i operacija koje se obavljaju na materijalnim inputima! -a osnovi grafikona izraujese tijek kretanja materijalni inputa kroz proizvodni proces

oloram materijala 6 slui kao baza za postizanje pravovremene sinkronizirane dostavematerijala ili sklopova na radne stanice

vano je da se organizira dobra evidencija koja e omoguiti uvid u: primljenu i izdanu koliinu

stanje zalia blokiranu koliinu naruenu koliinu itd

evidencija se moe organizirati na razliite naine, najee je kompjuterizirana (intranet)! %a bise vrste i koliina materijalni iputa mogle evidentirat treba izraditi nomenklaturu i oznaavatimaterijal (grupiranje materijalni inputa po odreenom brojanom sustavu)

RACIONALNA ORGANIZACIJA UNUTARNJEG TRANSPORTA unutarnji transport obuvaa cjelokupno kretanje inputa u proizvodnji i materijalni imbenika

koji se u tu svru koriste

racionalna organizacija unutarnji transporta skrauje vrijeme prijevoza, smanjuje trokove, adoprinosi brem i normalnijem odvijanju proizvodni procesa

uvoenjem sve potpunije automatizacije ide se za sve veom integracijom proizvodnje i transportau jedinstven proces u kojem e se mnoge operacije obrade postepeno sve vie obavljati tijekomtransporta

na racionalnu orgnaizaciju transporta utjeu: raspored prostorija i radni mjesta izbor pravca kretanja izbor transportni sredstava

grafikon kretanja moe biti izraen na predmetnoj ili prostornoj osnovi! @ravci kretanja: vertikalni

orizontalni 6 sustav obine relacije transportna sredstva:

meanika pokretna 6 koja se slobodno mogu kretati po prometnicama (viliari, vagoneti)

K


28/31

meanika stabilna 6 pokretne trakem zgrtaljke

ORGANIZACIJA LJUDSIH RESURSA

FORMIRANJE SKUPA ZAPOSLENIH skup zaposleni je skup ljudi meusobno povezani zajednikim interesima koji rade na

ostvarivanju odreenog zajednikog cilja osnovu za formiranje skupa zaposleni predstavlja aktualizirana sistematizacija i procjena radni

mjesta u kojoj su propisana i opisanaa sva radna mjesta s odgovarajuim zatjevima koje trebaispunjavati ovjek koji e raditi na pojedinom radnom mjestu

ocjenom linosti utvruje se profil radnika, tj! skup osobina koje radnik treba imati da bi se

ukljuio u skup zaposleni na nepopunjeno radno mjesti ili da bi preuzeo posao na nekom drugomradnom mjestu

intervju je nain utvrivanja profila u direktnom kontaktu, u razgovoru s kandidatom kojireflektira na to radno mjesto! .sto tako sve se vie upotrebljavaju testovi

ocjena sposobnosti mora dati odgovor na pitanje postoji li podudarnost izmeu zatjeva radnogmjesta i osobina i sposobnosti radnika

INTEGRACIJA ZAPOSLENIH izabrani skup ljudi postat e skup zaposleni tek kada se meusobno poveu u omogenu

organizaciju koja e imati zajedniki cilj i jedinstven radni moral najvaniji imbenici koji tujeu na integraciju i omogenizaciju zaposleni su:

primjeren poloaj zaposleni u poduzeu stvaranje radnog morala i samodiscipline zadovoljenje osnovni motiva za rad dobro i objektivno formiranje dobra organizacija ostali uvjeta i djelatnosti kojima se rad olakava i ini ugodnijim

pravilno izvrenom podjelom rada odreuju se najpogodniji radnici za obavljanje pojedini radova glavna znaajka radnog morala je svjesno usklaivanje meusobni interesa radnika i

podreivanje vlastitog interesa opim organizacijskim interesima stalna i svestrana informiranost radnika omoguava i ubrzava stvaranje jedinstvene akcije svi

zaposleni i doprinosi svaanju o podudarnosti individualni i zajedniki interesa vana je i dobra odganizacija radne okoline jer radnicima nije svejedno u kakvim tenikimuvjetima rade, kako je organizirana zdravstvena zatita, prerana i rereacije itd

OSTALI PROBLEMI SKUPA ZAPOSLENIH osnovni zadatak organizacije skupa zaposleni sastoji se u pronalaenju takvi organizacijski

oblika i mjera kojima bi se neprestano stvarao i jaao utjecaj integracijski imbenika i postiglato vea usklaenost s ostalim elementima proizvodnje

ljudskim potencijalima treba pristupati kao dinaminoj kategoriji koja ima svoj vlastiti razvoj nesamo u pogledu osobne strukture ve i zbog kretanja koja se svakodnevno dogaaju

potrebno je da poduzea uvijek budu spremna rjeavati sve probleme i poduzimati drugeodgovarajue organizacijske mjere koje pridonose stvaranju optimalne organizacije kao npr: prilgodba pojedinca zatjevima radnog mjesta

F


29/31

stalan rad na usklaivanju ciljeva i interesa pojedinaca i poduzea osnovni cilj prilagodbe pojedinca sastoji se u izmjenama i dopunama kvalifikacijskog profila

radnika, u njiovu osposobljavanju za obavljanje poslova na radnim mjestima koja imaju veezatjeve

ORGANIZACIJA RA-LANJIVANJA I GRUPIRANJAZADATAKA

orgnaizacijska struktura poduzea rezultat je ralanjivanja i grupiranja zadataka poduzea se meusobno razlikuju po dubini ralanjivanja i grupiranja zadataka ukupan zadatak poduzea mora se dijeliti na:

a) posebne zadatkeb) pojedinane zadatke

granice ralanjivanja zadataka:a) gornja granica: posebni zadacib) donja granica: pojedinani zadaci

granice grupiranja zadataka:a) gornja granica: organizacijske jedinice najvie razineb) donja granica: radna mjesta

obuvat poslova na raznim mjestima i organizacijskim jedinicama ovisi o dubini ralanjivanja igrupiranja zadataka

u malim i manjim poduzeima broj radni mjesta i organizacijski jedinica je manji, a obuvat

poslova je u njima iri u velikim i veim poduzeima broj radni mjesta i ogranizacijski jedinica je vei, a obuvatposlova u njima manji

izmeu prve i posljednje razine ralanjivanja zadataka i prve i posljednje razine grupiranjazadataka mogue je interpolirati i neke meustupnjeve

im na jednom poslu treba dvoje ili vie radnika:a) ralanjivanje zadataka u njima postoji nunob) grupiranje zadataka takoer postaje nuno

ralanjivanje zadataka je nuan proces, da bi se izvrilo njiovo grupiranje, te oblikovalaorganizacijska struktura poduzea

projektiranju, tj! izgradnji organizacijske strukture poduzea pretodi ralanjivanje zadataka ralanjivanje zadataka odnosno dekomponiranjem zadataka u okviru klasine teorije organizacije

borila se $eorija departmentalizacije, tj! teorija o podjeli poduzea na ue i ire jedinice

PRINCIPI RA-LANJIVANJA ZADATAKA predstavnici klasine teorije organizacije pokuali su, na poetku ;! st! utvrditi na kojem se

principu vri ralanjivanje i grupiranje

! ulick i ! 2rNick:a) svra 6 cilj poduzeab) proces rada 6 tenoloke faze

9


30/31

c) klijentela 6 kupacd) mjesto i vrijeme obavljanja posla

5! -ordscick:a) izvrenjeb) objektc) svra

+iester i >cramm:a) izvrenjeb) objekt

+.0A '*>.*2:a) izvrenje

prema vrsti radnog procesa prema funkcijama i zadacima

priprema 6 proizvodnja 6 kontrola 6 odravanje proizvodnja 6 nabava 6 prodaja utovar 6 transport 6 istovar

b) objekt: prema proizvodima, uslugama, materijalima, dijelovima, sklopovima, tritima,

dobavljaima, kupcima, itd!c) rang:

podjela na izvrne zadatke i zadatke rukovoenja (odluivanja) nosilac pojedinanog zadatka mora dominantno raditi taj posao (izvrni menaderi)

d) svra: predstavlja podjelu na primarne i sekundarne zadatke

e) faza: temelji se na tome da se svi pojedinani zadaci sastoje od tri osnovne faze:

planiranje: izvrenje i objekti su primarni principi ralanjivanja zadataka moku se koristiti uzastopce ili naizmence

izvrenje kontrola

ORGANIZACIJA FUNKCIJA do funkcija dolazimo podjelom ukupnog zadatka poduzea na posebne zadatke granice ralanjivanja zadataka su odreene:

veliinom poduzea koritenom tenologijom

brojem zaposleni koliinom proizvoda namjeni proizvoda

podjela rada u poduzeu je unutarnja ili tenika podjela rada, kojom dolazimo do: posebni zadataka (funkcija) pojedinani zadataka (radni mjesta)

temeljne poslovne funkcije u poduzeu bile bi: istraivnaje trita i proizvoda, razvoj, nabava,proizvodnja, kadrovi (A+3), prodaja, financije

@*>*?-& 52-'0.1& je skup meusobno povezani poslova kojima se na najsvrsisodnijinain obavlja neki poseban zadatak poduzea

ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA 7)! 2kupan zadatak 6 obavlja poduzea

B;


31/31

!) @oesban zadatak 6 obavljaju poslovne funkcije B!) @ojedinaan zadatak 6 obavlja radno mjesto +&%-* 31>$* je prostorno ogranieni dio poduzea ili neke druge organizacije na kojemu se

nalaze potrebna sredstva i predmeti rada i gdje jedan ili vie radnika, obavljajui odreeni posaorealiziraju pojedinaan zadatak!

potrebno je razlikovati: posao i zadatak radno mjesto i izvritelj radno mjesto i poslovi i zadaci

s obzirom na nain (kvalitet) organizacije radnog mjesta, radna mjesta mogu biti: zatvorena 6 dobro organizirano radno mjesto, na kojem radnik obavlja samo one poslove

zbog koji je i zaposlen, a sve ostale sporedne i pomone poslove obavlja neki drugi radnik, snekog drugog radnog mjesta

otvorena 6 slabo organizirano radno mjesto, na kojemu radnik sam obavlja broje sporedne ipomone poslove (ali, moe tako biti projektirano ili pak zbog nediscipline)

zato projektiramo radna mjesta kao otvorenaM

zbog tenologija: pojedinana proizvodnja otvorena masovna proizvodnja zatvorena procesna proizvodnja otvorena

zbog veliine poduzea: mala poduzea otvorena velika poduzea zatvorena

dublja i detaljnija podjela rada 8 vea specijalizacija plia podjela rada 6 manja specijalizacija elementi radnog mjesta:

ovjek 6 apstraktan, neodreen ovjek mora posjedovati znanja, sposobnosti i iskustva!

-ajbolji efekt na radnom mjestu postie se kada su znanja radnika neznatno manja od znanjaradnog mjesta! 3ogui odnosi izmeu znanja radnika, zatjevane kvalifikacije i znanjaradnog mjesta: zatjevana i stvarna

sredstva za rad (oprema) i predmeti rada 6 sredstva za rad i predmeti koje ovjek upotrebljavana svom radnom mjestu

prostor

Documents

Organizacija - Prof. Sikavica