Općine Bilje

34 «Službeni glasnik» _________________ Broj 2

***********************************************************************

Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje

Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje

Općine Bilje

Godina XXII

Bilje, 23.02.2016.g.

Broj 2

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BILJE

________________________________________________________________________________________

Red.

br._______________________________ __Str_.

Red.

br.___________________ _________ ___ Str.

1.

2.

3.

4.

Zaključak povodom razmatranja

Izvješća o stanju u prostoru Općine

Bilje……………………………………

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja Općine Bilje

Odluka o pripremi dokumentacije i

provedbi postupka javne nabave radova

na izgradnji građevine: cesta u

Livadskoj ulici u Lugu………………

Zaključak o potpisivanju sporazuma o

sufinanciranju projekta Rekonstrukcija

prometnih površina u centru Vardarca...

35

158

223

223

5.

6.

7.

8.

7.

Zaključak o kapitalnoj pomoći za

izgradnju kanalizacijske mreže u naselju

Kopačevo i spojnog cjevovoda Kopačevo-

Bilje………………………………………

Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja

otpadom na području Općine Bilje u 2015..

Odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim

cestama …………………………………

Odluke o savjetu mladih Općine Bilje …...

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA :

Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja

otpadom na području Općine Bilje u 2015.

godini……………………………………...

228

229

232

232

237


***********************************************************************



1.

Temeljem članka 47. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( „ Narodne novine“ br.

76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a u svezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju ( „

Narodne novine“ br. 153/13) i članka 34. Statuta Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, br.

5/13 i 3/14 ) Općinsko vijeće Općine Bilje, na svojoj 22. sjednici održanoj dana 22. veljače

2016.godine, donijelo je

ZAKLJUČAK

povodom razmatranja

Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje

I

Općinsko vijeće Općine Bilje razmotrilo je i donijelo Izvješće o stanju u prostoru Općine Bilje.

II

Ovaj Zaključak i Izvješće o stanju u prostoru Općine Bilje objavit će se u „

Službenom glasniku “ Općine Bilje.

KLASA: 350-04/04-01/1

URBROJ: 2100/02-01-16-116

BILJE, 22.02.2016.g.

PREDSJEDNIK

OPĆINSKOG VIJEĆA:

Igor Ružička, dipl.iur.

*********************


***********************************************************************



OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BILJE, na temelju članka 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a u svezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine“ broj 153/13), te članka 34. Statuta Općine Bilje („Službeni glasnik“ Općine Bilje broj 5/13 i 3/14), na svojoj 22. sjednici održanoj 22. veljače 2016.godine, donijelo je

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BILJE

I. POLAZIŠTA

1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA

Obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje definirana je člankom 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12). Izvješće o stanju u prostoru sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. Izvješće o stanju u prostoru se objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne samouprave. Izrada izvješća o stanju u prostoru započela je prema Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine 114/10, 141/10), a nastavljena prema

Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine broj 117/2012 od 24. listopada 2012. godine). Pri izradi Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje korišteni su podaci Ministarstava definiranih navedenim Pravilnikom, podaci Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva 2001. godine), Podaci iz Prostornog plana uređenja Općine Bilje, podaci prikupljeni od strane Općine Bilje, te ostali podaci nadležnih tijela i osoba, kao i projekcije izrađene temeljem dostupnih podataka.

2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR

Sadržaj i obvezni prostorni pokazatelji izvješća o stanju u prostoru, te drugi zahtjevi u vezi s praćenjem stanja u području prostornoga uređenja definirani su PRAVILNIKOM O SADRŽAJU I OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU (Narodne novine broj 117/2012 od 24. listopada 2012. godine).

Izvješće za područje Općine Bilje se izrađuje u odnosu na županijski prostorni plan, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_10_114_3013.html





***********************************************************************



održiv razvoj u prostoru općine, prethodno Izvješće o stanju u prostoru i dokumente prostornoga uređenja općine.

Za izradu Izvješća koriste se podaci iz dokumenata prostornoga uređenja, službeno objavljeni i dostupni podaci nadležnih tijela i ustanova, te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim propisima, te podaci iz usvojenih i objavljenih pojedinih sektorskih strateških, razvojnih, planskih i provedbenih dokumenata, koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru.

Izvješće se izrađuje u tekstualnom obliku, a pojedina tematska područja mogu se prema potrebi dodatno obrazložiti, argumentirati i prikazati tabličnim iskazom pokazatelja, te grafičkim i drugim prikazima.

Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata i prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama za naredno razdoblje.

3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA JEDINICE LOKALNE

SAMOUPRAVE

3.1. Demografska obilježja

Na području Općine Bilje je prema podacima posljednjeg popisa stanovništva 2001. god. živjelo 5.480 stanovnika, što je, u odnosu na prostor Osječko-baranjske županije, činio udio od 1,6% stanovništva Županije. Ukupno stanovništvo Općine se u razdoblju od 1981.-2001. godine smanjivalo, a u razdoblju od 1991.-2001. zabilježilo smanjenje od 15,3%. Najveći utjecaj na takvo kretanje su imale ratne migracije (prisilno iseljavanje) u razdoblju 1991.-1998. godine kada je područje bilo privremeno okupirano. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine Općina Bilje je imala 5.657 stanovnika, što je povećanje za 3,2% u odnosu na 2001. godinu.

Tablica 1 KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIKA PO POPISIMA

PODRUČJE

BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM

GODINAMA

INDEKSI

1981. 1991. 2001. 2011.(*

1991/

1981.

2001/

1991.

2011/

2001.

Osječko-baranjska

županija

356.286 367.193 330.506 304.899 103,0 90,0 92,3

Općina Bilje 6.966 6.455 5.480 5.657 92,7 85,0 103,2

Udio Općine, % 1,9 1,7 1,6 1,8 - - -

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

(* Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.


***********************************************************************



GRAF 1 - KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIKA PO POPISIMA

Podaci o prirodnom kretanju stanovništva u razdoblju 1991.-2001. pokazuju vrlo skroman pozitivan prirodni priraštaj.

Tablica 2 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Broj

stanovnika

1991. g.

Prirodni

priraštaj 1991.-

2000. g.

Broj stanovnika

1991. g. + prirodni

priraštaj

Broj

stanovnika

2001. g.

Razlika po popisima

1991.-2001. g.

6.455 35 6.490 5.480 -975

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Stanovništvo na području Općine raspoređeno je u ukupno 8 naselja.

Tablica 3 KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA

RED.

BROJ

NASELJE

BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM

GODINAMA

INDEKSI

1981. 1991. 2001. 2011.(*

1991/

1981.

2001/

1991.

2011/

2001.

1 Bilje 3.656 3.571 3.224 3.627 97,6 90,2 112,5

2 Kopačevo 807 805 608 558 99,7 75,5 91,8

3 Kozjak1) 270 140 93 58 51,8 66,4 62,4

4 Lug 1.076 1.036 852 767 96,3 82,2 90,0

5 Podunavlje2) 26 2 2 1 7,7 100,0 50,0


***********************************************************************



6 Tikveš3) 120 73 29 10 60,8 39,7 34,5

7 Vardarac 811 782 660 625 96,4 84,4 94,7

8 Zlatna Greda4) 200 46 12 6 23,0 26,0 50,0

UKUPNO OPĆINA: 6.966 6.455 5.480 5.657 92,7 85,0 103,2

Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine


Napomena: 1) Stanovništvo Kozjaka se prvi put iskazuje od 1900. godine i do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a kao samostalno prvi put u popisu 1991. godine.

2) Stanovništvo Podunavlja se prvi put iskazuje 1880. godine, a do 1991. godine su bili dio Bilja, odnosno Vardarca, tek 1991. godine se iskazuje samostalno.

3) Tikveš se prvi put iskazuje 1910. godine i sve do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a 1991. godine se iskazuje samostalno.

4) Stanovništvo je prisutno od 1948. godine u sastavu Kneževih Vinograda, a od 1991. se iskazuje kao samostalno.

U svim naseljima Općine se u promatranom razdoblju stanovništvo smanjilo, a najviše u Kozjaku, Podunavlju, Tikvešu i Zlatnoj Gredi koja su zapravo naseobine koje su bile vezane uz ekonomije i farme PIK-a "Belje". Naselje Podunavlje je demografski odumrlo, budući su u 2001. godini u njemu živjela 2 stanovnika, a 2011. godine je u naselju popisan samo 1 stanovnik. Stanovništvo se najmanje smanjilo u općinskom središtu Bilje. Povratak stanovništva je započeo 1998. godine, a do 2001. godine se vratilo 2.770 stanovnika ili oko 76% prognanika. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine u naselju Bilje se stanovništvo povećalo za ukupno 403 stanovnika u odnosu na 2001. godine, a što je povećanje za 12,5%. Prema pokazateljima dobne strukture, stanovništvo Općine je 2001. godine imalo obilježja starosti (indeks starosti 82,6), dok je prosječna starost iznosila 38,8 godina.

Tablica 4 OBILJEŽJA DOBNE STRUKTURE STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

RED.

BROJ

NASELJE

Udio mladih

0-19 god.

%

Koeficijent

starosti

%

Indeks

starosti

Dobni tip

1 Bilje 25,5 34,1 133,6 duboka starost

2 Kopačevo 22,7 24,0 105,8 starost

3 Kozjak 26,9 24,7 92,0 starost

4 Lug 19,7 28,6 145,2 izrazito duboka starost

5 Podunavlje 0 100,0 - izrazito duboka starost

6 Tikveš 24,1 24,1 100,0 duboka starost

7 Vardarac 25,0 19,7 78,8 starost

8 Zlatna Greda 8,3 41,7 500,0 izrazito duboka starost

Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. godine

Iz pokazatelja dobne strukture je vidljivo da u svim naseljima osim u Kozjaku i Vardarcu ima više starog nego mladog stanovništva. Demografski problematična naselja su Zlatna Greda, Lug i općinsko


***********************************************************************



središte Bilje. Vjerojatno je to posljedica i toga što se mlađe prognano stanovništvo nije vratilo i ostalo trajno zbrinuto izvan područja Općine, a vjerojatno najviše u Osijeku.

Tablica 5 STAROSNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

OPĆINA

BILJE

Ukupno

stanovništvo

Dobne skupine

0-14 15-64 65 +

Sveukupno 5.480 946 3.750 784

Muško 2.678 472 1.909 297

Žensko 2.802 474 1.841 487

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.

Prema podacima starosno-spolne strukture stanovništva Općine Bilje, prema popisu 2001. godine, u Općini je nešto veći udio ženskog stanovništva (51,13%) u ukupnom stanovništvu. Prema dobnim skupinama, odnos muškog i ženskog stanovništva je različit. U dobnoj skupini od 0-14 god., podjednak je udio muškog i ženskog stanovništva. U ukupnom stanovništvu u skupini od 15-64 god., neznatno je veći udio muškog stanovništva (50,90%), dok je u dobnoj skupini od 65 + god., veći udio ženske populacije (62,11%).

GRAF 2 - STAROSNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.


***********************************************************************



Tablica 6 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

OPĆINA

BILJE

Ukupno

STANOVNIŠTVO STARO 15 + GOD. PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI

STUPANJ OBRAZOVANJA

Osnovno Srednje Više Visoko

Broj % Broj % Broj % Broj %

Sveukupno: 4.370 1.736 39,7 1.890 43,2 104 2,4 187 4,3

Muško 2.170 704 32,4 1.148 52,9 50 2,3 101 4,6

Žensko 2.200 1.032 46,9 742 33,7 54 2,5 86 3,9


Prema podacima o obrazovnoj strukturi stanovništva, u ukupnom stanovništvu Općine, sa završenim osnovnim obrazovanjem je 39,7% stanovništva (preko 15 godina starosti), nešto više za žensko stanovništvo 46,9%, te 32,4% za muško stanovništvo. Srednje obrazovanje u prosjeku ima 43,2% stanovništva (52,9% muško, 33,7% žensko). U ukupnoj obrazovnoj strukturi stanovništva najmanji je udio više stručne spreme i to na razini Općine 2,4% (2,3% muško, 2,5% žensko stanovništvo). U strukturi visokog obrazovanja, kojem smo dodali i završeni magisterij i doktorat, prosjek na nivou Općine iznosi 4,3% (4,6% muško i 3,9% žensko stanovništvo).

Tablica 7 MIGRACIJSKA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

OPĆINA

BILJE

Ukupan broj

stanovnika

Od rođenja u istom

naselju

Doseljeno

Broj % Broj %

Sveukupno 5.480 2.436 44,5 3.042 55,5

Muško 2.678 1.314 53,9 1.362 44,8

Žensko 2.802 1.122 46,1 1.680 55,2



***********************************************************************



GRAF 3 - MIGRACIJSKA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

Prema podacima o migracijskim obilježjima stanovništva, na području Općine Bilje 2001. godine, bilo je 44,5% stanovništva koje od rođenja živi u istom naselju, dok je udio doseljenog stanovništva 55,5% ukupnog stanovništva, što ukazuje na velike migracije stanovništva koje su se velikim dijelom dogodile zbog ratnih aktivnosti na području Republike Hrvatske, ali i susjednih područja (BiH). U strukturi stanovništva koje od rođenja živi u istom naselju, veći je udio muškog stanovništva (53,9%), dok je u strukturi doseljenog stanovništva veći udio ženskog stanovništva (55,2%).

Tablica 8 AKTIVNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.

OPĆINA

BILJE

Ukupno

stanovništvo

Aktivno stanovništvo

Uzdržavano

%

aktivnog u

ukupnom

Ukupno

Obavlja

zanimanje

Sveukupno 5.480 2.271 1.770 1.996 41,3

Žensko 2.678 885 626 1.315 31,6

Muško 2.802 1.386 1.144 681 49,5



***********************************************************************



GRAF 4 - AKTIVNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.

U strukturi aktivnog stanovništva na području Općine, udio aktivnog stanovništva je 41,3%, s većim udjelom muškog stanovništva (49,5%) od ženskog (31,6%). Od ukupno aktivnog stanovništva, udio stanovništva koje obavlja zanimanje je 77,9%, dok je udio uzdržavanog stanovništva 36,4% ukupnog stanovništva, od čega je 65,9% uzdržavanog stanovništva žensko.

Tablica 9 KRETANJE KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 1981.-2001. GOD.

RED.

BROJ

NASELJE

Kućanstva po

popisima

Kućanstva

2011. Prvi

rezultati

popisa

Prosječna veličina kućanstva Indexi

1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 2011.

2001/

1991.

2011/

2001.

1 Bilje 1.108 1.131 1.058 1.214 3,3 3,1 3,0 3,0 93,5 114,7

2 Kopačevo 286 279 221 226 2,8 2,9 2,7 2,5 79,2 102,3

3 Kozjak - 52 40 28 - 2,7 2,3 2,1 76,9 70,0

4 Lug 519 395 358 297 2,1 2,6 2,4 2,6 90,6 83,0

5 Podunavlje - 1 1 1 - 2,0 2,0 1,0 100,0 100,0

6 Tikveš - 28 12 4 - 2,6 2,4 2,5 42,8 33,3

7 Vardarac 284 264 243 243 2,9 2,9 2,7 2,6 92,0 100,0

8 Zlatna Greda - 14 6 6 - 3,3 2,0 1,0 42,8 100,0

OPĆINA BILJE: 2.197 2.164 1.939 2.022 3,2 3,0 2,8 2,8 89,6 104,3


Državni zavod za statistiku-Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.


***********************************************************************



Prema podacima o broju kućanstava na području Općine uočava se opadanje ukupnog broja kućanstava do 2001. godine kao i opadanje prosječne veličine kućanstva (sa 3,2 člana, na 2,8 člana). Međutim, prema Prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, zabilježen je porast broja kućanstava (2.022 kućanstva), te zadržavanje prosječne veličine kućanstva na 2,8 članova.

GRAF 5 - KRETANJE KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 1981.-2011. GOD.

U kretanju broja i veličine kućanstva prema naseljima i popisnim godinama, uočava se opadanje broja kućanstava od 1991. do 2001. godine (10,4%), ali i pad prosječne veličine kućanstva, sa 3,0 članova (1991. god.) na 2,8 članova (2001. god.). U razdoblju od 2001. do 2011. godine broj kućanstava se povećava za 4,3% dok mu prosječna veličina ostaje ista (2,8 članova). Prema veličini kućanstva (2011. god.) prednjači općinsko središte Bilje s prosječnom veličinom 3,0 člana, a od ukupnog broja naselja, Kopačevo još bilježi povećanje broja kućanstava, dok još tri naselja imaju jednak broj kućanstava kao i 2001. godine (Podunavlje, Vardarac, Zlatna Greda).


***********************************************************************



Tablica 10 POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.

OPĆINA

BILJE

Ukupno

poljoprivredno

stanovništvo

Aktivno

poljoprivredno

stanovništvo

Uzdržavano

poljoprivredno

stanovništvo

% poljoprivrednog

stanovništva u

ukupnom

Svega 509 289 220 9,3

Muško 257 214 43 9,1

Žensko 252 75 177 9,4


GRAF 6 - POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.

Udio ukupnog poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu Općine Bilje je 9,3%, veći je kod ženskog stanovništva (9,4%), a manji kod muškog (9,1%). Od ukupnog broja poljoprivrednog stanovništva nešto je veći udio aktivnog (56,8%) od uzdržavanog (43,2%) poljoprivrednog stanovništva. U strukturi aktivnog i uzdržavanog poljoprivrednog stanovništva prema spolu, u aktivnom poljoprivrednom stanovništvu je znatno veći udio muškog stanovništva (74,0%), dok je kod uzdržavanog poljoprivrednog stanovništva znatno veći udio ženskog stanovništva (80,4%).

3.2. Lokalna socijalno gospodarska struktura


***********************************************************************



Stanovništvo je jedan o najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvoja. Na području Općine Bilje stanovništvo je bilo izloženo brojnim promjenama. Demografski potencijal je počeo slabiti već sedamdesetih godina, što se očitovalo u smanjenju broja stanovnika i starenju populacije. Ratne i poratne devedesete godine dodatno su poremetile demografsku sliku Općine zbog veoma izraženih migracijskih procesa u negativnom smislu. Unatoč tomu sačuvao se minimalni pozitivni prirodni priraštaj, te uz očekivanje da će se cjelokupno stanovništvo vratiti, može se ocijeniti da će demografski potencijal biti očuvan. Posebice ako se razvije poduzetništvo i turizam, stanovništvo ne bi trebalo biti ograničavajući činitelj razvoja, čemu u prilog ide i povećanje broja stanovnika između dva zadnja popisa stanovništva 2001. i 2011. godine. Kao pokazatelj ekonomskog rasta i razvijenosti određenog područja, koristi se indeks razvijenosti prema kojemu se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine (Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti NN 89/10), a na temelju članka 24. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09). Prema navedenim propisima Osječko-baranjska županija pripada I skupini, s vrijednosti indeksa razvijenosti manjoj od 75% prosjeka za Republiku Hrvatsku. Općina Bilje ima indeks razvijenosti 78,08%, te pripada u III skupinu, gdje se vrijednosti indeksa kreću između 75% i 100%, prosjeka za Republiku Hrvatsku. Vrijednost indeksa razvijenosti sadržan je u tablici Ocjenjivanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti (MRRŠVG).

Tablica 11 OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE PREMA

RAZVIJENOSTI-IZVOD ZA OPĆINU BILJE

OSNOVNI POKAZATELJI

Vrijednosti

pokazatelja za

Općinu Bilje

Vrijednosti

pokazatelja u

odnosu na

nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per capita 2006.-2008. 22.123 78,1

Prosječni izvorni prihodi per capita 2006.-2008. 1.227 34,1

Prosječna stopa nezaposlenosti 2006.-2008. 17,5 93,4

Kretanje stanovništva 2001.-1991. 89,3 91,0

Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu

16-65 god. 2001.

56,1

78,4

Izvor podataka: MRRŠVG-UIRR, Izračun JLS 15.07.2010.

Na području Općine Bilje 2001. godine bilo je 1.770 zaposlenih stanovnika (obavlja zanimanje), što iznosi udio od 77,9% aktivnog stanovništva.


***********************************************************************



Tablica 12 ZAPOSLENI PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI 2001. U OPĆINI BILJE

OPĆINA

BILJE

Aktivno

stanovništvo

Ukupno

zaposleni

(%) u ukupnom

aktivnom

stanovništvu

(%) u

zaposlenima

Sveukupno 2.271 1.770 77,9 100,0

Muško 1.386 1.144 50,4 64,6

Žensko 885 626 27,5 35,3

Izvod podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.

GRAF 7 - ZAPOSLENI PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI 2001. U OPĆINI BILJE

Tablica 13 ZAPOSLENI PREMA STAROSTI I SPOLU-2001. GOD.

DOBNE SKUPINE

ZAPOSLENI

Sveukupno Muško Žensko

15-19 17 10 7

20-24 118 71 47

25-29 174 107 67

30-34 202 127 75

35-39 250 149 101

40-44 252 149 103

45-49 227 144 83

50-54 150 108 42

55-59 62 53 9


***********************************************************************



60-64 16 13 3

65-69 3 2 1

70-75 2 2 0


Prema podacima o zaposlenima prema starosti i spolu u ukupnom aktivnom stanovništvu 50,4% zaposlenih je muško, a 27,5% žensko stanovništvo. U ukupnom broju zaposlenog stanovništva 64,6% je muškog stanovništva, a 35,4% ženskog stanovništva.

GRAF 8 -ZAPOSLENI PREMA STAROSTI I SPOLU-2001. GOD.

Tablica 14 ZAPOSLENI PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI PO DJELATNOSLTIMA 2001. GOD.

DJELATNOSTI

BROJ ZAPOSLENIH

Broj %

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 188 12,74

Ribarstvo 14 0,95

Rudarstvo i vađenje 1 0,07

Prerađivačka industrija 244 16,53

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 23 1,56

Građevinarstvo 142 9,62

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 182 12,33


***********************************************************************



Hoteli i restorani 48 3,25

Prijevoz, skladištenje i veze 82 5,56

Financijsko posredovanje 13 0,88

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 33 2,24

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 173 11,72

Obrazovanje 100 6,78

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 71 4,81

Ostale druge socijalne i osobne uslužne djelatnosti 44 2,98

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobama 1 0,07

Izvanteritorijalni org. I tijela - -

Na radu u inozemstvu 105 7,11

Nepoznata djelatnost 12 0,81

UKUPNO: 1.476 100,00


GRAF 9- ZAPOSLENI PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI PO DJELATNOSLTIMA 2001. GOD.

Prema podacima o zaposlenim osobama u pojedinim djelatnostima, najveći udio zaposlenih ima prerađivačka industrija (16,53%), zatim slijede zaposleni u poljoprivredi 12,74% i trgovini 12,33%, te


***********************************************************************



zaposleni u javnoj upravi i obrani (11,72%). Također je i značajan broj zaposlenih u građevinarstvu (9,62%), kao i na radu u inozemstvu (7,11%). Značajni su još udjeli zaposlenih u obrazovanju (6,78%), te prijevozu (5,56%), dok su zaposleni u ostalim djelatnostima znatno manjeg udjela. Nasuprot zaposlenom stanovništvu, na području Općine 2001. godine bilo je ukupno 501 nezaposlenih stanovnika, što čini udio 11,46% u ukupnom stanovništvu Općine iznad 15 godina starosti.

Tablica 15 AKTIVNO STANOVNIŠTVO PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI PO ZANIMANJU I SPOLU

OPĆINA

BILJE

Ukupno

aktivno

Ukupno

zaposleni

NEZAPOSLENI

Broj

Udio (%) u

aktivnom

Sveukupno 2.271 1.770 501 22,06

Muško 1.386 1.144 242 17,46

Žensko 885 626 259 29,27

Izvor podataka: DSZ-Popis stanovništva 2001. god.

Udio nezaposlenih u ukupno aktivnom stanovništvu iznosio je 22,06%, a od toga je udio nezaposlenog stanovništva muškog spola 17,46%, a ženskog 29,27% u aktivnom stanovništvu. U ukupnom broju nezaposlenih 48,3% je muškog nezaposlenog stanovništva, te 51,70% ženskog stanovništva. U okviru radne snage i zaposlenog broja stanovništva javlja se i određeni broj radnih migranata koji dnevno ili tjedno putuje radi obavljanja svog zanimanja. Na području Općine Bilje 2001. godine bilo je ukupno 1.474 dnevnih migranata, što čini 64,91% ukupnog aktivnog stanovništva. Od ukupnog broja dnevnih migranata, ukupan broj aktivnih dnevnih migranata, koji obavljaju zanimanje 2001. godine iznosio je 1.071, odnosno 60,51% zaposlenih.

Tablica 16 DNEVNI MIGRANTI 2001. GOD.

UKUPNO DNEVNI MIGRANTI

Ukupno aktivno dnevni migranti koji obavljaju

zanimanje

Broj

% u aktivnom

stanovništvu

Broj

% u ukupnom broju

zaposlenih

1.474 64,91 1.071 60,51



***********************************************************************



3.3. Životni standard–stanovanje

Podaci o životnom standardu na području Općine Bilje analizirani su prema podacima Državnog zavoda za statistiku – Popisu stanovništva 2001. i prijevremenim rezultatima 2011. godine (Sukladno

Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru). Prijevremeni podaci popisa stanovništva 2011. godine obuhvaćaju samo dio popisanih , i za ovo Izvješće potrebnih podataka, a nedostajajući podatci korišteni su iz Popisa stanovništva 2001. godine. Određeni podaci u Popisu stanovništva 2001. godine iskazani su samo na općinskoj razini (ne za svako naselje), a na poslan upit Državnom zavodu za statistiku nisu dobiveni detaljniji podaci, te su pravilnikom definirani obvezni prostorni pokazatelji izrađeni kao projekcija prema dostupnim podacima. 2011. godine na području Općine živjelo je 5652 stanovnika, najviše (3627) u općinskom središtu Bilju u kojem je i najviše kućanstava (1214) od ukupnih 2022 kućanstava na području Općine.

Na području Općine 2 011. godine ukupan broj stanova iznosio je 2408, odnosno 426,04 stana na 1 000 stanovnika. Od ukupno 2408 stanova 2 011. godine, 2357 stanova su stanovi za stalno stanovanje. Od ukupno 2105 stanova 2 001. godine, 2065 stanova su stanovi za stalno stanovanje, 42 stana koriste se povremeno, u 1 stanu obavlja se djelatnost. Od ukupno 2105 stanova 2 001. godine 1729 stanova su stalno nastanjeni stanovi. U tablici koja slijedi vidljivi su predmetni podaci iskazani po naseljima i ukupno za područje općine.

Tablica 17 STAMBENI FOND–BROJ STANOVA (SVE VRSTE) NA 1000 STANOVNIKA

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

-prvi rezultati

Popisa 2011

BROJ

STANOVA (SVE VRSTE)

- prvi rezultati Popisa 2011

BROJ

STANOVA

(SVE VRSTE)

NA 1000

STANOVNIKA

1 Bilje 3.627 1.376 379,38

2 Kopačevo 558 300 537,63

3 Kozjak 58 35 603,45

4 Lug 767 362 471,97

5 Podunavlje 1 1 1000,00

6 Tikveš 10 16 1600,00

7 Vardarac 625 304 486,40

8 Zlatna Greda 6 14 2333,33

UKUPNO OPĆINA: 5.652 2408 426,04

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. -prvi rezultati Popisa 2011), ZPO


***********************************************************************



Kartogram 1 - BROJ STANOVA (SVE VRSTE) NA 1000 STANOVNIKA

Tablica 18 STAMBENI FOND–BROJ NASTANJENIH STANOVA NA 1000 STANOVNIKA

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

- prvi rezultati

Popisa 2011

BROJ NASTANJENIH

STANOVA 2001.

GODINE BROJ

NASTANJENIH

STANOVA NA 1000

STANOVNIKA

NA

PO

ME

NA

PROJEKCIJA PO

NASELJIMA ODNOSNO NA

BROJ KUĆANSTAVA

2011.(POPIS STAN 2001.

ISKAZUJE NA NIVOU

OPĆINE/ GRADA)

1 Bilje 3.627 943 260,11

2 Kopačevo 558 197 353,16

3 Kozjak 58 36 614,96

4 Lug 767 319 416,20


6 Tikveš 10 11 1070,04

7 Vardarac 625 217 346,69


UKUPNO OPĆINA: 5.652 1729 305,91

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2001. prvi rezultati Popisa 2011), ZPO


***********************************************************************



Kartogram 2 - BROJ NASTANJENIH STANOVA NA 1000 STANOVNIKA

Tablica 19 STAMBENI FOND–BROJ KUĆANSTAVA NA 1000 NASTANJENIH STANOVA

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

prvi rezultati Popisa 2011

BROJ

NASTANJENIH

STANOVA

BROJ

KUĆANSTAVA

- 2001.

BROJ

KUĆANSTAVA

NA 1000

NASTANJENIH

STANOVA

NA

PO

ME

NA

PROJEKCIJA PO

NASELJIMA

ODNOSNO NA BROJ

STANOVNIKA(POPIS

STAN 2001.

ISKAZUJE NA

NIVOU OPĆINE/

GRADA)

1 Bilje 3.627 943 1058 1121,46

2 Kopačevo 558 197 221 1121,46

3 Kozjak 58 36 40 1121,46

4 Lug 767 319 358 1121,46

5 Podunavlje 1 1 1 1121,46

6 Tikveš 10 11 12 1121,46

7 Vardarac 625 217 243 1121,46

8 Zlatna Greda 6 5 6 1121,46

UKUPNO OPĆINA: 5.652 1729 1939 1121,46

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2001., prvi rezultati Popisa 2011), ZPO


***********************************************************************



Na području Općine Bilje 2001. godine ukupno je bilo 5396 soba u nastanjenim stanovima, odnosno 954,71 soba na 1000 stanovnika. Prosječni broj stanovnika prema broju stanova prema prijevremenim rezultatima 2011. godine iznosi 2,35 za područje Općine, a prostorni razmještaj stanova (broj stanova / broj stanovnika) 0,43. U tablici koja slijedi vidljivi su predmetni podaci iskazani po naseljima i ukupno za područje Općine.

Tablica 20 STAMBENI FOND-PROSJEČAN BROJ SOBA NA 1000 STANOVNIKA

REDNI

BROJ

NASELJA BROJ STANOVNIKA

NASELJA

-prvi rezultati Popisa 2011

BROJ SOBA - ZBROJ SOBA IZ

TABLICE POPISA ST. 2001.

ISKAZAN SAMO ZA

NASTANJENE STANOVE

BROJ SOBA

NA 1000

STANOVNIKA

NAPOMENA

PROJEKCIJA PO NASELJIMA

ODNOSNO NA KUĆANSTVA

(POPIS STAN 2001. ISKAZUJE NA

NIVOU OPĆINE/ GRADA)

1 Bilje 3.627 2944 811,77

2 Kopačevo 558 615 1102,18

3 Kozjak 58 111 1919,23

4 Lug 767 996 1298,92


6 Tikveš 10 33 3339,45

7 Vardarac 625 676 1081,98


UKUPNO OPĆINA: 5652 5396 954,71

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2001, prvi rezultati Popisa 2011), ZPO

Kartogram 3 - BROJ SOBA NA 1000 STANOVNIKA


***********************************************************************



Tablica 21 STAMBENI FOND - PROSJEČAN BROJ STANOVNIKA PREMA BROJU STANOVA

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

- prvi rezultati

Popisa 2011

BROJ STANOVA

- prvi rezultati Popisa

2011

PROSJEČAN BR.

STANOVNIKA PREMA

BR. STANOVA (BR.

STANOVNIKA / BR.

STANOVA)

1 Bilje 3.627 1.376 2,64

2 Kopačevo 558 300 1,86

3 Kozjak 58 35 1,66

4 Lug 767 362 2,12


6 Tikveš 10 16 0,63

7 Vardarac 625 304 2,06


UKUPNO OPĆINA: 5652 2408 2,35

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. - prvi rezultati)

Kartogram 4 - PROSJEČAN BROJ STANOVNIKA PREMA BR. STANOVA (BR. STANOVNIKA / BR.

STANOVA)


***********************************************************************



Tablica 22 STAMBENI FOND–PROSTORNI RAZMJEŠTAJ STANOVA

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

- prvi rezultati

Popisa 2011

BROJ STANOVA


2011

PROSTORNI

RAZMJEŠTAJ

STANOVA (BR.

STANOVA / BR.

STANOVNIKA

NAPOMENA

1 Bilje 3.627 1.376 0,38

2 Kopačevo 558 300 0,54

3 Kozjak 58 35 0,60

4 Lug 767 362 0,47


6 Tikveš 10 16 1,60

7 Vardarac 625 304 0,49



Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. - prvi rezultati), ZPO

Na području Općine Bilje 2001. godine je ukupno 142 829 m2 stambene površine, odnosno 25,27 m2 po stanovniku Općine. U tablici koja slijedi vidljivi su predmetni podaci iskazani po naseljima i ukupno za područje Općine.

Tablica 23 STAMBENI FOND–PROSJEČNA STAMBENA POVRŠINA

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

- prvi rezultati Popisa 2011

STAMBENA POVRŠINA m2

PROSJEČNA

STAMBENA

POVRŠINA

(POVRŠINA

STANOVA / BR.

STANOVNIKA)

m2 NA

PO

ME

NA

PROJEKCIJA PO NASELJIMA

ODNOSNO NA KUĆANSTVA

(POPIS STAN 2001. ISKAZUJE NA

NIVOU OPĆINE / GRADA)

1 Bilje 3.627 77933,51 21,49

2 Kopačevo 558 16279,12 29,17

3 Kozjak 58 2946,45 50,80

4 Lug 767 26370,70 34,38

5 Podunavlje 1 73,66 73,66

6 Tikveš 10 883,93 88,39

7 Vardarac 625 17899,66 28,64

8 Zlatna Greda 6 441,97 73,66

UKUPNO OPĆINA: 5652 142829 25,27

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2001, prvi rezultati Popisa 2011), ZPO


***********************************************************************



Kartogram 5 - PROSJEČNA STAMBENA POVRŠINA (POVRŠINA STANOVA / BR. STANOVNIKA

Tablica 24 STAMBENI FOND–GUSTOĆA IZGRAĐENIH STANOVA NA PODRUČJU

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA


2011

BROJ

STANOVA

- prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

NASELJA -

katastarska

(km2)

GUSTOĆA

IZGRAĐENIH

STANOVA NA

PODRUČJU

(br.stan/km2)

1 Bilje 3.627 1.376 17,56 78,36

2 Kopačevo 558 300 143,01 2,10

3 Kozjak 58 35 0,31 112,90

4 Lug 767 362 50,62 7,15

5 Podunavlje 1 1 0,14 7,14

6 Tikveš 10 16 0,19 84,21

7 Vardarac 625 304 48,00 6,33

8 Zlatna Greda 6 14 0,31 45,16

UKUPNO OPĆINA: 5652 2408 260,15 9,26

Izvor podataka: DZS ( prvi rezultati Popisa 2011), ZPO


***********************************************************************



Kartogram 6 - GUSTOĆA IZGRAĐENIH STANOVA NA PODRUČJU (br.stan/km2)

Prema popisu stanovništva 2001. godine na području Općine Bilje nalazio se 41 stan korišten za odmor, te 1 stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Popisom stanovništva 2011. godine (prijevremeni rezultati), od ukupno 2408 popisanih stanova, njih 2357 su stanovi za stalno stanovanje.

Tablica 25 STAMBENI FOND–PROSTORNI RAZMJEŠTAJ STANOVA ZA ODMOR

REDNI

BROJ

NASELJA

BROJ

STANOVNIKA

- prvi rezultati

Popisa 2011

BROJ

STANOVA


2011

STANOVI ZA

STALNO

STANOVANJE

STANOVI ZA

ODMOR I

OSTALI

STANOVI

1 Bilje 3.627 1.376 1.363 3

2 Kopačevo 558 300 289 11

3 Kozjak 58 35 34 1

4 Lug 767 362 360 2

5 Podunavlje 1 1 1 0

6 Tikveš 10 16 5 11

7 Vardarac 625 304 293 11

8 Zlatna Greda 6 14 12 2

UKUPNO OPĆINA: 5652 2408 2.357 41


***********************************************************************



Izvor podataka: DZS ( prvi rezultati Popisa 2011), ZPO

Kartogram 7 - PROSTORNI RAZMJEŠTAJ STANOVA ZA ODMOR

4. JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U OKVIRU PROSTORNOGA

UREĐENJA ŽUPANIJE

Površina Osječko-baranjske županije iznosi 4.149 km2 što čini 7,3% kopnenog državnog teritorija Republike Hrvatske. Teritorijalno-političkim ustrojstvom, uređenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, područje Osječko-baranjske županije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave: 7 gradova i 35 općina, među kojima je i Općina Bilje. Općina Bilje prema teritorijalnom ustrojstvu lokalne samouprave pripada Osječko-baranjskoj županiji, njenom sjeveroistočnom dijelu. Općina Bilje pripada pograničnim područjima Republike Hrvatske (graniči s Republikom Srbijom). Budući da je općina dio Osječko-baranjske županije, dio je i međunarodnog razvojnog projekta Osječko-baranjske županije iz programa IPA SEE (Southeastern Europe), koji se bazira na sustavu geoinformacijskog sustava (GIS) prostorno-planskih podataka. Projektom će se unaprijediti dostupnost informacija te pristup javnosti tom sustavu.


***********************************************************************



Kartogram 8 - KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA IZMJENE I DOPUNE (IZVOD IZ IID PPOBŽ)


***********************************************************************



II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG

RAZVOJA

1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Prostor općine Bilje obuhvaća površinu od 260,15 (*)km2 i pripada sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske.( * Za površine Općine Bilje postoje različiti podaci: podatak iz PPO-BŽ, prema kojem je površina 343,52 km2; Državna geodetska uprava; Područni ured za katastar, Ispostava Beli Manastir raspolaže s podatkom od 27.012,84 ha. Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Bilje ( PPUOB ) koji je izrađen na topografskoj podlozi MJ 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i računalnim očitanjem površine sa spomenute podloge ustanovljena je površina Općine Bilje od 26.015,14 ha, tako da se u PPUOB iskazi prostornih pokazatelja baziraju na ukupnoj površini općine od 26.015,14 ha.) Općina Bilje ima najveću površinu od svih jedinica lokalne samouprave u Osječko-baranjskoj županiji i ona iznosi 270,13 km2 što čini 6,5% ukupne površine Županije. Prostor općine Bilje dio je šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske. U okviru prostora Baranje, općina Bilje zauzima njezin jugoistočni dio, dok joj istočna granica prelazi i na lijevu obalu Dunava. To je prostor koji pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske i makromorfološke cjeline Panonske nizine, čiji je dio i na prostoru istočne Hrvatske. Administrativno Općina Bilje pripada prostoru Osječko-baranjske županije, gdje zauzima sjeveroistočni dio Županije. U odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave Županije, općina Bilje ima najveću površinu među njima. Područje Općine Bilje je u okruženju susjednih općina: Kneževi Vinogradi na sjeveru, Čeminac na sjeverozapadu, Darda na zapadu, grada Osijeka na jugozapadu i jugu, te na jugoistoku općine Erdut. Istočna granica Općine prelazi na lijevu obalu Dunava i dio je državne kopnene granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Sjeverno od općine Bilje, unutar površine općine Kneževi Vinogradi, nalazi se naselje Zlatna Greda površine 0,32 km², koje eksteritorijalno pripada općini Bilje.


***********************************************************************



Kartogram 9 - POLOŽAJ OPĆINE U ŽUPANIJI (IZVOD IZ PPUO Bilje)

Struktura korištenja površina i zemljišta na području Općine Bilje analizirana je Prostornim planom uređenja Općine Bilje: 1. Građevinska područja ukupno 779,58 ha ( 3,00% površine Općine) 2. Izgrađene strukture van građevinskog područja 211,92 ha ( 0,81 % površine Općine) 3. Površine isključivo osnovne namjene

- poljoprivredne površine 6.105,94 ha ( 23,47% površine Općine) - šume 15.698,35 ha ( 60,34% površine Općine)

4. Ostale poljoprivredne površine 513,33 ha ( 1,97 % površine Općine) 5. Vodne površine 2.604,23 ha ( 10,01 % površine Općine) 6. Ostale površine 92,62 ha ( 0,36 % površine Općine ) Prema podacima popisa poljoprivrede 2003. godine, na području općine Bilje korišteno poljoprivredno zemljište kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom obuhvaća 1.613,18ha, a ostalo zemljište 217,87ha. U nastavku je priložen izvod iz tablice popisa poljoprivrede 2003. godine.


***********************************************************************



Izvod iz tablice popisa poljoprivrede 2003. godine.

KUĆANSTVA S POLJOPRIVREDNOM PROIZVODNJOM

2. POVRŠINA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG ZEMLJIŠTA PO

KATEGORIJAMA (1. lipnja 2003.)

Sk

up

in

e p

oljo

privre

dn

ih

k

uć

an

sta

va

p

re

ma

uk

up

no

ra

sp

olo

živo

m ze

mljištu

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

uku

pn

o (2

+3

+4

+5

+6

+8

+1

0)

oran

ice

i vrto

vi

po

vrtn

jac

i (n

a o

ku

ćn

ic

i,

ko

rišten

i za

vlastite

po

treb

e)

liva

de

pa

šn

jac

i

vo

ćn

jac

i

vin

og

ra

di

ra

sa

dn

ic

i i k

ošarač

ka

vrba

i d

r.

Osta

lo

ze

mljište

,

ha

uku

pn

o

od

to

ga

: p

lan

ta

žn

i

uku

pn

o

od

to

ga

: p

lan

ta

žn

i

uku

pn

o

od

to

ga

: n

eob

rađe

no

po

ljop

rivred

no

ze

mljište

od

to

ga

: šum

sko

ze

mljište

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Osječko-baranjska županija

95.9

86,7

2

90.0

47,8

6

747,4

8

2.0

32,8

4

827,7

3

1.7

99,1

4

462,9

5

506,1

5

285,0

8

25,5

2

8.0

44,2

8

2.3

76,6

4

1.7

06,4

7

Bilje

1.6

13,1

8

1.5

50,5

5

16,7

7

9,2

5

12,1

9

22,7

0

5,4

6

1,2

9

0,5

7

0,4

3

217,8

7

55,1

9

66,1

Izvor podataka: DZS

2. SUSTAV NASELJA

2.1. Struktura naselja

2.1.1. Razmještaj i tipologija naselja

U Općini Bilje nalazi se osam samostalnih naselja: Bilje, Kopačevo, Kozjak, Lug, Podunavlje, Tikveš, Vardarac i Zlatna Greda. Sjedište Općine je u naselju Bilje. Prostor Općine Bilje podijeljen je u širem smislu na dvije različite prostorne krajobrazne cjeline, a to su: rijeka Dunav sa sklopom aluvijalnih šuma i ritskim oblicima i nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje.


***********************************************************************



Naselja Bilje, Lug, Vardarac i Zlatna Greda su smještena u nizinsko poljodjelskom prostoru nižih melioriranih područja Baranje. U istočnom dijelu Općine uz poplavno područje Kopačkog rita nalaze se naselja Kopačevo, Podunavlje, Tikveš i Kozjak. Naselja Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac su tipična baranjska naselja koja karakteriziraju građevine obiteljskog stanovanja s gospodarskim građevinama po dubini uskih, dugih građevnih čestica. Naselja Kozjak, Tikveš i Zlatna Greda u stambenom dijelu karakteriziraju prizemne poluugrađene građevine na pravokutnim građevnim česticama. Znatan dio ovih naselja zauzimaju gospodarske građevine, što proizlazi iz njihovog porijekla kao naseobina uz ekonomije i farme ''Belja''. U naselju Podunavlje su uglavnom gospodarske građevine.

Tablica 26 STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA – BROJ I UDIO BROJA

STANOVNIKA PREMA TIPU NASELJA

Naselja prema funkciji Broj naselja %

RURALNA NASELJA 4 50,00

ZASEOCI DO 200 STANOVNIKA 4 50,00

UKUPNO: 8 100,00

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati)

Kartogram 10 - STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA – BROJ I UDIO

BROJA STANOVNIKA PREMA TIPU NASELJA


***********************************************************************



GRAF 10 - STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA–BROJ I UDIO BROJA

STANOVNIKA PREMA TIPU NASELJA

Tablica 27 STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA–UDIO BROJA

STANOVNIKA U POJEDINOM TIPU NASELJA U UKUPNOM BROJU STANOVNIKA

Naselja prema funkciji

BROJ STANOVNIKA

- prvi rezultati

Popisa 2011

%

RURALNA NASELJA 5572 98,58

ZASEOCI DO 200 STANOVNIKA 80 1,42

UKUPNO: 5.652 100,00


GUSTOĆA NASELJENOSTI

Gustoća naseljenosti odnos je broja stanovnika pojedinog naselja i površine statističkih granica predmetnog naselja. Gustoća naseljenosti za područje Općine Bilje iznosi 21,73 stanovnika / km2, a najveća je u naselju Bilje – 206,56 stanovnika / km2. Najmanja gustoća naseljenosti je u naselju Kopačevo (3,90 stanovnika / km2), te naselju Podunavlje (6,99stanovnika / km2).


***********************************************************************



Gustoća naseljenosti prikazana je u tablici koja slijedi:

Tablica 28 STRUKTURA NASELJA–GUSTOĆA NASELJENOSTI

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

- prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

(km2)


(broj stanovnika / km2)

Bilje 3.627 17,56 206,56

Kopačevo 558 143,01 3,90

Kozjak 58 0,31 186,20

Lug 767 50,62 15,15

Podunavlje 1 0,14 6,99

Tikveš 10 0,19 51,41

Vardarac 625 48,00 13,02

Zlatna Greda 6 0,31 19,57

UKUPNO: 5.652 260,15 21,73

Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati), PPUO

Kartogram 11 - STRUKTURA NASELJA–GUSTOĆA NASELJENOSTI


***********************************************************************



2.1.2. Gustoća naseljenosti GP

Gustoća naseljenosti građevinskih područja za područje Općine Bilje iskazana je sukladno podacima iz PPUO Bilje, te Popisu stanovnika, prvi rezultati Popisa 2011 i iznosi 9,39 stanovnika / ha.

Gustoća naseljenosti građevinskog područja za Bilje iznosi 14,22 stanovnika / ha, što je i najveća gustoća naseljenosti građevinskog područja na području Općine. Gustoća naseljenosti građevinskih područja prikazana je u tablici koja slijedi.

Tablica 29 STRUKTURA NASELJA–GUSTOĆA NASELJENOSTI GP

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

- prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

GRAĐEVINSKIH

PODRUČJA

(ha)


GP (broj stanovnika / ha)

Bilje 3.627 255,11 14,22

Kopačevo 558 85,51 6,53

Kozjak 58 17,53 3,31

Lug 767 111,41 6,88


Tikveš 10 8,61 1,16

Vardarac 625 84,13 7,43


UKUPNO: 5.652 601,82 9,39


GUSTOĆA NASELJENOSTI IZGRAĐENOG DIJELA GP

Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela za područje Općine Bilje iznosi 13,33 stanovnika / hektar, a najveća je u naselju Bilje - 20,38 stanovnika / ha. Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela prikazana je u tablici koja slijedi.

Tablica 30 STRUKTURA NASELJA–GUSTOĆA NASELJENOSTI IZGRAĐENOG DIJELA GP

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

-prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

IZGRAĐENOG

DIJELA GP (ha)


IZGRAĐENOG DIJELA GP

(broj stanovnika / ha)

Bilje 3.627 178,01 20,38

Kopačevo 558 57,27 9,74

Kozjak 58 17,53 3,31

Lug 767 83,37 9,20



***********************************************************************



Tikveš 10 8,61 1,16

Vardarac 625 59,39 10,52


UKUPNO: 5.652 424,07 13,33


RURALNA GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

Sukladno PPUO Bilje, na području Općine Bilje poljoprivredne površine su zastupljene sa 8.083 ha (29,9%) što je u odnosu na prosjek Županije (64,12%) manje za 34,13% iz čega je vidljivo da Općina Bilje u strukturi raspolaže sa nešto više nego dvostruko manje poljoprivrednih površina od Županijskog prosjeka. Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 6.261,93 ha što je udjel od 23,2% u ukupnim površinama Općine i udjel od 77,5% u poljoprivrednim površinama Općine. Na županijskoj razini, udjel obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama je oko 91,0% pa je očito da Općina Bilje u strukturi poljoprivrednih površina ima manje obradivih površina od prosjeka Županije. Ruralna gustoća stanovništva pokazatelj je raspodjele stanovništva općine i svakog pojedinog naselja poljoprivrednim resursima - obradivom zemljištu na području općine. Ruralna gustoća stanovništva za područje općine iznosi 91,92 stanovnika / km2, a izrazito je velika na području naselja Bilje (790,20 stanovnika/km2).

Tablica 31 STRUKTURA NASELJA–RURALNA GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA

- prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

OBRADIVOG

ZEMLJIŠTA

(km2)

RURALNA GUSTOĆA

STANOVNIŠTVA


Bilje 3.627 4,59 790,20

Kopačevo 558 3,86 144,56

Kozjak 58 0,14 414,29

Lug 767 36,22 21,18


Tikveš 10 0 -

Vardarac 625 16,64 37,56

Zlatna Greda 6 0 -

UKUPNO: 5.652 61,49 91,92



***********************************************************************



Kartogram 12 - STRUKTURA NASELJA–RURALNA GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

2.2. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini

Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji definiran je Prostornim planom Osječko – baranjske županije, u skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja iz Strategije prostornog razvoja Hrvatske. Mrežom središnjih naselja PPOBŽ uspostavio je policentrični sustav. Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja na razvoj gospodarskih djelatnosti, turizma, športa i rekreacije (koji se temelji na korištenju prirodnih resursa) te dobra prometna povezanost naselja osnovni su uvjeti za revitalizaciju ruralnih područja.

2.2.1. Broj i udio naselja prema funkciji

Na području Općine Bilje nalazi se 8 naselja, od kojih je, prema kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (u kojoj su naselja kategorizirana u 4 osnovne kategorije) u Općini Bilje nalazi se 1 prijelazno-jače urbanizirano naselje (Bilje), a ostala naselja su kategorizirana kao seoska. Prostornim planom Osječko – baranjske županije, naselje Bilje utvrđeno je kao veće lokalno (inicijalno razvojno) središte, naselje Lug kao lokalno (inicijalna razvojna) središte, a naselja Kopačevo, Kozjak, Podunavlje, Tikveš, Vardarac i Zlatna Greda pripadaju ostalim naseljima.


***********************************************************************



Tablica 32 SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA–BROJ I UDIO NASELJA PREMA FUNKCIJI

Naselja prema funkciji Broj naselja %

VEĆE LOKALNO (INICIJALNO

RAZVOJNO) SREDIŠTE

1 12,5

LOKALNO (INICIJALNO

RAZVOJNO) SREDIŠTE

1 12,5

OSTALA NASELJA 6 75,00

UKUPNO: 8 100,00

Izvor podataka: PPOBŽ

Kartogram 13 - SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA–BROJ I UDIO NASELJA PREMA FUNKCIJI

2.2.2. Broj i udio naselja prema veličini

Pretežita veličina naselja na području Općine su naselja u kategoriji 0-100 stanovnika (naselja Kozjak, Podunavlje, Tikveš i Zlatna Greda), a ostala naselja su jednoliko veličinski raspoređena u sljedeće kategorije: - naselja 500-1000 stanovnika - naselja Kopačevo, Lug i Vardarac,

naselja 2000-7000 stanovnika - naselje Bilje.


***********************************************************************



Tablica 33 SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA–BROJ I UDIO NASELJA PREMA VELIČINI

Naselja prema veličini Broj naselja %

0-100 STANOVNIKA 4 50,00

100-500 STANOVNIKA 0 0,00

500-1000 STANOVNIKA 3 37,50

1000-2000 STANOVNIKA 0 0,00

2000-7000 STANOVNIKA 1 12,50

UKUPNO: 8 100,00


Kartogram 14 - SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA – BROJ I UDIO NASELJA PREMA VELIČINI

2.3. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj naselja (GP)

Građevinska područja naselja utvrđena su Prostornim planom uređenja Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, broj 8/05). Građevinska područja utvrđena su za 8 naselja općine.


***********************************************************************



Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosi 601,82 ha, od čega je 70,46 % izgrađeno područje, a 29,54 % su neizgrađene površine – površine za planirani razvoj naselja (izgrađene i neizgrađene površine utvrđene su sukladno ZPUIG, odnosno neizrađene površine do 5000 m2 uključene su u izgrađeni dio naselja).

Tablica 34 STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA -

POVRŠINA GP PREMA TIPU NASELJA, POVRŠINA I UDIO IZGRAĐENOG PODRUČJA I PLANIRANOG

DIJELA GP

NA

SE

LJ

E

TIP

N

AS

EL

JA

BR

OJ

S

TA

N. 2

01

1.

PO

VR

ŠIN

A G

RA

Đ.

PO

DR

UČ

JA

(h

a)

PO

VR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

.

PO

DR

UČ

JA

(h

a)

PO

VR

ŠIN

A

PL

AN

IR

AN

OG

D

IJ

EL

A

GP

(h

a)

UD

IO

IZ

GR

AĐ

EN

OG

PO

DR

UČ

JA

U

UK

UP

NO

M G

P (%

)

UD

IO

P

LA

NIR

AN

OG

G

P

U U

KU

PN

OM

G

P (%

)

Bilje RURALNO NASELJE 3.627 255,11 178,01 77,1 69,78 30,22

Kopačevo RURALNO NASELJE 558 85,51 57,27 28,24 66,97 33,03

Kozjak ZASEOK (DO 200 ST.) 58 17,53 17,53 0,00 100,00 0,00

Lug RURALNO NASELJE 767 111,41 83,37 28,04 74,83 25,17

Podunavlje ZASEOK (DO 200 ST.) 1 8,86 1,9 6,96 21,44 78,56

Tikveš ZASEOK (DO 200 ST.) 10 8,61 8,61 0 100,00 0,00

Vardarac RURALNO NASELJE 625 84,13 59,39 24,74 70,59 29,41

Zlatna Greda ZASEOK (DO 200 ST.) 6 30,66 17,99 12,67 58,68 41,32

UKUPNO: 5.652 601,82 424,07 177,75 70,46 29,54

Izvor podataka : DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati), PPUO Bilje


***********************************************************************



Kartogram 15 - STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ

NASELJA - POVRŠINA GP PREMA TIPU NASELJA, POVRŠINA I UDIO IZGRAĐENOG

PODRUČJA I PLANIRANOG DIJELA GP


***********************************************************************



GRAF 11 - STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA -

POVRŠINA GP PREMA TIPU NASELJA ,POVRŠINA I UDIO IZGRAĐENOG PODRUČJA I

PLANIRANOG DIJELA GP

Prostornim planom uređenja Općine Bilje za plansko razdoblje – 2015. godine - planira se 6409 stanovnika, što je povećanje za 929 stanovnika u odnosu na 2001. godinu. Ukupna planirana površina građevinskog područja naselja po stanovniku (planirani broj stanovnika) za područje općine iznosi 0,03 ha (300 m2), a površina izgrađenog područja naselja po stanovniku (planirani broj stanovnika) za područje općine iznosi 0,11 ha (1100 m2).

Tablica 35 STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA -

PLANIRANA I IZGRAĐENA POVRŠINA GP PO STANOVNIKU

NA

SE

LJ

E

BR

OJ

S

TA

N.

200

1.

PL

AN

IR

AN

I B

RO

J

ST

AN

.

PO

VR

ŠIN

A G

RA

Đ.

PO

DR

UČ

JA

(h

a)

PO

VR

ŠIN

A

IZ

GR

AĐ

.

PO

DR

UČ

JA

(ha

)

PO

VR

ŠIN

A

PL

AN

IR

AN

OG

DIJ

EL

A G

P (h

a)

PO

VR

ŠIN

A G

RA

Đ.

PO

DR

UČ

JA

(ha

)/

ST

AN

OV

NIK

U

IZ

GR

AĐ

EN

I D

IO

GP

/ S

TA

NO

VN

IK

U

(h

a)

PL

AN

IR

AN

I D

IO

GP

GR

AĐ

. (ha

) /

ST

AN

OV

NIK

U

Bilje 3224 3570 255,11 178,01 77,1 0,08 0,06 0,02

Kopačevo 608 805 85,51 57,27 28,24 0,14 0,09 0,04

Kozjak 93 99 17,53 17,53 0 0,19 0,19 0,00

Lug 852 1036 111,41 83,37 28,04 0,13 0,10 0,03


***********************************************************************



Podunavlje 2 26 8,86 1,9 6,96 4,43 0,95 0,27

Tikveš 29 45 8,61 8,61 0 0,30 0,30 0,00

Vardarac 660 782 84,13 59,39 24,74 0,13 0,09 0,03

Izvor podataka: PPUO Bilje Osim Prostornog plana uređenja Općine Bilje, unutar građevinskih područja naselja donesen je i Urbanistički plan uređenja naselja Bilje koji obuhvaća površinu od 328,66 ha, a najzastupljenija planirana namjena obuhvaća mješovitu namjenu zastupljenu s 169,64 ha, odnosno 51,62 % obuhvata plana.

Tablica 36 Iskaz površina – izvod iz Urbanističkog plana uređenja naselja Bilje

NAMJENA

OZNAKA NA

KART.

PRIKAZU

BR. 1.

Površina

(ha)

Površina

(%)

STAMBENA NAMJENA

POVREMENO STANOVANJE

REZERVAT POVREMENOG STANOVANJA

P

PP

43,23

35,31

7,92

13,15

MJEŠOVITA NAMJENA

PRETEŽITO STAMBENA

PRETEŽITO POSLOVNA

M1

M2

169,64

138,11

31,53

51,62

DRUŠTVENA I JAVNA NAMJENA D 5,21 1,59

GOSPODARSKA NAMJENA

PROIZVODNO-POSLOVNA

POSLOVNA NAMJENA

TRŽNICA NA MALO

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA

I1

K1

K2

T1

44,70

15,57

15,70

0,03

13,40

13,60

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA R 10,97 3,34

ZELENE POVRŠINE Z 6,16 1,87

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS 0,15 0,05

VODE V 1,02 0,31

GROBLJE

+ 3,02 0,92

PROMETNE I OSTALE POVRŠINE 44,56 13,56

UKUPNO 328,66 100,00

Izvor podataka: Urbanistički plan uređenja naselja Bilje

Na području Općine Bilje na snazi je i DPU Središta Bilja koji je u bio postupku stavljanja van snage, te Prostorni plan područja posebnih obilježja Park prirode «Kopački rit».

Zlatna Greda 12 46 30,66 17,99 12,67 2,56 1,50 0,28

UKUPNO: 5480 6409 601,82 424,07 177,75 0,11 0,08 0,03


***********************************************************************



3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

3.1. Poljoprivreda i šumarstvo

Na upite o površinama poljoprivrednog i šumskog zemljišta DZS, MP i DUZS nisu dostavili cjelovite podatke definirane Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (''Narodne novine'' 114/10, 141/10), ili su iskazali svoju nenadležnost za izdavanje traženih podataka.

S obzirom na navedeno, za poljoprivredno i šumsko zemljište su u narednim tablicama iskazani podaci iz Prostornog plana uređenja Općine Bilje.

Poljoprivredno zemljište na prostoru Bilje obuhvaća površinu od 6.105,94ha, odnosno 23,47 % prostora općine.

Najveći udio u poljoprivrednom zemljištu pripada vrijednom obradivom tlu (5.246,45ha).

Tablica 37 POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–POVRŠINA POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG

ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA

Poljoprivredno i ostalo zemljište

po kategorijama

Površina poljoprivrednog i

ostalog zemljišta po

kategorijama

(ha)

POLJOPRIVREDNO

TLO ISKLJUČIVO

OSNOVNE NAMJENE-

OBRADIVO

Osobito vrijedno

obradivo tlo

193,54

Vrijedno obradivo

tlo

5.246,45

Ostala obradiva tla 665,95

UKUPNO: 6.105,94

Izvor podataka: PPUO Bilje




***********************************************************************



Kartogram 16 - POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–POVRŠINA POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG

ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA

Tablica 38 POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–UDIO POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO

KATEGORIJAMA

Poljoprivredno i ostalo zemljište po

kategorijama

Površina

poljoprivrednog i

ostalog zemljišta po

kategorijama

(ha)

Udio

poljoprivrednog

zemljišta po

kategorijama

(%)

POLJOPRIVREDNO

TLO ISKLJUČIVO

OSNOVNE

NAMJENE-

OBRADIVO

Osobito

vrijedno

obradivo tlo

193,54 3,17

Vrijedno

obradivo tlo

5.246,45 85,92

Ostala obradiva

tla

665,95 10,91

UKUPNO: 6.105,94 100,00



***********************************************************************



GRAF 12 - POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–UDIO POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO

KATEGORIJAMA

Poplavno područje na prostoru Općine Bilje obuhvaća površinu od 13 691,16 ha (sukladno podacima PPUO Bilje) na istočnom dijelu općine.

Unutar poplavnog područja ne nalazi se obradivo poljoprivredno zemljište.

Tablica 39 POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–POVRŠINA I UDIO POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U

POPLAVNIM POVRŠINAMA

Površina poplavnih

površina

(ha)

Površina

poljoprivrednog

zemljišta u poplavnim

površinama

(ha)

Udio poljoprivrednog

zemljišta u poplavnim

površinama

(%)

13 691,16 0 0


Tablica 40 POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–poplavne površine

Površina poplavnih površina

(ha)

Udio poplavnog zemljišta u

površini općine (%)

13 691,16 52,63

Izvor podataka: PPUO


***********************************************************************



Kartogram 17 - POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

U tablici koja slijedi iskazane su površine šumskog zemljišta, sukladno podacima iz PPUO Bilje.

Tablica 41 POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO-UDIO POVRŠINA ŠUMA PO NAMJENI (GOSP,

ZAŠTITNE, ŠUME S POS. NAMJENOM)

Kategorija šumskog

zemljišta

(ha)

Površina

(ha)

Udio šumskog

zemljišta

(%)

GOSPODARSKE ŠUME 3.518,45 22,41

ZAŠTITNE ŠUME - -

ŠUME POSEBNE NAMJENE 2.901,50 18,48

OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

9.278,40

59,10

UKUPNO: 15.698,35 100,00



***********************************************************************



GRAF 13 - POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO –UDIO POVRŠINA ŠUMA PO NAMJENI

(GOSPODARSKE ŠUME, ZAŠTITNE ŠUME, ŠUME POSEBNE NAMJENE)

3.2. Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina

Na području Općine Bilje nema registriranih eksploatacijskih ili istražnih polja mineralnih sirovina. Eventualno otvaranje nekog polja moguće je ali samo na površinama na kojima je to omogućeno zakonima ili važećim prostornim planovima koji se odnose na prostor Općine. U prostornim planovima se korito rijeke Drave vodi kao eksploatacijsko polje jer se vadio pijesak u sklopu održavanja plovnog profila rijeke. Trenutno ova vrsta posla nije moguća.

3.3. Proizvodnja

Sukladno podacima Obrtničke komore Osječko–baranjske županije, Udruženja obrtnika Baranje, zatraženim za potrebe izrade ovoga izvješća o stanju u prostoru, na području općine Bilje nalaze se sljedeća proizvodna postrojenja (prema pretežitoj djelatnosti – NKD 2007): 1.11-UZGOJ ŽITARICA (OSIM RIŽE), MAHUNARKI I ULJANOG SJEMENA: 1. ADNOVAS, obrt za proizvodnju, usluge, promidžbu i trgovinu, vl. Dani Varga, Bilje, Blatna ulica 18 2. ŠUMI, poljoprivredni obrt, vl. Deže Tibor, Lug, Šandora Petefija 116 3. DE LUX, poljoprivredni obrt, vl. Božana Marić, Bilje, Dunavska 9 4. KARAKAŠ, poljoprivredni obrt, vl. Atila Karakaš, Vardarac, L. Košuta 64 1.24-UZGOJ JEZGRIČAVOG I KOŠTUNIČAVOG VOĆA: 1. NA ORLOVOM PUTU, poljoprivreda i usluge, vl. Irena Nikičić, Kopačevo, Biljska šuma 1


***********************************************************************



16.13-PROIZVODNJA GRAĐEVINSKE STOLARIJE-VRATA, PROZORA, STUBIŠTA I SL.: 1. VIF STOLARIJA, vl. Ivica Funarić, Bilje, K. Zvonimira 40 16.29-PROIZVODNJA OSTLAIH PROIZVODA OD DRVA, PROIZVODA OD PLUTA, SLAME I PLETARSKIH

MATERIJALA: 1. ARTELA, kreativna radionica, vl. Elvira Lončar Tumir, Bilje, Kralja Zvonimira 54 11.27-PROIZVODNJA OSVJEŽAVAJUĆIH NAPITAKA: 1. SODARA MARTA, proizvodnja sode vode, vl. Aron Keteš, Kopačevo, Š. Peterija 78A

3.4. Trgovina, obrt i skladišta

Na području Općine Bilje, sukladno podacima Gospodarske komore, Županijske komore Osijek od 27. kolovoza 2012. godine, nalaze se 134 aktivne tvrtke (pravni subjekti obveznici poreza na dobit). Podaci o osnovnim djelatnostima vidljivi su u poglavlju V. ULAZNI PODATCI, u predmetnom dopisu. Ostalim podacima Gospodarska komora, Županijska komora Osijek ne raspolaže. Popis aktivnih tvrtki na području općine Bilje prilaže se u nastavku:

Tvrtka Ulica Kućni broj Mjesto

1 2 3

1. IZOLIRKA-IZOLIRKA-TRGOVINA d.o.o.. Kralja Tomislava 94 Bilje

2. ENERGOPR ENERGOPROMET d.o.o. Š. Petefija 70 Bilje

3. ELATIO d.o.-ELATIO d.o.o. Hrvatskih branitelja 35 Bilje

4. KOMUNALI-KOMUNALNO-BILJE d.o.o. Ulica kralja Zvonimira 1/b Bilje

5. PESTRID d.o.o., PESTRID d.o.o. Šandora Petefija 109 Bilje

6. ZDENKO d.o.o., ZDENKO d.o.o. Dubrovačka 41 Bilje

7. TRESZNER d.o.o., TRESZNER d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

8. TEHNOMES d.o.o., TEHNOMES d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

9. PROKOPEC, PROKOPEC-TRADE d.o.o. Kneza Branimira 28 Bilje

10. GIPS-AUM, GIPS-BAU MÜLLER d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

11. JAKIĆ društ, JAKIĆ d.o.o. K. Zvonimira 5/c Bilje

12. FLORA NOV, FLORA NOVA d.o.o. Petefi Šandora 80 Kopačevo

13. ABBA SOFT, ABBA SOFTWARE d.o.o. Š. Petefija 70 Bilje

14. HIMERA d.o.o., HIMERA d.o.o. Vinogradska 7a Bilje

15. HEBRON d., HEBRON d.o.o. Šandora Petefija 73 Bilje

16. DEPRECAT, DEPRECATOR d.o.o. Vatroslava Lisinskog 24 Bilje

17. TANTUS d.o., TANTUS d.o.o. Šandora Petefija bb Bilje

18. OVIS TRAD, OVIS TRADE d.o.o. Ružina ulica 12 Vardarac

19. RAZVOJNA RAZVOJNA AGENCIJA OP Kralja Zvonimira 2/b Bilje

20. DOMUS NA, DOMUS NATURALIS mon Ulica 3. rujna 13 Bilje

21. ZLATNA ŠK, ZLATNA ŠKOLJKA d.o.o. Ferenca Kiša 7 Kopačevo

22. Citra d.o.o., Citra d.o.o. Vinogradska 0 Bilje

23. VARDARČA, VARDARČANKA d.o.o. Šandora Petefi 39 Bilje

24. NEMO d.o., NEMO d.o.o. Savska 14 Bilje

25. W.P. TEXO, W.P. TEXO d.o.o. Dubrovačka 13 Bilje

26. SKLAD druš., SKLAD d.o.o. Hrvatske vojske 51 Bilje

27. AQUA NAT, AQUA NATURAL d.o.o. Šandora Petefi 76 Bilje


***********************************************************************



28. KVARNER H, KVARNER HOTELI d.o.o. Kiš Ferenca 7 kopačevo

29. CEVEK d.o, CEVEK d.o.o. Šandora Petefija 206 Vardarac

30. PONDERA E, PONDERA EXITUS d.o.o. Šandora Petefija 138 Lug

31. ASTRID d.o., ASTRID d.o.o. Šandora Petefi 76 Kopačevo

32. ISTVAN d.o., ISTVAN d.o.o. Ferenca Kiša 7 Kopačevo

33. MOSLER dr., MOSLER d.o.o. Kneza Branimira 2 Bilje

34. SILLER d.o., SILER d.o.o. Šandora Petefija 16 Bilje

35. TECHNOLO, TECHNOLOGICA d.o.o. Šandora Petefija 15 Bilje

36. VRTNI CEN, VRTNI CENTAR RUCCA d.o.o. Blatna 9 Bilje

37. INFRA GRIJ, INFRA GRIJANJE d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

38. FRONAL d.o., FRONAL d.o.o. E. Savojskog 1 Bilje

39. BIOPLIN-BA, BIOPLIN-BARANJA d.o.o. Tina Ujevića 17 Bilje

40. VACO druš, VACO d.o.o. Šandora Petefija Lug

41. Zlatna Adri, Zlatna Adria d.o.o. Ul. Petafi Šandora 76 Kopačevo

42. ISTOKOVIC, ISTOKOVICS&KISS d.o.o. Kopačevo

Šandor 73 Bilje

43. UNO d.o.o., UNO d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

44. MARINUS L, MARINUS LUPUS d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

45. DOKTOR AD, DOKTOR ADRIA d.o.o. Šandora Petefija 174 Lug

46. ADRIA-BRIL, ADRIA-BRILL d.o.o. Šandora Petefi 76 Kopačevo

47. JADRANSKI, JADRANSKI SAN d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

48. TRANI d.o.o., TRANI d.o.o. Hrvatske vojske 26 Bilje

49. 3 K.F. d.o.o., 3 K.F. d.o.o. Petefi Šandora 16 a Bilje

50. ADIJABATA, ADIJABATA ING d.o.o. Blatna 52 B Bilje

51. ADONIA d.o., ADONIA d.o.o. V. Lisinskog 23 Bilje

52. ADRIATIC F, ADRIATIC FACTUM d.o.o. P. Šandora 1 Kopačevo

53. AGRON d.o., AGRON d.o.o. Ivana Mažuranića 37 Bilje

54. AL-AS d.o.o., AL-AS d.o.o. Ulica Šandora Petefija 92 Bilje

55. ALUČEL d.o.o., ALUČEL-d.o.o. Ive Andrića bb Bilje

56. APARTMAN, APARTMANI ŠOLTA d.o.o. Šandora Petefi 76 kopačevo

57. AQUA ŠKA, AQUA ŠKAMPI d.o.o. Šandor Petefi 76 Bilje

58. AUTO CEN, AUTO CENTAR KOVAČEVIĆ Kralja Tomislava 90 Bilje

59. Agroturisti, Agroturistička zadruga Bilje Biljske satnije ZNG 5 Bilje

60. BARANJSKE, BARANJSKE NOVIĆ d.o.o. Ulica baranjske noći 3 Bilje

61. BHT TURIZ, BHT TURIZAM d.o.o. Kiss Ferenc 7 kopačevo

62. BILJANKA d.o.o., BILJANKA d.o.o. Šandora Petefija bb Bilje

63. BILJE-MAR, BILJE-MARINE ZADRUGA Vukovarska 31 Bilje

64. BILJETOUR, BILJETOURS d.o.o. Dubrovačka 30 Bilje

65. BIO POIESI, BIO POIESIS d.o.o. K. Tomislava 58/E Bilje

66. BIO Q d.o.o., BIO Q d.o.o. Ivana Mažuranića 52 Bilje

67. CALLIDITAS, CALLIDITAS d.o.o. Šandora Petefi 76 Bilje

68. CAPISTRO, CAPISTRO d.o.o. Petefi Šandora 2 Kopačevo

69. CONSENUS, CONSENSUS d.o.o. Hrvatskih branitelja 4 Lug

70. CONSTRUC, CONSTRUO-ADRIA d.o.o. Šandor Petefi 76 Kopačevo

71. CORI d.o.o., CORI d.o.o. Ferenca Kiša 15 Kopačevo

72. CRNA ROD, CRNA RODA d.o.o. Kralja Zvonimira 2 Bilje

73. DANWAY C, DANNWAY CO d.o.o. Ive Lole Ribara 18 Bilje

74. DJEČJI VRTIĆ, DJEČJI VRTIĆ GRLICA Školska 6 Bilje

75. DOMINI TC, DOMINI TOURS d.o.o. Kiš Ferenca 7 Kopačevo

76. EKO JABUK, EKO JABUKA BARANJA Biljska šuma 1 Kopačevo

77. ERNST d.o.o., ERNST d.o.o. Ivana Mažuranića 16 Bilje


***********************************************************************



78. FIGURA GA, FIGURA GABOR d.o.o. Šandor Petefi 132 Vardarac

79. Fgasad OS d., Fasad OS d.o.o. Š. Petefija 105 Lug

80. GELIĆ d.o.o., GELIĆ d.o.o. Vatrogasna 1 Bilje

81. GUBINA GR, GUBINA GRUPA d.o.o. Šandora Petefija 73 Kopačevo

82. HRVATSKO HRVATSKO-MAĐARSKI KLUB Ul. kralja Zvonimira 2 Bilje

83. HRVOJEVIĆ, HRVOJEVIĆ d.o.o. Velja Vlahović 12 Bilje

84. HYDROPOM, HYDROPONICA d.o.o. Eugena Savojskog 5 Bilje

85. Javna ustanova, Javna ustanova PARK PRIRODE

Dvor Bilje

86. K:D. FUGA, K.D. FUGA d.o.o. Dunavska 1 Bilje

87. KREATIV d., KREATIVA d.o.o. Hrvatskih branitelja 26 Bilje

88. LOPOČ d.o., LOPOČ d.o.o. JNA 27 Bilje

89. MARE AUR, MARE AUREA d.o.o. Kiš Ferenc 34 Bilje

90. MERCIS d.o., MERCIS d.o.o. Ferenca Kiša 32 Kopačevo

91. MOS d.o.o., MOS d.o.o. Vinogradska 3/B Bilje

92. NIL d.o.o. z, NIL d.o.o. Dubrovačka 41 Bilje

93. NOGIĆ d.o., NOGIĆ d.o.o. Bijelog lopoča 4 Bilje

94. OKTOGON, OKTOGON d.o.o. Šandora Petefi 76 Kopačevo

95. OMIKRON, OMIKRON d.o.o. V. Lisinskog 32 Bilje

96. OPERATOR, OPERATOR d.o.o. Ivana Mažuranića 22 Bilje

97. OSNOVNA, OSNOVNA ŠKOLA LUG Novi Red bb Lug

98. Osnovna šk., Osnovna škola Bilje Školska 8 Bilje

99. PAKIRANJE, PAKIRANJE-ŠLIBAR d.o.o. Vatroslava Lisinskog 17 Bilje

100. PICTOR d.o., PICTOR d.o.o. Šandora Petefija 44a Kopačevo

101. POLJOPRIV, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

Bijelog lopoča 2 Bilje

102. PONIKVA D., PONIKVA d.o.o. Rade Končara 064 Bilje

103. POPULUS d., POPULUS d.o.o. Šandora Petefija 78 Bilje

104. PRO VITAE, PRO VITAE d.o.o. Vladimira Nazora 6 Bilje

105. PROPOLIS d., PROPOLIS d.o.o. JNA 16 Bilje

106. PURPUREU, PURPUREUS LEO d.o.o. Šandor Petefi 76 Bilje

107. POLJOPRIV PZ, EKO-KOZARI Šandora Petefija 29 Lug

108. POLJOPRI, PZ RIT Šandora Petefija bb Bilje

109. Poljoprivre, Poljoprivredna branitelj Vukovarska 105 Bilje

110. S GRADNJA, S GRADNJA d.o.o. Šandora Petefija 73 Bilje

111. SAFRANE d., SAFRANE d.o.o. Ferenca Kiša 6 Kopačevo

112. SEOSKITUR, SEOSKI TURIZAM LACKOVIĆ Vinogradska ulica 5 Bilje

113. SERVIS PET, SERVIS PETROL d.o.o. Kneza Branimira 35 Bilje

114. SEZONA 88, SEZONA 88 d.o.o. Šandora Petefija 174 Lug

115. SOCIJALNO, SOCIJELNO PODUZETNIČ Petefi Šandora 78 Bilje

116. SRETAN DO, SREDAN DOM d.o.o. Šandora Petefija 88 Lug

117. Poduzetnič, SVJETLOST Bilje Šandora Petefija 86 Lug

118. TARS d.o.o., TARS d.o.o. Ive Andrića bb Bilje

119. TEHNOMET, TEHNOMETAL d.o.o. Šandora Petefija bb Bilje

120. TELE PROD, TELE PRODUCTS d.o.o. Šandora Petefi 76 Bilje

121. TIŠMA d.o., TIŠMA d.o.o. Ružina ulica 12 Vardarac

122. TORDI d.o., TODRI d.o.o. Miroslava Krleže 1 A Bilje

123. TRIAL d.o.o., TRIAL d.o.o. Šandor Petefi 73 Bilje

124. URŠKA d.o., URŠKA d.o.o. Bratstva i Jedinstva 1 Bilje

125. V.I.F. STOL. V.I.F. d.o.o. Kralja Zvonimira 40 Bilje

126. VAGA d.o.o., VAGA d.o.o. Ive Andrića 91 Bilje


***********************************************************************



127. VIKI d.o.o., VIKI d.o.o. Blatna 51 a Bilje

128. VINKOVIĆ d., VINKOVIĆ d.o.o. Kneza Branimira 26 Bilje

129. BUKOJE d.o., VUKOJE d.o.o. Josipa Kozarca 12 Bilje

130. VUČAK d.o., BUČAK d.o.o. Vladimira Nazora 6 Bilje

131. X-LIMIT d.o., X-LIMIT d.o.o. Ul. Žrtava domovinskog rata 8

Bilje

132. ZADRUGA I ZADRUGA PODUZETNIČKA Kralja Zvonimira 10 Bilje

133. ŠREMPF d.o., ŠREMPF d.o.o. J.J. Strossmaqyera 9 d Bilje

134. ŠTRBAC dru., ŠTRBAC d.o.o. 51. Vojvošanske 9 Bilje

3.5. Turizam, sport i rekreacija

Ukupni gospodarski potencijal na području Općine Bilje bilježi značajne pomake u turizmu, osobito seoskom turizmu, odnosno agroturizmu ili etnoturizmu. Osobitosti područja Općine Bilje svakako pridonosi Kopački rit koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama.

Kopački rit je prirodni močvarni rezervat što je nastao na utoku rijeke Drave u Dunav s poplavnim

područjem od oko 17.000 ha. Godine 1967. proglašen je zaštićenim područjem, a 1976. rezervatom.

Razlog tomu je činjenica da u njemu živi oko 40 vrsta slatkovodnih riba (šaran, štuka, som, smuđ,

deverika, linjak, kesega, babuška) i što je to jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta u srednjoj Europi.

Ovdje živi oko 267 vrsta ptica močvarica među kojima su posebno vrijedne: orao štekavac, crna roda,

bijela čaplja, čigra, gak-kukavac, razne vrste divljih pataka, divlje guske, bijeli labud.

Nepregledni trščaci, močvare i bare idealno su stanište nadaleko poznatog baranjskog jelena, srne,

divlje svinje, divlje mačke. Od sitne divljači treba spomenuti: zeca, lisicu, jazavca, fazane i kune

zlatice. Prema podacima Turističke zajednice Općine Bilje, od 13.07.2012. godine, na području općine bilje u 2011. godini zabilježeno je 6402 noćenja, odnosno 2494 turistička dolaska. U razdoblju siječanj – lipanj 2012. godine zabilježeno je 3747 noćenja, odnosno 1073 turistička dolaska. Na području općine Bilje ne postoje osnovni smještajni kapaciteti (hoteli), a privatni smještaj zastupljen je s 195 postelja u 26 objekata u naselju Bilje (sobe za iznajmljivanje, seoska domaćinstva, apartmani), 12 postelja u privatnom smještaju u naselju Kopačevo, te 8 postelja u privatnom smještaju u naselju Vardarac. U naselju Kopačevo nalazi se i 19 kamp jedinica.

4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM

4.1. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost)

4.1.1. Odgoj i obrazovanje

Predškolski odgoj


***********************************************************************



Na području Općine Bilje djeluje jedan vrtić - Dječji vrtić "Grlica'' u Bilju s ispostavama u Kopačevu, Vardarcu i Lugu. Predškolskim odgojem na području općine obuhvaćeno je 144 djece u 5 grupa, od kojih je 94 djece u naselju Bilje.

Tablica 42 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM–PREDŠKOLSKI ODGOJ

Naziv NASELJE

Gravitacijsko

područje kojem

je objekt

namijenjen

Status

Ukupna

neto

površina

svih

etaža

objekta

Broj

grupa

Broj

djece

Optimalni

kapacitet

DV «Grlica» Bilje Općina Bilje Općinski

150 4

94 50

DV

«Grlica»područni

odjel Lug

Lug Lug Općinski 40 1 19 13

DV

«Grlica»područni

odjel Kopačevo

Kopačevo Kopačevo Općinski 60 1 10 20

DV

«Grlica»područni

odjel Vardarac

Vardarac Vardarac, Bilje Općinski 50 1 21 15

UKUPNO 300 7 144 98

Izvor podataka: DV «Grlica», 2012

Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama.definirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih. Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnog zakona. Na području Općine Bilje djeluju matične osnovne škole u Bilju i Lugu, sa svoje dvije područne škole u Kopačevu i Vardarcu. Ukupno osnovnim obrazovanjem u općini Bilje obuhvaćen je 481 učenik. Optimalni kapacitet škola je znatno veći od trenutne iskorištenosti.


***********************************************************************



Problemi u školama su uglavnom vezani uz infrastrukturu zgrade i održavanje nastave tjelesne kulture s obzirom da osnovna škola u Lugu nema športsku dvoranu, a samo osnovna škola u Bilju raspolaže otvorenim športskim terenima.

Tablica 43 MREŽA OSNOVNIH ŠKOLA–izvod iz PPUO

RED.

BROJ

Ma

tičn

a šk

ola

(I-V

III

ra

z.)

Na

ziv i sje

dište

Po

dru

čn

a ško

la

(I-IV

ra

z.)

Na

ziv i sje

dište

PARCELA

Građ

evina

m²

Bro

j uč

ion

ic

a

Bro

j uč

en

ika

Bro

j ra

zred

.

od

je

la

Športska

igrališta

Bro

j d

je

la

tn

ika

Pro

ble

mi

k.č

.br.

Po

vršin

a

m²

1

O.Š.

Bilje

Bilje

- 917/1 16726 2202,88 12 371 17

Nogomet,

rukomet,

košarka

43

2

O.Š. Lug

Lug - 982 33898 1020 6 77 6

Ostali

športovi

(800 m²)

18

Nedostatak

dvorane


Tablica 44 MREŽA PODRUČNIH OSNOVNIH ŠKOLA-izvod iz PPUO

RED.

BROJ

Po

dru

čn

a ško

la

(I-IV

ra

z.)

Na

ziv i sje

dište

PARCELA

Građ

evina

m²

Bro

j uč

ion

ic

a

Bro

j uč

en

ika

Bro

j ra

zred

.

od

je

la

Športska

igrališta

Bro

j d

je

la

tn

ika

Pro

ble

mi

k.č

.br.

Po

vršin

a

m²

1

O.Š Lug

područna

škola

Kopačevo

649 1846 141 2 9 1 - 2

Dotrajalost

građevine,

nedostatak

kanalizacije,

nedostatak

športskih

igrališta

2

O.Š. Lug

područja

škola

Vardarac

615 4667 214 2 24 2 1 3

Dotrajalost

građevina,

nedostatak

kanalizacije,

športskih

igrališta



***********************************************************************



Tablica 45 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ UPISANIH UČENIKA /

1000 STANOVNIKA

Vrsta

obrazovne

ustanove

NASELJE

Gravitacijsko

područje

Broj

upisanih

učenika

Broj stanovnika

gravitacijskog

područja

Broj upisanih

učenika /

1000

stanovnika

MATIČNA

OSNOVNA

ŠKOLA

BILJE

BILJE

BILJE, KOZJAK,

PODUNAVLJE,

TIKVEŠ, ZLATNA

GREDA

398 3702 107,51

MATIČNA

OSNOVNA

ŠKOLA LUG

LUG

LUG, VARDARAC,

KOPAČEVO

62

1950 44,10

PODRUČNA

OSNOVNA

ŠKOLA

KOPAČEVO KOPAČEVO 13

PODRUČNA

OSNOVNA

ŠKOLA

VARDARAC VARDARAC 11

UKUPNO: 474 5652 83,86

Izvor podataka: OŠ BILJE, OŠ LUG


***********************************************************************



Kartogram 18 - OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ UPISANIH UČENIKA

/ 1000 STANOVNIKA

Tablica 46 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ I UDIO OBRAZOVNIH

USTANOVA PREMA VRSTI

Vrsta obrazovne

ustanove

Broj obrazovnih

ustanova

Udio obrazovni ustanova po

vrsti

(%)

MATIČNA OSNOVNA ŠKOLA 2 100

UKUPNO: 2 100

Izvor podataka: Općina Bilje


***********************************************************************



GRAF 14 - OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ I UDIO OBRAZOVNIH

USTANOVA PREMA VRSTI

4.1.2. Kultura, umjetnost i sport

- Kultura, umjetnost

U Bilju djeluje Dom kulture smješten u središtu naselja. U sklopu Doma kulture organiziraju se brojni skupovi i kulturni događaji. U Općini djeluje i Dom kulture Kopačevo, u okviru kojeg djeluje Mađarsko kulturno društvo Arny Janoš koji se nalazi u Ulici Kišferenca 1., u Kopačevu. U sklopu Doma kulture improviziraju se sadržaji kinodvorane, galerije i društvenih prostorija. Domovi kulture također postoje u nasljima Vardarac i Lug. Knjižnički fondovi su locirani u okviru Osnovne škole Bilje s fondom od 5.500 knjiga, te u okviru Doma kulture Kopačevo 2.800 knjiga, a koristi ih približno 700 korisnika godišnje. Ostalih ustanova s kulturnim sadržajima na području Općine nema.


***********************************************************************



- Sport

Građevine i sportski tereni na području Općine Bilje obuhvaćaju nogometna igrališta u naseljima Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac, rukometna igrališta u naseljima Bilje i Lug, te košarkaško igralište u naselju Bilje.

Tablica 47 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM–BROJ I UDIO USTANOVA ZA

KULTURU, UMJETNOST I SPORT

Vrsta ustanove

za kulturu, umjetnost i

sport

NASELJE Broj

Udio ustanove

za kulturu,

umjetnost i sport

(%)

DOM KULTURE

BILJE 1 36,36

KOPAČEVO 1

VARDARAC 1

LUG 1

IGRALIŠTA

BILJE 3 63,64

KOPAČEVO 1

LUG 2

VARDARAC 1

UKUPNO 11 100,00

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iskazanim grupno za područje Općine Bilje, na području Općine nalazi se ukupno 19 ustanova za kulturu, umjetnost i sport, koje, osim navedenih u gornjoj tablici, obuhvaćaju i ostale djelatnosti prema NKD-U (90.01, 90.03, 90.04, 91.01, 91.02,91.03, 93.11, 93.12, 93.13, 93.21, 93.29).


***********************************************************************



Kartogram 19 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ I UDIO USTANOVA ZA



***********************************************************************



GRAF 15 - OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ I UDIO USTANOVA ZA


4.1.3. Zdravstvena zaštita

Na području Općine Bilje ne postoje kapaciteti stacionarnih postelja. Osječko-baranjska županija raspolagala je u 2008. godini s ukupno 1.325 postelja (1.160 u KB Osijek, 155 u općoj bolnici Našice i 10 u vanbolničkom rodilištu u Đakovu). Na jednog liječnika dolazilo je 3,6 postelja. Ukupno je tijekom 2008. godine bilo 50.966 ispisanih bolesnika s ukupno 413.236 dana bolničkog liječenja. Prosječna dužina liječenja bila je 8,11 dana za razliku od prosjeka za Republiku Hrvatsku koji je iznosio 9,60 dana. Broj postelja na 1000 stanovnika u županiji iznosio je 2008. godini 4,01 što je manje od onog na razini Hrvatske (5,47). Prosječna godišnja zauzetost postelja iznosila je 312 (na razini Hrvatske 304) dana,tako da je iskorištenost bila 85,45% ( u Hrvatskoj 83,21%).

(IZVOR HZZJ - STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U 2008. GODINI)

Prema podacima Ministarstva zdravlja pribavljenim za potrebe izrade ovoga Izvješća, odnosno podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) koji posteljne kapacitete sa zdravstvenim ustanovama ugovara sukladno odredbama Mreže javne zdravstvene službe (''Narodne novine'' broj 98/09., 14/10., 81/10., 64/11., 103/11., 110/11., 141/11., 61/12.) na području Osječko-baranjske županije ugovoreno je ukupno 1.310 postelja od toga 1 160 s Kliničkim bolničkim centrom Osijek i 150 s Općom županijskom bolnicom Našice.


***********************************************************************



Općina Bilje ima gravitirajućih 5 393 osiguranih osoba Zavoda. Izvanbolničke zdravstvene ustanove na području navedene županije su koje su ugovorne ustanove Zavoda: Dom zdravlja Osijek, Dom zdravlja Beli Manastir, Dom zdravlja Donji Miholjac, Dom zdravlja Đakovo, Dom zdravlja Našice, Dom zdravlja Valpovo, Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije i Ljekarna Osijek. Sukladno podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na području Osječko-baranjske županije ima 24 privatne poliklinike i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti (sjedišta i podružnice) te 61 jedinica privatne prakse u privatnom vlasništvu (ordinacija doktora medicine, dentalne medicine, dentalni laboratorij, privatna praksa fizioterapeuta) koje nisu ugovorene ustanove Zavoda. Zdravstvena zaštita u Općini Bilje provodi se u dvije ambulante (u Bilju i Lugu) doma zdravlja u Belom Manastiru.

Na području Općine Bilje u samom naselju Bilje djeluje ljekarna djeluje podružnica Zdravstvene ustanove ljekarne Beli Manastir. Objekt se nalazi u ulici, Š. Petefi 35A na površini od 150 m2, a objekt je namijenjen naseljima Bilje, Lug, Kopačevo, Vardarac.

Na području općine bilje nalaze se 3 ustanove zdravstvene zaštite u naseljima Bilje i Lug.

Tablica 48 POSTOJEĆE ZDRAVSTVENE USTANOVE

RED.

BROJ

Vrsta

ustanove

Naselje i

adresa

Gravitacijsko

područje

Površina

parcele

(m²)

Ukupna neto

površina svih

etaža

građevine

(m²)

Broj

djelatnika

Broj

liječnika

1. Ambulanta Bilje, Š.

Petefi 35

Bilje, Kopačevo,

Vardarac

3268 300 9 4

2. Ambulanta Lug, Š. Petefi

114a

Lug 639 34 3 1

3. Ljekarna Bilje, Š.

Petefi 35A

Bilje, Lug,

Kopačevo,

Vardarac

150 150 3 -

Izvor podataka: Navedene ambulante (ožujak 2002.)

Zdravstvena zaštita stanovnika u Općini Bilje provodi se u dvije ambulante i to jedna u Bilju, a druga u Lugu. Na području Općine u samom naselju Bilja djeluje podružnica Zdravstvene ustanove ljekarne Beli Manastir, kao i veterinarska ambulanta, odnosno Veterinarska stanica Beli Manastir.


***********************************************************************



Tablica 49 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM–ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - BROJ

I UDIO USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Vrsta ustanove

za zdravstvenu zaštitu

NASELJE

Broj ustanova

za zdravstvenu zaštitu

Udio ustanove

za zdravstvenu

zaštitu

(%)

Ordinacija u djelatnosti

opće/ obiteljske

medicine

BILJE, LUG 2 66,67

LJEKARNA BILJE 1 33,33

UKUPNO: 3 100,00


Kartogram 20 - OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– ZDRAVSTVENA ZAŠTITA -

BROJ I UDIO USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU


***********************************************************************



GRAF 16- OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM–ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - BROJ

I UDIO USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

4.1.4. Energetski i vodnogospodarski sustav

Energetska infrastruktura A/ Opskrba električnom energijom Na području Općine Bilje nalaze se vodovi sustava za prijenos električne energije i vodovi sustava za distribuciju električne energije. Od elektroenergetskih objekata sustava prijenosa, područjem Općine Bilje prolazi visokonaponski vod 110 kV Osijek 2-Beli Manastir, koji povezuje trafostanice TS 110/35/10 kV Osijek 2 i TS 110/35/10 kV Beli Manastir. Duljina ovog voda na području Općine je približno 6,4 km. Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na svim distribucijskim naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 35 kV naponskoj razini elektroenergetska mreža sadrži jednu trafostanicu (TS) 35/10(20) kV lociranu u sjeverozapadnom dijelu naselja Bilje. Ova TS spojena je s okruženjem s tri (četiri) 35 kV dalekovoda i to:


***********************************************************************



- DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Osijek do TS 35/10(20) kV Bilje, - DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Bilje do TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - KB 2x 35 kV od TS 35/10(20) kV Osijek-Centar do TS 35/10(20) kV Bilje. Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima. Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica 50 DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Naponska razina

(kV)

Vrsta

objekta

Jedinica mjere Iznos

35

TS kom 1

DV km 3,93

KB km 3,81

Energetski

trafo 35/10(20)

MVA 8

kom 2

10

TS kom 35

DV km 40

KB km 8,175

Energetski

trafo 10(20)/0,4

MVA 7,9

kom 35


Tablica 51 UDIO I DULJINA ELEKTROOPSKRBNIH VODOVA PREMA VRSTI

Naponska razina

(kV)

Vrsta voda

Duljina

(km)

Udio

(%)

110 zračni 6,4 10,3

35

zračni 3,9 6,3

kabelski 3,9 6,3

10

zračni 40 64,3

kabelski 8 12,8

UKUPNO: 62,2 100,0



***********************************************************************



B/ Opskrba plinom Na području Općine Bilje izgrađeni su vodovi magistralnog i distribucijskog plinoopskrbnog sustava. Od magistralnih vodova, područjem Općine se pruža trasa magistralnog plinovoda Belišće-Osijek DN 400 mm. Na području Općine nalazi se približno 6,8 km ovog voda. U distribucijskom dijelu (srednjetlačni vodovi tlaka 1-4 bar) plinovodna mreža je ukupne dužine 47 km, a obuhvaća naselja Bilje, Kopačevo i Vardarac. Na plinovodnu mrežu je priključeno 315 kućanstava i 8 poduzetnika, što čini 18% od ukupnog broja kućanstava za ova tri naselja. Ukupna godišnja potrošnja plina u ova tri naselja za proteklu godinu je iznosila 471.200 m³, odnosno 105 m³ godišnje po stanovniku.

Tablica 52 DULJINA I UDIO PLINOVODA PREMA VRSTI

Vrsta plinovoda

Duljina

(km)

Udio

(%)

magistralni 6,8 12,6

distribucijski 47,0 87,4

UKUPNO: 53,8 100,0

Izvor podataka: HEP-Plin d.o.o., PPUO Bilje

Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda A/ Opskrba pitkom i tehnološkom vodom Vodoopskrba stanovnika na prostoru Općine Bilje riješena je iz javnog vodoopskrbnog sustava koji pokriva naselja Bilje, Vardarac, Lug i Kopačevo. Vodocrpilište ovog sustava se nalazi na lokaciji Bilje-Konkološ i za isto je utvrđena zaštita. Na tom vodocrpilištu nalazi se četiri zdenca dubine 63-66 m, izdašnosti 20 l/s i dva vodospremnika: jedan uz crpilište zapremine 250 m³ i jedan visinski zapr3emine 500 m³. Ukupna količina isporučene vode svim kategorijama potrošača u toku godine bila je 118.000 m³ od kojih je industrija potrošila 12.000 m³ (10%), a domaćinstva 106.000 m³ (90%). Ukupna duljina vodovodne mreže iznosi oko 32 km od kojih je oko 1.600 m (5%) vodova profila 200 mm i većih. Vodom je obuhvaćeno oko 3.350 stanovnika (61% ukupnog broja stanovnika Općine) i 30 većih ili manjih poduzeća. Ukupno je 1.165 priključaka i to sa sljedećom raspodjelom: - individualna kućanstva 1.121 priključaka - višestambene zgrade (zajednički vodomjer) 14 priključaka - industrija 30 priključaka - ostali 0 priključaka


***********************************************************************



Tablica 53 OPSKRBA PITKOM VODOM

Duljina javne vodopskrbne mreže (km) 32,0

Potrošnja pitke vode (l/stan.) 35.200


B/ Odvodnja otpadnih voda U proteklom četverogodišnjem razdoblju započeta je izgradnja sustava odvodnje s područja Općine Bilje. Riječ je koncepcijski o podsustavu odvodnje Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac koji je dio sustava odvodnje Osijeka. Pročišćavanje prikupljene otpadne vode je na uređaju Grada Osijeka. Podatke o izvedenim dionicama nismo dobili, pa je u sljedećoj tablici prikazana ukupna duljina mreže za naselja Bilje prema planiranoj koncepciji.

Tablica 54 ODVODNJA OTPADNIH VODA

Naselje Duljina mreže (km)

Bilje

Gravitacijski kanali 16,7

Tlačni cjevovodi 0,3

Izvor podataka: Novelacija studije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Osječko-baranjske

županije

4.1.5. Prometna infrastruktura

Cestovna infrastruktura Na području Općine Bilje nema niti jedne trase državne ceste. Izgradnjom trase zapadne obilaznice Osijeka, trasa državne ceste D7 koja je do tada prolazila kroz Općinu, izmještena je na zapad cca 3,0 km od zapadne granice Općine. Glavnu mrežu cestovnih prometnica na području Općine čine županijske ceste: Ž4042, Ž4055, Ž4056 i Ž4257, na koju se vežu i dvije trase lokalnih cesta: L44032 i L44035. Na sustav javnih cesta veže se mreža nerazvrstanih cesta koju čine ceste u građevinskim područjima te poljski i šumski putovi. Trase javnih cesta na području Općine Bilje su sljedeće: Županijske ceste: - 4042 D212 (K.Vinogradi(-Grabovac-Lug-Vardarac-Bilje (Ž4257) 11,0 km - 4055 T.L. ''Tikveški dvorac''-Ž4056 (Kozjak) 8,30 km - 4056 Lug(Ž4042)-Kozjak-Podunavlje-Kopačevo-Ž4041(Bilje) 16,80 km - 4845 Švajcarnica(D7)-Darda-Bilje-Osijek(D2)-čv.Trpimirova 5,90 km


***********************************************************************



Lokalne ceste: - 44032 Darda(L4257)-Ž4042(Lug-Vardarac) 4.71 km - 44035 Ž4055(dvorac)-Tikveš 3,70 km Duljine, udio i gustoća mreže javnih cesta na području Općine Bilje prikazane su u sljedećim tablicama:

Tablica 55 DULJINA CESTA PREMA SKUPINAMA RAZVRSTANIH CESTA

Kategorija javne ceste

Duljina cesta

/km/

Županijske ceste 42,0

Lokalne ceste 8,4

Izvor podataka : Uprava za ceste Osječko-baranjske županije

Tablica 56 UDIO POJEDINIH VRSTA CESTE


Udio pojedinih vrsta cesta u ukupnoj dužini

na području Općine

/%/

Županijske ceste 83

Lokalne ceste 17


Tablica 57 CESTOVNA GUSTOĆA


Cestovna gustoća (duljina cesta/površina

teritorije u općini/gradu)

/km/km²/


Lokalne ceste 0,031

Izvor podataka: Uprava za ceste Osječko-baranjske županije

Ukupna duljina javnih cesta na području Općine je 50,4 km, od toga je 42,0 km županijskih cesta, a 8,4 km lokalnih cesta. Udio županijskih cesta u mreži javnih cesta na području Općine je 83%, a udio lokalnih cesta 17%. Kako Općina Bilje ima najveću površinu od jedinica lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije, to je utjecalo i na gustoću mreže javnih cesta, koja je za županijske ceste 0,155, a za lokalne ceste 0,031.


***********************************************************************



Željeznički promet Na području Općine imamo jednu trasu željezničke pruge i to uz dio zapadne granice Općine Bilje, gdje je sama trasa željezničke pruge granica između općina Bilje i Darda. To je željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M301 (Beli Manastir-Osijek), koja je dio Vc paneuropskog prometnog koridora. Duljina i udio gustoća željezničke pruge na području Općine prikazana je u sljedećim tablicama:

Tablica 58 DULJINA PRUGE PREMA VRSTI

Vrsta pruga

Duljina pruge

/km/

Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet

(M301)

3,7

Izvor podataka : Hrvatske željeznice

Tablica 59 UDIO POJEDINIH VRSTA ŽELJEZNIČKIH PRUGA

Vrsta pruga

Udio pojedinih vrsta

željezničke pruge

/%/


(M301)

100

Izvor podataka : Hrvatske željeznice

Tablica 60 GUSTOĆA ŽELJEZNIČKIH PRUGA

Vrsta pruga

Gustoća željezničke

pruge

(duljina/veličina

područja)

/km/km²/


(M301)

0,011

Izvor podataka: Hrvatske željeznice

Duljina pruge na području Općine je svega 3,1 km, što u odnosu prema velikom području Općine utječe na gustoću od svega 0,011.


***********************************************************************



Kartogram 21 - PROMETNI SUSTAV-CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET

Riječni promet Prostor Općine Bilje graniči s dvije rijeke, Dunavom i Dravom, u okviru kojih je uređena mreža plovnih putova. Na području Općine, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN, br. 77/11) imamo sljedeće vodne putove: - međunarodni vodni put rijekom Dunav u kategoriji VIc klase vodnog puta, - međunarodni vodni put rijekom Dravom u kategoriji IV klase vodnog puta, - neklasificirani državni vodni putovi-Područje Parka prirode Kopački rit (plovidba na jezeru

Sakadaš, Kopačkom jezeru, kanalu Čanakut, Novom kanalu i Vemeljskom dunavcu u dijelovima i za plovila sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Parka prirode ''Kopački rit'' i prostorno-planskom dokumentacijom.

Na području Parka prirode ''Kopački rit'' postoji neotvoreno i nerazvrstano putničko pristanište. Za otvaranje i razvrstavanje navedenog pristaništa potrebno je udovoljiti uvjetima propisanim u Uredbi o pristaništima unutarnjih voda (NN, br. 134/08). To je ujedno i jedino pristanište na području Općine Bilje.


***********************************************************************



Tablica 61 KLASE PLOVNIH PUTOVA

Klase plovnih putova

Duljina na području

Općine Bilje

(km)

Međunarodni vodni put rijekom Dunav u kategoriji Vic klase

vodnog puta

20,5

Međunarodni vodni put rijekom Dravom u kategorije IV klase

vodnog puta

15,3

Neklasificirani državni vodni putovi na području Parka

prirode ''Kopački rit''

-

Izvor podataka: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Kartogram 22 - RIJEČNI PROMET-MREŽA PLOVNIH PUTOVA

4.1.6. Telekomunikacijska infrastruktura

(elektroničke komunikacije)

Za potrebe izrade ovog Izvješća poslan je upit Ministarstvu gospodarstva temeljem upute iz Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN, br. 114/10, 141/10).


***********************************************************************



U odgovoru na upit Ministarstvo gospodarstva je navelo da nije nadležno za dostavu podataka o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi na području Općine Bilje vezano za prethodno navedeni Pravilnik. Nakon toga dopisi su upućeni HAKOM-u i Hrvatskom Telekomu, na što je HAKOM odgovorio da ne raspolaže jedinstvenom bazom podataka temeljem koje bi dao tražene podatke, te za prikupljanje istih uputio na operatere elektroničkih komunikacija. Hrvatski Telekom je odgovorio da više nije pravna osoba s javnim ovlastima, kao niti jedini operater, pa predlaže da se za tražene podatke obratimo HAKOM-u. Zbog prethodno navedenog, poglavlje o elektroničkim komunikacijama izrađeno je temeljem podataka iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. Razvoj i korištenje elektroničkih komunikacija od značaja je za Republiku Hrvatsku (NN, br. 73/08), pa su temeljem toga uvjeti izgradnje i održanja sustava elektroničkih komunikacija definirani Prostornim planom Osječko-baranjske županije. Na prostoru Općine Bilje nalaze se dvije postojeće lokacije samostojećeg antenskog stupa (bazna postaja), te radio prijenosno središte koje se nalazi na području Parka prirode ''Kopački rit''. Na prostoru Općine prostornim planom je moguće graditi samostojeće antenske stupove na pet lokacija koje su definirane površinom ucrtanog kruga. Na području Općine nalazi se i pet postojećih mjesnih centrala (Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug i Kozjak), te dvije planirane (Podunavlje i Tikveš).

Tablica 62 BROJ BAZNIH STANICA NA 100 STANOVNIKA

Općina Bilje

Broj baznih stanica na 100 stanovnika*

broj/100 stanovnika

Bazne stanice

0,035

Izvor podataka : Prostorni plan Osječko-baranjske županije

* broj stanovnika prema prijevremenim rezultatima popisa 2011. godine


***********************************************************************



Kartogram 23 -ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG

ZNAČAJA

5.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti

5.1.1. Zaštićena područja

Na području Općine Bilje nalaze se slijedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:

Posebni zoološki rezervat Uže područje Kopačkog rita (1969.g.)

Park prirode Kopački rit (1967.g.)

Regionalni park Mura-Drava – (2011.g.)

Spomenik prirode Travnjačka površina na biljskom groblju (2001.g.)

Spomenik parkovne arhitekture - Park oko dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta (1975.g.) Bilje

Park prirode "Kopački rit" Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode "Kopački rit" koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog

http://www.obz-zastita-prirode.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=280&Itemid=270

http://www.obz-zastita-prirode.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=280&Itemid=270


***********************************************************************



svijeta Kopačkoga rita, 1967. godine donio Zakon o proglašenju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom. Godine 1976. prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobiva status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat "Kopački rit" (Reg. br. 416; 417). «Zakonom o prostornom uređenju» (NN, br. 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.) utvrđeno je da je za parkove prirode obvezatno donošenje Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Nositelj izrade Prostornog plana Parka prirode «Kopački rit» (u daljnjem tekstu : Prostorni plan) je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a stručni izrađivač Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, koji je Prostorni plan izradio u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje, d.d.

Posebni zoološki rezervat Uže područje Kopačkog rita (1969.g.) i Park prirode Kopački rit (1967.g.) Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode "Kopački rit" koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta Kopačkoga rita, 1967. godine donio Zakon o proglašenju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom. Godine 1976. prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobiva status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat "Kopački rit" (Reg. br. 416; 417).

Regionalni park Mura-Drava – (2011.g.) Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko država.Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se središnji dio ovog riječnog sustava koji predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica zaštite prirode. Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha, a dio Regionalnog parka Mura – Drava na području Osječko – Baranjske županije obuhvaća 26 102,49 ha, odnosno 29,84% zaštićenog područja. Svrha zaštite ekosustava Regionalnog parka Mura-Drava je očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, očuvanje izuzetnih krajobraznih vrijednosti, geološke baštine te kulturno-tradicijske baštine.

Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju medu najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale, zatim izuzetno bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugrožene i rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou kao i vrijedni specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.


***********************************************************************



Područje regionalnog parka Mura – Drava uvršteno je u područje ekološke mreže sa sustavom značajnih područja s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite u svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Nadalje, šire područje Drave vrednovano je i kao područje važno za ptice i od međunarodnog je značaja, zbog velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica. Područje rijeke Mure i Drave zavređuje posebnu zaštitu i radi očuvanja geološke baštine i visoke krajobrazne vrijednosti.

Spomenik prirode Travnjačka površina na biljskom groblju (2001.g.) U središnjem dijelu biljskog groblja evidentiran je jedini izvadak stepske vegetacije u Hrvatskoj. Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije od 12.12.2001. godine travnjačke površine na biljskom groblju su zaštićene u kategoriji Spomenika prirode.

Spomenik parkovne arhitekture Park uz dvorac E. Savojskog u Bilju U središtu naselja Bilje nalaze se Zakonom zaštićene parkovne površine u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture. To je Park uz dvorac E. Savojskog u Bilju (Reg.br. 708.). Temeljem zahtjeva Općine Bilje Ministarstvo okoliša i prirode dostavilo je u tabličnim prikazima podatke o o zaštićenim područjima. Tablica 63 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI –ZAŠTIĆENA PODRUČJA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Kategorija Naziv

Površina

ukupno

Površina u

općini Bilje

Park prirode Kopački rit 17799 ha 11444,09 ha

Posebni rezervat Kopački rit 6074,23 ha 6074,23 ha

Regionalni park Mura-Drava 87680,52 ha 2684,49 ha

Spomenik prirode Biljsko groblje-travnjak 0,63 ha 0,63 ha

Spomenik parkovne

arhitekture

Bilje-park oko dvorca

8,84 ha

8,84 ha

UKUPNO: 20212,28 ha

Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

5.1.2. Ekološki značajna područja

Temeljem zahtjeva Općine Bilje, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dostavilo je u tabličnim prikazima podatke o područjima Ekološke mreže RH.

Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna „SAC“ područja – Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna „SPA“ područja – Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje


***********************************************************************



populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Ekološka mreža na području Općine Bilje obuhvaća:

HR5000013 Šire područje Drave -područje za ostale vrste i staništa

HR2000394 Kopački rit -područje za ostale vrste i staništa

HR2000398 Ribnjaci Podunavlje -područje za ostale vrste i staništa

HR2000728 Biljsko groblje -područje za ostale vrste i staništa

HR2000729 Kopački rit-livade -područje za ostale vrste i staništa

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje -međunarodno važno područje za ptice

Tablica 64 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI–BROJ I POVRŠINA EKOLOŠKI ZNAČAJNIH

PODRUČJA (NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA)

NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA

kod naziv

HR5000013 Šire područje Drave područje za ostale vrste i staništa

HR2000394 Kopački rit područje za ostale vrste i staništa

HR2000398 Ribnjaci Podunavlje područje za ostale vrste i staništa

HR2000728 Biljsko groblje područje za ostale vrste i staništa

HR2000729 Kopački rit-livade područje za ostale vrste i staništa

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje međunarodno važno područje za ptice

UKUPNO: 22903,55 ha 87,73%



***********************************************************************



Kartogram 24 - ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI – BROJ I POVRŠINA EKOLOŠKI ZNAČAJNIH PODRUČJA

(NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA)


***********************************************************************



5.1.3. Posebno zaštićena područja

Temeljem zahtjeva Općine Bilje, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dostavilo je u tabličnim prikazima podatke o područjima europske ekološke mreže NATUR 2000.

Tablica 65 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI–BROJ I POVRŠINA POSEBNO ZAŠTIĆENIH

PODRUČJA (NATURA 2000)

NATURA 2000 PRIJEDLOG

kod Naziv

HR2000372 Dunav-Vukovar područje za ostale vrste i staništa


HR2001308 Donji tok Drave područje za ostale vrste i staništa

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita područje za ostale vrste i staništa



UKUPNO: 22040,84 ha 84,43%


5.2. Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog krajobraza

Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog karajobraza analizirana je Prostornim planom uređenja Općine Bilje i Prostornim planom Osječko – baranjske županije.

Prostornim planom uređenja Općine Bilje utvrđene su 3 prostorne cjelovitosti krajobraza: 1. Područje Kopačkog rita 2. Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje 3. Nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje


***********************************************************************



Kartogram 25 KRAJOBRAZNE CJELINE I PODRUČJA OPĆINE (IZVOD IZ PPUO BILJE)

1. Područje Kopačkog rita To je poplavno područje dvaju rijeka Dunava i Drave prije njenog ušća, relikt nekadašnjih prostornih prirodnih močvara. Voda i periodičnost poplava vezano za vodostaje Dunava i Drave, daje osnovno obilježje ovom prostoru (kako na pridolazak biljnog i životinjskog svijeta, tako i krajobraznu sliku). Ovaj močvarno aluvijalni biotop stanište je raznolikih biljnih i životinjskih zajednica ritsko močvarnog krajolika. Ovo je posljednje mrjestilište ihtiofaune dunavsko-dravske regije, jedinstveno gnjezdilište različitih močvarnih ptica i obitavalište mnogih vrsta srednjoeuropske faune, i poznato stanište lovne divljači divlje svinje (Sus crofa) i posebice jelena (Cervus elaphus). Ovdje se izmjenjuju vodene površine jezera, stari rukavci s ritskim oblicima vegetacije i sklopovima šuma. Različitost se očituje i među oblicima plošne prirode (livade, vodene površine), kao i prostorne prirode (šuma, grupe niskog ili visokog raslinstva, pojedinačno drveće). Njihova izmjena daje krajobrazu visoku plastičnost. Posebnu osobitost krajobraznom obilježju daje izjednačena, glatka, svjetlucava površina vode, te kontrasni zeleni volumeni šume i ritskog raslinstva s druge strane, a posebice ruba obale rijeke i linije dodira vode i kopna.


***********************************************************************



Značajke krajobraza su u uzajamnom isticanju malih i velikih dimenzija u neprekinutoj kontinualnoj podlozi vidnog polja i izmjeni vizura i vizualnih prodora u dubinu prostora, te promjenama kroz godišnja doba. 2. Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i melioriranih kanala, a u njih su upleteni rukavci, živice, jarci i mrtvice s pojasom raslinstva u isprekidanim više-manje prirodnim oblicima, čija izmjena daje visoku plastičnost krajobrazu. Meliorativni zahvati izmijenili su nekad prirodni krajobraz rita, bara, lapaša, fokova, močvarnih livada, a raznovrsni prirodni oblici močvarnog i šumskog raslinstva unutar poljodjelske osnove oslikavaju biotičku snagu ovog prostora. Različitost se očituje kako među oblicima prostorne prirode (grupa niskog ili visokog raslinstva i pojedinačnog drveća), tako i njihovih odnosa s geometriziranom osnovom plošne poljodjelske strukture. Značajke su u kontinualnoj podlozi vidnog polja, te izmjeni otvorene široke vizure i vizura na bliske elemente. 3. Nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih oraničnih površina s mrežom puteva i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se samo rijetke grupe ili fragmenti niskog ili visokog raslinstva, pojedinačnog drveća i šuma. Uz rub koji dijeli ovaj viši prostor i niži meliorirani s kanalima i upletenim tršćacima i šumskim oblicima vegetacije, smjestila su se naselja Bilje, Vardarac i Lug, a povezuje ih cesta koja vodi ovom rubnom crtom. Obilježje ove cjelovitosti je otvorenost širokih vizura. Cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti, definiran Prostornim planom uređenja općine Bilje je očuvanje sastavnih komponenti krajobraza:

- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih

struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno


***********************************************************************



s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.

Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.

Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za ulaganja u određenim prostorima (prostor uz prometne koridore, zaštićene cjeline) te utvrditi stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno uređenje prostora.

5.3. Zaštita i očuvanje kulturne baštine

Prema podacima Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku, dostavljenih za potrebe izrade Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje, na području općine zaštićeno je 10 kulturnih dobara , preventivno zaštićeno također 1 kulturno dobro, a 6 kulturnih dobara je trenutno u postupku revizije. - Lista zaštićenih kulturnih dobara, upisanih u Registar kulturnih dobara: 1. Bilje, Arheološko nalazište ''Rimska cesta'', pod brojem Z-3638 2. Bilje, Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, pod brojem Z-1623 3. Bilje, Dvorac Eugena Savojskog, pod brojem Z-1622 4. Bilje, Pustara Zlatna Greda, pod brojem Z-5377 5. Kopačevo, Crkva reformiranih, pod brojem Z-1650 6. Lug, Arheološko nalazište ''Lug'', pod brojem Z-4828 7. Lug, Arheološko nalazište ''Silađ-Okrajak'', pod brojem Z-4829 8. Lug, Crkva reformiranih, pod brojem Z-1653 9. Vardarac, Arheološko nalazište ''Kenderfeld'', pod brojem Z-4830 10. Arheološko nalazište ''Selefeldek'', pod brojem Z-3814 - Lista preventivno zaštićenih kulturnih dobara, upisanih u Registar kulturnih dobara: 1. Bilje, Orgulje u Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, pod brojem P-3740 Zaštićena kulturna dobra na kojima još nije izvršen proces revizije te za njih postoje stara rješenja: 1. Bilje, Inventar crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, pod brojem R-13 2. Kopačevo, Arheološko nalazište ''Čorda i dr.'', pod brojem ROS-0672 3. Kopačevo, Arheološko nalazište ''Mali Sakadaš'', pod brojem ROS-0678 4. Kopačevo, 11 posuda i 2 narukvice koje datiraju iz srednje-brončanog doba, R-141 5. Lug, Arheološko nalazište, ''Utrina-Četvelđ'', pod brojem ROS-0726 6. Vardarac, Trščara, Ulica Šandora Petefija 18, pod brojem ROS-0336-1972.


***********************************************************************



Kulturnom dobru u Vardarcu, pod nazivom Reformirana kršćanska crkva sa župnim stanom i školom istekla je preventivna zaštita i pokrenut je postupak za donošenje rješenja o trajnoj zaštiti.

Tablica 66 ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE–BROJ I UDIO ZAŠTIĆENIH NEPOKRETNIH

KULTURNIH DOBARA

RE

DN

I

B

RO

J

ZAŠTIĆENA NEPOKRETNA KULTURNA

DOBRA

Broj zaštićenih

nepokretnih

kulturnih

dobara

Udio

zaštićenih

nepokretnih

kulturnih

dobara

1

Zaštićena kulturna dobra, upisana u Registar

kulturnih dobara

10 55,56

2

Preventivno zaštićena kulturna dobra, upisana u

Registar kulturnih dobara:

1 5,56

3

Zaštićena kulturna dobra na kojima još nije izvršen

proces revizije te za njih postoje stara rješenja

6 33,33

4

Kulturna dobra za koja je istekla preventivna zaštita

i pokrenut postupak za donošenje rješenja o trajnoj

zaštiti.

1 5,56

UKUPNO OPĆINA: 18 100,00

Izvor podataka: MK, Konzervatorski odjel u Osijeku

5.4. Područja s posebnim razvojnim problemima (područja posebne državne

skrbi, otoci i brdsko-planinska područja i potpomognuta područja)

Cjelokupno područje Općine Bilje pripada prvoj skupini područja od posebne državne skrbi, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi (N.N. 26/03, pročišćeni tekst).

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju stanja okupiranosti i posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina prema četiri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju i posebnom kriteriju.

Tablica 67 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA–BROJ STANOVNIKA I NASELJA U

PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

BR

DN

I

B

RO

J

NASELJA U PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE

SKRBI

Broj

stanovnika

naselja u područjima posebne

državne skrbi

1 Bilje 3.627

2 Kopačevo 558

3 Kozjak 58

4 Lug 767

5 Podunavlje 1

6 Tikveš 10


***********************************************************************



7 Vardarac 625

8 Zlatna Greda 6

UKUPNO OPĆINA: 5652

Izvor podataka: DZS, Zakon o područjima posebne državne skrbi

Kartogram 26 - PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA – BROJ STANOVNIKA I

NASELJA U PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

S obzirom da cjelokupno područje Općine Bilje pripada prvoj skupini područja od posebne državne skrbi, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi (N.N. 26/03, pročišćeni tekst), Općina pripada i potpomognutom području u smislu prava na poticajne mjere za naseljavanje i razvitak područja posebne državne skrbi.

Tablica 68 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA – BROJ STANOVNIKA I NASELJA

U POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

REDNI

BROJ

NASELJA U POTPOMOGNUTIM

PODRUČJIMA

Broj

stanovnika

naselja u potpomognutim područjima

1 Bilje 3.627

2 Kopačevo 558


***********************************************************************



3 Kozjak 58

4 Lug 767

5 Podunavlje 1

6 Tikveš 10

7 Vardarac 625

8 Zlatna Greda 6

UKUPNO: 5.652

Izvor podataka: DZS


NASELJA U POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

5.5. Pogranična područja

Područje Općine Bilje pripada kontinentalnom pograničnim područjima Osječko – baranjske županije, uz ostalih 9 općina i 4 grada županije.

Tablica 69 POVRŠINA GRANIČNOG PODRUČJA – izvod iz PPOBŽ

REDNI

BROJ

GRAD/OPĆINA

Površina

(km2)

Udio u površini

županije

(%)

Udio u površini

graničnog

područja (%)

1 Beli Manastir 54,86 1,32 3,32

2 Belišće 68,75 1,66 4,16

3 Donji Miholjac 153,55 3,70 9,29


***********************************************************************



4 Valpovo 142,66 3,44 8,63

GRADOVI UKUPNO: 419,82 10,11 24,47

1 Bilje 343,52 8,27 20,78

2 Draž 149,84 3,61 9,07

3 Erdut 157,78 3,80 9,55

4 Jagodnjak 104,90 2,53 6,11

5 Kneževi Vinogradi 183,20 4,41 11,08

6 Marijanci 65,72 1,58 3,98

7 Moslavina Podravska 44,46 1,07 2,69

8 Petlovac 93,14 2,24 5,64

9 Popovac 60,04 1,45 3,63

10 Viljevo 93,34 2,25 5,65

OPĆINE UKUPNO: 1.295,94 31,22 75,53

GRANIČNO PODRUČJE UKUPNO: 1.715,76 41,32 100,00

ŽUPANIJA UKUPNO: 4.152,41 100,00 -

Kartogram 28 - GRANIČNOG PODRUČJA (IZVOD PPOBŽ)


***********************************************************************



Tablica 70 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA – BROJ STANOVNIKA I NASELJA

U POGRANIČNIM PODRUČJIMA

REDNI

BROJ

NASELJA U POGRANIČNIM

PODRUČJIMA

Broj

stanovnika

naselja u pograničnim područjima

1 Bilje 3.627

2 Kopačevo 558

3 Kozjak 58

4 Lug 767

5 Podunavlje 1

6 Tikveš 10

7 Vardarac 625

8 Zlatna Greda 6


Izvor podataka: DZS


NASELJA U POGRANIČNIM PODRUČJIMA


***********************************************************************



5.6. Područja za potrebe obrane

Na području Općine Bilje ne nalaze se područja za potrebe obrane.

5.7. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća

Prostornim planom Županije, gradovi i jedan dio naselja na njenom području svrstavaju se u ugrožene gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti), ovisno o ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru od kontaminacije zraka uslijed havarija na postrojenjima tvornica za proizvodnju opasnih tvari.

Naselje Bilje pripada gradovima i naseljima 4. stupnja ugroženosti ili manje ugroženim gradovima i naseljima .

6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

6.1. Opći pokazatelji razvojnih kretanja

6.1.1. Demografska struktura

A. Razmještaj i struktura stanovništva

Tablica 71 BROJ STANOVNIKA

REDNI

BROJ

NASELJE

BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM GODINAMA

1981. 1991. 2001. 2011.(*

1 Bilje 3.656 3.571 3.224 3.627

2 Kopačevo 807 805 608 558

3 Kozjak1) 270 140 93 58

4 Lug 1.076 1.036 852 767

5 Podunavlje2) 26 2 2 1

6 Tikveš3) 120 73 29 10

7 Vardarac 811 782 660 625

8 Zlatna Greda4) 200 46 12 6

UKUPNO OPĆINA: 6.966 6.455 5.480 5.657

Izvor podataka: DZS - Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine


Napomena: 1) Stanovništvo Kozjaka se prvi put iskazuje od 1900. godine i do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a kao

samostalno prvi put u popisu 1991. godine.





***********************************************************************



Tablica 72 INDEKS KRETANJA BROJA STANOVNIKA

REDNI

BROJ

NASELJE

INDEKSI

1991/1981. 2001/1991. 2011/2001.

1 Bilje 97,6 90,2 112,5

2 Kopačevo 99,7 75,5 91,8

3 Kozjak1) 51,8 66,4 62,4

4 Lug 96,3 82,2 90,0

5 Podunavlje2) 7,7 100,0 50,0

6 Tikveš3) 60,8 39,7 34,5

7 Vardarac 96,4 84,4 94,7

8 Zlatna Greda4) 23,0 26,0 50,0

UKUPNO OPĆINA: 92,7 85,0 103,2

Izvor podataka: DZS - Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine


Napomena: 1) Stanovništvo Kozjaka se prvi put iskazuje od 1900. godine i do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a kao samostalno prvi put u popisu 1991. godine.




Tablica 73 PRIRODNI PRIRAST STANOVNIŠTVA

GODINA

PRIRODNI PRIRAST STANOVNIŠTVA

OPĆINE BILJE

2000. 4

2001. -2

2002. -6

2003. -28

2004. -25

2005. -22

2006. -14

2007. 4

2008 -29

2009. -2

2010. -9

2011. -30

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Priopćenja 7.1.1.


***********************************************************************



Tablica 74 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Broj

stanovnika

1991. g.

Prirodni

priraštaj

1991.-2000. g.

Broj

stanovnika

1991. g. +

prirodni

priraštaj

Broj

stanovnika

2001. g.

Razlika po

popisima

1991.-2001. g.

6.455 35 6.490 5.480 -975

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

B. Razmještaj i struktura domaćinstava

Tablica 75 BROJ DOMAĆINSTAVA

RED.

BROJ

NASELJE

DOMAĆINSTVA PO POPISIMA Domaćinstva

2011. Prvi

rezultati popisa

1981. 1991. 2001.

1. Bilje 1.108 1.131 1.058 1.214

2. Kopačevo 286 279 221 226

3. Kozjak - 52 40 28

4. Lug 519 395 358 297

5. Podunavlje - 1 1 1

6. Tikveš - 28 12 4

7. Vardarac 284 264 243 243

8. Zlatna Greda - 14 6 6

OPĆINA BILJE: 2.197 2.164 1.939 2.022



Tablica 76 INDEKS RASTA BROJA DOMAĆINSTAVA

RED.

BROJ

NASELJE

INDEKSI BROJA DOMAĆINSTAVA

1991./1981. 2001/1991. 2011/2001.

1 Bilje 102,1 93,5 114,7

2 Kopačevo 97,6 79,2 102,3

3 Kozjak - 76,9 70,0

4 Lug 76,1 90,6 83,0

5 Podunavlje - 100,0 100,0

6 Tikveš - 42,8 33,3

7 Vardarac 92,9 92,0 100,0

8 Zlatna Greda - 42,8 100,0

OPĆINA BILJE: 98,5 89,6 89,6




***********************************************************************



Tablica 77 PROSJEČNA VELIČINA DOMAĆINSTAVA

RED.

BROJ

NASELJE

PROSJEČNA VELIČINA DOMAĆINSTVA

1981. 1991. 2001. 2011.

1 Bilje 3,3 3,1 3,0 3,0

2 Kopačevo 2,8 2,9 2,7 2,5

3 Kozjak - 2,7 2,3 2,1

4 Lug 2,1 2,6 2,4 2,6

5 Podunavlje - 2,0 2,0 1,0

6 Tikveš - 2,6 2,4 2,5

7 Vardarac 2,9 2,9 2,7 2,6

8 Zlatna Greda - 3,3 2,0 1,0

OPĆINA BILJE 3,2 3,0 2,8 2,8



6.1.2. Socijalno-gospodarska struktura

Ekonomski razvoj

Tablica 78 INDEKS RAZVIJENOSTI

ŽUPANIJA/OPĆINA

INDEKS RAZVIJENOSTI I SKUPINE

Indeks razvijenosti Skupine

Osječko-baranjska 52,88% < 75% I.

Bilje 78,08% 75-100% III.


Tablica 79 STUPANJ RAZVIJENOSTI

OSNOVNI POKAZATELJI

Vrijednosti

pokazatelja za

Općinu Bilje

Vrijednosti

pokazatelja u

odnosu na

nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per capita 2006.-2008. 22.123 78,1

Prosječni izvorni prihodi per capita 2006.-2008. 1.227 34,1

Prosječna stopa nezaposlenosti 2006.-2008. 17,5 93,4

Kretanje stanovništva 2001.-1991. 89,3 91,0

Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu

16-65 god. 2001.

56,1

78,4



***********************************************************************



6.2. Struktura naselja i područja za razvoj izvan naselja

6.2.1. Obilježja sustava naselja

Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti

Tablica 80 BROJ NASELJA, GUSTOĆA NASELJA

BROJ NASELJA

POVRŠINA

(km2)

GUSTOĆA NASELJA

(broj naselja/1000

km2)

8 260,15 30,77

Izvor podataka: DZS

Tablica 81 STRUKTURA NASELJA – GUSTOĆA NASELJENOSTI

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

- prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

(km2)



Bilje 3.627 17,56 206,56

Kopačevo 558 143,01 3,90

Kozjak 58 0,31 186,20

Lug 767 50,62 15,15


Tikveš 10 0,19 51,41

Vardarac 625 48,00 13,02


UKUPNO: 5.652 260,15 21,73


6.2.2. Korištenje zemljišta u naseljima

A. Površina naselja

Tablica 82 POVRŠINA NASELJA

NASELJE

POVRŠINA

(km2)

Bilje 17,56

Kopačevo 143,01

Kozjak 0,31

Lug 50,62

Podunavlje 0,14

Tikveš 0,19

Vardarac 48,00

Zlatna Greda 0,31

UKUPNO: 260,15

Izvor podataka : PPUO Bilje


***********************************************************************



B. Građevinska područja naselja (GP) Tablica 83 POVRŠINA GP NASELJA – UKUPNO PLANIRANA

NASELJE TIP NASELJA

POVRŠINA GRAĐ.

PODRUČJA

(ha)

Bilje RURALNO NASELJE 255,11

Kopačevo RURALNO NASELJE 85,51

Kozjak ZASEOK (DO 200 ST.) 17,53

Lug RURALNO NASELJE 111,41

Podunavlje ZASEOK (DO 200 ST.) 8,86

Tikveš ZASEOK (DO 200 ST.) 8,61

Vardarac RURALNO NASELJE 84,13

Zlatna Greda ZASEOK (DO 200 ST.) 30,66

UKUPNO: 601,82


Tablica 84 UDIO GP U ODNOSU NA UKUPNU POVRŠINU JLS

NASELJE

POVRŠINA GRAĐ.

PODRUČJA

(ha)

Udio GP u odnosu na

ukupnu površinu JLS

Bilje 255,11 0,98

Kopačevo 85,51 0,33

Kozjak 17,53 0,07

Lug 111,41 0,43

Podunavlje 8,86 0,03

Tikveš 8,61 0,03

Vardarac 84,13 0,32

Zlatna Greda 30,66 0,12

UKUPNO: 601,82 2,31



***********************************************************************



Tablica 85 UDIO IZGRAĐENOG GP U ODNOSU NA UKUPNU POVRŠINU JLS

NASELJE

POVRŠINA IZGRAĐ.

PODRUČJA

(ha)

Udio IZGRAĐENOG

GP u odnosu na

ukupnu površinu JLS

Bilje 178,01 0,68


Kozjak 17,53 0,07

Lug 83,37 0,32

Podunavlje 1,9 0,01

Tikveš 8,61 0,03

Vardarac 59,39 0,23


UKUPNO: 424,07 1,63


Tablica 86 UDIO NEIZGRAĐENOG GP U ODNOSU NA UKUPNO GP (%)

NASELJE

POVRŠINA

NEIZGRAĐENOG

DIJELA GP

(ha)

Udio neizgrađenog GP

u odnosu na ukupno

GP

(%)

Bilje 77,1 30,22


Kozjak 0 0,00

Lug 28,04 25,17

Podunavlje 6,96 78,56

Tikveš 0 0,00

Vardarac 24,74 29,41


UKUPNO: 177,75 29,54



***********************************************************************



Tablica 87 BROJ STANOVNIKA/UKUPNA POVRŠINA GP NASELJA (STANOVNIKA/HA)

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

- prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

GRAĐEVINSKIH

PODRUČJA

(ha2)

Broj stanovnika/ukupna

površina GP naselja (broj

stanovnika / ha)

Bilje 3.627 255,11 14,22

Kopačevo 558 85,51 6,53

Kozjak 58 17,53 3,31

Lug 767 111,41 6,88


Tikveš 10 8,61 1,16

Vardarac 625 84,13 7,43


UKUPNO: 5.652 601,82 9,39


Tablica 88 BROJ STANOVNIKA/IZGRAĐENA POVRŠINA GP NASELJA (STANOVNIKA/HA)

NASELJE

BROJ

STANOVNIKA

-prvi rezultati

Popisa 2011

POVRŠINA

IZGRAĐENOG

DIJELA GP

(ha2)


IZGRAĐENOG DIJELA GP

(broj stanovnika / ha)

Bilje 3.627 178,01 20,38

Kopačevo 558 57,27 9,74

Kozjak 58 17,53 3,31

Lug 767 83,37 9,20


Tikveš 10 8,61 1,16

Vardarac 625 59,39 10,52


UKUPNO: 5.652 424,07 13,33



***********************************************************************



6.2.3. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja)

Tablica 89 POVRŠINA IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN NASELJA-UKUPNO

PLANIRANA

NAMJENA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ

IZVAN NASELJA

POVRŠINA

IZDVOJENIH

POVRŠINA ZA RAZVOJ

IZVAN NASELJA (ha)

ha/st

Građevinsko područje Turističko-rekreacijske

zone

59,99

0,007

Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih

zona

26,90

0,003

Građevinsko područje Gospodarske zone 17,39 0,002

Građevinsko područje luke Osijek 10,49 0,001

Građevinsko područje farme 9,59 0,001

Građevinsko područje Dvorca 14,75 0,002

Građevinsko područje groblja Vardarac 2,68 0,000

UKUPNO: 141,79 0,018


Tablica 90 POVRŠINA I UDIO POVRŠINE IGP POJEDINE NAMJENE U ODNOSU NA UKUPNU

POVRŠINU IGP

NAMJENA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA

RAZVOJ IZVAN NASELJA

POVRŠINA

IZDVOJENIH

POVRŠINA ZA

RAZVOJ IZVAN

NASELJA (ha)

UDIO U UKUPNIM

POVRŠINAMA

IZDVOJENIH

POVRŠINA ZA

RAZVOJ IZVAN

NASELJA (%)

ha/st

Građevinsko područje Turističko-

rekreacijske zone

59,99

42,31

0,007

Građevinska područja Ugostiteljsko-

turističkih zona

26,90

18,97

0,003

Građevinsko područje Gospodarske

zone

17,39

12,26

0,002

Građevinsko područje luke Osijek 10,49 7,40 0,001

Građevinsko područje farme 9,59 6,76 0,001

Građevinsko područje Dvorca 14,75 10,40 0,002

Građevinsko područje groblja

Vardarac

2,68

1,89

0,000

UKUPNO: 141,79 100,00 0,018



***********************************************************************



Tablica 91 UKUPNI POSTOJEĆI SMJEŠTAJNI KAPACITETI (BROJ POSTELJA)

NASELJE

Broj

postelja u

hotelu

Broj

objekata

privatnog

smještaja

Broj postelja

u privatnom

smještaju

Broj smještajnih

jedinica u kamp

odmorištu

Bilje 0 26 195 0

Kopačevo 0 3 12 19

Kozjak 0 0 0 0

Lug 0 0 0 0

Podunavlje 0 0 0 0

Tikveš 0 0 0 0

Vardarac 0 1 8 0

Zlatna Greda 0 0 0 0

UKUPNO: 0 30 215 19

Izvor podataka: TZ Podaci o planiranim smještajnim kapacitetima nisu dostupni

6.3. Postojeća infrastrukturna opremljenost

6.3.1. Prometna infrastruktura

A. Cestovni promet

Tablica 92 DULJINA CESTA PREMA SKUPINAMA RAZVRSTANIH CESTA


Duljina cesta

/km/


Lokalne ceste 8,4


Tablica 93 UDIO POJEDINIH VRSTA CESTE


Udio pojedinih vrsta cesta u ukupnoj dužini na

području Općine

/%/

Županijske ceste 83

Lokalne ceste 17



***********************************************************************



Tablica 94 CESTOVNA GUSTOĆA


Cestovna gustoća (duljina cesta/površina teritorije

u općini/gradu)

/km/km²/


Lokalne ceste 0,031


B. Željeznički promet

Tablica 95 DULJINA PRUGE PREMA VRSTI

Vrsta pruga

Duljina pruge

/km/

Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet (M301) 3,1

Izvor podataka : Hrvatske željeznice - treba doći dopis

Tablica 96 UDIO POJEDINIH VRSTA ŽELJEZNIČKIH PRUGA

Vrsta pruga

Udio pojedinih

vrsta željezničke

pruge

/%/

Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet (M301) 100


Tablica 97 GUSTOĆA ŽELJEZNIČKIH PRUGA

Vrsta pruga

Gustoća željezničke

pruge

(duljina/veličina

područja)

/km/km²/

Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet (M301) 0,011


Duljina pruge na području Općine je svega 3,1 km, što u odnosu prema velikom području Općine utječe na gustoću od svega 0,011.


***********************************************************************



C. Riječni promet

Tablica 98 KLASE I DULJINE PLOVNIH PUTOVA

Klase plovnih putova

Duljina na području Općine

Bilje

(km)

Međunarodni vodni put rijekom Dunav u kategoriji Vic klase

vodnog puta

20,5

Međunarodni vodni put rijekom Dravom u kategorije IV klase

vodnog puta

15,3

Neklasificirani državni vodni putovi na području Parka

prirode ''Kopački rit''

-

Izvor podataka : Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

D. Elektroničke komunikacije

Tablica 99 BROJ POSTOJEĆIH BAZNIH STANICA NA 100 STANOVNIKA

Općina Bilje

Broj baznih stanica na 100 stanovnika*

broj/100 stanovnika

Bazne stanice

0,035

Izvor podataka : Prostorni plan Osječko-baranjske županije

* broj stanovnika prema prijevremenim rezultatima popisa 2011. godine

6.3.2. Energetska infrastruktura

A. Opskrba električnom energijom

Tablica 100 UDIO I DULJINA ELEKTROOPSKRBNIH VODOVA PREMA VRSTI

Naponska razina

(kV)

Vrsta voda

Duljina

(cm)

Udio

(%)

110 zračni 6,4 10,3

35

zračni 3,9 6,3

kabelski 3,9 6,3

10

zračni 40 64,3

kabelski 8 12,8

UKUPNO: 62,2 100,0



***********************************************************************



B. Opskrba plinom

Tablica 101 DULJINA I UDIO PLINOVODA PREMA VRSTI

Vrsta plinovoda

Duljina

(km)

Udio

(%)

magistralni 6,8 12,6

distribucijski 47,0 87,4

UKUPNO: 53,8 100,0

Izvor podataka: HEP-Plin d.o.o., PPUO Bilje

6.3.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda

A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

Tablica 102 OPSKRBA PITKOM VODOM

Duljina javne vodoopskrbne mreže (km) 32,0

Potrošnja pitke vode (l/stan.) 35.200


B. Pročišćavanje otpadnih voda Sustav pročišćavanja otpadnih voda područja Općine dio je zajedničkog sustava odvodnje grada Osijeka te na području Općine nema uređaja za pročišćavanje.

6.3.4. Gospodarenje otpadom

Odlagališta otpada Na području Općine nema odlagališta otpada.

Tablica 103 GOSPODARENJE OTPADOM

Odlagališta otpada Broj i ha

1. Odlagalište komunalnog otpada nema

2. Neuređena odlagališta

- podaci PPUO

- podaci Upravnog odjela

12

1

Izvor podataka: PPUO Bilje, Osječko-baranjska županija, Odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i

zaštitu okoliša


***********************************************************************



6.4. Korištenje i zaštita značajnih prostora

6.4.1. Korištenje prirodnih resursa

A. Poljoprivreda

Tablica 104 POVRŠINA I UDIO POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA

POLJOPRIVREDNO I OSTALO ZEMLJIŠTE

PO KATEGORIJAMA

POVRŠINA

POLJOPRIVREDNOG I

OSTALOG ZEMLJIŠTA

PO KATEGORIJAMA (ha)

UDIO

POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA PO

KATEGORIJAMA (%)

POLJOPRIVREDNO

TLO ISKLJUČIVO

OSNOVNE NAMJENE-

OBRADIVO

Osobito vrijedno

obradivo tlo

193,54 3,17

Vrijedno

obradivo tlo

5.246,45 85,92

Ostala obradiva

tla

665,95 10,91

UKUPNO: 6.105,94 100,00


Tablica 105 POVRŠINA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO STANOVNIKA

POLJOPRIVREDNO I OSTALO ZEMLJIŠTE

PO KATEGORIJAMA

POVRŠINA

POLJOPRIVREDNOG I

OSTALOG ZEMLJIŠTA

PO KATEGORIJAMA (ha)

POVRŠINA

POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJIŠTA PO

STANOVNIKA

(ha/stanovniku)

POLJOPRIVREDNO

TLO ISKLJUČIVO

OSNOVNE NAMJENE-

OBRADIVO

Osobito vrijedno

obradivo tlo

193,54 0,034

Vrijedno

obradivo tlo

5.246,45 0,928

Ostala obradiva

tla

665,95 0,118

UKUPNO: 6.105,94 1,080



***********************************************************************



B. Šumarstvo

Tablica 106 POVRŠINA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

KATEGORIJA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

(ha)

POVRŠINA

(ha)

POVRŠINA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA 15.698,35


Tablica 107 UDIO ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

KATEGORIJA ŠUMSKOG

ZEMLJIŠTA

(ha)

POVRŠINA

(ha)

UDIO ŠUMSKOG

ZEMLJIŠTA

(%)


ZAŠTITNE ŠUME - -



ISKLJUČIVO OSNOVNE

NAMJENE

9.278,40 59,10

UKUPNO: 15.698,35 100,00


Tablica 108 POVRŠINA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA PO STANOVNIKU

KATEGORIJA ŠUMSKOG

ZEMLJIŠTA (ha)

POVRŠINA

(ha)

POVRŠINA ŠUMSKOG

ZEMLJIŠTA PO

STANOVNIKU

(ha/stanovniku)


ZAŠTITNE ŠUME - 0,000



ISKLJUČIVO OSNOVNE

NAMJENE

9.278,40 1,642

UKUPNO: 15.698,35 2,777

Izvor podataka –PPUO


***********************************************************************



C. Površine površinskih voda

Tablica 109 POVRŠINE POVRŠINSKIH VODA PREMA VRSTI

Vrsta voda

Površina

(ha)

Udio površine

površinskih voda u

odnosu na površinu

Općine

(%)

Dužina vodotoka

(km)

Vodotok 1041,30 4,0 35,31

Ribnjak 654,13 2,51 -

Rekreacijsko područje 54,02 0,21 -

Kanali i ostale vodne

površine

1006,18

3,87

-

UKUPNO: 2755,63 10,59 35,31


D. Mineralne sirovine

Tablica 110 POVRŠINA EKSPLOATACIJSKIH POLJA PO VRSTAMA SIROVINE

EKSPLOATACIJSKO POLJE

VRSTA MINERALNE

SIROVINE

POVRŠINA

(ha)

1. Rijeka Drava pijesak 211,92


Napomena: Eksploatacijsko polje pijeska u koritu rijeke Drave nije evidentirano eksploatacijsko polje prema Zakonu o rudarstvu ali se zbog vađenja pijeska u svrhu održavanja plovnog profila rijeke Drave tako vodi u prostorno-planskoj dokumentaciji. Trenutno su aktivnosti vađenja pijeska iz korita Drave u cijelosti prekinute.

6.4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti

Zaštićena područja prirode

Tablica 111 BROJ I POVRŠINA ZAŠTIĆENIH OBJEKATA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI PREMA VRSTI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Kategorija Naziv

Površina

ukupno (ha)

Površina u općini

Bilje (ha)

1. Park prirode Kopački rit 17799 11444,09

2. Posebni rezervat Kopački rit 6074,23 6074,23

3. Regionalni park Mura-Drava 87680,52 2684,49

4. Spomenik prirode Biljsko groblje-travnjak 0,63 0,63

5. Spomenik

parkovne arhitekture

Bilje-park oko dvorca

8,84

8,84

UKUPNO: 111563,2 20212,28



***********************************************************************



Tablica 112 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI–BROJ I POVRŠINA EKOLOŠKI ZNAČAJNIH

PODRUČJA (NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA)


KOD Naziv







UKUPNO: 22903,55 ha 87,73%


Tablica 113 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI – BROJ I POVRŠINA POSEBNO

ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (NATURA 2000)


KOD Naziv







UKUPNO: 22040,84 ha 84,43%


6.4.3. Kulturna dobra

Struktura registriranih kulturnih dobara

Tablica 114 ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE – BROJ I UDIO ZAŠTIĆENIH

NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

REDNI

BROJ

Zaštićena nepokretna kulturna dobra

Broj zaštićenih

nepokretnih

kulturnih

dobara

Udio zaštićenih

nepokretnih

kulturnih dobara

1

Zaštićena kulturna dobra, upisana u Registar

kulturnih dobara

10 55,56

2

Preventivno zaštićena kulturna dobra, upisana u

Registar kulturnih dobara:

1 5,56

3

Zaštićena kulturna dobra na kojima još nije

izvršen proces revizije te za njih postoje stara

rješenja

6

33,33


***********************************************************************



4

Kulturna dobra za koja je istekla preventivna

zaštita i pokrenut postupak za donošenje rješenja

o trajnoj zaštiti.

1

5,56

UKUPNO OPĆINA: 18 100,00


Tablica 115 ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE – BROJ I UDIO OBNOVLJENIH


REDNI

BROJ

Broj zaštićenih

nepokretnih kulturnih

dobara

Broj obnovljenih


dobara

Udio obnovljenih


dobara

1 16 1 6,25



Tablica 116 ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE – BROJ I UDIO OBNOVLJENIH


REDNI

BROJ

Broj zaštićenih


dobara

Broj ugroženih

nepokretnih

kulturnih dobara

Udio ugroženih


dobara

1 16 6 37,50



6.4.4. Područja posebnih karakteristika

Tablica 117 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA-BROJ STANOVNIKA I NASELJA

U PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

REDNI

BROJ

Naselja u područjima posebne državne skrbi

Broj

stanovnika

naselja u područjima posebne

državne skrbi

1 Bilje 3.627

2 Kopačevo 558

3 Kozjak 58

4 Lug 767

5 Podunavlje 1

6 Tikveš 10

7 Vardarac 625

8 Zlatna Greda 6


Izvor podataka: DZS, Zakon o područjima posebne državne skrbi


***********************************************************************



Tablica 118 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA–BROJ STANOVNIKA I NASELJA

U POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

REDNI

BROJ

Naselja u potpomognutim područjima

Broj

stanovnika

naselja u potpomognutim

područjima

1 Bilje 3.627

2 Kopačevo 558

3 Kozjak 58

4 Lug 767

5 Podunavlje 1

6 Tikveš 10

7 Vardarac 625

8 Zlatna Greda 6

UKUPNO OPĆINA: 5.652

Izvor podataka: DZS

Dokumenti prostornog uređenja

6.4.5. Pokrivenost prostornim planovima

Tablica 119 PPPPO „KOPAČKI RIT“

PPPPO ''Kopački rit'' UNUTAR OPĆINE BILJE

(ha)

BROJ IZMJENA I DOPUNA PPPPO ''Kopački rit''

PPPPO ''Kopački rit'' (17.362,14) 0

Tablica 120 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

BROJ DONESENIH PPUO-A BROJ DONESENIH IZMJENA I DOPUNA PPUO-A

1

0

Tablica 121 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE–BROJ I POVRŠINA

DONESENIH UPU-A

NASELJE

NAZIV DONESENIH

UPU-A

BROJ DONESENIH UPU-A

BILJE UPU NASELJA BILJE 1

UKUPNO: 1


***********************************************************************



Tablica 123 IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU–BROJ DONESENIH IZVJEŠĆA O STANJU U

PROSTORU PREMA PROPISANIM RAZDOBLJIMA

IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU

Četverogodišnje

razdoblje

Dvogodišnje

razdoblje

Četverogodišnje

razdoblje

RAZDOBLJE ZA KOJE JE

NAPRAVLJENO IZVJEŠĆE O STANJU U

PROSTORU

2009-2012 2004-2008. 1997-2001.

BROJ DONESENIH IZVJEŠĆA O

STANJU U PROSTORU PREMA

PROPISANIM RAZDOBLJIMA

1 1 1

UKUPNO: 1 1 1


Tablica 124 BROJ DONESENIH IZMJENA I DOPUNA PP

PROSTORNI PLANOVI BROJ DONESENIH IZMJENA I DOPUNA PP

0

Tablica 125 BROJ PP U IZRADI

PROSTORNI PLANOVI BROJ PP U IZRADI

IZMJENE I DOPUNE PPUO BILJE 1

6.4.6. Provedba prostornih planova

Tablica 126 IZDAVANJE POJEDINAČNIH AKATA PROSTORNOG UREĐENJA

OPĆINA BILJE

Broj izdanih lokacijskih

dozvola

Broj odobrenja za

građenje

- rješenje za građenja

- potvrda glavnog

projekta

- rješenje o uvjetima

građenja

Broj rješenja o

izvedenom stanju

- rješenja o

izvedenom

stanju

- potvrda o

izvedenom

stanju

BROJ

IZDAVANIH

POJEDINAČNIH

AKATA

PROSTORNOG

UREĐENJA

Poslovne građevine -9

Poljoprivredne građ. -2

Infrastrukturne građ. – 23

Javne zgrade – 2

Stambene zgrade - 2

Obiteljske kuće -6

Višenamjenske -1

Poslovne – 9


Pomoćne - 1

0

UKUPNO: 38 37 0


***********************************************************************



Izvor podataka: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Beli

Manastir.

6.4.7. Inspekcijski nadzor

Sukladno podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Sektor urbanističke inspekcije od 13.2.2013., u protekle 4 godine Urbanistička inspekcija nije donosila rješenja propisana čl. 292. Zakona o prostornom uređenju i gradnji za područje općine Bilje.

Tablica 127 NADZOR GRAĐEVINSKE INSPEKCIJE

VRSTA RJEŠENJA BROJ RJEŠENJA 2009-2012

RJEŠENJE O UKLANJANJU GRAĐEVINE 10

RJEŠENJE O PREKIDU POSTUPKA 1

RJEŠENJE O OBUSTAVI GRAĐENJA 1

UKUPNO: 12

Izvor podataka: MGIPU

III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA

1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA

Prioritete aktivnosti u provođenju dokumenata prostornog uređenija u pogledu ostvarivanja uvjeta za daljnji prostorni razvoj je izrada prvenstvenog provedenih dokumenta prostornoga uređenja, te donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje, što je preduvjet infrastrukturnoga opremanja neizrađenih ili neuređenih dijelova građevinskih područja. Prostorni plan uređenja Općine Bilje donesen je 2005. godine ("Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 8/05), a trenutno su u izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje. Izmjene i dopune izrađuju se sukladno Odluci o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Bilje ("Službeni glasnik Općine Bilje br. 2/10., 3/10. ,17/10. , 3/14, 5/14 i 1/15).

2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA

Na području Općine Bilje na snazi su sljedeći prostorni planovi:

1. Prostorni plan područja posebnih obilježja „Kopački rit“ 2. Prostorni plan uređenja Općine Bilje 3. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje


***********************************************************************



2.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Prostorni plan područja posebnih obilježja „Kopački rit“ jednim se svojim dijelom (17.362,14ha) nalazi se na području Općine Bilje.

Tablica 128 PPPPO „KOPAČKI RIT“

POVRŠINA PPPPO „Kopački rit“ UNUTAR

OPĆINE BILJE

(ha)

BROJ IZMJENA I DOPUNA PPPPO

„Kopački rit“

17.362,14 0

Osim navedenog plana, na području općine planirana je planirana izrada Prostornog planova područja posebnih obilježja regionalnog parka Mura –Drava.

2.2. Prostorni plan uređenja općine

Prostorni plan uređenja Općine Bilje donesen je 2005. godine ("Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 8/05), a trenutno su u izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Bilje.

Prostorni plan uređenja Općine Bilje izrađen je sukladno Zakonu o prostornom uređenju (''Narodne novine'' 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (''Narodne novine'' 106/98, 39/04, 45/04).

Trenutno su u tijeku Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Bilje. Izmjene i dopune izrađuju se sukladno Odluci o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja općine Bilje ("Službeni glasnik Općine Bilje br. 2/10., 3/10. ,17/10. , 3/14, 5/14 i 1/15).

Tablica 129 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

BROJ DONESENIH

PPUO-A

BROJ DONESENIH IZMJENA I

DOPUNA PPUO-A

BROJ IZMJENA I DOPUNA

PPUO-A U IZRADI

1 0 1

2.3. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (IGPn)

Na području općine Bilje, Prostornim planom uređenja općine utvrđeno je građevinsko područje povremenog stanovanja, odnosno izdvojeni dio građevinskog područja naselja "Vinogradi" Za naselje povremenog stanovanja ''Vinogradi'' definirana je granica građevinskog područja koja obuhvaća površinu od 35,56 ha. Neizgrađeni dio naselja je definiran kao rezervni prostor za naselje povremenog stanovanja.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/260702.html










***********************************************************************



Na području općine Bilje , Prostornim planom uređenja općine utvrđena su izdvojena građevinska područja izvan naselja za sljedeće namjene:

1. Građevinsko područje Turističko-rekreacijske zone 2. Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih zona 3. Građevinsko područje Gospodarske zone 4. Građevinsko područje luke Osijek 5. Građevinsko područje farme 6. Građevinsko područje Dvorca 7. Građevinsko područje groblja Vardarac

Građevinsko područje Turističko-rekreacijske zone - "Stara Cinota" Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 59,99 ha. Izgrađeni dio građevinskog

područja je 2,27 ha (3,78%).

Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih zona Prijemni punkt ''Mali Sakadaš'' Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 5,48 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 2,70 ha (49,27%).

"Gospodarstvo Bekina" Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 8,86 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 1,11 ha (12,53%).

"Gospodarstvo Stipić"

Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 3,10 ha. Ovo građevinsko područje nema izgrađenog dijela. ''Gospodarstvo Huhn'' Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 1,95 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 0,21 ha (10,77%).

"Eko-etno selo Bilje" Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 7,51 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 1,04 ha (13,85%).

Građevinsko područje Gospodarske zone

"Sjever"

Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 17,39 ha. Ovo građevinsko područje nema izgrađenog dijela.

Građevinsko područje luke Osijek


***********************************************************************



Ovo građevinsko područje (dio koji se nalazi u općini Bilje) obuhvaća površinu od 10,49 ha i ono nema izgrađenog dijela.

Građevinsko područje farme ''Eblin'' Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 9,59 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 9,59 ha (100,00%)

Građevinsko područje Dvorca

''Tikveš"

Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 14,75 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 6,84 ha (46,37%).

Građevinsko područje groblja Vardarac Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 2,68 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 0,67 ha (25,0%).

Tablica 130 STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

– UKUPNE POVRŠINE IGPin

NAMJENA IZDVOJENIH

POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

POVRŠINA IZDVOJENIH

POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN

NASELJA (ha)

Građevinsko područje Turističko-rekreacijske zone 59,99

Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih zona 26,90

Građevinsko područje Gospodarske zone 17,39

Građevinsko područje luke Osijek 10,49

Građevinsko područje farme 9,59

Građevinsko područje Dvorca 14,75

Građevinsko područje groblja Vardarac 2,68

UKUPNO: 141,79


***********************************************************************



Tablica 131 STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA – UDIO

POVRŠINE IGPin U UKUPNOJ POVRŠINI GP

POVRŠINA IZDVOJENIH

POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN

NASELJA

(ha)

Ukupna površina građevinskih

područja

(ha)

Udio izdvojenih površina za

razvoj izvan naselja u

ukupnoj površini GP

(%)

141,79 779,59 18,19

GRAF 17 - STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA – UDIO POVRŠINE

IGPin U UKUPNOJ POVRŠINI GP

Tablica 132 STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA–UDIO POVRŠINE

IGPin PREMA NAMJENI

NAMJENA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA

RAZVOJ IZVAN NASELJA

Površina

izdvojenih

površina za razvoj

izvan naselja

(ha)

Udio izdvojenih

površina za razvoj

izvan naselja prema

namjeni

(%)

Građevinsko područje Turističko-rekreacijske

zone

59,99 42,31

Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih

zona

26,90 18,97

Građevinsko područje Gospodarske zone 17,39 12,26


***********************************************************************



Građevinsko područje luke Osijek 10,49 7,40

Građevinsko područje farme 9,59 6,76

Građevinsko područje Dvorca 14,75 10,40

Građevinsko područje groblja Vardarac 2,68 1,89

UKUPNO: 141,79 100,00

GRAF 18 STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA–UDIO POVRŠINE

IGPin PREMA NAMJENI

2.4. Urbanistički plan uređenja (UPU)

Obveza izrade Urbanističkih planova uređenja definirana je Prostornim planom uređenja općine Bilje. Točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO utvrđena je obveza izrade sljedećih Urbanističkih planova uređenja: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje, 2. Urbanistički plan uređenja naselja, Kopačevo, 3. Urbanistički plan uređenja naselja Lug, 4. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac, 5. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone "Stara Cinota".


***********************************************************************



Od navedenih planova donesen je Urbanistički plan uređenja naselja Bilje koji obuhvaća i gospodarsku zonu "Sjever", ugostiteljsko-turističku zonu "Eko-etno selo Bilje" i povremeno stanovanje "Vinogradi“.

Tablica 133 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA DONESENIH UPU-A

NASELJE

NAZIV DONESENIH

UPU-A

BROJ DONESENIH

UPU-A

POVRŠINA OBUHVATA

DONESENIH UPU-A

(ha)

BILJE UPU NASELJA BILJE 1 328,66

UKUPNO: 1 328,66

Trenutno je na snazi jedino Urbanistički plan uređenja naselja Bilje za koji nisu donesene izmjene i dopune.

Tablica 134 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA DONESENIH IID UPU-A

NASELJE

NAZIV DONESENIH

IID UPU-A

BROJ DONESENIH

IID UPU-A

POVRŠINA OBUHVATA

DONESENIH IID UPU-A

(ha)

- - 0 0

UKUPNO: 0 0

Trenutno nije u izradi Urbanistički plan uređenja.

Tablica 135 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA UPU-A U IZRADI

NASELJE

NAZIV

UPU-A U IZRADI

BROJ

UPU-A U IZRADI

POVRŠINA OBUHVATA

UPU-A U IZRADI

(ha)

- - 0 -

UKUPNO: 0 -

3. PROVEDBA DRUGIH RAZVOJNIH I PROGRAMSKIH DOKUMENATA

3.1. Praćenje stanja u prostoru

Za područje općine Bilje izrađena su sljedeća Izvješća o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru:

1. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, objavljeno u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 1/97

2. Odluka o primjeni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (od 04.02.1997.g.) („Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 1/97) objavljena u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 4/99


***********************************************************************



3. Odluka o primjeni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, objavljena u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 1/01

4. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenja stanja u prostoru (za razdoblje od 2004-te do 2008.-e godine), objavljeno u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 6/04

5. Izmjene i dopune Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru („Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 6/04), objavljene u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 08/06

Izvješće o stanju u prostoru za područje Općine Bilje (2009. – 2012.), objavljeno u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 7/08.

Tablica 136 IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU – BROJ DONESENIH IZVJEŠĆA O STANJU U

PROSTORU PREMA PROPISANIM RAZDOBLJIMA

IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU

ČETVEROGODIŠNJE

RAZDOBLJE

DVOGODIŠNJE

RAZDOBLJE

ČETVEROGODIŠNJE

RAZDOBLJE

RAZDOBLJE ZA KOJE JE

NAPRAVLJENO IZVJEŠĆE O STANJU U

PROSTORU

2009-2012 2004-2008. 1997-2001.

BROJ DONESENIH IZVJEŠĆA O

STANJU U PROSTORU PREMA

PROPISANIM RAZDOBLJIMA

1 1 1

UKUPNO: 1 1 1


3.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne razine

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju zakona i propisa donesenih na temelju njega, a u skladu s dokumentom prostornog uređenja i posebnim propisima. Izdavanje lokacijske dozvole bilo je, do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, u nadležnosti Ureda državne uprave u Županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravne poslove. Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, lokacijske dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno upravna tijela županija. Za prostor općine Bilje nadležan je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Beli Manastir. Prema dostavljenim podacima, za razdoblje od 30.08..2008. godine do 30.08.2012. godine izdani su sljedeći akti:


***********************************************************************



Tablica 137 IZDAVANJE POJEDINAČNIH AKATA PROSTORNOG UREĐENJA

OPĆINA BILJE

Broj izdanih lokacijskih

dozvola

Broj odobrenja za

građenje

- rješenje za

građenja

- potvrda glavnog

projekta

- rješenje o uvjetima

građenja

Broj rješenja o

izvedenom stanju

- rješenja o

izvedenom

stanju

- potvrda o

izvedenom

stanju

BROJ

IZDAVANIH

POJEDINAČNIH

AKATA

PROSTORNOG

UREĐENJA

Poslovne građevine -9

Poljoprivredne građ. -2


Javne zgrade – 2

Stambene zgrade - 2

Obiteljske kuće -6

Višenamjenske -1

Poslovne – 9


Pomoćne - 1

0

UKUPNO: 38 37 0

Izvor podataka: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Beli

Manastir

4. PROVEDBA ZAKLJUČAKA, SMJERNICA I PREPORUKA IZ

PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU JEDINICE

LOKALNE SAMOUPRAVE

Zadnjim Izvješćem o stanju u prostoru za područje Općine Bilje (2009. – 2012.), objavljenom u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 7/08, u poglavlju 2.4. Obveza izrade planova, navedena je obveza izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje i izrada 5 Urbanističkih planova uređenja:

1. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje Nakon usvajanja Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije, po potrebi treba izraditi izmjene i dopune PPUOB, kako bi bio u skladu s planom višeg reda i sa važećom zakonskom regulativom.

2. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje.

3. Urbanistički plan uređenja naselja Kopačevo Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za naselje u neposrednoj blizini Parka prirode „Kopački rit“.

4. Urbanistički plan uređenja naselja Lug Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za naselje u neposrednoj blizini Parka prirode „Kopački rit“.

5. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac


***********************************************************************



Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za naselje u neposrednoj blizini Parka prirode „Kopački rit“.

6. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone „ Stara Cinota“ (Stara Drava) Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za turističko-rekreacijsko područje.

Za izradu navedenih izmjena i dopuna i novih Urbanističkih planova uređena nije definiran planski vremenski rok, a do trenutka izrade ovoga Izvješća, Općina Bilje donijela je Urbanistički plan uređenja naselja Bilje, a Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje je u proceduri donošenja. Zadnjim Izvješćem o stanju u prostoru za područje Općine Bilje (2009. – 2012.), u poglavlju 4.3. Unapređenje uređenja naselja komunalne infrastrukture, utvrđeni su ciljevi uređenja naselja:

- razviti i urbanizirati općinsko središte kako bi postalo nositelj razvoja područja općine, - osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti, - poboljšati unutarnju organizaciju naselja.

Prostorni razvoj Općine Bilje sukladan je utvrđenim ciljevima iz prethodnog Izvješća.

Prometna infrastruktura U proteklom razdoblju od izrade posljednjeg izvješća o stanju u prostoru izvršeni su sljedeći radovi na prometnim površinama u nadležnosti Općine:

Tablica 138 REALIZIRANE PROMETNE POVRŠINE

Naselje

Naziv ulice/ceste ili

dionice

Vrsta radova

- izgradnja

- rekonstrukcija

- asfaltiranje

Duljina

(m)

Širina

(m)

Cijena

radova

(kn)

Bilje Vukovarska ulica rekonstrukcija 854 5,5 2.100.000,00

Bilje Savska ulica izgradnja 195 5,5 400.000,00

Bilje

Cesta u poduzetničkoj

zoni s oborinskom

odvodnjom

izgradnja 900 6,0 4.400.000,00

Kopačevo Ritska ulica projektirano 430 5,5 923.000,00

Kopačevo

Rekonstrukcija raskrižja

ŽC 4056 u Ul. K. Ferenca

Raskrižje Ribarske ul., Ul.

K. Ferenca i P. Šandora

projektirano 1900 5,5

Bilje Školska ulica projektirano 428 5,5 2.370.000,00

Bilje

Nova ulica između Š.

Petefija i k. Zvonimira

projektirano 580 5,5

Bilje I. Mažuranića projektirano 475 5,5 2.400.000,00

Bilje Biljske satnije ZNG i J.J. projektirano 450 5,5 2.500.000,00


***********************************************************************



Strossmayera

Vardarac Ružina ulica rekonstrukcija 1050

Krak 1 i 2:

5,5

Krak 3: 3,5

2.500.000,00

Bilje Trg bana Jelačića u projektiranju 209 6,0

Bilje Raskrižje Ž4125 i Ž4042-

kružni tok i Crkvena ulica

rekonstrukcija sa

komunalnom

infrastrukturom

672 6,0-7,0 3.586.000.00

udio Općine

Vardarac Prometne površine u

centru Vardavar

projektirano 300 5,5 1.806.000,00

udio Općine

Lug Livadska ulica projektirano 180 5,5 485.000,00

Bilje Ulica M. Gupca u projektiranju 270 5,4/4,0 918.000,00

Najviše radova izvršeno je na području naselja Bilje i to: izgrađeno je 1095,0 m cesta, rekonstruirano 854,0 m, a projektirano 2.412,0 m cesta i rekonstruirano je raskrižje u centru (kružni tok) i rekonstrukcija prometnice u duljini od 672 m. Na području Kopačeva projektirano je 2330,0 m cesta i rekonstrukcija raskrižja ŽC4056 i Ulice K. Ferenca. Na području naselja Vardarac rekonstruirano je 1050,0 m cesta, a projektirano 300,0 m prometnih površina. Na području naselja Lug projektirano je 180,0 m cesta. Na području svih naselja vršilo se redovno održavanje nerazvrstanih cesta, a pješačke staze su održavane prema potrebi. Plinoopskrba U proteklom 4-godišnjem razdoblju na području Općine Bilje izgrađena je plinovodna mreža ukupne dužine 47 km kojom su obuhvaćena naselja Bilje, Kopačevo i Vardarac. Elektroopskrba Podaci o izvršenim radovima u proteklom razdoblju na polju elektroopskrbe nisu dostavljeni. Vodoopskrba U razdoblju od protekle 4 godine ulaganja u sustav vodoopskrbe na području Općine Bilje iznosila su 3.921.281,45 kn.

Tablica 139 ULAGANJA HRVATSKIH VODA U SUSTAV VODOOPSKRBE OPĆINE BILJE

Godina Vodoopskrba

Ulaganje

u kn

2011. Radovi na unapređenju sustava proizvodnje pitke vode na crpilištu-nadzorno upravljački sustav.

443.964,00


***********************************************************************



2010.

Izrada projekta rekonstrukcije dijela magistralnog cjevovoda u naselju Bilje. Izrada projekta promjene namjene glavnog opskrbnog cjevovoda Lug-dvorac Tikveš-Kozjak. Radovi na zamjeni dijela nisko-energetskog razvoda na crpilištu Bilje.

619.455,12

2009.

Izrada geodetskih podloga za zone sanitarne zaštite crpilišta Bilje. Izgradnja glavnog opskrbnog cjevovoda od crpilišta Bilje do naselja Vardarac dužine I=2,200 n, Polaganje optičkog kabela i izgradnja mjerno-regulacijske stanice u cilju upravljanja i kontrole vodoopskrbnim sustavom Bilje-privođenje na NUS. Izvedba dvije istraživačko-piezometarske bušotine na području Bilja-Južna Baranja pojedinačne dubine bušenja do 60 m.

1.298.183,73

2008. Sanacija dijela glavnog opskrbnog cjevovoda od crpilišta Bilje do naselja Darda.

1.559.678,60

SVEUKUPNO 2008.-2011. 3.921.281,45

Izvod podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek

Odvodnja Ulaganja u sustav odvodnje u protekle 4 godine iznosila su 7.347.165,00 kn. Ulaganja u sustav odvodnje preko programa Svjetske banke iznose 11.611.853,00 kn.

Tablica 140 ULAGANJA HRVATSKIH VODA U SUSTAV ODVODNJE NA PODRUČJU OPĆINE BILJE

Godina Vodoopskrba

Ulaganje

u kn

2011. Izgradnja kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Bilje 2'') Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek). Stručni nadzor izgradnje

1.093.165,00

2010. Izgradnja kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Belje 2'' (Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek. Stručni nadzor izgradnje

755.000,00


2.109.000,00


3.390.000,00

SVEUKUPNO 2008-2011 7.347.165,00

Ulaganja Hrvatskih voda u sustav odvodnje na području Općine Bilje preko programa svjetske

banke u 2011. godini za projektiranje i izgradnju kanalizacijskog sustava Bilje (Izvođač: Swietelsky B.m-b-H, Zagreb) iznose 9.789.351,00 kn.

IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S

PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI


***********************************************************************



1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG

RAZVOJA U PROSTORU JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE OBZIROM

NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE

Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode «Kopački rit» koji je zaštićen temeljem čl. 19. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76.). Park prirode «Kopački rit» poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama.

Na području Općine nalazi se i Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko država.Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se središnji dio ovog riječnog sustava koji predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica zaštite prirode. U središnjem dijelu biljskog groblja evidentiran je i jedini izvadak stepske vegetacije u Hrvatskoj. Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije od 12.12.2001. godine travnjačke površine na biljskom groblju su zaštićene u kategoriji Spomenika prirode. U središtu naselja Bilje nalaze se Zakonom zaštićene parkovne površine u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture. To je Park uz dvorac E. Savojskog u Bilju (Reg.br. 708.). Isto tako, područje općine obuhvaća i područje Ekološke mreže RH:

Tablica 141 NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA


kod naziv







UKUPNO: 22903,55 ha 87,73%

Tablica 142 NATURA 2000 PRIJEDLOG


kod naziv







UKUPNO: 22040,84 ha 84,43%


***********************************************************************



Zaštita navedenih dijelova prirode provodi se temeljem posebnih propisa. Navedena područja potencijal su turističkog razvoja općine, osobito u pogledu eko turizma kojime se podupire zaštita prirode i okoliša. Eko turizam podrazumijeva i konzumaciju domaćih, autohtonih proizvoda, po mogućnosti iz ekološkog, odnosno organskog uzgoja, kao i upoznavanje s običajima i kulturom stanovništva.

2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE

POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA NA RAZINI

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

2.1. Donošenje izmjena i dopuna PPUO Bilje

Prostorni plan uređenja Općine Bilje donesen je 2008. godine ("Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 8/08), a trenutno su u izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Bilje. Izmjene i dopune izrađuju se sukladno Odluci o drugoj izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Bilje ("Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 2/10., 3/10. ,17/10. , 3/14, 5/14 i 1/15) te se planira donošenje unutar planskog razdoblja ovoga Izvješća.

2.2. Izrada Urbanističkih planova uređenja

Od Urbanističkih planova uređenja, čija je obveza utvrđena točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO, potrebno je izraditi sljedeće planove: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Kopačevo, 2. Urbanistički plan uređenja naselja Lug, 3. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac, 4. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone "Stara Cinota".

Tablica 143 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA UPU-A PLANIRANIH ZA

IZRADU

NASELJE

Naziv

UPU-a planiranog za

izradu

Broj

UPU-a

planiranih za izradu

POvršina obuhvata

UPU-a planiranih za

izradu

(ha)

KOPAČEVO UPU naselja Kopačevo 1 85,55

LUG UPU naselja Lug 1 111,41

VARDARAC UPU naselja Vardarac 1 85,14

BILJE

UPU turističko-

rekreacijske zone "Stara

Cinota"

1 90,09

UKUPNO: 4 372,19

http://hr.wikipedia.org/wiki/Priroda

http://hr.wikipedia.org/wiki/Okoli%C5%A1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Organski_uzgoj


***********************************************************************



Obveza izrade urbanističkih planova uređenja definirana je točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO Bilje, a svakako će biti mijenjana Izmjenama i dopunama PPUO Bilje. Sukladno članku 78., stavku 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji , Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata određenog dokumentom prostornog uređenja šireg područja te se može odrediti obuhvat provedbenog dokumenta prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen dokumentom prostornog uređenja.

3. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U

PROSTORU

Bilje pripada III. skupini jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, sukladno Odluci O RAZVRSTAVANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI od 15. srpnja 2010.

Osnovni temelj prostornog razvoja Općine je izrada prostorno – planske dokumentacije, kao podloga uređenja građevinskih područja naselja i površina izvan naselja. Trenutno je za područje općine u tijeku Izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje. Obveza izrade Urbanističkih planova uređenja definirana je Prostornim planom uređenja općine Bilje. Točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO utvrđena je obveza izrade sljedećih Urbanističkih planova uređenja: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje, 2. Urbanistički plan uređenja naselja, Kopačevo, 3. Urbanistički plan uređenja naselja Lug, 4. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac, 5. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone "Stara Cinota".

Od navedenih planova donesen je Urbanistički plan uređenja naselja Bilje koji obuhvaća i gospodarsku zonu "Sjever", ugostiteljsko-turističku zonu "Eko-etno selo Bilje" i povremeno stanovanje "Vinogradi“.

Tablica 144 PROVEDBENI PLANOVI–BROJ DONESENIH PROVEDBENIH PLANOVA ZA NASELJA I

PROSTORNE CJELINE TIJEKOM 2 ČETVEROGODIŠNJA RAZDOBLJA

PROVEDBENI

PLANOVI

Naziv donesenih provedbenih

planova za naselja i prostorne

cjeline 2003.-2011.

Broj donesenih

provedbenih

planova za naselja

i prostorne cjeline

Broj donesenih

provedbenih planova

za naselja i prostorne

cjeline 2007.-2011.


***********************************************************************



2003.-2007.

Urbanistički plan

uređenja (UPU)

UPU Naselja Bilje 0 1

Detaljni plan

uređenja (DPU) - 0 0

UKUPNO: 0 1

GRAF 19 - PROVEDBENI PLANOVI – BROJ DONESENIH PROVEDBENIH PLANOVA ZA NASELJA I

PROSTORNE CJELINE TIJEKOM 2 ČETVEROGODIŠNJA RAZDOBLJA

Tablica 145 PROVEDBENI PLANOVI–BROJ I UDIO DONESENIH PROVEDBENIH PLANOVA PREMA

OSNOVNOJ NAMJENI

NAMJENA PROVEDBENOG

PLANA

Naziv provedbenih planova

Broj provedbenih

planova prema

osnovnoj namjeni

Mješovita UPU naselja Bilje 1

UKUPNO: 1


***********************************************************************



Od preostalih područja općine, čije se privođenje planiranoj namjeni temelji na izradi prostorno planske dokumentacije, površinom se izdvaja UPU naselja Lug- koji obuhvaća 111,41 ha

građevinskog područja. Ostali urbanistički planovi uređenja površine obuhvata su od 85-91 ha, a izrađuju se za naselja ili turističko-rekreacijsku zonu.

Tablica 146 PROVEDBENI PLANOVI PLANIRANI ZA IZRADU

NASELJE

Naziv

UPU-a planiranog za izradu

Površina obuhvata

UPU-a planiranih za

izradu (ha)

KOPAČEVO UPU naselja Kopačevo 85,55

LUG UPU naselja Lug 111,41

VARDARAC UPU naselja Vardarac 85,14

BILJE

UPU turističko-rekreacijske zone "Stara

Cinota" 90,09

UKUPNO: 372,19

Osnovni uvjet za razvoj naselja na području općine je ostvariti planirani gospodarski razvoj koji će omogućiti povećanje životnog standarda, odnosno podići kvalitetu života stanovnika. Planirani gospodarski razvoj utjecati će i na poboljšanje razine komunalne opremljenosti. Postojeće poljoprivredne površine treba koristiti što ekonomičnije, sukladno modernim tržišnim kretanjima. Šumske površine koliko je moguće zadržati u postojećim površinama. Zaštita prirode, krajobraza i graditeljske baštine valorizirati će se prema smjernicama nadležnih tijela i osoba. Zaštita okoliša provoditi će se prema planskim dokumentima. Prometna infrastruktura Na mreži javnih cesta planirane su rekonstrukcije u cilju poboljšanja uvjeta prometovanja i otklanjanja ''uskih grla'' na mreži. U planu je uređenje lokalne ceste L44032 koja Općinu Bilje povezuje s Općinom Darda, a uz koju su planirani značajni gospodarski sadržaji važni za budući razvoj Općine. Nerazvrstane ceste planiraju se uređivati sukladno potrebama razvoja građevinskih područja i gospodarstva na području Općine. U planu su i veći zahvati na uređenju i izgradnji pješačkih staza, kao i planiranih parkirališta u užem centru naselja Bilje, i to nakon izvedenih radova na planiranoj izgradnji ili rekonstrukciji infrastrukturnih vodova (vodovod, kanalizacija i sl.) u uličnim koridorima. U navedenom 4-godišnjem razdoblju na području Općine Bilje planira se uređenje i izgradnja sljedećih prometnih površina u nadležnosti Općine.


***********************************************************************



Tablica 147 PLAN UREĐENJA I IZGRADNJE PROMETNIH POVRŠINA

Naselje

Naziv ulice/ceste ili

dionice

Vrsta radova

- izgradnja

- rekonstrukcija

- asfaltiranje

Duljina

(m)

Širina

(m)

Cijena

radova

(kn)

Bilje Školska ulica rekonstrukcija 428 5,5 2.370.000,00

Kopačevo Ritska ulica rekonstrukcija 430 5,5 923.000,00

Kopačevo

Rekonstrukcija ŽC 4056 u Ul. K. Ferenca Raskrižje Ribarske ul., Ul. K. Ferenca i P. Šandora

rekonstrukcija 1900 5,5

Bilje Nova ulica između Š. Petefija i k. Zvonimira

izgradnja 580 5,5

Bilje I. Mažuranića rekonstrukcija 475 5,5 2.400.000,00

Bilje Biljske satnije ZNG i J.J. Strossmayera

rekonstrukcija 450 5,5 2.500.000,00

Bilje Trg bana Jelačića rekonstrukcija 209 6,0

Vardarac Prometne površine u centru Vardarca

rekonstrukcija, zajedno sa Upravom za ceste OBŽ

300 5,5 1.806.000,00

Prevladavaju planirani radovi u rekonstrukciji i izgradnji cesta u ulicama u naselju Bilje i Kopačevo. U proteklom razdoblju za planirane radove izrađena je projektna dokumentacija koja se sada planira i realizirati. Ukupno je za realizaciju rekonstrukcije planirano 6612,0 m cesta u naseljima Bilje, Vardarac i Kopačevo, a za izgradnju 1030,0 m ceste u naselju Bilje i Lug. Plinoopskrba U magistralnom transportu plina za naredno razdoblje nije predviđena nikakva izgradnja na području Općine.

Lug Livadska ulica izgradnja 180 5,5 485.000,00

Bilje Ulica M. Gupca rekonstrukcija 270 5,4/4,0 918.000,00

Lug prometne površine u centru Luga

rekonstrukcija

Bilje Ul. Lajoša Košuta rekonstrukcija 450

Bilje Dubrovačka ulica rekonstrukcija 550

Lug Ulica 15. siječnja izgradnja 270

Vardarac Hrvatskih Branitelja rekonstrukcija 350

Vardarad Školska ulica rekonstrukcija 350


***********************************************************************



U distribucijskom dijelu za naredno se razdoblje planira produženje izgrađene distribucijske mreže u pravcu naselja Lug te dalje sjevernije prema naselju Gabrovac i prema području koje se nalazi unutar parka prirode ''Kopački rit''. Opskrba električnom energijom U sustavu prijenosa nije planirana nikakva izgradnja za naredno plansko razdoblje. U distribucijskom dijelu podatke nismo zaprimili. Opskrba pitkom vodom Za naredno razdoblje planirani su radovi na unapređenju sustava proizvodnje pitke vode na crpilištu-nadzorno upravljački sustav u vrijednosti od cca 400.000 kn. Odvodnja otpadnih voda U narednom planskom razdoblju planirana su ulaganja prema navedenoj tablici:

Tablica 148 PLAN ULAGANJA U NAREDNOM RAZDOBLJU

PLAN ULAGANJA U NAREDNOM RAZDOBLJU

1 Dovršetak izgradnje kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Belje 2'' (Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek). Stručni nadzor izgradnje

2.581.647,63

2 Izgradnja preostalog dijela gravitacijskih i tlačnih cjevovoda naselja Bilje

2.000.000,00

Izvor podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek, Općina Bilje Završena je izgradnja odvodnog sustava (kanalska mreža) naselja Bilje (realizirana u 2 faze), vrijednosti radova od cca 18.000.000 kn + PDV.

KLASA: 350-04/04-01/1

URBROJ: 2100/02-01-16-117

Bilje,22.02.2016.g.

Predsjednik Općinskog vijeća:

Igor Ružička, dipl.iur.

**************************

3 Dovršetak izgradnje preostalog dijela gravitacijskih i tlačnih cjevovoda naselja Bilje

4.709.000,00

4 Izgradnja odvodnog sustava naselja Kopačevo i spojni cjevovod Bilje - Kopačevo

14.900,00

SVEUKUPNO PLAN 24.190.647,63


***********************************************************************



V. IZVORI PODATAKA

1. Općina Bilje 2. Turistička zajednica Općine Bilje 3. Dječji vrtić Grlica Bilje 4. Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za održavanje Ispostava Osijek 5. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Osječko-baranjske županije,

Beli manastir 6. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Osijek 7. Osnovna škola Bilje 8. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku 9. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije 10. Ministarstvo gospodarstva 11. Ministarstvo gospodarstva 12. HEP-Plin d.o.o., Osijek 13. Baranjska čistoća d.o.o. 14. Hrvatske vode, VGO za Dunav i donju Dravu 15. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava za pomorske i unutarnje plovidbe,

brodarstva, luka i pomorskog dobra 16. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 17. Državni zavod za statistiku 18. Ministarstvo zdravlja 19. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, PU za zaštitu i spašavanje Osijek 20. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije,

Osijek 21. Agencija za civilno zrakoplovstvo 22. Osnovna škola Lug 23. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek 24. Obrtnička komora Osječko-baranjske županije, Udruženje obrtnika Baranje 25. HAKOM 26. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 27. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije,

Beli manastir 28. B net d.o.o. 29. Državni zavod za statistiku 30. Hrvatski telekom d.d. 31. Ministarstvo zdravlja 32. Općina Bilje 33. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 34. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 35. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 36. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor

urbanističke inspekcije


***********************************************************************



2. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINA BILJE, na 22. sjednici održanoj 22. veljače 2016.g., na temelju

čl. 100. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjena i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 2/10, 3/10, 17/10, 3/14, 5/14 i 1/15-ispr.) i članka 34. Statuta Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 5/13 i 3/14), donosi sljedeću

ODLUKU

O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BILJE

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, broj 8/2005.).

Članak 2.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje (u daljnjem tekstu : Plan) sastoje se od dvije knjige-elaborata pod nazivom: ''Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje, broj Plana: 28/2011. godine. Plan iz stavka 1. ovoga članka izradio je Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5A.

Članak 3.

Plan sadržava Knjigu 1. - Tekstualni i grafički dio i Knjigu 2.- Obvezni prilozi:

0. OPĆI DIO

1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Sadržaj

4. Izvadak iz sudskog registra

5. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

6. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja

7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

8. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga Plana

9. Mišljenja i suglasnosti propisana zakonima i propisima


***********************************************************************



I. TEKSTUALNI DIO

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA

2. IZMJENE ''SADRŽAJA''

3. IZMJENE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA

4. IZMJENE ODREDBI ZA PROVOĐENJE

5. IZMJENE KARTOGRAFSKOG DIJELA PLANA

II. OBVEZNI PRILOZI

A) POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO

POŠTOVATI U IZRADI PLANA

B) ZAHTJEVI IZ ČLANAKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

C) MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I

GRADNJI

D) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI, JAVNOJ RASPRAVI I PONOVNOJ JAVNOJ

RASPRAVI

E) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

F) SAŽETAK ZA JAVNOST

KNJIGA 2.-Kartografski dio

Redni broj

OZNAKA Mjerilo

1. 0 PREGLEDNA KARTA IZMJENA I DOPUNA 1:25.000

2. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000

3. 1.A PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

Pošta

Elektroničke komunikacije

1:25.000

4. 2.A ENERGETSKI SUSTAV

Plinoopskrba Elektroenergetika

5. 2.B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Vodoopskrba Korištenje voda Odvodnja otpadnih voda Uređenje vodotoka i voda Melioracijska odvodnja

1:25.000

6. 3.A UVJETI KORIŠTENJA

Područja posebnih uvjeta korištenja Područja posebnih ograničenja u korištenju

1:25.000


***********************************************************************



7. 3.B PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE

Sanacija područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

1:25.000

8. 4.A GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Bilje, IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA GOSPODARSKA ZONE ''Sjever'' TE IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH NAMJENA ''Stara Cinota'', ''Gospodarstvo Bekina-Gusak'', ''Gospodarstvo Huhn'', ''Eko-etno selo'', ''Baranjske noći''

1: 5.000

9. 4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kopačevo I IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE Prijemni punkt ''Mali Sakadaš''

1: 5.000

10. 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kozjak 1: 5.000

11. 4.D GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Lug 1: 5.000

12. 4.E GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Podunavlje 1: 5.000

13. 4.F GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Tikveš 1: 5.000

14. 4.G GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Vardarac, IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE ''Gospodarstvo Stipić'' TE IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA Groblja naselja Vardarac

1: 5.000

15. 4.H GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Zlatna Greda 1: 5.000

16. 4.I GRAĐEVINSKO PODRUČJE S UVJETIMA KORIŠTENJA ODREĐENIMA TEMELJEM PPPP ''KOPAČKI RIT''- ''Farma Eblin''

1: 5.000

17. 4.J GRAĐEVINSKO PODRUČJE S UVJETIMA KORIŠTENJA ODREĐENIMA TEMELJEM PPPP ''KOPAČKI RIT''- ''Dvorac Tikveš''

1: 5.000

18. 4.K IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE ''Luka Osijek''

1: 5.000

19. 4.L IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA VARDARAC ''CRPNA STANICA PODUNAVLJE''

1: 5.000

20. 4.M IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA VARDARAC ''CRPNA STANICA TIKVEŠ''

1: 5.000

21. 4.N IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE ''GOLF IGRALIŠTE''

1: 5.000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4. U članku 4., točka 1., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu. U točki 2., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu. U točki 2., alineji ''a)'' podalineje 1-8 se mijenjaju i glase: ''- Izdvojena građevinska područja izvan naselja Gospodarske namjene: ''Sjever'' Bilje i ''Luka

Osijek''.


***********************************************************************



- Izdvojena građevinska područja izvan naselja Ugostiteljsko-turističke namjene: ''Stara Cinota'' Bilje, prijemni punkt ''Mali Sakadaš'', ''Gospodarstvo Bekina-Gusak'', ''Gospodarstvo Stipić'', ''Gospodarstvo Huhn'', ''Eko-tehno selo'' Bilje i ''Baranjske noći''.

- Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Golf igralište. - Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Groblja Vardarac. - Građevinska područja s uvjetima korištenja određenima temeljem PPPP ''Kopački rit'': ''Farma

Eblin'' i ''Dvorac Tikveš''. U točki 2., alineji ''c)'' riječi: '', golf igralište'' se brišu. U točki 2., alineja ''j)'' se briše. Dosadašnja alineja ''k'' postaje alineja ''j''

Članak 5. U članku 5., alineja 3. se mijenja i glasi: ''- osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo tlo detaljnije se određuje na temelju podataka

nadležnog tijela,'' U alineji 4., riječi: ''i bonitetnoj klasi.'' se zamjenjuju riječima: ''nadležnog tijela.'' U alineji 5., riječi: ''tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove,'' se zamjenjuju riječima: ''nadležnog tijela,'' Alineja 10. se briše.

Članak 6. U članku 6., alineji 2., podalineja 1. se mijenja i glasi: ''• za planiranu trasu županijske ceste 100,0 m,'' U alineji, 2., podalineja 2. i 3. se brišu. U alineji, 2., podalineji 4., broj: ''100,0'' se zamjenjuje brojem: ''1000,0'' U alineji, 2., podalineji 5., broj: ''100,0'' se zamjenjuje brojem: ''500,0'' U alineji, 2., iza podalineje 5. dodaju se nove podalineje 6., 7. i 8. koje glase: ''• za glavni i magistralni vodoopskrbni cjevovod 300,0 m, • za ostali glavni vodoopskrbni cjevovod 100,0 m, • za ostali glavni kolektor odvodnog sustava 300,0 m.'' U stavku 3., iza riječi: ''br. 4.G.'' preostali dio rečenice se briše i zamjenjuje sa: ''GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Vardarac, IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, ''Gospodarstvo Stipić'', IZDVOJENO GRAĐEVINSKO


***********************************************************************



PODRUČJE IZVAN NASELJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE ''Ribnjak'' TE IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA Groblja naselja Vardarac; 4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kopačevo i IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE Prijemni punkt ''Mali Sakadaš'' TE 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kozjak.''

Članak 7. U članku 8., alineja 5. se mijenja i glasi: ''- zone zaštite izvorišta-crpilišta,''

Članak 8. U članku 9., alineja 5. se mijenja i glasi: ''- zone zaštite izvorišta-crpilišta ''Bilje-Konkološ'' Odlukom o zaštiti izvorišta ''Bilje-Konkološ'','' U alinejI 7., na kraju, točka se zamjenjuje zarezom i dodaju sljedeće riječi: '', ili podataka drugog nadležnog tijela.''

Članak 9. Članak 12., se mijenja i glasi: ''U zonama zaštite izvorišta i crpilišta uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o zaštiti izvorišta-crpilišta ''Bilje-Konkološ.'' ''

Članak 10. U članku 15., alineji a), iza podalineje 3., dodaje se nova podalineja 4. koja glasi: ''- Elektroničke komunikacije • Elektroničke komunikacije i povezana oprema'' U alineji b), podalineja 1. se briše. U alineji b), podalineja 2. se mijenja i glasi: ''• postojeći magistralni visokotlačni plinovod Belišće-Osijek DN 400/50.''

Članak 11. U članku 16., alineji a), podalineja 4. mijenja i glasi: ''- Građevine elektroničkih komunikacija

• Mjesne telefonske centrale.'' U alineji, b), podalineja 2. mijenja se i glasi:


***********************************************************************



''- Obnovljivi izvori energije Od važnosti za Županiju su građevine za proizvodnju električne energije koje kao pogon koriste

alternativne, odnosno obnovljive izvore energije, bez obzira na instaliranu snagu.'' U alineji, c), podalineji 1., u podtočki 1., riječi. ''sa crpilištem ''Mece'' '' se zamjenjuju riječima: ''s izvorištem-crpilištem ''Bilje-Konkološ'','' U alineji c), podalineja 1., u podtočki 2., riječ: ''spojni'' se zamjenjuje riječima: ''glavni opskrbni''.

Članak 12. U članku 20., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.

Članak 13. U članku 21., riječi: ''U građevinskom području naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja,'' se zamjenjuju sa: ''U dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja mogu se graditi građevine za odmor,''.

Članak 14. Iza članka 21., dodaje se novi članak 21.a. koja glasi:

''Članak 21a. U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Vardarac crpna stanica ''Tikveš'' i Podunavlje'' mogu se graditi građevine u službi provođenja mjera od poplave, s nužnim pratećim prostorom za boravak ljudi: zgrada-stan strojara, uredski prostor i sl.''.

Članak 15. U članku 23., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.

Članak 16. U članku 24., u stavku 1., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''. U stavku 3. riječi: ''Javnom površinom'' se zamjenjuju riječima: ''Površinom javne namjene''. U stavku 3. riječi: ''javna površina'' se zamjenjuju riječima: ''površina javne namjene''.

Članak 17. U članku 25., riječi: ''javne površine'' na dva mjesta se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 18. U članku 27., riječ: ''javno-'' se briše.


***********************************************************************



Članak 19. U članku 28., riječi: ''javnu površinu'' se zamjenjuju riječima: ''površinu javne namjene''.

Članak 20. U članku 29., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 21. Iza članka 35., dodaje se novi članak 35.a. koji glasi:

''Članak 35.a. Iznimno u slučaju rekonstrukcije postojeće zgrade, udaljenosti propisane u odredbama članka 33.-35.,mogu biti i manje, ali ne manje od postojećih udaljenosti.''

Članak 22. U članku 39., riječi: ''javnu površinu'' se zamjenjuju riječima: ''površinu javne namjene''.

Članak 23. U članku 40., riječi: ''javnu površinu'' i ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površinu javne namjene'' i ''površine javne namjene''.

Članak 24. U članku 41., alineji a), riječi: ''javne površine'' i ''javnu površinu'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene'' i ''površinu javne namjene''. U alineji, b) riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 25. U članku 43., stavka 2. se mijenja i glasi: ''Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu od gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.''

Članak 26. Članak 44., se mijenja i glasi: ''Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.''


***********************************************************************



Članak 27. Članak 45., se mijenja i glasi: ''Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.''

Članak 28. Članak 46., se mijenja i glasi: ''Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.''

Članak 29. Članak 47., se briše.

Članak 30. U članku 53., iza riječi: ''mijenjati'' postojeći tekst briše se i zamjenjuje s rečenicom: ''prostornim planovima užih područja i propisati viši prostorni standardi.''

Članak 31. U članku 55., u stavku 1., iza riječi: ''ograde'' , umjesto zareza stavlja se točka, a preostali dio rečenice briše.

U stavku 3., riječi: ''planovima užih područja se zamjenjuju riječima: ''posebnim propisima''.

Članak 32. U članku 57., iza riječi: ''3,0 m,'' se briše i zamjenjuje sa rečenicom: ''a planovima užih područja može se propisati viši prostorni standard, odnosno širi kolni pristup.''

Članak 33. U članku 60., stavak 2. mijenja se i glasi: ''Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja je sljedeća: - pristup s prometne površine (u prvoj fazi izvedeni barem zemljani radovi za kolnik), - priključak na sustav odvodnje otpadnih voda (izvedeni barem zemljani radovi) ili vlastitu sabirnu

jamu za otpadne vode, - propisani broj parkirališnih mjesta prema člancima 209. i 211. ove Odluke.'' Stavak 3., se briše.


***********************************************************************



Članak 34. Iza članka 64., dodaje se novi članak 64.a koji glasi:

''Članak 64.a Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) za obiteljske stambene građevine je 2,0.''

Članak 35. U članku 68., u stavku 1. i 2. broj: ''4'' se zamjenjuju brojem: ''3''.


''Članak 71.a Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) za više stambene građevine je 6,0.''

Članak 37. Podnaslov iza članka 74., mijenja se i glasi: ''2.3.3.3. Građevine za odmor''.

Članak 38. U članku 75., riječi: ''građevinom povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevinom za odmor''.

Članak 39. U članku 76., riječi. ''u građevinskom području povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''u dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja'', a riječi: ''povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''za odmor''.


''Članak 76.a Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) građevina za odmor je 0,6.''

Članak 41. U članku 77., riječi: ''za povremeno stanovanje'' i ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor'' i ''građevina za odmor''.

Članak 42. U članku 78., riječi: ''za povremeno stanovanje'' i ''za povremeno stanovanje'' se zamjenjuju riječima ''građevina za odmor'' i ''za odmor''.


***********************************************************************



Članak 43.

U članku 79., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.

Članak 44. U članku 80., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.



Članak 47. U članku 83., riječi: ''građevnom području povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.

Članak 48. U članku 84., riječi: povremenog stanovanja'' se zamjenjuje riječima: ''građevine za odmor'', a riječi: ''građevinskog područja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijela građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.

Članak 49. U članku 86., riječi: ''građevinskog područja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijela građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja.''


''Članak 91.a Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice javne i društvene namjene je 6,0.''

Članak 51. U članku 96., stavku 1., u tablici riječi. ''NASELJA STALNOG STANOVANJA'' se zamjenjuju riječju: ''NASELJA'', a riječi: ''NASELJA POVREMENOG STANOVANJA'' se zamjenjuju riječima: ''DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA S POSEBNIM UVJETIMA KORIŠTENJA'', te riječi: ''GOSPODARSKA ZONA'' se zamjenjuju riječima: ''IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE NAMJENE IZVAN NASELJA'' i zatim dodaje ''


***********************************************************************



--- --- ---

IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE IZVAN NASELJA

- Športsko-rekreacijske - - Športsko-rekreacijske - Ugostiteljsko-turističke

--- --- ---

''

U postojećoj tablici riječi: ''TURISTIČKO-REKREACIJSKA ZONA'' se zamjenjuje riječima: ''IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE IZVAN NASELJA'' U stavku 2. riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.

Članak 52. U članku 100., u priloženoj tablici, u koloni pod nazivom: ''UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA'' iza alineje 12. dodaje se nova alineja 13. koja glasi: ''- najveći koeficijent iskorištenosti 2,4,''

Članak 53. U članku 102., u stavku 3., riječi: ''Bruto izgrađena površina'' i ''bruto izgrađene površine'' se zamjenjuju riječima: ''Građevinska (bruto) površina'' i ''građevinske (bruto) površine''.

Članak 54. U članku 103., u stavku 1., riječi. ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''. U stavku 2., riječi. ''naselju povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.


Članak 56. U članku 105., riječi: ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.


''Članak 108.a Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je 1,8.''


***********************************************************************



Članak 58. U članku 113., riječi. ''stalnog stanovanja'' se brišu.


''Članak 117.a Iznimno u slučaju zahvata na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima sa svrhom usklađivanja istih s važećim propisima i bez povećanja kapaciteta, moguće je odstupiti od uvjeta propisanih u člancima 107.-117. ove Odluke, ako postojeće stanje izgrađenosti, smještaj poljoprivrednog gospodarstva u prostoru i/ili postojeća veličina građevne čestice ne omogućavaju poštivanje tih uvjeta, što je potrebno potvrditi projektnom dokumentacijom.''

Članak 60. U članku 121., u priloženoj tablici, horizontalni odjeljak pod nazivom: ''Ugostiteljsko-turistička zona'' se zamjenjuje sa: '' --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- ---

Sportsko-rekreacijska namjene

- - - 1 - - - - - - 1 - - -

Ugostiteljsko-turistička namjena

1 - - - - 1 - - - - 1 1 1 1

--- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- ---

''

Članak 61. U članku 127., riječi. ''bruto izgrađena površina'' i ''bruto izgrađene površine'' se zamjenjuju riječima: ''građevinska (bruto) površina'' i ''građevinske (bruto) površine.''

Članak 62. U članku 130., riječi: '', tržnice za malo i reciklažna dvorišta.'' se zamjenjuju riječima: ''i tržnice na malo.''


Članak 64. U podnaslovu, iza članka 133., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuje riječima: ''površine javne namjene''.


***********************************************************************



Članak 65. U članku 134., stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene'', a riječi: ''kontejneri za otpad (eko-otoci)'' se zamjenjuju riječima: ''reciklažni otoci''.

Članak 66. U članku 135., stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene''.

Članak 67. U članku 137., stavku 2., riječi. ''bruto izgrađenoj površini'' se zamjenjuju riječima: ''građevinskoj (bruto) površini''.

Članak 68. Podnaslov iza članka 142., se mijenja i glasi: ''2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA''

Članak 69. Članak 143., se mijenja i glasi: ''Izvan naselja se dozvoljava gradnja na sljedećim područjima: - izdvojena građevinska područja izvan naselja: gospodarske namjene, sportsko-

rekreacijske namjene, ugostiteljsko-turističke namjene i groblja Vardarac, - građevinsko područje golf igrališta, - područje Općine izvan građevinskih područja.

Članak 70. Podnaslov iza članka 143., se mijenja i glasi: ''Uvjeti gradnje u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja''.

Članak 71. Podnaslov iznad 144., se mijenja i glasi: ''Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene''.

Članak 72. U članku 144., stavku 1. i 2., riječi: ''zoni'' se zamjenjuje sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja''.

Članak 73. U članku 145., stavku 1., riječi: ''zoni gospodarske djelatnosti'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene''.


***********************************************************************



U stavku 2., riječi. ''zoni'' se zamjenjuje sa ''izdvojenom građevinskom području izvan naselja''. Iza stavka 3., dodaje se novi stavak 4., koji glasi: ''Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene je 2,4.''

Članak 74. Podnaslov iza članka 145., se briše

Članak 75. U članku 146., stavku 1., riječi: ''građevinskom području'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarske namjene''.

Članak 76. Podnaslov iza članka 146., se mijenja i glasi: ''Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''.

Članak 77. U članku 147., stavku 1., riječi: ''ugostiteljsko-turističkoj zoni i turističko-rekreacijskoj zoni'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''. U stavku 3., riječi: ''ugostiteljsko-turističkoj i turističko-rekreacijskoj zoni'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''. Stavak 4. se mijenja i glasi: ''U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljena gradnja građevina za odmor.''

Članak 78. U članku 148., stavku 1. i 2., riječi: ''ugostiteljsko-turističkoj i turističko-rekreacijskoj zoni'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''. Iza stavka 3., dodaje se novi stavak 4. koji glasi: ''Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za gradnju građevina u navedenim građevinskim područjima je 2,0.''


***********************************************************************



Članak 79. Iza članka 148., podnaslov se mijenja i glasi: ''Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Groblja Vardarac''.

Članak 80. U članku 149., stavku 1., riječ: ''van'' se zamjenjuje sa riječju: ''izvan''.

Članak 81. Iza članka 149., dodaje se podnaslov: ''Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja golf igralište'' te novi članak 149.a koji glasi:

''Članak 149.a Uvjeti uređenja i gradnje unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja golf igralište definirani su posebnim propisom.''

Članak 82. U podnaslovu iza članka 149., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''

Članak 83. Članak 150., se mijenja i glasi: ''Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljište - građevine infrastrukture, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede. b) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu osnovne namjene - građevine infrastrukture - građevine za gospodarenje šumom. c) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd., - građevine za vađenje pijeska, - građevine za rekreaciju.


***********************************************************************



Članak 84. U članku 151., stavku 1., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''. U stavku 2., riječi: ''javnom površinom'' se zamjenjuju riječima: ''površinom javne namjene''.

Članak 85. U članku 152., stavku 1., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.

Članak 86. U podnaslovu iza članka 152., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''

Članak 87. U članku 153., stavcima 1. i 4., riječi: ''Van'' i ''van'' se zamjenjuju riječima: ''Izvan'' i ''izvan''.


Članak 89. U članku 155., riječi: ''Bruto izgrađena površina'' se zamjenjuju riječima: ''Građevinska (bruto) površina'', a riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.

Članak 90. U članku 156., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.

Članak 91. U podnaslovu iza članka 156., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.

Članak 92. U članku 157., alineje 1.-4. se mijenjaju i glase: ''- gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede, - sadržaje i građevine ugostiteljsko-turističke namjene, - površini i građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina, - postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne

odnosno obnovljive izvore energije.''

Članak 93. Iza članka 157., dodaju se šest novih članaka 157.a-157.f., koji glase:

''Članak157.a


***********************************************************************



Sadržaji iz članka 157., moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti prirodne i graditeljske baštine, okoliša i krajobraza.

Članak 157.b Gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede mogu se planirati i graditi kao gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Članak 157.c Gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje su:

- zgrade za uzgoj i skladištenje biljnih proizvoda, - zgrade za sklanjanje vozila i oruđa za biljnu proizvodnju te njihovo održavanje, - ostale pomoćne zgrade potrebne za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, - zgrade za uzgoj životinja i - ribnjaci.

Članak 157.d

U gradnji gospodarskih kompleksa i građevina u funkciji poljoprivrede, kada se one grade izvan građevinskog područja, zaštita prostora osigurava se određivanjem položaja i standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih posjeda, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje.

Članak 94. U članku 158., stavku 1., riječi: ''Poljoprivredne građevine'' se zamjenjuju sa: ''Gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede''. U stavku 2., riječi: ''Poljoprivredne građevine'', se zamjenjuju riječima: ''Građevine iz stavka 1. ovog članka''.

Članak 95. Članak 159., se mijenja i glasi: ''Izgradnja gospodarskih kompleksa i građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje, osim zgrada za uzgoj životinja i ribnjaka, dozvoljava se samo na velikim posjedima. Minimalna veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja građevina iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje se ovisno o vrsti i intenzitetu proizvodnje:

- građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine 15 ha,

- građevine u funkciji uzgoja voća na posjedu minimalne veličine 5 ha,

- građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu minimalne veličine 3 ha,

- građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu minimalne veličine 1 ha,

- građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu minimalne veličine 0,5 ha.''


***********************************************************************



Članak 96. Članak 160., se mijenja i glasi: ''Minimalne udaljenosti gospodarskih građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznose:

Državne Županijske Lokalne

100 50 30

Udaljenost gospodarskih građevina od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m. Udaljenosti propisane ovim člankom ne odnose se na zahvate na postojećim gospodarskim kompleksima i građevinama. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''

Članak 97. Članak 162., se mijenja i glasi: ''Minimalne udaljenosti građevina za intenzivni uzgoj životinja od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznose:

Broj uvjetnih grla

Minimalne udaljenosti od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste

Državne Županijske Lokalne

51 - 100 100 50 30

101 - 400 150 100 30

više od 400 200 150 30

Udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m. Propisane udaljenosti odnose se isključivo na građevine s potencijalnim izvorom zagađenja pojedinačne ili građevine unutar kompleksa. Propisane udaljenosti ne odnose se na zahvate na postojećim građevinama ili kompleksima čak niti kada oni podrazumijevaju povećanje kapaciteta. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''

Članak 98. Članak 163., se mijenja i glasi: ''Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi na zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona ukoliko to nije dozvoljeno posebnim propisom odnosno odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta, a treba ih izbjegavati na području vrijednih dijelova prirode.''


***********************************************************************



Članak 99. Članak 164., se mijenja i glasi: ''

- krave, steone junice 1,00 - bikovi 1,50 - volovi 1,20 - junad 1-2 god. 0,70 - junad 6-12 mjes. 0,50 - telad 0,25 - krmača + prasad 0,30 - tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 - mlade svinje 2-6 mjes. 0,13 - prasad do 2 mjeseca 0,05 - teški konji 1,20 - srednje teški konji 1,00 - laki konji 0,80 - ždrebad 0,75 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 - janjad i jarad 0,05 - nojevi 0,25 - kunići 0,007 - pure 0,02 - tovni pilići (brojleri) 0,0055 - nesilice konzumnih jaja 0,004 - rasplodne nesilice teških pasmina 0,008 - rasplodne nesilice lakih pasmina 0,004.

Za životinje koje nisu navedene u prethodnom stavku koeficijent se određuje prema izdanom službenom stručnom mišljenju Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu. U slučaju da se način preračunavanja regulira posebnim propisom, primjenjivat će se poseban propis.''

Članak 100. Članak 166., se mijenja i glasi: ''U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja dozvoljava se gradnja gospodarskih građevina za primarnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje. Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla. Za izgradnju mješaonice stočne hrane kao minimalni kapacitet osnovne proizvodnje iznosi 51 uvjetno grlo. Maksimalni kapacitet građevine primarne dorade i prerade mora biti jednak ili manji od maksimalnog kapaciteta osnovne proizvodnje.''

Članak 101. Iza članka 166., dodaje se novi članak 166.a, koji glasi:


***********************************************************************



Članak 166.a U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja obiteljske stambene građevine istovremeno s izgradnjom gospodarskog dijela ili nakon izgradnje gospodarskog dijela čime se formira obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguća je gradnja građevina za pružanje ugostiteljskih usluga čija građevinska (bruto) površina može iznositi maksimalno 20% građevinske (bruto) površine gospodarskih građevina. U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.''

Članak 102. Članak 167., se mijenja i glasi: ''Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo te u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka, napuštenim gliništima te na ostalom poljoprivrednom tlu označenom na kartografskom prikazu broj 1. kao ostalo obradivo i ostalo poljoprivredno tlo. Iznimno, izgradnja ribnjaka moguća je i na vrijednom obradivom tlu ako se radi o izgradnji u sklopu gospodarskog kompleksa. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Ova površina mora se koristiti isključivo za potrebe uzgoja ribe. Ribnjaci koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje mogu biti i manje površine. Udaljenosti ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog zemljišta, ali ne manja od 5 m.

Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe na način da se njihova građevinska (bruto) površina dimenzionira sa 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka.

Dozvoljena etažnost tih građevina je prizemlje i potkrovlje.

Izgradnja podruma se ne dozvoljava.

U građevine za potrebe uzgoja ribe moraju se smjestiti sve namjene potrebne za funkcioniranje ribnjaka. Ove građevine moraju biti minimalno udaljene 3 m od svih međa katastarske čestice i minimalno 5 m od ruba ribnjaka.''



***********************************************************************



Članak 104.

U članku 170., dodaju se stavci 1. i 2., koji glase: ''Građevinska (bruto) površina građevine u funkciji seoskog turizma može iznositi do 200 m² pod uvjetom da je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama do 1000 m².

Ukoliko je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama veća od 1000 m2, građevinska (bruto) površina zgrade ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi do 20% površine pod zatvorenim gospodarskim građevinama.'' Dosadašnji stavak 1., postaje stavak 3.

Članak 105. U članku 171., stavak 3. se briše.

Članak 106. Podnaslov iznad članka 178., i članak 178., se brišu.



Članak 109. U članku 187., riječi: ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''u dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.

Članak 110. Članak 188., se mijenja i glasi: ''U ovome Planu utvrđena su Izdvojena građevinska područja izvan naselja: - gospodarske namjene: ''Sjever'' Bilje i ''Luka Osijek'', - športsko-rekreacijske namjene: ''Sjeverozapad I.'' i ''Sjeverozapad II.'' Lug, te ''Ribnjak''

Vardarac, - ugostiteljsko-turističke namjene: ''Stara Cinota'' Bilje, prijemni punkt ''Mali Sakadaš'',

''Gospodarstvo Bekina-Gusak'', ''Gospodarstvo Stipić'', ''Gospodarstvo Huhn'', ''Eko-etno selo'' Bilje i ''Baranjske noći'',

- s uvjetima korištenja određenima temeljem PPPP ''Kopački rit'': ''Farma Eblin'' i ''Dvorac Tikveš''.


***********************************************************************



Članak 111.

U članku 189., riječi: ''van granica građevinskih područja naselja stalnog i povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''izvan granica građevinskih područja naselja'', a riječ: ''telekomunikacijama'' se zamjenjuje riječima: ''elektroničkim komunikacijama''.


Članak 113. U članku 205., stavku 1., riječi: ''područja povremenog stanovanja.'' Se zamjenjuju riječima: ''dio građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja.''. U stavku 2., iza riječi: ''građevinsko područje'' dodaju se riječi: ''i neizgrađeno ali uređeno građevinsko područja''.

Članak 114. U članku 206., riječi: ''naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijela građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.

Članak 115. Članak 209., se mijenja i glasi: ''U svim naseljima Općine parkirališna mjesta se dimenzioniraju prema sljedećim normativima:

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM)

Namjena Tip građevine Normativ

Stanovanje Višestambene zgrade 1,20 PM/1 stan

Obiteljske stambene zgrade 1,0 PM/1 stan

Javna i društvena namjena

Uprava 15 PM/1.000 m²

Domovi za stare i druge socijalne ustanove 5 PM/1.000 m²

Ambulante, poliklinike i sl 15 PM/1.000 m²

Predškolske ustanove i osnovne škole 10 PM/1.000 m²

Sport i rekreacija

Dvorane za javne skupove 10 PM/1.000 m²

Objekti bez gledališta 5 PM/1.000 m²

Objekti s gledalištem prema posebnom propisu

Gospodarstvo

Proizvodne građevine 10 PM/1.000 m²

Uredi i kancelarije 15 PM/1.000 m²

Banke, agencije, poslovnice 20 PM/1.000 m²

Trgovine, tržnice, trgovački centri 30 PM/1.000 m²

Veleprodaja 15 PM/1.000 m²

Skladišta 5 PM/1.000 m²

Restoran, kavana, slastičarnica i sl. 30 PM/1.000 m²

Caffe barovi, disco klubovi i sl. 20 PM/1.000 m²

Smještajni kapaciteti (hotel, motel, pansion i sl.) prema posebnom propisu


***********************************************************************



Ostalo Svi ostali sadržaji koji nisu navedeni u tablici 10 PM/1.000 m²

Članak 116. Članak 210., se mijenja i glasi: ''Za zgrade mješovite namjene potreban broj PM izračunava se prema normativu za svaku pojedinačnu namjenu. Kod rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je osigurati razliku potrebnog broja parkirališnih mjesta, koja proizlazi iz povećanja površine ili promjene namjene građevine.''

Članak 117. Članak 211., se mijenja i glasi: ''Kada se u užoj zoni centra naselja Bilje u radijusu R=300,0 m od središta kružnog toka u centru Bilja može pokazati namjenski višestruko korištenje površina za promet u mirovanju normativi iz članka 209., ove Odluke mogu se smanjiti za 15%.''

Članak 118. Članak 212., se mijenja i glasi: ''Prostornim planom užeg područja može se potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta odrediti i kao veći broj od onog utvrđenog člankom 209. ove Odluke, a umanjenje površina za promet u mirovanju u središnjoj zoni naselja Bilje iz članka 211. ove Odluke mogu se utvrditi u manjem postotku od onog utvrđenim tom odredbom.''

Članak 119. Članak 213., se mijenja i glasi: ''Potrebe za površinama prometa u mirovanju zadovoljavaju se:

- primarno na građevnoj čestici pripadajuće građevine prema posebnim propisima, - na javnim parkiralištima ili u javnim garažama koje su u odnosu na građevinu čije potrebe

zadovoljavaju udaljene maksimalno do 100,0 m, - iznimno, potreban broj parkirališta može se osigurati na već izgrađenim javnim

parkiralištima ili garažama sukladno kriterijima propisanim posebnom Odlukom Općine Bilje.''

Članak 120. Članak 214., se mijenja i glasi: ''Javna parkirališta i javne garaže mogu se graditi veličine primjerene kapacitetu okolne cestovne mreže, ili cestovna mreža mora biti rekonstruirana prema kapacitetu građevine za promet u mirovanju.''


***********************************************************************



Članak 121. Članak 215., se mijenja i glasi: ''Javna parkirališna mjesta na otvorenom ili u garaži ne mogu biti manja od 2,5x5,0 m za okomito i koso parkiranje, odnosno 2,5x6,0 m za uzdužno parkiranje. Parkirališta u garažama odvojena pregradama moraju imati između pregrada najmanje dimenzije 2,90x5,00 m.''

Članak 122. U članku 217., iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi: ''Osim trasa biciklističkih staza prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. mogu se graditi i druge trase biciklističkih staza prema programima i projektima izgradnje biciklističkih staza na području Županije ili Općine.''

Članak 123. U članku 218., riječi: ''magistralne pomoćne željezničke pruge MP13'' sa zamjenjuju riječima: ''željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M301''.

Članak 124. U članku 220., stavak 1., se mijenja i glasi: ''Plovni put na rijeci Dravi planira se do 22 rkm u konačnici urediti u IV međunarodnu klasu.''

Članak 125. Podnaslov iznad članka 224., se zamjenjuje sa: ''5.1.5. Elektroničke komunikacije''.

Članak 126. Članak 224., se mijenja i glasi:

''Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja.

Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina.

Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste u pravilu graditi unutar na temelju posebnih propisa.


***********************************************************************



U okviru površina javne namjene moguće je postavljanje svjetlovodnih razdjelnih kabineta (ormara) za na stup ili s postoljem, za smještaj pasivne opreme.''


''Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvati) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu sa samostojećim antenskim stupovima.

Samostojeći antenski stupovi za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao štapni visine do 30m ili kao rešetkasti antenski stupovi.''

Članak 128. Članak 226., se mijenja i glasi: ''Raspored elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom prikazu broj 1.A na sljedeći način:

- postojeći antenski stupovi (bazna stanica), simbolom na lokaciji, - područjem za smještaj rešetkastog antenskog stupa.

Unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa uvjetuje se gradnja samo jednog novog rešetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Iznimno od prethodnog stavka ovog članka i u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene, nije dozvoljena izgradnja rešetkastih antenskih stupova već samo štapnih stupova visine do 30 m.

Ukoliko je unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa već izgrađen rešetkasti antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog rešetkastog antenskog stupa za ostale operatore/operatora.''


''Pristupni put za samostojeći antenski stup koji se gradi izvan granica građevinskog područja ne smije se asfaltirati.

U postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojećeg antenskog stupa obavezno je pribaviti posebne uvjete zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, bez obzira na lokaciju.

Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa postojećih kao niti unutar koridora planiranih državnih cesta, željeznica i trasa dalekovoda naponskog nivoa 110 KV i više.


***********************************************************************



Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture (antenski prihvat) i povezane opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima po posebnim propisima.''

Članak 130. Članak 228., se mijenja i glasi: ''Preko dijela područja Općine Bilje prolaze koridori RR veze. U zonama koridora RR veze nije dozvoljena izgradnja građevina tolike visine da prekinu navedene koridore.''

Članak 131. Članak 229., se mijenja i glasi: ''U cilju zaštite i očuvanja prostora te sprječavanju nepotrebnog zauzimanja novih prostora obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.''

Članak 132. U članku 230., stavka 1. se mijenja i glasi: ''Planirani plinovodi na području Općine su vodovi distribucijskog plinoopskrbnog sustava.''

Članak 133. U članku 231., stavka 2., se briše.

Članak 134. U članku 232., stavka 1., se briše.

Članak 135. U članku 234., stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene''.


Članak 137. Iza članka 245., dodaju se dva nova članka 245.a-245.b. koji glase:


***********************************************************************



''Članak 245.a Na prostoru Općine Bilje se omogućava gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo, prirodna snaga vodotoka bez hidroloških zahvata i sl. u svemu prema posebnom propisu). Ukoliko se iskaže interes za takvu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša te ekonomske isplativosti.

U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnu električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.

Kada se građevine iz stavka 1. ovog članka grade kao građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi unutar granica građevinskih područja gospodarske namjene ili izvan granica građevinskih područja pod uvjetom da građevna čestica bude udaljena minimalno 100,0 m od granica građevinskog područja naselja, kao i minimalno 100,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ili županijske ceste, odnosno željeznice, ili planskog koridora ceste, odnosno željeznice.

Sunčane elektrane nije moguće planirati na područjima zaštićenim i predloženim za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, te krajobraznim vrijednostima prepoznatih planom; također ne treba ih planirati na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te područjima ekološke mreže ukoliko su ciljevi očuvanja ugroženi i rijetki tipove staništa odnosno staništa neophodna za opstanak ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.

Članak 245.b

Unutar građevinskih područja omogućava se gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurse koriste obnovljive izvore energije. Građevine iz prvog stavka mogu se graditi i na građevinama i/ili građevnim česticama u funkciji tih građevina prema uvjetima gradnje za osnovnu namjenu.

Unutar granica građevinskih područja naselja postrojenja za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste energiju sunca mogu se graditi na građevnim česticama neovisno o namjeni, osim na površinama javne namjene.

Postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste ostale obnovljive izvore energije, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi:

- u gospodarskim zonama pod uvjetom da udaljenost postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije od regulacijske linije iznosi minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa iznosi minimalno 1,0 m, a minimalna površina ozelenjenih površina građevne čestice iznosi 20% površine građevne čestice.

- na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine pod uvjetom:

da ima izgrađenu ili se planira gradnja građevine za smještaj životinja ako

postrojenje kao jedan od resursa koristi organski otpad iz te građevine, udaljenost građevine postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije od

regulacijske linije je minimalno 30,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 1,0 m.''


***********************************************************************



Članak 138.

U članku 248., stavka 2., se mijenja i glasi: ''Vodonosnike i izvorište vode treba zaštititi od mogućih zagađivanja sukladno mjerama za zaštitu zona sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa, odnosno sukladno Odluci o zaštiti izvorišta-crpilišta ''Bilje-Konkološ''.

Članak 139. Odredbe članka 249.-250., se brišu.

Članak 140. Članak 270., se mijenja te sada glasi: ''Na području Općine Bilje, sukladno posebnom zakonu, zaštićene su sljedeći dijelovi prirode:

- Posebni rezervat zoološki Kopački rit rezervat (1967.g., 1969.g., 1971.g., 1973.g.) - Park prirode Kopački rit (1967.g., 1999.g.) - Regionalni park Mura-Drava (2011.g.) - Spomenik prirode botanički Biljsko groblje-travnjak (2001.g.) - Spomenik parkovne arhitekture Bilje-park oko dvorca (1975.g.)

Zaštićeni dijelovi prirode naznačeni su na Kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja'', a detaljni se utvrđuju sukladno članku 10. ove Odluke.

Članak 141. Iza članka 271., dodaju se pet novih članaka 271.a-271.e, sa podnaslovima kako slijedi: ''6.1.1. Strogo zaštićene i ugrožene vrste

Članak 271.a

Strogo zaštićenim vrstama se, sukladno članku 151. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne

novine br. 80/13), proglašavaju zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni

endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se

uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika

Hrvatska stranka. Do donošenja novog pravilnika o strogo zaštićenim vrstama njima se, temeljem

članka 247. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13), smatraju vrste koje su

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/09)

definirane kao strogo zaštićene.

Prema članku 153. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je branje, rezanje,

sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi, te

njihovo držanje, prijevoz, prodaja i razmjena. Sve razvojne oblike strogo zaštićenih životinja


***********************************************************************



zabranjeno je: namjerno hvatati ili ubijati; namjerno uništavati, oštećivati, uništavati ili uklanjati njihove

razvojne oblike, gnijezda ili legla; oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanja ili odmaranja;

namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije;

namjerno uništavati ili uzimati jaja; držati, prevoziti, prodavati i razmjenjivati.

Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153. stavaka

2. i 5. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene

radnje) strogo zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine

br. 80/13) mjere zaštite (zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se

nalaze na popisu divljači sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja

koja neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih

šteta, očuvanja javnog zdravlja, sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.

Pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju

populacija strogo zaštićenih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području

rasprostranjenosti, ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može, temeljem članka 155. stavka 2.

Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13), dopustiti odstupanje od odredbi koje definiraju

zabranjene radnje u odnosu na strogo zaštićene vrste, u sljedećim slučajevima: u interesu zaštite

divljih vrsta biljaka i životinja te očuvanja prirodnih staništa; radi sprječavanja ozbiljne štete, posebice

na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama te ostalim oblicima imovine; u interesu javnog

zdravlja, sigurnost ljudi i imovine ili zbog ostalih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući

interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od primarnog značaja za okoliš; u

svrhu istraživanja i edukacije, repopulacije i reintrodukcije tih vrsta te za to potrebnih postupaka

razmnožavanja, uključujući umjetno razmnožavanje biljaka; kako bi se dopustilo, pod strogo

nadziranim uvjetima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom razmjeru, uzimanje ili držanje određenih

primjeraka strogo zaštićenih vrsta u ograničenom broju.

Važno je istaknuti kako se, sukladno članku 155. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine

br. 80/13), odredbe koje definiraju zabranjene radnje u odnosu na strogo zaštićene vrste ne odnose

na redovne aktivnosti određene planovima gospodarenja prirodnim dobrima iz područja šumarstva i

vodnog gospodarstva koji sadrže uvjete zaštite prirode.

Crvene knjige

Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim vrstama ili podvrstama koje se smatraju

ugroženima temeljem znanstvene procjene prema međunarodnim kriterijima koje je postavila

međunarodna unija za zaštitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a detaljno

obrađuju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske izradili su

kompetentni stručnjaci, te predstavljaju temelj za zakonsku zaštitu vrsta. Crveni popis obuhvaća vrste

s visokim stupnjem ugroženosti, odnosno za koje se smatra da su pred izumiranjem (CR – kritično

ugrožene, EN – ugrožene i V – osjetljive) te vrste koje bi mogle postati ugrožene ukoliko se ne


***********************************************************************



poduzmu zaštitne mjere (NT – niskorizične i LC – najmanje zabrinjavajuće), kao i vrste koje se radi

nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD – nedovoljno poznate).

Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Bilje

Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i

stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.

Osim niže navedenih, ostale važne vrste iskazane su u smislu ciljnih vrsta područja ekološke mreže

RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000).

Flora

Na području Općine Bilje temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih ugroženih

biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske određene kao najugroženije

(regionalno izumrle ili pred izumiranjem – u kategorijama RE, CR, EN i VU):

Tablica 1. Ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste na području Općine Bilje (EN – ugrožena, VU – rizična)

Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti Nalazište

(i/ili u blizini naselja)

Carex nigra (L.) Reichard Crnkasti šaš

EN PP Kopački rit, uz cestu prema Tikvešu,

kanal uz rub šume

Carex vesicaria L. Mjehurasti šaš

VU PP Kopački rit, Posebni zoološki

rezervat; između nasipa i lijeve obale Drave; predjel Mali Bajar

Orchis purpurea Huds. Grimizni kaćun

VU PP Kopački rit; okolica tikveškog

dvorca, šumski predjel Dud; nasad američkog oraha

Carex nigra (L.) Reichard Crnkasti šaš Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Uzroci ugroženosti: Odvodnjavanje i navodnjavanje (umjetne akumulacije), poljoprivreda, gubitak staništa, razvitak naselja i gradnja prateće infrastrukture. Stanište: Raste pretežito na cretnim podvirnim tlima kisele reakcije u vegetaciji niskih i prijelaznih cretova (razred Scheuchzerio-Caricetea nigrae), u zajednicama Rhynchosporetum albae, Drosero-Caricetum stellulatae, sastojinama vrste Carex nigra (L.) Reichard, a rjeđe i na močvarnim travnjacima. Carex vesicaria L. Mjehurasti šaš Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Uzroci ugroženosti: Gubitak staništa isušivanjem. Stanište: Mjehurasti šaš uspijeva na obalama stajaćih i sporotekućih voda, na poplavnim livadama i u poplavnim šumama, te u plitkoj vodi i na povremeno plavljenim i bazama bogatim tresetnim i


***********************************************************************



muljevitim tlima. Svojstvena je vrsta zajedinice Caricetum vesicariae, a raste i u asocijaciji Caricetum gracilis. Orchis purpurea Huds. Bakreni kaćun Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Uzroci ugroženosti: Promjene staništa različitih uzroka. Jedna je od najčešćih orhideja u Hrvatskoj. Vrsta može biti procjenjena i kao LR, tj. nisko rizična. Pripisana kategorija ima preventivno zaštitno značenje. Stanište: Raste u bukovim i mješanim listopadnim šumama, rjeđe u crnogoričnim, na šumskim rubovima i čistinama, u šikarama te na suhim travnjacima gorskog i pretplaninskog područja (600 – 1500 mnv) isključivo na bazičnom tlu.

Mjere zaštite:

Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih biljnih vrsta. Na

detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta (gore istaknutih ugroženih vrsta flore i

biljnih vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH) nije prihvatljivo planirati građevinska

područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje

podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na

obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, golf igrališta, antenske stupove, te prometnu i

komunalnu infrastrukturu.

Sisavci

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Općine Bilje je stvarno ili potencijalno

područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s

popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem

– u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 2. Vrste sisavaca procijenjene ugroženosti na području Općine Bilje (EN – ugrožena, VU – rizična, NT – potencijalno

ugrožena, DD – vjerojatno ugrožena; SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne

novine br. 144/13))

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Regionalna kategorija

ugroženosti

Zaštita po PSZV

Dodatak II Direktive o staništima

Barbastella barbastellus* širokouhi mračnjak DD SZ

Castor fiber dabar NT SZ

Lepus europaeus europski zec NT

Lutra lutra vidra DD SZ Micromys minutus patuljasti miš NT

Mus spicilegus miš humkaš NT


***********************************************************************



Muscardinus avellanarius puh orašar NT SZ

Myotis bechsteinii* velikouhi šišmiš VU SZ Myotis dasycneme* močvarni šišmiš DD SZ Myotis emarginatus riđi šišmiš NT SZ Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ Neomys anomalus močvarna rovka NT

Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ

Sciurus vulgaris vjeverica NT

* potencijalno područje rasprostranjenosti

Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima (Direktiva Vijeća

92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206,

22.7.1992.)) odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC – Special

Area of Conservation).

Od ugroženih vrsta izdvajamo sljedeće najugroženije vrste: sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima, te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama. Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu. Mjere zaštite:

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te

skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada i

crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima

nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša.


***********************************************************************



U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima

zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine

Bilje.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, dabar, močvarna rovka) potrebno je u što

većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje. Ukoliko se

prostornim planom planiraju regulacije vodotoka i/ili melioracije ovakvih površina, za plan je nužno

provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš. U slučaju da na području obuhvata plana postoje vlažna

staništa koja su ciljna staništa područja ekološke mreže RH, nužno je provesti ocjenu prihvatljivosti za

ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).

Ptice

S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke dostupnih znanstvenih i stručnih

studija, područje Općine Bilje je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja

ugroženih i strogo zaštićenih ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, te vrsta za koje je

potrebno osigurati mjere zaštite staništa odnosno vrsta koje je nalaze na Dodatku I. EU Direktive o

pticama (Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju

divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010.)).

Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153. stavaka

2. i 5. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene

radnje) strogo zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine

br. 80/13) mjere zaštite (zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se

nalaze na popisu divljači sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja

koja neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih

šteta, očuvanja javnog zdravlja, sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.

Tablica 3. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste ptica na području Općine Bilje (RE – regionalno izumrle,

CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno

poznate; gp – gnijezdeća populacija, zp – zimujuća populacija, pp – preletnička populacija, NSZ - nije strogo zaštićena vrsta)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Dodatak I Direktive o

pticama

Alauda arvensis NSZ poljska ševa LC gp

Alcedo atthis vodomar NT gp Anas clypeata patka žličarka RE gp, LC pp

Anas crecca NSZ kržulja LC pp, LC zp

Anas strepera patka kreketaljka EN gp

Anser albifrons NSZ lisasta guska LC zp

Anser anser siva guska VU gp

Aquila clanga orao klokotaš CR zp


***********************************************************************



Aquila pomarina orao kliktaš EN gp Ardea purpurea čaplja danguba EN gp

Ardeola ralloides žuta čaplja EN gp

Aythya ferina NSZ glavata patka LC gp

Aythya nyroca patka njorka NT gp Botaurus stellaris bukavac EN gp Casmerodius albus* (Egretta albus)

velika bijela čaplja EN gp

Chlidonias hybridus bjelobrada čigra NT gp Ciconia ciconia bijela roda LC gp Ciconia nigra crna roda VU gp Circus aeruginosus eja močvarica EN gp Circus cyaneus eja strnjarica LC pp, LC zp Columba oenas golub dupljaš VU gp

Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC gp Dendrocopos syriacus sirijski djetlić LC gp Dryocopus martius crna žuna LC gp Egretta garzetta mala bijela čaplja VU gp Emberiza schoeniclus močvarna strnadica LC gp

Erithacus svecicus (Luscinia svecicus)

modrovoljka EN gp

Falco cherrug stepski sokol CR gp Falco columbarius mali sokol VU zp, DD pp Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC gp Fulica atra NSZ liska LC zp

Galerida cristata NSZ kukmasta ševa LC gp

Haliaeetus albicilla štekavac VU gp Hippolais icterina žuti voljić NT gp

Hirundo rustica lastavica LC gp

Ixobrychus minutus čapljica voljak LC gp Lanius minor NSZ sivi svračak LC gp Larus ridibundus NSZ riječni galeb NT gp

Locustella luscinioides veliki crvčić LC gp

Lymnocryptes minimus** mala šljuka VU zp, DD pp

Milvus migrans crna lunja EN gp Milvus milvus *** crvena lunja RE gp Numenius tenuirostris** tankokljuni pozviždač CR pp

Nycticorax nycticorax gak NT gp

Pernis apivorus škanjac osaš NT gp Phalacrocorax carbo NSZ veliki vranac NT gp

Phalacrocorax pygmaeus* mali vranac CR gp

Philomachus pugnax pršljivac LC pp

Picus canus siva žuna LC gp Platalea leucorodia žličarka EN gp Pluvialis apricaria*** troprsti zlatar CR zp Podiceps cristatus ćubasti gnjurac LC gp

Podiceps nigricollis crnogrli gnjurac EN gp


***********************************************************************



Porzana parva siva štijoka EN gp

Recurvirostra avosetta modronoga sabljarka

Riparia riparia bregunica VU gp

Saxicola torquata crnoglavi batić LC gp

Sylvia nisoria pjegava grmuša LC gp Turdus pilaris NSZ drozd bravenjak

Vanellus vanellus NSZ vivak LC gp

*zimovalica,**vjerojatno područje rasprostranjenja za vrijeme selidbe, ***preletnica

Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja

istaknuti sljedeće vrste:

patka žličarka (Anas clypeata) Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija; LC – najmanje zabrinjavajuća preletinička populacija Ekologija: Gnijezdi se na plitkim, slatkovodnim močvarama s muljevitim obalama, na plitkim jezerima obraslim bujnim raslinjem, ali i s dovoljno otvorene vode, na prostranim poplavnim livadama i sl. Zimi se zadržavaju i u priobalju, u bočatim plitkim zaljevima i na muljevitim plićinama. Izbor staništa je ograničen zbog specijalizirane ishrane filtriranjem hrane. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. crvena lunja (Milvus milvus) Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija Ekologija: Prebivaju po otvorenim i mješovitim područjima, gnijezde se po rubovima šuma i šumarcima, love

na poljodjelskim područjima, pašnjacima ili vrištinama u nizinskim i brdovitim predjelima. Zimi borave i na

poljodjelskim površinama bez drveća, neobrađenim poljima, močvarama. Razlozi ugroženosti (izumiranja): Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva. orao klokotaš (Aquila clanga) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezde se u vlažnim, uglavnom nizinskim šumama u blizini močvara i prostranih vodenih površina. Za selidbe i zimi također borave u blizini močvara te nad otvorenim područjima. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade na visokim stablima. Razlozi ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja zbog regulacija rijeka i melioracija te intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se površina i kvaliteta staništa orala klokotaša. stepski sokol (Falco cherrug) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Prebivaju u otvorenim predjelima s raštrkanim drvećem i niskim raslinjem: ravnice, stepe, visoravni, polupustinje, goli obronci i brda. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva. tankokljuni pozviždač (Numenius tenuirostris) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena preletinička populacija Ekologija: Stanište tankokljunoga pozviždača je nedovoljno poznato. Posljednji podaci o gniježđenju odnose se na tresetište prekriveno šaševima, preslicama te malim brezama i vrbama. Za selidbe i


***********************************************************************



zimovanja živi na raznolikim staništima: slane močvare, stepski travnjaci, ribnjaci, solane, bočate lagune i sl. Biologija gniježđenja nije poznata. Hrane se beskralješnjacima, osobito kukcima, mekušcima, račićima i kolutićavcima. Razlozi ugroženosti: U Hrvatskoj je ugrožen uništavanjem plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, kao i smanjivanjem površine i kvalitete močvarnih područja u cjelini. Turizmom i rekreativnim aktivnostima na preostalim staništima ptice se uznemiravaju, što onemogućuje nesmetano hranjenje. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaju u priobalju. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov. troprsti zlatar (Pluvialis apricaria) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezde se pretežito u vrištinama i na tresetištima, a ptice iz podvrste altifons u tundri. Za selidbe i na zimovanju obitavaju na vlažnim niskim travnjacima i otvorenim poljodjelskim površinama, na vlažnim staništima s prostranim muljevitim ili pjeskovitim površinama, uz obale mora, u zoni plime i oseke. Razlozi ugroženosti: Pad brojnosti njegovih gnijezdećih populacija je vrlo vjerojatno zbog gubitka staništa u području gniježđenja. Troprstog zlatara u Hrvatskoj ugrožava uništavanje staništa na kojima obitavaju tijekom selidbe i zimovanja: plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, šaranskih ribnjaka te močvarnih područja u cjelini. patka kreketaljka (Anas strepera) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija; EN – ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. orao kliktaš (Aquila pomarina) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegavaju guste i prostrane šume, a rado naseljavaju rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim staništima koja su im potrebna kao lovišta. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, uređivanje šuma. čaplja danguba (Ardea purpurea) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i sporotekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde se i na malim močvarama uz rijeke i riječne rukavce Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. žuta čaplja (Ardeola ralloides) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju na plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, riječnim ušćima, ribnjacima i drugim vodama obala obraslih gustom trskom ili rogozom, često s grmljem i niskim drvećem.


***********************************************************************



Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. bukavac (Botaurus stellaris) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. velika bijela čaplja (Casmerodius albus) (Egretta albus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću. Druževne su tijekom cijele godine. Gnijezde se u kolonijama, često mješovitim, sa žličarkama, ibisima i drugim čapljama. Gnijezda su ili raspršena ili u malim skupinama. Razlozi ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom velike bijele čaplje gube svoja staništa. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. eja močvarica (Circus aeruginosus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezdi se po otvorenim staništima uz slatke i bočate vode: močvare s prostranim tršćacima, bare, jezera i rijeke obala obraslih bujnim močvarnim raslinjem. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, odumiranje tradicionalnog stočarstva, intenziviranje poljodjelstva, lov i krivolov. modrovoljka (Erithacus svecicus) (Luscinia svecicus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima između šuma i otvorenih područja, uglavnom po vlažnim staništima s bujnim raslinjem poput šumovite tundre ispresijecane manjim močvarama, po poplavnim ravnicama i obalama rijeka i jezera obraslim niskim gustim drvenastim raslinjem, čak i po vlažnim planinskim livadama s grmljem. Naša podvrsta preferira šikare uz vodu, pogotovo one s tršćacima. Gnijezdo grade na tlu u gustom raslinju, u busenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo gradi ženka, mužjak joj ponekad pomaže. Pretežito se hrane beskralježnjacima, najviše kukcima. U jesen uzimaju i nešto sjemenki i plodova. Hranu skupljaju po tlu i niskom raslinju, ponekad kukce love i u letu. Razlozi ugroženosti. Nestajanje močvarnih područja, uređivanje rijeka, intenziviranje poljodjelstva. crna lunja (Milvus migrans) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Gnijezde se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe. Ekologija: Gnijezde se po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima.


***********************************************************************



Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, uređivanje rijeka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva.

žličarka (Platalea leucordia) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na prostranim plitkim močvarama, ušćima rijeka i poplavnim nizinama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na plitkim, visokoproduktivnim najčešće prostranim vodama, obraslim bujnom podvodnom i obalnom vegetacijom: bare, močvare, rubni dijelovi rijeka i jezera. Hrane se pretežito vodenim kukcima i njihovim ličinkama, račićima, mekušcima, žabama i punoglavcima i sitnim ribama. Plijen love uglavnom roneći. Češće od ostalih gnjuraca skupljaju hranu s površine vode i bilja, a love i kukce koji lete nisko nad vodom. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov, osobito u priobalju. siva štijoka (Porzana parva) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Slatkovodna vlažna staništa: visoko produktivna poplavna područja, rubovi većih jezera ili rijeka, poplavne šume. Gnijezde se i na ribnjacima i rižinim poljima, ali izbjegavaju mjesta izložena uznemirivanju. Potrebno im je visoko, gusto raslinje (rogozici, tršćaci, visoki šaševi i sl.) koje može rasti i iz prilično duboke vode - važno je da postoji obilje poleglih stabljika koje tvore mostove ili plutajuće nakupine po kojima mogu trčati. Stoga su posebno pogodni stariji rogozici i tršćaci koji se više godina ne kose ili pale. Gnijezdo grade mužjaci u gustom raslinju uz vodu ili na samoj vodi u busenima ili na platformama od trulećeg bilja, uvijek na mjestima do kojih se može doprijeti samo plivanjem. Pretežito se hrane sitnim beskralješnjacima (kukcima i njihovim ličinkama, paucima, vodenim puževima, kolutićavcima i sl.) i sjemenkama vodenog bilja. Hranu skupljaju hodajući po poleglim stabljikama ili plutajućoj vegetaciji, plivajući, a ponekad i roneći. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s obilnom obalnom vegetacijom (trska, rogoz, šaš itd.), propadanje šaranskih ribnjaka, paljenje tršćaka. divlja guska (Anser anser) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na otvorenim močvarama, uz jezera, bare, rijeke i druge kopnene vode. Uz vodena staništa za gniježđenje nužni su i obližnji travnjaci za hranjenje. Razlozi ugroženosti: Ugrožavaju ju lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, intenziviranje poljodjelstva.

crna roda (Ciconia nigra) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali


***********************************************************************



veza traje najčešće samo za gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica. Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka. golub dupljaš (Columba oenas) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drvećem bogatim dupljama. Izvan gnijezdeće sezone obično su druževni. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu ili u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o ptićima se brinu oba partnera. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, lišćem, pupovima, cvjetovima i sl.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito sakupljaju na tlu, rjeđe na drveću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drveću obično samotno. Razlozi ugroženosti: Razlozi za tako drastičan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u najvećem dijelu europskog areala ove vrste uopće nema pada populacije. Najvjerojatnije su glavni razlozi uređivanje šuma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, možda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaša. mala bijela čaplja (Egretta garzetta) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava po plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, sporo tekućim rijekama, ribnjacima, riječnim ušćima i drugim plitkim slatkim vodama Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. mali sokol (Falco columbarius) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva zimujuća populacija, DD – nedovoljno poznata preletnička populacija Ekologija: Gnijezdi se po otvorenim predjelima s niskim, gustim raslinjem na visoravnima, brdima ili u nizinama. Izbjegavaju guste šume, otvorena područja s mnogo raštrkanog drveća, gola i strma planinska područja. Za zimovanja je najbrojniji na prostranim poljodjelskim površinama. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva. štekavac (Haliaeetus albicilla) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake. Izbjegavaju područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom močvarnih staništa i propadanjem šaranskih ribnjaka, onečišćenjem voda. mala šljuka (Lymnocryptes minimus) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva zimujuća populacija, DD – nedovoljno poznata preletnička populacija Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te močvarama u tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka, rijeka i jezera, močvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim livadama, močvarnim

slanušama i sl. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom grmlju, često na malo izdignutim


***********************************************************************



grebenima (brazdama) ili humcima okruženim vodom. Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Pretežito se hrane kukcima i njihovim ličinkama, mekušcima, kolutićavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s površine tla ili ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najviše noću i u sumrak. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, uništavanje nuskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša.

bregunica (Riparia riparia) Kategorija ugroženosti: VU –osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Uglavnom obitavaju u nizinskim područjima uz veće rijeke. Gnijezde se u strmim odronjenim obalama rijeka i jezera, ali i u neobraslim zemljanim odronima ili svježim iskopima podalje od vode. Prikladnost mjesta za gniježđenje ovisi o njegovoj sklonosti eroziji – za gniježđenje preferiraju svježe odrone u kojima mogu iskopati svježe rupe za gniježđenje. Razlozi ugroženosti: Uređivanjem prirodnih tokova rijeka, kanaliziranjem njihovih tokova, izgradnjom obaloutvrda te potapanjem dijelova rijeka radi izgradnje brana uništavaju se gnjezdilišta bregunice. Onečišćenjem voda i intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom

vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije

vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta

(melioracijski zahvati).

U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na

cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti za ekološku

mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom

gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica

dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa

gospodarenja šumama).

U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju

veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je

tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.

Republika Hrvatska je stranka Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa od 2000.

godine (Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska

konvencija), Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 6/00) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta

divljih životinja od 2000. godine (Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih

životinja (Bonnska konvencija), Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 6/00).

Pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata potrebno je u cilju

zaštite ptica od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom slijediti Preporuku stalnog odbora Bernske


***********************************************************************



konvencije br. 110 (2004.) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice u kojoj su

analizirana tehnička rješenja koja su i opisana u članku „Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu

ptica i malih životinja na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima“ (J. Bošnjak, M. Vranić;

Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - CIGRÉ; 7. Savjetovanje

HO CIGRÉ, Cavtat, 2005., http://www.encron.hr/pdfs/C3-03-2005.pdf), kao i upute Bonnske

konvencije o izbjegavanju ili ublažavanju utjecaja električnih vodova na migratorne vrste ptica -

Guidelines on How to Avoid or Mitigate Impact of Electricity Power Grids on Migratory Birds in the

African-Eurasian Region“ (Prinsen, H.A.M., Smallie, J.J., Boere, G.C. & Píres, N. (Compilers); AEWA

Conservation Guidelines No. 14, CMS Technical Series No. 29, AEWA Technical Series No. 50, CMS

Raptors MOU Technical Series No. 3, Bonn, Germany, 2012., http://www.unep-

aewa.org/sites/default/files/publication/ts50_electr_guidelines_03122014.pdf).

Vodozemci

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Bilje je stanište sljedećih

ugroženih vrsta vodozemaca:

Tablica 4. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Općine Bilje (NT –

niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo

zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13))

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste

Kategorija

ugroženosti

Zaštita po PSZV


Bombina bombina crveni mukač NT SZ

Bombina variegata žuti mukač LC SZ

Pelobates fuscus češnjača DD SZ

Triturus dobrogicus veliki dunavski vodenjak NT SZ

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.

Gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Bilje je stanište sljedećih

ugroženih vrsta gmazova:

Tablica 5. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste gmazova na području Općine Bilje (EN – ugrožene, NT –

niskorizične, SZ – strogo zaštićene vrste; PPDSZSZ - Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim

(Narodne novine br. 99/09))

http://www.encron.hr/pdfs/C3-03-2005.pdf

http://www.unep-aewa.org/sites/default/files/publication/ts50_electr_guidelines_03122014.pdf

http://www.unep-aewa.org/sites/default/files/publication/ts50_electr_guidelines_03122014.pdf


***********************************************************************




ugroženosti Zaštita po

PSZV


Dolichophis caspius (Coluber caspius)* žuta poljarica EN SZ

Emys orbicularis barska kornjača NT SZ

Vipera berus riđovka NT

* potencijalno područje rasprostranjenosti

žuta poljarica (Dolichopis caspius) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Ekologija: Termofilna vrsta na isstoku Hrvatske.Naseljava topla staništa na lesnim strmcima nastalim meandriranjem Dunava. U ostatku areala naseljava i šumovita područja (makija), stepe pa čak i polupustinje. Otočne populacije naseljavaju otvorene suhe travnjake, vinograde te područja obrasla rijetkom makijom. Razlozi ugroženosti: U istočnom dijelu Hrvatske trenutno je najveći uzrok nestanak pogodnih suhih staništa koja su pod sve većim antropogenim pritiskom. Staništa su fragmentirana i komunikacija među populacijama je ponekad vrlo otežana, zbog čega jedinke često moraju prijeći dugi put, čime su izloženije i stradavanju. Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena, travnjačka staništa.

Ribe

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske područje Općine Bilje je područje rasprostranjenja većeg broja

ugroženih vrsta riba.

Tablica 6. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste riba na području Općine Bilje (CR – kritično ugrožena

vrsta, EN - ugrožena, VU - rizična, NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno ugrožena; SZ -

strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); ED - endem dunavskog

slijeva)


ugroženosti Zaštita

po PSZV Endem

Dodaci Direktive o staništima

Acipenser ruthenus* kečiga VU V

Alburnus sarmaticus (= Chalcalburnus chalcoides)

velika pliska VU SZ II

Alosa immaculata (= Alosa pontica)

crnomorska haringa DD SZ II, V

Aspius aspius* bolen VU II, V

Ballerus sapa (= Abramis sapa)

crnooka deverika NT

Carassius carassius karas VU SZ**

Cyprinus carpio* (zavičajne populacije)

šaran EN

Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara NT SZ ED II


***********************************************************************



Eudontomyzon mariae ukrajinska paklara NT SZ II

Gasterosteus aculeatus koljuška EN SZ

Gobio gobio (= Gobio obtusirostris)

krkuša LC

Gymnocephalus baloni Balonijev balavac VU SZ ED II, IV

Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR SZ ED II, V

Hucho hucho* mladica EN ED II, V

Leuciscus idus* jez VU

Lota lota manjić VU

Misgurnus fossilis piškur VU SZ II

Pelecus cultratus sabljarka DD II, V

Proterorhinus semilunaris (= Proterorhinus marmoratus)

mramorski glavoč NT

Romanogobio vladykovi (= Gobio albipinnatus)

bjeloperajna krkuša DD SZ II

Rutilus pigus (= Rutilus virgo)

plotica NT ED II, V

Sander volgensis smuđ kamenjak DD

Umbra krameri crnka EN SZ II

Vimba vimba nosara VU

Zingel streber mali vretenac VU SZ ED II

Zingel zingel veliki vretenac VU SZ V

* vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine sukladno Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 82/05, 139/06) ** strogo zaštićene su samo na području Parka prirode Lonjsko polje, Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura Drava

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja

istaknuti sljedeće vrste:

prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u riječnim ušćima Uzroci ugroženosti: Onečišćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoće staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima. šaran (Cyprinus carpio) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Uzroci ugroženosti: Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta. koljuška (Gasterosteus aculeatus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Živi na velikom broju različitih staništa, poput obalnih dijelova mora, ušća rijeka, bočatih voda i jezera. Postoje tri ekološki različite forme (ekotipa) od kojih se jedna čitava života zadržava u


***********************************************************************



morima, druga u slatkim vodama, dok je treća migratorna i odlazi na mrijest iz mora u slatke vode (anadromna). U slatkim vodama najčešće naseljavaju gusto obrasle vodotoke s dobrim protokom, ili stajaće vode u kojima je dno pješčano ili muljevito. Uzroci ugroženosti: Globalno nije ugrožena vrsta, međutim u Hrvatskoj ima prilično točkastu rasprostranjenost, a na nekim je područjima pod većim pritiskom. Slabo podnosi smanjenje koncentracije kisika u vodi, pa svako onečišćenje vodotoka ugrožava njezine razmjerno male populacije. Uz onečišćenje ugrožava je ograničen broj lokaliteta na kojima dolazi i nestanak prirodnih bočatih staništa. Na nekim je lokalitetima već nestala (ušće Mirne, Dragonje itd.). mladica (Hucho hucho) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Mladica je bentopelagička, litofilna vrsta koja najčešće živi u zoni lipljena i mrene. Nastanjuje dublje dijelove rijeka, s brzim protokom i nižom temperaturom (od 6°C do 18°C). Česta je u dubljim prokopima uz obalna područja ili ispod mostova, a rijetka u jezerima. Mlade jedinke žive u manjim tekućicama i u gornjim dijelovima rijeka, a s odrastanjem sele nizvodno. Uzroci ugroženosti: Pretjerani izlov, regulacija i pregradnja gornjih i srednjih tokova rijeka, onečišćenje vodotoka. crnka (Umbra krameri) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Bentopelagička je vrsta, koja naseljava močvarna i poplavna staništa. Preferira stajaće vode, gusto zarasle vodenim biljem, kojima su dna prekrivena debelim slojem organskoga mulja. Ako se nađe u nepovoljnim životnim uvjetima, ukopava se u supstrat (mulj). Uzroci ugroženosti: Fragmentacija i nestajanje močvarnih staništa. Regulacijom rijeka nestaju prirodni ciklusi plavljenja, nužni za opstanak i širenje crnke. Poseban problem su i alohtone vrste (sunčanica, američki somić i babuška) koje preuzimaju dominaciju u stajaćim vodama i istiskuju autohtonu faunu. kečiga (Acipenser ruthenus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Kečiga je pridnena vrsta koja boravi u slatkim i bočatim vodama umjerenoga područja. Naseljava pridnene dijelove rijeka i jezera, a u mora rijetko zalazi Uzroci ugroženosti: Nerazuman ribolov u Dunavu, zasnovan na ulovu mlađih dobnih kategorija koje nisu spolno zrele ili su takvima tek postale. Promjene u prirodnim staništima izazvane čovjekovim djelovanjem, poput onečišćenja, vađenja pijeska i regulacije vodotoka. velika pliska (Alburnus sarmaticus) (= Chalcalburnus chalcoides) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Velika pliska je bentopelagička riba koja živi u slatkoj i bočatoj vodi i zadržava se u jatima. Živi u rijekama i jezerima, a najviše voli mjesta gdje ima dovoljno otopljenog kisika, gdje je voda hladnija, a dno kamenito Uzroci ugroženosti: Onečišćenje voda i regulacije vodotoka. bolen (Aspius aspius) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Bentopelagička vrsta koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom živi solitarno (pojedinačno) i obično u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka. Jedan je od najvećih dnevnih predatora u našim vodama, a na glasu po proždrljivosti


***********************************************************************



Uzroci ugroženosti: Smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaničko onečišćenje rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov karas (Carassius carassius) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Karas nastanjuje stajaće vode, poput bara, močvara, jezera, sporotekućih rijeka i privremenih vodenih površina, bogatih vodenom vegetacijom. Voli vode s malom prozirnošću i dubinom gdje temperatura ljeti nije hladnija od 19°C Uzroci ugroženosti: Nakon unošenja babuške u otvorene vode, počele su se postupno smanjivati njegove populacije, posebno u stajaćim, močvarnim i poplavnim staništima. Jedan od razloga smanjenja brojnosti svakako je i nestanak vodene vegetacije zbog onečišćenja voda. Svako isušivanje jezera, bara i močvara te nestajanje poplavnih staništa pridonosi daljnjem smanjenju brojnosti vrste. balonijev balavac (Gymnocephalus baloni) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Živi u srednjem i donjem toku većih rijeka, u zoni deverike i blizu ušća. Jedinke se najčešće zadržavaju samostalno i skrivaju tijekom dana, a aktivnost počinju u sumrak. Uzroci ugroženosti: Regulacije vodotoka, izgradnja brana i usporavanje brzine rijeka, kao i bilo koji oblik onečišćenja. jez (Leuciscus idus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Jez je bentopelagička vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od karakterističnih i čestih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i razmnožavanja. Uzroci ugroženosti: Regulacije i onečišćenje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih mrijesnih područja, smanjenje i nestajanje poplavnih i močvarnih područja manjić (Lota lota) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 – 18ºC) i čišća tekuća voda. Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna Uzroci ugroženosti: Regulacija vodotoka, onečišćenje, prekomjeran izlov i unos alohtonih vrsta. piškur (Misgurnus fossilis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka. Uzroci ugroženosti: Nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka. nosara (Vimba vimba) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroženosti: Regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov.


***********************************************************************



mali vretenac (Zingel streber) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadržava se u srednje dubokim, čistim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pješčano ili šljunkovito. Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacije vodotoka , dominantne šaranske vrste s kojima je u izravnoj kompeticiji za stanište i prehrambene resurse. veliki vretenac (Zingel zingel) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Veliki vretenac zadržava se u srednje dubokim do plitkim vodotocima, s pješčanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca Uzroci ugroženosti: Onečišćenje vode, regulacija i pregrađivanje vodotoka Mjere zaštite:

U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno-gospodarskih

radova, a s obzirom na izvjestan utjecaj ovih zahvata na ribe kao ciljne vrste pojedinih područja

ekološke mreže RH, uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ukoliko

područje Općine Bilje obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u ekološku mrežu RH.

Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim

dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je

vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske, područje Općine Bilje je stanište više ugroženih vrsta

leptira.

Tablica 7. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Općine Bilje (CR – kritično

ugrožene vrste, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o

strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13))

Hrvatsko ime vrste

Kategorija

ugroženosti

Zaštita po PSZV


Apatura metis Frejerova preljevnica VU SZ

Colias myrmidone narančasti poštar CR SZ Euphrydryas aurinia močvarna riđa NT SZ Heteropterus morpheus močvarni sedefast beloglavac NT

Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac NT SZ Lycaena hippothoe ljubičastorubi vatreni plavac NT

Lycaena thersamon mali kiseličin vatreni plavac DD

Nymphalis vaualbum bijela riđa CR SZ Papilio machaon obični lastin rep NT SZ

Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ


***********************************************************************



Narančasti poštar (Colias myrmidone) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Javlja se na termofilnim mozaičnim otvorenim staništima s travnatim predjelima uz voćnjake, šumarke i rubove šuma. Ženke za polaganje jaja traže tople i osunčane predjele, a jaja polažu dvadesetak centimetara iznad tla na vršnim djelovima mladih necvjetajućih izbojaka. Mlade gusjenice hrane se vršnim listovima biljke hraniteljice koja je uvijek jedna od vrsta iz roda Chamaecytisus. Prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, nakon čega se kukulji i to obično na biljci hraniteljici. Gusjenica je zelena s bijelim lateralnim linijama. Imago se javlja u dvije ili tri generacije godišnje, u prvoj od kraja svibnja do kraja lipnja, u drugoj od početka srpnja do kolovoza i trećoj od kraja kolovoza do rujna. Razlozi ugroženosti: Glavni razlog je neprimjereno gospodarenje staništem i to prije svega travnjacima što uzrokuje opadanje kvalitete staništa, nestajanje i zarastanje osunčanih, kserotermnih livada. Neprimjereno gospodarenje livadama s uobičajena dva otkosa u sezoni leta interferira s pojavljivanjem gusjenica leptira te se time smrtnost izuzetno povećava. Bijela riđa (Nymphalis vaualbum) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Tipična staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. i brijesta Ulmus ssp. Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje. Frejerova preljevnica (Apatura metis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Tipična staništa su vlažni biotopi uz riječne tokove s biljkom hraniteljicom bijelom vrbom Salix alba s čije gornje strane listova polaže jajašca. Prezimljuje kao mlada gusjenica. Vrsta se javlja u dvije generacije, prva od svibnja do lipnja, a druga od srpnja do kolovoza. Razlozi ugroženosti: Ugrožena građevinskim zahvatima prilikom regulacije riječnih tokova, kao i melioracijama koji uzrokuju nestanak prirodnih staništa na vlažnim tipovima biotopa. Mjere zaštite:

Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i

isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju

uništavanje starih stabala i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja te sakupljačke aktivnosti

kolekcionara.

Potrebno je ograničavati inteziviranje poljoprivrede i izgradnje na područjima važnim za očuvanje

leptira, ograničiti uporabu pesticida na poljopivrednim zemljištima u blizini nalazišta gore navedenih

vrsta, te održivim gospodarenjem u šumama i na poljoprivrednim površinama očuvati biljke

hraniteljice.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu

prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.


***********************************************************************



Vretenca Na području Općine Bilje temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih strogo zaštićenih i ugroženih vrsta vretenaca koje su prema Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske određene kao najugroženije (s iznimno visokim, vrlo visokim i visokim rizikom od izumiranja u Hrvatskoj – u kategorijama CR, EN i VU): Tablica 8. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vretenaca na području Općine Bilje (EN – ugrožena, VU – osjetljiva)

Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti Nalazište

(i/ili u blizini naselja)

Epitheca bimaculata Proljetna narančica

EN

Hemianax ephippiger Grof skitnica

VU

Lestes virens Mala zelendjevica

VU

*Leucorrhinia pectoralis Veliki tresetar

EN

Sympetrum flaveolum Jantarni strijelac

VU

*Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21 svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.): Dodatak II (životinjske i biljne vrste od interesa zajednice čije očuvanje zahtjeva određivanje posebnih područja očuvanja) i Dodatak IV (životinjske i biljne vrste od značaja za zajednicu i kojima je potrebna stroga zaštita).

Proljetna narančica (Epitheca bimaculata) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Ekologija: Ličinke ove vrste možemo naći u malim, ali dubokim stajaćim vodama, lokvama, jezerima, ribnjacima, starim šljunčarama i rukavcima rijeka. Nalaze se na vodenim biljkama uz dno te im razvoj traje dvije do tri godine. Odrasle jedinke često odlaze daleko od vode te su dobri letači. Ženke polažu oko 2000 jajašaca među vodenu vegetaciju. Razlozi ugroženosti: Neprimjereno upravljanje staništima (pražnjenje ribnjaka, naseljavanje biljojednih riba, hidrotehnički zahvati). Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Ekologija: Ovu vrstu možemo naći nad tresetištima, u blago kiselim jezercima, starim rukavcima i ribnjacima mezotrofnog do eutrofnog karaktera, bogatih vodenom i močvarnom vegetacijom. Ženke polažu jajašca dodirujući vrškom zatka vodenu površinu. Broj jedinki najveći je u lipnju, a sezona leta završava u rujnu. Razlozi ugroženosti: Isušivanje močvara i ostali hidrotehnički zahvati. Prirodna sukcesija staništa i klimatske promjene. Unošenje biljojednih riba u stanište. Grof skitnica (Hemianax ephippiger)

Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Ekologija: Razmnožava se u malim, plitkim, toplim i često privremenim vodenim staništima koja mogu biti i blago bočata. To je pokretljiva i seobama sklona vrsta koja se pojavljuje na različitim mjestima, ali


***********************************************************************



izbjegava šumovita područja. Tijekom seobe može preći tisuće kilometara. Ličinke brzo rastu i razvijaju se. Njihove izlijetavanje traje tokom cijele godine. Razlozi ugroženosti: Klimatske promjene, posebice sezonska raspodjela padalina. Biologija vrste. Mala zelendjevica (Lestes virens) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Ekologija: Malu zelendjevicu možemo pronaći na grmlju ili visokim travama uz rubove lokava i jezera u kojima se razmnožava. Ženka polaže jajašca obično krajem ljeta i to često u žive ili suhe stabljike roda Juncus ili Oenanthe koje su iznad razine vode. Mala zelendjevicu u odraslom obliku možemo vidjeti već od travnja pa sve do listopada. Razlozi ugroženosti: Nestajanje lokava i smanjivanje močvarnih područja što onemogućuje dovoljno razvijenu mrežu staništa s lokaltetima u stupnju sukcesije povoljnom za razvoj vrste. Jantarni strijelac (Sympetrum flaveolum) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Ekologija: Ova vrsta razmnožava se u malim, plitkim stajaćim vodama koje se brzo zagrijavaju i obiluju vegetacijom (npr. povremeno poplavljene livade zamočvarenih dolina). Ličinke možemo naći ili na dnu ili na vegetaciji, a odrasle jedinke se skupljaju na sunčanim livadama. Razlozi ugroženosti: Nedovoljno poznati.

Mjere zaštite:

Potrebno je spriječiti antropogeni utjecaj na pogodnim (potencijalnim) i poznatim staništima vretenaca,

zaštititi lokalitete na kojima su prisutne vrste te staništa na kojima se one razmnožavaju, smanjiti

onečišćenje vodenih staništa agrokemikalijama, održavati povoljan vodni režim i kakvoću vode,

spriječiti prenamjenu močvarnih staništa u poljoprivredne i druge svrhe te očuvati veće ujezerene

vodene površine, spriječiti unos biljojednih vrsta riba i prekomjerno iskorištavanje vode te na prirodi

prihvatljiv način upravljati hidrotehničkim zahvatima u poplavnim područjima velikih rijeka.

Strane (alohtone) vrste

Strane (alohtone) vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na

globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema članku 68. Zakona o zaštiti

prirode (Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu, osim u slučajevima

kad ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje

gospodarske djelatnosti.

6.1.2. Ekološki značajna područja

Članak 271.b

Prema članku 53. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) ekološki značajna

područja obuhvaćaju: područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su

međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka;

područja koja bitno pridonose očuvanju bioraznolikosti; područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova,


***********************************************************************



uključujući i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju, te područja izvanrednih primjera

karakteristika ugroženih i rijetkih staništa; staništa ugroženih vrsta; staništa endemičnih vrsta za

Republiku Hrvatsku; područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija vrsta (ekološki

koridori); selidbeni putovi životinja.

Ugrožena i rijetka staništa

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(Narodne novine br. 88/14) i EU Direktivi o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992.

o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.)) na području Općine Bilje

prisutna su ugrožena i rijetka staništa koja su u narednom tabličnom prikazu istaknuta debljim otiskom

(Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina

određenog NKS koda).

Tablica 9. Zastupljenost stanišnih tipova na području Općine Bilje

Tip staništa - NKS NKS kod (%)

Aktivna seoska područja J.1.1. 1,83

Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja J.1.1./J.1.3. 0,15

Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I.3.1. 24,43

Javne neproizvodne kultivirane zelene površine I.8.1. 0,05

Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

D.1.2. 0,08

Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E.3.1. 0,54

Mozaici kultiviranih površina I.2.1. 0,28

Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

I.2.1./J.1.1./I.8.1. 0,28

Nasadi širokolisnog drveća E.9.3. 0,18

Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica / Povremeni vodotoci / Stalne stajaćice

A.2.7./A.2.2./A.1.1. 0,46

Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.1. 0,82

Poplavne šume hrasta lužnjaka E.2.2. 1,84

Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola E.1.1./E.1.2. 17,40

Povremene stajaćice A.1.2. 4,21

Stalne stajaćice A.1.1. 4,83

Stalni vodotoci A.2.3. 4,11

Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1. 4,54

Urbanizirana seoska područja J.1.3. 0,12

Vlažne livade Srednje Europe C.2.2. 32,64

Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba D.1.1./E.1.1. 1,22

Ukupno: 100.000


***********************************************************************



Točkasti lokaliteti kopnenih staništa

Tip staništa - NKS NKS kod

Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati A3216

Zajednica močvarne rebratice A3336

Močvara krutog šaša A4121

Močvara nježnog šaša A4123

Močvara mjehurastog šaša A4126

Zajednica trstastog blješca A4128

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (Anonymus, www.dzzp.hr, Državni zavod za zaštitu prirode,

2009.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na sljedeći način:

A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica – Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Uključuje obale s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi) te kamenite i stjenovite obale. Često važna staništa za ishranu nekih migratornih vrsta ptica. A.3.2.1.6. Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati (As. Lemno-Azolletum filiculoidis Br.-Bl. 1952) – Pripada svezi Lemnion minoris de Bolós et Masclans 1955. U florističkom sastavu dominiraju Azolla filiculoides i Spirodela polyrrhiza, dok je znatno rjeđa Lemna gibba. Dosad je poznata jedino iz Kopačkog rita. A.3.3.3.6. Zajednica močvarne rebratice (As. Hottonietum palustris R. Tx. 1937) – Ova se zajednica razvija u plitkim vodenim bazenima, a često i antropogeno izgrađenim odvodnim kanalima. U florističkom sastavu ističu se Hottonia palustris, Callitriche palustris, Potamogeton nitens, Elodea canadensis. A.4.1.2.1. Močvara krutog šaša (As. Caricetum elatae W. Koch 1926) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. To je u Hrvatskoj vrlo rasprostranjena zajednica močvarnih šaševa, razvijena kako na primarnim (prirodnim), tako i na sekundarnim (antropogenim) staništima. U florističkom sastavu dominira Carex elata, a pridružuju se Galium palustre, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Phragmites australis. A.4.1.2.3. Močvara nježnog šaša (As. Caricetum gracilis Almquist 1924) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Ta je zajednica u Hrvatskoj rasprostranjena u nizinskim dijelovima uz velike rijeke i njihove pritoke na prirodnim staništima, ali i na antropogenim, kao što su npr. depresije uz željezničke nasipe i sl. U florističkom sastavu dominira Carex gracilis, a pridružuju se Galium palustre, Iris pseudacorus, Phragmites australis, Equisetum fluviatile. Pobliže je analizirana u Baranji (Kopačko jezero, Aljmaš). A.4.1. Zajednice tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa (Razred PHRAGMITI-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941) – Zajednice rubova jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i močvara, ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokom razinom donje (podzemne) vode u kojima prevladavaju močvarne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti. A.4.1.2.6. Močvara mjehurastog šaša (As. Caricetum vesicariae Chouard 1924) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Razmjerno česta zajednica močvarnog-mjehurastog šaša, koja uglavnom svagdje zauzima malene površine u sklopu nizinskog vegetacijskog pojasa. Razvija se i u prirodnim i u antropogenim depresijama i plitkim rubovima dubljih vodenih bazena. U


***********************************************************************



florističkom sastavu dominira Carex vesicaria, često mu se pridružuju Carex rostrata (as. "Caricetum rostrato-vesicariae"), Carex gracilis, Scutellaria galericulata, Equisetum fluviatile. A.4.1.2.8. Zajednica trstastog blješca (As. Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Ta je močvarna zajednica uvrštena u vegetaciju visokih šaševa, iako je izgrađuje trava Typhoides arundinacea (= Phalaris a.). Razvija se na pjeskovitoj ili muljevitoj podlozi, a vezana je na površine koje su uslijed uzdizanja terena taloženjem finog materijala samo povremeno plavljene. U florističkom sastavu još se ističu Rorippa amphibia, Sium erectum, Mentha aquatica, Polygonum hydropiper. Proučavana je uz obale potoka Lomnice u Turopolju i odvodnog kanala "Sava-Odra". C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora. E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930) E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja. E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

Staništa ugroženih i endemičnih vrsta Ugrožene vrste (regionalno izumrle, kritično ugrožene, ugrožene i rizične vrste) na području Općine Bilje obitavaju na staništima istaknutim u opisima ugroženih vrsta navedenim u poglavlju 2.1. STROGO ZAŠTIĆENE I UGROŽENE VRSTE, podpoglavlju Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Bilje. Na području Općine Bilje nema hrvatskih endemičnih vrsta odnosno endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku.


***********************************************************************



Ekološki koridori i selidbeni putovi životinja

Na području Općine Bilje nisu definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja.

Mjere zaštite:

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na

područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo

povremeno plavljenje okolnih područja;

- osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je

nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak

staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;

- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i

povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno

poplavljivanje rukavaca i dr);

- očuvati povezanost vodnoga toka;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski

modificirane organizme;

- sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju;

- izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i

močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

- u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao

prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a

izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;

- ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova;

- prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnijezdilišta

i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju

materijala i sukcesiju drvenastim vrstama;

- osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu

povezanost sa matičnim vodotokom;

- sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina;

- u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te

sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);


***********************************************************************



C – D. Travnjaci, visoke zeleni i šikare

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo

korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;



- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije

(sprječavanje zaraštavanja travnjaka i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova,

vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu,

odnosno košnju;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih

šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim

travnjačkim područjima;

- poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;

- provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te

travnjaka u visokom stupnju sukcesije;

- na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je

provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;

- očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i

kontroliranim paljenjem;

- očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa velikih rijeka;

- očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti

njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;

E. Šume

- prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati

manje neposječene površine;

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske

rubove;

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na

fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških

kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme;



- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito

stabala s dupljama;

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsti te

sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);


***********************************************************************



- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji

odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina

obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni

tipovi;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;

- osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;

Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće

šumsko-gospodarske osnove/programe na području Općine Bilje.

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

- očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina

građevinskim materijalom;

- uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- uklanjati invazivne vrste;

- osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim;

- očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J. Izgrađena i industrijska staništa

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrste;

- uklanjati invazivne vrste.

Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih vodenih i vlažnih staništa. Zaustaviti

daljnju degradaciju vodenih i vlažnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju.

Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i

područja važna za ugrožene vrste.

Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u

neposrednoj blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj

blizini) nalazišta ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH, nije

prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i

turističke djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane

(uključujući i one na obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i

komunalnu infrastrukturu.

6.1.3. Zaštićena područja

Članak 271.c

Na području Općine Bilje nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:

Posebni rezervat zoološki Kopački rit rezervat (1967.g., 1969.g.,1971.g.,1973.g.)

Park prirode Kopački rit (1967.g., 1999.g.)

Regionalni park Mura – Drava (2011.g.)

Spomenik prirode botanički Biljsko groblje – travnjak (2001.g.)


***********************************************************************



Spomenik parkovne arhitekture Bilje – park oko dvorca (1975.g.)

Svi prostorni (vektorski) podaci o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj (područjima zaštićenim

temeljem Zakona o zaštiti prirode) dostupni su na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode

odnosno internetskoj stranici http://www.iszp.hr.

Prema bazi evidentiranih područja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (odnosno izrađenih stručnih

podloga/obrazloženja za proglašenje zaštite) na području Općine Bilje nema područja predviđenih za

zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Mjere zaštite:

Na području i u okolici posebnog zoološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu

negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti populacija faune, a to su

ponajprije intenzivniji zahvati sječe, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina,

hidrotehnički zahvati i dr.

Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja parka prirode, najvažnije je usklađivanje

predmetnog plana s prostornim planom područja posebnih obilježja parka prirode i s njegovim planom

upravljanja.

Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka najvažnije je donošenje i

provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja.

Na području i u neposrednoj okolici područja spomenika prirode nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji

mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili

životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja objekata i prateće infrastrukture u

službi stambene, proizvodne, poslovne i turističke namjene; izgradnja prometne infrastrukture;

izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina;

hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta; postavljanje

antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.

Zaštićeni park treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno

smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata

parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju

vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima

će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti,

pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s

elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u

različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja

poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi

http://www.iszp.hr/


***********************************************************************



interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito

prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje

građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju

vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna

raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske

tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih

arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom

cilju potrebno:

- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s

okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te

vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati

postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne

morfologije.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u područjima s ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, rukavci i dr.) – kroz

osiguranje poticaja i/ili organiziranje košnje, krčenja i/ili čišćenja.

6.1.4. Područja ekološke mreže (EU Ekološke mreže Natura 2000)

Članak 271.d

Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine br.

124/2013, 105/2015), te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i

stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog stanja više od tisuću

ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Dosad je u ovu ekološku

mrežu uključeno oko 28000 područja na gotovo 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom

očuvanih područja u svijetu. Natura 2000 se temelji na EU direktivama (Direktiva o pticama -

Directive 2009/147/EC i Direktiva o staništima - Council Directive 92/43/EEC), područja se biraju

znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja tim područjima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u

njima žive.


***********************************************************************



Direktiva o pticama (Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga

2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010.)

Ova direktiva donesena je s ciljem dugoročnog očuvanja svih divljih ptičjih vrsta i njihovih važnih

staništa na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano

djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na sve ptice koje redovito obitavaju na prostoru

zemalja članica, a za 181 ptičju vrstu zahtijeva očuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za

njihov opstanak. Također se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorištavanje,

prodaja ili komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Načinjene su određene iznimke radi sporta i lova, a

dopušta se članicama učiniti iznimke u slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za

sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine

zemlje obvezne su utvrditi i zaštiti dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih područja za zaštitu

ptičjih vrsta iz Dodatka I Direktive - SPA područja (Special Protection Areas - Područja posebne

zaštite) koja postaju sastavni dio Natura 2000. U zemljama EU ukupno je proglašeno 5 288 SPA

područja koja zauzimaju površinu od 537 130.89 km2 kopna, te 1 031 morsko SPA područje na

površini od 180 192.52 km2 (Izvor: European Commission, NATURA 2000 Barometer, December

2014.).

Direktiva o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih

staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.)

Cilj ove direktive je doprinijeti očuvanju bioraznolikosti članica EU kroz zaštitu prirodnih staništa i divlje

flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke mreže područja Natura

2000. Mrežu Natura 2000 čine područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o pticama (SPA), kao i

područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o staništima - SCI područja (Sites of Community

Importance - Područja od značaja za Zajednicu), odnosno SAC područja (Special Areas of

Conservation - Posebna područja očuvanja). Ulaskom u EU države članice predaju Europskoj

komisiji nacionalnu listu predloženih SCI područja (pSCI) koja, nakon stručnog vrednovanja, Europska

komisija službeno proglašava. Nakon proglašenja SCI područja zemlje članice kroz šest godina

moraju utvrditi mjere očuvanja, odnosno uspostaviti sustave upravljanja ovim područjima i proglasiti ih

SAC područjima. Ova područja (SCI/SAC) značajna su za očuvanje ugroženih vrsta (osim ptica) i

stanišnih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive. Kod odabira područja u obzir se uzimaju

isključivo znanstveni kriteriji odnosno zahtjevi. Prilikom upravljanja područjima Natura 2000, osim

znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne

značajke. Zaštita područja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata te

provođenjem mjera očuvanja kroz zakonodavne propise, ugovorne i druge aranžmane s vlasnicima i

korisnicima zemljišta te, ukoliko je potrebno, kroz zasebne planove upravljanja. Nove članice EU na

dan pristupa moraju predati popis predloženih područja za Natura 2000 s odgovarajućom bazom

podataka o svakom pojedinom području. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je

utvrditi područja ekološke mreže, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zaštititi, a vrste na

Dodatku V uživaju status zaštićenih vrsta čije se populacije smiju iskorištavati uz odgovarajući nadzor.

http://www.cro-nen.hr/pdf/HD%20ext%20annex.zip


***********************************************************************



U zemljama EU trenutno je proglašeno ukupno 22 888 SCI područja (područja važnih za divlje svojte

osim ptica i stanišne tipove) koja zauzimaju površinu od 601 633.72 km2 kopna, te 2 313 morskih SCI

područja na površini od 245 859.30 km2 (Izvor: European Commission, NATURA 2000 Barometer,

December 2014.).

Članak 6. Direktive o staništima propisuje obvezu ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji

sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili zahvatima može imati značajan negativni utjecaj na ciljne

vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže Natura 2000. Sukladno Direktivi o staništima,

postupak ocjene prihvatljivosti primjenjuje se i na područja izdvojena u mrežu sukladno Direktivi o

pticama (tzv. SPA područja). Pri tome nije važan smještaj zahvata, odnosno je li zahvat smješten u

samom Natura 2000 području ili izvan njega, mogući utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove je taj koji

„pokreće“ postupak ocjene prihvatljivosti.

Budući da se svako Natura 2000 područje u mrežu uključuje s ciljem očuvanja određenih vrsta i

stanišnih tipova, u postupku ocjene prihvatljivosti utvrđuje se utjecaj plana ili zahvata upravno na one

vrste i stanišne tipove zbog kojih je područje uključeno u mrežu.

Temeljem članka 24. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) za sve planove,

programe i zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost

područja ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Ukoliko se u postupku ocjene prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč predviđenim mjerama

ublažavanja, ima značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišnih tipova Natura 2000 područja,

zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alternativna rješenja, ovakav zahvat moguće je dopustiti

u slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes (uključujući i onaj socijalne i gospodarske

naravi), uz obvezu provedbe odgovarajućih kompezacijskih uvjeta.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne

novine br. 124/2013, 105/2015) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna

za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna

područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove -

POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih

staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Tablica 10. Područja ekološke mreže RH na području Općine Bilje

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)

R.br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice - POP

(Područja posebne zaštite - SPA) Podunavlje i donje Podravlje HR1000016

2.

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS

(Područja od značaja za Zajednicu - SCI)

Kopački rit HR2000394

3. Donji tok Drave HR2001308

4. Dunav - Vukovar HR2000372

5. Dunav S od Kopačkog rita HR2001309

6. Biljsko groblje HR2000728


***********************************************************************



Svi podaci (tekstualni i vektorski) o područjima ekološke mreže Republike Hrvatske (ekološke mreže

Europske unije Natura 2000) dostupni su na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode

odnosno internetskoj stranici http://www.iszp.hr.

U prilozima Plana nalaze se opisi područja ekološke mreže RH na području Općine Bilje,

sukladno Prilogu III. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/2013, 105/2015).

Mjere zaštite:

Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja

značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama

za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine br. 15/2014).

Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne

tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.

stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13). Od zahvata koji mogu imati negativan

utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije

vodotoka, hidroelektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje

i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i

melioracijske zahvate, pristaništa, golf igrališta i razvoj turističkih zona.

6.1.5. Posebne smjernice za zaštitu prirodnih vrijednosti

Članak 271.e Uz prije iskazane smjernice za mjere zaštite prirodnih vrijednosti, ovom prilikom ističemo odrednice

vezane uz eventualno planiranje golf igrališta na području Općine Bilje.

Mogući utjecaji eventualnog planiranja golf igrališta na prirodne vrijednosti

Poznato je kako se u tehnologiji održavanja golf terena travnjaci održavaju intenzivnim korištenjem

pesticida i gnojiva. Te tvari sa golf terena uslijed ispiranja travnjaka kišom, eventualnih ispusta

ocjednih voda ili procjeđivanjem vode kroz podzemlje, vrlo lako mogu doći u vodotoka i mora. Pesticidi

koji dođu u vodu ulaze u životne cikluse organizama, što u konačnici dovodi do slabljenja i ugibanja tih

organizama, a učinak je izraženiji na organizme koji se nalaze pri vrhu hranidbenog lanca radi

akumulirane veće koncentracije tih pesticida. Posljedica korištenja je gnojiva eutrofikacija koja mijenja

fizikalno – kemijsku kvalitetu vode te dovodi do pojačanog razvoja algi i biljaka i time mijenja stanišne

uvjete za život organizama, u ovom slučaju ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže

RH.

Golf igrališta zauzimaju velike površine prirodnih staništa, autohtone biljke zamijenjuju se umjetno

zasađenom alohtonom travom koja više ne pruža potrebno stanište dotad prisutnim životinjskim

vrstama, čime se osiromašuje cjelokupna bioraznolikost područja. Veliki problem izgradnje golf

http://www.iszp.hr/


***********************************************************************



igrališta predstavlja i utrošak velike količine vode za potrebe navodnjavanja zelenih površina golf

igrališta.

Formiranje golf igrališta iziskuje značajne tehničko-građevinske zahvate u prirodni prostor, pri čemu

korištenje mehanizacije direktno utječe na vegetaciju i tlo, ponajprije uklanjanjem i/ili oštećivanjem

biljnog pokrova i mijenjanjem morfoloških karakteristika terena, a svakako treba istaknuti i stalnu

opasnost od incidenta odnosno zagađenja okoliša uslijed havarije radnih strojeva i/ili manipulacije

uljima, mazivima, pogonskim gorivom i drugim štetnim tvarima.

Sa stanovišta potrebe za vodom ali i drugih potencijalnih utjecaja (gnojiva, pesticidi, nestanak staništa

za biljke i životinje i dr.) trebaju se sagledavati i kumulativni utjecaji s drugim zahvatima na širem

području (npr. intenzivna poljoprivreda i sl.).

Članak 142.

U članku 272., stavku 1. briše se alineja 1.

Članak 143. U članku 274., stavku 1., alineji a) u odjeljku pod naslovom ''Graditeljski sklop'', dodaje se alineja 2., koja glasi: ''- Zlatna greda, pustara Zlatna greda, kraj Bilja.'' U odjeljku pod naslovom: ''Civilna građevina'' dodaje se novi stavak 2., koji glasi: ''- Vardarac, tršćara u Ulici Š-Petefija 18.'' U odjeljku, pod naslovom: ''Arheološki lokalitet'' alineje 1.-8. mijenjaju se i glase: ''- Bilje, ''Rimska cesta'', antičko arheološko nalazište, - Kopačevo, ''Mali Sakadaš'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište, - Kopačevo, ''Čarda i dr.'', antičko arheološko nalazište, - Lug, ''Lug'', prapovijesno, antičko i srednjevjekovno arheološko nalazište, - Lug, ''Silađ-okrajak'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište, - Lug, ''Utrina-Četelvelđ'', prapovijesno arheološko nalazište, - Vardarac, ''Kenderfeld'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište, - Vardarac, ''Selefeldek'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište.''

Članak 144. Naslov iznad članka 279., se mijenja i glasi: ''7. GOSPODARENJE OTPADOM''.


***********************************************************************



Članak 145. Članak 279., se mijenja i glasi: ''Planom gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije se na području Općine Bilje planira izgradnja reciklažnih otoka, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevinskog otpada, postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla.''

Članak 146. Članak 280., se mijenja i glasi: ''Reciklažni otoci se opremaju u skladu s planom gospodarenja otpadom. Reciklažni otoci se mogu graditi/postavljati unutar površina javne namjene ili na zasebnoj građevnoj čestici. Reciklažni otoci smješteni unutar uličnog profila ne smiju biti smješteni unutar polja preglednosti raskrižja.''

Članak 147. Članak 281., se mijenja i glasi: ''Mini reciklažno dvorište i reciklažno dvorište građevnog otpada smještaju se unutar građevinskih područja naselja gospodarske namjene i/ili izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene na zasebnoj građevnoj čestici, ograđena i opremljena potrebnim infrastrukturnim priključcima. Širina kolnika u uličnom profilu građevne čestice na kojoj se grade građevine iz prvog stavka mora udovoljiti prometu kamiona, odnosno omogućiti dvosmjerni promet i biti minimalne širine 5,0 m. Pristup do građevne čestice mora biti širine minimalno 3,5 m. Na građevnoj čestici nužno je osigurati potrebni manevarski prostor u svrhu postavljanja, pražnjenja i održavanja kontejnera za otpad. Minimalna širina građevne čestice je 6,0 m, a minimalna površina 500 m². Za gradnju građevina iz prvog stavka primjenjuju se uvjeti gradnje građevina PPUT djelatnosti. Na građevnoj čestici se mora osigurati kontrolirano prikupljanje oborinske vode te zbrinjavanje iste na lokalno prihvatljiv način.''

Članak 148. Članak 282., se mijenja i glasi: ''Rashladni kontejner za otpad životinjskog porijekla postavlja se unutar mini reciklažnog dvorišta ili na neku drugu odgovarajuću lokaciju, osim na površine javne namjene. U slučaju smještaja rashladnog kontejnera izvan reciklažnih dvorišta na ostalim površinama, nužno je osigurati mogućnost priključka na infrastrukturne sustave, te manipulativne površine za pristup vozila za postavljanje i pražnjenje rashladnih kontejnera. Unutar građevne čestice rashladni kontejner mora biti odmaknut od regulacijske linije minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 3,0 m.''


***********************************************************************



Članak 149. Članak 283., se mijenja i glasi: ''Unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je gradnja građevina u sustavu gospodarenja otpadom prema uvjetima iz ovog Plana, osim građevina za trajno odlaganje otpada bilo koje vrste, kao i građevine za skladištenje otpada na vrijeme preko 6 mjeseci, prema posebnom propisu.''

Članak 150. Članak 284., se mijenja i glasi: ''Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta planirana je sanaciju kojom se zemljište privodi namjeni prije onečišćenja ili namjeni utvrđenoj odredbama ove Odluke.''


Članak 152. U članku 290., alineji c), podalineja 2. se briše.

Članak 153. Iza članka 300., dodaju se novi naslovi i tri nova članka 300a.-300.c koji glase: ''B) SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA ČIJA SE IZRADA I

DONOŠENJE ODREĐUJU OVIM PLANOM

1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA''

Članak 300.a Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja Općine Bilje, PPUO Bilje utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO):

Park prirode ''KOPAČKI RIT'' (izrađen) Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskom prikazu br. 3.B.

b) Urbanistički plan uređenja (UPU):

1. Naselja Bilje (izrađen)


***********************************************************************



Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskom prikazu br. 3.B i 4.A. 2. Ugostiteljsko-turističke namjene ''STARA CINOTA'', Bilje. Granica obuhvata Plana je

prikazana na kartografskim prikazima br. 3.B i 4.A. 3. Golf igrališta. Granica obuhvata Plana prikazana na kartografskim prikazima 3.B i

4.N. 4. ''JUG'', Kopačevo. Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskim prikazima

br. 3.B i 4.B. 5. ''SJEVER'', Vardarac. Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskim

prikazima br. 3.B i 4.G. 6. Sportsko-rekreacijske namjene ''JUGOZAPAD'', Vardarac. Granica obuhvata Plana je

prikazana na kartografskim prikazima br. 3.B i 4.G.

Članak 300.b Način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje za Park prirode ''Kopački rit'' i naselje Bilje se utvrđuju prema važećem PPPPO i UPU naselja Bilje.

Članak 300.c Za UPU-a iz članka 300.a, i 300.b, točke 2. i 6., propisuju se sljedeće smjernice: - u obuhvatu tih planova mogu se graditi: ugostiteljsko-turističke građevine, sportsko-

rekreacijske građevine, građevine mješovite namjene i građevine u njihovoj funkciji te pomoćne, prometne i infrastrukturne građevine.

- za navedene građevine su važeći uvjeti iz odredbi članka 96.-103., 118.-139., 197.-207., 224.-269. ove Odluke.

Za UPU-a iz članka 300.a i 300.b, točke 4. i 5. propisuju se sljedeće smjernice: - u obuhvatu tih planova mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i

društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti (poslovne i ugostiteljsko-turističke), sportsko-rekreacijske građevine, građevine mješovite namjene te pomoćne, prometne i infrastrukturne građevine.

- za navedene građevine su važeći uvjeti iz odredbi članka 24-74., 85.-103., 124.-129., 134.-142., 197-207., 224.-269., ove Odluke.

Članak 154. Naslov iznad članka 301., mijenja se i glasi: ''10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA''

Članak 155. Članci 301.-303., se brišu.

Članak 156. Naslov iznad 304., se briše.


***********************************************************************



Članak 157.

Naslov iznad članka 307., i naslov iza članka 309., te odredbe članka 307-310. se brišu. III. ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 158.

Do sada važeći kartografski prikazi u cijelosti se stavljaju izvan snage, sukladno Odredbama ove Odluke.

Članak 159. Odredbe ove Odluke ne primjenjuju se na sve postupke za zahvate u prostoru na česticama koje su u obuhvatu ovog Plana, a koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Plana. Isti postupci dovršit će se po odredbama Plana koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Članak 160. Plan izrađen je u (6) šest primjeraka koji se imaju smatrati izvornikom od čega se 1 (jedan) nalazi u pismohrani Izrađivača Plana.

Uvid u Plan može se izvršiti na adresi Općina Bilje, K. Zvonimira 1b, Jedinstveni upravni odjel te na službenoj stranici Općine Bilje ( www.bilje.hr) .

Članak 161. Sukladno članku 113. stavak 3., Zakona o prostornom uređenju (‘’Narodne novine’’ broj 153/13), izvršiti će se objava pročišćenog teksta Odredbi za provedbu Prostornog plana i grafičkog dijela Prostornog plana, najkasnije u roku od 30. dana od stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 162. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana po objavljivanju u "Službenom glasniku'' Općine Bilje.

KLASA: 350-04/16-01/1 UR. BROJ: 2100/02-01-16-1 Bilje,22.02.2016.g.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: Igor Ružička,mag.iur.v.r. **********************************************


***********************************************************************



3.

Na temelju članka 34. Statuta Općine

Bilje („Službeni glasnik“ Općine Bilje, 5/13. i

3/14), Općinsko vijeće Općine Bilje na svojoj

22. sjednici od 22. veljače 2016.godine

donijelo je

ODLUKU o pripremi dokumentacije i provedbi

postupka

javne nabave radova na izgradnji građevine:

cesta u Livadskoj ulici u Lugu

I.

Zadužuje sa Načelnik Općine Bilje da u

svojstvu naručitelja osnuje povjerenstvo i

provede postupak javne nabave radova na

izgradnji građevine: cesta u Livadskoj ulici u

Lugu, sklopi potrebne ugovore i izvrši isplate

sukladno potpisanom ugovoru.

Načelnik je dužan izvijestiti Općinsko vijeće o

potpisanom ugovoru.

II.

Sredstva potrebna za provedbu ove Odluke

planirana su u Proračunu Općine Bilje za

2016.godinu, na stavci 421, u Programu gradnje

objekata i uređaja komunalne infrastrukture za

2016.godinu.

III.

Ova Odluka će se objaviti u „Službenom

glasniku“ Općine Bilje.

KLASA: 340-03/10-01/1

URBROJ: 2100/02-01-16-15

Bilje, 22. veljače 2016. godine

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BILJE

PREDSJEDNIK

Igor Ružička, dipl. iur.v.r.

**************************************

4.

Temeljem članka 34. Statuta Općine Bilje

(„Službeni glasnik“ br: 5/13. i 3/14.) Općinsko

vijeće Općine Bilje, na svojoj 22. sjednici

održanoj dana 22. veljače 2016.g. donosi

ZAKLJUČAK

o potpisivanju Sporazuma o sufinanciranju

projekta

Rekonstrukcija prometnih površina u

Centru Vardarca

I.

Općina Bilje potpisat će sa Upravom za ceste

Osječko-baranjske županije Sporazum o

sufinanciranju projekta Rekonstrukcije

prometnih površina u centru Vardarca ( u

daljem tekstu: Sporazum).

Osnovni ciljevi Sporazuma su uspostava

poslovne suradnje na unapređenju prometne

sigurnosti i funkcionalnosti županijske i

nerazvrstanih cesta u naselju Vardarac, kroz

provođenje projekta, koji je predmet suradnje i

sufinanciranje, realizacija projekta sa svrhom

osiguranja brže, bolje i sigurnije prometne

povezanosti te sigurniji i brži protok ljudi i roba

središtem Vardarca, raspodjela prava i obveza

na provođenju projekta te način korištenja i

upravljanja.

II.

Ovlašćuje se načelnik da u ime Općine Bilje

potpiše Sporazum iz članka I. ovog Zaključka.

III.

Ovlašćuje se načelnik da u ime Općine Bilje

potpiše ugovore proizašle iz provedenog

postupka javne nabave radova/roba/usluga za

provođenje projekta iz Sporazuma.


***********************************************************************



Ovlašćuje se načelnik da sukladno članku 7.

Sporazuma izvrši plaćanja, po podnesenim

zahtjevima Uprave za ceste Osječko-baranjske

županije, za uplatu dijela koji pripada Općini

Bilje.

IV.

Prijedlog Sporazuma prilaže se ovom

Zaključku i čini njegov sastavni dio.

V.

Ova Zaključak objavit će se „Službenom

glasniku“ Općine Bilje i stupa na snagu danom

objave.

Klasa: 340-03/15-01/1

Urbroj:2100/02-01-16-4

Bilje, 22. veljače 2016.g.


PREDSJEDNIK

Igor Ružička, dipl. iur.v.r.

**************************************

OPĆINA BILJE, sa sjedištem u Bilju, na adresi Kralja Zvonimira 1b, OIB: 23962939458 (MB:2554933), koju zastupa načelnik, Željko Cickaj, iur. (u nastavku: Općina) i UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE sa sjedištem u Osijeku, na adresi Vijenac Ivana Meštrovića 14 e, OIB: 41141753016 (MB: -01281127), koju zastupa ravnatelj, Tihomir Glavaš, dipl. ing građ. (u nastavku: Uprava) sklopili su dana _______________2016. godine slijedeći

SPORAZUM O SUFINANCIRANJU PROJEKTA

REKONSTRUKCIJA PROMETNIH POVRŠINA

U CENTRU VARADRCA

Predmet Sporazuma

Članak 1. (1) Ovim Sporazumom se utvrđuju zajednički interesi na provođenju rekonstrukcije građevine infrastrukturne namjene, prometnog sustava cestovnog prometa - Projekta rekonstrukcije prometnih površina u centru Vardarca, kroz suinvestiranje Projekta, način osiguranja sredstava za njegovo provođenje, te način provođenja postupka javne nabave, kao i drugi odnosi između strana u Sporazumu. (2) Rekonstrukcije prometnih površina u centru Vardarca provodit će se u naselju Vardarac, na području Općine Bilje u 2016. godini u opsegu prema tehničkoj dokumentaciji - Glavnom građevinskom projektu REKONSTRUKCIJA PROMETNIH POVRŠINA U CENTRU VARDARCA, zajedničke oznake projekta: REN-9-16/2015, broj projekta: 9/2015, iz svibnja 2015.g. izrađen od strane Rencon-a d.o.o. iz Osijeka, I. Mažuranića 8, po glavnom projektantu Petru Marijanoviću, mag.ing.aedif., sukladno građevinskoj dozvoli Klasa: UP/I-361-03/15-01/30, Urbroj: 2158/1-01-13-01/03-15-7 od 29.09.2015. godine i osiguranim sredstvima. Glavni projekt broj: 9/2015 sastoji se od dvije Mape: MAPE I. – Građevinski projekt županijske ceste, autobusnih ugibališta i parkirališta uz županijsku cestu, i MAPE II. – Građevinski projekt lokalne i servisne ceste, parkirališta, pješačkih staza i oborinske odvodnje. Ciljevi


***********************************************************************



Članak 2. (1) Glavni ciljevi ovoga Sporazuma su:

- uspostava poslovne suradnje na unapređenju prometne sigurnosti i funkcionalnosti županijske i nerazvrstanih cesta u naselju Vardarac, kroz provođenje rekonstrukcije iz prethodnog članka, predmet koje su rekonstrukcija prometnih površina u Ulici Šandora Petefija i Ulici Košut Lajoša u centru Vardarca. Prometne površine koje su predmet rekonstrukcije u nadležnosti su dvaju investitora, i to: Uprave za ceste Osječko-baranjske županije (županijska cesta Ž-4042, autobusna ugibališta, parkirališna mjesta uz županijsku cestu) i predmet su MAPE I. te Općine Bilje (lokalna cesta u Ulici Košut Lajoša, servisna cesta, pješačke staze, parkirališta i oborinska odvodnja) i predmet su MAPE II.

- raspodjela prava i obveza na rekonstrukciji infrastrukture iz prethodnog stavka i to na način da su Općina i Uprava suinvestitori i nositelji investitorskih prava ukupnih radova rekonstrukcije sukladno izdanoj građevinskoj dozvoli i Glavnom projektu iz čl. 1. ovog Sporazuma, tako da će Uprava izvršavati investitorska prava, a Općina će osigurati sufinanciranje radova iz MAPE II., odnosno onih koji se odnose ili su u svezi sa rekonstrukcijom infrastrukture u nadležnosti Općine, s tim da će se nakon dovršetka, obnovljena infrastruktura nastaviti koristiti u postojećem režimu korištenja i upravljanja, odnosno županijskim cestama izgrađenim po ovom Sporazumu upravljat će Uprava, a nerazvrstanim cestama i javnim površinama Općina.

- realizacijom rekonstrukcije i puštanja

u uporabu županijske ceste Ž-4042 i nerazvrstane ceste u Ulici Košut Lajoša i servisne ceste, pješačkih staza, parkirališta, autobusnih ugibališta te oborinske odvodnje sa svrhom osiguranja stanovništvu usluge bolje, brže i sigurnije prometne povezanosti sa ostalom putnom mrežom naselja Vardarac i šire te sigurniji i brži protok ljudi i roba središtem Vardarca.

Utvrđenja

Članak 3.

(1) Strane iz ovog Sporazuma suglasno utvrđuju:

- da je Općina Bilje jedinica lokalne samouprave koja je, sukladno važećim zakonskim propisima, vlasnik nerazvrstanih cesta i da je nadležna za upravljanje i održavanje javnim površinama kao komunalnom infrastrukturom na području općine Bilje,

- da je Uprava za ceste Osječko-

baranjske županije pravna osoba koju je osnovala Osječko-baranjska županija za obavljanje djelatnosti kojima se osigurava upravljanje županijskim i lokalnim cestama na području Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: Županija).

Načela suradnje i ostvarenja Projekta

Članak 4.


***********************************************************************



(1) Sporazumne strane suglasno utvrđuju da su nositelji investitorskih prava Projekta - Uprava i Općina kao suinvestitori. (2) ) Sporazumne strane suglasno utvrđuju da će vođenje Projekta i izvršenje investitorskih ovlasti po ovom Sporazumu izvršiti Uprava. (3 Sporazumne strane će surađivati na načelu solidarnosti te udruživanja sredstava za ulaganja u Projekt iz članka 1. ovog Sporazuma. Financiranje

Članak 5. (1) Sredstva (sa uključenim PDV-om) potrebna za izvođenje radova, vršenje stručnog nadzora i ostalih stručnih poslova na rekonstrukciji prometnih površina u centru Vardarca osiguravaju se kako slijedi:

- Uprava osigurava za financiranje troškova radova iz MAPE I. ( županijska cesta Ž- 4042, autobusna ugibališta, parkirališna mjesta uz županijsku cestu ) iznos od:

1.260.000,00 kuna

(slovima: milijundvjestošezdesettisućakuna)

- Općina osigurava za financiranje troškova radova iz MAPE II. ( nerazvrstana (lokalna) cesta u Ulici Košut Lajoša, servisna cesta, pješačke staze, parkirališta i oborinska odvodnja) iznos od:

1.800.000,00 kuna

(slovima: milijunosamstotisućakuna)

(2) Točan iznos sufinanciranja svake sporazumne strane utvrdit će se posebnim ugovorom, nakon provedenog postupka javne nabave, razmjerno izvršenju ugovora za nabavu proisteklih iz ovog Sporazuma. (3) Na dan sklapanja ovog Sporazuma Općina upravlja te će i nadalje nastaviti upravljati nerazvrstanim cestama i javnim površinama, a Uprava, županijskim i lokalnim cestama na području zahvaćenom Projektom. Provođenje postupka javne nabave radova

Članak 6.

(1) Sporazumne strane su suglasne da Uprava kao Naručitelj, u suradnji s Općinom, provede postupke javne nabave radova/roba/usluga za potrebe provođenja Projekta iz članka 1. ovog Sporazuma. (2) Radna skupina ovlaštenih predstavnika Naručitelja za pripremu i provođenje postupka javne nabave radova osnovat će se u slijedećem sastavu:

- 2 predstavnika Uprave,

- 1 predstavnik Općine. Način plaćanja

Članak 7.

(1) Sporazumne strane su suglasne da će se plaćanje izvršiti samo za izvršene radove i usluge iz članka 1, stavka 2. ovog Sporazuma i to samo ako su uredno


***********************************************************************



dostavljeni računi, odnosno privremene i okončana situacija. (2) Uredno dostavljeni računi, odnosno privremene i okončana situacija su oni uz koje su priložene specifikacija izvršenih radova, usluga i ugrađene opreme, te koji su ovjereni od strane nadzornog inženjera i ovlaštene osobe Uprave za ceste. Ovjerom se potvrđuju izvedeni radovi i usluge, odnosno isporuka opreme.

(3) Svi računi/situacije u svezi radova, roba i usluga na realizaciji Projekta iz članka 1. ovog Sporazuma ispostavljat će se Upravi koja će podnijeti zahtjev Općini za plaćanje dijela računa/situacije, sve sukladno posebnom ugovoru. Poslovanje te odnosi do dovršenja rekonstrukcije i puštanja u uporabu

Članak 8.

(1) Potpisom ovog Sporazuma Općina izričito ovlašćuje Upravu kao naručitelja, na sklapanje ugovora, ishođenje odobrenja, dozvola i drugih pravnih akata te na preuzimanje obveza po istima u svezi s ostvarenjem Projekta iz članka 1. ovog Sporazuma. Tehnički pregled i uporaba

Članak 9.

(1) Općina Bilje, potpisom ovog Sporazuma izričito ovlašćuje Upravu kao naručitelja, da ishodi sve potrebite dozvole, suglasnosti, odobrenja i sl. za dovršetak rekonstrukcije i uporabu predmetnih objekata.

(2) Uprava, Općina, stručni nadzor i izvođač radova će nakon završenih radova zapisnički izvršiti primopredaju rekonstruiranih objekata na način da će Općina Bilje preuzeti na upravljanje, korištenje i održavanje nerazvrstane ceste i javne površine, a Uprava će preuzeti na upravljanje, korištenje i održavanje županijsku cestu iz Projekta. Povrede Sporazuma

Članak 10.

(1) Sporazumne strane se obvezuju donijeti sve potrebne odluke na način da se utanačenja provedu u cijelosti kako je određeno ovim Sporazumom i u skladu sa važećim zakonskim propisima. (2) Sporazumna strana koja povrijedi bilo koju obvezu iz ovog Sporazuma dužna je naknaditi svu time prouzročenu štetu, drugoj sporazumnoj strani. (3) Sporazumne strane se obvezuju da će eventualne sporove koji mogu proizaći iz ovog Sporazuma sporazumno riješiti. (4) Nakon provedenog postupka dogovaranja, u slučaju nemogućnosti postizanja sporazumnog rješenja, za sve sporove iz ovog Sporazuma, ugovara se nadležnost stvarno nadležnog suda u Osijeku.

Završna utanačenja

Članak 11.

(1) Kasnije izmjene i dopune ovog Sporazuma valjane su samo ako su sklopljene pisanim putem, neovisno o tome radi li se o bitnim ili sporednim pitanjima. Usmene pogodbe o bilo kojem pitanju nemaju učinka.


***********************************************************************



(2) Na odnose između sporazumnih strana u svemu ostalom što nije regulirano odredbama ovog Sporazuma primjenjivat će se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.

(3) Ovaj Sporazum je sastavljen je u 4 izvorna primjerka, od kojih svaka strana zadržava po 2 primjerka. (4) Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisa od strane ovlaštenih predstavnika obje strane. U znak prihvata, ovlašteni predstavnici strana u Sporazumu, isti niže potpisuju. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije RAVNATELJ

___________________________________ Tihomir Glavaš, dipl.ing.građ. Općina Bilje NAČELNIK

___________________________

Željko Cickaj, iur.

KLASA:340-03/15-01/1

URBROJ: 2100/02-02-16-

Broj:

**************************************

5.

Na temelju članka 34. Statuta općine

Bilje („Službeni glasnik“ Općine Bilje, broj:

05/13. i 03/14.) i Odluke o izvršenju proračuna

Općine Bilje Općinsko vijeće Općine Bilje na

svojoj 22.sjednici održanoj dana 22.veljače

2016. godine donijelo

ZAKLJUČAK

o kapitalnoj pomoći za izgradnju

kanalizacijske mreže u naselju Kopačevo i

spojnog cjevovoda Kopačevo-Bilje

I

Odobrava se kapitalna pomoć tvrtki

Vodoopskrba d.o.o. u visini od 20% od

vrijednosti izgradnje objekata vodoopsbe i

odvodnje naselja Kopačevo prema Planu

upravljanja vodnim građevinama za

vodoopskrbu i odvodnju u 2016.g. i 2017.g., a

prema kojemu je predviđen iznos od

14.900.000,00 kn za izgradnju sustav otpadnih

voda naselja Kopačeva

II

Kapitalna pomoć upotrijebiti će se za radove

prema građevinskoj dozvoli KLASA:UP/I-361-

03/14-01/611, URBROJ:2158/1.01.13-01/3-

16.07ŽK od 14.01.2016. sukladno

Ugovorima o sufinanciranju građenja vodnih

građevina sklopljenim sa Hrvatskim vodama

kojima je obuhvaćena izgradnja objekata iz

točke I. ovog Zaključka.

Daje se ovlaštenje općinskom načelniku da

prati, nadzire i donese odgovarajuće odluke te

izvrši potrebne uplate radi provedbe projekta i

realizacije izgradnje odvodnje Kopačeva.

III

Posebnom odlukom uredit će se, a u skladu sa

Zakonm o vodama, Zakonom o komunalnom

gospodarstvu, Zakonom o trgovačkim

društvima, Društvenim ugovorom o

preoblikovanju Javnog poduzeća Vodoopskrba

p.o. u društvo s ograničenom odgovornošću te

sukladno važećim zakonskim i podzakonskim

propisima, način uplate te povećanje temeljnog

kapitala Vodoopskrbe d.o.o za ulaganja koja su

izvršena uplatom novcu ili ulaganjem stvari ili

prenošenjem prava u vodne građevine na

području Općine Bilje.

IV

Sredstva za provođenje ovog Zaključka

osigurana su u Proračunu Općine Bilje za


***********************************************************************



2016. godinu na stavci 386 – Kapitalne pomoći

i u Programu uređenja ruralnog prostora

izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture

vezane za poljoprivredu i akvakulturu na stavci

386 – Kapitalne pomoći.

V

Ovaj Zaključak objaviti će se u „Službenom

glasniku“ Općine Bilje, a stupa na snagu danom

objave.

KLASA: 402-07/12-01/8

URBROJ: 2100/02-02-16-

Bilje, 18. veljaače 2016. godine


PREDSJEDNIK

Igor Ružička, mag. iur.v.r.

**************************************

6.

Na temelju članka 20. stavka 1. Zakona

o održivom gospodarenju otpadom (Narodne

novine, broj: 94/13) i članka 34. Statuta Općine

Bilje ( “Službeni glasnik” Općine Bilje, broj

5/13 i 4/14), Općinsko vijeće Općine Bilje na

22. sjednici, dana 22.02. 2016.g. usvojilo je

IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PLANA

GOSPODARENJA OTPADOM NA

PODRUČJU

OPĆINE BILJE U 2015. GODINI

Obveza izrade Plana gospodarenja

otpadom za općinu bila je određena člankom

11. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06,

110/07, 60/08 i 87/09), prema kojem Plan

donosi Općinsko vijeće za razdoblje od osam

godina.

Plan gospodarenja otpadom u općini Bilje

za razdoblje 2008.-2015. Općinsko vijeće

usvojilo je na 18. sjednici 06. ožujka 2008.

godine. Objavljen je u Službenom glasniku br.

1/08.

Sukladno Zakonu o održivom

gospodarenju otpadom (NN 94/13) rok za

dostavu Izvješća o izvršenju Plana nadležnim

institucijama je 31. ožujka. Istim Zakonom je

skraćen i vremenski period za koji se donosi

Plan gospodarenja otpadom sa osam na šest

godina.

Zakonom o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13), člankom 174. određeno je

da Planovi koji su doneseni do stupanja na

snagu ovog Zakona ostaju na snazi do isteka

roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u

suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i Plana.

1. Sakupljanje komunalnog otpada

Komunalni otpad na području Općine Bilje

temeljem koncesije sakuplja i odvozi

poduzeće Baranjska čistoća d.o.o. za

održavanje čistoće i odlaganje komunalnog

otpada, Ulica Republike 11, Beli Manastir.

Odvoz mješovitog komunalnog otpada iz

domaćinstva i privrede obavlja se jedanput

tjedno. Otpad se skuplja i iznosi u kantama

od 120 l, te se odvozi i zbrinjava na

„Gradskom odlagalištu“ komunalnog

otpada Beli Manastir, smještenom na k.č.br.


***********************************************************************



3058, 3059, 3053/2, 3459, 3373, 3060/2 i

3060/1 u k.o. Beli Manastir, gdje je

predviđena, nakon izgradnje regionalnog

centra, pretovarna stanica.

Izgrađena je nova kaseta u sklopu

proširenja odlagališta i početak odlaganja

komunalnog otpada na istu započeo je

sredinom 2015. godine.

Odlagalištem upravlja „Baranjska čistoća“

d.o.o. na temelju Dozvole koja važi do

2017. godine.

Način obračuna troškova skupljanja i

odlaganja komunalnog otpada je volumen

posude (120 l).

Dva puta godišnje (u proljeće i jesen)

organizira se odvoz glomaznog otpada.

Organiziranim skupljanjem otpada iz

domaćinstva obuhvaćeno je 100 %

stanovništva općine Bilje.

Ukupna godišnja količina komunalnog

otpada koja je sakupljena na području

Općine Bilje i deponirana na „Gradskom

odlagalištu“ Beli Manastir tijekom 2015.

godine iznosi 1.119,30 tone miješanog

komunalnog otpada i 120,54 tona

biorazgradivog otpada.

2. Mjere odvojenog skupljanja otpada

2.1. U naseljima općine Bilje ukupno je

postavljeno 9 reciklažnih otoka:

4 u naselju Bilje

2 u naselju Lug

1 u naselju Vardarac

1 u naselju Kopačevo

1 u naselju Kozjak

Svaki reciklažni otok sadrži:

1 spremnik za odvojeno sakupljanje

starog papira (volumen 2m3),

1 spremnik za ambalažno staklo

(volumen 2m3),

1 spremnik za PET ambalažu (volumen

2m3),

1 spremnik za metalnu ambalažu

(volumen 2m3) i

1 spremnik za stare baterije volumena

20 l.

Putem reciklažnih otoka tijekom 2015. godine

odvojeno je skupljeno:

5,08 tona otpadnog papira

4,68 tona ambalažnog stakla

1,51 tone PET-a i

0,76 tona metalne ambalaže

Uslugu pražnjenja spremnika obavlja tvrtka

Unijapapir d.d. za preradu i promet

sekundarnih sirovina, Zagreb, Radnička cesta

22, s kojom je općina Bilje potpisala Ugovor o

međusobnoj suradnji u skupljanju neopasnog

otpada. U 2015. godini za pražnjenje

spremnika utrošeno je 4.124,79 kn iz proračuna

općine Bilje.


***********************************************************************



2.2. Sukladno Zakonu o održivom

gospodarenju otpadom, u 2014. godini uveden

je redoviti odvoz razvrstanog otpada iz

kućanstava i to 12 puta godišnje, odvoz otpadne

ambalaže od papira, kartona i plastike, te 4 puta

godišnje otpadne staklene i metalne ambalaže.

Prikupljanje razvrstanog otpada iz kućanstava u

Općini Bilje vrši „Baranjska čistoća“ d.o.o. te

isti predaje ovlaštenim oporabiteljima.

U 2015. godini u Općini Bilje iz domaćinstava

prikupljeno je:

34,44 tona otpadnog papira

3,444 tona ambalažnog stakla

24,108 tone PET-a i

1,2054 tona metalne ambalaže

Prikupljeni otpad predan je na oporavak:

otpadni papir i karton – „Unijapapir“ Osijek,

plastika – „Lotus 91“ i „Eko flor“, metal –

„Oksid“ i staklo – „Unijapapir“ Osijek.

2.3. Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost u rujnu 2014. godine

Općini Bilje odobreno je sufinanciranje nabave

komunalne opreme – kanti i kompostera.

Nakon provedenog postupka javne nabave 24.

prosinca 2014. godine sklopljen je ugovor sa

tvrtkom Gradatin d.o.o. u iznosu od

1.101.365,00 kn, te je u siječnju 2015. godine

sklopljen ugovor sa Fondom u iznosu od

881.092,00 kn odnosno 80% sufinanciranja

ugovorene cijene komunalne opreme.

Nabavljene su 1722 plave kante za papir i

karton, 1722 žute kante za plastiku, 500

zatvorenih kompostera od 350 l i 500 otvorenih

kompostera od 650 l. Kante su podijeljene

početkom 2015. godine.

2.4. Dva puta godišnje (u proljeće i jesen)

organizira se odvoz glomaznog otpada putem

tvrtke Baranjska čistoća d.o.o.

2.5. Tijekom 2015. godine poslove

prikupljanja i zbrinjavanja lešina pasa i mačaka

prema potrebi obavljala je tvrtka Medicor

d.o.o., zbrinjavanje se odvijalo prema stvarnim

potrebama i na isto je utrošeno 2.117,41 kuna..

3. Sanacija i zatvaranje „divljih“ odlagališta

otpada

Tijekom 2015. godine provođene su kontrole

onečišćenja tla otpadom i utvrđivanje nastalih

onečišćenja te je u mjestu Kopačevu utvrđeno

neovlašteno odlaganje otpada u prirodi koje je

odmah i očišćeno, čišćenje je provedeno u

okviru redovnog poslovanja tvrtke Komunalno

– Bilje d.o.o. kojoj su povjereni komunalni

poslovi na području Općine Bilje.

4. Utrošena financijska sredstva u 2015.

godini

Za sanaciju divljih odlagališta otpada

Općina Bilje utrošila je 2.497,99 kn tijekom

2015. godine iz općinskog proračuna.

Sredstva su utrošena za čišćenje

onečišćenog okoliša i zbrinjavanje otpada

nastalog nelegalnim odlaganjem. Radove


***********************************************************************



sanacije obavilo je Trgovačko poduzeće

Komunalno-Bilje d.o.o. iz Bilja.

Za prikupljanje i zbrinjavanje lešina

2.117,41 kn

Za gospodarenje otpadom Općina Bilje

utrošila je:

4.124,79 kn za trošak pražnjenja

spremnika u sklopu reciklažnih otoka

(usluge izvršene od strane Unijapapira

d.d.)

1.087.699,37 kn za nabavu kanti za

odvojeno prikupljanje otpada u

kućanstvima i konpostere

18.962,20 kn za trošak pražnjenja

kontejnera (volumena 5m3) iz naselja

Tikveš, Zlatna Greda i Bilje (usluge

izvršene od strane Komunalnog – Bilje

d.o.o.).

Ovo Izvješće biti će objavljeno u Službenom

glasniku Općine Bilje .

Klasa: 351-01/10-01/1

Urbroj: 2100/02-01-16-30

Bilje, 22.02. 2016.g.


PREDSJEDNIK

Igor Ružička,dipl.iur.v.r.

**********************************

7.

Temeljem članka 34. Statuta Općine

Bilje ( “Službeni glasnik” Općine Bilje, broj

5/13 i 3/14) i članka 131. Zakona o cestama

(Narodne novine, broj; 84/11, 22/13 i 54/13)

Općinsko vijeće Općine Bilje na 22. sjednici

održanoj 22. veljače 2016.g. donosi

ODLUKU

o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama

Članak 1.

U članku 7. Odluke o nerazvrstanim cestama

(„(„Službeni glasnik“ Općine Bilje, broj

7/13) dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„Popis nerazvrstanih cesta sa nazivima

cesta odnosno imena ulica, sastavni je dio ove

Odluke, a kojeg vodi Jedinstveni upravni odjel

Općine Bilje.

Popis pojedinačnih nerazvrstanih cesta

te izmjene i dopune popisa donosi Načelnik

sukcesivnim usklađivanjem sa službenim

podacima nadležnih tijela za vođenje evidencija

nerazvrstanih cesta“.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od

dana objave u „Službeni glasniku“ Općine

Bilje.

KLASA: 340-03/13-01/1

URBROJ: 2100/02-1-16- 9

Bilje, 22. veljače 2016.g.


PREDSJEDNIK

Igor Ružička,dipl.iur.v.r

**********************************

8.

Na temelju članka 6. stavka 2. Zakona o savjetima

mladih („Narodne novine“ broj 41/14) i članka 34.

Statuta Općine Bilje (»Službeni glasnik“ Općine

Bilje broj: 5/13 I 3/14 ) , Općinsko vijeće Općine

Bilje, na svojoj 22. sjednici održanoj dana

22.02.2016. godine, donijelo je

ODLUKU

o Savjetu mladih Općine Bilje


***********************************************************************



OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Odlukom uređuje osnivanje,

sastav, način i postupak izbora, djelokrug rada,

način financiranja rada i programa, osiguranje

prostornih i drugih uvjeta za rad, način aktivnog

uključivanja mladih u javni život te informiranje i

savjetovanje mladih kao i druga pitanja od značaja

za rad Savjeta mladih Općine Bilje (u daljnjem

tekstu: Savjet mladih).

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci, a imaju

rodno značenje koriste se neutralno i odnose se

jednako na muški i ženski spol.

Članak 2.

Savjet mladih je savjetodavno tijelo

Općinskog vijeća Općine Bilje (u daljnjem tekstu:

Općinsko vijeće) koje se osniva u cilju aktivnog

uključivanja mladih u javni život Općine te

sudjelovanje m ladih u odlučivanju o upravljanju

javnim poslovima od interesa i značaja za mlade.

Mladi, u smislu ove Odluke, su osobe s

prebivalište m i boravištem području Općine Bilje,

u dobi od 15 do 30 godina života.

II. SASTAV, NAČIN I POSTUPAK IZBORA

ČLANOVA SAVJETA MLADIH

Članak 3.

Savjet mladih broji 5 (pet) članova uključujući

predsjednika i zamjenika predsjednika.

Članak 4.

Predsjednik Savjeta mladih čiji je mandat

na isteku obavijestit će Predsjednika Općinskog

vijeća o isteku mandata Savjeta mladih, kako bi

Općinsko vijeće pokrenulo postupak izbora članova

Savjeta mladih.

Postupak izbora pokreće se javnim pozivom

koji se mora objaviti najkasnije u roku od 90 dana

od dana isteka mandata.

Kandidature za članove savjeta mladih i

njihove zamjenike temeljem javnog poziva za

isticanje kandidatura ističu udruge koje su sukladno

statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za

rad s mladima i za mlade, učenička vijeća,

studentski zborovi, pomladci političkih stranaka,

sindikalnih ili strukovnih organizacija u Republici

Hrvatskoj i neformalne skupine mladih.

Kandidati za članove Savjeta mladih i

njihove zamjenike mogu biti osobe koje u trenutku

podnošenja kandidature imaju od navršenih 15 do

navršenih 30 godina života.

Članak 5.

Prijedlozi kandidata za članove Savjeta

mladih i njihove zamjenike podnose se u pisanom

obliku Komisiji za izbor i imenovanje, u roku od 15

dana od dana objave javnog poziva u na web

stranici i oglasnoj ploči Općine Bilje.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži

sljedeće podatke:

- naziv i sjedište ovlaštenog predlagatelja,

- podaci o kandidatu (ime i prezime, datum i godina

rođenja, prebivalište),

- podaci o zamjeniku (ime i prezime, datum i godina

rođenja, prebivalište),

- obrazloženje prijedloga.

Nepravovremeni i nepotpuni prijedlozi neće se uzeti

u razmatranje.

Listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za

izbor u Savjet mladih utvrđuje Komisija za izbor i

imenovanje te se ista objavljuje na web stranici i

oglasnoj ploči Općine Bilje.

Lista kandidata se utvrđuje na način da se

ime i prezime kandidata na listi navodi prema

redoslijedu zaprimljenih prijedloga.

Lista kandidata sadrži:

- naznaku predlagatelja,

- ime i prezime, datum i godinu rođenja kandidata i

njegovog zamjenika.

Članak 6.

Općinsko vijeće je dužno izabrati članove

Savjeta mladih u roku od 60 dana od dana objave

liste kandidata.

Članak 7.

Općinsko vijeće bira članove Savjeta

mladih tajnim glasovanjem na način i po postupku

propisanim Poslovnikom Općinskog vijeća.


***********************************************************************



Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima

ovjerenim pečatom Općinskog vijeća.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata

se navode abecednim redom, a glasuje se na način

da se zaokružuje redni broj ispred prezimena

pojedinog kandidata.

Važeći je onaj glasački listić na kojem su

zaokruženi redni brojevi ispred prezimena najviše 5

kandidata.

Za članove Savjeta mladih su izabrani

kandidati od rednog broja 1. do 5. na rang-listi

dobivenih glasova.

U slučaju da 5. i slijedeći kandidat/i na rang

listi ostvare jednaki broj glasova, izbor među tim

kandidatima se ponavlja na istoj sjednici.

Rezultati glasovanja objavljuju se na web

stranicama i oglasnoj ploči Općine Bilje.

Članak 8.

Članovi Savjeta mladih biraju se na vrijeme

od tri godine

Predsjednika i zamjenika predsjednika

Savjeta mladih biraju članovi Savjeta mladih iz reda

izabranih članova na konstituirajućoj sjednici.

Općinsko vijeće razriješit će člana Savjeta

mladih i prije isteka mandata:

- ako neopravdano ne nazoči 50% od ukupnog

broja sjednica Savjeta mladih tijekom

kalendarske godine,

- na osobni zahtjev

- ako je pravomoćnom sudskom presudom

osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju

dužem od šest mjeseci

- ako postane članom savjeta mladih druge

jedinice lokalne samouprave

Prestankom mandata člana Savjeta mladih prestaje i

mandat njegovog zamjenika.

Članak 9.

Ako se broj članova savjeta mladih spusti

ispod dvije trećine početnog broja, predstavničko

tijelo će provesti postupak dodatnog izbora za

onoliko članova savjeta mladih koliko ih je prestalo

biti članom savjeta mladih prije isteka mandata. Na

postupak dodatnog izbora odgovarajuće se

primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose

na izbor članova savjeta mladih.

Mandat članova savjeta mladih izabranih

postupkom dodatnog izbora traje do isteka mandata

članova savjeta mladih izabranih u redovitom

postupku biranja članova savjeta mladih.

Članak 10.

Predsjednik Savjeta mladih zastupa i

predstavlja Savjet mladih te obavlja druge poslove

utvrđene ovom Odlukom.

Predsjednika Savjeta mladih u slučaju

njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje

zamjenik predsjednika.

Članak 11.

Konstituirajuću sjednicu Savjeta mladih

saziva predsjednik Općinskog vijeća najkasnije u

roku od 30 dana od dana izbora članova Savjeta

mladih, koji sjednicom predsjedava do izbora

predsjednika Savjeta mladih.

Na konstituirajućoj se sjednici, nakon

predlaganja, tajnim glasovanjem bira se

predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta

mladih.

Nakon predstavljanja kandidata prelazi se na

glasovanje.

Glasački listić se sastavlja abecednim redom

prezimena kandidata.

Za predsjednika Savjeta mladih je izabran kandidat

koji je osvojio najveći broj glasova.

U slučaju da dva ili više kandidata ostvare

jednaki najveći broj glasova, ponavlja se izbor

među njima na istoj sjednici.

Ako se u roku od 30 dana od dana

proglašenja službenih rezultata izbora za članove

Savjeta mladih ne izabere predsjednika Savjeta

mladih, Općinsko vijeće objaviti će novi javni poziv

za izbor članova i zamjenika članova savjeta mladih

III. DJELOKRUG I NAČIN RADA SAVJETA

MLADIH

Članak 12.

Članak 12.

U okviru svoga djelokruga Savjet mladih:


***********************************************************************



– raspravlja na sjednicama savjeta mladih o

pitanjima značajnim za rad savjeta mladih, te o

pitanjima iz djelokruga Općinskog vijeća koji su od

interesa za mlade

– u suradnji s predsjednikom Općinskog vijeća

inicira u Općinskom vijeću donošenje odluka od

zna čaja za mlade, donošenje programa i drugih

akata od značenja za unaprjeđivanje položaja

mladih na području Općine Bilje, raspravu o

pojedinim pitanjima od značenja za unaprjeđivanje

položaja mladih na području Općine Bilje, te način

rješavanja navedenih pitanja

– putem svojih predstavnika sudjeluje u radu

Općinskog vijeća prilikom donošenja odluka,

mjera, programa i drugih akata od osobitog

značenja za unaprjeđivanje položaja mladih na

području Općine Bilje davanjem mišljenja,

prijedloga i preporuka o pitanjima i tema od

interesa za mlade

– sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju provedbe

lokalnih programa za mlade, daje pisana očitovanja

i prijedloge nadležnim tijelima o potrebama i

problem ima mladih, a po potrebi predlaže i

donošenje programa za otklanjanje nastalih

problema i poboljšanje položaja mladih

– potiče informiranje mladih o svim pitanjima

značajnim za unaprjeđivanje položaja mladih,

međusobnu suradnju savjeta mladih u Republici

Hrvatskoj, te suradnju i razmjenu iskustava s

organizacijama civilnoga društva i odgovarajućim

tijelima drugih zemalja

– predlaže i daje na odobravanje Općinskom vije ću

program rada popraćen financijskim planom radi

ostvarivanja programa rada savjeta mladih

– po potrebi poziva vijećnike Općinskog vijeća na

sjednice savjeta mladih

– potiče razvoj financijskog okvira provedbe

politike za mlade i podrške razvoju organizacija

mladih i za mlade, te sudjeluje u programiranju

prioriteta natječaja i određivanja kriterija

financiranja organizacija mladih i za mlade

– obavlja i druge savjetodavne poslove od interesa

za mlade.

Članak 13.

Savjet mladih održava redovite sjednice najmanje

jedanput u tri mjeseca.

Sjednice savjeta mladih saziva i njima predsjedava

predsjednik Savjeta mladih.

Predsjednik Savjeta mladih dužan je sazvati

izvanrednu sjednicu Savjeta mladih na prijedlog

najmanje 1/3 članova Savjeta mladih.

Način rada Savjeta mladih te izbor

predsjednika i njegovog zamjenika detaljno se

uređuje Poslovnikom o radu.

Poslovnik o radu Savjet mladih donosi većinom

glasova svih članova.

Članak 14.

Savjet mladih može pravovaljano odlučivati ako je

sjednici nazočna većina članova Savjeta mladih.

Savjet mladih donosi odluke većinom glasova

nazočnih članova, ako ovom Odlukom nije drukčije

određeno.

Član savjeta mladih, odnosno njegov

zamjenik koji je neposredno osobno zainteresiran za

donošenje odluke o nekom pitanju može sudjelovati

u raspravi o tom pitanju, ali je izuzet od

odlučivanja.

Smatra se da je član savjeta mladih

neposredno osobno zainteresiran za donošenje

odluka o nekom pitanju ako se odluka odnosi na

projekt u kojemu osobno sudjeluje ili sudjeluje

pravna osoba u kojoj on ima udio u vlasništvu ili je

član savjeta mladih ujedno i član pravne osobe ili

njezinih tijela upravljanja.

Ako je član savjeta mladih spriječen

sudjelovati na sjednici Savjeta mladih, zamjenjuje

ga njegov zamjenik te pritom ima sva prava i

obveze člana savjeta mladih.

Članak 15.

Savjet mladih može osnivati svoja stalna i

povremen a radna tijela za uža područja djelovanja

te organizirati forume, tribine i radionice za

pojedine dobne skupine mladih ili srodne vrste

problema mladih.

Članak 16.


***********************************************************************



Savjet mladih donosi program rada Savjeta mladih

za svaku kalendarsku godinu.

Program rada Savjet mladih priprema u

suradnji s upravnim odjelima Općine Bilje u čijem

su djelokrugu poslovi vezani uz programske

aktivnosti Savjeta mladih.

Programom iz stavka 1. ovoga članka

utvrđuju se programske i druge aktivnosti, nositelji

pojedinih aktivnosti te rokovi njihova izvršavanja.

Članak 17.

Program rada Savjeta mladih donosi se većinom

glasova svih članova Savjeta mladih.

Ako se programom rada Savjeta mladih za

provedbu planiranih aktivnosti predviđa potreba

osiguranja financijskih sredstava, program rada

mora sadržavati i financijski plan koji mora biti

usklađen s odobrenim financijskim sredstvima za te

namjene u proračunu Općine Bilje.

Program rada Savjet mladih donosi i

podnosi na odobravanje Općinskom vijeću

najkasnije do 30. rujna tekuće godine za sljedeću

kalendarsku godinu.

Članak 18.

Savjet mladih podnosi godišnje izvješće o

svom radu Općinskom vijeću do kraja ožujka teku

će godine za prethodnu godinu.

Godišnje izvješće dostavlja se na znanje

načelniku i objavljuje na mrežnim strancima Općine

Bilje.

IV. SREDSTVA ZA RAD SAVJETA MLADIH

Članak 19.

Financijska sredstva za rad Savjeta mladih

osiguravaju se u Proračunu Općine Bilje na temelju

odobrenog programa rada Savjeta mladih.

Prostor za održavanje sjednica Savjeta

mladih osigurava Općine Bilje. Članovi Savjeta

mladih nemaju pravo na naknadu za rad.

Članovi savjeta mladih imaju pravo na

naknadu troškova prijevoza za dolazak na sjednice

Savjeta mladih u visini cijene autobusne putne karte

kupljene izvan autobusa za relaciju od mjesta

prebivališta/boravišta do mjesta održavanja

sjednice.

Članovi savjeta mladih imaju pravo i na

naknadu drugih putnih troškova neposredno

vezanih za rad u Savjetu mladih u visini stvarnih

troškova

Članak 20.

Stručne i administrativne poslove za

potrebe Savjeta mladih obavlja upravni odjel

Općine nadležan za društvene djelatnosti.

Članak 21.

Općinsko vijeće dostavlja savjetu mladih

sve pozive i materijale za svoje sjednice, te

zapisnike s održanih sjednica u istom roku, kao i

članovima predstavničkog tijela, te na drugi

prikladan način informira savjet mladih o svim

svojim aktivnostima.

Predsjednik Općinskog vijeće po potrebi, a

najmanje svaka tri mjeseca, održava zajednički

sastanak sa savjetom mladih, na kojem se raspravlja

o svim pitanjima od interesa za mlade, te o suradnji

sa Gradskim vijećem i drugim tijelima Općine

Bilje, a inicijativu za sastanak može pokrenuti i

Savjet mladih.

Na zajednički sastanak iz stavka 2. Ovog

članka mogu biti pozvani i drugi članovi Općinskog

vijeća i drugih tijela Općine Bilje kao i stručnjaci iz

pojedinih područja vezanih za mlade i rad s

mladima.

Na prijedlog savjeta mladih Općinsko

vijeće će raspraviti pitanja od interesa za mlade, i to

najkasnije na prvoj sjednici koja će biti sazvana

nakon dana dostave zahtjeva Savjeta mladih.

Predsjednik, zamjenik predsjednika ili drugi

član savjeta mladih kojeg savjet imenuje dužan je

odazvati se pozivima na sjednice predstavničkog

tijela, prisustvovati sjednicama s pravom

sudjelovanja u raspravi, ali bez prava glasa te

dostaviti svaki podatak ili izvještaj koji o pitanju iz

njegova djelokruga zatraži Općinsko vijeće.


***********************************************************************



Članak 22.

Načelnik Općine Bilje najmanje svaka tri

mjeseca ili po potrebi će održati zajednički sastanak

sa Savjetom mladih na kojem će raspraviti o svim

pitanjima od interesa za mlade, te o suradnji

Načelnika i Savjeta mladih.

Načelnik je dužan pisanim putem

obavijestiti Savjet mladih o svojim aktivnostima

koje su od važnosti ili interesa za mlade.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje

važiti Odluka o osnivanju savjeta mladih Općine

Bilje (»Službeni glasnik“ Općine Bilje, broj :1/8 i

3/8.).

Članovi Savjeta mladih izabrani prije

stupanja na snagu Zakona o savjetima mladih

(Narodne novine RH br. 41/14) i ove Odluke,

nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su

izabrani.

Članak 24.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana

od dana objave u „Službenim “ »Službeni glasnik“

Općine Bilje.

KLASA:023-08/16-01/1

URBROJ:2100/02-1-16-1

Bilje,22.02.2016.g.


Predsjednik Općinskog vijeća

Igor Ružička,mag.iur.v.r.

*****************************************

AKTI NAČELNIKA :

7.

Na temelju članka 5. Zakona o zaštiti

pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine,

broj:79/07, 113/08 i 43/09) i članka 51. Statuta

Općine Bilje („Službeni glasnik“ broj 05/13.i

3/14) sukladno Programu mjera zaštite

pučanstva od zaraznih bolesti - dezinfekcija,

dezinsekcija i deratizacija za Općinu Bilje za

2016. godinu, Općinski načelnik Općine Bilje

dana 09.02. 2016. godine donosi

O D L U K U

o provedbi preventivnih i obveznih

preventivnih mjera Deratizacije za područje

Općine

Bilje u 2016. godini

I. OSNOVNE ODREDBE

Program predstavlja minimum potrebnih

mjera obvezatne preventivne deratizacije na

području Općine Bilje. Obvezatna preventivna

deratizacija provodi se kao opća zaštitna mjera

protiv zaraznih bolesti prema Zakonu o zaštiti


broj: 79/07, 113/08 i 43/09).

II. IZVRŠITELJI PROGRAMA

Izvršitelji u provedbi ovog Programa

mogu biti zdravstvene ustanove i druge pravne

osobe, te osobe koje samostalno osobnim

radom obavljaju djelatnost i ispunjavaju uvjete

propisane člankom 24. Zakona o zaštiti


broj: 79/07, 113/08 i 43/09), Pravilnikom o

načinu provedbe obvezatne preventivne

dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

(Narodne novine, broj: 35/07, 76/12),

Pravilnika o uvjetima kojima moraju

udovoljavati pravne i fizičke osobe koje

obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije,

dezinsekcije i deratizacije kao mjere za

sprečavanje i suzbijanja zaraznih bolesti

pučanstva (Narodne novine, broj: 35/07) i

imaju odobrenje ministra zdravstva za vršenje

ove djelatnosti.

Izvršitelji obavljaju ove mjere prema

utvrđenom Programu mjera.


***********************************************************************



III. OBVEZNICI PROVOĐENJA

OBVEZATNE PREVENTIVNE

DERATIZACIJE

Obvezatna preventivna deratizacija provodit će

se dva puta tijekom 2016. godine na području

Općine Bilje u skladu s epidemiološkim i

higijensko sanitarnim indikacijama i to:

1. objektima za javnu vodoopskrbu pitkom

vodom,

2. objektima za proizvodnju i promet namirnica

i predmeta opće upotrebe te sirovina za

njihovu proizvodnju,

3. objektima odnosno prostorima za uklanjanje

otpadnih voda i drugih otpadnih tvari,

4. objektima organizacija zdravstva,

5. odgojno obrazovnim objektima,

6. u objektima javnog prometa,

7. stambenim objektima i dvorištima

8. ostalim objektima, površinama, trgovima i

parkovima.

Deratizacija je skup različitih mjera koji se

poduzimaju s ciljem smanjenja populacije

štetnih glodavaca ispod praga štetnosti,

zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog

uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca

koji su prirodni rezervoari i prijenosnici

uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.

Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje

se poduzimaju radi sprečavanja ulaženja,

zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca

na površinama, u prostoru ili objektima.

Preventivna deratizacija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i kemijske

mjere koje se provode s ciljem:

- sprječavanja ulaženja, zadržavanja i

razmnožavanja štetnih glodavaca

- smanjenja populacije štetnih glodavaca

i

- održavanje populacije štetnih glodavaca

na biološki prihvatljivom minimumu

radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i

sanitarno – tehničkih uvjeta u

objektima, prostorima i na javnim

površinama pod sanitarnim nadzorom.

Obvezna preventivna deratizacija kao

posebna mjera podrazumijeva mehaničke

fizikalne i kemijske mjere koje se provode na

površinama, u prostorima ili objektima koji

podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se

u izvanrednim situacijama:

- ako postoji povećan rizik prenošenja

zaraznih bolesti koje prenose štetni

glodavci temeljem epidemioloških

indikacija

- ako populacija štetnih glodavaca pređe

prag štetnosti

- ako se odredi šteta na zalihama hrane

nastala djelovanjem štetnih glodavaca

- ako su u sanitarnom nadzoru uočene

nepravilnosti u održavanju objekata koje

pogoduju razvoju štetnih glodavaca

- tijekom elementarnih nepogoda i

- tijekom masovnih skupova, sportskih i

ostalih manifestacija.

U svrhu sprečavanja pojave i širenja zaraznih

bolesti i uništavanja napasnika za čovjeka, u

Općini Bilje provode se mjere preventivne

deratizacije:

- u prizemnim prostorijama stambenih

zgrada, podrumima, drvarnicama

i

- prostorijama za odlaganje otpadaka,

- u prostorima osnovnih i područnih škola,

- u prostorima dječjih vrtića,

- u svim objektima u vlasništvu Općine

Bilje,

- na javnim površinama.

Provođenjem ove mjere sprečava se pojava i

širenje zaraznih bolesti:

- crijevne zaraze (Salmoneloze, Shigeloze),

- transmisione zarazne bolesti (Kala Azar, Kožna leishmaniaza, Murin pjegavac),


***********************************************************************



- te se priječi unos i širenje karantenskih bolesti kao što su kuga i hemoragijske groznice.

Na području Općine najčešći glodavci

od interesa za smanjivanje njihovog broja na

biološki minimum radi zaštite zdravlja

pučanstva jesu:

- smeđi štakor (Rattus norvegicus)

- crni štakor (Rattus rattus)

- kućni miš (Mus musculus)

Mjere deratizacije uključuju praćenje

uvjeta za razvitak glodavaca, bilježenje pojave

štakora, izlaganje meka zatrovanih

antikoagulantnim rodenticima, trajno praćenje

stupnja infestacije, te trajno poduzimanje svih

ostalih mjera koje dovode do smanjenja broja

glodavaca.

Deratizacija se provodi sustavno i

preventivno na cijelom području Općine Bilje,

dva puta godišnje: u proljeće i u jesen.

Zatrovani mamci moraju se izlagati po

pravilima struke na siguran način na skrovita i

zaštićena mjesta na način da su dostupni

štakorima, a zaštićeni od neciljanih vrsta. Meke

se moraju izlagati što bliže ili u aktivne rupe

štakora, uz putove kretanja ili uz mjesta njihova

zadržavanja.

U slučajevima visokog stupnja

infestacije, neovisno o tipu objekata, treba

udvostručiti predviđenu količinu zatrovanih

mamaca.

• stambeni objekti i okućnice:

- meke s antikoagulantom II. generacije 1 meka

(20-50g) na 20m2 tlocrtne površine (cca 500g

po objektu na 10 mjesta)

• objekti za proizvodnju, preradu,

skladištenje ili prodaju namirnica

U navedenim objektima zatrovane meke

moraju se u zatvorenom prostoru izlagati u

označenim kutijama, u skladu s preporukama

proizvođača. Pripadajući okoliš objekata

obrađuje se na isti način kao okućnice i

gospodarski objekti, izlaganjem meka na

skrovita mjesta pristupačna štakorima, što bliže

njihovim rupama ili putovima kretanja.

- meke s antikoagulantom II. generacije u

objektu: 1 meka (20-50g) na 20m2 tlocrtne

površine (cca 500g po objektu na 10 mjesta),

oko objekta: 1 meka (20-50g) na 10m2 tlocrtne

površine (cca 1000g po objektu na 20 mjesta)

• objekti javne namjene (bolnice, škole, vrtići

i ostalo)

U ovim objektima moraju se u

zatvorenom prostoru izlagati u označenim

kutijama, u skladu s preporukama proizvođača.

Pripadajući okoliš objekata obrađuje se na isti

način kao okućnice i gospodarski objekti,

izlaganjem meka na skrovita mjesta pristupačna

štakorima, što bliže njihovim rupama ili

putovima kretanja, a zaštićeni od neciljanih

vrsta.

- meke s antikoagulantom II. generacije u

objektu: 1 meka (20-50g) na 20m2 tlocrtne

površine (cca 500g po objektu na 10 mjesta),

oko objekta: 1 meka (20-50g) na 10m2 tlocrtne

površine (cca 1000g po objektu na 20 mjesta)

• otvorene javne površine

Deratizacija otvorenih javnih površina provodi se izlaganjem meka samo u aktivne rupe ili na zaštićena mjesta na način da su meke nedostupne neovlaštenim osobama, djeci i neciljanoj vrsti.

• kanalizacija Kod izlaganja meka u sustav kanalizacije poželjno je osigurati prisutnost djelatnika lokalne i komunalne službe. Deratizacija kanalizacije provodi se izlaganjem vodootpornih formulacija meka vezanih žicom u revizijska okna ili u suhe dijelove kanalizacije. Poklopac svakog revizijskog okna u koji je postavljena meka mora se obilježiti bojom.


***********************************************************************



- meke s antikoagulantom II. generacije, 1 meka (100-200g) na 200 metara dužnih kanalizacije, ili svako 2 ili 3 u revizijsko okno, ili 1000 g meke na 500 dužnih metara kanalizacije raspoređenih na 10 mjesta.

• deponije krutog i organskog otpada (organizirane i divlje)

U provođenju deratizacije deponije posebno divljih, mora biti prisutan nadležni sanitarni inspektor ili komunalni redar. Ukoliko se radi o deponijima većih površina, zatrovane mamce treba izlagati u prstenu širine 5-10 m oko deponije, a meke se izlažu svakih 5-10 metara. - meke s antikoagulantom II. generacije 1 meka (20-50g) na 10m2 tlocrtne površine (cca 500g na 100 m2 na 10 mjesta) - antikoagulantna prašiva I. i II. generacije. Ukoliko su deponije ograđene i pod nadzorom, u deratizaciji se mogu koristiti i antikoagulantna prašila za prosipanje aktivnih rupa i putova kretanja štakora.

Poslovi deratizacije povjerit će se

najpovoljnijoj ovlaštenoj pravnoj osobi.

Izvršitelj poslova izvršit će poslove

deratizacije prema ovom Programu za

sveukupnu cijenu koja će biti utvrđena putem

javnog natječaja (Najpovoljniji ponuđač).

Izvršitelji obvezatne preventivne

deratizacije dužni su pismeno (telefaksom)

obavještavati nadzor i Županijsku Sanitarnu

inspekciju o planu rada za svaki tjedan

provedbe deratizacije, a izvršitelji su ga dužni

dostaviti tri dana unaprijed.

Također su dužni izraditi Operativni

plan rada prije početka provedbe mjera i

dostaviti ga nadzoru i Sanitarnoj inspekciji pet

dana prije početka akcija.

Izvršitelji su dužni prilikom obavljanja

deratizacije savjetovati predstavnika stanara

kojima se obrate prilikom obavljanja

deratizacije o provedbi ne kemijskih mjera

deratizacije kao što su: zaprečivanje pristupa

glodavcima, sanitacija zgrade, otklanjanje

hrane, skloništa i vode za glodavce.

IV. STRUČNI NADZOR PROVEDBE

PROGRAMA DDD MJERA KAO POSEBNIH

MJERA

Stručni nadzor nad provedbom

preventivnih i obveznih preventivnih mjera

deratizacije kao posebnih mjera provodi Zavod

za javno zdravstvo Osječko-Baranjske županije

te s Naručiteljem mjera deratizacije kao

posebnih mjera o tome sklapa ugovor, u kojem

su definirana prava i obveze ugovornih strana te

visina naknade provođenja stručnog nadzora.

Ako preventivnu i obveznu preventivnu

mjeru deratizacije kao posebnu mjeru provodi

Zavod za javno zdravstvo županije, Hrvatski

zavod za javno zdravstvo koordinira, stručno

usmjerava i nadzire rad Zavoda za javno

zdravstvo Osječko-baranjske županije.

V. OBAVIJEŠTAVANJE I SURADNJA S

GRAĐANIMA

Izvršitelji obvezatne preventivne

deratizacije dužni su pismeno telefaksom

obavještavati nadzor i sanitarnu inspekciju o

planu rada za svaki tjedan provedbe

deratizacije,

a izvršitelji su dužni dostaviti tri dana

unaprijed.

Također su dužni izraditi Operativni plan rada

prije početka provedbe mjera i dostaviti ga

nadzoru i sanitarnoj inspekciji pet dana prije

početka akcija.

O akcijama preventivne deratizacije građani će

biti obaviješteni lijepljenjem tiskanih

obavijesti na vidljivim mjestima dva dana prije

provedbe.

VI. FINANCIRANJE PROVEDBE

PREVENTIVNIH I OBVEZNIH

PREVENTIVNIH DDD MJERA KAO

POSEBNIH MJERA I STRUČNOG

NADZORA NAD PROVEDBOM

Sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o

zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN79/07,


***********************************************************************



113/08 i 43/09) županije, općine i gradovi

obvezni su osigurati provođenje mjera za

zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane

ovim Zakonom te sredstva za njihovo

provođenje kao i stručni nadzor nad

provođenjem tih mjera.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovaj Odluka stupa na snagu danom

objave na oglasnoj ploči Općine Bilje, a objavit

će se i u "Službenom glasniku" Općine Bilje.

Klasa:501-01/15-01/1

Urbroj: 2100/02-02-16-3

Bilje, 09.02. 2016. godine

OPĆINSKI NAČELNIK

Željko Cickaj,iur.v.r.

**************************************

Documents

Općine Bilje