Općine Tisn g l a s n i k

Betina • Dazlina • DuBrava • ivinj • jezera • tisno Godina X • Broj 9 (57) • Kolovoz 2011

Pred nama je vrijeme kapitalnih ulaganja u komunalije i gospodarsko-turistički razvoj

Tisnome je na razvitku zavidio čak i Šibenik

Ivan KlarIn, načelnIK općIne

KratKI osvrt na gospodarsKI I društveno-polItIčKI žIvot u općInI tIsno početKom 19. stoljeća

kolovoz 2011.glasnIK općIne tIsno 32 kolovoz 2011.

glasnIK općIne tIsno

Kratki osvrt na gospodarski i društveno-politički život u općini Tisno početkom 19. stoljeća USKRSNI PONEDJELJAK Dan koji će se pamtiti

Ove godine općina Tisno obi-lježava 200. obljetnicu od osniva-nja. Naime, nakon što je Austrija 1809. godine bila poražena u ratu s Francuskom i nakon potpisiva-nja mira, francuske vlasti osnivaju Ilirske provincije od kojih je jedna bila i Dalmacija. Dekretom od 31. listopada 1811. godine provincija Dalmacija je podijeljena na pet distrikta, petnaest kantona i 85 op-ćina. U sklopu distrikta, odnosno kantona Šibenik koji je imao šest općina, bila je i općina Tisno koju su sačinjavala naselja Betina, Jeze-ra, Murter, Pirovac, Putičanje i Tisno sa svojim naseljima u zaleđu, Dazli-nom i Dubravom. Zahvaljujući mr. Josipu Ćuzeli iz Konzervatorskog zavoda u Šibeniku koji je u Povi-jesnom arhivu u Zadru pronašao rukopise iz tog vremena saznaje-mo kako je tišnjanska općina tada imala 3660 stanovnika kao i tko su bili članovi prvog saziva Općinskog vijeća Tisno. Prvi načelnik općine, što je i ranije bilo poznato, bio je Toma Banchetti, njegov zamjenik, pak, bio je Ivan Gelpi dok su ostali članovi Općinskog vijeća bili Vicen-zo Alborghetti, Mate Orada, Petar Katunarić, Šimun Perišić, Ante Bra-čanov, Petar Jukić, Ivan Jakovčev,

Nedjeljko Zelić, Mate Mudronja i Mate Juraga.

Maslinovo ulje za Trst u Veneciju

Početkom 19. stoljeća, kada je osnovana općina, dominantna grana gospodarstva bila je poljo-privreda, dopunjena ribarstvom i stočarstvom, a Tisno je već tada bilo i trgovačko stjecište. Iz najno-vijeg 'Murterskog godišnjaka' po-svećenog 100. obljetnici podizanja zgrade Uljarske zadruge u Murteru, a iz pera Kristijana Jurana, možemo saznati kako su do kraja 19. stolje-ća najveći dio obradiva zemljišta na otoku Murteru činili vinogradi s ma-slinama. Tako je katastarska općina Murter-Betina 1841. godine imala 529 hektara vinograda od čega 419 hektara miješanih sa stablima masli-ne dok je Tisno imalo 624 hektara (457 hektara s maslinama), a Jezera 136 hektara vinograda svi s maslina-ma. Juran, također, navodi kako se među poljoprivrednim proizvodima otoka Murtera i bliže okolice, osim vina proizvedenog od loze mara-štine, posebice isticalo maslinovo ulje iz Tisnoga koje je imalo dobru reputaciju u Trstu i Veneciji gdje su ga preprodavali šibenski trgovci.

Što se tiče vinogradarstva, 'zlat-no doba' murterskih seljaka bilo je 70-ih godina 19. stoljeća kad je došlo do velike potražnje dalma-tinskih vina, a tu su prigodu isko-ristili i Murterini, pa sve do pojave opake bolesti filoksere krajem tog stoljeća. Ta bolest, koja se najprije pojavila na zadarskim otocima i ko-taru, 1899. godine prešla je i na ši-bensko područje zahvativši najprije tišnjanske i pirovačke vinograde. 'Hrvatska rieč' u veljači 1910. godi-ne donosi: 'Filoksera, taj pravi bič Božji za svaku zemlju koju je obišla, upropastila je i otok Murter. Nema sada ni kapi vina od njihovih bujnih vinograda, a amerikanka (novo po-sađena sorta), gdje se mogla saditi još ni na rod stupila nije…'

Gospodarski napredak i jačanje hrvatske misli

Što se, pak, tiče političkog života tijekom 19. stoljeća, on je bio vrlo zanimljiv i buran. Posebice nakon 1860. godine kad je ukinut Bachov apsolutizam i kada su u Dalmaciji počele djelovati političke stranke. Nasuprot Narodnoj stranci, na-rodnjacima, koji su zagovarali sje-dinjenje Dalmacije s Hrvatskom i uvođenje hrvatskog jezika u urede

i škole, bili su autonomaši koji su se borili za autonomiju Dalmacije pod Bečom te se zalagali za javnu upo-rabu talijanskog jezika. Na izborima za Dalmatinski sabor u Zadru 1864. godine za zastupnika je izabran i narodnjak iz Tisnoga don Josip Raimondi. Njegov utjecaj i jačanje hrvatske misli u narodu tišnjanske općine, kako navodi Ante Colić u svojoj knjizi 'Iz prošlosti Tisnoga', imalo je rezultata već iduće godi-ne kada je na općinskim izborima za načelnika izabran narodnjacima sklon Krste Cervella. To je bilo prvi put da su, od uspostave općine Tisno 1811. godine, na čelo ove općine došli hrvatski orijentira-ni ljudi. Iste godine 1865., šestog dana kolovoza, načelnik Cervella je po želji većine vijećnika u op-ćinskoj upravi uveo i vijećanje na narodnom, odnosno hrvatskom je-ziku što je, također, bilo prvi put od utemeljenja općine. No, ubrzo su ponovo autonomaši došli na vlast da bi početkom 70-ih godina na čelo tišnjanske općine došao istin-ski narodnjak Josip Marinović koji je 15. travnja 1875. godine na tiš-njanskoj rivi pozdravio i cara Franju Josipa I. (Edo Juraga: Rječnik govo-ra otoka Murtera). Druga polovica

19. stoljeća nije obilježena samo sukobima narodnjaka i autonoma-ša, bilo je to razdoblje kad je Tisno, kao općinsko središte, u odnosu na mnoga druga mjesta, daleko više napredovalo i urbano, a posebice trgovački 'na čemu mu i sam Šibe-nik zaviđa', kako piše Colić. Uspo-redo s razvitkom trgovine gradi se i obala. Najprije tzv. 'Bratska riva', a potom 1871. godine i dio obale ispred uljare kao i Veliki i Mali porat na Ratu. U to vrijeme Tisno je imalo tri parobrodske veze. Svakodnev-nu sa Šibenikom, dvaput tjedno sa Zadrom i jednom tjedno s Trstom. Ovaj parobrod ponekad bi istovari-vao robu i po šest sati pa je Općina morala uspostaviti i obalne radnike.

Kažimo i to da su 60-e godine 19. stoljeća bile vrlo značajne i za kulturni napredak stanovnika općine kao i za izobrazbu. Tako je u Murteru 1866. godine počela s radom jedna od prvih narodnih čitaonica u Dalmaciji, a u Tisnome je početkom 70-ih utemeljen Prija-teljski narodni skup koji su zajedno osnovali autonomaši i narodnjaci. Međutim, ubrzo on mijenja ime u Hrvatski skup i postaje 'žarištem narodnog preporoda u Tisnome' (A. Colić). BranKo pavlov

Tisnome je na razvitku zavidio čak i Šibenik

IMPRESSUM OSnIvač: Općina TisnO • Za nakladnIka: ivan Klarin, načelniK Općine • UREdnIk: Branko Pavlov PIšU: katarina rudan, nevena Banić, JosiP ćaleta Car FOtOgRaFIjE: nikolina vuković, arhiv oPćine tisno dESIgn I PRIPREMa Za tISak: ŠibensKi lisT • tISak: tiskara sloBodna dalmaCiJa

Druga polovica 19. stoljeća nije obilježena samo sukobima narodnjaka i autonomaša, bilo je to razdoblje kad je Tisno, kao općinsko središte, u odnosu na mnoga druga mjesta, daleko više napredovalo i urbano, a posebice trgovački

načelnici zaslužni za razvoj općinespomenimo i neke od općinskih načelnika koji su tijekom 19. stoljeća bili zaslužni kako za napredak općine tako i mjesta tisno. u vrijeme načelnikovanja petra Katunarića izgrađeni su mnogi putovi. put do murtera i Betine, do čiste i velima kao i put od tisnoga do tribunja. načelnik josip marinović otvorio je poštanski ured, načelnik josip mazzura osnovao je novo groblje u tisnome, a načelnik Frane gelpi sagradio je javnu gusternu na putu prema Karavaju.

Uskrsni ponedjeljak 2011. godi-ne Tišnjanima će ostati dugo u sje-ćanju. Bio je to dan kad je Tisno bilo zasigurno najživopisnije mjesto u Hrvatskoj, a svemu tome pridonije-lo je oko 600 žudija iz 27 hrvatskih župa koji su se okupili na svom 11. festivalu. Već u rano proljetno sun-čano jutro počeli su pristizati čuvari Kristova groba iz cijele Hrvatske, a službeni dio programa započeo je u 9.30 sati misom u svetištu Gospe od Karavaja. Nakon mise, na središ-njem tišnjanskom trgu po prvi put priređen je i sajam žudija, odnosno župa koje sudjeluju na festivalu. Župe su na taj način predstavile svoj kraj; običaje, kulturna obilježja i gastronomske specijalitete što se uklopilo u uskrsni doručak koji tra-dicionalno organiziraju tišnjanski ugostitelji na Uskrsni ponedjeljak. Nakon toga uslijedila je velebna smotra žudija na tišnjanskoj rivi ko-ju je obavio 'harambaša' tišnjanskih čuvara Božjeg greba, Frane Lučić,

jedini preživjeli vatrogasac u kor-natskoj tragediji.

Dar općini - mač sv. Martina

-Ne mogu ni opisati koliko je to priznanje, čast i zadovoljstvo meni, a i svima nama što kao domaćini u svom Tisnome možemo ugostiti ovakav veličanstven skup, rekao je tom prigodom Frane. Potom su se žudije ukrcali na brodove mješta-na Tisnog, Betine i Jezera i prevezli na kopnenu obalu Tisnoga, u Vilu, odakle su svi zajedno krenuli pre-ma mostu gdje je sve bilo spremno za 233. milenijsku fotografiju Šime Strikomana ' Mač svetog Martina'.

–Uz veliku zahvalnost na odlič-noj organizaciji festivala, fotografija je ujedno i rođendanski dar općini Tisno koja ove godine slavi 200 go-dina postojanja. Ta brojka je i upri-zorena na plaštu koji je privijen uz mač koji iskazuje snagu i tradiciju, a isprepletena koloritom tradicijskih

odora njegovanih kroz stoljeća po-stojanja vjere na ovim našim pro-storima, rekao nam je kasnije Stri-koman. Petnaestak minuta nakon što je sa zvonika otkucalo podne i nakon što je poželio dobrodošlicu, načelnik Tisnog Ivan Klarin otvorio je 11. festival žudija.

Najviše žudija iz neretvanskog kraja

Potom su se sljedeća dva i pol sata na pozornici na Rudini smje-njivali, pokazujući svoje običaje Velike subote, čuvari Kristova gro-ba iz Tisnoga, Metkovića, Knina, Šepurina s otoka Prvića, Opuzena, Oklaja, Vrlike, Sumartina na Braču, Vida, Rogotina, iz župe Slivno-Rav-no, Vidonje-Mlinište, Brela, Imotski, Bagalović, Komin, Marija Bistrica, Lobor, Baška Voda, Betina, Desne, Katuni-Kreševo, Vrgorac, Selca na Braču, Gornje Sitno, Jezera i Vodice. Sve njih pratili su njihovi župni puč-ki pjevači pa je tišnjanska Rudina

odjekivala tradicijskim crkvenim napjevima: Gospodine, smiluj se, Puče moj, Slava Bogu na visini….

Treba kazati kako je najveći broj žudija i gostiju stigao iz neretvan-skog kraja pa je u jednom trenutku i voditelj programa rekao kako se 'pola doline Neretve priselilo u Ti-sno'. Recimo i to da je pokrovitelj 11. festivala žudija bila Općina Tisno, dok je odličan organizacijski dio odradila općinska Turistička zajednica i Mjesni odbor Tisno, uz pomoć brojnih vo-lontera, a festival je uveličala i glazba 'Hartić'. Za kraj, pak, citirat ćemo riječi redatelja i pokretača festivala Vodiča-nina Šime Strikomana:

-Veliki odaziv župa, najveći do sada, veliki broj ljudi spremnih pomoći, veliki broj gostiju, turista, promatrača… mnoge je začudilo, ali po meni, geslo festivala 'Ljubite jedni druge', jedini je pravi odgovor na svako pitanje. Tu smo i sve ovo postoji zbog bezuvjetne Kristove ljubavi prema nama. BranKo pavlov

Festival žudija i milenijska fotografija za dvjestoti rođendan

tko su žudije?žudije su mladići odjeveni u uniforme rimskih vojnika koji u svetom trodnev-lju čuvaju Kristov grob postavljen za tu prigodu u crkvi, a po uzoru na rimske vojnike koje spominje matejevo evan-đelje. u nekim župama čuvari su odje-veni u narodnu nošnju, a ponegdje u mornarske odore. vjerojatno je običaj čuvanja Kristova groba u naše krajeve stigao iz Italije, a time i sam naziv ‘žu-diji’. s vremenom, svaka je župa iznje-drila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima. međutim, svima je za-jedničko da, u trenutku kad zvona na veliku subotu zazvone obznanjujući uskrsnuće, stražari koji su do tada ču-vali grob od straha padnu na zemlju i pobjegnu.

Na Uskrsni ponedjeljak Tisno je bilo domaćin

11. festivala žudija na kojem se okupilo oko

600 čuvara Kristova groba iz 27 hrvatskih

župa. Bio je to dan kad je Tisno bilo zasigurno

najživopisnije mjesto u Hrvatskoj, a milenijska

fotografija Šime Strikomana ‘Mač svetog

Marina’ ujedno je i rođendanski dar općini Tisno

koja ove godine slavi 200 godina postojanja

nik

oli

na

vuko

vić

kolovoz 2011.glasnIK općIne tIsno 54 kolovoz 2011.

glasnIK općIne tIsno

Drago Pirija, magistar ekonom-skih nauka s inozemnim menadžer-skim iskustvom, zamoljen je 1982. godine od grupe mještana da, tada kao mladi kadar, napravi financijski program za spas poduzeća ‘Školjić’ koje je upalo u gubitke i trebalo ići u stečaj. Ne samo da je spasio poduzeće, već ga do danas, dakle trideset godina, uspješno vodi.

• Vratimo se malo na ta vremena. Po kojem ste modelu izradili pro-gram za spas poduzeća, jer,očito je, on se pokazao dobrim?

-Projektni zadatak sam napravio po modelu mrežnog planiranja investicija u turizmu s računicom rentabilnosti poslovanja i izgrad-njom objekata u tri faze. Prva faza je bio kamp za 1200 osoba, druga faza 300 postelja s ostalim sadrža-jima tako da svaka izgrađena soba ili apartman ima i vez za gliser ili manju jahtu što nam danas podi-že konkurentnost, a na europskom tržištu stvara prepoznatljivost na-šeg turističkog naselja. Naša po-nuda je rijetka - a rijetkost znači konkurentnost i veću potražnju i cijene. Uspješno konkurirati uslu-gama znači uspjeti da vam gost ostaje lojalan i da ga motivirate na ponovnu kupnju. Naime, zadržava-nje stalnih (lojalnih) gostiju bitan je uvjet sigurnijeg opstanka podu-zeća u kriznim vremenima, jer bez velike i stabilne baze postojećih ‘starih’ hotelskih gostiju vrlo je teš-ko poslovati u kriznim vremenima. Treća faza nije završena zbog ratnih okolnosti.

Ulazni troškovi rastu brže od prihoda

Zbog novih trendova i okolnosti projektna dokumentacija za treću fazu je sad u pripremi. Radit će se idejni projekt za aparthotel, dva kaskadna bazena, whirpool, suha finska sauna i hamami (morska ku-pelj) i drugi ugostiteljski, zabavni i rekreativni sadržaji.

raZgovor MR.Sc.DRAGO PIRIJA Direktor ‘Školjića’ d.o.o. raZgovor PERIcA ELEz Direktor ‘Brodogradilišta i marine’ d.o.o. Betina

Priča o Školjiću priča je o jezerskom turizmu

Turističko naselje ‘Jezera-Lovišća’ očekuje relativno dobru turističku sezonu,

u naselje je uloženo puno, a konačno su i pred

realizacijom treće faze programa razvoja, koji je zaustavljen zbog ratnih

okolnosti. -Zbog novih trendova i okolnosti projektna

dokumentacija za treću fazu je sad u pripremi. Radit će se idejni projekt za aparthotel,

dva kaskadna bazena, whirpool, suha finska sauna i hamami (morska kupelj) i drugi ugostiteljski, zabavni i rekreativni sadržaji, kaže

Drago Pirija

• S koliko kapaciteta danas raspo-laže Turističko naselje Jezera-Lovi-šća, te kakve rezultate očekujete od ovogodišnje turističke sezone?

-Turističko naselje raspolaže s 1200 mjesta u kampu, 300 poste-lja u sobama i apartmanima, te 15 mobilnih kućica sa 60 postelja. Sveukupan kapacitet iznosi 1.600 osoba. U ovoj godini planiramo ostvariti 130.000 noćenja. Do 20. srpnja ostvarili smo 51.351 no-ćenje, a to je povećanje od 9,7 posto u odnosu na prošlu godi-nu. Ali, to nas mnogo ne veseli, jer ove godine brže rastu ulazni troškovi od ostvarenog prihoda. Istodobno, na europskom tržištu su u tijeku tri nepovoljna trenda: prvi je pad zauzeća hotelskih so-ba, zatim pad prinosa na uloženi kapital i treće, što se europski tu-rizam nalazi u kriznom ‘šoku’ gdje, primjerice, permanentno već treću godinu pada zaposlenost i kupovna snaga europskih turi-sta. To već ima za posljedicu pad prometa u restoranima turističkih mjesta, posebno na jadranskoj obali. Stoga je došlo vrijeme da se i u Hrvatskoj smanje porezi na hranu u restoranima sa 23 posto na ‘0’ posto, kao što su prije ne-koliko mjeseci učinile najbogatije zemlje, Francuska i Njemačka, a sve radi toga da se zadrži zapo-slenost u ugostiteljstvu, odnosno restoranima.

• Prošetali smo naseljem i vidljivo je da svojim gostima nudite razno-vrsne i bogate sadržaje. Tko su vaši gosti i što je to čime ih možete za-držati, odnosno koji su razlozi da ponovo dođu?

-Gosti turističkog naselja su uglavnom Nijemci, Austrijanci i Talijani. Naša interna statistika po-kazuje da je ponovni povrat gostiju u 2010. godini iznosio 76 posto.

To možemo zahvaliti našim stalnim i sezonskim zaposlenici-ma. Oni se vraćaju zbog sigurnosti

boravka, stručnog znanja osoblja i njihove usluge, ponude koju ne mogu konkurenti kopirati (primjer broj sobe = broj veza za manju jahtu ili gliser), prirodnog i čistog okruženja itd. Svatko treba znati da se bez dobrih i stručnih radnika ne može izgraditi poticajnu i učinkovi-tu organizacijsku kulturu i povećati konkurentnost i profitabilnost, te razviti niti prodati novi proizvod i uslugu, a niti održati dobar odnos s kupcem.

Gostima nudimo svakodnev-ne izleta na Krku, Kornate, Trogir, Paklenicu. U turističkom naselju ‘Jezera-Lovišća’ rade četiri profesio-nalna animatora za djecu i odrasle, svakodnevno su zabavno-muzički programi. Ove godine smo završili renoviranje svih sanitarnih čvorova, gdje se kompjutorski regulira topla voda na plus 38°C, instalirali bežični internet, hortikulturno uredili kom-pleks, aqua sadržaje... Također smo počeli izgradnju javne rasvjete na solarnu energiju, te izgradnju še-tališta ‘lungo mare’.

Neki krajevi potpuno su opustjeli

• S obzirom na vaše bogato isku-stvo u turizmu, a i viši ste predavač na Veleučilištu u Šibeniku, u kojem smjeru bi se po vašem mišljenju hr-vatski turizam trebao razvijati?

-Osnovni trend je starenje sta-novnika Europe, a on donosi pro-bleme i prilike. To su bogati i rastući imućni segment i turizam se mora početi prilagođavati na njihove buduće potrebe. U tom smislu u turizmu su najveća očekivanja u ra-zvijanju programa medicinske us-luge i rehabilitacije za starije osobe iz čega će se razvijati cijeli niz vrlo traženih zanimanja, od njegova-teljica do wellness i destinacijskih menadžera.

Europljane najviše zanima tu-ristička ponuda Mediterana i nje-gova prirodna i kulturna kompo-

nenta. Međutim, Europa percipira Mediteran i Hrvatsku kao medite-ransku zemlju, kao turistički pro-stor visokih prirodnih i povijesno-kulturnih vrijednosti koji pripada trima civilizacijama, od kojeg se očekuju niske cijene turističkog proizvoda i usluga, a to je zbog toga što neke europske zemlje imaju podcjenjivački odnos pre-ma našem gospodarstvu. Pojedine regije i mjesta se bore ne samo s ekonomskim problemima nego i s demografskim rasulom. Neki su krajevi, posebno neki otoci, pot-puno opustjeli. Kakvu možemo imati perspektivu u turizmu bez mladog domicilnog stanovništva. Možda na ‘uvozu’ inozemnih radni-ka s jeftinom cijenom rada? Među-tim, dolazak inozemne radne sna-ge sobom donosi i kulturološke ra-zlike. Oni ne poznaju jezik, običaje i tradiciju zemlje u koju dolaze i tu će doći do drastičnih promjena, i pozitivnih i negativnih.

• U tom kontekstu, kako vidite tu-ristički razvoj otoka Murtera?

-Što se tiče turističkog razvoja otoka Murtera veliki potencijali ra-sta nisu u smještajnim objektima s pet zvjezdica. Naprotiv, treba foku-sirati izgradnju i proširenje ponude prema srednjoj kategoriji s razno-vrsnom ponudom i visokom kvali-tetom, dakle prema segmentima s velikim (očekivanim) potencijalima rasta.

• Za kraj, jeste li zadovoljni surad-njom s općinskom vlašću?

-Imamo dugogodišnju dobru suradnju s općinskom vlašću. Ovom prilikom posebno im za-hvaljujemo što je naporima Općine Tisno i Šibensko-kninske županije, odnosno s izmjenama Prostornog plana omogućena gradnja apar-thotela s kaskadnim bazenima u postojećim gabaritima turističkog naselja Jezera-Lovišća čime će se turistička ponuda općine Tisno po-dići na višu razinu. KatarIna rudan

Očekujemo pomoć države u sređivanju sivog tržišta brodogradnje

Imate nekoliko malih privatnih brodogradilišta koja nisu pod kontrolom porezne i financijske policije i oni su sivo tržište na kojem se radi sve i svašta. Praktički, oni preko računa naplate samo dizanje i spuštanje broda, a sve ostalo se radi na crno. To je veliki problem za nas - jer u tom slučaju naša konkurentnost je daleko niža nego kad bismo bili svi u jednakoj poziciji - ali i za državu, jer ne plaćaju obveze. U tom području od države očekujemo pomoć, kaže Perica Elez, direktor

Tradicija betinske brodograd-nje u drvu stara je gotovo 250 godina. Uz određene organizacij-ske i vlasničke promjene, u obliku u kojem je danas,'Brodogradilište Betina' djeluje od 1948. godine. Dok velika hrvatska brodogradi-lišta već godinama muku muče s preživljavanjem i opstankom, be-tinski graditelji brodova uspijevaju osigurati posao i bez većih potresa preživljavaju ova teška gospodar-ska vremena. Za razliku od bro-dogradilišta, marina koja ima 240 vezova na moru i 80 na kopnu, radi izuzetno dobro i popunjenost je 99 postotna.

• Koja je danas osnovna djelatnost i kakav je vlasnički status brodo-gradilišta, s obzirom na to da je bilo u sastavu potonule 'Slobodne plovidbe'?

-Osnovna djelatnost, gradnja i popravak drvenih brodova, zadr-žala se dan-danas, s tim što je po-slovanje prošireno u pravcu nautič-kog turizma, te prihvata i gradnje brodova od drugih materijala kao što su poliesterski, čelični i slično. U fazi integracije brodogradilište je 1989. godine postalo dio 'Slobod-ne plovidbe', danas d.d. u stečaju, a praktički je počelo raditi 1990. go-dine, kada sam i došao na mjesto direktora. Što se vlasništva tiče, u postupku razrješavanja stečajnog postupka 'Slobodne plovidbe', postoji sudski postupak koji treba regulirati vlasništvo nad našim bro-dogradilištem, 'Školjićem' iz Jezera i nad upravnom zgradom 'Slobodne plovidbe' u Šibeniku. Taj postupak traje već desetak godina. Činjenič-no stanje je da je 83 posto udjela u vlasništvu 'Adut conzaltinga' iz Spli-ta, a 17 posto u vlasništvu 'Slobod-ne plovidbe' d.d. u stečaju. Dakle, 'Brodogradilište i marina' još se nije izvuklo iz tih tranzicijskih kliješta.

• Kako u takvim okolnostima uop-će funkcionirate?

-Postoji jedna bitna stvar, a to je da se s brodogradilištem ne može ništa raditi, u smislu prodaje, dok se ne okonča ovaj sudski postupak. Jako je važno naglasiti da je 'Brodo-gradilište i marina' autonomno, da posluje samostalno, da nema nika-kvih ograničenja, osim u nekakvim velikim investicijskim zahvatima. Radimo normalno i razvijamo se onoliko koliko nam to traži tržište i koliko smo financijski sposobni. Mislim da smo ga doveli u stanje da može primiti sve vrste brodova.

Tržišna orijentacija - oduvijek

• Koliko je zaposlenih? Kako osigu-ravate posao i ima li ga dovoljno s obzirom na gospodarsku krizu koja nas je zahvatila?

-Broj zaposlenih varira, od 75 do 79, što ovisi o poslu u špici, odnosno remontu plovila koji započinju već početkom godine i traju do kraja svibnja ili lipnja tekuće godine. Za to

vrijeme primamo određeni broj rad-nika koji rade u marini na održava-nju brodova, a tom broju treba do-dati i naše vanjske suradnike. Tako je broj onih koji u sezoni rade daleko veći. Što se posla u brodogradnji ti-če, moram kazati da u usporedbi s velikim brodogradilištima nemamo puno zajedničkog. Radi se o dva ra-zličita tržišta, a zajedničko nam je to da je bio rat i da je bila kriza. To su elementi koji su najviše utjecali na razvoj situacije u gospodarstvu, pa tako i u brodogradnji. Kakva je naša pozicija danas? Za razliku od velikih brodogradilišta, mi od države ništa ne pitamo, a ona nam ništa i ne daje. Tržišno smo orijentirani odu-vijek, pa tako i danas i tom tržištu pružamo usluge koje ono traži. Kriza je nastala dolaskom rata, potom je bilo razdoblje oživljavanja, sve do 2008., a onda je 2009. godine opet nastupio značajan udar na tržište u ovom području. Naime, svi vlasnici brodova koji su ranije ulagali u vjeri da će se stanje u turizmu popravi-ti, pa im se to nije dogodilo onim ritmom koji su očekivali, danas šparaju više nego što bi trebali. S velikim oprezom idu u investicije, pa je nama tržište i danas vrlo, vrlo nisko. Sretna okolnost u cijeloj ovoj situaciji je što mi nismo zaduženi, pa možemo zaraditi za, što bi se reklo, preživljavanje. To je naša prednost, a

do kada će tako trajati teško je pro-gnozirati. Osobno mislim da će ova-kva situacija potrajati duže nego što se prognozira, jer za dvije godine ne može se dogoditi oporavak. Trebat će najmanje sedam do osam godi-na, ako ne bude novih poremećaja.

• Malo je, koliko mi je poznato, gradnje novih drvenih brodova.

-Rijetki su i kazao bih spora-dični slučajevi kada se grade novi brodovi. Učešće drvenih brodova u ukupnom prihodu 'Brodogradilišta i marina', govoreći naturalno, došlo je na 55 posto, dvadesetak posto su poliesterski brodovi, čelični desetak i ostalo aluminijski. Da je taj odnos bio drugačiji prije nekoliko godina kazuje podatak da je učešće drve-nih brodova bilo 75 i 80 posto. To govori o trendu koji je prisutan u upotrebi materijala za gradnju bro-dova. Mislim da će se taj trend na-staviti i dalje i da će učešće drvenih brodova ostati na pedesetak posto u ukupnom prihodu. Naravno, tu mislim na popravke i održavanje brodova, a zadnju veliku rekon-strukciju, gotovo izgradnju novog drvenog broda imali smo prije tri godine na galiji za 'Solaris', na kojoj je promijenjeno gotovo 90 posto broda. U dijelu održavanja i gradnje drvenih brodova postoji jedan pro-blem koji je dosta prisutan. Imate nekoliko malih privatnih brodo-

gradilišta koja nisu pod kontrolom porezne i financijske policije i oni su sivo tržište na kojem se radi sve i svašta. Praktički, oni preko računa naplate samo dizanje i spuštanje broda, a sve ostalo se radi na crno. To je veliki problem za nas jer u tom slučaju naša konkurentnost je daleko niža nego kad bismo bili svi u jednakoj poziciji, ali i za državu, jer ne plaćaju obveze. Nisu to sa-mo pojedinačni slučajevi, već ima značajan broj takvih brodogradili-šta, privezišta ili luka gdje se tako radi. U tom području od države očekujemo pomoć. Paradoksalno je da inspekcije najviše dolaze kod nas, jer smo uređeni, a onima koji nisu uređeni i rade nered na tržištu inspekcija ne dolazi.

Suradnja s lokalnom zajednicom je jako dobra

• Općina Tisno donijela je UPU zo-ne od posebne namjene - marina s brodogradilištem u Betini, čime je otvorena mogućnost za proširenje brodogradnje. Dobili ste nedavno koncesiju na prostoru od 4.500 če-tvornih metara u toj zoni. Koji su vam planovi?

-Brodogradilište na suhom ter-minalu ima 15 do 20 mjesta za pri-hvat brodova veličine od 15 do 35 metara. Taj broj je relativan, jer sve

ovisi o veličini broda koji dižete i u sezonu, od trećeg do petog mjese-ca, imamo više potražnje nego mo-gućnosti. Ako nemate mjesta za pri-hvat broda, brodar ode dalje. Stoga nam je potreban veći suhi terminal da se to ne bi događalo. To istovre-meno znači da ćemo moći prihvati-ti više brodova, zaposliti više ljudi u sezoni poslova, a kad ona prođe taj prostor se može iskoristiti za prihvat brodova koji imaju rekonstrukcije i remonte tijekom zime. S obzirom na to da je u tijeku proširenje kon-cesije, vjerujem da bi do sljedeće sezone prostor mogli privesti svrsi, a potpuno urediti najkasnije do sezone 2013. godine. Potrebno je uložiti dva do tri milijuna kuna, što nisu neka velika sredstva.

• Koliko mi je poznato vi dosta do-bro surađujete s lokalnom zajedni-com. U čemu se očituje ta suradnja?

-Suradnja je jako dobra. Poma-žemo koliko možemo u svim kul-turnim, sportskim i drugim djelova-njima i aktivnostima lokalne zajed-nice, bilo u uređenju plaža, donaciji određenih sredstava ili opreme. Mi-slimo da suradnja između mjesta i 'Brodogradilišta i marine' je nužna za normalan život i podržavat će-mo je koliko god možemo. Što se tiče suradnje s općinskom vlasti, ona je na dobroj i profesionalnoj razini. KatarIna rudan

nik

oli

na

vuko

vić

nik

oli

na

vuko

vić

kolovoz 2011.glasnIK općIne tIsno 76 kolovoz 2011.

glasnIK općIne tIsno

Intervju IVAN KLARIN Načelnik općine

Dvije su godine otkako je Ivan Klarin (SDP), voljom birača izabran na funkciju općinskog načelnika. Najmlađi načelnik u Hrvatskoj, bez velikog političkog iskustva, prema mišljenju velikog dijela stanovnika te otočne općine učinio je puno u prvoj polovici mandata. Naravno, ima i onih koji drugačije misle, kriti-ziraju ga i nerijetko mu spočitavaju mladost i neiskustvo. Na pola je man-data, pa je ovo prilika za razgovor o tomu što je sa svojim suradnicima učinio, te što su planovi za dalje.

• Usred smo turističke sezone. Pre-ma vijestima iz turističkih zajednica ona će za općinu biti uspješnija nego prošlogodišnja. Koliko je politika op-ćinske vlasti tomu pridonijela?

-Sada je špica sezone, pa je teško govoriti o tomu kakvi će rezultati bi-ti. Pokazatelji o turističkom prometu nam daju razloga da vjerujemo da će ova sezona biti bolja od prošlo-godišnje. Lani su sve tri turističke za-jednice u našoj općini zabilježile rast, a ukupno je ostvareno blizu 700.000 noćenja. Ono što smo mi kao općin-ska uprava učinili jesu brojni manji ili veći projekti u turizmu ili vezani uz njega. Prije svega moram podsjetiti da je došlo do promjena u upravlja-nju u Turističkim zajednicama Tisno i Betina, što se pokazalo dobrim pote-zom. Bio sam nezadovoljan stanjem u te dvije TZ, a kao predsjednik svih triju turističkih zajednica po funkciji, premda sam prenio ovlasti na druge osobe, smatrao sam, radi što kvalitet-nije pripreme turističke sezone i rada ureda, promijeniti ljude. Mogu kazati da danas oni koji tada te promjene nisu podržavali, koji su smatrali da je staro dobro, mogu vidjeti da je situacija kudikamo bolja. Oba mje-sta su, što se tiče kulturnih i drugih događanja tijekom sezone, te samog rada ureda živnuli i danas, s te stra-ne možemo govoriti o dobro pripre-mljenoj sezoni i dobrom obavljanju posla. Dvije su velike stvari koje smo napravili na polju turizma u našoj općini. Prvo, Betina je dobila Ured TZ-a, koji smo uredili i opremili. Dru-go, zajedno sa susjedima, Općinom i Turističkom zajednicom Murter-Kor-nati provodimo projekt 'Otok Mur-ter-otok otoka'. Po prvi put u povijesti otoka, dvije općine i četiri turističke zajednice uz koordinaciju Udruge 'Argonaut', zajedničkim se snagama pokušavaju izboriti za svoj dio kolača na turističkom tržištu, te brendirati i predstaviti otok.

Komunalni kaos Koliko mi je poznato, dosta ste

ulagali u infrastrukturno uređenje mjesta na području općine. Koliko je sredstava utrošeno i koje biste, veće ili manje projekte, izdvojili?

-Zaista mi je u ovom trenutku teško govoriti koliko je ukupno uloženo. Rekao bih jako puno i da je to dosta novca. Ako težimo to-mu da ostvarimo milijun noćenja, onda naša općina nikako ne može izgledati onako kako je izgledala kad sam postao načelnik. Prvo, moram kazati da osobno nisam očekivao da ću postati načelnik. Na početku izborne kampanje bio sam nekakav 'autsajder', nitko nije vjerovao da ću biti izabran, pa niti ja sam. Kad su rezultati izbora pokazali da se to dogodilo, sutradan sam otišao obi-ći općinu kojoj sam sada na čelu. S obzirom na to da sam iz Jezera, a u tom mjestu je zaista napravljeno puno na uređenju mjesta, zahvalju-jući prije svega entuzijastima, ostao sam šokiran komunalnim kaosom u Tisnom na početku turističke sezone. Korov u parkovima, u centru mjesta na Rudini bio je metar visine. Rekao sam sebi – ovo ovako ne ide.

• Jeste li se prepali posla koji vas čeka?

-Taj prvi susret s takvim stanjem me osvijestio i bilo mi je jasno da me ne čeka niti malo jednostavan ni la-gan posao. Neki će to podcjenjivati, ali mi smo zaista uložili puno truda i novca prije svega u komunalnu opremljenost i infrastrukturnu iz-građenost cijele općine. Kompletno su uređene javne zelene površine, posebno u Tisnom, što nam je doni-jelo i Plavi cvijet županijske Turistič-ke zajednice. Uredili smo parkirališta i naplatu parkinga, uveli prometno redarstvo i pauk vozilo. Što se tiče uređenosti komunalne infrastruk-ture od velikih projekata u Tisnom, spomenut ću uređenje Uske ulice, Zapadne Gomilice, park vile Meštrov, a u Jezerima smo, nakon što skoro 25 godina nije napravljen niti jedan me-tar rive, uredili kompletnu obalu Za-ratić. Uređeno je,u dvije faze, oko 300 metara rive i šetnice, tako da je taj dio sada jedan od najljepših u mjestu. Također je napravljeno kompletno saniranje i proširenje Domagojeve ulice u središtu Jezera. Kad se radi o Betini, koja je najviše bila zakinuta, moram kazati da smo puno napravili. Osim prostora Turističke zajednice, uredili smo veliko parkiralište na plaži ispred restorana 'Marinero' kako bi-smo rasteretili centar mjesta od par-kiranih automobila. Ovo je ujedno i najava da bismo već sljedeće go-dine mogli zatvoriti centar Betine za vozila. Uredili smo kompletnu uvalu Zdrače i otvorili malonogometno igralište. Uređeno je niz novih ulica u Tisnom, Betini i Jezerima, a u Du-bravi kod Tisnog uredili smo Put Jan-drića i društveni dom, postavljeno je nekoliko kilometara nove javne ra-svjete u Tisnom, Betini i Jezerima, te

Pred nama je vrijeme kapitalnih ulaganja u komunalije i gospodarsko-turistički razvoj

još niz drugih projekata. Spomenut ću i projekt uređenja betinske rive i parapeta, koji je realiziran suradnjom županijske Lučke uprave i Općine. Uredili smo nekoliko kilometara bi-ciklističkih staza, a zadnja je staza iz-među Tisnog i Jezera, preko plaže sv. Andrije. Kad se radi o ulicama, sve je to bilo proširenje, rekonstrukcija vo-dovodne mreže i asfaltiranje. Što se tiče ulaganja u vodovodnu mrežu, uložno je više od pet milijuna kuna za sanaciju i rekonstrukciju mreže u Betini i Jezerima.

završni radovi na sportskoj dvorani

• Jedna od velikih investicija i pro-jekt koji ste nastavili realizirati na-kon preuzimanja vlasti je svakako školska sportska dvorana u Tisnom. Kada će biti otvorenje?

-To je ogromna investicija koju smo naslijedili od bivše uprave, a uz nju smo 2009. godine naslijedili i milijunski dug. Dvorana je bila izgra-đenosti 15 posto i prvi veliki problem bio je hitno rješavanje duga prema izvođaču radova. Uspjeli smo na-maknuti potrebna sredstva, premda ona nisu bila ugovorom regulirana, jer je bilo puno više izgrađeno nego što je ugovorom potpisano. Danas, godinu i pol dana nakon, možemo kazati da smo taj problem riješili. Otkad sam došao za načelnika, u dvoranu je uloženo oko 9,000.000 kuna u što računam i 1,500.000 ku-na vlastitih sredstava iz općinskog proračuna. Poznato je da smo prije tri mjeseca potpisali još jedan ugovor s ministrom Božidarom Kalmetom na iznos od 2,250.000 kuna, u kojem je uračunata i oprema za dvoranu što prije nije bilo ugovoreno. S tim sredstvima izvode se završni radovi na dvorani, spojena je struja i voda, a kreće se u završne radove vanjskog i unutarnjeg uređenja dvorane. Glavni financijer dvorane je država, odno-sno resorno ministarstvo, a s obzirom na to da nas je zateklo recesijsko vrijeme, tempo izvođenja radova je zbog priliva sredstava nešto sporiji. Osobno sam se nadao da će ona biti otvorena ovo ljeto, ali zbog navede-nih razloga nije. Dobro je i ovako, a nadam se da će dvorana biti otvo-rena i u uporabi u pravom smislu te riječi sljedeće godine.

• Najavili ste novi projekt, gradnju dječjeg vrtića uza samu sportsku dvoranu. Imate li i drugih projekata?

-To je samo jedan od novih pro-jekata na kojima radimo. Općina je otkupila zemljište za dječji vrtić, pri-premila potrebnu dokumentaciju za što su utrošena značajna sredstva. U završnoj smo fazi izdavanja građevin-ske dozvole za gradnju vrtića, a već sada sa sigurnošću mogu reći da će

vrtić biti izgrađen do kraja mandata, dakle do 2013. godine. Investicija se procjenjuje na oko dva milijuna ku-na vrijednosti, a uz vlastita sredstva, pokušat ćemo je zatvoriti i iz drugih izvora. Nadalje, čeka nas jedan od najvećih i najznačajnijih projekata ko-ji smo uspjeli lobirati, a to je sanacija i rekonstrukcija dionice državne ceste D-59 Kapela-Dazlina-poslovna zona Stankovci. Radi se o cesti na kojoj se često događaju prometne nesreće, nažalost, često i sa smrtnim poslje-dicama. Radovi koji će koštati oko 7,000.000 kuna počinju u listopadu i trajat će deset mjeseci, a investitor su 'Hrvatske ceste'. To je cesta kojom na otok Murter, ali i prema Pirovcu i Vo-dicama, dolaze naši turisti, a puno će značiti i za domicilno stanovništvo. Očekuje nas još jedan veliki projekt u suradnji sa šibenskim 'Vodovodom i odvodnjom', a radi se o rekonstruk-ciji kompletne vodovodne mreže kroz naselje Dubrava kod Tisnog. U narednom razdoblju poza-bavit ćemo se završetkom gravitacijskog cjevovoda kroz Jezera, a to je prsten oko ACI marine, koji je od presudnog značaja za napajanje vodom ma-rine i hotela 'Say mile-niom', dva značajna turistička subjekta na tom području. Radovi počinju na je-sen, a sredstva su osigurali 'Vodovod'i Općina. Što se Jezera tiče, posvetit ćemo se i uređenju prostora tzv. iza doma, koji se nalazi u kompleksu igrališta. To je jedini dio mjesta koji je ostao neuređen, čak je i devastiran i ne pripada slici turističkog mjesta. Za Betinu mogu najaviti projekt izgradnje šetnice, spajanje Plitke vale i centra mjesta, što će dati jedan novi izgled i ljepšu Betinu. To su moje zamisli i želje, a radit ćemo kao i do sada, u suradnji s mjesnim odbori-ma i mještanima. Svaki veli-ki projekt koji smo do sada radili, u svim mjestima, bio je na javnom uvidu i pred-stavljen na zboru građana. Oni daju prijedloge i kritike, raspravimo i kakav dogovor postignemo, tako se radi.

Popis neevidentiranih objekata

• Po medijima se puno pisalo i go-vorilo kako ste napravili 'dobar po-sao', kada ste evidentirali sve kuće za odmor i počeli na njih ubirati porez.

Kakvi su rezultati?-Moram kazati da nismo radili sa-

mo popis kuća za odmor, već i kuća domaćih ljudi koji nisu plaćali nika-kve račune prema Općini, a Općina im je uredno pružala usluge, kao što je odvoz smeća. To sam prvo napra-vio kad sam došao u općinu. Ušao sam u bazu podataka i vidio da na popisu nema dvadesetak ljudi koje osobno poznajem, tu žive, a ništa ne plaćaju. Vijeće je donijelo razumnu odluku da tako dalje ne može, da svi stanovnici, kako sa stalnim bo-ravkom tako i vikendaši, moraju biti jednaki. Ne može jedan susjed pla-ćati, a dugi ne. Uveli smo reda, time povećali prihode Općini, ali i državi, 'Hrvatskim vodama' na primjer. Ak-cija je trajala četiri mjeseca i svaka kuća na području općine, bila ona legalna ili ne, je premjerena. Svaki vlasnik objekta je potpisao zapisnik. Našli smo 365 neregistriranih kuća, od toga najviše vikend objekata. Na ime te stavke povećali smo izvor-ne prihode proračuna za gotovo 2,000.000 kuna, što nam je i te kako pomoglo za podmirenje naslijeđe-nih dugovanja.

• Osim kapitalnih ulaganja u op-ćinsku infrastrukturu, vrlo važne investicije očekuju se i u turizmu, odnosno brodogradnji. Koliko su one značajne za daljnji razvoj?

-Radi se o gospodarskim zo-nama koje su vrlo važne za daljnji gospodarsko-turistički razvoj naših mjesta, a time i općine u cijelosti. Što se turističkog naselja 'Lovišća' u Jezerima tiče, radi se o tzv. trećoj fazi izgradnje naselja, odnosno ho-tela, što do sada nije bilo moguće, a sada je to omogućeno planskim dokumentima. Na jednoj sjednici Općinskog vijeća donesen je UPU zone od posebne namjene – marina s brodogradilištem u Betini. Također je omogućena gradnja hotela u uvali Rastovac. Za donošenje tih planova općinska uprava je pribavila sve po-trebne suglasnosti od Ministarstva okoliša, prostornog uređenja i gra-diteljstva kao i županijskih institucija. Sada kada je donesen UPU zone od posebne namjene - marina s brodo-gradilištem u Betini, a radi se o deset hektara terena, otvorene su moguć-nosti za proširenje brodogradnje u Betini. Do sada na tom prostoru nije bila moguća gradnja, a on će se sada moći koristiti kao poduzetnička zona. Kolika je važnost ulaganja za daljnji razvoj mjesta i općine u cijelosti, kako kažete, u ovom trenutku moguće je reći - neprocjenjiva. Osim otvaranja novih radnih mjesta, stvorit će se mogućnosti i za povećanje prihoda, turističkog prometa, a u samoj fazi gradnje posla će biti za građevinske i druge tvrtke. KatarIna rudan

Kanalizacijski sustav

luka nautičkog turizma u tisnom

Bespravna gradnja

u kojoj je fazi realizacija projekta izgradnje kanalizacijskog sustava pirovac-tisno-jezera, te kako je zatvorena financijska konstrukcija?-Prije mjesec dana dobili smo lokacijsku dozvolu i suglasnost županijskog Ureda za pro-storno uređenje i graditeljstvo za kanalizacijski sustav Pirovac-Tisno-Jezera, te Murter-Betina. Riječ je o najvažnijem kapitalnom infrastrukturnom projektu u kojem su zajedno općine Pirovac, Murter-Kornati i Tisno. Projekt Murter-Betina je u naprednijoj fazi, da tako kažem, od ovog drugog, s tim što je on kompleksniji i puno skuplji. Trenutno radi-mo na otkupu zemljišta za kolektore i vrlo brzo ćemo isposlovati građevinsku dozvolu. Sljedeće bi godine trebala početi izgradnja prve faze kanalizacijskog sustava u Betini, a 2013. godine prva faza sustava Pirovac-Tisno-Jezera. Financijska konstrukcija, teška oko 26,000.000 kuna, je zatvorena prije ulaska u realizaciju Projektom Jadran, dakle od ‘Hrvatskih voda’, vlastitim sredstvima iz naknade građana, te pred pristupnih fondova EU u iznosu od milijun eura. Povećanja cijene vode neće biti, jer ćemo naknadu koju su građani do sada plaćali za izgradnju cjevovoda, u iznosu od dvije kune po kubnom metru, prenamijeniti za izgradnju kanalizacijskog sustava.

jedan od vrlo važnih projekata za turistički i uopće gospodarski razvoj tisnog i općine je i izgradnja luke nautičkog turizma u uvali luke u tisnom. nikako da krene. što se događa?-Projekt je to o kojem se govori već trideset godina. Što se tog projekta tiče, izuzetno važ-nog za Tisno, moram reći da sam jako razočaran u one koji su odluke o davanju konce-sije morali donijeti. Mislim da su trebali slušati naše sugestije,jer ipak stanje na terenu najbolje poznajemo mi sami. Još uvijek, nakon drugog natječaja i otvaranja ponuda 1. veljače, koncesionar nije izabran. Jedino ako Ministarstvo mora, prometa i razvika to ne učini u ovih nekoliko dana, s obzirom na to da sam po drugi put pisao predsjednici Vlade Jadranki Kosor vezano uz pitanje izbora koncesionara. Sastali smo se i s ministrom Ivanom Domagojem Miloševićem, ali ništa od toga. Apsolutno smo nezadovoljni, i mi u upravi i stanovnici, jer ne znamo komu je u ovoj državi u interesu stopirati projekt koji za Tisno znači novi razvojni zamašnjak, donosi oko 40 stalnih radnih mjesta, te ulaganje od oko stotinu milijuna kuna. Da ne govorim o tomu koliko bi se pratećih djelatnosti i novih radnih mjesta izgradnjom marine otvorilo.

nažalost, i na području općine kojoj ste na čelu bilo je bespravne gradnje objekata. Koliko će u rješavanju tih problema pomoći novi Zakon o legalizaciji?-Ako sam na nešto alergičan, onda je to bespravna gradnja u zaštićenom obalnom pojasu. Naravno, to ne znači da toleriram bespravnu gradnju na drugim područjima, ali o takvim slučajevima se uvijek može razgovarati i legalizirati, te prostornim planom svesti u neke legalne okvire. Kad se izgradnja događa izvan građevne zone, a posebno u zaštićenom obalnom pojasu, onda to nije dobro. To je katastrofa, jer se blago koje imamo u tom pojasu i zbog kojeg dolaze turisti uništava i devastira. Ako se i kada se to načme, neće nam ostati ništa. Donošenjem Zakona o legalizaciji, naši urbanistički planovi i detaljni urbanistički planovi nižeg reda su izvan snage. Drugi problem, koji se veže uz njega je tko će Općini nadoknaditi troškove za izrađene planove koji sada ne vrijede, a svaki od njih košta oko 250.000 kuna, a mi ih imamo oko petnaest. Kod legalizacije objekata kojih na našem području ima, dobit ćemo određena sredstva u proračun, ali nikako nisam za legalizaciju objekata u zaštićenom obalnom pojasu. U našoj općini to su područja Prosike i uvale Jazine, koje moramo sačuvati za dolazeće generacije.

nikolina vuković

kolovoz 2011.glasnIK općIne tIsno 98 kolovoz 2011.

glasnIK općIne tIsno

OBLJETNIČKA GODINA Poznati KUD Zora iz Betine ove godine slavi 45. rođendan

TRUD SE ISPLATIO Turistička zajednica Jezera osmislila bogat program za ovo ljeto GUŠTA SE I SLAVI Turistička zajednica Betine priredila za cijelo ljeto događanja kao u priči

Kulturno-umjetničko društvo 'Zora' iz Betine najstarija je fol-klorna skupina šibenskog kraja, osnovano davne 1966. godine, ia-ko već od kraja 18. stoljeća djeluje kao organizirana skupina koja s generacije na generaciju prenosi narodno stvaralaštvo radi očuva-nja i njegovanja narodnog blaga, specifičnog za ovaj kraj otoka

Murtera. KUD 'Zora' od zaborava čuva stare plesove svog mjesta od kojih ističemo 'balanbrin' i 'kolo na križ'.

-Više od četrdeset godina smo prisutni u kontinuitetu, iako po-stoje napisi da je ime KUD-a 'Zora' postojalo i prije te 1966. godine. Danas nas je dvadesetak aktivnih članova, mahom starijih, dok je u

Nijemim betinskim kolom i napjevima obišli cijelu Hrvatsku

bližoj i daljoj prošlosti bila aktiv-na i dječja grupa, ali zbog obveza, najviše kadrovskih problema, od-nosno nedostatka voditelja nismo je bili u stanju održati – kazao nam je Ante Ježina, voditelj KUD-a.

U organizaciji KUD-a 'Zora', betinskog TZ-a i Općine Tisno održana je početkom srpnja tradicionalna XV. smotra folklo-

ra, na kojoj je sudjelovalo 10-ak folklornih društava iz primorske Hrvatske, a među njima po prvi put i njegovatelji bračke folklor-ne baštine. Osim same smotre, svi sudionici i gosti imali su prilike i razgledati etnografsku izložbu 'Oj Betino, ko da si na slici' na kojoj je predstavljena betinska narodna nošnja zajedno s alatima s kraja

19. i početka 20. stoljeća. KUD Zora inače ove godine slavi 45 godina postojanja.

-Naša se smotra folklora odr-žava redovito u sedmom mjese-cu svake godine, a u goste nam najčešće dolaze KUD-ovi iz triju dalmatinskih županija, no često i iz drugih, pa su tako ove godine došli i gosti iz Primorsko-goran-

ske županije. Pritom svatko izvo-di pjesme i plesove svoga kraja, a mi svoje staro betinsko pjevanje i betinsko kolo koje je nastalo pod utjecajem Mediterana, kolo je ni-jemo, dakle bez napjeva i pratnje glazbe – objašnjava Ježina, koji je sa 'Zorom' redoviti gost svih županijskih i hrvatskih smotra folklora, a na daleke putove u

inozemstvo još se nisu odlučili, iako poziva uvijek ima.

-Problem je u tome što se ta-kva događanja održavaju uglav-nom ljeti, a kako je većina člano-va aktivna u turizmu, tako im to ne dopušta dulje izbivanje. Obišli smo zato cijelu Lijepu Našu, a za bijeli svijet uvijek ima vremena – na kraju će. nevena BanIć

-Više od četrdeset godina smo

prisutni u kontinuitetu, iako

postoje napisi da je ime KUD-a

'Zora' postojalo i prije te 1966.

godine. Danas nas je dvadesetak

aktivnih članova, mahom starijih

– kazao nam je Ante Ježina,

voditelj KUD-a

-Ove smo godine puno pažnje posvetili promidžbi Jezera, pa smo tako osuvremenili web stranice, ali i izradili novi promotivni materijal, tiskali smo i male programe doga-đanja kroz ljeto, a KUD 'Koledišće', odnosno njihova eko-etno grupa, dala se u izradu autohtonih suveni-ra i tako je nastala 'Jezerska ogrica', detalj s veza naše narodne nošnje, sitne perle koje su stare jezerske žene uplitale u svoje košulje, što je bio vrlo zahtjevan posao. Njih je napravila Inga Belamarić, a mi to predstavljamo na jednom drvenom okviru, koje pravi obitelj Matešin što predstavlja lijep suvenir našeg mista i Dalmacije. Također, suvenir 'Jezer-

sku sparu' izradila je Anka Bilan, a 'Jezersku talju' i 'Pudaricu' osmislila i izradila agencija Bisage – kazao nam je Nenad Milin, direktor jezer-skog TZ-a. Još nam se pohvalio da je njihov trud ove godine nagrađen nagradom za inovativnost i kreativ-nost, koja im je bila poticaj za do-datan rad.

Najviše je NijemacaPa su tako, u suradnji s Općinom,

postavili brojno znakovlje, ploče s podacima i informacijama, putoka-ze, te sudjelovali u uređenju šetnice između Tisnog i Jezera, a obilježena je i većina pješačkih zona, kao i bi-ciklističkih staza.

Sva ta ulaganja prepoznali su i brojni turisti koji su ove godine po-hodili Jezera u većem broju nego lani, pa je tako već u lipnju u Jezera došlo čak 2000 gostiju više nego lanjske godine u isto vrijeme. Do-lazi dosta Austrijanaca, Belgijanaca, Čeha, Talijana, Mađara, najviše je Ni-jemaca, potom ima dosta Poljaka, Slovaka, Slovenaca, Švicaraca…

Bogat program pripremili su Jezerani za svoje mještane i brojne goste koji svake godine pohode ovo pitomo mjestašce uz more. 'Jezerski dani mora' slikoviti je naziv mnoštva programa koji počinju već počet-kom srpnja, no ove godine to je bi-lo još u lipnju kada su dva koncerta

održali rockeri iz šibenskog benda 'Deep in Rock', plesala je plesna sku-pina iz Latvije, a održan je i uvodni 'Petak po jezerski'. Službeni bogati program otvorenja (6. srpnja) bio je odlična najava za događaj koji je četiri dana poslije privukao mnoštvo znatiželjnika.

Kulturno ljeto koje traje do babljeg

Riječ je o 'Balu u našon vali', susre-tu folklornih skupina, koji služi i kao odlična promocija onog dijela bašti-ne koja pokazuje kako su se zabav-ljali naši stari. Točno sredinom srpnja održan je 'Petak po jezerski' s boga-tom ponudom domaćih jela i pića,

kao i rukotvorina uz prigodan glaz-beni program. Dva dana poslije (17. srpnja) Jezerima u goste pristigle su mezzosopranistica Nera Gojanović uz glasovirsku pratnju Gordane Pa-vić, koje su u tamošnjoj župnoj crkvi Gospe od Zdravlja izvele prigodan program klasične glazbe. Bilo je tu još brojnih programa za sve ukuse i uzraste, od nastupa klapa Bunari, klape Mela, zabavnog programa za djecu 'Šareni dječji svijet', malonogo-metnog dječjeg turnira, a osobito su posjećene koncem srpnja bile 'Igre na lokvi i rivi' s brojnim uzbudljivim starim vještinama i smiješnim kao što su 'trke tovarov'. Dan prije Oluje, koja je također prigodno obilježena,

Turiste privukla događanja, ali i obilježene pješačke i biciklističke staze

turisti su guštali u programu 'Kako su živili i feštali naši stari', na kojem su prikazani zanati, rukotvorine, obi-čaji i folklor uz bogatu trpezu doma-ćih proizvoda. 7. kolovoza zbio se još jedan klasični koncert, onaj Nevena Hrustića na gitari, a dan poslije ro-diteljima i djeci najzanimljiviji kon-cert 'Djeca pjevaju', smotra dječjih pjevačkih talenata. Svi vi koji niste stigli još uvijek u đir do Jezera, ne brinite, kulturno-zabavne manifesta-cije traju sve tamo do babljeg ljeta. Organizatori i donatori programa su Općina Tisno, TZ Jezera, Školjić d.o.o., KUD 'Koledišće' iz Jezera, kao i broj-ni ugostitelji i turistički djelatnici iz mjesta. nevena BanIć

15. 8. jezerska ribarska fešta u čast ve-like gospe, 17. 8., Fešta o’ smokav, trg jezerana u 21 sat, 21. 8., koncert rock ‘n’ roll vremeplov – the Cadillac i Boris Babarović Barba, trg jezerana u 21.30, 25. 8 – 5. 9 – malonogometni turnir za odrasle, Igralište mnK petrov vrta u 20 h, 8. 9. dan jezerana i blagdan male gospe, crkveni i pučki blagdan mista, 25. 9. – 1. 10. Big game Fishing, međunarodno na-tjecanje u lovu na veliku ribu. 27. 9. ‘oj, more duboko’, prigodan program u spo-men na višestoljetnu pomorsku tradiciju jezerana, književnika i pjesnika josipa tomina, 100. obljetnicu družbe jezerskih mornara i međunarodnog dana turizma –trg jezerana u 20 sati.

od 10. do 14. kolovoza ne propustite tje-dan betinske gajete i idrenja, s izložbom u staroj pošti, a 13. i 14. kolovoza održava se tradicionalna betinska regata, prven-stvo u klasi optimist. na veliku gospu je regata 'Za dušu i tilo', u spomen na prve korčulanske kalafate koji su polovicom 18. stoljeća u Betini udarili temelje dr-vene brodogradnje i betinske gajete, koje su od tada nadaleko poznate. ovo je regata na latinsko idro, praćena boga-tim programom, a ove godine nastupa klapa Cambi. 20. kolovoza je na trgu na moru 'evergreen rock večer', povratak u 60-e, a nastupaju legende the Cadillac, a sedam dana nakon toga (27.) predstavit će se domaći bendovi. na malu gospu (7. 9.) nastupa klapa Babalubam, a program završava 4. listopada danom župe svetog Frane, kada će svečanošću četiri desetlje-ća rada obilježiti i Kud 'Zora'.

što vas još očekuje u jezerima:

što nas još očekuje ovo ljeto u Betini:

sva ta ulaganja prepoznali su i brojni turisti koji su ove godine pohodili jezera u većem broju nego lani, pa je tako već u lipnju u jezera došlo čak 2000 gostiju više nego lanjske godine u isto vrijeme. dolazi dosta austrijana-ca, Belgijanaca, čeha, talijana, mađara, najviše je nijemaca…

nik

oli

na

vuko

vić

nenad milin, direktor tZ jezera

-Ove godine najveći dio ulaga-nja Turističke zajednice otišao je na uređenje plaža, koje smo nasuli šljunkom i označili signalizacijom, postavili smo kemijske zahode, plutajuće zaštitne mreže… ali smo isto tako izradili novi katalog našeg mjesta, kao i novi plakat – informi-rala nas je Ana Kapov iz TZ Betina. No, tu novitetima nipošto nije kraj. Svi oni koji su se do sada o Betini mogli samo šturo informirati na in-ternetu, to od sada mogu činiti na novoj i lijepo dizajniranoj web stra-nici mjesta. TZ Betina sudjelovala je i u ulaganju u zajednički projekt otoka Murtera 'Otok otoka' (jum-bo plakat, održavanje internetske stranice, zajednički sajamski nastup Crotour 2011.). U mjestu je usto organizirana i realizirana sadnja cvijeća, održavanje čistoće mjesta, održavanje plaža i cvijeća, na pla-ži su nove klupe. Riječju, bogato kulturno ljeto trajat će do početka listopada. Sve to rezultiralo je i ve-ćim brojem dolazaka gostiju, što i jest glavni cilj svih akcija.

Porast ostvaren-Ove smo godine, primjerice,

već u lipnju ostvarili porast od 23 posto u dolascima i porast od 21 posto u noćenjima. Lani je u lipnju u Betinu došlo 1537 gostiju, koji su noćili 13.173 puta, a ove su godine stigla 1974 gosta, koja su ostvarila 16.658 noćenja. Daleko najveći po-rast ostvaren je u smještaju privatnih iznajmljivača, dok su vikendaši ostva-rili porast od 24 posto u odnosu na prošlu godinu. Najzastupljenije na-cije kod nas, uvidom u statistiku, su Nijemci, Austrijanci, Poljaci, Slovenci, Česi, Talijani – kazala nam je Kapov.

Jubilarni dani brganjaOvogodišnje kulturno ljeto u

Betini otvoreno je još 21. svibnja u restoranu 'Na moru' prezentacijom novog kataloga tamošnjeg TZ-a, kao i predstavljanjem nove web

Od jubilarnih dana brganja do rock večeri i fešta od pomidora

stranice, a nakon toga programi su se počeli nizati jedan za drugim. Ve-liko zanimanje, primjerice, pobudio je Dan maslinovog ulja (28. 5.), na kojem se prezentirala, kušala i ocje-njivala najbolja tekućine te uljarice. U lipnju (11.) prašio je najprije rock u sklopu manifestacije 'Betinski đir' koja inače traje cijelo ljeto, a 23., na Tijelovo, organizirana je marenda na pijaci i procesija kroz misto. 8. i 9. srpnja održana je tradicionalna 'Smotra betinskog folklora', na ko-joj je domaćin, KUD 'Zora', ugostio brojna folklorna društva iz Dalma-cije i šire. U isto vrijeme trajala je i 'Izložba betinske narodne nošnje', a sve u povodu obilježavanja 40 go-dina spomenutog KUD-a. Sredinom srpnja održana je 'Betinska teča', ma-nifestacija na kojoj se pripremala poznata betinska teča, iz koje su po-tom nepca sladili brojni degustatori. Zanimljiva je bila i Betinska modra noć (23. 7.), večer ribljih štandova,

izložba 'Betinsko blago' dan poslije, ali i 'Dan betinske pomidore' (30. 7.). Dva dana prije Oluje vješti mje-štani nadmetali su se na 'Betinskim igrama' i to u povlačenju konopa, skakanju u vreći, utrci s jajem u žli-ci i slično, a dodatan motiv bila je i bogata nagrada za najbolje. Oluja je obilježena promenadom lime-ne glazbe kroz mjesto, a ususret jubilarnoj četrdesetoj fešti 'Dan brganje' (7. 8.) dan prije nastupio je glasoviti gospel 'Verbum Day'. Spomenuti 'Dan brganje' nešto je sasvim posebno čime se Betina ponosi i traje cijeli dan. Najprije se izvlače brganje iz mora, a onda se prezentira tradicionalna priprema posebne sorte školjaka koje se od davnina love u ovom kraju speci-jalnom alatkom brganjom po kojoj fešta i nosi ime. Nekada su se lovile samo kunjke, a danas se kuhaju sve vrste školjaka. Nastupili su Jole i Bo-lero, KUD 'Zora'. nevena BanIć

-Ove smo godine, primjerice, već u lipnju ostvarili porast od 23 posto u dolascima i porast od 21 posto u noćenjima. Lani je u lipnju u Betinu došlo 1537 gostiju, koji su noćili 13.173 puta, a ove su godine stigla 1974 gosta, koja su ostvarila 16.658 noćenja – informirala nas je Ana Kapov, direktorica betinskog TZ-a

nik

oli

na

vuko

vić

kolovoz 2011.glasnIK općIne tIsno 1110 kolovoz 2011.

glasnIK općIne tIsno

Kalendar događanja – murter otok otoka

14 POSTO VIŠE NOćENJA

Više turista, više fešta

Kao i većina turističkih mjesta na šibenskoj rivijeri, rast turističkog prometa u odnosu na prethodnu godinu bilježi i Tisno. Od siječnja do kraja srpnja zabilježeno je poveća-nje u dolascima za sedam, a noće-njima za 14 posto. U tom razdoblju u Tisnom su boravila 11.973 gosta koja su ostvarila 104.658 noćenja. Domaći gosti ostvarili su 27.512, a strani 77.146 noćenja. U strukturi gostiju prednjačili su domaći gosti, na drugom mjestu su Nijemci, tre-ćem Česi, a četvrtom Talijani.

Povratak Čeha-Upravo Česi su nam se vratili,

pa ih je bilo 20 posto više nego la-ni. Inače, Tisno raspolaže s ukupno 3.300 postelja, od čega je 1.100 u kampovima, 1.800 u privatnom smještaju, 120 u hotelima, a ostalo su pansioni. Rast noćenja od pet posto zabilježen je u kampovima, u hotelima je zabilježen pad od 16, a u privatnom smještaju rast od 25 posto. U kućama i stanovima za odmor u istom razdoblju lani ostvareno je 1.365, a ove godine 12.000 noćenja, što je višestruko povećanje, kaže Filip Henjak, di-rektor Ureda TZ Tisno.

Turistička zajednica Tisno u su-radnji s Općinom i tišnjanskim kul-turnim udrugama i ove je godine

pripremila bogat ljetni program. Dobar dio programa, u kojem su uživali mještani i njihovi gosti, već je napravljen. U subotu 6. kolovoza održana je jedna od najatraktivnijih, posebno gostima - međunarodna utrka magaraca na Rudini, a potom ih je do kasno u noć zabavljala gru-pa 'Magazin'. Središnja proslava 200. godine općine Tisno održat će se 11. kolovoza na Rudini pod nazi-vom 'Iz kamena nikne cvit'.

Bogat ljetni program-Imali smo i imat ćemo ponešto

za svakog, od sedam do 77 godina. Ukupno tridesetak događanja, od dječjih radionica, klapskih i zabav-nih večeri, ozbiljne glazbe, tambu-raša, kulturno umjetničkih društava, puhačkog orkestra, igre na korentu i slično. Cijelo kulturno ljeto po-svećeno je velikoj obljetnici, 200 godina općine Tisno. U kolovozu slijede fešte na Rudini i kvartovske fešte poput gastro večeri Lovačkog društva 'Kamenjarka', utrka kono-bara, fešta na Ratu, a za oproštaj od ljeta 9. rujna, 'Ribarska fešta' tišnjanskih udruga. Kraj kolovoza, točnije od 22. do 30. rezerviran je za prigodni program povodom obi-lježavanja kornatske tragedije pod nazivom 'Da se ne zaboravi', rekao je Henjak. KatarIna rudan

turističke zajednice Betine, jezera, murtera i tisnog izdale su, u okviru projekta 'murter - otok otoka', zajedničku brošuru,'Kalendar događanja 2011', kojoj su sva događanja u ta četiri mjesta. Koordinator projekta je udruga 'argonaut', a cilj je zajednička prezentacija na turističkom tržištu, te promocija otoka murtera radi što kvalitetnijeg daljnjeg razvoja turizma. uz turističke zajednice i dvije općine, tisno i murter-Kornati, u projekt je uključena i prijateljska općina pirovac.

plavi cvijet, treće mjesto prvi put Tisno je dobitnik Plavog cvijeta, treće mjesto, koji dodjelju-je županijska Turistička zajednica za uređenost turističkog mjesta u cijelosti. -Dvadeset godina nismo dobili ništa, pa smo izuzetno zadovoljni s trećim mjestom u kategoriji mjesta od 1000 do 3000 stanovnika. Dobra je to startna pozicija za dalje. Vremena za napredak ima, puno smo napravili na uređenju mjesta, ali treba još toga mnogo i učiniti, kaže Henjak.

Imali smo i imat ćemo za svakog ponešto. Od dječjih radionica, klapskih i zabavnih večeri, ozbiljne glazbe, tamburaša, kulturno umjetničkih društava, puhačkog orkestra, igre na korentu i slično. U kolovozu slijede fešte, gastro večeri, utrka konobara, ribarska fešta tišnjanskih udruga... Kraj kolovoza, točnije od 22. do 30., rezerviran je za prigodni program povodom obilježavanja kornatske tragedije pod nazivom 'Da se ne zaboravi', kaže Filip Henjak, direktor Ureda TZ

Otvoreno malonogometno igralište u uvali Zdraće

Travnato malonogometno igrali-šte smješteno u novouređenoj uva-li Zdrače, svečano je otvoreno 29. travnja, a dio je cjelovitog projekta uređenja spomenute uvale, kojeg su zajednički osmislili i ostvarili op-ćinska uprava i Betinjani, u što je ukupno uloženo oko milijun kuna iz općinskog proračuna. Tik uz trav-nato malonogometno igralište, prije je napravljeno i dječje, te uređena nova plaža i kompletna infrastruktu-ra u uvali koja je bila potpuno deva-stirana i neuređena. U prvoj godini

mandata aktualne općinske uprave, otvoren je novi ured Turističke zajed-nice, u što je uloženo oko 120.000 kuna. Betina je, sa svojih 800 stanov-nika, do tada bila jedino turističko mjesto u županiji s više od 100.000 ostvarivanih noćenja godišnje, bez vlastitog ureda. U samom središtu uređeno je parkiralište sa 150 mjesta, koje se spaja s prirodnom šetnicom i rivom na uži centar mjesta. Posao je završen 2009. godine. Uvedena je i javna rasvjeta od brodogradilišta 'Betina' - Put crkve sv. Frane, a me-

đu većim projektima je vodovod i odvodnja vrijedan oko 1,5 milijuna kuna. Riječ je o spajanju prstena oko Ulice Matije Gupca, njezinoj sanaciji i uređenju, u čijem finan-ciranju je uz šibenski 'Vodovod' sudjelovala i Općina. Uređena je i kompletna Ulica Petra Preradovića, te betinska riva, takozvani parapet koji je bio u derutnom stanju. U fi-nanciranju tog projekta sudjelovala je županijska Lučka uprava, Župa-nija i Općina u ukupnom iznosu od 950.000 kuna. KatarIna rudan

Završeno uređenje Domagojeve ulice

Radovi u ulica Kneza Domagoja, vitalnoj jezerskoj pro-metnici koja spaja centar mjesta i mjesnu rivu, završeni su krajem svibnja i ulica je od tada otvorena za prometovanje. Sanacija te prometnice trajala je dva mjeseca, postavlje-ne su nove vodovodne instalacije, ulica je proširena, re-konstruirana je javna rasvjeta i stavljen novi sloj asfalta. U projekt je uloženo oko 600.000 kuna, dijelom iz proračuna Općine Tisno te sredstava Vodovoda i odvodnje d.o.o. i Županijske uprave za ceste. Domagojeva ulica je danas daleko funkcionalnija prometnica, s obzirom na to da je, unatoč tome što je jedna od glavnih ulica u Jezerima, bila u vrlo lošem stanju prije ovih radova. KatarIna rudan

Za Društveni dom 30.000 kuna

U suradnji s Mjesnim odborom Dubrava, Opći-na Tisno je prošle godine s 30.000 kuna financirala uređenje tamošnjeg Društvenog doma koji je nakon uređenja fasade i okoliša dobio potpuno novo lice.

Uređene su i prostorije koje su namijenjene za rad MO i održavanje društvenih aktivnosti, postavljene klupe ispred objekta, te uređeno dječje igralište. Radove su izveli radnici obrta 'Fratun' iz Dubrave. KatarIna rudan

Druga faza uređenja obale Zaratić

U ožujku ove godine počeli su radovi na drugoj fazi uređenja obale Zaratić, a goto-vi su bili prije početka turističke sezone. To područje Jezera dobilo je produžetak nove šetnice, rivu sa privezištima, zelenu zonu, parking i novu rasvjetu. U prvoj fazi radova izvedenih prošle godine, uređen je i saniran obalni prostor u dužini od 150 metara, tako da su ovi radovi nastavak investicije zapo-

čete 2010. godine. Prethodno su u sklopu projekta rekonstrukcije vodovodne mreže u Jezerima, obavljeni i radovi na postavljanju vodovodnih cijevi u ulicama Put Zaratića i Ribarskoj. U te dvije ulice je nakon radova na obnovi vodovodne mreže postavljen i novi sloj asfalta, pa je zapravo tim radovima naznačen početak II faze uređenja obale Zaratić u Jezerima. KatarIna rudan

Novo lice Zapadne gomilice

Među infrastrukturnim projektima koji su realizirani u proteklih godinu dana su i radovi na uređenju obale Zapadne gomilice u Ti-snom. Radovi na obali privedeni su kraju u ugovorenim rokovima početkom svibnja, a lokacija je pretvorena u izuzetno atraktivan i funkcionalan prostor. Uređena je prometnica i šetnica, izvedeni su nogostupi kraj stam-

benih objekata, obnovljena javna rasvjeta, a iscrtano je i oko 110 novih parkirnih mjesta što je posebno dragocjeno za vrijeme traja-nja turističke sezone. U ovu investiciju Opći-na Tisno uložila je oko pola milijuna kuna, a radove je temeljem provedenog natječaja javne nabave izvodila tvrtka 'Sarađen' d.o.o. iz Stankovaca. KatarIna rudan

Općinsko komunalno poduzeće 'Ježinac' d.o.o. okončalo je početkom srpnja radove na prvoj fazi uređenja oko kilometar duge šetnice koja spaja Tisno i Jezera, preko plaže sv. Andrije.

-S obzirom na to da stazom, koja je i prije postojala u kamenjaru, nisu mogle hodati dvije osobe zajedno, već jedna za drugom pazeći gdje staju, odlučili smo urediti sta-zu kao šetnicu, koja sada može poslužiti i kao biciklistička staza. Radovi na proširenju staze na širinu od 1,2 metra, počeli su u si-ječnju i tu prvu fazu smo okončali. Staza je posuta šljunkom, ide uz more, dijelom kroz šumu, a dijelom kroz sami kamenjar. Inače je to omiljeno područje za kupače, s obzirom na to da je teren idealan i pun pre-krasnih uvala. Za drugu fazu pripremamo potrebnu dokumentaciju. Namjeravamo postaviti klupe za odmor na nekoliko loka-cija, osvijetliti stazu solarnim svjetiljkama, te na nekoliko mjesta izraditi kamene skaline za spuštanje u more. Vjerujemo da će sve to biti napravljeno do sljedeće godine i nove turističke sezone, rekao nam je Krste Barić, direktor 'Ježinca'. KatarIna rudan

Uređenje mjesnog groblja

Na tišnjanskom groblju Sv. Duha radnici komunalnog poduzeća 'Ježinac' okončali su radove na izgradnji i obnovi zaštitne ograde, zida oko i ispred groblja, a podignut je i zid od crvenih opeka oko pristupnog platoa ispred ispraćajne dvorane na groblju. Zidovi oko groblja na ulazu i na dijelu s novim grobnicama dali su novi vizualni okvir koji se skladno uklopio u okoliš, a služe i kao zaštita od vanjskih utjecaja. KatarIna rudan

'Ježinac' uredio šetnicu preko plaže sv. Andrije

Dubrava kod Tisnog

Betina Jezera Tisno / Jezera

TisnoTisno

Jezera

12 kolovoz 2011.glasnIK općIne tIsno

DUJE FRžOP Najbolji hrvatski 'optimist'

Samo more nosim ja u duši, po-znati su stihovi pjesme klape 'Intra-de' koji najbolje opisuju život ljudi koji se bude i liježu s pogledom na more. Jedan od njih je i četrnaesto-godišnji Duje Fržop, mladi Betinja-nin, koji je svojim rezultatima na regatnim poljima zasluženo ponio epitet najboljega 'optimista' u Hr-vatskoj, te pronio ime Betine, kao jedriličarskog centra u hrvatskoj.

'Balun' zamijenio jedrom

Krhke građe s očima koje odaju inteligenciju, Duje se ni po čemu ne razlikuje od svoje generacije. Odličan učenik upravo je završio osmogodišnju školu 'Murterski škoji' iz koje ove jeseni odlazi put Zadra, gdje ga čeka stariji brat Jure. Duje nikada nije razmišljao da će jednog dana jedriti morima širom svijeta. Zbog priča drugih dječaka kako je vrlo opasno kada se dogo-di prevrtanje na moru, Duji je draži bio nogomet s vršnjacima na ulici, i plivanje u domaćem 'Brodogra-ditelju'. Nogomet mu je i danas prva razbibriga nakon napornog školskog dana, a stečeno znanje u plivanju mu služi za ljetna opušta-nja po škojima murterskog mora. Početak nije bio baš lagan, Duje nije pokazivao interes za morskim sportom, iako su mu roditelji pre-poručili da se bavi jedrenjem. Tek odlazak brata Jure na prve treninge probudilo je u njemu želju da se uhvati u koštac s morem i vjetrom, a zvijezda vodilja bila mu je pobje-da nad bratom.

-To mu je pošlo za rukom pri-je dvije godine, iako je Jure imao vodstvo tijekom cijele sezone. Du-je je pritiskao i došao do pobjede, pa zadirkivanje u kući danima nije prestajalo, rekao nam je otac An-te, koji je djeci usadio ljubav prema moru, što ne čudi kada se zna da je Ante kao kalafat bio 2002. godine pobjednik regate 'Latinsko idro' s lađom iliti batanom od pet metara, kojoj su članovi posade bili sedmo-godišnji Jure i petogodišnji Duje.

Bez trenera zimiLjetni treninzi koje je organizi-

rao JK 'Žal' iz Betine pokazali su se ključnima za uspjeh braće, od kojih je Duje ipak učinio korak više me-đu 'optimistima' dok Jure sada kao polaznik Srednje pomorske škole u Zadru jedri u klasi 'Laser 470' u kojoj je stekao status hrvatskog reprezentativca i trenutno se na-lazi na svjetskom prvenstvu u San Franciscu. Duje se 2008. godine okitio naslovom državnog prvaka u konkurenciji dvanaestogodišnjaka, što je bio njegov definitivni isko-rak u karijeri. Naslov ima posebnu težinu kada se zna da članovi JK 'Žal' iz Betine imaju trenera samo ljeti, kada se zapravo više radi na osposobljavanju dječaka i djevojči-ca za početničko jedrenje, nego na natjecateljskoj pripremi. Duje jedri tijekom cijele godine i nastupa na svim natjecanjima, što može zahva-

Duje zna kako ukrotiti vjetar

liti upornosti roditelja koji ga prate na tim natjecanjima, ali i klubu koji uz veliko razumijevanju sponzora, između kojih posebno treba ista-knuti Općinu Tisno, brodogradilište i marinu Betina, koja Duji osigurava brod i putovanja. To je od iznimne važnosti, no puno važnije bi bilo da se realizira ideja o zapošljavanju jednoga trenera koji bi u klubu ra-dio cijelu godinu. Duje Fržop je ina-če mladi hrvatski reprezentativac koji je prije dvije godine nastupio na svjetskom prvenstvu u Brazilu, a prošle u Maleziji na istom natjeca-nju. I ove sezone Duje dominira u klasi 'Optimist' tri regate prije kraja kriterijskih natjecanja koja su najve-ćeg koeficijenta 1.6, Duje drži prvo mjesto, a pet najboljih stječe pravo nastupa na svjetskom prvenstvu koje će se ove godine održati na dalekom Novom Zelandu.

Pobjede su mu u krvi-Lakše mi je jedriti na ovim za-

htjevnim regatama kada treniram s prijateljima iz ostalih klubova, sra-mežljivo priznaje Duje. Suradnja u ovom sportu je velika, pa tako u zimskom razdoblju trenira u Za-dru, Splitu i Šibeniku, što mu znači jako puno.

-Moramo zahvaliti tim ljudima koji su nam uvijek na dispoziciji s obzirom na naše uvjete, pa nam pomažu oko treninga, zahvalan je otac Ante, kojega poslovne obveze pokatkad sprječavaju da bude stal-no uza sina. Posljednje bure su za nama, dolaze ljepša vremena i Du-je je spreman u nastavku sezone pokazati da se dobrim osjećajem može zauzdati svaki dašak vjetra koji naiđe. Na regatnom polju provede i po sedam-osam sati na dan, no desetak minuta u društvu novinara stvara mu nelagodu, zato nam je poseban užitak bio gleda-ti ga u natjecanju. Fascinantna je spretnost tih dječaka i djevojčica, koji u toj dobi krote vjetar igrajući se svojim brodicama po uzburka-nom moru. Za mladog Betinjanina koji je svjetskim morima već pro-nosio ime svoga kraja stiže neko novo vrijeme. Odlazak u Zadar, ekonomska škola i novi prijatelji proširit će mu horizonte, no Betina i njegov JK 'Žal' zauvijek će ostati prvi izbor. Duje i Jure, dvojac koji zna kako se kroti vjetar. Nadamo se da će im on biti naklonjen, te da će svojim radom dosegnuti zvijezde, koje se tako dobro vide s otvore-nog mora. josIp ćaleta Car

opuštanje uz more

jedrenje je ekstreman sport

Iako s ekipom iz škole voli zaigrati nogomet, svi slobodni trenuci, i trenuci opu-štanja vezani su uz more. očev poziv je izgradnja brodova, dok je za duju plovidba ipak veća ljubav. -najdraže mi je kada je bonaca, onda brat i ja iziđemo brodom na sviću i lovimo ostima, procijedio je sramežljivo duje.

Iako to nekome sa strane izgleda vrlo zanimljivo i dinamično, jedrenje je ipak ‘surov’ sport. unatoč tome što su još uvijek krhki, jedriličari provedu na moru i po sedam-osam sati u iznimno ekstremnim uvjetima. na toj maloj brodici žive po tri-četiri dana s nadom da će uhvatiti najbolji vjetar. temperature se katkad vrte oko nule, a vjetar zna puhati i do 25 čvorova. oprema kojom se služe stoji pet tisuća kuna, a ‘suho’ odijelo je obvezno.

Početak nije bio baš lagan, jer Duje nije pokazivao interes za morskim sportom, iako su mu roditelji preporučili da se bavi jedrenjem. Tek su prvi treninzi brata Jure probudili u njemu želju

da se uhvati u koštac s morem i vjetrom, a zvijezda vodilja bila mu je pobjeda nad bratom