UVOD

Glavni pravci razvoja Opine Biha proizilaze iz usvojene Strategije razvoja Opine Biha. Polazei od definisane razvojne vizije, izvrenih analiza primjenom savremenog metodolokog pristupa, te analize prilika koje su evidentne u ekonomsko privrednom okruenju.

Generalna strateka opredjeljnja Opine Biha u planiranom periodu su: Razvoj ekonomije uz kontinuirano poveanje investicionih ulaganja, poveanje zaposlenosti, poveanje industrijske proizvodnje, poveanje izvoza i vanjskotrgovinske stabilnosti, poveanje izvornih prihoda i ostvarenje drugih pozitivnih makro-ekonomskih efekata;

Ovaj seminarski rad baziran na temi stratekog razvoja raen je u 8 cijelina poevi od geografsko-komunikacijskih karakteristika, prirodnih odlika i resursnih podruja koji su obuhvaeni u prvom dijelu ovog rada.

Drugi dio rada bazira se na pregled stanja i kretanja u lokalnoj ekonomiji kroz prijeratno i sadanje stanje lokalne ekonomije, bruto domai proizvod, broja i strukture poduzea, prosjene plae, analizu uvoza i izvoza.

U treem dijelu razraene su aktivnosti opine na razvoju poslovnog okruenja u domenu poslovnih zona, turizma poljoprivrede.

Zatim, pregled stanja na tritu rada kroz analize zaposlenosti, nezaposlenosti i analiza penzionera.

U petom dijelu rada razraena je analiza oblasti drutvenog razvoja kroz obrazovanje, kulturu sport, stanovanje.

Ono to e nas vjerovatno i najvie zanimati jeste analiza budeta. Odnos prihoda i rashoda, kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka, te projekcija budeta za razdoblje 2014-2018.

Nita manje bitna, a u radu obuhvaena jeste SWOT analiza predstavljena kao most izmeu sadanjeg stanja koje je utvreno analizom, i eljenog budueg stanja koje se definira stratekim planom razvoja.

Na kraju tu je i vizija opine Biha, strateki ciljevi i fokusi.

1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE, PRIRODNE ODLIKE I RESURSNA OSNOVNA PODRUJA

Opina Biha se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH, administrativno pripada entitetu F BiH isjedite je USK-a. Povrina opine je 900 km, to je za 212 km vie u odnosu na prijeratne administrativne granice. Poslije zakljuenja Dejtonskog mirovnog sporazuma povrina opine je poveana pripajanjem naselja Martin Brod, Paluci, Veliki Cvjetni, Mali Cvjetni, Boboljuci, Oigrije, Tikovac, Trubar, Veliko Oijevo, Malo Oijevo i Bos. Osredci. Podruje opine ini 21, 8 % teritorije USK-a i 1,7 % BiH. Opina Biha u svom sastavu ima sljedee mjesne zajednice: Bakai, Brekovica, Centar, avkii,Donje Prekounje, Gata, Golubi, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac, Izai, Jezero-Privilica, Kamenica, Klokot-Papari, Kulen Vakuf, Luke, Mali Lug, Martin Brod, Oraac, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka, Ribi, Ripa, Ruica, Skoaj, Sokolac, Srbljani, Vedro Polje, Veliki Lug, VelikoZaloje, Vrsta, Zavalje, egar. Geoprometni poloaj opine Biha je izuzetno povoljan, s obzirom da se opina nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok.

Preko podruja opine Biha prolazi niz meunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovopodruje povezuju sa irim okruenjem. Opina Biha je smjetena neposredno uz granicu s RH, audaljenost od Zagreba i zrane luke Zagreb je 150 km i dalje auto-putem za Ljubljanu, Be i druge zapadno-europske centre. Od Rijeke i meunarodne morske luke udaljena je 170 km. eljeznika pruga Zagreb-Split takoer prolazi podrujem opine Biha, vezujui Dalmaciju sa zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni eljezniki pravac Biha-Bosanski Novi povezuje savski razvojni pravac s Bihaem i USK-om. S glavnim gradom BiH Sarajevom povezan je eljeznikim i magistralnim putem, a udaljenost je 330 km. Veoma vaan dijagonalni putni pravac, ija je realizacija u pripremi,preko Bihaa i Sarajeva e povezivati Zapadnu Europu s Bliskim Istokom, to e pozitivno djelovati na postojei, veoma povoljan geoprometni poloaj.

Reljef bihake opine Biha je raznolik. ine ga najveim dijelom polja, breuljci i srednjeplaninsko zemljite. Prosjena nadmorska visina je 224 metra, vei dio teritorije opine lociran je na terenima do 600 m.n.v., dok je njen manji dio lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu s nadmorskim visinama i preko 900 metara. Podruje Bihaa ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog utjecaja zranih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godinji prosjek padavina je 1327 l/m2, a prosjena mjesena temperatura iznosi 10,8C. Uzevi u cjelosti, klima opine Biha je povoljna. Odlikuje se umjerenom vlanou, umjerenim temperaturama, znatnim osunanjem i bez jakih olujnih vjetrova, to pogoduje razvoju proizvodnje hrane, turizma, sporta, rekreacije i sl.Prirodni resursi na kojima se temelji ekonomski razvoj opine ine: umski resursi ukupne povrine 52.527 ha, to omoguuje prije svega visok kvalitet zdravog ivljenja na ovom podruju, ali svakako i vane predispozicije za razvoj drvo-preraivake industrije, kao i irokog spektra drugih poduzetnikih djelatnosti, prije svega turizma i turistike privrede; mineralne sirovine i nemetali od kojih na podruju opine Biha postoje nalazita gipsa,dolomita, krenjaka, arhitektonsko-graevinskog kamena bihacita. Na nalazitu gipsa u Kulen Vakufu izvrena su geoloka istraivanja i utvrene rezerve od cca 7,0 mil. tona kvalitetnog gipsa i svrstava se u najvee nalazite gipsa u Evropi. Time podruje opine predstavlja po svojoj geolokoj grai perspektivnu i znaajnu bazu za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina; poljoprivredno zemljite povrine od 27.262 ha, od ega je 19.773 ha privatnog, a 7.471 ha dravnog zemljita. Uz izrazito poljoprivredno podruje, razvoju poljoprivredne proizvodnje pogoduju i duga tradicija bavljenja tom djelatnou, te povoljni klimatski uvjeti; hidroenergetski potencijali i termomineralne vode u naselju Gata nedaleko od Bihaa. Ovi resursi predstavljaju itekako vrijednu osnovu za koritenje navedenih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih/alternativnih izvora, za snabdijevanje potreba stanovnitva i industrije, te kvalitetne mogunosti za razvoj privrede /poljoprivrede i turizma; prirodne ljepote i nacionalni park Una predstavljaju kvalitetne osnove za razvoj turizma i turistike privrede, to nudi ansu za realizaciju razvojnih turistikih projekata, a to u konanici podrazumijeva unapreenje valorizacije raspoloivih prirodnih resursa;

Prema podacima (iz posljednjeg slubenog popisa stanovnitva 1991. godine), na podruju opine Biha ivjelo je 70.732 stanovnika. Prema procjeni FZS-u u 2012. godini broj prisutnih stanovnika u opini Biha je bio 61.564, to ini 21,4% ukupnog broja prisutnih stanovnika na podruju USK-a,odnosno 2,63% ukupnog broja prisutnih stanovnika u F BiH. U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika je manji za 9.168.

2. PREGLED STANJA I KRETANJA U LOKALNOJ EKONOMIJI

2.1. Prijeratno stanje lokalne ekonomije i saeti prikaz trenutnog stanja kljunih prijeratnih resursaNivo privrednog razvoja opine Biha prije agresije na BiH bio je na zavidnom nivou. Osnovu ekonomske baze opine Biha inila je industrija. U njoj je bilo zaposleno preko 50% ukupne zaposlenosti u privredi opine i kao takva, alimentirala je u stvaranju drutvenog proizvoda opine sa 52%. To je u osnovi bila metalna, elektro, hemijska, tekstilna i grafika industrija.I u gradu Bihau najvei broj zaposlenih prije rata bio je u industriji, 42,6 %. Ta se tendencija nije zadrala u poratnom vremenu, tako da industrija apsorbuje duplo manju zaposlenost nego prije rata, 24,4 %. Druga vodea oblast u strukturi zaposlenih je trgovina i ugostiteljstvo u kojoj je prije rata bilo zaposleno 14,6 % ukupnog broja zaposlenih u privredi grada. Uee trgovine u ukupnoj zaposlenosti se poslije poveava i dostie nivo od 18,8 % uea. Trea vodea oblast u pogledu zaposlenosti su saobraaj i veze. Prije rata je u ovoj oblasti u gradu bilo zaposleno 9,7% od ukupnog broja zaposlenih u privredi. Tendencija se zadrala i poslije rata.

2.2. Bruto domai proizvodBruto domai proizvod po glavi stanovnika za opinu Biha za 2012. godine iznosi 6.913,00 KM, a u periodu od 2007.-2012. godine biljei blagi rast.

2.3. Broj i struktura poduzea i poduzetnikih radnji/obrtaNa podruju opine Biha je 2011. godine registrirano ukupno 2.721 poslovnih subjekata, to ini ukupan broj svih pravnih i fizikih osoba. Od toga su 59% (odnosno 1.595 subjekata) bile pravne osobe, a 41% (odnosno 1.126 subjekata) fizike osobe. Vei broj pravnih osoba u odnosu na fizike osobe je zabiljeen i 2005. sa udjelom pravnih osoba od 57%, odnosno fizikih osoba sa udjelom od 43%.U ukupnom broju registriranih pravnih osoba 2011. godine najvei udio imaju pravne osobe u djelatnostima: trgovine (457) preraivake industrije (184), poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti (128), ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti (397).Prema statistikim podacima, broj registriranih pravnih lica u Federaciji BiH na dan 31.12.2012. godine iznosi 48.528, to je vie za 1.113 ili 2,4% u odnosu na 2011. godinu. U USK-u broj registriranih pravnih lica iznosi 4.814, to je u odnosu na 2011. godinu vie za 76 ili 1,6%. Broj registriranih pravnih lica u USK-u uestvuje u ukupnom broju registriranih pravnih lica u Federaciji BiH sa 9,9%. U opini Biha broj registriranih pravnih lica u 2012. godini iznosi 1.628 to je u odnosu na 2011. godinu vie za 2,1%. Broj registriranih pravnih lica u opini Biha uestvuje u ukupnom broju registriranih pravnih lica u USK-u sa 33,8% .Broj registriranih fizikih lica obrtnika u FBiH sa stanjem na dan 31.12.2012. godine iznosi 51.248, to je manje u odnosu na prethodnu godinu za 500 ili 1,0%. U USK-u broj registriranih obrtnika iznosi 3.814, to je manje za 193 ili 4,8% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih fizikih lica - obrtnika na podruju opine Biha uestvuju ukupnom broju registriranih obrtnika u Unsko-sanskom kantonu sa 28,4%.Podaci o broju registriranih obrta8 pokazuju da je u 2011. godini u odnosu na 2005. godinu zabiljeen rast. Struktura registriranih obrta u 2011. pokazuje znaajan rast u oblasti poljoprivrede, lova i umarstva, preraivake industrije, graevinarstva, nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga, a pad u oblasti transporta, skladitenja i komunikacija.U 2011. godini ukupno je registrirano 1.126 obrta, a u 2012. godini 384 radnje su prestale s radom, od kojih je jedan dio prestao sa radom zbog globalne ekonomske krize i fiskalizacije. Na podruju opine Biha najvei udio registriranih poduzea u promatranom periodu ine mikro poduzea iji se broj s 504 u 2006. godini smanjio na 413 u 2011. godini, a broj malih poduzea se poveao s 140 u 2006. na 155 u 2011. godini.

2.4. Prosjene plaeProsjeno isplaene neto plae su u kontinuitetu rasle od 2005.-2012. godine i vee su od prosjeno isplaenih neto plaa u USK-u i F BIH.Neto plae i pored trenda rasta nisu pratile rast trokova ivota, to se negativno odrazilo na kupovnu mo stanovnitva. Potroaka koara za etverolanu obitelj u 2011. godini iznosila je 1.600 KM, dok je prosjena mjesena plaa 882,68 KM, ime se moe pokriti samo 44% mjesene potroake koare.

2.5. Analiza uvoza i izvozaPokrivenost uvoza izvozom kretala se od 31,90% 2005. godine do 56,54% 2010. godine od kada je zabiljeen pad. Uvoz se kretao na nivou od cca 120.000.000,00 KM izuzev 2008. kada je iznosio cca 174.000.000,00 KM i 2007. kada je iznosio 136.000.000,00 KM. Izvoz se kretao od cca 40.000.000,00 KM do cca 70.000.000,00 KM, da bi u 2012. godini iznosio 60.000.000,00 KM. U 2012. godini u opini Biha izvoz je za 16,5% manji u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK- u ostvaren izvoz u 2012. godini u vrijednosti od 192.982.000,00 KM i za 3% je manji u odnosu na 2011. godinu

3. AKTIVNOSTI OPINE BIHA NA UNAPRJEENJU POSLOVNIH AKTIVNOSTIU cilju intenziviranja lokalnog ekonomskog razvoja opina Biha je realizirala, a i u toku su realizacije, aktivnosti, programi i projekti koji za efekat imaju unapreenje poslovne klime i to: realizacija programa promocije opine Biha-promocija potencijala opine kao i mogunostiza investiranje, programi poticaja u poduzetnitvu-subvencioniranje kamata na kredite, nagraivanje inovativnih poslovnih ideja i podrka u start biznisima - Pokreni svoj posao i dr. projekti, programi za poboljanje efikasnosti i kvaliteta administrativnih usluga kao to su: projekt"Regulatorne reforme-Jaanje konkurentnosti na lokalnom nivou-Giljotina propisa", projekt Lokalizacija EU koji za cilj ima ubrzavanje procesa evropskih integracija u BiH kroz aktivnije uee opina u tom procesu, tehniku pomo i podrku u izgradnji kapaciteta za programiranje, implementaciju i nadzor nad provoenjem projekata, te poveanje znanja o EU, procesu integracija BiH, EU standardima, te raspoloivim fondovima, projekt "CAF- meuopinsko uenje i podrka" podrazumijeva formiranje partnerstava i mree meu opinama sa ciljem konsolidacije i poboljanja postignutih standarda dobre uprave i pribliavanje EU standardima dobre uprave. programi osnivanja i ureenja poslovnih zona: Kamenica I i Ripa, izrada i usvajanje prostorno-planske dokumentacije, formiranje ureda za servisiranje poduzetnitva i investitora, aktivnosti na uspostavljanju i unapreenju partnerstva, sa partnerima iz zemlje i inozemstva.

3.1. Poslovne zoneNa podruju opine Biha postoje dvije poslovne zone i to na lokalitetu Kamenica i Ripa, a za iste postoje regulacijski planovi. Za poslovnu zonu Kamenica I uraeni su idejni i glavni projekt prometnica s komunalnom infrastrukturom. Za poslovnu zonu Ripa uraena projektnadokumentacija u 2013. godini, to daje mogunost apliciranja za finansijska sredstva i intenzivniju izgradnju obiju poslovnih zona.

3.2. Turistika kretanjaPrema dostupnim podacima moe se zakljuiti da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noenja domaih gostiju. Od 2005.2012. godine broj dolazaka domaih gostiju porastao je ukupno za 8.568, dok je broj noenja porastao za 25.127. Ako se analiziraju postojei trendovi dolazaka stranih gostiju u prethodno navedenom razdoblju oni takoer pokazuju trend rasta do 2011. godine, kada se broj dolazaka poveao za 5.050, a zatim blagi pad u 2012. godini i to za 918 dolazaka. Broj noenja inozemnih gostiju biljei rast do 2011.godine za 5.588, a zatim blagi pad u 2012. godini i to za 657 noenja. Ovdje se radi o stvarnom porastu broja dolazaka i noenja domaih i inozemnih gostiju.

3.3. Analiza poljoprivredeOpina Biha je izrazito poljoprivredno podruje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i znaajnim zemljinim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti.U obraunu bruto vrijednosti proizvodnje i dodatne vrijednosti poljoprivrede privatnog sektora bez pravnih osoba ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila je 14.089.402,00 KM za 2012. godinu. Vrijednost biljne proizvodnje iznosila je 4.340.978,00 KM, vrijednost stoarske proizvodnje je 7.872.024,00 KM, a vrijednost voarske proizvodnje 1.876.400,00 KM. Trokovi proizvodnje (trokovi u novcu i naturi) bili su 7.390.037,00 KM, tako da je bruto dodatna vrijednost poljoprivrede za 2012. godinu iznosila 6.699.365,00KM.U skladu sa Zakonom o poljoprivredi (Slubene novine FBiH br. 88/07) i Pravilnikom o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata (Slubene novine FBiH br. 42/08) do 21.11.2013. godine u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata upisano je ukupno 1.090 fizikih i pravnih osoba (upisano je 10 poljoprivrednih proizvoaa koji su registrirali poljoprivredni obrt). U poreenju sa drugim opinama USK-a, kada je u pitanju broj upisanih poljoprivrednih proizvoaa u RPG i RK, opina Biha je na treem mjestu, a ispred nje su opina Cazin i Velika Kladua. Svi upisani u Registar poljoprivrednih proizvoaa osnovni izvor prihoda ostvaruju bavei se poljoprivrednom proizvodnjom.

4. PREGLED STANJA I KRETANJA TRITA RADA 4.1. Analiza zaposlenihU okviru ovog poglavlja dat je pregled zaposlenih na podruju opine Biha, uzimajui u obzir kretanje broja zaposlenih tokom godina, te dajui strukturu zaposlenih prema spolu, prema djelatnostima i prema vrsti poduzea. Broj zaposlenih osoba u decembru 2012. prema podacima FZS iznosio je 11.825, a stopa zaposlenosti 27,77%. Uporeujui kretanje zaposlenosti u periodu od 2005.-2012. godine vidljivo je da je zaposlenost rasla do 2008. godine, od kada biljei trend pada. Takav trend se nastavio i u 2012. godini, kada je zaposlenost za 1,7% manja u odnosu na 2011. godinu, a to je prikazano u sljedeem grafikonu.Ukupan broj zaposlenih u periodu 2006.-2011. godine povean je u malim poduzeima s 1.680 na 1.979 i u velikim s 1.587 na 2.185, a smanjen u mikro s 1.438 na 1.050 i srednjim s 1.605 na 1.597 zaposlenih. Zaposlenost biljei rast sve do 2010. godine, od kada poinje lagano padati.

4.2. Analiza nezaposlenihPrema podacima JU Sluba za zapoljavanje USK-a, Biro rada Biha, broj registriranih nezaposlenih osoba na podruju opine Biha 2011. krajem decembra 2013. bio je 10.242 osobe od ega 5.349 (52,23%) ine ene. Stopa nezaposlenosti iznosila je 46,15%.U 2012. godini broj registriranih nezaposlenih bio je 10.046 i za 386 osoba je vei nego 2011. godine, a izraunata stopa nezaposlenosti je iznosila 45,93%, odnosno za 1,4% via nego u prethodnoj godini. Ako se analizira kretanje registrirane nezaposlenosti od 2005.-2012. godine, vidi se da je broj registriranih nezaposlenih kontinuirano rastao (osim u 2008. godini), te da je u 2012. godini vei za 1.441 nezaposlenu osobu u odnosu na 2005. godinu.Promatrajui nezaposlene prema kvalifikacijskoj strukturi, evidentno je kako probleme sa zapoljavanjem imaju stanovnici nieg stepena obrazovanja (NKV, KV). Veliki udio nezaposlenih otpada na osobe sa srednjom strunom spremom (24,29%), dok probleme sa zapoljavanjem imaju i osobe visoke strune spreme (8,50%).Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u decembru 2012. godine 5.212 ili 51,88% ine ene, dok prema kvalifikacijskoj strukturi 8,5% su osobe s VSS (od ega ene 67%), s VS 2,51% (od ega ene 66%), sa SSS 24,29% (od ega ene 58%), s NSS 0,35% (od ega ene 91%), VKV 0,59% (od ega ene 15%), KV 28,14% (od ega ene 40%), PKV 5,26%. (od ega ene 31%) i NKV 30,37% (od ega ene 57%).Ovi pokazatelji, pored problema vezanih za nemogunost zapoljavanja, ukazuju i na probleme vezane za proces obrazovanja, prije svega na neusklaenost obrazovnog procesa i trita rada.To se najbolje vidi po broju nezaposlenih osoba u pojedinim zanimanjima, npr. dipl. ekonomista 249, profesora (raznih smjerova) 172, dipl. pravnika 151, ekonomskih tehniara 465, maturanata gimnazije 237, elektrotehniar raunalske tehnike i automatike 220, medicinski tehniari/sestre 212 i mnoga druga zanimanja, za koja postoje kolske ustanove.Po starosnoj strukturi, na dan 31.12.2012. godine nezaposlenih mladih osoba (od 15-35 godina starosti) je 4.381 ili cca 44% (2005. godine blizu 50%), ali posebno zabrinjava injenica da je broj nezaposlenih osoba s 50 i vie godina starosti i u apsolutnom i u relativnom odnosu znaajno povean (s 1.063 osoba ili 12% 2005., na 2.167 osoba ili 22% 2012.), a to najbolje oslikava stanje u privredi opine.Po duini ekanja na zaposlenje broj osoba koje ekaju na zaposlenje do 6 mjeseci u periodu od 2005.-2012. godine se smanjio s 15% na 10%, dok se broj osoba koje ekaju na zaposlenje preko 48 mjeseci poveao sa 60% 2005. na 71% 2012. godine, to su nesumnjivo veoma negativni trendovi.Radi uoavanja kompleksnosti problema nezaposlenosti vano je istaknuti injenice da od ukupnog broja nezaposlenih na dan 31.12.2012. godine 1.715 osoba su demobilizirani vojni obveznici, 194 osobe su ratni vojni invalidi, 389 osoba su lanovi obitelji poginulih boraca, a 115 osoba ostali invalidi.Materijalno pravnu zatitu u vidu novane naknade u redovnom i produenom vremenu koritenja u decmbru 2012. je koristilo 339 osoba za ta je utroeno cca 107.000 KM, a zdravstvenu zatitu 7.202 osoba za ta je utroeno cca 45.000 KM.

4.3. Analiza penzioneraU 2012. godini na podruju opine Biha bilo je 7.849 penzionera, to znai da je omjer izmeu radnika i penzionera iznosio 1,5:1. Po strukturi, 3.780 osoba prima starosnu penziju, 1.598 invalidsku, a 2.471 porodinu penziju.Na osnovi navedenih podataka moe se zakljuiti da je nepovoljna struktura penzione osnove, jer svega 48% penzionera (nisu ukljueni penzioneri sa ino-penzijama).Uporeujui visinu prosjene penzije s 2005. godinom, uoava se da je prosjena starosna penzija vea za 61,3%, invalidska za 70,6%, a obiteljska za 73,00%. Takav rast znai samo nizak polazni penzioni osnov, jer aktualne penzije iznose cca 35% od prosjene plae (invalidska i obiteljska) odnosno cca 49% starosna. Uporeujui s potroakom koarom, penzija ne moe zadovoljiti ni 20% mjesene potroake koare.

5. ANALIZA OBLASTI DRUTVENOG RAZVOJAZadovoljavanje potreba ljudi pretpostavlja stalni rad sa graanima na otvaranju dijaloga koji e rezultirati prihvatanjem i razumijevanjem drugaijih identiteta i osposobljavati lokalnu zajednicu da snano podrava sve inicijative koje vode miru, razvoju i pomirenju.Izgradnja mira i pozitivnih stavova graana, jaanje drutvene kohezije u lokalnoj zajednici, bolja suradnjai komunikacija izmeu graana i vlasti,spremnost za suradnju sa susjednim opinama/optinama i gradovima i svi drugi oblici partnerstva, predstavljati e garanciju za razvijanje povjerenja, razumijevanja i odgovornosti za budunost.

5.1. ObrazovanjePo trenutno vaeim zakonskim rjeenjima nadlenosti u oblasti obrazovanja nalaze se na kantonalnom nivou. Zakonom o lokalnoj samoupravi USK-a (Slubeni glasnik USK broj 8/11) lokalnoj samoupravi date su nadlenosti osnivanja i utvrivanja politike predkolskog odgoja, unapreenje mree ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predkolskog odgoja, osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapreenje ustanova osnovnog obrazovanja.Na podruju opine Biha sistem obrazovanja zasnovan je na etiri nivoa: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje.Politiku obrazovanja za sve nivoe provodi Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a struni nadzor Pedagoki zavod USK-a

5.2. KulturaU prijeratnom periodu do 1992. godine Biha je imao relativno bogat kulturni ivot u skoro svim vidovima kulturno-umjetnikog izraavanja koji se manifestirao kroz rad institucija, klubova, drutava ili pojedinaca, a najvei doprinos su dali: Osnovna, a poslije i Srednja muzika kola, Regionalni muzej Pounja, Muzej AVNOJ-a, Istorijski arhiv, Mala galerija, Narodna biblioteka, Dom JNA, Radniki univerzitet, amaterska drutva: KUD Krajina, KUD Kombiteks, KUD eljezara sa svojim folklornim, zborskim i dramskim sekcijama, knjievni klub Ivan Goran Kovai, Bihaki plesni ansambl, muki pjevaki oktet Biha, Gradski puhaki orkestar, Klub likovnih radnika.Danas, takoer, u stvaranju i promoviranju kulture na podruju opine Biha djeluju brojne organizacije.

5.3. SportOpina Biha je prepoznala znaaj sporta, te stoga promovira sport od kolskog do vrhunskog, a osnovni ciljevi u ostvarivanju politike sporta se sufinansiraju iz sredstava budeta Opine Biha. U Sportski savez, ija je uloga da osigurava uesnicima koji se sistemski bave sportom objekte za realizaciju programa i daje znaajnu podrku razvoju sporta uope, je udruen 81 sportski klub u 32 sportske discipline i to: atletika, biciklizam 2 kluba, bodybuilding 2 kluba, sportski ribolov 2 kluba, stolni tenis, tenis 3 kluba, ah 2 kluba, padobranstvo 2 kluba, ronioci, teakwon-do, aikido, judo 2 kluba, koarka 2 kluba, kajak 3 kluba, konjiki sport, kuglaki sport 2 kluba, odbojka 2 kluba, planinarstvo 3 kluba, rukomet 2 kluba, aero sport, sportski ples 5 klubova, kick box 4 kluba, karate 5 klubova, gimnastika, klub ekstremnih sportova, ebe, aerobik klub, badminton, a nogomet ima ak 13 klubova.

5.4. StanovanjePrema popisu stanovnitva 1991. godine na podruju opine Biha je bilo 12.894 individualnih kua i 3.796 stanova u objektima kolektivnog stanovanja. Prema podacima JU Stanouprava Biha, trenutno u Bihau ima 3.936 stanova u objektima kolektivnog stanovanja i 17.584 individualne kue (ukljuujui vikend-kue), a to je utvreno prilikom akcije obiljeavanja ulica, trgova i brojeva kua koju je proveo JU Zavod za prostorno ureenje Biha.Stambeni fond opine Biha je, prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, ukupno imao 16.852 stambene jedinice u privatnom vlasnitvu i drutvenoj svojini na nain da su Bonjaci imali 10.471 ili 62,1% stambenog fonda, Hrvati 1.620 ili 9,6%, Srbi 3.562 ili 21,1% i ostali 1.199 ili 7,1%.Od 1992. do 1995. godine, djelomino ili potpuno je, prema procjenama uniteno 5.647 stambenih jedinica ili 27,02% sveukupnog fonda, od toga do 20% 1.321 stambeni objekt, od 20-70% 3.956 objekata i preko 70% 3.956 objekata.

6. ANALIZA BUDETA

6.1. Analiza prihodaPromatrajui ostvarene prihode Opine Biha u periodu od 2005.2012. godine, evidentno je sljedee: Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima opine Biha gledano u relativnim odnosima od 2005.2008. je imalo trend pada, dok se od 2009.2012. taj udio poveava, Udio neporeznih prihoda je povean od 2007.godine iz razloga to je JU Zavod za prostorno ureenje uao u sastav organizacije opine Biha kao korisnik budeta, te su se njihovi izvorni prihodi uplaivali na depozitni raun opine Biha. Tekue potpore (grantovi) su imali znaajan udio u 2007. godini od ak 35% i 2008. od 14%, dok se u ostalim godinama kretalo od 1% - 9%.U posljednjih 5 godina vidljivo je da u ukupno ostvarenim prihodima najvee uee imaju porezni prihodi, znai prihodi koji se ostvaruju uglavnom po federalnim propisima BiH u okviru kojih prihodi od indirektnih poreza imaju najvee uee, uglavnom preko 50%. Neporezni prihodi su prihodi koji se ostvaruju uglavnom po opinskim propisima i u neto manjem iznosu propisima Kantona. Treu kategoriju ine prihodi i primici ostvareni od viih nivoa vlasti, ueima na javnim pozivima za dostavu programa sa utvrenim kriterijima za dodjelu, prodajom obveznica koje je emitirala FBiH za ratna potraivanja.Ukupni prihodi budeta su od 2005.-2008. godine znaajno rasli i to s 13.200.000 KM na 29.400.000 KM, od kada poinju padati, budet 2012. godine iznosi cca 17.000.000 KM, a ostvareni prihodi 2013.godine iznose 20.329.863,76KM. Porezni prihodi su u apsolutnim iznosima biljeili znaajan rast u periodu od 2005.-2008. godine, (od 10.000.000 KM do 15.400.000 KM), od kada poinju padati, i u 2012. godini iznose cca 10.300.000 KM,ai u 2013.godini 9.909.074,00KM. U relativnim pokazateljima to kretanje je obrnuto, odnosno od 2005.-2008. godine udio poreznih prihoda u prihodima budeta opada, a od 2009. godine se poveava, da bi 2012. godine iznosilo 64,3%.Neporezni prihodi su od 2005.-2008. godine porasli sa cca 3.000.000 KM 2005. na blizu 10.000.000 KM 2008. godine, od kada poinje pad neporeznih prihoda koji su 2012. godine iznosili 6.000.000 KM ili 35,2%.Grantovi predstavljaju doznake (prilive) sredstava sa viih nivoa vlasti (kantonali i federalni), te su bili vaan izvor finansiranja kapitalnih projekata u periodu 2005. do 2008.Evidentan je rast od 2005. godine s 114.000 KM na 4.160.000 KM 2008. od kada, kao i ostale vrste prihoda poinju padati, i u 2012. godini su iznosili 660.000 KM. Obzirom da su grantovi bespovratna davanja zbog openito manjeg ostvarenja prihoda, evidentan je i pad grantova u periodu od 2008. do 2012. godine.

6.1.1. Kretanje poreznih prihodaNajznaajniji prihodi opine Biha su porezni prihodi, a njihov udio u ukupnim prihodima opine se kretao od 63% 2007. do 52% 2012. godine.U okviru poreznih prihoda dominantni su prihodi od indirektnih poreza - poreza na dodatnu vrijednost i akciza, i oni su se kretali od cca 10.000.000 KM 2007. do nepunih 6.000.000 KM 2012. godine.

6.1.2. Kretanje neporeznih prihodaNeporezni prihodi su od 2005.-2008. godine porasli sa cca 3.000.000 KM 2005. na blizu 10.000.000 KM 2008. godine (naknade za dodijeljeno zemljite, naknade za ureenje zemljita, renta), od kada poinje pad neporeznih prihoda koji su 2012. godine iznosili 6.000.000 KM ili 35,2%, a u 2013.godini 9.941.926,00KM.Neporezni prihodi su budetski prihodi koji se ostvaruju po opinskim propisima (takse, naknade, novane kazne). Visok rast neporeznih prihoda u 2007. u odnosu na 2006. je rezultat ostvarenja prihoda po osnovu: Naknade za dodijeljeno zemljite i rentu naroito u svrhu izgradnje poslovnog objekta na lokalitetu Bedem i objekta Robot d.o.o. Sarajevo. Prihoda po osnovu komunalne naknade za zauzimanje javnih povrina i naknade za ureenje gradskog graevinskog zemljita koji su od 05.06.2006. godine preuzeti od Fonda za komunalne djelatnosti i infrastrukturu. Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora.

6.2. Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikacijiFunkcionalna kategorizacija izvrena je samo po slubama i javnim ustanovama: 1 socijalna zatita predstavlja funkciju za JU Centar za socijalni rad, 5 stambeni i zajedniki poslovi funkcija za JU Zavod za prostorno ureenje, Slubu komunalne djelatnosti, vode i zatita okolia i Slubu urbanog ureenja 7 funkcija za ekonomske poslove predstavlja poslove Slube za razvoj , poduzetnitvo i obrt 8 funkcija aktivnosti sudova odnosi se na Slubu opinskog pravobranilatva 9 funkcija odbrane odnosi se na Slubu civilne zatite 10 funkcija ope javne usluge predstavlja sve ostaleGodine 2010. nastaju promjene kod funkcije 8 smanjenje, a kod funkcije 9 poveanje iz razloga to je Vatrogasna sluba nastavila egzistirati kao odsjek u Slubi civilne zatite funkcija 9. Na kategoriji 5 2008. godine izraeno poveanje odnosi se na investicije kapitalne izdatke na slubi JU Zavod za prostorno ureenje i neto na ostalim slubama navedene kategorije. Navedeni podaci raeni su po GIB konsolidiranim obrascima za razdoblje 2008.-2012. godina.

6.2.1. Analiza rashodaU opini Biha dominiraju tekui trokovi u odnosu na kapitalne. Tekui rashodi (plae i naknade trokova zaposlenih i ostali tekui trokovi) su 2007. godine iznosili cca 13.300.000 ili 53% ukupnih rashoda, 2012. cca 15.400.000 KM ili 77,6%. Jedino je u 2008. godini udio kapitalne potronje bio vei u odnosu na tekuu i iznosio je cca 23.100.000 KM ili 54%. Od 20% do 30% ukupnih tekuih rashoda ide na tekue grantove (uglavnom za pomoi pojedincima i neprofitnim organizacijama i subvencije javnim poduzeima).

6.3. Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdatakaKapitalni trokovi u opini Biha u prethodnom periodu su iznosili 31% ukupnih rashoda budeta 2010. godine, a 2012. su iznosili 22%, promatrajui ukupne rashode budeta.U 2008.godini Opina se prvi put zaduila u iznosu 6.500.000,00 KM za kapitalne investicije JU Zavod za prostorno ureenje.Ukupna ulaganja iznosila su 18.497.579,00 KM, a sluila su za finansiranje projekata i programa ureenja gradskog graevinskog zemljita, finansiranje pograma gradskih ulica i rekonstrukciju cesta, te finansiranje Pograma zajednike komunalne potronje putem Zavoda za prostorno ureenje.

6.4. Projekcija budeta za razdoblje 2014.-2018. godinePlaniranje prihoda opine tokom 3 godine ne bi trebalo biti veliki problem uslijed podreenosti strukture prihoda poreznim prihodima. Naime, svi vii nivoi vlasti su obavezni donijeti dokument okvirnog budeta kojim planiraju fiskalni okvir prihoda i rashoda u naredne 3 godine. Fiskalni okvir je osnova za planiranje budeta opine za trogodinji period.Ako se uzmu u obzir projekcije entitetskog nivoa u vezi s fiskalnim okvirnim (Dokument okvirnog budeta 2014.-2016.), postojeu naplatu neporeznih prihoda u opini Biha, te odreene generalne trendove, struktura prihoda u naredne 3 godine bi okvirno trebala izgledati kao to je prikazano u naprijed navedenoj tabeli. Imajui u vidu prethodnu analizu strukture rashoda, moe se rei da se u narednih 5 godina moe oekivati izdvajanje godinje po cca 5,9 mil KM za realizaciju projekata iz Strategije razvoja opine Biha (bez finansiranja kreditnim sredstvima ili nekim drugim izvorima). Kapitalnu potronju ine stavke Kapitalni trokovi i Tekui grantovi koji uglavnom predstavljaju projekti koji se realiziraju putem JU Zavod za prostorno ureenje kroz Program obavljanja djelatnosti zajednike komunalne potronje, Program ureenja gradskog graevinskog zemljita, Program odravanja, zatite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta, te Program ureenja i odravanja vodotoka i drugih voda, izgradnje, rekonstrukcije i odravanje vodnih objekata. Takoer, u okviru kapitalnih izdataka, su planirani i kapitalni transferi, izdaci za kamatu i otplatu duga po osnovu kreditnog zaduivanja, te sredstva za nabavku stalnih sredstava za rad organa uprave.Primici od zaduivanja u 2014. godini u iznosu od 2,05 mil KM odnose se na kreditna sredstva koja e se koristiti za refinansiranje (reprogram) kreditnog zaduenja iz 2010. i 2011. godine.

7. SWOT ANALIZASWOT analiza predstavlja most izmeu sadanjeg stanja koje je utvreno analizom, i eljenog budueg stanja koje se definira stratekim planom razvoja. Ovaj koncept daje sistematsku analizu prijetnji i prilika, kao i mogunost njihovog usaglaavanja s jakim i slabim stranama opine. SWOT analiza prua informacije korisne za usklaivanje opinskih kapaciteta i sposobnosti s okruenjem u kojem opina djeluje.Najvanije snage opine Biha predstavljaju: geostrateka pozicija sa neposrednom granicom sa EU, blizinom graninih prelaza Izai i Uljebi, eljeznikom komunikacijom, dostupnou zranih i morskih luka, povoljnim uvjetima za razvoj poljoprivrede i turizma /prirodne ljepote i atraktivne turistike destinacije, umski resursi za razvoj drvopreraivake industrije, vodni resursi, mineralne sirovine i termomineralna voda, mlada, konkurentna i kreativna radna snaga, neiskoriteni privredni kapaciteti i neperspektivna vojna imovina, univerzitetski grad za obrazovanje kadrova, aktivna politika lokalne uprave na promociji poduzetnikog okruenja, poslovne/privredne zone. Najvanije slabosti, prepreke ili ogranienja za privredni razvoj predstavljaju visoka stopa nezaposlenosti, neusklaenost obrazovanja s potrebama trita i razvojne privredne projekcije, pogoranje demografske situacije, nerazvijeni preraivaki kapaciteti za poljoprivrednu proizvodnju, zastarjela tehnologija i oprema u realnom sektoru, nedovoljno iskoriteni prirodni i privredni potencijali, usitnjena poljoprivredna proizvodnja /sitni proizvoai male ekonomske i trine snage/, nerazvijena putna infrastruktura, nedostatak drutvene infrastrukture (domova za stare i iznemogle, sportska, obrazovna i kulturna infrastruktura), nerazvijena komunalna infrastruktura i netretiranje otpada, nedovoljno razvijena turistika infrastruktura, nepodsticajno poslovno okruenje, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi, nedostatak kapaciteta za izradu i implementaciju projekata prema finansijskim fondovima, izostanak potrebnog znanja i primjene suvremenih agrotehnikih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji, nedostatak sektorskih razvojnih strategija i planova kao i projektne dokumentacije, nedovoljno stimulativno poslovno okruenje. Najvanije prilike koje omoguavaju i olakavaju realizaciju konkurentskih prednosti opine Biha su: EU i regionalni integracioni procesi, koritenje fondova EU za finansiranje razvojnih projekata, liberalizacija viznog reima za privredno povezivanje, edukacija, zapoljavanje i dr., regionalna i prekogranina suradnja, stabilizacija politiko-ekonomskih odnosa u regiji, ulazak R. Hrvatske u EU, prostor za ekspanziju turistike ponude, potranja za vodom i energijom, strane investicije, blizina NP Plitvika jezera, uspostavljanje suradnje s dijasporom, potencijal za razvoj poduzetnitva-posebno u sektorima s veom dodatnom vrijednou, generalno poboljanje ambijenta za investiranjem, zajednika ulaganja i JPP, projekti viih nivoa / NP UNA,mogunosti proizvodnje energije iz obnovljivih/alternativnih izvora, putne komunikacije i dr./., raspoloivi fondovi za razvoj. Najvanije prijetnje predstavljaju: politika nestabilnost u zemlji i okruenju, uticaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u opini, nepovoljan ekonomski ambijent, sporost u provoenju ekonomsko-privrednih reformi, nedovoljan politiko- ekonomski napredak u regiji, korupcija i kriminal, sporost u rjeavanju steajnih postupaka, neusklaenost obrazovanja s potrebama trita rada, nepostojanje aurne i usaglaene razvojne strategije na viim nivoima odluivanja, neaurnost i neusklaenost zakonskih propisa sa standardima EU kao i na nivou BiH-F BiH-USK, devastacija prirodnih resursa, nizak nivo nadlenosti lokalne zajednice i udjela u raspodjeli propisanih sredstava.

8. VIZIJA RAZVOJA OPINE BIHA, STRATEKI CILJEVI I FOKUSIVizija razvoja opine Biha glasi:Biha je administrativni, univerzitetski i kulturni regionalni centar, lider u konkurentnosti zasnovan na odrivom razvoju.Opina Biha e: Biti moderan europski otvoren grad uz potivanje demokratskih principa zasnovanih na EU standardima Biti lider konkurentnosti u regiji, prepoznatljiva destinacija za investiranje i razvoj poslovnih aktivnosti Biti centar u regiji za razvoj poduzetnitva, turizma i preraivake industrije Razvijati i poticati razvoj drutvene infrastrukture, kao i podizanje kvaliteta sistema obrazovanja, sporta, zdravstva, socijalne zatite i civilnog drutva Unaprijediti valorizaciju prirodnih resursa zasnovan na principima odrivosti s okosnicom na razvoj nacionalnog parka Una Stvarati modernu i efikasnu opinsku administraciju za servisiranje investitora i graana primjenjujui suvremene modalitete organizacije Unaprijediti ouvanje okolia i preferiranje koritenja obnovljivih/alternativnih izvora energije kao i realiziranje programa energetske efikasnosti Stvarati kapacitete za kreiranje i implementaciju razvojnih projekata, te s tim u vezi unapreivanje partnerstva s okruenjemKao strateki ciljevi definirani su: Uspostavljen sistem podrke za razvoj preraivake industrije, malog i srednjeg poduzetnitva, poljoprivrede i turizma u funkciji poveanja zaposlenosti Jaanje lokalnih kapaciteta sa ciljem unapreenja konkurentnosti lokalne ekonomije, kvalitetne valorizacije postojeih ekonomskih potencijala, privlaenja investitora i koritenja raspoloivih resursa u cilju intenziviranja lokalnog razvoja Razvijena drutvena infrastruktura u oblasti obrazovanja, kulture i sporta uz socijalnu osjetljivost i partnerstvo sa civilnim drutvom, te jaanje ope drutvene odgovornosti svih aktera ukljuenih u razvoj ovih djelatnosti Osigurati odrivi razvoj smanjenjem negativnih utjecaja na okoli, planskim upravljanjem prostorom i prirodnim resursima i racionalnim razvojem komunalnih usluga.Strateki fokusi razvoja opine Biha su: Stvaranje uvjeta za privredni razvoj i zapoljavanje; Podizanje konkurentnosti s ciljem intenziviranja lokalnog razvoja; Kvalitetnije zadovoljavanje potreba graana; Odrivi razvoj odgovornim upravljanjem prostorom i prirodnim resursima.

ZAKLJUAKIzraeni Strateki plan razvoja opine Biha je tek prvi korak na dugom putu razvoja. Strateki plan, iako nije normativni akt, kao i planirane aktivnosti u njemu, koje je neophodno uraditi na njegovoj implementaciji, trebaju imati normativnu snagu. Implementacija Stratekog plana zahtijeva uvoenje i razvijanje modela stratekog upravljanja razvojem. U cilju skladnog i ravnomjernog ekonomskog, socijalnog i prostornog razvoja opine Biha neophodno je usvojiti koncept stalnog stratekog i projektno usmjerenog programiranja razvoja. Dugoroni plan aktivnosti Opine i njenih slubi na uspostavljanju i provoenju vlastite politike razvoja mora biti predmet stalne analize i provjere, to treba da omogui pravovremene intervencije i usmjeravanje daljnih aktivnosti. Nadlene opinske slube moraju redovno analizirati aktuelnu praksu, postojee opinske odluke, tarife naknada i taksi i predlagati njihove izmjene i dopune radi ostvarivanja osnovnih ciljeva razvoja i stimuliranja privrednih aktivnosti, zapoljavanja, stambene i druge izgradnje. Svako usvajanje Budeta opine treba da bude prilika za temeljitu analizu i preispitivanje opinskih odluka koje reguliu pitanja iz oblasti koritenja i ureenja gradskog graevinskog zemljita (prostornog ureenja), komunalnih taksa, naknada, poreza i drugih javnih prihoda, a sve u svrhu stvaranja uslova za ostvarenje zacrtanih razvojnih ciljeva. Strateko i planiranje uope treba da postane osnovni metod u radu opinskih slubi, kao i institucija nosioca razvoja u pojedinim oblastima.

LITERATURA

http://www.bihac.org/dokumenti/Strategija%20razvoja%20opcine%20Bihac%202014-2023.pdf http://www.fmks.gov.ba/kultura/legislativa/strategije/opcinaBihacstrategijarazvoja.pdf

20