Odluka o eksternalizaciji

siječanj 2010.

2

UVOD

Niti jedan oblik eksternalizacije nije nerizičan (engl. risk free)

Eksternalizacija može utjecati na razinu rizika: operativni rizik reputacijski rizik financijski rizik strateški rizik pravni rizik rizik razotkrivanja povjerljivih podataka rizik vezan uz gubitak kontrole nad pružateljem usluga rizik vezan uz gubitak znanja i vještina unutar kreditne institucije rizik vezna uz državu podrijetla pružatelja usluge koncentracijski i sistemski rizik …..

3

OKVIR ZA DONOŠENJE ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

CEBS (Committee of European Banking Supervision) MIFID (European Union’s Markets in Financial Instruments Directive)

direktiva 2004/39/EC - načela direktiva 2006/73/EC – provedba (section 2 – Outsourcing)

BIS (Bank for International Settlements) Outsourcing in financial services (02/2005)

IOSCO (International Organization of Securities Commissions) Principles on outsourcing of financial services for market intermediaries

(02/2005) WTO (World Trade Organization)

Zakon o potvrđivanju protokola o pristupanju RH Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije

pružanje usluga pod modom 1 odnosno "Prekogranično pružanje usluga".

4

OKVIR ZA DONOŠENJE ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

Istraživana su iskustva drugih zemalja: u ožujku 2008. poslan je dopis u na 15 zemalja s pitanjima vezanim uz

eksternalizaciju (Austrija, Češka, Engleska, Francuska, Italija, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska, Turska, Njemačka, Norveška, Švicarska)

Istraživana su iskustva kreditnih institucija u RH u srpnju 2008. svim kreditnim institucijama u RH upućen je dopis u

svezi eksternalizacije u kojem je zatraženo dostavljanje informacije o eksternalizaciji značajnih aktivnosti te je sastavljena analiza odgovora

5

OKVIR ZA DONOŠENJE ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

Smjernice za adekvatno upravljanje rizikom eksternalizacije (listopad 2005.)

Člankom 166. Zakona o kreditnim institucijama dana je mogućnost Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim aktom detaljnjije regulira eksternalizaciju

Odluka o eksternalizacji “Narodne novine”, br. 1/2009 Oduka o izmjenama i dopunama Odluke o eksternalizaciji “Narodne novine”,

br. 75/2009 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o eksternalizaciji “Narodne

novine”, br. 2/2010.

6

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

Opće odredbe Značenje pojmova Uvjeti za eksternalizaciju Pravila za upravljanje rizicima koji su povezani s eksternalizacijom Interni akti u vezi s eksternalizacijom Pristup dokumentaciji i podacima Izravni nadzor od Hrvatske narodne banke Ugovorni odnos kreditne institucije i pružatelja usluga Obavještavanje Hrvatske narodne banke Prijelazne i završne odredbe

7

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

I. Opće odredbe definiraju predmet i obveznike primjene Odluke. Odredbe Odluke primjenjuju se na:

kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad

podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.

Odluka se ne primjenjuje na postupak eksternalizacije standardiziranih usluga kao što su usluge servisa za međubankovnu komunikaciju (SWIFT), usluge servisa za međubankovnu komunikaciju i trgovanje (Reuters, Bloomberg), usluge vezane uz upotrebu telekomunikacijske infrastrukture, usluge oglašavanja, usluge čišćenja, usluge ispitivanja tržišta i slično.

8

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

II. Značenje pojmova U cilju minimiziranja različitog shvaćanja novih pojmova, definirani su

osnovni pojmovi vezani uz eksternalizaciju koji se koriste u Odluci

III. Uvjeti za eksternalizaciju Ovim poglavljem definiraju se uvjeti za eksternalizaciju kojih se kreditne

institucije moraju pridržavati. To se prvenstveno odnosi na ono što kreditna institucija smije a što ne

smije eksternalizirati te što je sve kreditna institucija dužna napraviti prije donošenja odluke o eksternalizaciji.

S tim u vezi definirane su i materijalno značajne aktivnosti.

9

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

IV. Pravila za upravljanje rizicima koji su povezani s eksternalizacijom

Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji su povezani s eksternalizacijom imajući u vidu da se opća pravila za primjenu i uspostavu sustava upravljanja rizicima u smislu Zakona o kreditnim institucijama i propisa donesenih na temelju tog Zakona moraju primijeniti i na upravljanje rizicima koji su povezani s eksternalizacijom

Eksternalizirane aktivnosti moraju na odgovarajući način biti obuhvaćene sustavom unutarnjih kontrola kreditne institucije.

10

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

V. Interni akti u vezi s eksternalizacijom Ovim poglavljem definira se koje je sve radnje kreditna institucija dužna

poduzeti u svezi internih akata koji se odnose na eksternalizaciju te što sve interni akti minimalno moraju sadržavati

VI. Pristup dokumentaciji i podacima Kreditna institucija dužna je osigurati da pružatelj usluga omogući samoj

kreditnoj instituciji, ovlaštenom revizoru kreditne institucije i Hrvatskoj narodnoj banci pravodoban i neograničen pristup dokumentaciji i podacima koji su povezani s eksternalizacijom, a u posjedu su pružatelja usluga

11

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

VII. Izravni nadzor od Hrvatske narodne banke Kreditna institucija dužna je osigurati da izravni nadzor od Hrvatske

narodne banke dijela poslovanja pružatelja usluga koji ima veze ili se može dovesti u vezu s eksternalizacijom, kao i izravni nadzor obavljanja aktivnosti koje su predmet ugovora, ni na koji način i ni u kojem trenutku ne bude onemogućen, ograničen ili otežan.

VIII. Ugovorni odnos kreditne institucije i pružatelja usluga Pri sklapanju ugovora s pružateljem usluga kreditna institucija dužna je

voditi računa o tome kakav mora biti ugovor s pružateljem usluga i što sve ugovor s pružateljem usluga mora definirati te minimalno sadržavati.

12

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

IX. Obavještavanje Hrvatske narodne banke Ovim poglavljem uređen je način obavještavanja Hrvatske narodne banke

o namjeravanoj eksternalizaciji materijalno značajnih aktivnosti. U samom poglavlju definiraju se obveze kreditne institucije u svezi

obavještavanja Hrvatske narodne banke ukoliko kreditna institucija namjerava eksternalizirati materijalno značajne aktivnosti odnosno što sve obavijest mora sadržavati i koje je sve dokumente kreditna institucija dužna priložiti uz obavijest Hrvatskoj narodnoj banci.

13

SADRŽAJ ODLUKE O EKSTERNALIZACIJI

X. Prijelazne i završne odredbe Ovim poglavljem definira se obveza kreditne institucije da procijeni koje

su sve materijalno značajne aktivnosti eksternalizirane prije stupanja na snagu Odluke i obveza da o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije do 31. prosinca 2010. Ta obavijest mora sadržavati samo osnovne informacije o tome koje su materijalno značajne aktivnosti eksternalizirane prije stupanja na snagu Odluke.

Kreditna institucija dužna je uskladiti ugovore (za koje se utvrdi da su materijalno značajni i sklopljeni s pružateljima usluga prije stupanja na snagu Odluke) s odredbama Odluke najkasnije do 31. ožujka 2011.

14

DJELATNOST KREDITNE INSTITUCIJE

Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobilaodobrenje za rad, a čija je djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za

svoj račun ili izdavanje sredstva plaćanja u obliku elektroničkog novca

Djelatnost kreditne institucije je: pružanje bankovnih usluga pružanje financijskih usluga (osnovnih i dodatnih financijskih usluga)

15

Što je eksternalizacija?

Eksternalizacija je ugovorno povjeravanje obavljanja aktivnosti kreditne institucije pružateljima usluga, koje bi kreditna institucija inače obavljala sama.

Aktivnosti koje bi kreditna institucija inače obavljala sama jesu aktivnosti koje kreditnoj instituciji omogućuju obavljanje djelatnosti pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga, uključujući i aktivnosti kojima se podržava obavljanje djelatnosti (primjerice, korištenje informacijske tehnologije, upravljanje rizicima, sustav unutarnjih kontrola, kontrolne funkcije).

Sukladno čl. 164 ZOKI-ja Eksternalizacijom se ne smatra: nabava robe i radova; najam ili zakup; komunalne usluge.

16

Tko može biti pružatelj usluga?

Pružatelj usluga može biti: članica grupe kreditnih institucija ili bilo koja pravna ili fizička osoba koja je prema propisima države u kojoj je

osnovana odnosno u kojoj ima sjedište ili prebivalište, ovlaštena za obavljanje djelatnosti koje su predmet eksternalizacije.

17

Što kreditna institucija smije eksternalizirati?

Kreditna institucija smije eksternalizirati aktivnosti koje kreditnoj instituciji omogućuju obavljanje djelatnosti pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga, uključujući i aktivnosti kojima se podržava obavljanje djelatnosti, uz uvjet da eksternalizacija ne narušava:

1. obavljanje redovnog poslovanja kreditne institucije2. djelotvorno upravljanje rizicima kreditne institucije3. sustav unutarnjih kontrola kreditne institucije i4. mogućnost obavljanja supervizije od Hrvatske narodne banke.

18

Što kreditna institucija ne smije eksternalizirati?

Kreditna institucija ne smije eksternalizirati djelatnost pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama

Odgovornost kreditne institucije prema trećima ni u kojem se slučaju ne smije prenijeti na pružatelje usluga

Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije definirane u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama (funkcija kontrole rizika, funkcija praćenja usklađenosti, funkcija unutarnje revizije)

Iznimno od prije navedenog kreditna institucija smije eksternalizirati funkciju unutarnje revizije uz uvjete i na način propisan člankom 183. Zakona o kreditnim institucijama.

19

Što je kreditna institucija dužna napraviti prije donošenja odluke o eksternalizaciji?

Kreditna institucija dužna je prije donošenja odluke o eksternalizaciji procijeniti utjecaj eksternalizacije, među ostalim, na:

1. financijske rezultate, kontinuitet poslovanja i reputaciju kreditne institucije

2. troškove, solventnost, likvidnost i kapital kreditne institucije3. profil rizičnosti kreditne institucije4. kvalitetu pružanja usluga klijentima5. stupanj poteškoća i vremena potrebnog za odabir alternativnog pružatelja

usluge ili vraćanje obavljanja tih aktivnosti u kreditnu instituciju ako je potrebno.

20

Što je kreditna institucija dužna napraviti prije donošenja odluke o eksternalizaciji?

Kreditna institucija dužna je prije donošenja odluke o eksternalizaciji utvrditi da li propisi države odnosno država u kojima pružatelj usluga posluje omogućuju Hrvatskoj narodnoj banci da, u svrhu postizanja ciljeva supervizije, obavi izravni nadzor dijela poslovanja pružatelja usluga koji ima veze ili se može dovesti u vezu s eksternalizacijom, kao i izravni nadzor obavljanja aktivnosti koje su predmet ugovora.

21

Što su materijalno značajne aktivnosti?

Materijalno značajne aktivnosti su one aktivnosti za koje se na temelju procjene (iz članka 5. stavka 1. Odluke) utvrdi: da su od takve važnosti da bi nedostaci ili propusti u vezi s obavljanjem

tih aktivnosti mogli značajno utjecati na sposobnost kreditne institucije da ispuni obveze propisane postojećim propisima i/ili nastavi poslovati ili

da imaju značajan učinak na upravljanje rizicima kreditne institucije.

Pod materijalno značajnim aktivnostima smatra se i upravljanje rizicima povezanim s aktivnostima koje je kreditna institucija procijenila kao materijalno značajne

22

Što su materijalno značajne aktivnosti?

Sve aktivnosti vezane za obavljanje poslova kontrolnih funkcija definiranih u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i propisa donesenih na temelju tog Zakona smatraju se materijalno značajnim aktivnostima.

Ako kreditna institucija namjerava eksternalizirati materijalno značajne aktivnosti dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku!

Obavijest mora sadržavati obrazloženje koje obuhvaća detaljan opis materijalno značajnih aktivnosti koje se namjeravaju eksternalizirati i razloge donošenja odluke o eksternalizaciji + dokumentacija!

23

O čemu kreditna institucija mora voditi računa prilikom sklapanja ugovora s pružateljem usluga?

Pri sklapanju ugovora s pružateljem usluga kreditna institucija dužna je voditi računa o tome da ugovorne odredbe prema svom opsegu i sadržaju budu odgovarajuće rizicima povezanim s eksternalizacijom te opsegu i kompleksnosti eksternaliziranih aktivnosti

Ugovor s pružateljem usluga mora biti u pisanom obliku, mora jasno definirati sve relevantne pojmove, uvjete, prava i obveze te odgovornosti ugovornih strana te sadržavati najmanje:

1. detaljan opis aktivnosti koje su predmet ugovora2. mjesto, vrijeme i način ispunjenja ugovornih obveza3. zahtjeve kreditne institucije vezane za razinu usluga i kvalitetu obavljanja usluga4. način nadziranja obavljanja aktivnosti koje su predmet ugovora5. vrste izvještaja koje će kreditna institucija dobivati od pružatelja usluga i dinamiku

njihova dostavljanja6. obvezu čuvanja bankovne i poslovne tajne te obvezu čuvanja i način zaštite

povjerljivih podataka7. obvezu pružatelja usluga da prije zaključenja ugovora s podizvođačem zatraži

prethodnu pisanu suglasnost kreditne institucije

24

O čemu kreditna institucija mora voditi računa prilikom sklapanja ugovora s pružateljem usluga?

8. obvezu pružatelja usluga da pravodobno obavijesti kreditnu instituciju o svim činjenicama i promjenama okolnosti koje značajno utječu ili koje bi mogle značajno utjecati na ispunjavanje ugovornih obveza

9. obvezu pružatelja usluga da pri pružanju usluga u cijelosti postupa u skladu s postojećim propisima Republike Hrvatske

10. obvezu pružatelja usluga da Hrvatskoj narodnoj banci omogući obavljanje izravnog nadzora na lokaciji pružanja usluga, odnosno kod pružatelja usluga, te da osigura pristup dokumentaciji i podacima koji su povezani s eksternalizacijom, a u posjedu su pružatelja usluga

11. trajanje ugovora12. detaljan opis uvjeta za raskid i/ili otkaz ugovora, uključujući pravo kreditne

institucije da raskine odnosno otkaže ugovor s pružateljem usluga ako to naloži Hrvatska narodna banka

13. detaljan opis prava i obveza ugovornih strana za slučaj prijevremenog prestanka ugovora radi osiguranja kontinuiteta pružanja usluga

14. odabir mjerodavnog prava15. način rješavanja sporova.

25

Što moraju sadržavati interni akti u vezi s eksternalizacijom?

Kreditna institucija dužna je internim aktima propisati postupke u vezi s eksternalizacijom

Interni akti moraju minimalno moraju sadržavati kriterije i postupke vezane za: proces donošenja odluke o eksternalizaciji procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom dubinsku analizu pružatelja usluga odabir pružatelja usluga proces sklapanja ugovora s pružateljima usluga (pregovaranje, definiranje

sadržaja ugovora, odobravanje i sklapanje ugovora) upravljanje ugovornim odnosima s pružateljima usluga nadziranje obavljanja aktivnosti koje su predmet ugovora praćenje i izvještavanje uprave kreditne institucije o izloženosti rizicima

povezanim s eksternalizacijom.

26

Što moraju sadržavati interni akti u vezi s eksternalizacijom?

Kreditna institucija dužna je za svaku pojedinu eksternalizaciju definirati: uloge i odgovornosti organizacijskih jedinica ili osoba zaduženih za nadzor

i upravljanje eksternalizacijom koji moraju imati odgovarajuću razinu znanja i iskustva

izlaznu strategiju kreditne institucije u slučaju prijevremenog prestanka ugovornog odnosa i/ili nemogućnosti ispunjenja ugovornih obveza.

HVALA NA POZORNOSTI