7/25/2019 obredne antropologije
1/3
Kratki teaj obredne antropologije
1.Zato antropologija?
(prvi tragovi vjerovanja, nastanak homo sapiensa i sadraj
njegove kulture,
evolucionistike paralele, kulturnopovijesna prakultura,
univerzalije)
2. Funkcija mita:
Mit pripovijeda o dogaajima koji su se dogodili izvan naega
svakodnevnog svijeta,
izvan naega vremena:
dogodili su se prije poetka vremena (in illo tempore, u ono
doba; ti su
najvaniji),
dogaaju se mimo njega,
dogodit e se nakon njegova isteka (u punini vremena)
Mit poduava mlade o tome kako je ustrojen svijet, da se mogu po
tome ravnati;
Mit prati obredni in kao komentar ili simbol radnje u inu;
Mit nije beletristika i ne pripovijeda se onima kojih se to ne
tie.
Svjetonazoronoga vremena:
dvolane opreke (binarne opozicije), objanjavaju i svijet oko nas
(goredolje,
naprijednazad, sprijedastraga, svjetlotama, suhovlano,
lijevodesno, tugaradost,
dobroloe, toplohladno itd. itd.) i cijeli Svemir.
Trolane opreke (trokutne) su samo za ono najvanije, najsvetije,
poputPresvetoga
Trojstvau kranstvu.Taj se spoznajni model javja u filozofiji i
znanosti sve do danas.
Dovoljno e biti podsjetiti na trinitarni model dijalektike
(teza-antiteza-sinteza), na
kransku Kabbalu(gornji trokutsefiretskoga
stabla:Bina[inteligencija]-Chochma
[mudrost]-Kether Eljon[najvia kruna]), na Giambattista Vica i
njegovu podjelu povijestiu tri doba (kojima odgovaraju tri vrste
naravi, tri vrste obiaja, plemenskoga prava,
republika, jezika, pisama itd. (Vico,Prinzipi di una scienza
nuova dintorno alla commune
natura della Nazioni,1725), na trokutnu strukturu
HegeloveEncyklopdie der
philosophischen Wissenschaften(Heidelberg, 1817; ovo je cijelo
djelo podijeljeno na
dijelove, odjele, odsjeke itd. po naelu I., II., III., A., B.,
C., a), b), c), ), ), ), a da se
nigdje ne nastavlja IV., D., d) ili ), na Morganovu shemu
kulturne evolucije (3 stadija:
divljatvo, barbarstvo, civilizacija, svaki razdijeljen u donji,
srednji i vii stupanj; Lewis
Henry Morgan,Ancient Society. Researches in the Lines of
Human).
Obred kao cjelina poiva na tri elemenata. To su:
misao (spoznaja) o katastrofinosti situacije i o zadatku,
prevladati ju;
obredni in () s kojim emo postii taj zadatak;
tekst () koji prati obredni in.
Mitovi o nastanku opisuju:
7/25/2019 obredne antropologije
2/3
o stanje prije stvaranja (Zemlja bijae pusta i prazna; tama se
prostirala nad bezdanom, i
Duh Boji lebdio je nad vodama. Post 1,1-2.)
o sam stvaralaki in kozmosa iz kaosa, kao serija pojedinanih
stvaranja
o pokuaj unitavanja stvorenoga;sukob izmeu Stvoritelja i njegova
suparnika
temelj je razumijevanju svijeta oko nas.
Ta spoznaja, koju dobivamo iz mita, omoguuje nam da obrednim
inom prevladamo
opasnost (tj. ponovno uspostavimo red)., a jer neke boanske
inove ne moemo
ponoviti, simboliziramo ih pripovijedanjem mita.
Kaosom su posebno optereeni konac vremenskoga razdoblja (dan,
mjesec, godina) i
prjelazni trenitci u ljudskome ivotu: roenje, svadba, smrt.
Obred = spoznaja o propasti +
obredni in () +
misao
in
govor
Mitski svjetonazor izjednauje mikrokozmos i makrokozmos, ovjeka
i svemir. U
mitovima je uoljiv paralelizam izmeu ljudskoga tijela i prirode
oko nas:
tijelo zemlja
krv voda
kosa drvee
kosti kamenoi sunce
dah vjetar
i tako dalje. Lijepo je to vidljivo u drevnome islandskom tekstu
koji opisuje stvaranje
svijeta iz tijela pradiva Ymira:
Od Ymirova mesa bijae oblikovan svijet
i od krvi mora,
brjegovi od kostiju, drvea od kose
i od lubanje nebo.
(Grimnisml 40)
OprekaKozmosKaos=rednered=sakralnoprofano.
Obnavljanje reda/svetoga treba se provoditi ob redu.
Zato su mitovi sloeni u ureenu, vezanu govoru (pjesmi).
Budui da je u Pradoba bio stvoren cijeli na svijet, svetost
(ureenost) proima sav
ivot, sve okolje. Sve je sakralizirano, moe se govoriti o
svesakralnosti, svesvetosti.
Ovo shvaanje jedna je od najvanijih crta mitskoga svjetonazora.
No isto se tako
