OBPP-Plodovito Povrce i Krumpir

7/30/2019 OBPP-Plodovito Povrce i Krumpir

1/79

Organsko-bioloka proizvodnjapovra

Plodovito povre i krumpir


2/79

Rajica

Rajica voe ili povre!!?? Dva tipa determinantne i indeterminantne

Determinantne (niske) sorte rajice su one ija sestabljika intenzivno grana i razvijaju niske ikompaktne biljke, formiraju plodove nakon svaka 1

do 2 lista te na kraju izboja i mogu se pobratiodjednom Indeterminantne (visoke) sorte rajice su one ija

stabljika neprestano nastavlja rasti dok joj se neodree vrh, plodovi se razvijaju nakon svaka 3 do 4lista


3/79


4/79

Rajica 2

Moe se uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica Prvi problem je nabava sjemena za organsku

proizvodnju

Postoji sjeme koje je jae otporno na neke bolesti ito se mora obznaniti na vreici sjemena:

N=otpornost na nematode V=otpornost na Verticilium

A=otpornost na Alternariu

F=otpornost na Fusarium L=otpornost na Septoriu

T=otpornost na mozaik virus duhana (TMV)


5/79

Rajica 3

Da bi se u to kraem razdoblju mogla formiratibiljka rajice treba zapoeti sa sjetvom u grijanomzatienom prostoru

Treba koristiti posebno pripremljen supstrat zapresadnice (ne vrtno tlo!)-najbolje je koristitipolistirenske kontejnere s 200 do 400 lonia ili

letvarice u koje se sije na razmak redova oko 5 cm ioko 1 cm unutar reda Supstrat treba odravati umjereno vlanim, a

temperaturu u zatienom prostoru od 20 do 25 oC;nakon nicanja temp. se sniava na 16 do 18 oC

Kada se formira prvi pravi list rajica se pikira

najbolje u polistireske kontejnere s 40 do 60 lonia


6/79

Preparati protiv padavice kod proizvodnjepresadnica

aj od kamilice-odlina

preventiva protiv padavice-kamilica je koncentrirani izvorCa, K i sumpora-sumpor jeborac protiv gljivica

aj se radi tako da se prelije0,2 L kipue vode preko 0,5 dclcvjetova kamilice-ostaviti da se

ohladi, i ocijediti u flaicu Prskati da se sprijei padavica,

na prvi znak pojave bijelih hifa

gljivica


7/79

Preslica - preparat protiv gljivinihbolesti-padavice

Preslica je bogata silicijem i pomae biljkama u borbi protivgljivinih bolesti na nain da poveava primanje - apsorpcijusvjetla-odlino se moe koristiti i u zatienim prostorima

U stakleni vr se umijea 0,5 dcl suhih listova preslice i 4litre vode (neklorirane!)

Mjeavinu prokuhati i ocijediti, zatim uvati u staklenki do

mjesec dana Razrijediti prije upotrebe- 5-10 dijelova neklorirane vode na

1 dio koncentrata

Prskati biljke na prvi znak napada gljivica svaka 4 dana, amoe se prskati i sjeme prije sjetve za proizvodnjupresadnica, te supstrat za sjetvu

Za to se jo moe koristiti cimet u prahu pomijean svodom!!


8/79

Rajica 4

Presaivanje rajice: Presaditi po oblanom danu (sunce!) Zaliti biljku mjeavinom aja od komposta, ili

razrijeenom ribljom emulzijom Otkinuti donje listove

Pomijeati litre brana od morske trave, litrekotanog brana i dodati malo komposta u svakurupu, radi ubrzanja rasta rajice

Paljivo izvaditi sadnicu i posaditi u rupu-dobrozaliti Indeterminantne se sade na 90 cm x 45 cm, a

determinantne na 60 x 45 cm


9/79

Rajica 5

Rajica nije previe zahtjevna o tipu tla, ali traidobro drenirano plodno ilovasto tlo

Kiselost treba biti od 5,8 7 pH Prilikom sadnje svakoj biljci treba dodati 10 cm3

komposta ili dobro odleanog stajskog gnoja

Ako je pH iznad 6 treba dodati elementarnogsumpora, a ako je ispod 6 onda dodati brana od

mljevenih koljaka

R 6 db


10/79

Rajica 6 - gnojidba Dovoljno fosfora e omoguiti dobru cvatnju, duik e pomoi

u poveanju vegetativnog rasta, a kalij e osigurati vrstoustabljika

Tekue gnojivo je odmah pristupano za biljku, ali vrlo brzo

prijee u nie slojeve (tlo!), pa je potrebna ea upotreba Gnojiva poput riblje emulzije i aj od komposta se mogu

primijeniti folijarno ili zaliti oko biljke

Sporo otputajue granule se razbacaju oko biljaka i ujednodjeluju povoljno i na teksturu tla

Prihrana kompostom koji se stavlja oko biljaka (lagano se

ukopa pazei na korijen), voda rastopi hranjiva u tlo gdje gagujavice sputaju u dublje slojeve oko korijena rajice

Postoji i kompostno gnojivo koje jo sadri Ca (u formi gipsa)

to jako vano u fazi cvatnje, u svrhu sprjeavanja pojavevrne trulei plodova


11/79


12/79

Rajica 7

Maliranje- zastiranje tla Mal e pomoi da tlo ostane toplo, da ne rastu

korovi i da se zadri vlanost Tlo se moe malirati organskim malevima-

slama, lie, posuena trava, itd., ali tek kad se tlo

dobro zagrije PE malevima se moe tlo mnogo bre zagrijati (netreba ekati)

Postoji izbor PE maleva po boji crni, bijeli uti,srebrni, crveni (reflektira ba svjetlo koje biljkatreba)


13/79


14/79

Rajica 8

tetnici i bolesti: Najbolja kontrola je preventiva Rajici treba dati dosta prostora (cirkulacija zraka), i puno

svjetla Ne zalijevati puno po liu (izbjegavaju se uvjeti za pojavubolesti)

Kod nekih bolesti moe posluiti soda bikarbona, moe ikalijev bikarbonat

Preparati za prskanje na bazi bakra su dosta uinkoviti koddosta gljivinih i bakterijskih bolesti (septoria, antraknoza,

siva trule lista, plamenjaa) Ako se primjeni ranije moe dosta pomoi Nakon kie bilo bi poeljno ponovno primijeniti

Neke tetnike (grinje i ui) je mogue odstraniti u poetkujakim mlazom vode

Ob lij k t


15/79

Obrano mlijeko-preparat zasprjeavanje napada virusa (protiv ui)

To je antitranspirant, koji onemoguava napad

Obrano mlijeko sadri kalciji i on titi povrinu lista

Moe se koristiti protiv mnogih bakterijskih bolestiprije njihova napada

To je bezopasno sredstvo i nee zatvoriti pore(pui) na listu !

Za pripremu se koristi 0,25 litara obranog mlijeka i

4 litre vode, a primjenjuje se prskanjem Skidanje donjih listova i ostataka grozdova moe

dosta smanjiti napad bolesti


16/79

Rajica 9

Ui, cvjetni titasti moljac i trips se mogu rijeiti sorganskim insekticidima (prskanjem sapunskimpreparatima Bio-Soap)

Gusjenice i grinje s mogu suzbijati bakterijskimpreparatima na bazi Bacillus thurigiensis Baturad,Biobit ili Thuricide (BT insekticidi)

Ostali znaajniji tetnici su smrdljiva buba i sliniinsekti, koji oteuju plod buei i siui sokove,

ostavljajui ute tvrde mrlje Smrdljivi Martin i slini insekti se mogu kontrolirati

piretroidima (buha)

Jedna od moguih mjera zatite je pokrivanjebiljaka agrilom ili slinim pokrivkama


17/79

Sovica pozemljua-tete na rajici


18/79

Rajica 10

Neki od organskih preparata mogu biti opasni akose primjenjuju u zatienom prostoru za jako

sunana vremena-mogu spriti biljku

Dobro je oko nasada rajice posaditi suncokret,

djetelinu i poljske orijentalne makove

Kada se navedeni tetnici pojave na nasadu tih

biljaka, tada ih treba prskati organskimpreparatima, a rajica ostane neprskana !


19/79

Paprika 1

Uzgoj iz presadnica uz primjenu supstrata imikoriznih gljiva

Dodavanje komposta u supstrat ima pozitivanutjecaj na razvoj presadnica

Sjetva u polistirenske kontejnere ili drvenesanduie, pikiranje Temperatura u zatienom prostoru od 22 do 25

C, nakon pikiranja nie Uzgoj traje 50 do 70 dana, sadnja u zatieniprostor ili na otvoreno kad proe opasnost od

kasnih proljetnih mrazeva


20/79

Paprika 2

Primjena organskih maleva, papira ili PE-malana gredicama

Sadnja na razmak izmeu traka 60 do 80 cm,izmeu redova u traci 40 do 60 cm i 30 do 40 cm

izme

u biljaka u redu Izbjegavati kulture iz porodice Solanaceaekaopretkulture

Optimalna pH vrijednost iznosi 6,5 do 7, a ako jenia od 6 potrebno primijeniti kalcij

M li j j ik


21/79

Maliranje u uzgoju paprike


22/79

Paprika 3

Navodnjavanje kapanjem

Periodika prihrana otopinom komposta ilifolijarna prihrana organskim gnojivom svaka dva

tjedna

Mehaniko uklanjanje korova izme

u mal

iranihtraka; prva kultivacija je plitka i provodi se 2 do 3

tjedna nakon sadnje; zadnja se provodi prije

zatvaranja redova Najee bolesti su: plamenjaa, pepelnica, sivaplijesan, koncentrina pjegavost i antraknoza


23/79

Paprika 4

esta je pojava fiziolokog poremeaja vrne

trulei ploda Najznaajniji tetnici su kalifornijski trips i ui kaoprijenosnici virusa virus mozaika duhana, virus

mozaika krastavca, virus kovravosti lista rajice

Krastavac 1


24/79

Krastavac 1 Krastavci se mogu koristiti svjei, na salatu, i

ukiseljeni mlijeno-kiselom fermentacijom Prva cvatnja koja se pojavljuje jest cvatnja mukih

biljaka, a tek nakon toga cvatu enske biljke;

novije sorte su jednodomne na istoj biljci serazvijaju muki i enski cvjetovi Treba stimulirati prisustvo leteih insekata

radi dobrog opraivanja cvjetova-upotrebaagresivnih insekticida e ubiti opraivae-slabprinos !

Ako se kree iz sjemena, odnosno proizvodepresadnice, treba u zatienom prostoru postiiminimalno 21 C, a presadnice su spremne za

sadnju poslije 3 do 4 tjedna


25/79

Suzbijanje tripsa

Odravati biljke dovoljno vlanim moe otjeratitripsa jer ne voli vlagu

ajevi enjaka i luka; maliranje tla u rano

proljee

e sprije

iti izlazak odraslih primjeraka iztla

Buha ili rotenone

Postavljanje bijelih, utih i naroito plavih ljepljivihploa


26/79

K 2


27/79

Krastavac 2

Sadnja na otvorenom se moe obaviti kada jetemperatura tla iznad 15 C

Krastavci vole toplo tlo, zato bi svakako trebalo tlo

mairati PE folijama crne boje Treba birati tla koja su dobro drenirana, i svakako

napraviti uzdignutu gredicu

Prije sadnje i formiranja gredice svakako trebadodati kompost ili zreli stajski gnoj i svakako jo

dodati i neko dobro organsko kompleksno gnojivo pH treba biti od 5,8 do 7

Krastavci esto rastu vrlo bujno pa e trebati dostavode i hranjiva

K 3


28/79

Krastavac 3

Krastavac se moe uzgajati direktno sjemenom ili izpresadnica-treba birati prema sorti i namjeni !

Bolesti su dosta esti pratioci uzgoja krastavaca(Pseudoperonospora cubensis)-mikoriza!!

Preventiva je najvanija-odravati vrt istim i bez

korova, izbjegavati prekomjerno vlaenje i direktnozalijevanje po liu krastavaca

Treba koristiti plodored to dulje bez biljaka iz

porodice tikava ! Svakako traiti sorte koje su prirodno rezistentne

na veinu bolesti


29/79

Krastavac 4

Pepelnica je esta bolest kod uzgoja krastavaca

Radi se o gljivinoj bolesti koja uzrokuje bijelemrlje po liu pri kraju sezone

Trebalo bi prskati u intervalima 7-10 dana i to sapripravcima sode bikarbone, pomijeane svodom u omjeru 0,25 L vode i 1 lica sode ili0,25 L vode i 1 mala lica sapuna za pranje samlijekom u omjeru 1:9 dijelova vode


30/79

Borba protiv pepelnice

Jedan od boljih pripravaka je aj od rizoma pirike

Staviti 3 do 4 svjea rizoma pirike u stakleni lonaci preliti sa 0,5 l kipue vode i ostaviti tako 10

minuta

Procijediti i koristiti po potrebi kao preventivu

P ti ti l i i ih fl k


31/79

Preparati protiv pepelnice i crnih flekova

na li

u (raj

ice, krumpira i sl.) Koristiti aj od listova bazge 250 g lia u 0,5 L

vode otapati oko 30 minuta, dobro izmijeati iocijediti

Dodati 0,5 L vrue vode i pomijeati sa 1 licomtekueg sapuna

Izmijeati zatim zajedno tu mjeavinu samjeavinom lia od bazge i prskati

K t 5


32/79

Krastavac 5

Neki tipovi venua se pojavljuju na vrijeama iuzrokuju ugibanje vrijea

Treba paziti da se ne zalijeva pretjerano (naroito uzatienom prostoru), saditi u dobro ocjeditom tlu ikoristiti rezistentne sorte!

Pojava ui i tripsa su indikacija stresa koji sedogaa u biljkama krastavaca

Treba prvo otkriti razlog stresa (previe ili premalovode, koje je gnojivo koriteno, da li je dobroizbalansirano organsko gnojivo), a onda tek koristitineki od organskih insekticida

Mlijeko protiv pepelnice


33/79

Mlijeko protiv pepelnice

Zbog svojih prirodnih enzima i jednostavnih eeramlijeko se moe koristiti kao sredstvo protivpepelnice na krastavcima, tikvicama, rajici

Rije je u promjeni pH na povrini lista i on je manjepodloan pepelnici Koristi se mjeavina mlijeka i vode u odnosu 50:50

Primjenjuje se svaka 3 do 4 dana na prvi znakpepelnice ili 1 tjedno kao preventivna mjera

Mlijeko se moe koristiti u kombinaciji 0,2 L mlijekai 2 L vode za prskanje svakih 7 do 10 dana u svrhusuzbijanje mozaika na listu kod krastavaca, rajiceili salate

K t 6


34/79

Krastavac 6

Za suzbijanje tetnika mogu se koristiti predatori(osice), dok e bijela djetelina idealna zaprivlaenje tetnika i smanjenje teta

Izmeu redova je dobro staviti plitke zdjelicenapunjene vodom gdje se mogu predatori napitivode i mogu lake polagati jaja i biti e blizuinsekata koje trebaju otjerati

Napad gusjenica (sovica) e biti onemoguen ako

se oko biljaka krastavca stave mali komadii drvaili kartona

Pilii i patke takoer se rado hrane gusjenicama i

dosta mogu smanjiti tete od njih

Krastvac 7


35/79

Krastvac 7

Berba salatnih krastavaca treba biti sukcesivno svaka 2-3dana do pojave prvih mrazeva, dok se berba krastavaca zakonzerviranje provodi svaki drugi dan radi odravanja klasa!

Krastavci se moraju brati esto kako ne bi prerasli jer u tomsluaju biljke prestaju sa plodonoenjem

Desetak dana prije pojave mraza treba odrezati sve nove

cvjetove, tako da bi ve zametnuti plodovi mogli postiikarakteristinu veliinu (18 do 22 cm duine, 4 do 5 cmpromjer i masu od 200 do 250 g)

Povoljne biljke kod uzgoja krastavaca (dobri susjedi) su:grahovi, kupusnjae, mrkva, salata, lukovi, rajica...

Jako je dobro ako se kod uzgoja krastavaca koriste

mikorizne gljive-sprije

e se bolesti i pobolja seishrana!!!

Krumpir 1


36/79

Krumpir 1

Za dobru ekoloku proizvodnju potrebno jecertificirano sjeme-mnogo skuplje nego zakonvencionalnu proizvodnju !

Kao kod svake proizvodnje dodavanje organskemase u tlo moe poboljati plodnost, ali kodkrumpira treba biti oprezan da se ne doda pre

svjea organska masa-radi uzronika bolesti(krastavost i Rhizoctonia)

Da bi se izbjegla zaraza Verticillium-om i da sesmanji mogunost razvoja krumpirove zlatice,potrebno je izmjenjivati kulture i izbjegavati usjeveiz porodice pomonica (rajica, paprika, patlidan,

duhan) najmanje 3 godine

Biljka krumpira


37/79

j p

Sadnja krumpira


38/79

Sadnja krumpira

Krumpir 2


39/79

Krumpir 2

Zbog prevencije dobro je nasad krumpira osnovatito dalje od prologodinjeg nasada, pomogunosti da izmeu parcela postoji i barijera

Leguminoze ne bi trebalo uzgajati kao pretkulturejer tada moe doi do pojave krastavosti, a moese dogoditi i jai napad sovica

Sitnozrnate kulture-proso i slino je dosta povoljno Mnogi organski proizvoai ne stavljaju kompost

direktno prije sadnje krumpira-radi opasnosti odpojave krastavosti-treba saditi na povrine gdje semoe iskoristiti ostatak duika iz prole sezone


40/79

Krumpir 3

Krumpir se moe uzgajati na vie naina Tradicionalno u brazdama i na grebenima ispod

mala, u vreama, kontejnerima i sl. Sadnja u brade gnojiti kompostom, i saditi

gomolje na oko 15 cm dubine Sadnja ispod mala (slama, PE folija) relativnojednostavno-kad treba brati-maknuti mal-ubrati

i ponovno zatvoriti Mal dosta titi od irenja infekcije plamenjae

K 4


41/79

Krumpir 4

Tlo za uzgoj krumpira treba biti plodno-pH od 5-6,5-lake se izbjegne krastavost-ne dodavati Ca

Za uzgoj ranog krumpira poeljno je naklijavanje bez naklijavanja berba je kasnija i ostvaruje semanji prinos

Razmaci sadnje 30 x 40cm (rane) i 40 x 90 cm(kasne sorte)

Kada biljke narastu oko 20 cm treba nagrtati-dvado tri puta u sezoni Za dobar rast i razvoj krumpira treba od 400-800

mm vode

Izgled gomolja za sadnju


42/79

Nagrtanje gomolja


43/79

Faze razvoja gomolja


44/79

j g j

K i 5


45/79

Krumpir 5

Borba protiv korova je relativno laka-moe seobavljati i mehaniki kad se krumpir sadi na

humke

Ne treba kasniti s obradom, odnosno, skultivacijom je potrebno zapoeti ubrzo nakonklijanja

Prvu kultivaciju provesti 2 tjedna nakon klijanja,jer se time smanjuje mogunost jaeg razvoja

korova

Krumpir 6


46/79

Glavni cilj- iskopati neoteene gomolje Radi smanjenja postotka ozljeda temperatura tla

bi trebala biti najmanje 8 C

Berba gomolja ovisi o sorti, a bere se najeekada cima poinje utiti i odumirati, odnosno,cima mora biti spaljena tako da se lako odvajaod gomolja, a pokoica se ne smije guliti

Prije iskopa cima se unitava mehaniki i

svakako odstraniti ili kasnije zaorati Prinosi od 10 20 t/ha (kod nas)

Produljenjem vijeka cime prinosi od 40-90 t/ha(NL)

Skladitenje i dorada krumpira


47/79

Skladitenje i dorada krumpira

Jestivi krumpir treba uvati na oko 6 C, dok onajza ips i pomfrit moe i na 9 C

Ako se eli izbjegnuti zaslaivanje krumpir jepotrebno uvati na temperaturi iznad 6 C

Dulje uvanje na 2 C moe otetiti osjetljive sorte

Potrebno je odzraivanje skladita, radi odravanjakvalitete gomolja

Bolesti i tetnici krumpira


48/79

Bolesti i tetnici krumpira

Krumpir je esto meta mnogih bolesti i fiziolokihporemeaja

Plamenjaa, krastavost, trule stabljike

(Rhizoctonia solani), virusi, crna noga, bakterijskebolesti itd.

Najznaajniji tetnici: krumpirova zlatica, injaci,sovice , skokunci itd.

Trule stabljike (Rhizoctonia solani)


49/79

uplje srce (fizioloki poremeaj)


50/79

Teko je detektirati bolest uranoj fazi

Treba izbjegavati osjetljivesorte i saditi ih u guemsklopu

Odravati stalnu umjerenuvlanost tijekom cijele sezone

Saditi u guem sklopu da se

biljke meusobno podravaju Odravati i osigurati dostatnu

ishranu kalijem

Bakterijska prstenasta trule krumpira


51/79

Trule je jako infektivna bolest koju uzrokuje

bakterija Clavibacter michiganensis Uzronik moe uzrokovati venue listova

Bolest se moe prenaati noem ako se reugomolji prije sadnje

Bakterija moe preivjeti i do 5 godina u osuenim

stabljikama Sklanjati zaraene biljke (spaliti)

Zaorati sve ostatke povra Potivati plodored

Skloniti sve koritene predmete za ambalau(vree, koare i sl.)

Bakterijska trule krumpira


52/79

Bakterijska prstenasta trule-strategijakontrole i suzbijanje


53/79

kontrole i suzbijanje Saditi certificirano sjeme

Odstraniti sve zaraene biljke

Drati se plodoreda barem 1 godinu bez krumpira !

Odstraniti sa polja sve upotrijebljene predmetetijekom proizvodnje (stare vree od krumpira)

Prskati preventivno vodikovim peroksidom, (3 %), a

pri napadu tretiratiajem od komposta, preparatomod enjaka

Bakterijska meka gnjiloa (Erwinia


54/79

carotovora)

Prije sadnje ugrijatigomolje na temperaturutla da se sprijeikondezacija-vlaga koja

pospjeuje gnjiljenje Oistiti noeve zarezanje gomolja

Smanjiti mehanikaoteenja kod sadnje

Izbjegnutu oteenja odsmrzavanja

Suzbijanje crne noge


55/79

j j g

Simptomi su meka,vodenasta crna stabljika

Bakterija prezimi na tlu,i tako se prenosi

Suzbijanje-certificiranosjeme

Saditi u zagrijano tlo

tititi stabljiku odoteenja prilikomkultivacije

Preparat za sprjeavanje napada gljivice(Streptomyces scabies) - krastavosti


56/79

(Streptomyces scabies) krastavosti

Kod sadnje gomoljamoe se staviti malomljevenih listova gaveza itako sprijeiti pojavu

Odravati tlo ili 5 pH iliiznad 7, ali ne neutralno,jer se krastavost najvie

javlja na tlu neutralnereakcije

Saditi ranije, berba ranije

Saditi naklijale gomolje

Alternaria (Alternaria solani)


57/79

Borba protiv alternarije i drugih (flekovana liu) i pepelnice (enjakov spray 1)


58/79

p p j p y

Mjeavina sa enjakom uzeti 100 gramaisjeckanog enjaka i 30 g mineralnog ulja, ostaviti

da se otapa 24 sata i zatim procijediti Zatim umijeati 1 licu riblje emulzije u 0,5 L vode i

dodati 1 licu tekueg sapuna

Sada to zajedno izmijeati

Sve staviti u staklenku i dobro zatvoriti, moe se

uvati nekoliko mjeseci Upotrijebiti na nain da se uzmu 2 lice

enjakovog preparata i umijeaju 0,6 L vode izatim prskati

Preventivno sredstvo protiv gljivinihbolesti


59/79

aj od podanka hrena koristi se kao preventiva iliprotiv razliitih uzronika trulei

Prima se na nain da se u mikseru izmijea 0,2 Lfino isjeckanog hrena uz dodatak 0,5 litara vode

Mjeavina se ostavi stajati 24 sata nakon ega se

ocijedi; smjesi se dodaje 2 litre vode i primjenjujese prskanjem

Hren se moe koristiti i u dekontaminaciji otpadnihvoda, ali i tla-kombinacija usitnjenog hrena savodikovim peroksidom moe odstraniti klorirane

fenole iz industrijskog otpada ili iz tla

Fungicidni enjakov spray 2- koristi sekao fungicid i insketicid - repelent


60/79

g p

Staviti u mikser 1 cijelu glavicu enjaka, 0,6 litaravode 2 lice povrtnog ulja, 4 ljute paprike i 1 cijelilimun-miksati tako dugo dok se potpuno neizmijea

Ostaviti smjesu da stoji 12 sati, zatim procijeditikroz gusti filter

Koristiti u vie navrata 4 lice fungicida u 4 litre

vode uvati u hladnjaku

Fuzarium-suha trule (Fusarium spp.)


61/79

Suzbijanje suhe trulei


62/79

j j

Zaraza moe doi iz tla ili iz loeg sadnogmaterijala

Paziti da se prilikom obrade ne ozlijede gomolji

Izbjegavati sadnju u hladno i vlano tlo

Gomolje vaditi za suha i hladnijeg vremena,anakon berbe ih drati 2 tjedna na 10 - 13 C

Borba protiv plamenjae (Phytophtorainfestans)


63/79

infestans)

Suzbijanje kompostnimajem, sodom

bikarbonom Moe se koristiti jabuni

ocat kao fungicid

Koristi se 3 licevinskog octa (5 %kiselosti) i izmijea sa 4

litre vode te se prskajuzaraene biljke

Primijeniti ujutro!

Skladina trule (Pythium ultimum)-curenje


64/79

Uzgajati krumpir na ocjeditimtlima

Berba kad je gomolj potpunozreo

Kod berbe izabirati i bacitizaraene gomolje

Skladititi zdrave gomoljeodmah nakon berbe kako bi

se sprijeilo irenje bolesti

Borba protiv antraknoze, flekova na liu,pepelnice


65/79

pepelnice

Soda bikarbona-mijea se 1 lica sode sa 2,5

lica povrtnog ulja i sve se umijea u 4 litrevode, dobro promijeati i dodati 1/2 licetekueg sapuna

Prskati lice i nalije lista svakih 5-7 dana po

potrebi

Preparat na bazi luka vlasca


66/79

Koristi se protiv krastavosti, pepelnice nakrastavcima, tikvicama, krumpiru..

Uzme se struak narezanog lia, stavi u lonac i

prelije kipuom vodom

Treba ekati dok se voda ne ohladi, dobro seizmijea i prska po potrebi 2-3 puta na tjedan

Virus krumpira:Potato leafroll luteovirus (PLRV)


67/79

( )

Virus krumpira Y:Potato virus Y (PVY)


68/79

Potato virus Y (PVY)

Virus krumpira:Potato mop-top virus (PMTV)


69/79

Nekroza uzrokovana virusom (ui)


70/79

Protiv ui se je vrlo tekoboriti i treba koristi ti svamogua sredstva, jer suui vektori i na taj nainuzronici mnogih bolesti

Mehaniki se moe utimploama, mlazom vode, a

od preparata u organskojproizvodnji-mjeavina saenjakom

Crno srce


71/79

Crno srce je rezultat nedovoljneopskrbe kisikom unutarnjeg tkivagomolja

Sredinji dio gomolja mijenja boju uplavo-crnu

Do pojave dolazi pri uzgoju u tlu

zasienom vodom, u loim uvjetimaskladitenja, ili ako dolazi do

kondenzacije vlage na povrini gomolja Sprjeava se uzgojem na dobro

dreniranim tlima, odgovarajuomventilacijom skladinih prostora iskladitenjem pri preporuenim

temperaturama

Krumpirova zlatica(Leptinotarsa decemlineata)


72/79

Borba protiv krumpirove zlatice


73/79

Repelentne biljke: grah, korijandar, mrtva kopriva,enjak, tagetes, hren, lan

Predatori: buba mara, zlatooka, nematode, pticepjevice, parazitska osica

Prskanje ribljom emulzijom slui kao repelent, aujedno i daje prihranu biljci

Prskanje mjeavinom vodikovog peroksida (1 lica

u 4 litre vode) prskati direktno na odrasle jedinke,ujutro i naveer

Borba protiv krumpirove zlatice 2


74/79

aj od prokuhanih komadia cedrovog drveta-prskati po liu

Prskanjem fino mljevenim prahom od peninogzrna-onemoguava im pristup do povrine lista

Koritenje nekoliko kapi koncentriranog ulja

bosiljka, eukaliptusa ili mente u 4 litre vode Protresanje biljaka sruiti e veliki dio odraslih

kukaca na tlo prskati osapunjenom vodom doksu na tlu i tako ih unititi

Suzbijanje buhaa


75/79

Predatori: Lanik (Linaria vulgaris) jede buhae usvim stadijima, parazitske osice

Biljke repelenti:enjak, menta, pastirska torbica,obini vrati (Tanacetum vulgare) i pelin (Artemisia

absinthium)

Kvarcni pijesak moe biti dosta pozdano sredstvo ajevi na bazi enjaka i luka-odlini repelenti ute ljepljive ploe

Uzgoj rotkvi i pak choy-a kao mamci Isjeckani listovi rajice, bobice bazge, pelina staviti

oko biljaka

Buha, predatori i repelenti


76/79

Skokunci i injaci


77/79

Borba protiv sovica pozemljua


78/79

Repelentne biljke: Pastirska torbica Capsela bursapastoris

Predatori: kosevi, mreasti krila, parazitske osice

Prskanje kukuruznog brana po tlu je djelotvorno,

jer ga one jedu i ugibaju

Mijeanje melase sa piljevinom ih usporava i tako

postaju plijenom predatora

Sovica pozemljua (gusjenica i leptir)


79/79

Documents

OBPP-Plodovito Povrce i Krumpir