Udruga progres Krk

Narodnog preporoda 27C, 51500 Krk

OIB 76514851143

Preporuke za održivi uzgoj povrća na području

grada Krka

Izradio: David Mrakovčić

Krk, studeni 2019.

1. Uvod

Udruga Progres Krk bavi se promocijom poljoprivrede na području grada Krka, poglavito

povrćarstva. Fokusirani smo na stvaranje povoljnih uvjeta za poljoprivrednike amatere i

profesionalce kroz osiguravanje potrebne infrastrukture koja omogućuje zaštitu od alohtone

divljači, osigurava besplatni pristup vodi tijekom vegetacije kako bi taj osnovni uvjet proizvodnje

bio zadovoljen, edukaciju te istraživanje mogućnosti održivog i ekološkog uzgoja.

Tako smo tijekom prethodne vegetacije istraživali mogućnosti uzgoja na različitim platnima

protiv korova, korištenje silažnih folija za zaustavljanje širenja korova tijekom perioda mirovanja,

učinkovitost ekoloških sredstava za zaustavljanje ili usporavanje najznačajnijih štetočinja na

najčešće uzgajanim povrtnim vrstama te druge agrotehničke zahvate. U ovim preporukama

navesti ćemo najvažnija svojstva tla na koja treba obratiti pozornost prilikom obrade tla i pripreme

za novu vegetacijsku godinu, naša iskustva sa upotrebom platna protiv korova, silažnih folija i agryl

malča, opisati agrotehniku uzgoja najznačajnijih povrtnih kultura i preporučiti održive metode

proizvodnje koje omogućuju manji radni intenzitet u proizvodnji povrća.

2. Tlo

Većina obradivih površina koje se upotrebljavaju za povrćarsku proizvodnju su oranice sa

dubokom crvenicom osiromašene tijekom godina kada se na njima samo kosila vegetacija za

hranidbu životinja.

Kako bi znali obogatiti i oživiti takvo tlo, moramo ga najprije istražiti. U suradnji sa

Agronomskim fakultetom u Zagrebu tijekom siječnja 2018. objavljena je studija Kontrole plodnosti

tla na području polja Kimpi i Kaštel na više lokacija. U nastavku ćemo Vam predstaviti najznačajnije

rezultate navedene studije i načine kako poboljšati tlo i pripremiti ga za uspješnu poljoprivrednu

proizvodnju.

Temeljem rezultata mehaničke analize utvrđeno je da se radi o tlima težeg mehaničkog

sastava, dominiraju frakcije gline te frakcije sitnog i krupnog praha. Prema američkoj klasifikaciji

(Soil Survey Staff, 1951), analizirana tla pripadaju kategorijama praškasto glinasto ilovastih i

praškasto ilovastih tala. Visoki udio čestica gline te krupnog i sitnog praha čini ova tla slabo

propusnima, sklonima zbijanju, a time i slabo prozračnima. Simptome vidimo tijekom jakih kiša

kada nam polja na pojedinim mjestima “zaplivaju.”

Za početak, potrebno je očistiti i produbiti postojeće odvodne kanale za vodu ukoliko su

u neposrednoj blizini Vaših površina. Moguće je postaviti i zatvoreni sustav cijevne drenaže,

koji se postavlja u proljeće prije početka poljoprivredne proizvodnje.

Zbog pozitivnog učinka na regulaciju vodozračnih odnosa u tlu, preporučamo rigolanje

(dubinsko rahljenje na 60 cm) i unošenje u tlo krupnog pijeska granulacije 2-4 mm u količini

od 2 t/ha i većih količina organske tvari s ciljem razbijanja teškog mehaničkog sastava. Budući

da je veća mehanizacija rijetka, na malenim parcelama moguće je i razbijanje

vodonepropusnog sloja iskopom mini bagerom.

Reakcija tla (pH) predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika o kojem u najvećoj mjeri

ovisi ne samo topivost nego i pristupačnost pojedinih hraniva biljci. Prisutnost i količina H+ i

OH- iona u otopini tla nosilac je kisele, bazične, odnosno neutralne reakcije. Uzorci tala koji su

analizirani imali su reakciju od od 5,63 do 6,47 što odgovara većini povrćarskih kultura.

Možemo zaključiti da je tlo blago kiselo. Na plićim i kamenitijim tlima, reakcija bude nerijetko

alkalnija (viši pH).

Tablica 1. Ph tla koji odgovara pojedinim kulturama

4,5 do 5,5 5,5 do 6,5 6,5 do 7,5

radič grah šparoga

maslačak mrkva cikla

endivija krastavac brokula

komorač patlidžan kupus

krumpir češnjak cvjetača

rabarbara grašak celer

kiselica paprika poriluk

slatki krumpir bundeva salata

lubenica rotkvica dinja

tikvice luk

rajčica pastrnjak

postrna repa špinat

Kako bi popravili pH tla, preporučujemo unošenje 1 do 2 t/ha fino mljevenog kalcijevog

materijala (Holcim Agrocal, dolomitno brašno Kamen Sirač i sl.) ili ekvivalentne količine

građevinskog hidratiziranog vapna (oko 0,7 do 1,4 t/ha) ovisno o reakciji tla na vašoj parceli.

Dodavanjem organske tvari ne poboljšavamo samo strukturu tla, prozračnost i kapacitet

za vodu, već i osiguravamo potrebnu hranu biljkama. Razgradnjom organske tvari biogeni

elementi postaju dostupni biljkama, ali i mikroorganizmima koji grade dobru strukturu tla, što

je osobito bitno za većinu povrćarskih kultura.

Unošenje većih količina organske tvari imati će pozitivan utjecaj na mikrobiološku

aktivnost u tlu, bolju propusnost tla i na povećanje otpornosti od štetnih vodotopivih soli.

Naime, poznato je da povećani sadržaj organske tvari u tlu u značajnoj mjeri smanjuje štetni

rizik od toksičnog efekta soli. Bolja propusnost tla omogućava lakše i brže ispiranje soli iz zone

rizosfere (zone korijena).

Nadalje, nužno je održavanje optimalne vlažnosti tla, jer se radi o tlu koje je vrlo osjetljivo

na povećani ili smanjeni sadržaj vlage u tlu. Naime, u suhim uvjetima dolazi do raspucavanja

tla, a u uvjetima prevelike vlažnosti do pojave bubrenja i lijepljena tla.

Na temelju utvrđenog, a u cilju stvaranja povoljnijih vodozračnih odnosa u sloju tla 0 -

30 cm dubine predlažemo redovito prozračivanje tla uz inicijalno unošenje organske tvari u

cijelu profil tla, a kasnije samo u gornji dio.

Povoljan izvor organske tvari jest fermentirana komina masline i vinove loze koju

proizvodi Ponikve Eko otok, kao i kompost iste tvrtke. Prikladni su i ovčji, konjski i goveđi

stajnjak. Sa gnojem peradi treba biti oprezan budući da zbog svojeg sastava (vrlo visoke

količine dušika u odnosu u druge elemente) može izazvati disbalans u tlu i onemogućiti

normalno primanje drugih elemenata.

Ovisno o propusnosti tla za vodu i prozračnosti tla, potrebno je odabrati prikladne

kulture. Primjerice, iznimno je zahtjevno na navedenim tlima uzgajati korjenasto povrće. Stoga

je potrebno prethodno osigurati prozračnost tla, a to možemo postići dodavanjem organske

tvari.

Humus je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari. Humus je opći

regulator plodnosti tla koje ljudi koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Humus je rezerva

hraniva vezanih u organskom obliku koja se nakon mineralizacije stavljaju na raspolaganje

biljkama. Najvažnije promjene u sastavu humusa u tlu čini čovjek svojim intervencijama.

Rezultat njegovih aktivnosti može biti nepovoljan ili povoljan s agroekološkog aspekta.

Unosom organskog gnojiva njegova se količina u tlu povećava.

Na našim tlima, količina humusa kretala se od svega 0,90 do 2,06 %. Obzirom na opskrbljenost

tla humusom, većina tala pripada klasi slabo humoznih tala. Poželjna količina humusa za

stabilnu proizvodnju je > 3 % stoga je potrebno dodavati organske tvari u tlo.

Temeljem utvrđene niske količine organske tvari u tlu, preporučujemo gnojidbu parcela

prije oranja sa 100 t/ha zrelog goveđeg stajskog gnoja ili s 55 t/ha konjskog gnoja ili s 35 t/ha

zrelog ovčjeg stajskog gnoja. Potrebno je naglasiti da plodovito povrće dobro podnosi

organsku gnojidbu u proljeće, dok ostalo povrće preferira organski gnoj u gnojidbi pretkulture

ili zaoravanje u jesen.

U našem istraživanju, koristili smo biološki intenzivan pristup. Taj pojam općenito se

odnosi na metodu uzgoja u kojoj uzgajivači pokušavaju maksimalno povećati urod usjeva na

minimalnoj površini, a istovremeno sačuvati ili čak poboljšati tlo. Površinski smo dodavali

kompost, a za duboku obradu koristili široke vile za prekopavanje tla. Svrha takve obrade je

stvaranje rahlog, plodnog tla koje potiče korijenje da se izdužuje prema dole umjesto u širinu

čime nam omogućuje gušći sklop. Pristup je bio djelomično uspješan budući da nismo dovoljno

organske tvari unijeli u tlo prilikom inicijalne duboke obrade tla. Kako su naša tla izrazito

glinovita, a raspored kiše je gušći tijekom zimskih mjeseci, izrazito je zahtjevno pristupiti

pripremi tla u proljeće.

Preporučujemo inicijalnu duboku obradu tla, kalcizaciju te unos velike količine organske

tvari, a kasnije površinsko dodavanje komposta, plitku obradu te duboko rahljenje širokim

vilama. Za povrćarsku proizvodnju je praktično koristiti gusti sklop koji zauzvrat osigurava lakšu

kontrolu zakorovljenosti tla, učinkovitije radne aktivnosti te međusobno zasjenjenje biljaka

koje može biti od presudne važnosti tijekom ljetnih mjeseci. S druge strane, gusti sklop

omogućuje lakše širenje gljivičnih bolesti i stoga zahtjeva redovitu kontrolu i zaštitu po potrebi.

3. Održive metode

3.1. Folije i predsjetveno prekrivanje tla

Najveća prepreka u pripremi tla za povrćarsku proizvodnju jest zakorovljenost tla.

Neovisno o tome je li površina prvi put nakon dugo vremena intenzivno obrađivana ili je u

kontinuitetu obrađivana, korova uvijek ima. Jedna od naučinkovitijih metoda, koja je ekološki

prihvatljiva, a i isplativa, jest pokrivanje usjeva i korova debelom folijom. Koristili smo silažnu

foliju jer je bila cjenovno najprihvatljivija, a udovoljavala je potrebnim parametrima.

Folija se može učestalo upotrebljavati, izdržljiva je i učinkovita. Korovi i usjevi ispod folije

istrunu i privuku veliki broj gujavica koje rahle i oplemenjuju tlo . Topli uvjeti koji su stvoreni

ispod nje omogućuju novom sjemenju korova da proklije, ali zaustavlja svjetlost koja im je

potrebna za rast. Tlo ostaje izolirano od pretjeranih padalina i omogućuje nam da pristupimo

pripremi gredica kada smo i planirali, neovisno o rasporedu padalina.

Silažnu foliju potrebno je zadržati barem 6 tjedana (da bi pirika uspješno istrunula) ili

duže. Do sada smo koristili silažnu foliju na većim površinama, ali namjeravamo početi

prekrivati pojedinačne gredice između usjeva kako bi umanjili ili čak uklonili korove na

gredicama koje se aktivno koriste.

Poslije otkrivanja folije, na tlo dodajemo kominu te je kopačicom umiješamo u gornji sloj

tla. Poslije obrade tla na izravnatu površinu gdje planiramo uzgajati kulture koje će biti na toj

površini duže od 100 dana (tikvice, rajčice, patlidžani, paprike, muškatne tikve, dinje) položimo

cijevi za navodnjavanje te platna/mreže protiv korova. To su guste porozivne mreže od polietilena

koje sprječavaju korove, a ujedno i zagrijavaju tlo. U ljetnim mjesecima zadržavaju vlažnost tla.

Njihova glavna prednost je dugotrajnost i dobra otpornost na atmosferilije. U mreže protiv korova

urezujemo otvore za sadnju pojedine kulture te iste mreže koristimo na drugoj lokaciji slijedeće

godine. Mana je što se lako uništava struktura na rubu reza ukoliko nije rezano oštrim škarama.

Bolja alternativa jest spaljivanje rubova.

Isprobali smo i Agryl crni malč koji je pokazao dobru učinkovitost kod sprječavanja rasta korova,

ali se puno lakše uništavao. Preporučujemo dugotrajniju i učinkovitiju opciju sa platnom/mrežom

protiv korova. Primjer uzgoja na navedenoj foliji vidi se na slijedećim fotografijama iz testnog

nasada.

3.2. Uzgoj presadnica i sjetva

Plodovito povrće koje smo uzgajali na zemljištu, uzgajali smo koristeći presadnice, dok

smo većinu lisnatog povrća sijali direktnom sjetvom uz pomoć sijačice. Upotreba sijačica (primjer

na slici niže) omogućuje značajnu uštedu vremena prilikom sjetve budući da u istom prohodu

otvaraju brazdicu, izbacuju sjeme na određeni razmak te zagrnu brazdicu tlom. Za uspješno

korištenje ovakvih proizvoda, obavezna je dobra priprema površine. Tlo mora biti rahlo, ocjedito

te bez gruda i većeg kamenja. Preporučujemo upotrebu ovakvih sijačica posebno za vrste većeg

sjemena poput mahuna,graška, blitve, cikle i raznih kupusnjača.

Presadnice smo uzgajali izvan zaštićenog prostora zbog nedostatne infrastrukture, ali u

blizini automatiziranog sustava navodnjavanja kako bi osigurali stalnu vlažnost supstrata. U

slučaju da osiguramo zaštićeni prostor za proizvodnju presadnica povrća, omogućiti ćemo početak

sjetve značajno prije nego prođe opasnost od mraza, što će posljedično omogućiti ranu berbu

povrća.

Presadnice nam osiguravaju kontrolu kvalitete i kondicije biljaka prije njihove sadnje na

stalno mjesto, ujednačeni rast biljaka u zadanom sklopu i pomicanje vremena berbe ovisno o želji

proizvođača.

Pri stavljanju presadnica u tlo bitno je izbjegavati zračne džepove između korijena

presadnice i jame u tlu, odnosno potrebno je dobro pritisnuti tlo oko presadnice poslije

presađivanja. Obavezno je zakopati cijeli korijenov sustav, a presadnicu posaditi u razini tla.

Izuzetak od tog pravila je presadnica rajčice koju sadimo nešto niže. Posebno oprezni trebamo biti

sa presadnicama krastavaca i nekih vrsta tikve koje su osjetljive i na manja oštećenja.

Tijekom nekoliko dana poslije presađivanja brinemo se da tlo ostane vlažno. U toj fazi

razvoja biljke, bitno je da osiguramo vlažnost tla da biljaka lakše podnese stres koji smo izazvali

tijekom presađivanja i ne uđe u fazu zastoja rasta.

Tijekom slijedeće vegetacije isprobati ćemo i uređaj za presađivanje papirnatih presadnica

za salate, ciklu, blitvu i luk koji bi trebao osigurati nekoliko puta brže presađivanje u odnosu na

ručno.

Plastične plitice za proizvodnju presadnica plodovitog povrća koristimo i slijedeće godine

za proizvodnju presadnica.

4. Iskustva s najznačajnijim kulturama

Preporučujemo praćenje popisa dobrih i loših susjeda prilikom izrade plodoreda.

Tablica 2. Primjer tablice dobrih i loših susjeda

BILJKA DOBRI SUSJEDI LOŠI SUSJEDI

BLITVA grah, kupusnjače,.mrkva, rotkvica, crna rotkva

CELER grah, krastavci, kamilica, kupusnjače (cvjetača), korabica, poriluk, rajčica

krumpir, kukuruz, salata glavatica

CIKLA grah, kopar, krastavci, češnjak, kupusnjače, korabica, korijandar, kim,

lisnata salata, tikvice, luk

krumpir, kukuruz, poriluk, špinat

ČEŠNJAK jagode, maline, voćke, ljiljani, ruže, tulipani, krastavci, mrkva, cikla, rajčice

grah, grašak, kupusnjače

GRAH jagode, krastavci, krumpir, kupusnjače, korabica, salata glavatica, lisnata salata,

cikla, celer, rajčica

grašak, komorač, češnjak, poriluk, luk

GRAŠAK kopar, komorač, krastavci, kupusnjače, korabica, salata glavatica, kukuruz,

mrkva, rotkvica, tikvice

grašak, krumpir, češnjak, poriluk

KOMORAČ endivija, grašak, matovilac, krastavci, salata glavatica, salata lisnata, kadulja,

radič

kopar, grah, kim, rajčica

KORABICA grah, grašak, krumpir, salata glavatica, poriluk, rotkvica, cikla, crni korijen, celer,

šparoge, špinat, rajčice

KRASTAVAC grah, kopar, grašak, komorač, kupusnjače, salata glavatica, korijandar,

kim, poriluk, kukuruz, cikla, celer, luk

rotkvica, rajčica

KRUMPIR bob, kamilica, dragoljub, kupusnjače, korabica, kim, kukuruz, hren, paprena

metvica, špinat, kadifice

grašak, bundeve, cikla, celer, suncokret, rajčica

KUPUSNJAČE grah, krastavci, krumpir, salata glavatica, bundeva, lubenica, rajčica,

tikvice

cikla, celer

SALATA LISNATA I SALATA KOVRČAVA

kopar, komorač, kupusnjače, rotkvica, crna rotkva, cikla

crni korijen, šparoge, rajčice

LUK jagode, čubar, kopar, kamilica, krastavci, salata glavatica, mrkva, cikla,

radić, crni korijen

grah, grašak, kupusnjače

MRKVA kopar, grašak, češnjak, poriluk, blitva, rotkvica, crna rotkva, ružmarin, kadulja,

vlasac, kovrčava salata, crni korijen, rajčice, radić, luk

RADIČ komorač, salata glavatica, mrkva, grah, rajčice

RAJČICA grah, dragoljub, češnjak, kupusnjače, korabica, salata glavatica, poriluk,

kukuruz, mrkva, peršin, salata lisnata, rotkvice, crna rotkva, cikla, celer, špinat,

radič

grašak, komorač, krumpir

ROTKVICA I CRNA ROTKVA grah, grašak, dragoljub, kupusnjače, korabica, salata glavatica, grbica, blitva,

mrkva, špinat, rajčice

krastavci

SUNCOKRET krastavci krumpir

ŠPAROGE krastavci, salata glavatica, peršun, salata lisnata, rajčice

češnjak, luk

ŠPINAT jagode, krumpir, kupusnjače, korabica, rotkvica, crna rotkva, celer, grah, rajčice

TIKVICE dragoljub, kukuruz, cikla, grah, luk

Na tlu našeg zemljišta koje je izrazito glinovito, zahtjevno je uzgajati korjenasto povrće,

ali repa i cikla se uzgajaju uspješno. Najveći uspjeh imali smo do sada sa plodovitim i lisnatim

povrćem. U nastavku predstavljamo zabilješke o nekim značajnijim kulturama.

4.1. Cikla

Kultura koja je jako zahvalna za uzgoj. Ukoliko se sije izravnom sjetvom, potrebno je

prorjeđivanje, a lišće je jestivo. Cikla je rijetka kultura koja nema značajnijih štetnika osim

gljivičnih bolesti lista u jesen. Uzgajali smo je u 3 reda, međuredni razmak 25 cm, a unutar reda

10 cm.

4.2. Krastavac

Krastavac je zahtjevan za uzgoj na otvorenom. Potrebna mu je odgovarajuća potpora

koja može osigurati da tijekom vegetacije dosegne visinu do 2 metra. Posebno je bitno kod

kultura koje su osjetljive na gljivične bolesti, poput krastavaca ili rajčice da osiguramo

adekvatan protok zraka među biljkama. To postižemo većim razmacima između redova i unutar

reda (50 cm) te skidanjem izboja koji su bliže tlu.

U slučaju da prepoznamo simptome gljivičnih zaraza na lišću, to lišće skidamo i odnosimo iz

nasada. Prvih nekoliko tjedana, sve dok biljka ne bude visoka 60ak centimetara, uklanjamo sve

cvjetove i/ili plodove koji se pojave da bi biljka bolje razvila korijenov sustav

Bitno je izdvojiti krastavac od rajčice i tikvica jer nisu dobri susjedi. Vrlo korisno je instalirati

sjenilo tijekom najvećih ljetnih vrućina.

4.3. Blitva i lisnati kelj

Ove se kulture uzgajaju tijekom čitave sezone i mogu se rezati više puta. Iznimno su

zahvalne za uzgoj i zanimljive potrošačima. Uzgajamo ih u gustom sklopu, međuredni razmak

30 cm i razmak unutar reda 20, 3 reda. Blitvu smo uzgajali na platnu protiv korova na kojem

smo izrezali rupe na odgovarajući razmak što je u potpunosti eliminiralo čišćenje korova u

sklopu.

4.4. Mahune

Kultura koja zahtjeva mnogo rada prilikom berbe, ali se relativno jednostavno uzgaja.

Potrebno je izabrati visoke ili niske kultivare ovisno o dostupnosti potpore za njihov uzgoj.

Mogu se direktno sijati u više navrata tijekom godine i vrlo uspješno to obavljamo sijačicom. Da

bismo spriječili razvoj korova, mahune moramo okopavati u ranim fazama rasta.

4.5. Paprika

S uzgojem presadnica paprike potrebno je započeti čim ranije kako bi mogli osigurati

berbu tijekom sezone. Idealno je to provoditi u zaštićenim prostorima tijekom 8 tjedana prije

presađivanja na otvoreno. Treba im manje hrane nego krastavcu i rajčici, ali jednako vode. U

ranim fazama više puta režemo izboje uklanjajući cvjetove kako bi postigli ravnotežu rasta i

roda.

Jedan od najčešćih mana plodova paprike je trulež baze ploda koji je posljedica

nedostatka kalcija tijekom plodnih mjeseci. Stoga je potrebno prihranjivati biljke tijekom

plodonošenja. Vrlo korisno je instalirati sjenilo tijekom najvećih ljetnih vrućina. Papriku smo

uzgajali na platnu protiv korova na kojem smo izrezali rupe na odgovarajući razmak što je u

potpunosti eliminiralo čišćenje korova u sklopu.

4.6. Patlidžan

Jedna od kultura čija popularnost raste zbog lakog uzgoja. Može se u našim uvjetima

uzgajati bez potpore i bez sjenila vrlo uspješno. Patlidžan smo uzgajali slično kao papriku, na

folijama protiv korova, razrjeđujući zaperke i skidajući rane cvjetove.

4.7. Rajčica

Najpopularnija ljetna povrtna kultura. Uzgoj presadnica idealno bi bilo započeti u

zaštićenim prostorima prije kraja opasnosti od mraza kako bi mogli početkom travnja pristupiti

presađivanju presadnica. Presadnice je moguće saditi u više navrata kako bi osigurali

kontinuiranu berbu tijekom ljetnih mjeseci.

Rajčica zahtjeva snažnu potporu kako bi mogli iskoristi maksimum potencijala biljke za

rod. Slično kao kod krastavca, bitno je osigurati protok zraka kroz sklop i dobru osunčanost

plodova. Tijekom razvoja biljke skidanjem lišća u donjih 30ak centimetara smanjujemo pojavu

gljivičnih bolesti na lišću rajčice.

Poslije sadnje presadnica u izrezane rupe u platnu protiv korova, pripremamo vezivo

koje vežemo za vodoravne stupove konstrukcije koju smo postavili iznad sklopa rajčice. Zatim

dno tog veziva uhvatimo za rajčicu te ju tijekom uzgoja samo ovijamo oko veziva. Neophodno

je skidanje zaperaka i cvjetova na nižim grana, najmanje do 4. grananja. Tijekom plodonošenja

potrebno je obavljati prihranjivanje kalcijem. U vrijeme najtoplijeg dijela godine, sjenilo

sprječava isušivanje peluda i osigura stalan prinos.

4.8. Tikvice

Tikvice uzgajamo u cik-cak rasporedu redova sa međurednim razmakom od 30 cm, a

razmakom unutar reda 60 cm čime ostvarujemo gusti sklop koji umanjuje zakorovljenost unutar

sklopa. Na platnima protiv korova uzgajamo tikvice na većim međurednim razmacima.

Vrlo zahvalna kultura koja nema veliku potrebu za gnojivima, ali uz više vode i hraniva

značajno raste prinos. Ukoliko primijetimo zarazu gljivičnim bolestima, odstranjujemo starije

lišće i time osiguravamo bolju prozračnost sklopa.