4
8 TEHNOPOLIS VELJAčA 2013. Tehnobit TEKST: KATA PRANIĆ FOTO: LIDEROVA ARHIVA Svijet se priprema za gospodarstvo u kojem 50 posto ljudi neće raditi. Sve zbog napretka STIŽE PETI JAHAČ APOKALIPSE 008-011 Prekvalifikacija.indd 8 2/19/13 4:35 PM

o novim tehnolgijama i nezaposlenosti

  • Upload
    buibao

  • View
    224

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: o novim tehnolgijama i nezaposlenosti

8 TEHNoPoLIS VELJAčA 2013.

Tehnobit

TEKST: KATA PRANIĆ

FOTO: LIDEROVA ARHIVA

TEKST: KATA PRANIĆ

Svijet se priprema za gospodarstvo u kojem 50 posto ljudi neće raditi. Sve zbog napretka

STIŽE PETI JAHAČ

APOKALIPSE

008-011 Prekvalifikacija.indd 8 2/19/13 4:35 PM

Page 2: o novim tehnolgijama i nezaposlenosti

9TEHNoPoLIS VELJAčA 2013.

Tehnobit

Dr. sc. Dunja Potočnik, sociologinja, predviđa da će biti tražena zanimanja iz sektora građevinarstva, knjigovodstva, zdravstva, skrbi za starije osobe, IT industrije, usluge analitičara i statističara, prevoditelja, kao i radnici u sustavima kontrole kvalitete proizvoda i zaštite okoliša

manja o kojima još ne-mamo pojma, tvrde futu-

rolozi, a koja će biti pove-zana s automatizacijom i ure-

đajima koji još nisu izmišljeni. Svi će industrijski procesi zahvalju-jući inteligentnim strojevima biti automatizirani, a osim u proi-zvodne pogone roboti će se useliti u skladišta, knjižnice, ljekarne (u ko-jima će izdavati lijekove, a ljekar-nici će služiti samo kao savjetnici)... Umjetna inteligencija kontrolirat će promet, znatno sudjelovati u sek-toru zdravstva, obavljati mala noćna spremanja u uredima, ško-lama i drugim javnim ustanovama… Vojna industrija već se naveliko ko-risti dostignućima suvremene teh-nologije, poput bespilotnih letjelica i drugih uređaja. Na Svjetskom kongresu o robotici i izložbi robota, humanoida, kiborga i ostalih auto-matizirano-inteligentnih bića pri-kazani su razni primjerci.

Sveučilište u Osaki izložilo je robot-dijete Aff etto čiji je izraz lica realističan, pa se ophođenje ljudi s robotićem doima prirodnim, i

Plaše nas kli-matskim i nu-klearnim kata-strofama, nesta-

šicom hrane i vode, izvanze-maljcima, krajem svijeta, treniraju poslušnost savršeno prikrivenom, demokratski upakiranom cen-zurom i diktaturom, kontroliraju iscrpljujuće dugom globalnom eko-nomskom krizom… No peti jahač apokalipse radnoaktivnom čovjeku mogao bi biti nitko drugi nego pro-izvod njegova intelekta i znanja – robot, inteligentni stroj, pokretač četvrte industrijske revolucije, uskoro vladar industrijskih procesa 21. stoljeća, ali i gotovo svih gospo-darskih grana, pogotovo kad je riječ o tehnološki razvijenim ze-mljama poput Japana, SAD-a i EU. Ekonomski i tehnološki analitičari predviđaju da će do kraja 21. sto-ljeća zbog automatizacije nestati 70 posto današnjih zanimanja, među kojima su vozači, tajnice, razni kontrolori, knjižničari, knji-govođe, čak i piloti… Razvoj novih tehnologija i ‘misleći strojevi’ uvjetovat će nova zani-

NoVA TEHNoLoGIJA otVara noVa radna mjesta, ali ne brzinom kojom ih ukida, A ZA

NoVE PoSLoVE TREBA NoVo ZNANJE. VISoKoKVALIFIcIRANI ZAPoSLENIcI KoJIMA ćE

PAMETNI STRoJEVI PoSLUŽITI DA BUDU KREATIVNIJI I PRoDUKTIVNIJI I DALJE ćE NAPREDoVATI

U tijeku je prekvalifi kacija čovječanstva. Radnoaktivnom čovjeku presuditi bi mogao nitko drugi nego proizvod

njegova intelekta i znanja - robot, inteligentni stroj

008-011 Prekvalifikacija.indd 9 2/19/13 4:35 PM

Page 3: o novim tehnolgijama i nezaposlenosti

10

Tehnobit

ženski android Geminoid F, ženu-robota duge crne kose koja ne skida osmijeh s lica. Nijemci su proizveli robote-konobare, spremačicu i još neke, a Korejci njegovatelja starih i nemoćnih…

Što ostaje čovjeku? Hoće li se naši potomci morati prekvalificirati br-zinom svjetlosti jer obrazovni su-stav, ma koliko suvremen bio, ne sustiže ritam razvoja suvremene tehnologije koja diktira gotove sve životne procese, a naveliko utječe i na prirodne? Ili će se ostvariti pro-ročanstvo raznih nostradamusa o trećem tisućljeću kao vremenu veće svjesnosti u kojem će čovjek nadrasti materijalnu dimenziju svojeg postojanja? A možda i umjetnost ponovno doživi rene-sansu jer će budući proleteri egzi-stenciju osigurati umjetničkom re-volucijom i svi postati umjetnici i kreirati proizvode? Teško je odgo-voriti na pitanje što će Zemljani ra-diti u budućnosti.

Ekonomska kriza i razvoj nove tehnologije ostavili su bez posla sedam i pol milijuna ljudi u SAD-u i 7,6 milijuna u EU. Lawrence Summers, bivši američki ministar financija, najvećim gospodarskim problemom u budućnosti smatra posljedice razvoja nove tehnolo-gije, većima od federalnog duga ili konkurentne Kine. Ekonomist Maarten Goos sa Sveučilišta u Le-uvenu u Belgiji tvrdi da su dvije trećine nezaposlenih pripadnika zapadnoeuropske srednje klase žrtve razvoja nove tehnologije. Utjecaj tehnologije na radna mjesta u 20 zemalja analizirao je Associated Press na temelju staja-lišta ekonomista, IT stručnjaka, proizvođača robota i softvera, di-rektora te radnika kojima su pa-metni strojevi konkurencija. Za-ključio je da nestaju gotovo svi po-slovi koje obavljaju pripadnici srednje klase, oni s godišnjom plaćom od 38 tisuća do 68 tisuća dolara. U proteklih deset godina

američki šefovi softverima su za-mijenili više od milijun tajnica, broj telefonskih operatera sma-njen je za 64 posto, putničkih age-nata za 46 posto, knjigovođa za 26 posto… Slično se događa u EU i Japanu. Roboti će do kraja ovog stoljeća učiniti nezaposlenima čak 75 posto američkih radnika.

A dok čekamo prevlast robota, svijetom vlada softver, temelj svih revolucionarnih tehnoloških posti-gnuća današnjice, s pomoću kojeg se obavlja svakovrsni promet: na-bava, potražnja, prodaja, kontrola prihoda i rashoda, čak i poslovna špijunaža. Kad je potkraj 20. sto-ljeća počeo razvoj IT industrije, a malo poslije i robotike, smatralo se da će pametni strojevi potpuno za-mijeniti potrebu za ljudskom snagom u proizvodnim procesima, no malo je tko slutio da je samo pitanje trenutka kad će strojevi početi oponašati ljude i obavljati mnogo složenije poslove od preno-šenja proizvoda s jedne proi-zvodne vrpce na drugu. Roboti su danas najveća konkurencija čo-vjeku na tržištu rada, isplativiji su i učinkovitiji, a IT ima neslućene mogućnosti razvoja, pa će infor-matička tehnologija i robotika više od politike kreirati budućnost čo-vječanstva. Naime, nema čovjeka na svijetu koji može smisliti, po-

hraniti, analizirati i razvrstati to-liku količinu podataka kao raču-nalo te ih u rekordnom roku dosta-viti i tako ubrzati svaki proces u kojem se upotrebljava. - Sve što se događa izgleda kao znanstvena fantastika jer sve što čovjek može učiniti može i stroj. U idućih 25 godina nestat će mnoga zanimanja. Ako automatizacija može zamijeniti vozače autobusa i kamiona, koji je posao siguran? Jesmo li spremni za gospodarstvo u kojem 50 posto ljudi ne radi? - pita Moshe Vardi, znanstvenik sa Sveučilišta Rice u Houstonu.

Hoće li pametni strojevi u bliskoj budućnosti ostaviti čovjeka bez posla i egzistencije? Istina je da nova tehnologija otvara nova radna mjesta, ali ne brzinom kojom ih ukida, a za nove poslove treba novo znanje. Visokokvalifi-cirani zaposlenici kojima će pa-metni strojevi poslužiti da budu kreativniji i produktivniji i dalje će napredovati. Primjerice, razvoj iPhonea omogućio je od 2007. za-pošljavanje više od 290 tisuća ljudi u Appleu. To pokazuje da će nova tehnologija stvarati nove vrste radnih mjesta, za koje će trebati više kreativnosti i umijeća.- Tehnološke promjene sve su brže i čovjeku je sve teže natjecati se sa strojem - misli David Autor,

Lawrence Summers, bivši američki ministar financija, najvećim gospodarskim problemom u budućnosti smatra posljedice razvoja nove tehnologije, većima od saveznog duga ili konkurentne Kine

Američki softverski stručnjak Martin Ford tvrdi da se ne treba bojati razvoja tehnologije jer će pametni strojevi život učiniti kvalitetnijim i gospodarstvo bogatijim

Ekonomist Maarten Goos sa Sveučilišta u Leuvenu u Belgiji tvrdi da su dvije trećine nezaposlenih pripadnika zapadnoeuropske srednje klase žrtve razvoja nove tehnologije

Već izmišljeni okidači za besposlenost

U ne tako dalekoj budućnosti u uredu bi mogla ostati samo računala, koja će

obavljati dosadašnji klasični posao, ali na novoj frekvenciji. Bespilotni vlakovi

već voze automatiziranom željeznicom dugom 32 kilometra u Dubaiju, a neki

najavljuju da će uskoro uzletjeti i bespilotni zrakoplovi.

Toyota je, uostalom, već proizvela samovozni automobil, Državno sveučilište

u Sjevernoj Karolini u SAD-u ima visokotehnološku knjižnicu u kojoj roboti

skrbe za milijun i pol knjiga, Microsoftov program pak prevodi mandarinski

jezik i glasovno reproducira prijevod. Googleov osobni asistent može vas

obavijestiti o zastoju u prometu i predložiti drugi smjer, Appleova Siri

reprogramira vaše obveze, a IBM-ovo superračunalo Watson odgovara i na

loše postavljena pitanja brzinom natjecatelja u televizijskim kvizovima.

NESTAJU GoToVo SVI PoSLoVI KoJE oBAVLJAJU PRIPADNIcI SREDNJE KLASE, oNI S GoDIšNJoM PLAćoM Do 68 TISUćA DoLARA. U PRoTEKLIH DESET GoDINA SoFTVERI SU U SAD-u ZAMIJENILI VIšE oD MILIJUN TAJNIcA, BRoJ TELEFoNSKIH oPERATERA SMANJEN

JE ZA 64 PoSTo, PUTNIčKIH AGENATA ZA 46 PoSTo, KNJIGoVođA ZA 26 PoSTo…

TEHNoPoLIS VELJAčA 2013.

008-011 Prekvalifikacija.indd 10 2/19/13 4:35 PM

Page 4: o novim tehnolgijama i nezaposlenosti

11TEHNoPoLIS VELJAčA 2013.

Tehnobit

Moshe Vardi, znanstvenik sa Sveučilišta Rice u Houstonu, naglašava da sve što čovjek može učiniti može i stroj te da će u idućih 25 godina nestati mnoga zanimanja. Ako automatizacija može zamijeniti vozače autobusa i kamiona, koji je posao siguran?

prekvalificiraju. Naravno, drama-tičnost smanjivanja broja zapo-slenih u pojedinim sektorima ovisi i o tome koliko su ti sektori uspješni, odnosno prati li razvoj tehnologije primijenjene u radu povećanje potrebe za pojedinim proizvodima na tržištu. Tako u nekim industrijama čiji se proi-zvodi široko upotrebljavaju, poput prehrambene, primjena nove tehnologije ne mora značiti otpuštanje radnika jer takva indu-strija uvođenjem tehnologije i preraspodjelom radnika u proi-zvodnom procesu povećava svoju zastupljenost na tržištu - objaš-njava dr. sc. Potočnik i predviđa da će danas tražena zanimanja biti tražena i u budućnosti. Riječ je o sektoru građevinarstva, knji-govodstva, zdravstva, skrbi za sta-rije osobe, IT industriji, uslugama analitičara i statističara, prevodi-telja, a očekuje se i povećanje po-tražnje za radnicima u sustavima kontrole kvalitete proizvoda i za-štite okoliša.

ekonomist na Massachusetts In-stitute of Technologyju, koji se bavi utjecajem razvoja nove teh-nologije na radna mjesta. Ame-rički softverski stručnjak Martin Ford tvrdi da se ne treba bojati razvoja tehnologije jer će pametni strojevi život učiniti kvalitetnijim i gospodarstvo bogatijim. Pred-laže financiranje novih ‘ljudskih’ radnih mjesta i prekvalifikaciju te razvoj novih gospodarskih sek-tora visokim porezima namet-nutim robotiziranim tvrtkama s velikom zaradom. Međutim, Fordov prijedlog u današnjem su-stavu kapitalističko-moralnih vri-jednosti zvuči kao utopija.

Što o tome kako će razvoj nove tehnologije utjecati na današnja zanimanja kažu hrvatski znanstve-nici? Dr. sc. Dunja Potočnik, socio-loginja iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koja se, među ostalim, bavi sociologijom profesije, mladih i nove tehnolo-gije, kaže:

- Utjecaj suvremene tehnologije na oblik rada i broj radnika uklju-čenih u proizvodne procese nije dvojben i ubrzava se sa složenošću primijenjene tehnologije. Pritom smanjuje se broj zadataka koje radnik mora obaviti dok upravlja strojem, odnosno proizvodni pro-cesi koje vode radnici pretvaraju se u one koje većinom autonomno obavljaju strojevi. To povlači pro-mjene u sustavu školovanja jer se obrazovni procesi u slučaju obra-zovanja za rad u industriji više ne mogu razdvojiti od praktične obuke u tehnologiji.

Dr. sc. Potočnik misli da razvoj nove tehnologije povećava neza-poslenost još od uvođenja ‘fordov-skog’ načina proizvodnje, no pro-mjene u radnom vijeku rijetko su dramatične, odnosno rijetko uključuje velike valove otpuštanja zbog uključivanja nove tehnolo-gije u proizvodne procese. - češće se ljudi prilagođavaju no-vonastalim uvjetima, odnosno

ANALITIčARI PREDVIđAJU DA ćE do kraja 21. stoljeća zbog automatizacije nestati 70 posto današnjih zanimanja. RAZVoJ NoVE TEHNoLoGIJE I ‘MISLEćI

STRoJEVI’ UVJEToVAT ćE NoVA ZANIMANJA o KoJIMA Još NEMAMo PoJMA, A KoJA ćE BITI PoVEZANA S AUToMATIZAcIJoM I UREđAJIMA KoJI Još NISU IZMIšLJENI

Robot-dijete nazvan Affetto čiji je izraz lica realističan, pa se ophođenje ljudi s njime doima prirodnim, i ženski android Geminoid F, robot-žena duge crne kose, stvoreni su na Sveučilištu u Osaki. I oni su nam radnoaktivna konkurecija

008-011 Prekvalifikacija.indd 11 2/19/13 4:35 PM