Izvjesce o Nezaposlenosti i Zaposljavanju u 2014 Na Podrucju Obz

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI I ZAPOŠLJAVANJU U

2014. GODINI NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, veljače 2015.

Podnositelj

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Osijek

Nezaposlenost i zapošljavanje 2014. Osječko-baranjska županija

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Osijek 1

Sadržaj

Ukratko 2

Radna snaga u Osječko-baranjskoj županiji 4

Stanovništvo 4Zaposlenost i nezaposlenost 4

Potražnja za radnom snagom (zapošljavanje) 7

Prijavljena slobodna radna mjesta 7Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda 9Struktura evidentiranog zapošljavanja 9Struktura evidentiranog zapošljavanja ne temelju radnog odnosa 10Stope zapošljavanja 12

Ponuda radne snage (nezaposlenost) 13

Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja 14Nezaposlenost prema radnom iskustvu i djelatnostima prethodnog zaposlenja 16Nezaposlene osobe s invaliditetom 17Nezaposleni hrvatski branitelji 19Trajanje nezaposlenosti 20Prostorna nezaposlenost 21

Prava tijekom nezaposlenosti 28

Novčana naknada 28Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama 29Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja 29Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova 29

Profesionalno usmjeravanje i obrazovanje 30

Profesionalno informiranje i savjetovanje 30Radionice za nezaposlene osobe 30Profesionalna selekcija 31 Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri - CISOK 31

Aktivna politika zapošljavanja 32

Projekt Poticanje zapošljavanja Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije 32Mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 32Osnovni pokazatelji provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja 35

Projekti s potporom Europske unije 36

IPA 2007.-2013. komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala 36Održivost projekata 36Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije 37Program za cjeloživotno učenje – Potprogram Leonardo da Vinci 37Uspostavljanje partnerskih odnosa 37

Zaključak 37



Ukratko 2014.

Radna snaga

prema podacima HZMO 31. prosinca 2014. 80.190 korisnika mirovinskog osiguranja

prema navedenim izvorima zaposlenost smanjena za 1,2% ili 941 osobu

u isto vrijeme nezaposlenost smanjena za 8,8% te je s 34.940 nezaposlenih osoba procijenjena stopa nezaposlenosti bila 30,3%

u odnosu na prethodnu godinu procijenjena stopa nezaposlenosti smanjena za 1,8 postotnih bodova

najviše zaposlenih (podaci HZZO) u prerađivačkoj industriji (16,0%), trgovini (16,0%), obrazovanju (10,8%)

Zapošljavanje

s evidencije zaposlene temeljem radnog odnosa 18.284 osobe, 1,4% ili 262 osobe manje nego u 2013.

struktura zapošljavanja: - 49,0% žene - 66,7% srednjoškolskog obrazovanja - 94,6% na određeno vrijeme - 18,8% u hotelima i restoranima, 17,6% u prerađivačkoj industriji, 12,8% u trgovini

stopa zapošljavanja 27,8%: - povećanje za 0,9 postotnih bodova - viša razina obrazovanja veća stopa zapošljavanja: sa završenim fakultetom 37,6% - stope veće od ukupne stope u Donjem Miholjcu (29,6%), Valpovu (29,3%), Osijeku (28,5%) i Belom Manastiru (28,4%)

A Bez škole i nezavršena osnovna škola B Osnovna škola C SŠ za zanimanja u trajanju do 3 god. i škola za KV i VKV radnike D SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija E Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola F Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Mjere aktivne politike zapošljavanja

2.305 osoba zaposleno ili obrazovano: - potpore za zapošljavanje: 359 osoba - potpore za samozapošljavanje: 331 osoba - obrazovanje nezaposlenih: 75 osoba - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa: 969 osoba - javni radovi: 133 osobe - potpore za očuvanje radnih mjesta: 10 osoba

„Desetljeće za uključivanje Roma 2005-2015“: - javni radovi: 427 osoba - sufinanciranje zapošljavanja i samozapošljavanja: 1 osoba

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

80

81

82

83

84

85

86

87

88

89

90

91

92

93

94

95

96

97

98

99

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

TisućeTisuće Zaposlenost Nezaposlenost

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0

F

E

D

C

B

A

Stopa%

Razina obrazovanja

2014.

2013.



Nezaposlenost

tijekom 2014. registrirane Ø mjesečno 36.632 nezaposlene osobe

povećanje Ø nezaposlenosti u odnosu na 2013. za pet osoba

razlog zaustavljanja rasta: veći broj izlazaka (30.944 osobe) od ulazaka u evidenciju (27.575 osoba)

sezonsko obilježje nezaposlenosti: - najniža: rujan 33.705 osoba - najviša: veljača 40.546 osoba

Struktura nezaposlenih

spol: 54,7% žena, 45,3% muškaraca razina obrazovanja: 31,1% s trogodišnjom

srednjom školom, 61,4% ukupno srednjoškolsko obrazovanje, 29,7% bez i sa završenom osnovnom školom

dob: 37,6% osoba starije od 45 godina trajanje: Ø 15 mjeseci, duže od godinu dana čeka na posao 53,4% nezaposlenih

staž: bez staža 19,0%, više od 5 godina staža 43,3%

krajem 2014. evidentirane 674 osobe s invaliditetom ili 1,9% od ukupno nezaposlenih

evidentirano Ø 3.235 hrvatskih branitelja ili 8,8% nezaposlenih, povećanje za 6,1% ili 187 branitelja

Prostorna nezaposlenost

Osječko-baranjska županija treća po nezaposlenosti u RH (11,0%)

Ø nezaposlenost povećana u Belom Manastiru za 1,3%, Donjem Miholjcu za 1,4%%, Našicama za 1,5% i Valpovu za 1,1%, a smanjena u Đakovu za 3,6% i Osijeku za 0,2%

žene dominiraju u Našicama (58,7%), osobe starije od 45 godina u Belom Manastiru (44,2%), kao i osobe bez i sa završenom osnovnom školom (41,5%)

najveći udio nezaposlenih koji čekaju na zaposlenje duže od jedne godine je u Našicama (65,0%)

33

34

35

36

37

38

39

40

41

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Broj

oso

ba

Tisuće

Mjeseci

2013.

2014.

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

Beli Manastir Donji Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

Broj

oso

ba

2013.

2014.

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

55,0

Žene 54,7%

Stariji od 45 godina

Staž veći od 5 godinaDugotrajno nezaposleni

Bez i s osnovnom školom

29,7% 37,6%

53,4% 43,3%



Radna snaga u Osječko - baranjskoj županiji Prema službenim statističkim podacima i Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Osječko-baranjske županije živjelo je 305.032 stanovnika, što je 7,1% od ukupna broja stanovnika Republike Hrvatske (4.284.889).

U petogodišnjem razdoblju, od 2009. do 2013. godine, kada je na području županije živjelo prema procjeni 300.950 stanovnika, broj stanovnika smanjio se za 18.289 ili 5,7% (Državni zavod za statistiku, Priopćenje br. 7.1.4. www.dzs.hr). Stanovništvo predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru, te je neophodno promatrati razvoj dobno-spolne strukture stanovništva. Demografsko starenje predstavlja temeljno obilježje strukture stanovništva u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Osječko-baranjskoj županiji. Za sadašnji i sveukupni razvoj, bitan je odnos udjela sljedećih kategorija u ukupnom stanovništvu: djeca (0-14), osobe u radnoj dobni (15-64) i stariji (65+). Prema procjeni stanovništva u 2013. godini, 14,8% stanovništva pripadalo je dobnog skupini do 14 godina, 68,0% od 15 do 64 godine i 17,2% dobnoj skupini od 65 i više godina. Dobna struktura, posebno kod djece, nešto je slična i na nacionalnoj razini. Međutim, smanjenje ukupnog broja stanovnika nije linearno, već je rezultat dugogodišnjeg snižavanja broja živorođenih, čime se smanjuje udjel mladih i priljev u radni kontingent, dok istovremeno raste udio stanovništva starijeg od 65 godina. Tako se u odnosu na 2009. godinu udio mladih osoba do 14 godina smanjio za 0,7 postotnih bodova, a udio starijih od 65 i više godina povećao za 0,3 postotna boda.

Grafikon 1. Procjena stanovništva

prema dobi u 2009. i 2013. godini

Administrativni statistički izvori temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju registrirane zaposlene i nezaposlene osobe na tržištu rada: Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize, siječanj 2015.) u prosincu 2014. godine u Osječko-baranjskoj županiji evidentirano je 80.190 korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlenih), što s 34.940 nezaposlenih osoba čini 115.130 ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage). Prema istim izvorima, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, smanjena je razina radne snage za 4.310 osoba (3,6%), pod utjecajem smanjenja i zaposlenog (za 1,2% ili 941 osoba) i nezaposlenog (za 8,8% ili 3.369 osoba) stanovništva, što znači da je jedan dio stanovništva izašao iz radno sposobnog stanovništva (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno radno sposobno stanovništvo. Od ukupno 80.190 zaposlenih osoba, 68.035 radnika (84,8%) bilo je zaposleno kod pravnih i 6.064 (7,6%) kod fizičkih osoba. 3.111 (3,9%) je obrtnika, 2.065 (2,6%) poljoprivrednika, te 915 (1,1%) radnika koji obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti. Prema istom izvoru podataka, ukupan broj zaposlenih (osiguranika, bez produženog osiguranja) u Republici Hrvatskoj bio je 1.390.442, te je županija sudjelovala s udjelom od 5,8%. Prema spolu, dominiraju zaposleni muškarci s udjelom od 54,0% naspram 45,0% zaposlenih žena. U odnosu na prethodnu godinu, smanjio se udio zaposlenih muškaraca, odnosno povećao udio zaposlenih žena za 0,1 postotni bod.

35

37

39

41

43

45

47

49

51

53

55

do 14 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65 i više

Bro

j sta

novn

ika

2009.

2013.

tisuće



Tablica 1.

Zaposlenost i nezaposlenost od 2005. do 2014. (stanje 31. prosinca)

Osiguranici HZMO Nezaposleni HZZ Radna snaga Stanje 31.12. Broj Udio u

RH Verižni indeks Broj Udio u

RH Verižni indeks Broj Udio u

RH Verižni indeks

Stopa nezaposlenosti

2005. 88.514 5,9 102,2 31.288 10,2 95,0 119.802 6,7 100,2 26,1 2006. 91.115 6,0 102,9 29.767 10,2 95,1 120.882 6,6 100,9 24,6 2007. 96.246 6,1 105,6 27.025 10,6 90,8 123.271 6,7 102,0 21,9 2008. 97.782 6,1 101,6 25.942 10,8 96,0 123.724 6,7 100,4 21,0 2009. 90.659 6,0 92,7 31.430 10,8 121,2 122.089 6,7 98,7 25,7 2010. 87.721 6,0 96,8 34.211 10,7 108,8 121.932 6,8 99,9 28,1 2011. 88.404 6,0 100,8 33.474 10,6 97,8 121.878 6,9 100,0 27,5 2012. 85.438 6,0 96,6 37.426 10,4 111,8 122.864 6,9 100,8 30,5 2013. 81.131 5,8 95,0 38.309 10,5 102,4 119.440 6,8 97,2 32,1 2014. 80.190 5,8 98,8 34.940 11,0 91,2 115.130 6,7 96,4 30,3

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje Procijenjena stopa registrirane nezaposlenosti Osječko-baranjske županije u prosincu 2014. godine iznosila je 30,3%, naspram stopi od 32,1% u prosincu 2013. godine. Istovremeno stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila je 18,6%.

Tablica 2. Struktura radne snage 31. prosinca 2013. i 2014. godine

2013. 2014.

Županija Udio u RH Županija Udio u RH Indeks

2014/2013.

Radna snaga 119.440 6,8 115.130 6,7 96,4 Zaposleni 81.131 5,8 80.190 5,8 98,8 - Zaposleni kod pravnih osoba 68.437 5,8 68.035 5,8 99,4 - Zaposleni kod fizičkih osoba 6.204 5,4 6.064 5,8 97,7 - Obrtnici 3.286 5,0 3.111 5,2 94,7 - Poljoprivrednici 2.182 9,3 2.065 9,4 94,6 - Samostalne profesionalne djelatnosti 1.022 4,8 915 4,4 89,5

Nezaposleni 38.309 10,9 34.940 11,0 91,2 Stopa registrirane nezaposlenosti 32,1 20,7 30,3 18,6 -1,8 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje

U ostalim županijama stope nezaposlenosti kretale su se od najniže 8,8% u Gradu Zagrebu do najviše od 34,4% u Sisačko-moslavačkoj županiji. Niže stope dominiraju i u Istarskoj (10,1%), Varaždinskoj (12,6%), Međimurskoj županiji (14,0%), dok vrlo visoke u Virovitičko-podravskoj (33,4%), Vukovarsko-srijemskoj (33,0%) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (31,0%). Ako promatramo stopu nezaposlenosti prema rastu/padu u odnosu na prosinac 2013. godine, jedini rast stope nezaposlenosti zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 0,4 postotna boda. Najveće smanjenje stope nezaposlenosti zabilježeno je u Brodsko-posavskoj županiji (6,5 postotnih bodova), a slijede Požeško-slavonska (za 4,5 postotnih bodova), Koprivničko-križevačka (4,0 postotnih bodova) te Vukovarsko-srijemska županija sa smanjenjem od 3,9 postotnih bodova. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na kraju 2014. godine u Osječko-baranjskoj županiji registrirana su 90.062 korisnika zdravstvenog osiguranja (zaposlena), od kojih je 12.090 (13,4%) osoba iz samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti. Najveći udio zaposlenih prema djelatnostima imaju poslovni subjekti trgovine (12.475 ili 16,0%), prerađivačke industrije (12.440 ili 16,0%), obrazovanja (8.399 ili 10,8%), javne uprave i obrane (7.748 ili 9,9%), te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (5.995 ili 7,7%). Unutar prerađivačke industrije najveći broj zaposlenih je u proizvodnji prehrambenih proizvoda (22,0%), proizvodnji strojeva i uređaja (9,5%), proizvodnji odjeće (9,0%), proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (7,9%) te proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (7,0%).



Tablica 3.

Korisnici zdravstvenog osiguranja (zaposleni) prema djelatnostima 31. prosinca 2014.

Ukupno Prema spolu Rast/pad (2013.)

Djelatnost (NKD-2007) Broj Sastav% % Broj

Muškarci Žene

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4.623 5,9 -6,2 -303 3.489 1.134 C Prerađivačka industrija 12.440 16,0 -0,6 -77 7.939 4.501 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klim. 1.171 1,5 2,0 23 951 220 E Opskrba vodom, ukl. otp. voda, gosp. otpadom 1.776 2,3 6,8 113 1.321 455 F Građevinarstvo 5.673 7,3 -4,6 -271 5.022 651 G Trgovina na veliko i malo; popravak mot. vozila i mot. 12.475 16,0 0,0 -4 6.122 6.353 H Prijevoz i skladištenje 3.096 4,0 1,4 44 2.461 635 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usl. hrane 2.389 3,1 4,0 91 1.105 1.284 J Informacije i komunikacije 1.438 1,8 -1,0 -14 980 458 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2.210 2,8 -2,3 -51 757 1.453 L Poslovanje nekretninama 359 0,5 31,5 86 215 144 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3.076 3,9 6,7 193 1.813 1.263 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.694 3,5 13,3 317 1.695 999 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 7.748 9,9 -4,4 -355 4.938 2.810 P Obrazovanje 8.399 10,8 0,6 51 1.999 6.400 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 5.995 7,7 -0,8 -49 1.419 4.576 R Umjetnost, zabava i rekreacija 1.220 1,6 0,7 9 501 719 S Ostale uslužne djelatnosti 1.182 1,5 7,0 77 461 721 U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 8 0,0 14,3 1 5 3

Ukupno 77.972 100,0 -0,2 -135 43.193 34.779 Samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti 12.090 -2,4 -292 7.145 4.945

Sveukupno 90.062 -0,5 -427 50.338 39.724 Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Služba za plan i analizu, siječanj 2015.

U odnosu na kraj 2013. godine zaposlenost je smanjena za 0,5% ili 427 osoba, na što je utjecalo smanjenje zaposlenih putem javnih radova u javnoj upravi i obrani (za 355 osoba), poljoprivredi (303 osobe) i građevinarstvu (271 osoba). Povećanje zaposlenih dominira u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (za 317 osoba), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (193 osobe), opskrbi vodom (113 osoba), te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 91 osobu).

Tablica 4.

Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih u 2014. godini

Broj Udio (%) Razlika 2013.

Stopa (%) rasta/pada

prosječna nezaposlenost 36.632 5 0,0

ukupno novoprijavljeni 27.575 100,0 -3.834 -12,2

- bili zaposleni 22.147 80,3 -3.217 -12,7 - prvi puta traže posao 5.428 19,7 -617 -10,2

ukupno brisani 30.944 100,0 418 1,4

- zapošljavanje 20.086 64,9 -772 -3,7 - izlaz iz radne snage 2.462 8,0 464 23,2 - nepridržavanje zakonskih odredbi 6.399 20,7 -359 -5,3 - odjava s evidencije 1.265 4,1 1.053 496,7 - ostali razlozi 732 2,4 32 4,6

Tijekom 2014. godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Osijek registrirane su prosječno mjesečno 36.632 nezaposlene osobe, što je za pet osoba više od prosjeka prethodne godine. Na smanjenje/rast nezaposlenosti utječe priliv i odliv nezaposlenih osoba u(iz) evidenciju(e) Zavoda. Tako je na



zaustavljen rast nezaposlenosti u 2014. godini utjecao izraženiji odljev od priljeva na evidenciju Zavoda, tj. manji broj novoprijavljenih na evidenciju od brisanih osoba s evidencije Zavoda. Tijekom 2014. godine na evidenciju Zavoda prijavilo se 27.575 novih osoba, što je za 12,2% ili 3.834 osobe manje nego u 2013. godini. Većina novoprijavljenih, njih 22.147 ili 80,3%, bili su zaposleni, a najčešći dolazak u evidenciju je zbog isteka ugovora na određeno vrijeme (14.016 osoba ili 63,3%), te zbog poslovno uvjetovanog otkaza (3.895 osoba ili 17,6%) nastalog iz gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Prema aktivnosti prije ulaska u evidenciju nezaposlenih, najviše osoba došlo je direktno iz radnog odnosa (63,5%) i iz neaktivnosti (23,1%). Preostalih 13,4% pristiglo je iz redovnog školovanja (10,2%) ili nekog drugog oblika rada.

Grafikon 2. Ulasci i izlasci iz nezaposlenosti u 2014. godini

Istovremeno s evidencije nezaposlenih brisane su, zbog zaposlenja i ostalih razloga osim zaposlenja, 30.944 osobe, što je za 1,4% ili 418 osoba više nego u 2013. godini. Ukupni broj zaposlenih osoba s evidencije Zavoda, njih 20.086 čini 64,9% od ukupnih "izlazaka" iz evidentirane nezaposlenosti, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje za 3,7% ili 772 osobe. Od ovog broja 168 osoba radilo je po ugovoru o djelu i ostvarivalo mjesečni primitak veći od prosječnog iznosa novčane naknade (prema podatcima Regos-a), 1.072 osobe su se stručno osposobljavale bez zasnivanja radnog odnosa, te je 535 osoba otvorilo obrt (338 osoba), poduzeće (159 osoba), odnosno prijavile obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (38 osoba). Ostalih 35,1% ili 10.858 osoba brisano je iz evidencije nezaposlenih iz drugih razloga sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 12/13 - pročišćeni tekst, 153/1380/2008.). Najčešći razlozi brisanja, osim evidentiranog zaposlenja, bili su: nepridržavanje zakonskih odredbi o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (6.399 osoba ili 20,7% od ukupnih izlazaka iz evidencije), svojevoljni izlaz iz radne snage (2.462 osobe ili 8,0%), te odjava s evidencije (1.265 osoba ili 4,1%).

Potražnja za radnom snagom (zapošljavanje) Prijavljena slobodna radna mjesta Tijekom 2014. godine smanjio se broj prijavljenih potreba za radnicima, te su poslodavci prijavili Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Osijek ukupno 10.786 slobodnih radnih mjesta, tj. za 2.811 ili 20,7% manje nego u 2013. godini. 1.771 radno mjesto je za rad na neodređeno vrijeme, 16,4% od ukupnih potreba ili 6,4% (121 radno mjesto) manje nego u 2013. godini. Kao i prethodnih godina, priprema za sezonske poslove u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu uvjetovala je najviše slobodnih radnih mjesta u veljači (1.382) i ožujku (1.399), dok najmanje u prosincu (579 slobodnih radnih mjesta). S obzirom na rodove zanimanja sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ 2010), poslodavci su tijekom 2014. godine najviše tražili znanstvenike, inženjere i stručnjake (3.042 slobodna radna mjesta ili 28,2%), tj. učitelje razredne/predmetne nastave u osnovnim školama, ekonomske stručnjake, sveučilišne i visokoškolske



nastavnike, glavne medicinske tehničare/medicinske sestre opće njege, nastavnike u srednjim školama, pravne stručnjake, predškolske odgajatelje i inženjere građevinarstva. Relativno dobra tražena zanimanja bila su zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (1.492 ili 13,8%), te uslužna i trgovačka zanimanja (1.256 ili 11,6%).

Tablica 5.

Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanjima u 2014. godini

Ukupno Neodređeno Indeks Rod NKZ 2010

Broj % Broj % u uk. 2014/2013. (1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice 10 0,1 2 20,0 142,9

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 3.042 28,2 674 22,2 86,6

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 917 8,5 241 26,3 63,3

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 609 5,6 94 15,4 95,8 (5) Uslužna i trgovačka zanimanja 1.256 11,6 243 (6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje 14 0,1 5 35,7 24,6

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 1.492 13,8 288 19,3 146,6 (8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

501 4,6 146 29,1 119,3

(9) Jednostavna zanimanja 2.945 27,3 78 2,6 56,4

Ukupno 10.786 100,0 1.771 16,4 79,3

Također, najviše slobodnih radnih mjesta na neodređeno vrijeme bilo je za stručnjake i znanstvenike (674 ili 38,1%), te za zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (288 ili 16,3%). Najveći udio u ukupnim prijavljenim slobodnim radnim mjestima imaju radna mjesta na neodređeno vrijeme za rukovatelje postrojenjima i strojevima (29,1%), ali i tehničare i stručne suradnike (26,3%). Razlog smanjenja prijavljenih slobodnih radnih mjesta je smanjenje radnih mjesta u svim ispostavama, osim u Valpovu, gdje se broj slobodnih radnih mjesta povećao za 12,2% ili 100 slobodnih radnih mjesta. Najveće smanjenje zabilježeno je u Našicama (za 47,2% ili 701 slobodno radno mjesto, a slijede Donji Miholjac (za 32,3% ili 171), Osijek (za 22,8% ili 1.552), Đakovo (za 21,2% ili 338) te Beli Manastir sa smanjenjem od 6,3% ili 149 slobodnih radnih mjesta. Smanjenje prijavljenih slobodnih radnih mjesta u Osijeku, smanjilo je njegov udjel u ukupnom broju slobodnih radnih mjesta sa 50,1% na 48,8%. Po udjelu slijede Beli Manastir (20,4%), Đakovo (11,7%), Valpovo (8,5%), Našice (7,3%), te Donji Miholjac s udjelom od 3,3%.

Tablica 6.

Prijavljena slobodna radna mjesta po ispostavama u 2013. i 2014. godini

Godina PU Osijek

Beli Manastir

Donji Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

2013. 13.597 2.350 529 1.596 1.486 6.817 819

2014. 10.786 2.201 358 1.258 785 5.265 919

Indeks 2014/2013. 79,3 93,7 67,7 78,8 52,8 77,2 112,2



Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda Tijekom 2014. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 20.086 osoba, što je za 772 osobe ili 3,7% manje nego 2013. godine. 18.284 osobe ili 91,0% zaposleno je na temelju radnog odnosa, a 1.802 osobe ili 9,0% na temelju drugih poslovnih aktivnosti. I pored smanjenja zapošljavanja na temelju radnog odnosa u odnosu na prethodnu godinu za 1,4% ili 262 osobe, povećao se njegov udio u ukupnom zapošljavanju za 1,1 postotni bod. Sezonski poslovi (posebno u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu) utjecali su na najveće zapošljavanje u svibnju (2.185 osoba) i lipnju (2.597 osoba), a najmanje u siječnju (998 osoba) i veljači (1.108 osoba). Struktura evidentiranog zapošljavanja

Od ukupna broja zaposlenih, 9.851 osoba bila je žena, s udjelom u ukupnom zapošljavanju od 49,0%, naspram 50,1% u 2013. godini. U odnosu na 2013. godinu zapošljavanje žena smanjilo se za 6,1% ili 640 žena, a zapošljavanje muškaraca za 1,3% ili 132 muškarca.

Tablica 7.

Zaposlene osobe s evidencije nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2013. i 2014. godini

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni studij i

viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Ukupno

A B C D E F

2013. 20.858 819 3.099 7.011 6.774 970 2.185 Struktura 100,0 3,9 14,9 33,6 32,5 4,7 10,5

2014. 20.086 651 2.608 6.654 6.754 1.089 2.330 Struktura 100,0 3,2 13,0 33,1 33,6 5,4 11,6 U

KU

PNO

Indeks 14/13. 96,3 79,5 84,2 94,9 99,7 112,3 106,6 2013. 10.491 425 1.668 2.672 3.654 607 1.465

Struktura 100,0 4,1 15,9 25,5 34,8 5,8 14,0 2014. 9.851 324 1.325 2.376 3.553 691 1.582

Struktura 100,0 3,3 13,5 24,1 36,1 7,0 16,1 ŽEN

E

Indeks 14/13. 93,9 76,2 79,4 88,9 97,2 113,8 108,0 2013. 10.367 394 1.431 4.339 3.120 363 720

Struktura 100,0 3,8 13,8 41,9 30,1 3,5 6,9 2014. 10.235 327 1.283 4.278 3.201 398 748

Struktura 100,0 3,2 12,5 41,8 31,3 3,9 7,3

MU

ŠKA

RC

I

Indeks 14/13. 98,7 83,0 89,7 98,6 102,6 109,6 103,9

Razina obrazovanja - gotovo 67% evidentiranog zapošljavanja odnosi se na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike (6.654 ili 33,1%) te osobe s četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom (6.754 ili 33,6%). Najmanji udio zapošljavanja bio je kod osoba s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom, 1.089 osoba ili 5,4%. U usporedbi s prethodnom godinom, povećano je evidentirano zapošljavanje kod osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (za 12,3% ili 119 osoba), te fakultetom (za 6,6% ili 145 osoba), dok je najizraženije smanjenje zapošljavanja kod osoba bez završene (za 20,5% ili 168 osoba) i sa završenom osnovnom školom (za 15,8% ili 491 osobu).

Prostorno zapošljavanje - na kretanje zapošljavanja najveći utjecaj imaju promjene u zapošljavanju u Osijeku, budući da Osijek dominira s udjelom od 40,0% u ukupnom broju zaposlenih. Po udjelu slijede Beli Manastir (16,9%), Đakovo (14,7%), Našice (11,6%), Valpovo (10,7%), te Donji Miholjac (6,1%). U odnosu na 2013. godinu povećanje zapošljavanja zabilježeno je samo na području Osijeka, za 2,5% ili 199 osoba, dok je najizraženije smanjenje zabilježeno u Našicama, za 15,1% ili 415 osoba.



Tablica 8.

Zaposlene osobe prema razini obrazovanja i ispostavama u 2014. godini

Razina obrazovanja Ukupno Beli

Manastir Donji

Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

A 651 413 13 27 31 109 58 B 2.608 626 198 384 288 825 287 C 6.654 974 430 1.077 956 2.472 745 D 6.754 1.106 418 1.016 682 2.762 770 E 1.089 102 66 183 157 482 99 F 2.330 179 101 272 220 1.375 183 Ukupno 20.086 3.400 1.226 2.959 2.334 8.025 2.142

UK

UPN

O

Indeks 14/13. 96,3 95,9 95,0 89,9 84,9 102,5 99,4 A 324 214 5 18 10 60 17 B 1.325 289 103 225 136 434 138 C 2.376 309 143 397 334 939 254 D 3.553 565 209 527 311 1.544 397 E 691 56 41 131 103 290 70 F 1.582 124 79 172 147 929 131 Ukupno 9.851 1.557 580 1.470 1.041 4.196 1.007

ŽEN

E

Indeks 14/13. 93,9 90,5 101,8 88,1 75,2 102,9 94,1 A 327 199 8 9 21 49 41 B 1.283 337 95 159 152 391 149 C 4.278 665 287 680 622 1.533 491 D 3.201 541 209 489 371 1.218 373 E 398 46 25 52 54 192 29 F 748 55 22 100 73 446 52 Ukupno 10.235 1.843 646 1.489 1.293 3.829 1.135

MU

ŠKA

RC

I

Indeks 14/13. 98,7 101,0 89,7 91,7 94,7 102,1 104,6 Struktura evidentiranog zapošljavanja na temelju radnog odnosa Kao što smo naveli, 18.284 osobe ili 91,0% zaposlene su na temelju radnog odnosa, odnosno 1,4% ili 262 osobe manje u odnosu na 2013. godinu. Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja NKZ 2010) u evidentiranome zapošljavanju bio je sljedeći:

(5) uslužna i trgovačka zanimanja (4.131 ili 22,6%) (7) zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (3.325 ili 18,2%)

(9) jednostavna zanimanja (2.832 ili 15,5%) (3) tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice (2.676 ili 14,6%) (2) znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje (2.258 ili 12,3%) (4) administrativni službenici/administrativne službenice (1.774 ili 9,7%) (8) rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda strojevima i vozilima (1.193 ili 6,5%) (6) poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje (81 ili 0,4%)

te 11 osoba (0) vojnih zanimanjima i 3 osobe (1) zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

S obzirom na radno iskustvo, od ukupna broja zaposlenih, 15.929 osoba (87,1%) imalo je prethodno radno iskustvo, a 2.355 osoba (12,9%) prvi put se zaposlilo. U usporedbi s prethodnom godinom, povećao se udio zaposlenih bez radnog iskustva za 1,0 postotni bod, a smanjio udio zaposlenih s prethodnim radnim iskustvom.

Trajanje zaposlenja - na određeno vrijeme zaposleno je 17.289 osoba (94,6%), a na neodređeno 995 osoba (5,4%). U usporedbi s 2013. godinom povećan je udio zapošljavanja na određeno vrijeme, a smanjen na neodređeno vrijeme za 0,7 postotnih bodova.



Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih najviše osoba s prethodnim radnim iskustvom dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Međutim, ta tri područja djelatnosti, s građevinarstvom i poljoprivredom, šumarstvom, ribarstvom, istodobno i zapošljavaju najveći broj osoba. U 2014. godini udio pet vodećih djelatnosti u ukupnom zapošljavanju bio je 66,6% (12.181 osoba). Njihovo zapošljavanje utjecalo je i na promjene u ukupnom zapošljavanju, tako je u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno povećanje zapošljavanja u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 19,6% ili 564 osobe), građevinarstvu (za 7,0% ili 118 osoba), prerađivačkoj industriji (za 6,8% ili 463 osobe), trgovini (za 6,6% ili 145 osoba), te u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 4,1% ili 54 osobe.

Tablica 9.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje na temelju ugovora o radu iz evidencije Zavoda prema djelatnostima u 2014. godini

Prijavljena slobodna radna mjesta

Zaposleni s evidencije Zavoda

Djelatnosti NKD-a Broj % Indeks

14/13. Broj % Indeks 14/13.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 587 5,4 117,9 1.375 7,5 104,1

B Rudarstvo i vađenje 18 0,1 163,6

C Prerađivačka industrija 1.104 10,2 119,7 3.224 17,6 116,8

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 82 0,8 482,4 50 0,3 250,0

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 102 0,9 34,1 341 1,9 130,2

F Građevinarstvo 881 8,2 158,7 1.800 9,8 107,0

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla 882 8,2 77,2 2.338 12,8 106,6

H Prijevoz i skladištenje 321 3,0 219,9 506 2,8 123,1

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 611 5,7 115,1 3.444 18,8 119,6

J Informacije i komunikacije 132 1,2 124,5 182 1,0 129,1

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 43 0,4 30,1 107 0,6 99,1

L Poslovanje nekretninama 18 0,2 128,6 70 0,4 134,6

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 329 3,1 45,8 676 3,7 126,4

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 444 4,1 72,4 1.357 7,4 116,8

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.080 19,3 54,6 486 2,7 19,1

P Obrazovanje 1.687 15,6 97,4 972 5,3 99,6

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 831 7,7 52,3 678 3,7 104,1

R Umjetnost, zabava i rekreacija 84 0,8 91,3 149 0,8 89,2

S Ostale uslužne djelatnosti 568 5,3 85,2 467 2,6 76,8

T Djelatnosti kućanstava kao poslod.; proizvode razl. robu i usluge i obav. različite usluge za vl. potrebe 42 0,2 76,4

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 2

UKUPNO 10.786 100,0 79,3 18.284 100,0 98,6

Sezonsko zapošljavanje na moru - Područni ured Osijek, već tradicionalno, zapošljava djelatnike na

sezonskim poslovima na moru. Najtraženiji su kvalificirani radnici ugostiteljske struke - kuhari i konobari. Pored njih se zapošljavaju i pomoćni radnici za koje je najvažnije radno iskustvo u ugostiteljskoj struci te poznavanje stranih jezika. Mlađe osobe i studenti često se zapošljavaju kao turistički animatori. Tijekom 2014. godine s područja Osječko-baranjske županije 3.286 nezaposlenih osoba radilo je na sezonskim poslovima na moru, što je za 15,5% ili 442 osobe više nego 2013. godine. Najviše nezaposlenih osoba zapošljavalo se s područja Osijeka, 995 osoba ili 30,3% zaposlenih. Slijedi zapošljavanje s područja Đakova (861 osoba ili 26,2%), Belog Manastira (445 osobe ili 13,5%), Našica (434 osobe ili 13,2%), Valpova (391 osoba ili 11,9%) i Donjeg Miholjca sa 160 zaposlenih ili 4,9% od ukupno zaposlenih na sezonskim poslovima na moru.



Stope zapošljavanja Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo na temelju radnog odnosa od ukupna broja nezaposlenih koji su tijekom godine tražili zaposlenje. U 2014. godini stopa zapošljavanja iznosila je 27,8%, što znači da se na sto novoprijavljenih i nezaposlenih osoba zaposlilo 28 osoba. U odnosu na prethodnu godinu stopa zapošljavanja povećala se za 0,9 postotnih bodova.

Razina obrazovanja i rodovi zanimanja - postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja prema završenom obrazovanju, tako se kretala od 15,2% za radnike bez završene osnovne škole i 20,1% sa završenom osnovnom školom, preko 30,0% za radnike s četverogodišnjom srednjom školom i 30,1% sa završenim prvim stupnjem fakulteta, do 30,3% za radnike sa završenom trogodišnjom srednjom školom i 37,4% s fakultetom. Da bi dobili što bolju sliku strukture nezaposlenih i zapošljavanja po zanimanjima u sljedećoj smo tablici prikazali osnovne pokazatelje (spolna i dobna struktura, trajanje nezaposlenosti, stope zapošljavanja) za ocjenjivanje lakše, odnosno teže zapošljivih rodova zanimanja. Postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja između zanimanja razvrstanih prema rodovima, tako se stopa zapošljavanja u 2014. godini kretala od 18,7% za poljoprivrednike,šumare, ribare i lovce do 37,6% za znanstvenike, inženjere i stručnjake.

Tablica 10.

Struktura nezaposlenih osoba 31. prosinca 2014. godine i stope zapošljavanja u 2014. godini prema rodovima zanimanja

Rod NKZ 2010 Ukupno Udio ženaUdio

starijih od 45 god.

Ø trajanje nezaposl. (mjeseci)

Stope zapošljavanja

2014. (0) Vojna zanimanja 4 25,0 9,2 55,0 (1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice 10 60,0 60,0 2,5 11,1

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 2.491 65,9 15,8 5,4 37,6

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 4.350 44,4 20,6 9,9 30,0

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 3.749 71,5 30,9 13,3 24,6 (5) Uslužna i trgovačka zanimanja 7.178 73,2 27,0 12,9 30,5 (6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje 307 56,0 35,5 23,1 18,7

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 5.104 23,6 41,0 15,7 31,5 (8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

1.932 33,6 57,7 17,3 31,7

(9) Jednostavna zanimanja 9.815 59,2 58,0 22,0 18,4

Ukupno 34.940 55,4 38,4 14,9 27,8 Unutar rodova zanimanja također postoje velike razlike u stopi zapošljavanja između skupina zanimanja. Tablica 11. prikazuje deset skupina zanimanja s najvećom i najnižom stopom zapošljavanja. Obuhvaćene su najfrekventnije skupine zanimanja (iznad 40 nezaposlenih) na kraju 2014. godine.



Tablica 11. Skupine zanimanja s najvećom i najnižom stopom zapošljavanja

Nezaposlenost 31.12.2014.

Skupine zanimanja Ukupno Žena

Ø trajanje nezaposl. (mjeseci)

Stope zapošljavanja

2014.

10 s najvećim stopama zapošljavanja (2341) Učitelji/učiteljice razredne/predmetne nastave u osn. školama 114 104 2,8 55,4 (2330) Nastavnici/nastavnice u srednjim školama 170 118 3,0 51,8 (3143) Šumarski tehničari/šumarske tehničarke 51 5 4,0 48,9 (8342) Rukovatelji/rukovateljice građevinskim i sličnim strojevima 104 10,9 48,7 (8332) Vozači/vozačice teretnih vozila i kamiona 334 7,6 48,4 (2342) Predškolski odgajatelji/predškolske odgajateljice 91 91 4,4 47,5 (2151) Inženjeri/inženjerke elektroenergetike 71 10 3,2 40,1 (5414) Zaštitari/zaštitarke 193 26 15,6 38,7 (7411) Elektroinstalateri/elektroinstalaterke i srodna zanimanja 144 11,9 37,9 (7212) Zavarivači/zavarivačice i srodna zanimanja 70 13,6 37,8

10 s najnižim stopama zapošljavanja (9112) Domaćinska zanimanja u uredima, hotelima i ost. objektima 2.164 2.159 26,6 14,8 (9621) Dostavljači, nosači/dostavljačice, nosačice i srod. zanimanja 123 30 28,9 14,7 (8157) Rukovatelji/rukovateljice strojevima za pranje 77 68 18,9 14,4 (9333) Rukovatelji/rukovateljice teretom 885 410 21,7 13,0 (7119) Zidari/zidarice i srodna građevinska zanimanja d.n. 49 1 44,4 13,0 (7318) Izrađivači/izrađivačice tradicijskih proizvoda od tekstila, kože 49 43 41,8 11,1 (7536) Obućari/obućarke, kožni galanteristi/kožne galanteristice 42 36 21,7 10,7 (3133) Kemijsko-procesni tehničari/kemijsko-procesne tehničarke 41 34 24,2 10,5 (9111) Čistači/čistačice i kućne pomoćnice i srodna zanimanja 143 116 15,6 9,5 (9612) Radnici/radnice na razvrstavanju otpada 63 18 25,3 1,8

Promatramo li stopu zapošljavanja po regionalnim područjima naše županije, tj. po ispostavama prosječna

stopa zapošljavanja bila je 27,7%. Stope relativno više od prosječne ostvarene su u Belom Manastiru (28,4%), Donjem Miholjcu (29,6%), Osijeku (28,5%) i Valpovu (29,3%). Novoprijavljene osobe, kao i zaposlene osobe, utjecale su na niže stope zapošljavanja u Đakovu (26,0%) i Našicama (24,7%).

Tablica 12.

Stope zapošljavanja po ispostavama u 2013. i 2014. godini

Godina PU Osijek

Beli Manastir


2013. 26,9 27,8 30,1 27,3 26,0 26,3 26,7

2014. 27,8 28,4 29,6 26,0 24,7 28,5 29,3

Razlika 2014/2013. 0,9 0,6 -0,5 -1,3 -1,3 2,2 2,6

Ponuda radne snage (nezaposlenost) Tijekom 2014. godine broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Osijek kretao se prema uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je bila visoka i blago opadala, potom se završetkom sezonskih poslova, krajem ljeta, povećavala sve do kraja godine. U skladu s tim, najveći broj nezaposlenih zabilježen je u veljači (40.546 osoba), a najmanji u rujnu (33.705 osoba). Registrirana nezaposlenost tijekom godine smanjivala se po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,7% ili 821 osoba, na što je utjecalo prosječno mjesečno povećanje u siječnju i veljači za 2,9% ili 1.119 osoba, prosječno mjesečno smanjenje od ožujka do rujna za 2,6% ili 977 osoba, te ponovno povećanje od listopada do prosinca za 1,2% ili



412 osoba. Istovremeno, nezaposlenost žena smanjivala se po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,6% ili 125 žena, a muškaraca povećavala po stopi od 0,9% ili 156 muškaraca.

Tablica 13.

Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u 2013. i 2014. godini

Prosječni Verižni Dana Verižni Godina

broj indeks 31.12. indeks 2013. 36.627 106,4 38.309 102,4

2014. 36.632 100,0 34.940 91,2 Krajem prosinca 2014. godine u Područnom uredu Osijek evidentirano je 34.940 nezaposlenih osoba, što je 8,8% ili 3.369 osoba manje nego na kraju 2013. godine. Na taj dan, udio nezaposlenih u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske bio je 11,0%. Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja

U 2014. godini prosječni broj nezaposlenih povećao se za 5 osoba u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, povećanje nezaposlenosti nije bilo isto u oba spola. Zbog dugogodišnjeg nižeg udjela nezaposlenih muškaraca, kao i njihovog većeg zapošljavanja, prosječni broj nezaposlenih muškaraca smanjio se za 1,6%, a nezaposlenih žena povećao za 1,4%.

Tablica 14.

Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2013. i 2014. godini

Ukupno Žene Muškarci

2013. 36.627 19.780 16.847 Struktura 100,0 54,0 46,0

2014. 36.632 20.048 16.584 Struktura 100,0 54,7 45,3

Indeks 2014/2013. 100,0 101,4 98,4

Budući da je došlo do postotnog rasta prosječna broja nezaposlenih žena, udio žena se u ukupnom broju nezaposlenih povećao s 54,0% u 2013. godini na 54,7% u 2014. godini.

Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih povećao se u najstarijim dobnim skupinama od 50 do 54 godine (za 2,3%) i od 55 i više godina (za 9,5%). Najizraženije smanjenje nezaposlenosti je kod osoba od 20 do 24 godine (za 5,1%) i od 25 do 29 godina (za 2,8%).

Tablica 15.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2013. i 2014. godini

2013. 2014. Indeks Dob

Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene 14/13. Od 15 do 19 1.934 5,3 1.111 823 1.903 5,2 1.059 844 98,4 Od 20 do 24 5.388 14,7 2.896 2.492 5.111 14,0 2.694 2.417 94,9 Od 25 do 29 5.079 13,9 2.300 2.779 4.936 13,5 2.177 2.759 97,2 Od 30 do 34 4.145 11,3 1.708 2.437 4.122 11,3 1.651 2.471 99,4 Od 35 do 39 3.536 9,7 1.372 2.164 3.545 9,7 1.355 2.190 100,3 Od 40 do 44 3.338 9,1 1.123 2.215 3.253 8,9 1.109 2.144 97,5 Od 45 do 49 3.843 10,5 1.407 2.436 3.792 10,4 1.338 2.454 98,7 Od 50 do 54 3.965 10,8 1.645 2.320 4.057 11,1 1.646 2.411 102,3 55 i više 5.399 14,7 3.285 2.114 5.913 16,1 3.555 2.358 109,5 Ukupno 36.627 100,0 16.847 19.780 36.632 100,0 16.584 20.048 100,0



Grafikon 3. Struktura nezaposlenih osoba

prema dobi u 2013. i 2014. godini

Tijekom jednogodišnjeg razdoblja udio najstarijih nezaposlenih osoba (starijih od 50 godina) u prosječnoj nezaposlenosti povećao se za 1,7 postotnih bodova, te i dalje čine više od jedne četvrtine nezaposlenih (27,2%). Potrebno je napomenuti da se radi o jednoj od najugroženijih kategorija na tržištu rada danas. Naime, kada ostanu nezaposlene, te osobe vrlo teško nalaze novi posao te najčešće upadaju u zamku dugotrajne nezaposlenosti. Iako se udio mladih osoba od 15 do 24 godine smanjio s 20,0% u 2013. godini na 19,2% u 2014. godini i dalje se treba obraćati posebna pozornost na njihovo što brže zapošljavanje.

Neznatno povećanje prosječnog broja nezaposlenih tijekom 2014. godine, rezultat je smanjenja osoba bez i s nezavršenom osnovnom školom (za 3,3% ili 97 osoba), te sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 godine ili školom za KV i VKV radnike (za 2,0% ili 237 osoba). Najizraženije povećanje zabilježeno je kod nezaposlenih osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta (za 5,9% ili 71 osobu) i fakultetom (za 8,6% ili 156 osoba). Razlog tome je znatno povećan, za razliku od ostalih razina obrazovanja, broj novoprijavljenih fakultetski obrazovanih osoba.

Tablica 16.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u 2013. i 2014. godini


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Ukupno

A B C D E F

2013. 36.627 2.962 7.984 11.612 11.052 1.202 1.815 Struktura 100,0 8,1 21,8 31,7 30,2 3,3 5,0

2014. 36.632 2.865 8.034 11.375 11.114 1.273 1.971 Struktura 100,0 7,8 21,9 31,1 30,3 3,5 5,4 U

KU

PNO

Indeks 14/13. 100,0 96,7 100,6 98,0 100,6 105,9 108,6 2013. 19.780 1.531 4.461 5.384 6.568 708 1.128

Struktura 100,0 7,7 22,6 27,2 33,2 3,6 5,7 2014. 20.048 1.480 4.449 5.453 6.653 763 1.250

Struktura 100,0 7,4 22,2 27,2 33,2 3,8 6,2 ŽEN

E

Indeks 14/13. 101,4 96,7 99,7 101,3 101,3 107,8 110,8 2013. 16.847 1.431 3.523 6.228 4.484 494 687

Struktura 100,0 8,5 20,9 37,0 26,6 2,9 4,1 2014. 16.584 1.385 3.585 5.922 4.461 510 721

Struktura 100,0 8,4 21,6 35,7 26,9 3,1 4,3

MU

ŠKA

RC

I

Indeks 14/13. 98,4 96,8 101,8 95,1 99,5 103,2 104,9

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50 i više

Udio%

Dob

2014.

2013.



Najviše nezaposlenih bilo je u obrazovnoj skupini sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 godine ili školom za KV i VKV radnike - 31,1% od ukupna prosječna broja nezaposlenih. Nakon te skupine, slijedi skupina osoba sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (30,3%) i sa završenom osnovnom školom (21,9%). Osobe sa završenom srednjom školom, bilo koje vrste, čine nešto više od 61% ukupna prosječna broja nezaposlenih. Međutim, ne treba izgubiti iz vida da osobe s nezavršenom ili završenom osnovnom školom čine 29,7% nezaposlenih. Naposljetku, udio osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, fakultetom i akademijom čini manjinu nezaposlenih (8,9%), međutim, njihov udio posljednjih godina doživljava najveći rast. Struktura nezaposlenih žena prema završenom obrazovanju nešto je povoljnija od strukture nezaposlenih muškaraca. Tako je 33,2% nezaposlenih žena četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, a muškaraca 26,9%. Žene su i fakultetski obrazovanije (10,0% nezaposlenih žena), međutim, tu moramo uzeti u obzir činjenicu da se fakultetski obrazovani muškarci (7,4% nezaposlenih muškaraca) brže zapošljavaju. Udio nezaposlenih muškaraca bez završene osnovne škole je 8,4%, dok je kod žena 7,4%.

Grafikon 4. Struktura nezaposlenih žena i muškaraca prema razini obrazovanja u 2014. godini (prosjek)

Nezaposlenost prema radnom iskustvu i djelatnostima prethodnog zaposlenja Tijekom 2014. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti nalazile su se prosječno mjesečno 6.942 osobe bez radnog staža, tj. 19,0% od prosječne nezaposlenosti. Izraženije smanjenje broja novoprijavljenih s prethodnim radnim iskustvom utjecalo je na povećanje njihovog udjela u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti za 0,4 postotna boda, tako da se njihov broj tijekom godine povećao za 1,7% 87 osoba. Udio nezaposlenih žena bez radnog iskustva je 55,8%, što je veći udio od ukupne nezaposlenosti za 1,1 postotni bod.

Tablica 17.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema prethodnom radnom iskustvu u 2013. i 2014. godini

2013. 2014. Indeks Radni staž

Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene 14/13. bez staža 6.829 18,6 3.059 3.770 6.942 19,0 3.067 3.875 101,7 do 1 godine 5.324 14,5 2.380 2.944 5.293 14,4 2.325 2.968 99,4 1 - 2 godine 3.279 9,0 1.231 2.048 3.404 9,3 1.247 2.157 103,8 2 - 3 godine 2.074 5,7 797 1.277 2.057 5,6 741 1.316 99,2 3 - 5 godina 3.233 8,8 1.270 1.963 3.079 8,4 1.169 1.910 95,2 5 - 10 godina 4.924 13,4 2.099 2.825 4.851 13,2 2.011 2.840 98,5 10 - 20 godina 5.106 13,9 2.455 2.651 5.237 14,3 2.525 2.712 102,6 20 - 30 godina 3.862 10,5 1.944 1.918 3.801 10,4 1.922 1.879 98,4 30 i više godina 1.996 5,4 1.612 384 1.968 5,4 1.577 391 98,6 Ukupno 36.627 100,0 16.847 19.780 36.632 100,0 16.584 20.048 100,0

Dakle, kudikamo veći broj nezaposlenih jesu osobe s prethodnim radnim iskustvom, kojih je tijekom godine bilo prosječno mjesečno 29.690 ili 81,0%, gdje dominiraju osobe s radnim iskustvom do jedne godine, 5.293 osobe ili 14,4%. Zabrinjava vrlo visok udio nezaposlenih sa stažem od 20 i više godina (5.769 osoba ili 15,8%), jer su



to osobe koje pripadaju starijim dobnim skupinama (od 50 i više godina). U odnosu na 2013. godinu prosječni broj nezaposlenih s radnim iskustvom smanjio se za 0,4% ili 108 osoba. Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba, koje su prethodno bile zaposlene, pojavljuju ako se one razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je, primjerice, najveće povećanje broja nezaposlenih zabilježeno među osobama koje su prethodno radile putem javnih radova u javnoj upravi i obrani (673 osobe), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (139 osoba), dok najveće smanjenje osoba koje su došle iz prerađivačke industrije (526 osoba), trgovine (272 osobe) i građevinarstva (269 osoba). Spomenute promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja donijele su bitnu preinaku sastava ukupna broja nezaposlenih. Tako se udio nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj industriji (20,5% nezaposlenih) smanjio za 1,7 postotnih bodova, dok se u javnoj upravi i obrani (11,2% nezaposlenih) povećao za 2,3 postotna boda. Udio nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj industriji ostao je nešto veći od jedne petine i na prvom mjestu. Slijede skupine nezaposlenih koji su prethodno bili zaposleni u trgovini (15,0%), djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (10,6%), te građevinarstvu (9,4%), što je posljedica sezonskog zapošljavanja u građevinarstvu i turizmu.

Tablica 18.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u 2014. godini

2014. Indeks 2014/2013. Djelatnost

Ukupno Udio% Žene Muškarci Uk. Ž M A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2.581 8,7 1.159 1.422 102,0 98,2 105,3

B Rudarstvo i vađenje 29 0,1 4 25 87,9 133,3 83,3

C Prerađivačka industrija 6.094 20,5 3.316 2.778 92,1 95,1 88,6

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 23 0,1 9 14 109,5 112,5 107,7

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelat. sanacije okoliša 788 2,7 343 445 88,1 81,3 94,3

F Građevinarstvo 2.792 9,4 404 2.388 91,2 98,1 90,1

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla 4.458 15,0 2.861 1.597 94,2 94,8 93,2

H Prijevoz i skladištenje 593 2,0 200 393 100,9 96,6 103,1

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3.141 10,6 2.151 990 103,6 104,0 102,7

J Informacije i komunikacije 202 0,7 93 109 93,1 95,9 90,8

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 282 0,9 191 91 94,0 95,5 91,0

L Poslovanje nekretninama 73 0,2 48 25 104,3 98,0 119,0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 825 2,8 463 362 98,7 96,5 101,7

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1.191 4,0 613 578 113,2 109,5 117,5

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 3.338 11,2 1.873 1.465 125,3 130,8 118,8

P Obrazovanje 641 2,2 527 114 103,1 102,1 107,5

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 782 2,6 589 193 115,3 114,4 118,4

R Umjetnost, zabava i rekreacija 229 0,8 136 93 106,5 104,6 109,4

S Ostale uslužne djelatnosti 1.321 4,4 949 372 101,5 98,5 110,1

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavac 307 1,0 244 63 93,0 92,8 94,0

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 41,7 25,0

Ukupno 29.690 100,0 16.173 13.517 99,6 101,0 98,0

Nezaposlene osobe s invaliditetom U skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Akcijskim planom Vijeća Europe, Vlada Republike Hrvatske 5. listopada 2007. donijela je drugu Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, prema kojoj je „pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od temeljnih ljudskih prava i onemogućavanje ostvarivanje toga prava predstavlja njihovo kršenje i diskriminaciju.“



Ciljevi Nacionalne strategije: učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu poštivanje urođenog dostojanstva i uvažavanje posebnih interesa sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti

Krajem prosinca 2014. godine u Područnom uredu Osijek evidentirano je 675 nezaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno 49 osoba (6,8%) manje nego u prosincu 2013. godine i udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti bio je 1,9%. Istovremeno u Republici Hrvatskoj evidentirane su 6.783 osobe s invaliditetom (2,1% od ukupna broja nezaposlenih osoba), te je Osječko-baranjska županija s udjelom od 10,0% druga po broju evidentiranih osoba s invaliditetom (iza Grada Zagreba).

Tablica 19.

Nezaposlene osobe s invaliditetom 31. prosinca 2013. i 2014. godine

Ukupno Invalidi

domovinskog rata

Invalidi rada

Kategorizirana omladina

Ostali invalidi

Vojni invalidi

2013. 724 18 20 619 41 26 Struktura 100,0 2,5 2,8 85,5 5,7 3,6

2014. 675 18 21 577 37 22 Struktura 100,0 2,7 3,1 85,5 5,5 3,3 U

KU

PNO

Indeks 14/13. 93,2 100,0 105,0 93,2 90,2 84,6 2013. 317 3 3 284 18 9

Struktura 100,0 0,3 1,3 88,8 7,0 2,6 2014. 297 2 5 268 15 7

Struktura 100,0 0,7 1,7 90,2 5,1 2,4 ŽEN

E

Indeks 14/13. 93,7 66,7 166,7 94,4 83,3 77,8 2013. 407 15 17 335 23 17

Struktura 100,0 3,7 4,2 82,3 5,7 4,2 2014. 378 16 16 309 22 15

Struktura 100,0 4,2 4,2 81,7 5,8 4,0

MU

ŠKA

RC

I

Indeks 14/13. 92,9 106,7 94,1 92,2 95,7 88,2 Struktura nezaposlenih osoba s invaliditetom:

Spolna struktura: 297 ili 44,0% nezaposlenih žena s invaliditetom i 378 ili 56,0% nezaposlenih muškaraca s invaliditetom. U odnosu na prosinac 2013. povećan je udio žena za 0,2 postotna boda.

Dobna struktura: nezaposlenošću su jednako pogođene sve dobne skupine - od 15 do 24 godine (126 osoba ili 18,7%), od 25 do 34 godine (196 osoba ili 29,0%), od 35 do 44 godine (161 osoba ili 23,9%), od 45 do 54 godine (138 osoba ili 20,4%) i od 55 godina i više (54 osobe ili 8,0%).

Razina obrazovanja: dominiraju nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, 523 osobe ili 77,5%. Slijede osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 i više godina (63 osobe ili 9,3%), osnovnom školom (60 osoba ili 8,9%), fakultetom (10 osoba ili 1,5) i prvim stupnjem fakulteta (1 osoba ili 0,1%). 18 osoba s invaliditetom (2,7%) je bez škole i nezavršene osnovne škole.

Radno iskustvo: većina osoba s invaliditetom je bez radnog iskustva (258 osoba ili 38,2%) ili imaju staža do jedne godine (143 osobe ili 21,2%).

Trajanje nezaposlenost: 529 osoba s invaliditetom (78,4%) čeka na posao duže od godinu dana, a među njima čak 317 osoba (47,0% od ukupno nezaposlenih osoba s invaliditetom) čeka na posao duže od 3 godine.



Kako je velika uloga savjetnika u posredovanju pri zapošljavanju, u Područnom uredu Osijek radi savjetnik specijaliziran za rad s nezaposlenim osobama s invaliditetom. Naglašen je individualni rad s nezaposlenim osobama s invaliditetom kako bi što bolje i pouzdanije utvrdili njihove osobne i radne potencijale te u konačnici napravili realne profesionalne planove koji bi bili u skladu sa stvarnim mogućnostima osoba s invaliditetom, ali i potrebama otvorenog tržišta rada. Osim rada s nezaposlenim osobama s invaliditetom, sudjeluje u aktivnostima vezanim uz rad udruga, poslodavaca, lokalne uprave i samouprave, kako u izradi zakonskih i strateških dokumenata (projekata), tako i u pomoći kod prilagođavanja radnih mjesta osobama s invaliditetom. Tijekom 2014. godine s evidencije Područnog ureda Osijek na temelju radnog odnosa zaposleno je 145 osoba s invaliditetom (6 osoba zaposleno je temeljem drugih poslovnih aktivnosti), odnosno 13 osoba (8,2%) manje nego u 2013. godini i udio u ukupnom zapošljavanju bio je 0,8%. Istovremeno u Republici Hrvatskoj zaposleno je 1.756 osoba s invaliditetom (0,9% od ukupna broja zaposlenih osoba), te je Osječko-baranjska županija s udjelom od 8,3% treća po broju zaposlenih osoba s invaliditetom (iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije). Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja od kojih su neke namijenjene skupinama teško zapošljivih osoba, među kojima su i nezaposlene osobe s invaliditetom. Riječ je o sufinanciranju zapošljavanja osoba s invaliditetom: obuhvaća nezaposlene osobe s invaliditetom koje su prijavljene na evidenciji Zavoda i zaposlene osobe s invaliditetom koje su u otkaznom roku temeljem viška radnika ili poslovno uvjetovanog otkaza. Sufinanciranje traje 12 mjeseci za osobe svih razina obrazovanja. Nezaposleni hrvatski branitelji U 2014. godini, rast nezaposlenih hrvatskih branitelja bio je značajno veći od ukupne nezaposlenosti. Tako je tijekom 2014. godine u Područnom uredu Osijek evidentirano prosječno mjesečno 3.235 hrvatskih branitelja, što je za 187 branitelja ili 6,1% više nego 2013. godine. Nezaposlenost hrvatskih branitelja tijekom godine kretala se kao i ukupna nezaposlenosti, najviše evidentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je u veljači (3.462 branitelja), dok najmanje u listopadu (3.047 branitelja). Prosječno mjesečno prijavljivalo se 145 novih nezaposlenih hrvatskih branitelja, dok se zapošljavalo 98 (ukupno zaposlen 1.181 hrvatski branitelj) i brisano iz evidencije (iz ostalih razloga osim zaposlenja) prosječno mjesečno 57 hrvatskih branitelja. U strukturi nezaposlenih hrvatskih branitelja, prema završenom obrazovanju, najviše je bilo osoba sa završenom osnovnom školom, te je njihov udio (34,3%) mnogo veći od udjela ukupne nezaposlenosti (21,9%), dok je kod osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom mnogo manji (20,7%). Izrazito veliki broj nezaposlenih hrvatskih branitelja ima završenu trogodišnju srednju školu, 32,4% hrvatskih branitelja.

Tablica 20.

Prosječni broj nezaposlenih hrvatskih branitelja prema razini obrazovanja u 2013. i 2014. godini

Ukupno Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


2013. 3.048 264 1.011 1.007 646 58 62 Struktura 100,0 8,7 33,2 33,0 21,2 1,9 2,0

Udio (%) u nezap. 8,3 8,9 12,7 8,7 5,8 4,8 3,4

2014. 3.235 281 1.109 1.047 669 57 72 Struktura 100,0 8,7 34,3 32,4 20,7 1,8 2,2

Udio (%) u nezap. 8,8 9,8 13,8 9,2 6,0 4,5 3,7

Indeks 2014/2013. 106,1 106,4 109,7 104,0 103,6 98,3 116,1 Najveći broj evidentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja na području je Osijeka, 1.082 ili 33,4%. Slijede ispostave Đakovo sa 756 (23,4%), Našice sa 438 (13,5%), Valpovo s 373 (11,5%), Beli Manastir s 371 (11,5%) i Donji Miholjac sa 215 (6,7%) nezaposlenih hrvatskih branitelja. U odnosu na prosjek 2013. godine rast nezaposlenih hrvatskih branitelja zabilježen je na čitavom području Osječko-baranjske županije, Belom Manastiru za 8,2% ili 28 osoba, Donjem Miholjcu za 10,3% ili 20 osoba, Đakovu za 11,8% ili 80 osoba, Našicama za 0,5% ili 2 osobe, Osijeku za 5,3% ili 54 osobe i Valpovu za 0,8% ili 3 osobe.



Trajanje nezaposlenosti Osobe u evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Smanjenje novoprijavljenih osoba na evidenciju Zavoda utjecalo je na povećanje prosječnog trajanja nezaposlenosti, te je potkraj 2014. godine prosječno trajanje nezaposlenosti bilo 15 mjeseci, što je za 3 mjeseca duže nego na kraju 2013. godine. Tijekom godine 61,5% nezaposlenih osoba bilo je nezaposleno duže od 6 mjeseci, a 53,4% duže od jedne godine. U usporedbi s prethodnom godinom, povećao se udio osoba dužeg trajanja nezaposlenosti, a smanjio udio kratkotrajno nezaposlenih osoba (za 4,2 postotna boda). Osim što nezaposlene žene čine veći udio u ukupnoj nezaposlenosti, one i duže čekaju na zaposlenje. 55,8% nezaposlenih žena čekalo je na zaposlenje duže od godinu dana, dok je taj udio kod nezaposlenih muškaraca bio 50,6%.

Tablica 21.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti u 2013. i 2014. godini

2013. 2014. Indeks Trajanje nezaposlenosti Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene 14/13. Do 3 mjeseca 6.853 18,7 3.369 3.484 5.939 16,2 2.953 2.986 86,7 3 - 6 mjeseci 4.997 13,6 2.395 2.602 4.515 12,3 2.177 2.338 90,4 6 - 9 mjeseci 3.809 10,4 1.800 2.009 3.645 10,0 1.716 1.929 95,7 9 - 12 mjeseci 2.965 8,1 1.398 1.567 2.969 8,1 1.354 1.615 100,1 1 - 2 godine 6.799 18,6 3.150 3.649 7.392 20,2 3.237 4.155 108,7 2 - 3 godine 3.093 8,4 1.411 1.682 3.875 10,6 1.696 2.179 125,3 3 - 5 godina 3.445 9,4 1.662 1.783 3.554 9,7 1.642 1.912 103,2 5 - 8 godina 1.610 4,4 570 1.040 1.885 5,1 815 1.070 117,1 8 i više 3.056 8,3 1.092 1.964 2.858 7,8 994 1.864 93,5 Ukupno 36.627 100,0 16.847 19.780 36.632 100,0 16.584 20.048 100,0

Trajanje nezaposlenosti različito je s obzirom na razinu završenog obrazovanja, tj. trajanje nezaposlenosti opada s povećanjem razine obrazovanosti. Kratkotrajna nezaposlenost (do jedne godine) bila je najučestalija kod osoba sa završenim fakultetom - 67,8% nezaposlenih tijekom 2014. čekalo je na posao do jedne godine. U najnepovoljnijem položaju bile su osobe bez škole i sa završenom osnovnom školom, od kojih je 68,3% odnosno 61,7% čekalo na posao duže od godinu dana.

Tablica 22.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja u 2014. godini (godišnji prosjek)

Trajanje nezaposlenosti Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Kratkotrajna Nezaposlenost 46,6 31,7 38,3 47,1 50,7 59,6 67,8

Dugotrajna nezaposlenost 53,4 68,3 61,7 52,9 49,3 40,4 32,2

Dugotrajna nezaposlenost najizraženija je kod nezaposlenih osoba najstarijih dobnih skupina. Međutim, ako znamo da duže čekanje na posao (preko godinu dana) otežava povratak u aktivnost, možemo reći da su i mlađe nezaposlene osobe pogođene dugotrajnom nezaposlenošću. Tako u svim dobnim skupinama od 35 godina, više od 50% nezaposlenih čekalo je posao duže od godine dana: od 35 do 39 godina 56,6%, od 40 do 44 godine 60,6%, od 45 do 49 godina 62,8% i 69,0% nezaposlenih osoba životne dobi od 50 i više godina čekalo je posao duže od godinu dana.



Tablica 23.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i dobi u 2014. godini (godišnji prosjek)

Dobna struktura Trajanje nezaposlenosti Ukupno

15-19 20-24 25-29 30-24 35-39 40-44 45-49 50 više Kratkotrajna nezaposlenost 46,6 81,6 60,5 60,9 50,9 43,4 39,4 37,2 31,0

Dugotrajna nezaposlenost 53,4 18,4 39,5 39,1 49,1 56,6 60,6 62,8 69,0

Grafikon 5.

Struktura nezaposlenih osoba prema čekanju na zaposlenje

u 2013. i 2014. godini

Prostorna nezaposlenost Kao što je već prethodno istaknuto, prosječni broj nezaposlenih u 2014. godini bio je za pet osoba veći od prosječna broja nezaposlenih u 2013. godini. Međutim, analiza nezaposlenosti pokazuje da su postojale značajne razlike u opsegu povećanja nezaposlenosti između gradova i općina. Smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u svim gradovima, osim u Valpovu gdje je nezaposlenost porasla za 1,6% ili 23 osobe. U Belom Manastiru nezaposlenost je smanjena za 2,4% ili 39 osoba, Belišću za 1,4% ili 23 osobe, Donjem Miholjcu za 1,9% ili 21 osobu, Đakovu za 7,5% ili 242 osobe, Našicama za 1,9% ili 45 osoba, te Osijeku za 0,6% ili 63 osobe. Od 36 općina, najveće povećanje prosječna broja nezaposlenih osoba zabilježeno je u općinama Semeljci (12,6% ili65 osoba), Viškovci (12,2% ili 29 osoba), Jagodnjak (11,7% ili 50 osoba), Šodolovci (11,5% ili 27 osoba) i Podgorač (11,4% ili 62 osobe), a smanjenje u općinama Drenje (za 8,1% ili 29 osoba), Strizivojna (za 6,8% ili 18 osoba), Petlovac (za 2,5% ili 10 osoba) i Erdut (za 2,1% ili 22 osobe). S obzirom na spol, najveći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih po gradovima i općinama u 2014. godini imale su općine Donja Motičina (62,1%), Ernestinovo (60,0%), Vuka (58,6%), Antunovac (57,9% nezaposlenih žena), dok gradovi Našice (59,6%) i Valpovo (56,2%). Nezaposleni muškarci dominirali su u Viljevu (55,2%), Marijancima (54,9%), Magadenovcu (54,1%), Gorjanima (52,0%) i Jagodnjaku (50,1% nezaposlenih muškaraca). Najveći udio nestručnih osoba, osoba bez škole, nezavršene i završene osnovne škole, imale su općine Jagodnjak (56,8%), Levanjska Varoš (52,7%), Podgorač (47,7%), Darda (47,1%) i Petlovac (47,0%), dok gradovi Belišće (36,3% nezaposlenih osoba) i Beli Manastir (35,2%). Stručne osobe dominiraju u Čepinu (77,4%), Petrijevcima (76,1%), Ernestinovu (73,0%), Bilju (69,7%) i Antunovcu (69,3%), dok u gradovima u Osijeku (81,1%) i Đakovu (79,1%). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize), broj korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlenih) 31. prosinca 2014. u odnosu na isti dan 2013. godine smanjen je u 16 općine i u svim gradovima, osim u Donjem Miholjcu gdje je porastao za 0,3% ili 8 osoba. U Belom Manastiru broj korisnika se smanjio za 3,3% ili 87 osoba, Belišću za 2,4% ili 56 osoba, Đakovu za 0,3% ili 18 osoba, Našicama za 0,8% ili 36 osoba, Osijeku za 1,4% ili 639 osoba i Valpovu za 2,6% ili 58 osoba. Najveće apsolutno smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u općinama Draž (za 68 osoba), Podgorač (za 51 osobu), Popovac (za 49 osoba), Semeljci (za 43 osobe) i Đurđenovac (za 36 osoba), a povećanje u Bilju (za 58 osoba), Satnici Đakovačkoj (za 35 osoba), Erdutu (za 34 osobe), Petrijevcima (za 28 osoba) i Dardi (za 24 osobe). Prema spolu, zaposleni muškarci dominiraju u većini općina i gradova Osječko-baranjske županije, osim u općini Ernestinovo (55,2% zaposlenih žena), te gradovima Beli Manastir (52,3% žena) i Valpovo (53,0% žena). Napominjemo da se ovdje radi o podacima prema mjestu rada, te se zbog dnevnih migracija ne mogu uspoređivati s brojem nezaposlenih koji se vode prema mjestu stanovanja.

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0

do 3 mj.

3 - 6 mj.

6 - 9 mj.

9 - 12 mj.

1 - 2 g.

2 - 3 g.

3 - 5 g.

5 g. i više

Udio%

Trajanje

2014.

2013.



Tablica 24. Prosječna nezaposlenost prema općini/gradu stanovanja od 2010. do 2014. godine

Grad/Općina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Indeks 2014/2005.

Indeks 2014/2013.

Antunovac 316 322 344 371 404 179,6 108,9 Beli Manastir 1.535 1.547 1.615 1.657 1.618 98,4 97,6 Belišće 1.464 1.426 1.463 1.650 1.627 128,2 98,6 Bilje 531 509 582 631 636 121,4 100,8 Bizovac 483 444 465 550 592 152,6 107,6 Čeminac 324 336 363 385 384 135,7 99,7 Čepin 1.076 1.032 1.122 1.198 1.182 98,0 98,7 Darda 1.134 1.103 1.154 1.180 1.183 96,4 100,3 Donja Motičina 241 264 269 293 290 128,3 99,0 Donji Miholjac 1.067 1.012 1.064 1.090 1.069 93,4 98,1 Draž 404 387 415 427 454 109,9 106,3 Drenje 315 319 327 356 327 106,2 91,9 Đakovo 2.727 2.880 3.037 3.248 3.006 139,5 92,5 Đurđenovac 1.136 1.081 1.045 1.054 1.086 91,5 103,0 Erdut 946 925 1.003 1.071 1.049 89,0 97,9 Ernestinovo 216 198 214 231 230 100,9 99,6 Feričanci 308 320 322 311 322 104,2 103,5 Gorjani 171 180 174 193 194 124,3 100,4 Jagodnjak 406 393 439 427 477 103,5 111,7 Kneževi Vinogradi 650 677 751 788 808 123,4 102,5 Koška 550 542 571 609 623 113,3 102,3 Levanjska Varoš 145 144 145 160 169 156,5 105,6 Magadenovac 214 208 226 259 270 99,3 104,2 Marijanci 257 244 273 310 319 123,2 102,9 Podravska Moslavina 146 152 155 155 166 130,7 107,1 Našice 2.144 2.154 2.292 2.377 2.332 113,4 98,1 Osijek 8.654 8.682 9.126 9.868 9.805 110,2 99,4 Petlovac 347 345 370 406 396 120,0 97,5 Petrijevci 253 250 271 289 289 138,9 100,0 Podgorač 504 490 537 544 606 129,2 111,4 Popovac 349 337 383 398 419 115,4 105,3 Punitovci 201 202 213 233 230 142,0 98,7 Satnica Đakovačka 263 274 300 285 293 169,4 102,8 Semeljci 323 318 337 514 579 153,6 112,6 Strizivojna 244 256 264 264 246 150,9 93,2 Šodolovci 194 202 232 235 262 166,9 111,5 Trnava 182 199 217 231 230 144,7 99,6 Valpovo 1.279 1.268 1.318 1.460 1.483 137,8 101,6 Viljevo 253 262 284 302 319 103,9 105,6 Viškovci 219 205 217 237 266 138,5 112,2 Vladislavci 216 217 220 242 252 100,0 104,1 Vuka 126 127 124 135 140 90,3 103,7



Tablica 25.

Korisnici mirovinskog osiguranja (zaposleni) prema mjestu rada 31. prosinca 2013. i 2014. godine

2013. 2014. Grad/Općina

Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Indeks 14/13.

Antunovac 191 125 66 205 120 85 107,3 Beli Manastir 2.633 1.209 1.424 2.546 1.215 1.331 96,7 Belišće 2.327 1.670 657 2.271 1.642 629 97,6 Bilje 562 339 223 620 364 256 110,3 Bizovac 430 232 198 447 244 203 104,0 Čeminac 173 84 89 179 91 88 103,5 Čepin 841 453 388 864 451 413 102,7 Darda 2.366 1.624 742 2390 1598 792 101,0 Donja Motičina 38 26 12 45 26 19 118,4 Donji Miholjac 2.835 1.710 1.125 2843 1708 1135 100,3 Draž 319 173 146 251 132 119 78,7 Drenje 292 168 124 313 186 127 107,2 Đakovo 6.899 3.628 3.271 6.881 3.533 3.348 99,7 Đurđenovac 1.020 554 466 984 559 425 96,5 Erdut 504 303 201 538 321 217 106,7 Ernestinovo 251 121 130 250 112 138 99,6 Feričanci 342 221 121 352 235 117 102,9 Gorjani 210 117 93 202 117 85 96,2 Jagodnjak 195 110 85 163 101 62 83,6 Kneževi Vinogradi 491 292 199 500 292 208 101,8 Koška 390 229 161 363 212 151 93,1 Levanjska Varoš 92 62 30 84 53 31 91,3 Magadenovac 261 154 107 257 148 109 98,5 Marijanci 145 92 53 148 97 51 102,1 Podravska Moslavina 86 46 40 76 48 28 88,4 Našice 4.569 2.620 1.949 4.533 2.597 1.936 99,2 Osijek 46.862 24.269 22.593 46.223 23.926 22.297 98,6 Petlovac 186 113 73 173 115 58 93,0 Petrijevci 342 238 104 370 260 110 108,2 Podgorač 324 169 155 273 140 133 84,3 Popovac 179 114 65 130 78 52 72,6 Punitovci 180 111 69 149 97 52 82,8 Satnica Đakovačka 256 197 59 291 197 94 113,7 Semeljci 891 549 342 848 532 316 95,2 Strizivojna 520 296 224 535 316 219 102,9 Šodolovci 6 3 3 18 13 5 300,0 Trnava 127 71 56 131 74 57 103,1 Valpovo 2.189 1.037 1.152 2.131 1.002 1.129 97,4 Viljevo 164 92 72 153 85 68 93,3 Viškovci 154 104 50 149 107 42 96,8 Vladislavci 147 88 59 156 104 52 106,1 Vuka 142 77 65 155 89 66 109,2 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize (siječanj 2014., siječanj 2015.)



Tablica 26.

Prosječni broj nezaposlenih osoba po općinama/gradovima i razini obrazovanja u 2014. godini

Grad/Općina Ukupno Žene Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni

studij i viša škola


Antunovac 404 170 234 20 104 140 119 8 Beli Manastir 1.618 765 853 227 343 386 548 54 Belišće 1.627 719 908 180 411 435 497 48 Bilje 636 306 330 56 137 216 193 12 Bizovac 592 271 321 28 154 204 166 15 Čeminac 384 170 214 40 93 121 114 8 Čepin 1.182 528 654 65 202 438 362 42 Darda 1.183 510 673 276 281 279 294 25 Donja Motičina 290 110 180 15 75 121 66 6 Donji Miholjac 1.069 510 559 55 256 350 304 45 Draž 454 219 235 79 134 110 120 4 Drenje 327 158 169 24 105 113 78 4 Đakovo 3.006 1.434 1.572 108 519 1.010 1.062 128 Đurđenovac 1.086 500 586 79 294 408 257 26 Erdut 1.049 485 564 83 275 319 327 20 Ernestinovo 230 92 138 10 52 82 70 6 Feričanci 322 138 184 26 79 109 83 16 Gorjani 194 101 93 12 67 71 37 3 Jagodnjak 477 239 238 123 148 112 89 4 Kneževi Vinogradi 808 380 428 122 248 197 213 12 Koška 623 270 353 48 169 216 156 18 Levanjska Varoš 169 79 90 24 65 45 31 2 Magadenovac 270 146 124 27 78 99 52 5 Marijanci 319 175 144 26 111 88 77 11 Podravska Moslavina 166 78 88 7 48 59 47 3 Našice 2.332 943 1.389 182 487 847 616 96 Osijek 9.805 4.305 5.500 328 1.528 2.800 3.592 529 Petlovac 396 177 219 88 98 93 102 6 Petrijevci 289 131 158 11 58 108 89 7 Podgorač 606 267 339 96 193 200 102 9 Popovac 419 208 211 86 104 112 106 6 Punitovci 230 104 126 9 73 73 60 4 Satnica Đakovačka 293 146 147 24 78 108 74 3 Semeljci 579 280 299 72 173 200 113 6 Strizivojna 246 121 125 20 62 83 67 7 Šodolovci 262 122 140 23 60 99 73 4 Trnava 230 115 115 11 78 90 43 5 Valpovo 1.483 650 833 63 302 480 514 48 Viljevo 319 176 143 37 105 117 47 6 Viškovci 266 121 145 25 71 99 64 4 Vladislavci 252 107 145 20 78 86 58 4 Vuka 140 58 82 10 38 52 32 4



Neujednačenost kretanja nezaposlenosti u proteklom desetogodišnjem razdoblju bilježimo i u ispostavama Područnog ureda Osijek:

Tablica 27.

Prosječni broj nezaposlenih osoba po ispostavama u razdoblju od 2005. do 2014. godine

Godina Ukupno Žene Beli Manastir


2005. 32.120 18.188 5.911 2.110 4.070 4.801 12.284 2.944

2006. 30.176 17.821 5.646 1.976 3.792 4.659 11.207 2.896

2007. 27.806 17.079 5.131 1.793 3.625 4.438 9.960 2.859

2008. 25.633 16.148 4.825 1.564 3.388 4.150 8.902 2.804

2009. 28.561 17.146 5.221 1.652 4.010 4.481 9.943 3.254

2010. 32.723 18.336 5.682 1.936 4.999 4.885 11.743 3.478

2011. 32.663 18.114 5.635 1.879 5.205 4.853 11.702 3.389

2012. 34.438 18.746 6.073 2.003 5.426 5.036 12.383 3.517

2013. 36.627 19.780 6.301 2.117 5.725 5.187 13.348 3.949

2014. 36.632 20.048 6.384 2.146 5.517 5.265 13.327 3.993

Indeks 14/05. 114,0 110,2 108,0 101,7 135,6 109,7 108,5 135,6

Beli Manastir: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 8,0%. Tijekom 2014. godine

registrirane su prosječno mjesečno 6.384 nezaposlene osobe, što je za 1,3% ili 83 osobe više u odnosu na prosjek 2013. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,5% ili 34 osobe. Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (6.875 osoba), a najmanja u rujnu (5.930 osoba). U prosincu 2014. godine evidentirano je 6.206 nezaposlenih osoba, što je za 6,1% ili 403 osobe manje u odnosu na prosinac 2013. godine.

Donji Miholjac: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 1,7%. Tijekom 2014. godine registrirano je prosječno mjesečno 2.146 nezaposlenih osoba, što je za 1,4% ili 29 osoba više u odnosu na prosjek 2013. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,4% ili 10 osobe. Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (2.400 osoba), a najmanja u kolovozu (1.966 osoba). U prosincu 2014. godine evidentirane su 2.094 nezaposlene osobe, što je za 5,5% ili 123 osobe manje u odnosu na prosinac 2013. godine.

Đakovo: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 35,6%. Tijekom 2014. godine registrirano je prosječno mjesečno 5.517 nezaposlenih osoba, što je za 3,6% ili 208 osoba manje u odnosu na prosjek 2013. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,6% ili 90 osoba. Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (6.507 osoba), a najmanja u rujnu (4.828 osoba). U prosincu 2014. godine evidentirano je 4.909 nezaposlenih osoba, što je za 18,1% ili 1.084 osobe manje u odnosu na prosinac 2013. godine.

Našice: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 9,7%. Tijekom 2014. godine registrirano je prosječno mjesečno 5.265 nezaposlenih osoba, što je za 1,5% ili 78 osoba više u odnosu na prosjek 2013. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,7% ili za 40 osoba. Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (5.796 osoba), a najmanja u kolovozu (4.959 osoba). U prosincu 2014. godine evidentirano je 5.113 nezaposlenih osoba, što je za 8,6% ili 479 osoba manje u odnosu na prosinac 2013. godine.

Osijek: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 8,5%. Tijekom 2014. godine registrirano je prosječno mjesečno 13.327 nezaposlenih osoba, što je za 0,2% ili 21 osobu manje u odnosu na prosjek 2013. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,7% ili za 96 osoba. Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (14.686 osoba), a najmanja u rujnu (12.230 osoba). U prosincu 2014. godine evidentirano je 12.675 nezaposlenih osoba, što je za 8,3% ili 1.147 osoba manje u odnosu na prosinac 2013. godine.

Valpovo: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 35,6%. Tijekom 2014. godine registrirane su prosječno mjesečno 3.993 nezaposlene osobe, što je za 1,1% ili 44 osobe više u odnosu na prosjek 2013. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,2% ili 11 osoba.



Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (4.282 osobe), a najmanja u kolovozu (3.718 osoba). U prosincu 2014. godine evidentirane su 3.943 nezaposlene osobe, što je za 3,3% ili 133 osobe manje u odnosu na prosinac 2013. godine.

Tablica 28.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i ispostavama u 2014. godini


Manastir Donji


A 2.865 1.097 153 325 447 561 282 B 8.034 1.590 600 1.281 1.299 2.338 926 C 11.375 1.627 713 1.886 1.902 4.018 1.229 D 11.114 1.780 527 1.627 1.282 4.632 1.266 E 1.273 133 70 165 171 617 117 F 1.971 157 83 233 164 1.161 173 Ukupno 36.632 6.384 2.146 5.517 5.265 13.327 3.993

UK

UPN

O

Indeks 14/13. 100,0 101,3 101,4 96,4 101,5 99,8 101,1 A 1.480 612 64 150 225 311 118 B 4.449 876 301 679 803 1.270 520 C 5.453 679 320 850 1.046 1.943 615 D 6.653 1.076 285 950 748 2.810 784 E 763 79 39 104 105 362 74 F 1.250 84 50 134 108 762 112 Ukupno 20.048 3.406 1.059 2.867 3.035 7.458 2.223

ŽEN

E

Indeks 14/13. 101,4 102,7 99,3 97,5 103,6 101,2 102,9 A 1.385 485 89 175 222 250 164 B 3.585 714 299 602 496 1.068 406 C 5.922 948 393 1.036 856 2.075 614 D 4.461 704 242 677 534 1.822 482 E 510 54 31 61 66 255 43 F 721 73 33 99 56 399 61 Ukupno 16.584 2.978 1.087 2.650 2.230 5.869 1.770

MU

ŠKA

RC

I

Indeks 14/13. 98,4 99,7 103,4 95,2 98,8 98,2 98,9 Prostorne razlike ne postoje samo u opsegu već i u strukturi nezaposlenih osoba. Prema stanju nezaposlenih na kraju prosinca 2014. godine, najlošiju strukturu nezaposlenih imale su nezaposlene osobe s područja Našica i Belog Manastira. U Našicama dominira udio nezaposlenih žena (58,7%) i dugotrajno nezaposlenih (65,0%), a u Belom Manastiru dominira udio nezaposlenih starijih od 45 godina (44,2%) i nezaposlenih bez i sa završenom osnovnom školom (41,5%).

Tablica 29.

Struktura nezaposlenih osoba 31. prosinca 2014. godine i stope zapošljavanja u 2014. godini po ispostavama

Ispostava Ukupno Udio žena Dob

stariji od 45 godina

Bez i sa završenom osnovnom

školom

Trajanje duže od 1 godine

Stope zapošljav.

2014.

Beli Manastir 6.206 53,3 44,2 41,5 55,3 28,4 Donji Miholjac 2.094 50,0 38,7 34,7 55,1 29,6 Đakovo 4.909 52,7 37,4 29,3 53,5 26,0 Našice 5.113 58,7 36,4 33,3 65,0 24,7 Osijek 12.675 56,7 36,6 21,4 52,6 28,5 Valpovo 3.943 56,2 38,3 29,7 58,1 29,3 Ukupno 34.940 55,4 38,4 29,6 55,8 27,8



Na području naše zemlje nisu sve regije podjednako pogođene nezaposlenošću. Potkraj 2012. godine najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba imale su Splitsko-dalmatinska županija (45.115 osoba ili 14,2% ukupne nezaposlenosti Republike Hrvatske), Grad Zagreb (41.134 osobe ili 13,0%) i Osječko-baranjska županija (34.940 osoba ili 11,0%).

Tablica 30.

Nezaposlene osobe po županijama 31. prosinca 2014. godine

Nezaposlenost Indeks Red. broj Županija

Ukupno % Žene Udio žena 12.14/12.13. Ø14/Ø13. 1. Zagrebačka 16.752 5,3 8.607 51,4 85,0 94,3 2. Krapinsko-zagorska 7.296 2,3 3.512 48,1 84,7 92,3 3. Sisačko-moslavačka 19.640 6,2 10.601 54,0 93,5 99,0 4. Karlovačka 10.556 3,3 5.928 56,2 90,8 93,9 5. Varaždinska 8.624 2,7 4.113 47,7 78,4 86,6 6. Koprivničko-križevačka 7.258 2,3 3.670 50,6 77,0 89,8 7. Bjelovarsko-bilogorska 13.143 4,1 6.318 48,1 97,6 100,7 8. Primorsko-goranska 17.971 5,7 10.307 57,4 85,7 95,6 9. Ličko-senjska 3.794 1,2 1.887 49,7 98,6 106,5

10. Virovitičko-podravska 9.492 3,0 5.006 52,7 86,8 97,6 11. Požeško-slavonska 5.884 1,9 3.212 54,6 80,8 91,7 12. Brodsko-posavska 13.902 4,4 7.989 57,5 74,7 89,0 13. Zadarska 9.838 3,1 5.380 54,7 79,2 87,2 14. Osječko-baranjska 34.940 11,0 19.345 55,4 91,2 100,0 15. Šibensko-kninska 8.202 2,6 4.339 52,9 91,4 95,0 16. Vukovarsko-srijemska 18.978 6,0 10.403 54,8 83,9 94,3 17. Splitsko-dalmatinska 45.115 14,2 25.413 56,3 90,6 96,4 18. Istarska 8.761 2,8 4.900 55,9 80,9 87,7 19. Dubrovačko-neretvanska 9.246 2,9 5.046 54,6 97,3 101,6 20. Međimurska 6.237 2,0 3.318 53,2 79,6 89,5 21. Grad Zagreb 41.134 13,0 21.387 52,0 88,3 95,7

Republika Hrvatska 316.763 100,0 170.681 53,9 87,2 95,1 Regionalne razlike ne postoje samo u opsegu već i u strukturi nezaposlenih osoba. Da bismo što bolje uočili te razlike, izdvojili smo županije s najvećim brojem evidentiranih nezaposlenih osoba, kao i udjele nezaposlenih prema najnižem i najvišem završenom obrazovanju.

Tablica 31.

Struktura nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i županijama 31. prosinca 2014. godine

Županija Ukupno Bez škole i nezavrš. osnovna

škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Splitsko-dalmatinska 45.115 1,0 14,5 36,0 33,1 6,9 8,4 Grad Zagreb 41.134 2,9 16,5 25,0 32,6 8,1 14,9 Osječko-baranjska 34.940 7,6 22,0 31,2 30,3 3,6 5,4 Sisačko-moslavačka 19.640 8,3 27,4 33,3 25,3 3,1 2,5 Vukovarsko-srijemska 18.978 2,7 25,6 35,6 28,5 3,9 3,7 Primorsko-goranska 17.971 5,3 16,1 29,8 30,2 6,9 11,7 Republika Hrvatska 316.763 5,2 20,4 32,9 29,1 5,4 7,0

Udio nezaposlenih bez završene i sa završenom osnovnom školom u Republici Hrvatskoj je 25,5% nezaposlenih, a udio nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta i fakultetom 12,4%. U Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji su najveća odstupanja u odnosu na republičku strukturu



nezaposlenih. Udio nezaposlenih s najnižim obrazovanjem je ispod republičkog, dok udio nezaposlenih s najvišim obrazovanjem iznad republičkog.

Grafikon 6. Prosječna nezaposlenost u Osječko-

baranjskoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine

Prava tijekom nezaposlenosti Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Narodne novine“ br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 153/13) (dalje: Zakona), sastoje se od prava na: novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć, naknadu troškova tijekom obrazovanja, jednokratnu novčanu pomoć, naknadu putnih i selidbenih troškova. Novčana naknada Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od prestanka radnoga odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodiljskog dopusta prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili sporazumom. Dužina prava na novčanu naknadu ovisna je o ukupnom vremenu provedenome na radu, kako je to utvrđeno Zakonom. Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu. Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta odnosno samostalne djelatnosti, a i za zapošljavanje u trgovačkom društvu. Osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70% a za preostalo vrijeme korištenja 35% od osnovice. Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do ispunjavanja prvih uvjeta za mirovinu utvrđuje se visina novčane naknade za prvih 90 dana mjeseci 70%, a za preostalo vrijeme korištenja u visini 35% od osnovice. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Osijek, tijekom 2014. godine novčanu naknadu koristilo je prosječno mjesečno 4.616 nezaposlenih osoba, što je za 19,5% ili 1.117 korisnika manje nego u 2013. godini. Od prosječna broja nezaposlenih novčanu naknadu koristilo je 12,6% nezaposlenih osoba. Smanjenje prosječna broja korisnika novčane naknade zabilježeno je u svim ispostavama, Belom Manastiru za 12,7% ili 99 korisnika, Donjem Miholjcu za 15,5% ili 48 korisnika, Đakovu za 28,8% ili 244 korisnika, Našicama za 20,5% ili 129 korisnika, Osijeku za 12,6% ili 281 korisnika i Valpovu za 33,8% ili 316 korisnika.

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

230

240

250

260

270

280

290

300

310

320

330

340

350

360

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

TisućeTisuće Republika Hrvatska Osječko-baranjska županija



Tablica 32.

Prosječni broj korisnika novčane naknade prema razini obrazovanja i ispostavama u 2014. godini


Manastir Donji


A 227 63 10 21 29 55 49 B 874 147 60 135 104 295 133 C 1.657 233 106 222 208 674 214 D 1.461 200 69 187 130 688 187 E 144 12 7 15 13 82 15 F 253 25 9 22 17 159 21

Ukupno 4.616 680 261 602 501 1.953 619

UK

UPN

O

Indeks 14/13. 80,5 87,3 84,5 71,2 79,5 87,4 66,2

Ukupno 2.196 349 110 248 223 1.011 255

Ž

Indeks 14/13. 83,2 87,5 95,7 69,5 80,8 87,2 76,3

Ukupno 2.420 331 151 354 278 942 364

M

Indeks 14/13. 78,3 87,1 77,8 72,4 78,5 87,7 60,6

Grafikon 7. Korisnici novčane naknade

u 2013. i 2014. godini

Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je kada se nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih. U 2014. godini doneseno je preko 7.529 prvostupanjskih rješenja o brisanju osoba iz evidencije nezaposlenih. Na rješenja o brisanju podneseno je 175 žalbi, od kojih su 60 riješene pozitivno. Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja Pravo na novčanu pomoć u visini najnižeg iznosa novčane naknade iz članka 43.stavka 2. Zakona, razmjerno broju dana prisutnosti na obrazovanju i osposobljavanja ima nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje i osposobljavanje koje organizira, odnosno troškove snosi Zavod. Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje i osposobljavanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, za dane provedene na obrazovanju i osposobljavanju. Novčanu pomoć radi obrazovanja u 2014. godini koristile su 84 osobe. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć, te na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. Uvjeti za korištenje ovoga prava utvrđeni su Odlukom o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadi

3.700

4.000

4.300

4.600

4.900

5.200

5.500

5.800

6.100

6.400

6.700

7.000

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Bro

j oso

ba

Mjeseci

2013. 2014.



putnih i selidbenih troškova. U 2014. godini novčanu naknadu u jednokratnom iznosu za otvaranje obrta ili trgovačkog društva koristilo je 135 osoba, jednokratnu novčanu pomoć za nezaposlene osobe koje su same ili posredstvom Zavoda našle zaposlenje u drugom mjestu koristilo je 4 osobe, a putne troškove za zapošljavanje izvan mjesta prebivališta koristilo je 2.345 osoba.

Profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Prema standardima kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Osijek, Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje provodi niz stručnih postupaka kojima je cilj utjecati na razinu zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i preventivno djelovati na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada davanjem stručne pomoći učenicima završnih razreda osnovne i srednje škole pri odabiru škole, odnosno zanimanja. Profesionalno informiranje i savjetovanje Profesionalno informiranje i savjetovanje su aktivnosti usmjerene na različite korisnike: nezaposlene osobe - vezano za doškolovanje i razvoj profesionalne karijere, učenike VIII. razreda osnovne škole koji se nalaze pred izborom prvog zanimanja i maturante kojima su nužne informacije i savjeti o mogućnostima studiranja i zapošljavanja. Posebna pozornost posvećena je posebnim kategorijama nezaposlenih (osobama sa invaliditetom, starijoj populaciji bez osnovne škole, socijalno isključenima) i učenicima s teškoćama u razvoju i zdravstvenim teškoćama, koji imaju sužene mogućnosti izbora zanimanja.

Korisnici Profesionalno informiranje i savjetovanja

Broj korisnika

Grupno informiranje 541

Individualno informiranje i savjetovanje 452 Učenici osnovnih škola

Poticanje upisa učenika VIII. razreda u deficitarna zanimanja 52

Učenici osnovnih škola Učenici srednjih škola

Individualno informiranje i savjetovanje računalnim programom „Moj izbor“

194 31

Grupno informiranje o mogućnostima zapošljavanja i osposobljavanja 285

Individualno informiranje i savjetovanje 154 Nezaposleni i tražitelji zaposlenja

Informiranje i savjetovanje branitelja o mogućnostima osposobljavanja 7

Radionice za nezaposlene osobe Radionice: Kako tražiti posao, Kako se predstaviti poslodavcu, Radionica samoprocjene i Radionica o osposobljavanju, usmjerene su na pružanje pomoći nezaposlenim osobama s ciljem povećanja njihove zapošljivosti, kroz aktivno traženje posla, pripremu za razgovor s poslodavcem i pomoć u procjeni osobnih radnih potencijala, te definiranju ostvarivog profesionalnog cilja.

Naziv radionice Broj radionica Broj osoba

„Kako tražiti posao“

„Kako se predstaviti poslodavcu“

Radionica samoprocjene

Radionica o osposobljavanju

134 923



Profesionalna selekcija Profesionalna selekcija provodi se na temelju zahtjeva poslodavaca za potrebe novog zapošljavanja ili u svrhu osposobljavanja ili doškolovanja nezaposlenih osoba. Profesionalna selekcija obuhvaća stručni odabir kandidata za određeno radno mjesto ili obrazovanje u kojem se odabiru kandidati koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, i prema potrebi, specifičnih znanja i zdravstvenog stanja i njihovo uspoređivanje sa zahtjevima radnog mjesta.

Naziv Broj selekcija Broj osoba

Profesionalne selekcije 39 624

Osim navedenih aktivnosti, Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u suradnji s civilnim udrugama, održavao je radionice i van Zavoda. Posebna pozornost posvećena je radu sa osobama s invaliditetom, za koje se također održavaju prilagođene spomenute radionice i bivšim ovisnicima kojima pružamo usluge profesionalnog usmjeravanja: informiranje o mogućnostima osposobljavanja, prekvalifikacije i radionice o aktivnom traženju posla. Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri - CISOK Projektom „Usluge HZZ-a klijentima: Unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška“ kojega je Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio u sklopu IPA IV „Razvoj ljudskih potencijala“, 2. kolovoza 2013. godine započeo je rad Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) Osijek (Trg Ante Starčevića 3). Osim u Osijeku, otvoreni su i u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici, Zadru, Šibeniku i Slavonskom Brodu. CISOK Osijek je mjesto pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja namijenjeno građanima s ciljem pomoći pri odabiru obrazovanja, zapošljavanja i razvoja kompetencija za upravljanje karijerom kroz:

dostupnost i unapređenje kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja promicanje cjeloživotnog učenja i trajnog zapošljavanja pružanje informacija o svim vidovima edukacije

Tijekom 2014. godine CISOK centar je održao 238 grupnih aktivnosti, a putem individualnih i grupnih informiranja/savjetovanja, usluge Centra su koristile ukupno 5.973 osobe.

Usluge Korisnici Broj korisnika

Učenici osnovne škole 1.638 Učenici srednje škole 1.851 Studenti 116

Nastavak obrazovanja ili karijere

Roditelji 86 Nezaposlene osobe 2.071

Zapošljavanje ili promjena karijere Tražitelji zaposlenja 45 Poslodavci 19 Zaposleni 59 Zaposleni u institucijama 75

Usluge HZZ-a i ostalih institucija

Ostali 13



Korisnici Struktura

Broj Udio % Muško 2.935 49,1

Spol Žensko 3.038 50,9 15 - 19 1.605 26,9 20 - 24 1.914 32,0 25 - 29 345 5,8 30 - 34 252 4,2 35 - 39 202 3,4 40 - 44 161 2,7 45 - 49 283 4,7 50 - 54 147 2,5 55 i više 531 8,9

Dob

Nepoznato 533 8,9 Bez škole i nezavršena osnovna škola 16 0,3 Osnovna škola 2.989 50,0 SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 582 9,7 SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija 1.110 18,6 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 215 3,6 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 495 8,3

Razina obrazovanja

Nepoznato 566 9,5

Aktivna politika zapošljavanja Projekt Poticanje zapošljavanja Osječko-baranjske županije Osječko-baranjska županija Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj je, kao i prethodnih godina, i u 2014. godini organizirala i financirala projekt Poticanje zapošljavanja kroz stručno osposobljavanje nezaposlenih osoba. Projektom je obuhvaćeno 55 nezaposlenih osoba, koji pokrivaju različite ciljane skupine: žene, dugotrajno nezaposleni, deficitarna zanimanja i razvijanje posebnih vještina:

5 nezaposlenih osoba metalskih zanimanja u Strojarsko tehničkoj školi u Osijeku osposobljava se za zanimanje zavarivač MIG/MAG postupkom

30 nezaposlenih osoba u Zavodu za informatiku u Osijeku osposobljava se za računalnog operatera (ECDL)

20 nezaposlenih osoba na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku obrazuje se za dizajnere i programere aplikacija za mobilne uređaje

Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2014. godini Na sjednici održanoj dana 28. studenog 2013. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Smjernice za provedbu aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini. Na temelju relevantnih europskih i hrvatskih strateških dokumenata u području zapošljavanja, odnosno, strategije Europa 2020, Garancije za mlade, Ekonomskog programa RH, Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala te Strategije vladinih programa za razdoblje 2014. – 2016. definirani su osnovni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini, na temelju kojih su definirane konkretne mjere i aktivnosti. Mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja i sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja.



Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, zapošljavanje u javnim radovima i ostale mjere iz nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima 34. – 36. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN pročišćeni tekst 12/13, izmjene i dopune Zakona 153/13). Potpore za zapošljavanje i usavršavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama (NN 72/13, 141/13), Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2014.-2020. (NN 130/2013), Uredbom o skupnim izuzećima (EU 800/2008, 1224/2013)1 te Uredbom EK o potporama male vrijednosti 1407/2013)2 te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama. Potpore za zapošljavanje iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usklađene su s definicijama iz članaka 40. i 41. Odluke o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora koja su sadržana u Uredbi Komisije (EZ-a) br.800/2008, 1224/2013). Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti u obliku subvencije za plaće za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju na tržištu rada i zapošljavanje radnika s invaliditetom. Potpora za samozapošljavanje usklađena je s Uredbom komisije (EZ-a) br.1407/2013 o potporama male vrijednosti. Državnom potporom male vrijednosti smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku, čiji ukupni iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine, neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije i sl.). Pri tome, ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije premašivati 100.000,00 eura tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine. Mjere iz nadležnosti HZZ-a usmjerene su prema nezaposlenim osobama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada i zaposlenima kojima prijeti gubitak radnog mjesta i čine slijedeće pakete mjera za:

1. MLADE „MLADI I KREATIVNI“ 2. POSEBNE SKUPINE „I POSEBNOST JE PREDNOST“ 3. OSOBE S INVALIDITETOM “UKLJUČENI“ 4. STARIJE OSOBE „VAŽNO JE ISKUSTVO“ 5. DUGOTRAJNO NEZAPOSLENE “I MI SMO ZA NOVI POSAO I UČENJE“ 6. NEZAPOSLENE OSOBE ROMSKE NACIONALNE MANJINE 7. POSLODAVCE U TEŠKOĆAMA „VAŽNO JE OČUVATI RADNO MJESTO“ 8. ŽENE 9. OLAKŠICE

Sve navedene mjere se mogu razvrstati prema vrsti aktivnosti i intervenciji te financijskoj podršci, a koje su prilagođene EUROSTAT-ovoj metodologiji: 1. Potpore za zapošljavanje

Uz pola - pola do prvog posla Pola - pola Pola - pola za uključivanje Pola - pola i za osobe romske nacionalne manjine Zamjenski radnik Zajedno smo jači Dijeljeno radno mjesto Rad i nakon stručnog osposobljavanja Ostanak u zaposlenosti Rad i nakon ljeta

1 COMMISSION REGULATION (EC) No 800/2008 of 18 December 2013 on the application of Articles 107 and 108 of the Treaty to de minimis aid; COMMISSION REGULATION (EU) No 1224/2013 of 29 November 2013 amending Regulation (EC) No 800/2008 as regards its period of implementation 2 COMMISSION REGULATION (EC) No 1407/2013 of 18 December 2013 on the application of Articles 107 and 108 of the Treaty to de minimis aid



2. Potpore male vrijednosti za samozapošljavanje

Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto Tvoja inicijativa - tvoje sezonsko radno mjesto

3. Potpore za usavršavanje

Učim uz posao - potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba Znanje se isplati i za zaposlene - sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima

uvođenja novih tehnologija i viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca I mladi uče za posao

4. Obrazovanje nezaposlenih

Znanje se isplati Učenjem do poduzetnika Osposobljavanje na radnom mjestu Program opismenjavanja Priprema za zapošljavanje kroz učenje hrvatskog jezika EU i zanimanja budućnosti Osposobljavanje za samozapošljavanje

5. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Rad i staž i prijevoz - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

6. Javni radovi

Radom za zajednicu i sebe Romi za rome Pomoć sebi i drugima Pokreni zajednicu Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova socijalne skrbi Koordinatori društveno korisnog rada Pomoć sebi i drugim romima Komunalni radovi Mladi za mlade - pomagači u nastavi Mladi za eu Mladi za zajednicu Pomoć zajednici Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu Podrška socijalnom uključivanju

7. Potpore za očuvanje radnih mjesta

Stalni sezonac Čas posla Neradni petak Mobilni timovi Zavoda za zapošljavanje Vaučerom do posla

S danom 7.8.2014. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta NN 93/14, prestala je provedba mjere „Neradni petak“ i na temelju Zakona su se uvele dvije nove mjere „Potpora za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena radnika“ i „Potpora za očuvanje radnih mjesta obrazovanje ili osposobljavanje radnika“.



Osnovni pokazatelji provedbe mjera Tijekom 2014. godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Osijek zaprimljeno je 2.398 zahtjeva. Temeljem pozitivno ocijenjenih zahtjeva i potpisanih Ugovora prema vrsti intervencije mjerama je obuhvaćeno 2.305 osoba. Po broju uključenih osoba u mjere aktivne politike, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Osijek je na trećem mjestu u Hrvatskoj, odmah poslije Područnog ureda Zagreb i Područnog ureda Split. Od ukupno 5.305 osoba obuhvaćenih mjerama, 930 osoba je zaposleno, 1.044 osobe su uključene u obrazovanje i stručno osposobljavanje, a 331 osoba se samozaposlila, odnosno otvorila obrt ili poduzeće.

Tablica 33.

Osobe uključene u programe aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini

Korisnici Spol Program/Mjera

Ukupno Udio% Muškarci Žene

UKUPNO 2.305 100,0 1.003 1.302 1. PROGRAMI POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA 1.877 81,4 763 1.114

1.1. Potpore za zapošljavanje 359 15,6 186 173 1.1.1. Dugotrajno nezaposlene osobe 144 6,2 60 84 1.1.2. Osobe bez radnog staža 89 3,9 63 26 1.1.3. Osobe iznad 50 godina života 39 1,7 18 21 1.1.4. Osobe s invaliditetom 7 0,3 6 1 1.1.5. Posebne skupine nezaposlenih 12 0,5 11 1

1.1.6. Rad nakon stručnog osposobljavanja 68 3,0 28 40 1.2. Potpore za samozapošljavanje 331 14,4 199 132

1.3. Potpore za usavršavanje

1.4. Obrazovanje nezaposlenih 75 3,3 32 43

1.5. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 969 42,0 277 692

1.6. Javni radovi 133 5,8 60 73

1.7. Potpora za očuvanje radnih mjesta 10 0,4 9 1

2. NACIONALNI PROGRAM ZA ROME 428 18,6 240 188 2.1. Sufinanciranje zapošljavanja i samozapošljavanja 1 0,0 1

2.2. Javni radovi 427 18,6 239 188

Tablica 34.

Struktura osoba uključenih u programe aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini

Korisnici

Broj Udio %

UKUPNO: 2.305 100,0 15 - 19 138 6,0

20 - 24 558 24,2

25 - 29 660 28,6

30 - 34 259 11,2

35 - 39 187 8,1

40 - 44 157 6,8

45 - 49 120 5,2

50 - 54 226 9,8

Dob

55 i više 138 6,0



Korisnici

Broj Udio %

Bez škole i nezavršena osnovna škola 300 13,0

Osnovna škola 172 7,5

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 390 16,9

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija 515 22,3

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 288 12,5

Razina obrazovanja

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 640 27,8

Osobe s invaliditetom 59 2,6

Hrvatski branitelji 76 3,3

Projekti s potporom Europske unije IPA 2007.-2013. komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Dana 1. listopada 2013. godine započela je provedba projekta „PARTNER NET“ čiji je opći cilj poticanje rasta zapošljavanja jačanjem Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Osječko-baranjske županije. Tijekom 2014. godine provele su se edukacije na teme „Strateško planiranje“, „Potencijalni izvori financiranja LPZ-a s velikim naglaskom na Strukturne fondove posebno ESF“, „Efikasno upravljanje Lokalnim partnerstvom za zapošljavanje“ te je započela izrada Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2014.-2020. s pratećim dokumentima. Također je započela i izrada baze projektnih ideja nakon čega će se odrediti prioritetni projekti. Održivost projekata Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Osijek tijekom 2013. godine radio je na održivosti projekata koji su provedeni od 2006. do 2012. godine u sklopu INTERREG IIIA Program za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska 2004 -2006, IPA komponente IV Razvoj ljudskih potencijala i komponente II Prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska. U sklopu projekta „Učenje i rad“ kojeg je HZZ PU Osijek proveo s nositeljem Zavodom za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha, održana je manifestacija „Dan zanimanja“ u organizaciji CISOK Osijek na kojoj su predstavljena strukovna zanimanja učenicima osnovnih škola. Manifestaciju je posjetilo 500 učenika, a učestvovalo je 11 srednjih škola koje su predstavljale zanimanja i 17 osnovnih škola. U sklopu projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ kojeg je HZZ PU Osijek proveo u partnerstvu sa Zavodom za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha s ciljem razvijanja integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području, radilo se na održavanju web stranice koja služi kao info-komunikacijska baza. U sklopu održivosti projekta „Osnaživanje i aktiviranje žena na tržištu rada“ članice udruge „Paleta suvenira“ su održavale kreativne radionice za zainteresiranu javnost te su u njih uključile osobe s invaliditetom, osobe oboljele od multiple skleroze, članove udruge „Liga protiv raka“ iz Požege, članove „Udruge umirovljenika“, članove KUD-a „Josipovac“, polaznike dječjih vrtića i učenike osnovnih škola u Osijeku. PU Osijek je program „Uzgoj povrća i cvijeća u plastenicima“ uključio u mjeru Obrazovanje u sklopu aktivne politike zapošljavanja HZZ-a i tijekom 2014. godine obrazovanje je završilo 10 osoba. Što se tiče projekta „Posao i edukacija za osobe s invaliditetom“ HZZ PU Osijek je sudjelovao kao partner u nizu projekata za tu skupinu i provodio aktivnosti za jačanje ciljane skupine. U sklopu projekta „Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba“ održano je 9 dvodnevnih motivacijskih radionica u kojima je sudjelovalo 79 nezaposlenih osoba korisnika socijalne pomoći.



U sklopu projekta „Umrežavanje, obrazovanje i podizanje konkurentnosti za više boljih poslova“ ("NEC") Pučko otvoreno učilište Osijek nudi program obrazovanja za Upravljanje ljudskim potencijalima u malom i srednjem poduzetništvu razvijen tijekom projekta, te se održava izrađena web stranica www.lpz-obz.eu. Obrazovni programi „Uzgajivač i sakupljač ljekovitog bilja“ i „Voditelj seoskog obiteljskog - turističkog gospodarstva“ proizašli iz provedenih projekata „Biljna mreža – Prekogranično širenje mreže prikupljanja, proizvodnje i otkupa bilja u cilju razvoja gospodarstva pogranične regije“ i „Panonski turizam – Stručno osposobljavanje za kvalitetni panonski turizam“ su uvršteni u mjeru Obrazovanje u sklopu aktivne politike zapošljavanja HZZ-a. Obrazovanje za „Uzgajivača i sakupljača ljekovitog bilja“ je završilo 5 nezaposlenih osoba. Pet nezaposlenih osoba je završilo i program „Voditelj seoskog obiteljskog - turističkog gospodarstva“. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije Tijekom 2014. godine Lokalno partnerstvo Osječko-baranjske županije je radilo na izradi nove Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020 i pratećih dokumenata u sklopu EU financiranog projekta PARTNER-NET. Program za cjeloživotno učenje - Potprogram Leonardo da Vinci U sklopu projekta „Radno iskustvo u stranoj zemlji 3“ provedena je jezična i kulturološka priprema za 10 nezaposlenih osoba, sudionika mobilnosti koji su išli u Veliku Britaniju na stručnu praksu u Portsmouth. Također, provedena je jezična i kulturološka priprema za 4 zaposlenice HZZ PU Osijek koje su bile sudionice mobilnosti u Poljsku, Krakow gdje su radile na razvoju i pripremi projekata vezanih uz razvoj ljudskih potencijala i Europski socijalni fond. Projekt „Poboljšanje profesionalnih vještina na tržištu rada – PRO SKILLS“ PU Osijek provodi u partnerstvu s IBD Partnership, Ujedinjeno Kraljevstvo. U sklopu projekta 5 savjetnika za zapošljavanje PU Osijek prošlo je stručno usavršavanje u Portsmouthu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Uspostavljanje partnerskih odnosa Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Osijek je kao partner/suradnik tijekom 2014. godine sudjelovao u aktivnostima projekata lokalnih dionika na tržištu rada u sklopu slijedećih grant shema: Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - faza 3 – 6 projekata, Unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu HKO - 1 projekt, Javni natječaj za prijavu projekata udruga Grada Osijeka - 1 projekt.

Zaključak Temeljna odrednica općeg društvenog i gospodarskog razvoja i napretka ljudske zajednice u cjelini jest njezino stanovništvo. Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru, dok će istodobno, promjene intenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva (razvoj demografskih struktura, rast standarda stanovništva). Najkonkurentnija gospodarstva imaju i najkvalitetniju radnu snagu. Prihvaćanje koncepta konkurentnosti ključno je pitanje daljnjeg razvoja Hrvatske jer su brojna istraživanja pokazala snažnu vezu između pokazatelja konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta, a to povratno utječe na privlačenje stranih ulaganja, ublažavanje siromaštva i nejednakosti, političku stabilnost i drugo. U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva posebno se ističe važnost konkurentnosti radne snage. Ovdje se misli na radnu snagu u širem smislu kao na ljudski resurs, odnosno zaposlene i nezaposlene te na neaktivne osobe koje se potencijalno mogu aktivirati i zaposliti. Nezaposlenost je jedan od najozbiljnijih problema s kojima se suočava suvremeno društvo. Iako je za očekivati da će se porastom gospodarstva smanjiti broj nezaposlenih, pojavljuje se problem nezaposlenih kao potencijala za gospodarski razvoj i konkurentnost. Točnije razvoj gospodarstva velikim dijelom ovisi i o ljudskim potencijalima s kojima raspolaže tržište, jer nove tehnologije zahtijevaju i nova znanja i vještine. Zbog toga, problem nezaposlenosti, podnezaposlenosti, a i zaposlenosti treba promatrati i rješavati višeslojno. S jedne strane, koliko god je apsurdno u današnjoj situaciji, su nepopunjena slobodna radna mjesta, a s druge strane



veliki broj nezaposlenih s neodgovarajućim znanjima i vještinama. Sve zahtjevnije tržište rada, treba fleksibilniju i konkurentniju radnu snagu. Kao posljedicu pada gospodarske aktivnosti u Osječko-baranjskoj županiji, razdoblje od sredine 2008. do kraja 2014. godine bilježimo kao jedno od najtežih na tržištu rada. Tako se na kraju 2014. godine smanjila i zaposlenost (1,2%) i nezaposlenost (8,8%), što znači da je jedan dio stanovništva izašao iz radno sposobnog stanovništva (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno radno sposobno stanovništvo. Budući da nezaposleni čine potencijal za postizanje gospodarskog razvoja, od njihove motiviranosti, osposobljenosti i prilagodljivosti ovisi koliko će biti konkurentni na tržištu rada. Kako nezaposlenost pada, tako raste nefleksibilnost radne snage (prilagodljivost promjenama na tržištu rada), tj. struktura nezaposlenih je sve lošija: 55% nezaposlenih su žene, 38% je starijih od 45 godina, 53% čeka na posao duže od godinu dana i 30% nezaposlenih je bez i sa završenom osnovnom školom. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih i dalje ostaje visok, posebno osjetljivih kategorija nezaposlenih, žena, mladih i starijih nezaposlenih osoba, te osobe s invaliditetom. Struktura je još gora, ako uzmemo u obzir da se tijekom 2014. godine u evidenciju nezaposlenih prijavljivalo više muškaraca od žena, ali više i zapošljavalo, te da se dugotrajnost nezaposlenih skraćivala zbog velikog broja novoprijavljenih. Međutim, ako bi trajnost nezaposlenosti promatrali (kako to čine članice EU, a uskoro ćemo i mi) bez sezonskog, tj. kratkotrajnog zapošljavanja, došli bismo do poražavajućih podataka. Kao što smo naveli, strukturu nezaposlenih sve više čine osobe koje ne posjeduju znanja i vještine potrebne gospodarstvu. Zbog toga se postavlja pitanje kako, nakon oporavka gospodarstva, vratiti nezaposlene natrag na posao, ako znamo da se svake godine pojavljuje desetak potpuno novih zanimanja i kako za neke djelatnosti „budućnosti“, primjerice sektor obnovljive izvore energije, nemamo obrazovanu radnu snagu. To potvrđuje i Cedefopova analiza (Cedefop, Nova potreba za vještinama, Naglasak na 2010. Luxemburg, 2008.) prema kojoj će u EU 25 između 2006. i 2020. godine, broj poslova za koje će biti potrebna visoka stručna sprema porast će s 25,1% na 31,3% ukupnog broja poslova. Također broj poslova za koje će biti potrebna srednja stručna sprema porast će sa 48,3% na 50,1%, dok će se udio poslova za koje je potrebna niža stručna sprema smanjiti s 26,2% na 18,5%. Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska je prihvatila Europsku strategiju za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020, kojom smo kao članica dobili određene „privilegije“ ali i obveze kroz Smjernice za politiku zapošljavanja u državama članicama: Smjernica 7: povećati sudjelovanje na tržištu rada i smanjiti strukturu nezaposlenih - do 2020. godine 75%

stanovništva u dobi između 20 i 64 godine treba biti zaposleno Smjernica 8: razviti vještu radnu snagu koja će odgovarati potrebama tržišta rada, promicati kvalitetu

poslova i cjeloživotno učenje Smjernica 9: poboljšati učinak obrazovnih sustava i sustava obrazovanja na svim razinama, povećati

sudjelovanje u visokom obrazovanju - do 2020. godine stopa ranog napuštanja škole treba biti ispod 10%, a najmanje 40% mlade populacije u dobi između 30 i 34 godine treba imati visokoškolsku diplomu

Smjernica 10:

promicati socijalnu uključenost i boriti se protiv siromaštva – do 2020. godine umanjiti broj ugroženih siromaštvom, smanjivši njihov broj za preko 20 milijuna

Prema nekim prognozama nezaposlenost će se smanjivati, međutim, ono što je sigurno, još više će se produbiti negativna struktura nezaposlenih i zbog toga je za skupine nezaposlenih koji se „teže“ zapošljavaju potrebno naći nove metode kako bi se vratili na tržište rada i to kroz aktivne i preventivne mjere zapošljavanja. Programi osposobljavanja, nova znanja i vještine koje nezaposleni mogu steći kroz osposobljavanje, jednim dijelom određenu skupinu mogu vratiti na tržište rada, a s druge strane zadovoljiti potrebe poslodavaca za, uglavnom, deficitarnim zanimanjima. I na kraju, za ostvarenje ovih ciljeva vrlo je značajno aktivno uključivanje svih dionika na tržištu rada, od obrazovanja do gospodarstva, kao i države, lokalne zajednice i javnih institucija kroz Lokalna partnerstva za zapošljavanje, odnosno kroz zajedničku strategiju zapošljavanja, koja je temelj za izradu i provedbu projekata Europskog socijalnog fonda.

Documents

Izvjesce o Nezaposlenosti i Zaposljavanju u 2014 Na Podrucju Obz