NOVO SISTEMSKO ZNANJE I CJELOVITO OBRAZOVANJE KAO … · 2007-12-07 · Nastupaju nove proizvodne snage društva utemeljene u novim sredstvima za proizvodnju sa novim sredstvom rada

Zvonko Rešetar, Zlatko Papeš

NOVOSISTEMSKO ZNANJE

I CJELOVITO OBRAZOVANJE KAO OSNOVNI

ČIMBENIKDRUŠTVENE

PROIZVODNJEAko se naše društvo sveukupno i korjenito u svim svojim porama ne organizira kao društvo

čiji je vladajući proizvod informacija i visokotehnološko novo znanjeono nestaje u globalnoj društvenoj proizvodnji

(radni materijal)

Zagreb, 9. svibanj 1990 - 5. ožujak 2007.

Grafika naslovne stranice ostvarena je većinom korištenjemumanjivanih prikaza sa:http://www.cybergeography.org/at las/to pol ogy.html

Z. Rešetar, Z. Papeš: Znanje kao osnovni čimbenik društvene proizvodnje

Predgovor

U visokotehnološkoj proizvodnji informacijskog znan stvenog društva nastupaju nove sasvimdrugačije proizvodne snage društva sa sasvim drugačijim sredstvima za proizvodnju i sa novim, sasvim drugačijim sistemskim procesnim znanjima u toj proizvodnji..

Nova sredstva rada sadržana su u kompjutorski podržanom načinu proizvodnje kojim se sprogramirnim postupcima učinkovitije, umreženo, pamti, “misli” i radi te proizvodi materijalnih stvarii dobara neograničeno, slobodno, više, učinkovitije, jeftinije i kvalitetnije isključujući time mnogesuprotnosti koje su vladale u dosadašnjoj proizvodnji društva.

U sredstvima rada i predmetu rada nastupa novi temeljni, univerzalni resurs, sadržan unematerijalnoj informaciji i znanju.Taj sveopći resurs iako se nalazi u sredstvu rada i pokreće ga poznačaju više pripada predmetu rada. Nastupaju nove proizvodne snage društva utemeljene u novimsredstvima za proizvodnju sa novim sredstvom rada (kompjutor) i novim predmetom rada (informacijainovo znanje) u okviru nove informacijske pismenosti ali zasnovane na znanstvenom načinu rada i nainformacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu za sve članove društva. Zahvaljujući njima nastajenovi način života i proizvodnja društva. U takvoj, visokotehnološkoj proizvodnji društva strategijerazvoja više se ne temelje na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara. Više se ne temelje na društvenoj itehničkoj podjeli rada, na fizičkom, monotonom, najamnom i otuđenom radu, na reduciranoj,parcijalnoj, međusobno odijeljenoj, samo analitičkoj, znanosti, na pripadajućim spoznajama i znanjimau njima i odgovarajućoj joj zastarjeloj predmetnoj politehničkoj nastavi, "pri čemu su svi članovidruštva živjeli u znanju i neznanju: sve boljem poznavanju svoj struke i sve gorem poznavanju svegaostalog" (A.D.). Tog društva i vremena u integralnoj proizvodnji više nema. Strategije razvoja društvatemelje se na nematerijalnom predmetu rada, na informacijama i znanju u okviru nove informacijskepismenosti, čovjeku predstavljenih i ujedno stroju reprezentiranih znanja, kako bi se strojnompodrškom sistemskom znanju i holističkom obrazovanju pospješila slobodna razmjena materije sprirodom.U visokotehnološkoj proizvodnji društva vlada znanstveni načina rada. Znanstveni načinrada fiziološki i tehnološki determinira individualizaciju rada, koja se ostvaruje u obiteljskim i drugimsuvlasničkim tehnološki uvjetovanim poduzećima male privrede. U poduze ćima male privrede prvi putau povijesti ljudskog društva čovjek radi za sebe, a ne za drugog čovjeka (civilizacijski prevrat). Nastupa nova horizontalna struktura društva, u kojem svi građani postaju vlasnici sredstava za proizvodnjusadržanih u informaciji i znanju i samoupravni subjekt u razvoju društva (self-government).Uvisokotehnološkoj proizvodnji društva centar sveukupne društvene moći više se ne nalazi u strojuradilici, pogonskom i prijenosnom stroju masovne materijalne tvorničke proizvodnje stvari i dobara za nepoznatog kupca (proizvodnja bez ljudi). On se preselio u informacijski znanstveni obrazovni sustav ukojem se cijelo društvo pretvara u obrazovnu i znanstvenu industriju, društvo koje uči, radi i stvara.

Suvremeno umreženo demokratsko informacijsko znanstveno društvo postupno dokidaposredničku, predstavničku, zastupničku, građansku demokraciju i pluralizam političkih stranaka,jer informacija tehnološki između sebe i primatelja isključuje svako posredovanje. Visoke tehnologijedonose sa sobom pluralizam samoupravnih interesa, neposrednu demokraciju mrežne razmjene idejai projekata društvenog razvoja u kojoj digitalnim putem sudjeluju svi građani. Visoke tehnologijedonose sa sobom debirokratizaciju društva pa zbog toga u zadovoljavanju svojih potreba građanisamoupravno, bez posredovanja ovladavaju ukupnim rezultatima svoga rada i proizvodnje. Moćotimanja otezanjem u vremenu dokida se. Sužava se i nestaje prostor i materijalna osnova djelovanjamafiokracije i organiziranog kriminala. U informacijskom znanstvenom društvu bruto druš tve niproizvod više se ne ostvaruje u materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, nego u proizvodnjinematerijalnih proizvoda informacija i znanja (dematerijalizirana proizvodnja društva). Stoga je uvisokotehnološkoj proizvodnji društva zapos leno aktivno radno stanovništvo izvan masovne tvorničkemateri jalne proizvodnje stvari i dobara.

U visokotehnološkoj proizvodnji društva vrši se strukturna promjena materije u kojoj se dobivajunoviji, izdašniji predmeti rada u kojima je također pohranjeno znanje i koji nisu limitirani kao prirodnesirovine industrijskog društva, vrši se demašinizacija, dematerijalizacija i post biološka proizvodnjadruštva.U visokotehnološkoj proizvodnji strategije razvoja društva sadrže se, temelje se i izviru izinformacijske pismenosti stanovništva. Znan stvena metodologija ugrađena je u informacijsku pismenost.To se događa zbog toga što visoke tehnologije traže znanja informacijske pismenosti. Svi ostali bez togaznanja izbacuju se iz igre. Sa tržišta rada nestaje radna snaga sa znanjima klasičnih tehnologijaindustrijskog društva.

U visokotehnološkoj proizvodnji nastupa nova civilizacija koja se razlikuje od dosadašnjegnačina proizvodnje društva u svemu što je do sada bilo poznato.

Autori

I

II


Uvodne napomene

U skladu sa iznijetim tezama u predgovoru,nismo mislili da će u našoj zemlji na ove velike i ustvari opće poznate promjene koje su se dogodile uproizvodnji i strukturi društva u svijetu trebati posebno upozo ravati. Jednako tako nismo mislili da seupravljanje državnim poslovima toliko obavlja spozicija tehnološke nepismenosti. No smatramo dasmo, posebno zadnjih godina, od osamostaljenjadržave, bili svjedoci vraćanja hrvatskog gospo darstva u pred industrijsko stanje društva. Od zemlje koja je1991. imala najveće mogućnosti brzog razvoja iizgrad nje informacijskog znanstvenog društvaHrvatska je zbog pogrešne koncep tualne osnovepoimanja proizvodnje društva dovedena u položaj nerazvijene zemlje. Stoga smo u ovoj studiji uuvjetima stasanja znanstvene revolucije zadnjih 30godina izvršili analizu, po našem mišljenju, pogrešnognjegova proizvodnog postavljanja i vođenja.

Prema usporednim pokazateljima sa društvenimrazvojem drugih zemalja (Ja pan s azijskim pacifičkimtigrovima, Por tu gal, Irska, Finska, Slovenija), takvapolitika koju prakticiramo i planiramo ima premavlastitom narodu genocidne razmjere i obilježja.Prema kriterijima međunarodnog javnog prava to jezločin najvećeg ranga.

Zbog tehnološke i druge nepismenosti vodećihznanstvenih i političkih društvenih struktura pogreš napolitika se i dalje nastavlja, jer postavljamo i vodimodruštvo:

• u okviru klasičnih tehnologija industrijskog gra đanskog društva

• u okviru elektromehaničkih sredstava rada klasič nihtehnologija industrijskog društva

• u okviru materijalnih predmeta rada

• u okviru zemaljskog materijalnog prostora

• u okviru materijalne stvarnosti

• u okviru materijalne proizvodnje stvari i dobara

• u okviru infrastrukture industrijskog društva

• u okviru načina proizvodnje društva koja se temeljina društvenoj i tehničkoj (karte zijanskoj) podjelirada,

• u okviru komunikacije koja se obavlja na papiru

• u okviru fizičkog najamnog načina rada

• u okviru znanja koje je sadržano u klasičnimtehnologijama industrijskog društva (elektro -mehanič ka prevladana stara znanja koja nisu višeprisutna u društvenoj proizvodnji)

• u okviru reducirane parcijalne analitičke znanostikoja je utemeljena na društvenoj i tehničkoj podjelirada (veliki broj znanstvenih disciplina)

• u okviru politehničkog obrazovnog sustava ustro -jenog na predmetnoj nastavi, obrazovanje za stručnozvanje utemeljeno na podjeli rada

• u okviru proizvodnih snaga društva koje se temelji naznanjima materijalne proizvodnje stvari i dobara

NO TOG DRUŠTVA I TE PROIZVODNJE - VIŠE NEMA.

Bruto društveni proizvod (BDP) više se nestvara takovim sredstvima proizvodnje, niti naznanjima koja su sadržana u tim sredstvima. Radno aktivno stanovništvo više nije zaposleno umaterijalnoj proizvodnji stvari i dobara. BDP sestvara u kibernetičkom prostoru i virtualnoj(prividnoj) stvarnosti u obrazovnoj i znanstveno -istraži vačkoj indu s triji, u informacijskoj pismenosti stanovništva. Ono što je ostalo od takvog društva,kao drag muzejski eksponant, većinom ne donosiniti nago viješta potrebnu dobit i razvoj, nego nassvrstava u nerazvijeni dio svijeta o čemu govorepodaci koji slijede.

"Prema ulaganju našega gospodarstva uistraživanje i razvoj na 54. smo mjestu između 104zemlje svijeta i s indeksom 3,05 od mogućeg 7, pričemu prva tri mjesta drže Ja pan, SAD i Njemačkas indeksima 5.82, 5.76, 5.75. Prema sposobnostitvrtki da prihvate tehnologiju na 89. smo mjestu, aprema inovacijskoj smo sposobnosti na 60.Suradnja sveuči lišta i industrije svrstana je na 59.mjesto, po raspo loživosti smo inženjera iznanstvenika na 64. mjestu. Zaostajemo i premaulaganju u poučavanju i cjelo životnom obrazo -vanju, po ćemu smo na 88. mjestu."1,2

Pokazatelji gospodarstva znanja za 10 bivšihsocijalističkih istočnoeuropskih zemalja, premaistraživanju Instituta Svjetske banke, Hrvatska senalazi na pretposljednjem, devetom mjestu, ispredBugarske.3

Prema istraživanjima (koja su objavljena naHRT, G. Milić, travanj 2006) tri posto hrvatskogstanov ništva je informacijski pismeno. Uinformacijskoj pismenosti sadržana su i znanja isposobnosti znanstvenog načina rada. U studijislučaja o spremnosti Hrvatske za e-learningnavodi da se "penetracija Interneta kod našihgrađana starijih od 15 godina ustalila na razini odoko 35%, iako se očekivao i brži rast" - (Austrija57%, Estonija 51, Slovenija 50%)4

Prema istraživanju Sveučilišta u Šangaju među500 najboljih sveučilišta u svijetu nema ni jednogsveučilišta iz Hrvatske, a u indeksu ekonomskihsloboda Hrvatska je 2007. g. pala na 54. mjesto uodnosu na prošlu godinu.

U kontekstu pregleda znanstveno-tehno -logijskog sektora u Hrvatskoj iznosi se: "Stupanjinovativnosti deset puta je manji nego uzemljamaEU-a te je primjetno tehnološko zaostajanje inezadovoljavajuća produktivnost rada. Premabroju međunarodno referiranih radova Hrvatska se nalazi nisko na ljestvici razvijenih i srednjerazvijenih zemalja... Ulaganja u znanost,istraživanje i tehnološki razvoj, koja na sadašnjojrazini iznose prosječno 1,25% BDP-a (2004.),neadekvatna su i prema ukupnom opsegu i premastrukturi te stoga ne omogućuju razvojni pomak,već samo očuvanje postojećeg, relativnoneučinkovitog stanja." navodi se u dokumentu

III

MZOŠ o znanstvenoj i tehnološkoj politiciRepublike Hrvatske 2006. - 2010 god.5

Ističemo to6, uz podsjećanje da je u agrarnomdruštvu u materijalnoj proizvodnji stvari i dobaracentar društvene proizvodne moći bio sadržan uobradivoj zemlji. Centar industrijskog društva ustroju i strojnoj masovnoj tvorničkoj proizvodnjimaterijalnih stvari i dobara, a centar sveukupnedruštvene moći u informacijskom znanstvenomdruštvu sadržan je u nematerijalnom proizvodusačinjenom od informacija i znanja. Sadržan je uinformacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu.Vlasništvo sredstava za proizvodnju u agrarnom iindustrijskom društvu bilo je u rukama pojedinaca, avlasništvo sredstava za proizvodnju u informacijskomznan stvenom društvu u kojem je osnovno sredstvorada kompjutor u mrežnom okružju, a informacija injezin strukturirani i savršeniji oblik - znanje postajetemeljni predmet rada. U uvjetima tehnološkejednakosti obrazovnih moguć nosti to znanje pripadasvima. Proizvod, još donedavno kao jedinstveniprodukt, sve više postaje usluga, automatizirani serviskoji koristi mrežni doprinos (znanju). Da bi bio takoudruživ i proširiv njegov osnovni dio, znanje iinformacije preko tehnološke jednakosti je dostupansvima. U visoko tehnološkoj proizvodnji društvanastupa zajednička svojina kao viši dominirajućioblik svojine. Zajednička svojina sadržana je uosnovnom predmetu rada koji je ispunjen znanjem ikoji se nalazi u informaciji i znanju. Na temeljimanovih znanja sadržan je način proizvodnjeinformacijskog znanstvenog društva i način životasvakog pojedinca u tom društvu. Nastupa sasvim novodrugačije društvo i nova civilizacija. U ovoj tvrdnjisadržana je samo jedna osobina informacijskogznanstvenog društva. Druga ne manje važna tvrdnja isvojstvo tog društva sastoji se u činjenici da suvisokotehnološka sredstva proizvodnje u prvom reduznanstveno istraživačka sredstva rada koja generirajunova znanja (eksplozija znanosti izvan državnihznanstvenih instituta i akademija znanosti). Onačovjeku omogućavaju da iz dana u dan sve više uzadovoljavanju svojih potreba ostvaruje slobodnuneograničenu razmjenu materije s prirodom. U vrijeme civilizacijskog prevrata Hrvatska svoje strategijerazvoja bez obzira na civilizacijski prevrat i daljetemelji na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara i naideologiji koja nije čak niti na razini građanskogliberalizma. Bivši prostor svijesti boljševičkog,dogmatskog jednoumlja naseljava opet jednoumlje,dogmatsko, drugo, sakralno retrogradno koje je izvancivilnog društva pravne i socijalne države.Jednoumljekoje nije sukladno procesima kakvi se odvijaju uznanstvenom društvu, "koje je raznovrsno i krajnjepluralističko" (Hall). Jedino u tom okviru građani kojito žele mogu slobodno zadovoljavati svoje religioznepotrebe.

Zbog toga je Hrvatska jedini tamni prostor u Europiu kojem znanstvene i političke strukture strategije razvojazemlje ne temelje na potrebnoj razini sistemskog znanja iholističkog obra zovanja u okviru informacijske pismenosti.Prostor u kojem čak nije ni stvorena kritična masa u vladajućimznanstvenim i političkim strukturama društva, da se strategijerazvoja zemlje organizirano, svjesno i planski utemelje u novimvisokim proizvod nim snagama društva, koje užasno brzo prekonoći nastupaju.

Hrvatska i dalje strategije razvoja temelji na tzv.modernoj proizvodnji a to je proizvodnja na osnovama klasičnih tehnologija industrijskog društva,proizvodnja materijalnih stvari i dobara. Razvijenezemlje u razvoju spoznaja, svijesti, mišljenja iproizvodnje prešle su na postmodernu i holistič -ko-ekološku paradigmu visoketeh nološke proizvodnje društva. Visokorazvijene zemlje svijeta za dvijerazvojne faze ispred su strategije razvoja hrvatskogdruštva. U proizvodnji društva prešle su naproizvodnju informacija i znanja, prešle su uproizvodnju dematerijaliziranog proizvoda kako bi se u slobodnoj, neograničenoj razmjeni materije saprirodom proizvodilo stvari i dobara daleko više,učinkovitije, brže, humanije i kvalitetnije. Urazvijenim zemljama svijeta proizvodnju društvaobavljaju nove proizvodne snage društva. (Uspore -diti npr. o razvojnim fazama i integralnoj viziji suvremenog čovjeka i svijeta u filozofa K. Wilbera, injegovoj "Teorija svega7".) Te promjene donose izahtijevaju kulturni pomak kao uvjet promjena uobrazovanju, pomak u pismenosti baratanja novim sredstvima obrazovnog komuniciranja, pomak sapromašenog ocjenjivanja zapamćenih sadržaja naprocesne sposobnosti. (vidjeti npr. D. Bauerova8)

(Voditelj japanske delegacije u ljeto 2001. nakonpovratka u Ja pan Youmuri Shinbunu izjavio je:

“Nakon posjeta Hrvatskoj, inače divnoj zemljimožemo reći niz stvari, ali naglašavamo ovu.Hrvatska je još daleko od informacijskogdruštva... Razgovarajući u hrvatskoj nismo steklidojam da postoji vizija razrađena modela novoggospo darskog sustava, a svađe hrvatskihstručnjaka o ekonomiji, ispunjene su iluzijamakoje kako se čini mogu riješiti samo stručnjacikapita lističkoga tržišnog mehanizma sa strane.Hrvati su hrabar narod, ali čini se da je konfuzijabolnija nego što se pretpostavljalo.”9)

Autori ovim retcima nastoje obrazložiti opstojnostgledišta - da smo strategije razvoja i društvenuproizvodnju usmjerili na temeljima novihsredstava za proizvodnju visokih tehno logija i napripadajući informacijski znanstveni obrazovnisustav, koji autonomno nastupa:

• u okviru sredstava rada visokih tehnologija infor -macijskog znanstvenog društva u koje se uselio umni i znanstveni način rada

• u okviru nematerijalnih predmeta rada

IV


• u okviru kibernetičkog prostora rada

• u okviru simboličke, prividne, virtualne stvarnosti

• u okviru proizvodnje informacija i znanja kojaosigurava slobodnu razmjenu materije s prirodom

• u okviru informacijskog znanstvenog (integralnog)na či na proizvodnje koji objedinjava obrazovanje,znan stve no-istra živački rad i materijalnu proizvod -nju društva

• u okviru infrastrukture informacijskog znanstvenogdruštva

• u okviru digitalne komunikacije koja se obavlja ukibernetičkom prostoru i virtualnoj stvarnosti

• u okviru umnog znanstvenog načina rada

• u okviru znanosti utemeljene na cjelovitim, sistemskim, procesnim i zaokruženim sadrža jimanovih znanja koji se nalaze i vladaju u predmetimai pojavama sadržanim u visoko i nano-tehnološkimsredstvima proizvodnje održivog razvoja;

• u okviru suvremene eksplikacije i eksploracije znanjana temeljima integralne svijesti mišljenja idjelovanja, skok iz desperatnog, reduciranog mišlje -nja u holističko i ekološko novo znanje i obrazovanje

• u okviru informacijskog znanstvenog obrazovnogsustava koji se ne temelji na društvenoj i tehničkojpodjeli rada i pripada jućoj predmetnoj nastavi,obrazovanje za znanje, a ne za stručno zvanje

• i u okviru novih proizvodnih snaga društva, koje susadržane u informacijskoj pismenosti stanovništva i usredstvima proizvodnje visokih tehnologija

i to bez obzira na četničku agresiju, ratna pustošenja,čoporašku otimačinu i tehnološku nepismenostpolitičkih struktura, danas bi Hrvatska imala 4 putaveći bruto društveni proizvod. U ovoj tvrdnji nalazi seneoprostiva odgovornost ljudi koji su vodili i kojivode obrazovnu i znanstvenu djelatnost, jer su tedjelatnosti u uvjetima visokotehnološke proizvodnjedruštva postale sveukupni centar društvene moći ijedini temelj društvene proizvodnje.

Suvremena proizvodnja društva obavlja se na novimznanjima informacijske pismenosti, a naš politehničkiobrazovni sustav polaznicima obrazovanja pruža staraznanja, osniva agencije i vrednuje deklamiranjesadržaja tih starih znanja. Preopterećujući nastavnike,vrednuje i dalje deklamiranje preobimne "nastavnegrađe" i onog što se više ne nalazi u sredstvimaproizvodnje visokih tehnologija niti u odterećujućimrazinama sistemskog i cjelovitog pristupa i sposobnosti procesiranja koje se oslanja na novu komunikacijskukulturu i suvremene tehnike upravljanja znanjem.

Obra zovni sustav opremljen visokim tehno -logijaama, novim pristupima do znanja i znanjima koja pripadaju tim tehnologijama jedino omogućavaprijelaz iz industrijskog u informacijsko znanstvenodruštvo. Prijelaz iz materijalne proizvodnje stvari idobara u kiberprostor i virtualnu stvarnost kojaomogućava nematerijalnu proizvodnju informacija,znanja i slobodnu razmjenu materije sa prirodom. Tajsustav u uvjetima te proizvodnje globalno društvopretvara u obrazovni i znanstveni sustav (JužnaKoreja). U tom društvu obrazovni sustav je u

funkciji krvotoka i nervnog sustava. Ističemo tozbog toga jer se do jučer svijet dijelio na Istoki Zapad, na Sjever i Jug, a danas se ljudi, narodii svijet dijeli tko je i tko nije informacijski pismen ukibernetičkom prostoru i virtualnoj stvarnosti. Tko nije u tom prostoru i u toj stvarnosti izopćen je izproizvodnje društva. Skoro 30 godina Hrvatsku seneprekidno izopćuje iz tog procesa (”reformeobrazovanja i druge mjere koje nisu sukladnevisokotehnološkoj proizvodnji društva”). Informacij -sko znanstveno društvo koje nastupa silnom brzinom,koje nastupa sa novim proizvodnim snagama, isklju -čivo je utemeljeno na proizvodnji i promicanju znanjaa ne na proizvodnji materijalnih stvari i dobara.

Zbog takvog načina vođenja društva u zadnjevrijeme, prema istraživanjima gospođe prof.dr.sc.A.W. Baletić preko sto tisuća mladih obrazovanih ljudi sa srednjom, višom i visokom struč nom spremomnapustilo je zemlju. Mi smo po zaposlenosti radnoaktivnog stanovništva predzadnji u Europi10 i jedinazemlja u Europi u kojoj na jednog građanina koji radidolazi jedan umirovljenik i nezaposleni građanin.Stanovništvo naglo stari, a više ljudi umire nego što ihse rađa. Pogubnost takove politike uvećava spoznajada su komparativne prednosti i startne osnove zarazvoj hrvatskog informacijskog znanstvenog društvadaleko veće od spomenutih zemalja. U izgradnji post -moder nog informacijskog znanstvenog društva(prema analizi Ekonomske komisije Ujedinjenihnaroda za Europu 1991. i 2002. godine) Hrvatska jebila 10 godina ispred tranzicijskih zemalja, a danas 10godina zaostaje za tim zemljama. Ukoliko u proiz -vod nji društva radikalno ne promijenimo svojestrategije razvoja i neodgovorno ponašanje, hrvat -ski je narod osuđen na ubrzano izumiranje i nesta -janje.

Tekst koji slijedi pisan je uglavnom poslije prvihslobodnih izbora 1990. u obliku kontinuiranihinformacija koje su dostavljane članovima Dekanskogkolegija, katedrama i studentima Medicinskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u namjeri da sepokrene reforma studija u okviru i na temelju novogznanstvenog načina rada kojeg sa sobom donosevisoke tehnologije. Rezultate istraživanja dostavljalismo Predsjedniku i članovima Vlade, Predsjedniku izastupnicima Sabora, ali bez ikakvog odgovora iučinka. Primjeri visokotehnološke proizvodnjedruštva uzeti su iz raznih područja no većinom izdjelatnosti zdravstva, jer su autori radili i rade u tojdjelatnosti. Tekst je pisan u različito vrijeme i spromjenjivom razinom informacija, koja su seistraživanjem stalno dopunjavala novim spoznajama.Uz male izmjene i dopune, tekst je započet u vrijemekad je vlast obnašala Hrvatska demokratska zajednica.Zbog takvog načina pisanja, u tekstu ima vrijednosnihsudova, tematskog ponavljanja, određenog pomanj -kanja cjelovitosti i sustavnosti, što u globalu neumanjuje izvornost i znanstvenu utemeljenost ovograda. Obilne literaturne referencije ("endnote")

V

tiskanih, vrlo često i intencionalno domaćih izvora,kao i putem Interneta dohvatljivih resursa navoda(provjerenih URL-a) podastrijete su čitatelju kakobismo efikasnije i zajednički podijelili prosudbunjihove vjerodostojnosti. Informirane čitatelje molimo neka preskoče ta dosadna ponavljanja, a manjeupućenim čitateljima repeticije mogu biti i korisne.Budući da je ovo otvoreni materijal, molimočitatelje da svojim prijedlozima i isprav kamadopune tekst koji slijedi. Radi aktualnog trenutka, uvrijeme kada postavljanje i vođenje hrvatskog društvanije znanstveno utemeljeno i kad se i dalje pogrešno,ponovo i još uvijek zacrtavaju dugoročne razvojnestrategije hrvatskog društva u okviru materijalneproizvodnje stvari i dobara, a posebno u obrazovanju iznanstvenoistraživačkoj djelatnosti, bez obzira naiznijete nedostatke, dajemo na uvid javnosti ovaj tekstkao radni materijal. To činimo zbog toga što jošuvijek članovi Vlade Republike Hrvatske,zastupnici Sabora, predsjednici političkihstranaka, aktualni voditelji znanstvenih i obrazov -nih ustanova ne razmišljaju kako bi trebalirazmišljati, ne govore kako bi trebali govoriti, nerade kako bi trebali raditi jer razmišljaju, govore irade u okviru i na standardima klasičnihtehnologija prevla danog indus trijskog društva injegove materijalne proizvodnje stvari i dobara.Kako se osjećati i kako postupiti kada čujete iskrenuprimjedbu mladih obrazovanih da je ideološka i inanepismenost koja vlada u vladajućim strukturamaHrvatske najveća i jedina zapreka u razvojuinformacijskog znanstve nog društva?

To ističemo zbog toga što, prema našemmišljenju, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća iposebno od prvih slobodnih izbora do danas, nitijedna Vlada Republike Hrvatske nije sačinilasustavne strategije razvoja integralne proizvodnjedruštva na temeljima visokih tehno logija, u kojimase u prvom redu u okviru informa cijske pismenostinapušta materijalna proizvod nja stvari i dobara. Nastrate gijama koje su sadržane u novim sredstvimaproizvodnje u kibernetičkom prostoru, virtualnojstvarnosti u sistemskom znanju i cjelovitom(holističkom) obrazovanju i u proizvodnjinematerijalnih proizvoda informacija i znanja.Naše strategije razvoja i proizvodnja društvadominantno se temelje na mrtvim klasičnimelektromehaničkim tehnologijama industrijskogdruštva, na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara, naneiznalaženju modela nagrađivanja znanja, inicijativei stvaralaštva svugdje pa i u proračunskim insti -tucijama, na otvaranju poduzetničkih zona izapošljavanju stanov ništva pretežno u materijalnojproizvodnji, na zasnivanju stvaranja BDP-a u tojproizvod nji koju je visoko razvijeni svijet napustio.

U samo dvije godine takove zastarjeleindustrijske proizvodnje gubitci u brutodruštvenom proizvodu veći su od materijalnihgubitaka nastalih za vrijeme Drugog svjetskog i

Domovinskog rata. Demografski gu bitci(iseljavanje) daleko su veći od ratnih gubitakaspomenutih ratova. U društvenoj proizvodnji nestaloje 700.000 radnih mjesta, a na drugoj strani u novimsredstvima proizvodnje, u kibernetičkom prostoru ivirtualnoj stvarnosti i u proizvodnji informacija iznanja, nisu otvarane mogućnosti novog, brzog, većegzapošljavanja i samozapošljavanja.

Prema istraži vanjima Ekonomskog instituta uBeču industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u 2002.god. iznosila je samo 63 posto predratne proizvodnje(V. Gli gorov). Poljoprivreda je u znatnoj mjeriuništena. Prije Domovinskog rata 15 posto obradivihpovršina u društvenom vlasništvu (poljoprivrednadobra) sa malim brojem zaposlenih proizvodila su 80posto tržišnih viškova agrarnih proizvoda. Danas,uslijed neulaganja u opremu seljaka mlijeko kojeproizvedu najčešće ne dosiže čistoću ekstra kvalitetepa je i otkup mlijeka otežan. Maritimne površine našezemlje nedostatno su uključene u proizvodnju hrane za domaće stanovništvo (mala potrošnja ribe po stanov -niku, smanjena prerada ribe).

Od izvoznika Hrvatska je postala veliki uvoznik poljo -privrednih proizvoda.

(Trgovački lobby - precijenjena vrijednostnacionalne valute, jeftiniji uvoz poljoprivrednihproizvoda iz inozemstva uništava poljoprivrednuproizvodnju. U Hrvatskoj je u poljoprivrednojproizvodnji 1993. godine bilo zasijano 1.327.000hektara, a 2004. samo 860.000 hektara. Hrvatska je1990. godine u trgovini sa inozemstvom ostvarila višak u iznosu od 34 milijuna dolara, a 2004. godine uvezlismo više poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 700milijuna dolara. Prije smo imali 1.600.000 grlakrupne stoke, a danas imamo 800.000 - upolamanje.Uvoz prehrambenih proizvoda uništio je mnogaradna mjesta u poljoprivredi. U trgovini malo jehrvatskih proizvoda. Reprodukcija u turizmu i dobrimdijelom u ostalom gospodarstvu obavlja se na uvozu izdrugih zemalja, ali uz dug preko 30 milijardi dolara. Itakav šuplji bruto društveni proizvod dosegao jeposlije 15 godina 2004. godine vrijednost proizvodnjes kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća. Uvoz jenamijenjen potrošnji a ne za proizvodnju novevrijednosti koja bi bila usmjerena izvozu kao što seradi u Švedskoj i drugim visoko razvijenim zemljamasvijeta. Preko 50 posto proizvodnje u Švedskoj temeljise na uvozu.

Hrvatska dva puta više uvozi nego što izvozi dobara udruge zemlje svijeta. ("Izvoz u osam mjeseci 2006-te6,49 milijardi dolara, uvoz 13,93 milijardi"11) Slovenija uodnosu na Hrvatsku četiri puta više dobara postanovniku izvozi u druge zemlje. Hrvatska u potrošnji iopćoj potrošnji u neproizvodne svrhe za narodnuobranu, za troškove državne administracije,zdravstvenog sustava, za socijalnu pomoćnezaposlenim i nemoćnim osobama, za uzdržavanjeogromnog broja građana koji su masovno i prisilno

VI


umirovljeni, troši više sredstava od proizvedenevrijednosti BDP. Razlika se pokriva prodajom narodneimovine i zaduženjem u inozemstvu.) U tim uvjetimajedna trećina radno aktivnog stanovništvaprisiljena je raditi i živjeti izvan Hrvatske, jer udomovini nisu otvoreni strateški procesipripadajućeg i mogućeg razvoja kojeg sa sobomdonose visoke tehnologije.

Na novim i sasvim drukčijim visokotehnološkimsredstvima integralne proizvodnje nisu sačinjenestrategije razvitka hrvatskog društva. Na čelustrateškog razvoja hrvatskog društva u ranijojkoalicijskoj vladi nalazio se je bivši potpredsjednikVlade dr. Goran Granić. U tim se strategijama sastanovišta pojedinih međusobno nepovezanihznanstvenih disciplina klasičnih tehnologija i pripada -jućeg im znanstvenog pol ja, pogrešno zacrtavajustrategije razvoja hrvatskog društva (19 međusobnonepovezanih segmenata strategija razvitka na 2000stranica teksta izvan visokoteh noloških strategijaintegralne proizvodnje i sistemske znanosti spripadajućim prioritetima u redakciji 600 stručnjaka i topretežno u redakciji takozvanih pojedinih«znanstvenika» iz znanstvenog pol ja ekonomije čijaspoznajna razina čini se nije u suglasju spoznaja kojesa sobom donose visoke tehnologije – teški presudnipromašaji u razvitku hrvatskog društva)

i to u vrijeme kad se globalno svjetsko društvosa svim populacijama u tom društvu integralnoutemeljuje kao obrazovni, znanstveni i proiz vodni sustav, odnosno društvo koje uči, radi i stvara(Preporuke i dokumenti Europske unije12).

Na žalost od iste EU nedostaje potrebno iorganizirano nastojanje i poticanje stanovništvaovih naših prostora u ovladavanju kreativnihznanstvenih procesa zasnovanih na proizvodnjidruštva u okviru i na temeljima visokih tehnologija.Dominira usmjeravanje društva (guranje) kamaterijalnoj proizvodnji i prijenosu tehnologija kojese u razvijenom svijetu izbjegavaju ili napuštaju.

Predstavnici europskih zemalja više supoduzetni u kupovini narodne imovine koja im bezvelikih ulaganja donosi bogatu dobit u kratkomroku. Na ruku im idu tehnološki nepismenidužnosnici javnih poslova koji preko noći u takvojtrgovini i mutežu postaju bogati. Šef delegacijeEuropske komisije u RH Vicent Degert nakonferenciji "Priprema hrvatskog gospodarstva zaEU" u organizaciji HGK najvećim izazovom smatra "poljoprivredu, politiku tržišnog natjecanja irestrukturiranje brodogradilišta i željezara"13. U 38razvijenih zemalja svijeta poljoprivreda u stvaranjuBDP sudjeluje u prosjeku 5 posto, a ukupnamaterjialna proizvodnja sudjeluje u prosjeku 20posto.

Visokotehnološke strategije mogu se izložiti na50 stranica teksta. Sve strategije sadrže se i izviru izstrategija razvoja obrazovne i znan stveno istraživačkeindustrije u okviru kiberprostora, virtualne stvarnosti iinformacijske pismenosti i to s prioritetnim i jasnim

ciljevima razvitka hrvatskog društva na način da garazumiju svi hrvatski građani. U svijetu koji se stalnomijenja (akceleracija znanosti), «Strategije» koje sunapisane ne mogu se koristiti ni kao izvedbeniprogrami, jer im priroda, sadržaj, polazište, osnova iizrada metodološki pripada mrtvim prevladanimstatičkim, elektro mehaničkim klasičnim tehnolo -gijama fizikalnih sustava industrijskog društva, koje se temelji na društvenoj i tehničkoj podjeli rada umaterijalnom prostoru, u materijalnoj stvarnosti,fizičkom otuđenom najamnom radu u materijalnojproizvodnji stvari i dobara. Od osamosta ljenjahrvatske države postavljanje i vođenje društva vršenoje stoga na pogrešan katastrofalan način. Ustrategijama razvoja društva u mandatu kojeg jeobnašala koalicijska vlada izgubljeno je takođervrijeme, sredstva i ljudi. U ekonomiji znanja vrijemese tretira kao prvorazredni resurs. Da bi se ponovostigao tehnološki trend uskraćuju se i usporavaju drugiresursi. Novi obnašatelji vlasti bili su tehnološkinepismeni kao i raniji izvršitelji javnih poslova.Također i nova Vlada predsjednika Sanadera pravi iste pogreške. Vrti se i popravlja stari sustav kojeg jerazvijeni svijet davno napustio a tih se tehnologijaponekad rješava stavljajući ih u funkciju i u ovimprostorima. Te strategije razvoja zaista imaju malododirnih točaka sa civilizacijom koja ubitačno brzonastupa.

Ove pogreške vide se u ostvarenju vladina četiristrateška cilja unutarnje politike i u programu radaMinistarstva znanosti, prosvjete i športa.

Te stare strategije sadrže se u slijedećem:

početak provedbe nove porezne politike;

nastavak započetog projekta gradnje autocesta imodernizacija željezničkog prometa što spada uinfrastrukturu industrijskog društva (izgradnjamosta kopno-poluotok Pelješac, izgradnja nizinskeželjez ničke pruge mađarska granica-Rijeka,izgradnja autoputa Zagreb-Sisak);

izgradnja poslovnih centara i carinskih zonapretežno za materijalnu proizvodnju stvari i dobara;

izgradnja sustava navodnjavanja u Slavoniji (Unovije vrijeme još se ističe izgradnja plovnog kanalaSava-Dunav. Strategije razvoja ne napuštajumaterijalnu proizvodnju društva. Ti projekti nemogu se ostvariti danas, nego su tra. U pitanju suprioriteti investicijskih ulaganja u funkciji što bržegudvostručenja BDP-a.). Ovdje nema govora o novim strategijama razvoja koja se očituje u izgradnjiinformacijske infrastrukture i pismenosti. Umjestorazvoja u kibernetičkom prostoru, virtualnojstvarnosti i prijelaza u informacijsku pismenost mi idalje strategije razvoja temeljimo u materijalnomprostoru, materijalnoj stvarnosti i u materijalnojproizvodnji stvari i dobara. Kod vodećih društvenihstruktura još uvijek nije stasala i pripadajuća kritična masa spoznaja i svijesti da se BDP više ne stvara umaterijalnoj proizvodnji stvari i dobara i da u tojproizvodnji nije zaposleno radno aktivnostanovništvo. Proizvodnja hrvatskog društva,postavljanje i vođenje više od 30 godina spada u redpromašene investicije. Najveći promašaji dogodili

VII

su se i događaju u novom centru društvene moći, uinformacijskom znanstvenom obrazovnom sustavu.Da smo ta sredstva obzirom na komparativneprednosti usmjerili u (netrivijalnu, npr. ne samo uuredskom smjeru angažiranu ECDL) informacijskupismenost stanovništva i na nematerijalnu proizvod -nju informacija i znanja danas bi Hrvatska per ca pitaimala veći BDP od Irske, Japana i svih novostasalihvisokorazvijenih zemalja svijeta (komparativneprednosti).

Sadržaj rada Ministarstva znanosti, prosvjetei športa u četvero godišnjem periodu sastojat će seu:

izradi programa za obrtnička zanimanja (u sadaš -njem okviru proizvodnje znanstvenog društva tazanimanja nestaju skupa sa operacijskim načinomrada i pripadajućom kompetencijom - vidjetiprocese u Saveznoj Republici Njemačkoj, programise više ne rade na predmetnoj, reduciranoj ("licem ulice", "face to face") razrednoj fragmentarnoj nastavi i prosječnom učeniku, nego postupno na novom,sistemskom i cjelovitom znanju i sistemskom(holističkom) obrazovanju koje razvija procesnukompetenciju sa svim znanjima koja su prisutnau sadržajima tog procesa (cjelovita transdis -ciplinarna znanja i nastava), vrši se profesiona -lizacija općeg obrazovanja i deprofesionalizacijastručnog obrazovanja, vrši se diferencijacija iindividuali zacija nastave prilagođena moguć -nostima, sposobnostima i željama učenika, studenata i građana - razrješava se kriza društva i obrazovanja)

pi lot projektu modernizacije četverogodišnjih stru -kov nih zanimanja (nasuprot tomu stara zanimanjanestaju a nova su u stalnoj promjeni, ta se zanimanjane stječu u obrazovnom sustavu nego na radnommjestu, Irska - moderno šegrtovanje); u obrazovnomsustavu mijenjaju se ciljevi obrazovanja koji susadržani u trajnim općim cjelovitim znanjima inovim znanjima i vještinama znanstvenog načinarada u okviru informacijske pismenosti.

nastavku uvođenja ranog učenja stranih jezika(engleski jezik kao osnovno sredstvo tehnološkekomunikacije ne spada u strane jezike, njegovoorganizirano učenje počinje u maloj školi);

pi lot projektu uvođenja informatike od 1. do 4.razreda osnovne škole (nasuprot tomu informacijskipristup valja uvesti u cjelokupan obrazovni sustav od vrtića do doktorata znanosti i u cjeloživotnoobrazovanje, jer je informacijska pismenost načinproizvodnje društva u kojoj se stvara novi čovjek"homo zappiens"; u informacijskoj pismenostisadržana su znanja znanstvenog načina rada asredstva za proizvodnju u informacijskomznanstvenom društvu - hardver i softver preko noćise mijenjaju);

modernizaciji programa za djecu s posebnimpotrebama od vrtića do srednje škole;

eksperimentalnom projektu tehničke kulture (ovajpredmet treba ukinuti a vrijedne sadržaje planirati uokvirima suvremenom informatikom podržanihpristupa obuhvaćajući od postupaka razumijevanjakako novih postupka tako i rada s novim ali ikonvencionalnim materijalima i tehnikama problematiku veličina i mjerenja, od makro domikrosvijeta, sigurnosti svih vrsta, jer u proizvodnjidruštva nestaju jednostavne i klasične tehnologije i

postupci; u sredstvima proizvodnje nastupakompleksna fleksibilna automatizacija visokih inanotehnologija; suvremeni informacijski pristuppodržan Web-om i mobilnim načinima očekuje se usvim nastavnim sadržajima);

državnoj maturi i katalozima znanja (upitna jedržavna matura s katalozima znanja, čiji se sadržajipretežno temelje i nalaze u fizikalnim sustavima, uobrazovnom sustavu koji nastupa sa sasvimdrugačijim ciljevima obrazovanja u kojima sepostupno napušta obra zo van je za zvanje i uvodiobrazovanje za znanje kako bi se stručno radilo usvijetu koji se stalno mijenja)

u obvezatnom srednjoškolskom obrazovanju (ovajproces ne rješava se zakonima na stari način;strategije razvoja društva u okviru integralneproizvodnje sva sredstva usmjeravaju se u takavnačin proizvodnje) - obuhvat populacije nadrugom stupnju obrazovanja politika takav pro -gram rješava socijalnim i ekonomskim mjerama; u visokor azvijenim zemljama svijeta 70 do 80posto populacije nastavlja studij na višem ivisokom stupnju obrazovanja; država svojimmjerama pospješuje i prati takav načinproizvodnje; valja napuštati staro klasičnoobrazovanje i rad bez obrazovanja u okviru klasičnih tehnologija građana koji nemaju osnovno formalnoobrazovanje jer od toga društvo nema koristi,sadržaje obrazovanja odraslih valja prilagoditi uokvirima informacijske pismenosti)

Cilj obrazovanja nije više sadržan u memoriranjutuđeg, gotovog, pasivnog, usmjerenog, stručnogznanja. Cilj obeazovanja sadržan je u znanjimaznanstvenog načina rada i sposobnostima u radu savisokim tehnologijama u kojima čovjek osobnimnaporima brzinom misli ima na raspolaganju ukupno ljudsko znanje koje mu je potrebno ili će mu bitipotrebno (informacijska pismenost, primjena ikorištenje strojnog reprezen tira nja znanja)

izradi obrazovnog standarda (HNOS) koji je takođerpogrešan jer se kreće u okvirima, standardima iciljevima starih znanja, a velik napor je uzaludan jerse zasniva (samo na) kartezijanskoj predmetnosti, unajboljem slučaju na pojedinim rješenjimaintegriranja među predmetima, ne služi se i nepriprema učenika ciljano i svrhovito za jezikmetapredmetnosti (cjelovitosti), razlikovnosti usustavnosti, ne govori odteretno na razini viđenjakategorija i obilježja (nego i dalje u pravilu ispitujenabrajanja sankcionirajući ispuštanje pojedine in -stance nižom ocjenom (Web ili papirnatatestomanija); ne prati nastavu svim roditeljimadostupnim Web stranicama, u udžbe nicima neuspijeva artikulirati postupak čitljiv i roditelju iučeniku postavljajući zadatke na razini trikova kojine ulaze u opće znanje, ne radi na stvaranju(istraživačke, upitne) misli kao osnovnoj obrazovnoj kategoriji (znanstvena skepsa); u svijetu koji sepreko noći mijenja (vijest o oživljavanju bakterije, okloniranju krvnog zrnca ne iz matičnih stanica... )smanjuju se potrebni prevladani standardi i poplavazakona; znanstvenom društvu i znanstvenom radu unjemu odgovara raznolikost i sloboda, razvoj bezograda da se mladi i odrasli građani razvijaju premasvojim mogućnostima; znanstveni način rada ne trpinikakve kalupe; heureka i slobodna ljudska misao sunerazdvojni sadržaji znanstveno istraživačkog rada; u starim okvirima novi Hrvatski nacionalni


VIII

obrazovni stan dard (HNOS) ostvaruje se kaonajveća prirodna i društvena nepogoda u kojojnestaje svaka dobra namjera.

umjesto situiranja tretmana i razvoja znanosti kaogeneratora u integralnoj proizvodnji društva, njenrazvoj se i dalje planira u prevladanim sterilnimsinekurnim državnim institucijama

distribuciju sredstava za znanstvenoistraživačkeprojekte "integriranih" tek na razini osobe nositeljaprograma s tehnologijom klasičnih stranica Web -su -čelja (vidjeti dokument o dugoročnim i kratko -ročnim strateškim pravcima istraživanja u RH14)

znanost izvan integralne proizvodnje društvanajveća je promašena investicija (sinekura)

neće se baviti oblikovanjem novog obrazovnogprostora sukladnog tutorskom, sasvim drugačijemkabinetskom, e-mobilnom, informacijskomznanstvenom obrazovnom sustavu na način kojizahtijevaju visoke tehnologije (kasarnski tipizgradnje novih škola)

učestalo zastupanje društva znanja, uz spominjanjetelemedicine (2006-te godine dominantno ukontekstu ISDN telefonskih linija), a neosiguravanje djelatnog i prioritetnog (Norveška)širokopojasnog umrežavanja s primjerenom i svejeftinijom pohranom, ili barem njegovog poticanjaizvan "realnih" investicija dominantnog telekoma,uz podjelu hrvatskih građana na akademske(napredna i jedinstvena AAI@EduHr autentifi -kacijska i autorizacijska infrastruktura) i one druge,samo svjedoči usporavanja na putu u kojem bi ovojzemlji u ovom trenutku trebala najveća brzina

Nasuprot tomu obrazovni sustav treba biti ufunkciji izložene nove društvene zbilje. Da bizadovoljili standarde razvijenosti u okviru ekonomijeznanja potrebno je i masovno premostiti to zaostajanje, obrazovati učenike, studente i građane za novuinformacijsku pismenost – služenje suvremenimalatima znanja. Ukratko rečeno, potrebno je uobrazovnom sustavu i društvenoj proizvodnji napustiti prevladana znanja klasičnih tehnologija industrijskogdruštva, linearni način učenja, kartezijanski načinmišljenja, operacijski i reducirani specijalistički načinrada i ubrzano usvajati na svim razinama nova znanjavisokih tehnologija informacijskog znanstvenogdruštva. Politehnički obrazovni sustav se ne popravlja,on se napušta. Visoke tehnologije sa sobom donosenovi mentalni sklop, sasvim drugačiji načinmišljenja, učenja, diskontinuirane, spontane,nelinearne tehnike učenja i rada. Visoketehnologije iz temelja su promijenile način života irada. Taj novi mentalni sklop, kod mladegeneracije stasale uz televizor i daljinski upravljač,mobitel, kompjutor i Internet, "omogućio jekomuniciranje istovremeno na više načina i homozappiensu istovremeno obavljanje više intelektu -alno zahtjevnih radnji"15. Prema Delftu WimWeenu visoke su tehnologije stvorile novog čovjekakoji drugačije radi, drugačije misli i drugačije uči.Ovdje se ne radi samo o sukobu generacija, ovdje se radi o sukobu unutar mlade generacije, a granica je tko je a tko nije informacijski pismen.

(Učenici informatiziranih škola, kao što je npr.XV. gimnazija, zauzeli su prva mjesta u svijetu nanatjecanjima iz informacijskih znanosti. Nainteraktivnom natjecanju na Internetu “This is OurTime - Unite the Na tions” u organizaciji UNESCO-a povodom 50.godina ASP-neta i Međunarodnogdana djeteta 20.11.2004. u trajanju od 24 sata (od0:00 do 24:00 GMT), sudjelovalo je 241 škola iz 51zemalja svijeta. Rezultati su: 1. mjesto Prvagimnazija Zagreb, 2. Gymnazium UherskeHradiste, Češka, 3. Ekonomska škola Pula. Važnoje istaknuti da je među prvih 10 plasiranih škola, 8škola iz Hrvatske u kojima se nastava izvodi nainformacijski način! A takvi se pojedinačni rezultatipostižu i dalje).

Imali smo mogućnosti da cijeli obrazovni sustavpodigne mo na razinu potrebne informacijskepismenosti kao temelj brzog gospodarskog razvoja(Irska, Singapur, Južna Korea)

Prema podacima koje je iznio Večernji list16

dvije trećine nastavnika u obrazovnom sustavunisu na “ti” sa osobnim računalom. Na ovommjestu potrebno je istaknuti da građani i roditelji zaučenike i studente više ulažu sredstava zainformacijsku pismenost od države za te svrhe.Obrazovni sustav nije u funkciji društveneproizvodnje.

U izgradnju stadiona u Maksimiru bit će utrošeno preko100 milijuna eura. Jedna stolica na tom stadionu vrijedivi še od kvadrata stana u centru Zagreba. U Sveučilišnu bolnicu pored Save uloženo je 150 milijuna eura. Velika sredstva utrošena su u bolnički kompleks na Rebru saupitnom informacijskom infrastrukturom, a županijskebolnice ostaju prazne i neumrežene. Bivši ministarkulture u Vladi SDP-a usmjerio je velika sredstva uizgradnju 5 muzejskih zgrada. Novi ministar uSanaderovoj vladi počinje izgradnju 15 novih muzeja.Poglavarstvo grada Zagreba planira 20 megaprojekataa u njima nema niti jednog projekta namijenjenogizgradnji informacijskog obrazovnog sustava koji ćeomogućiti takovu izgradnju (informatizacija obra -zovnog sustava). Na Sljemenu skijalište, a uskoropočinje izgradnja sjeverne vrlo skupe zaobilaznice,Katolička crkva, ako se izuzme izgradnja prometnica,postala je najveći investitor sredstava u Hrvatskoj.Velika sredstva troše se u zapošljavanje radnika,pretežno u zanatskoj materijalnoj proizvodnji klasičnihtegnologija. Ogromna sredstva troše se u saniranjegubitaka brodogradnje (u zadnje vrijeme u sanacijubrodogradilišta utrošeno je 20 milijardi kuna, a planirase utrošiti još 10 milijardi; informacijsku, multimedijsku i drugu visoku tehnologiju za izgradnju brodova udomaćim brodogradilištima uvozimo iz inozemstva).Ja pan je tu proizvodnju napustio.

I dok se u svijetu na niz načina, a posebno poobrazovnom pristupu napušta običan papir, aznanstveno i kulturno središte Hrvatske - Nacionalna isveučilišna knjižnica, svojom umreženošću prepoznaje kao temelj suvremene Hrvatske (PredsjednikRepublike Hrvatske Stipe Mesić prigodom obilježava -nja njezine 400-te obljetnice početkom 2007. g.) uzpotrebu ojačanja njezine usluge u budućem hibridnom i

IX

digitalnom razvoju knjižničarstva (ministar kulture RHB. Biškupić), dotle istodobno, prema vijesti "Jutarnjeglista" Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dijelibesplatne papirne udžbenike dvojbene primjerenosti unavedenom smislu i to bez natječaja, pri čemu sezadovoljavaju drugi interesi. Da su se ta sredstvausmjerila u informacijsku pismenost učinak teinvesticije bio bi deseterostruko veći nego besplatnih, u papiru udžbenika zamrznuih obsoletnih znanja.

Nema zapošljavanja stanovništva bez novih znanjasadržanih u informacijskoj pismenosti. Obrazovanjenastavnika nije u funkciji sistemskog znanja i cjelovitogobrazovanja, niti u funkciji nove informacijske pisme -nosti. Stupid no je trošiti sredstava namijenjenihzapošljavanju na sadržaje u okviru klasičnihtehnologija industrijskog društva. Autori ovog tekstanisu protiv ovih investicija. Mi smatramo da ove objektenije trebalo graditi danas nego su tra. U pitanju suprioriteti ulaganja. Da smo ova sredstva usmjerili uinformacijsku infrastrukturu, kiberprostor, virtualnustvarnost i u informacijsku pismenost djece, mladeži iodraslih građana naši proračuni govore da bi danasgrad Zagreb trebao imati preko 4 puta veći BDP-a (vidirazvoj Singapura). U Zagrebu škole rade u tri, a neke i u četiri smjene. Medicinski, građevinski, legislativni idrugi lobiji i tehnološka nepismenost u znanstvenompodručju ekonomije na putu su uništenja biološkesupstancije hrvatskog naroda. U prostornom planiranju zemlje voditelji grada Zagreba usisavaju ostatkeostataka hrvatskog naroda sa drugih područjaHrvatske. Lika, npr. raspolaže sa 10 posto državnogteritorijem, a na tom prostoru živi samo jedan posto,pretežno starog stanovništva. Suvremena urbanistikalimitira veličinu naselja do 500.000 stanovnika. Uvisokotehnološkoj proizvodnji, u prostornom planiranju, podržanom umreženom, širokopojasnom komunika -cijom, čovjek se ponovo vraća prirodi (Slovenija).Prostorno planiranje u novim uvjetima dominantnoutječe na proizvodnju bogatog BDP-a. Iz priloženog sevidi da se strategije grada Zagreba temelje napogrešnim postavkama jer se temelje na proizvodnjimaterijalnih stvari i dobara i na izgradnji infrastrukturekoja pripada klasičnim tehnologijama industrijskogdruštva. Ogromna sredstva utrošit će se za izgradnjunovih sportskih objekata (Svjetsko prvenstvo urukometu i Europsko prvenstvo u nogometu).

Ukoliko organizirano, agresivno i silovito krenemo uinformatizaciju društva na osnovama novog znanja,Hrvatska raspolaže većim mogućnostima da u kraćemvremenu od Irske (10 godina), Južne Koreje (11godina) i Kine (8 godina) udvostruči svoj brutodruštveni proizvod, te na taj način riješi sve svojeprobleme.

S razvojnim strategijama koje se izrađuju u okviruklasičnih tehnologija industrijskog društva, Hrvatska sene može izvući iz krize, jer spoznajna razina tih ljudi nije na razini zahtjeva koje sa sobom donose sredstva zaproizvodnju visokih tehnologija. Strategije koje sezacrtavaju a posebno u obrazovnom sustavu nisuznanstveno utemeljene na iznijetim osnovama. Testrategije, unatoč svim dobrim namjerama, samopovećavaju društvenu krizu i time otvaraju prostor zanastupanje različitih oblika političkog radikalizma. U

nastavnom planu obvezatnih predmeta osnovne školeinformatika nije zastupljena, a Japanci su u igračkamamale škole ugradili informacijske sadržaje. Sistemskoznanje i holističko obrazovanje ne stanuju uMinistarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Tu tvrdnjupotvrđuju objavljeni rezultati istraživanja Republičkogzavoda za zapošljavanje o efikasnosti obrazovnogsustava u kojima se navodi da 165 stručnih zvanja kojase upisuju i obrazuju u našem školskom sustavu nemogu naći posao jer takove proizvodnje i sa takovimznanjima više nema (promašena investicija - izgubljena sredstva, vrijeme i ljudi).

U ožujku 2006-te Vlada RH osnovala je Hrvatski institut za tehnologiju (koji je u nadležnosti MZOŠ)17 Pokrenutje i Hrvatski pro gram za inovacijski tehnologijskirazvitak (HITRA) koji se provodi u dva potprograma, ajedan od njih - TEST, povjeren je Hrvatskom institutu za tehnologiju (HIT-u). U srpnju 2006. Vlada je donijelaSmjernice za poticanje inovacijsko-tehno logijskogsustava kojima su HIT-u prenesena sva prava i obvezevezane uz projekte u programu TEST kojim bi sefinancirale pretkomercijalne istraživačke djelatnosti narazvoju novih tehnologija (proizvodi/proce si/usluge/)do faze izrade originalnih rješenja (prototip, pi lotrješenje) te istraživanja koja povezuju temeljne znaostii njihovu tehnologijsku primjenu, a od značaja su zarazvoj industrija i gospodarskih grana. Vizija HIT-a jepostati vodeća institucija u Hrvatskoj koja kreira iprovodi tehnologijsku politiku za ukupnu dobrobitdruštva te stvara pretpostavke za snažan rastgospodarstva temeljenoga na znanju, promičućislijedeće vrijednosti: znanje, inovativnost i kreativnost,suradnju, poduzet ništvo, održivi razvoj. Tehnologijskovijeće kao tijelo HIT-a ima ulogu savjetodavnog tijelakoje Vladi RH preporučujue područja i prioritete izpodručja tehno logije u funkciji napretka hrvatskogagospodarstva i društva općenito. HIT ima zaprogramski cilj integraciju HIT-a u europski istraživački i razvojno-tehnologijski sustav uključivanjem u sustavEuropskog instituta za tehnologiju (EIT)18,objedinjavanje administrativne strukture Nacionalnihkontaktnih točaka za okvirne programe EU zaistraživanje i tehnologijski razvitak (FP7). Sve iznijeto uzagrljaju je prevladane sterilne države izvan integralnevisokotehnološke proizvodnje društva.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) također jeosnovala Centar za europske pretpristupne projekte."Polazeći od činjenice nedovoljno iskorištenihfinancijskih sredstava, dodijeljenih RH u okviruCARDS programa koji je startao 2000 god., te slabeupućenosti javnosti u njegove mogućnosti, HUP jeodlučio osigurati sveobuhvatnu informiranost šire i užejavnosti, a posebice gospodarstvenika i poduzetnika opogodnostima financijskih instrumenata EU. "19

Za sada, jedan od njihovih projekata SMS informativka nije se proširio, a predsjednik Hrvatske Stipe Mesić naVijestima HTV-a 9.10.2006. ističe sa žaljenjem kakonije još izrađena koncepcija industrijskog razvoja.Dodali bismo - postindustrijskog.

Sve ove mjere i novac država drži u svojim rukamaizvan individualizirane integralne proizvodnje društva.Zaboravlja se da je država slab i opasan gospodar.


X

(Način raspodjele sredstava za znanstve no-istraživač -ki rad u RH. Nije primjeren vremenu u kojem živimo -10000 znanstvenika na papiru, aktivnih samo 2000).

Ukoliko se brzo ne probudimo Hrvatska je na putu dapostane područje tehnološkog kolonijalizma koji jeopasniji od jučerašnjeg prostornog teritorijalnogkolonijalizma. Konkurentnost Hrvatske privrede naljestvici je ispod Ugande - prema rezultatima Svjetskoggodišnjaka konkurentnosti za ovu godinu, koji izrađujeIn ter na tional In sti tute for Man age ment De vel op ment(IMD) iz Lausanne, a koji je predstavilo Nacionalnovijeće za konkurentnost (NVK), Hrvatska se nalazi nadnu, tj. na 59. mjestu od 61 uključene zemlje20. Unajnerazvijenijim zemljama svijeta i u Hrvatskojbankarski sustav u rukama je stranog kapitala kao uBotswani.

Zbog brzog razvoja znanosti i čestih tehnološkihsmjena suvremeno se društvo u svojoj proizvodnjiustrojava kao obrazovni znanstveni i proizvodnisustav, jer u informacijskom znan stvenom društvuučenje i stvaranje postaje novi oblik rada i načindruštvene proizvodnje.

Školski se sustav u tom društvu vremenski skraćuje,jer se obrazovanje kao osnovna djelatnost uinformacijskom znanstvenom učećem društvudoživot no produžava.

- Drugi je razlog što se u čestim tehnološkimsmjenama i u integralnoj proizvodnji društva kojadokida društvenu i tehničku podjelu rada i znanjasadržanu u tim podjelama (politehnički obrazovnisustav) školski formalni obrazovni sustav (osnovno,srednje, više i visoko obrazovanje) oslobađa posebnihuskih stručnih znanja, a dobrim dijelom i općihstručnih znanja (Bolonjska deklaracija).

- Treći je razlog što se u informacijskom znanstvenomučećem društvu mnoga znanja izvan obrazovnogsustava spontano primaju i usvajaju jer visoketehnologije sa svojim znanjima donose sa sobom novinačin života. U tom načinu života ljudska ukupnadjelatnost svodi se na trajno primanje, širenje iproizvodnju novih informacija i znanja. Sadržaj radasvodi se na stalno učenje i doživotno obrazovanje. Utim uvjetima formalni školski sustav postaje osnova iuvod pružajući prema mogućnostima pojedinca općatrajna znanja vještine, sposobnosti, stavove i navikeza doživotno obrazovanje. Ova se znanja sadrže unetrivijalnoj, kreativnoj, istraživanju orijentira nojinfor macijskoj pisme nosti izvirući iz horizonata iškolarske odterećenosti koju pružaju sistemskaznanja. Cijeli obrazovni sustav izborno ustrojen uciljevima obrazovanja preuzima funkciju osnovneškole (vladavina općih trajnijih znanja i novih ciljevaobrazovanja)

Četvrti je razlog što materijalnu proizvodnju pretežnopreuzimaju na sebe automatizirani, fleksibilni strojeviIz priloženog je vidljivo da se razvoj hrvatskog društva i dalje dominantno temelji na strategijama razvojaindustrijskog prevladanog društva i njegovih

elektromehaničkih klasičnih tehnologija u kojimadominiraju fizički manualni najamni nehumaniprocesi i nehumani operacijski način rada. Donošenjepotrebne zakonske reg u la tive za uspostavuinformacijskog društva odvija se nedostatno iliusporeno i to bez mobilizirajuće agresivne političkeakcije svih subjekata društva. (Masovni pokret uostvarenju cilja informatizacije društva). Za praćenje,razumijevanje te edukaciju upotrebe normi i preporuka odvajaju se nedostatni materijalni i kadrovski resursi.

Konzultativni odbori e-Hrvatske rezultate dajuusporeno ili nedostatno. Strategije razvitka i dalje se ne temelje na informatizaciji društva i društvu novogznanja u funkciji znanstvenog načina rada. O tomesvjedoče skupovi ekonomista u Opatiji, gospodarskoj i obrtničkoj komori kao i održana vladina konferencija"Hrvatska prema gospodarstvu znanja" nazagrebačkom Velesajmu. Oni nisu prezentirani ivođeni na temeljima sistemskog novog znanja iinformacijskog visokotehnološkog holističkogobrazovanja.

Na temeljima starog znanja nitko u svijetu ne stvaragospodarstvo znanja niti proizvodnju društva. Natemeljima i u okviru materijalne proizvodnje stvari idobara, u okviru starog mrtvog znanja akademikVladi mir Paar sa 800 suradnika vrši promjene upolititehničkom obrazovnom sustavu kojeg jevisokorazvijeni svijet davno napustio.

Razvojne strategije koje su izradili pojedinci iznanstvene ustanove, a i politika koju u tom smislu i natoj osnovi još uvijek provodimo, nisu znanstvenoutemeljene. Obzirom na vladajući novi predmet radasadržan u informaciji i znanju u uvjetima tehnološkejednakosti obrazovnih mogućnosti najveći promašaji snegativnim posljedicama predlažu se u takozvanojreformi obrazovnog sustava, u djelatnosti koja zbogautonomnog djelovanja i difuznog neograničenog isvugdje prisutnog cyber nastupanja ima presudnuulogu u razvoju društva (e-learning). Nastupaedukacijsko i inovacijsko znanstveno društvo u kojemškolsko obrazovanje postaje samo i ništa više negoosnova i uvod u cjeloživotno obrazovanje sa drukčijimnovim znanjem, sa novim ciljevima obrazovanja, sanovim drugačijim ustrojem obrazovanja i sa novimstrategijama razvoja društva koje su sadržane u razvoju obrazovanja i znanosti. (e-Learningmijenja procjenu broja polaznika smanjujućiograničenja - otvoreni obrazovni sustav)

U obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti sadržanaje osnovna djelatnost čovjeka u informacijskom znan -stvenom društvu.

Ukratko rečeno, ispunjena je u multimediji,hiper mediji, radu sa informacijama. Nova sredstva zaproizvodnju koja nastupaju (sredstvo rada – stroj općenamjene: kompjutor sa svojim softverskim alatima čijirazvoj ne prestaje - stalne verzije - i predmet radainfor macije i znanja) isključivo se sadrže i izviru izpripadajuće obrazovne i znanstvene djelatnosti. U

XI

SAD-u daleko se više sredstava troši na trajnoobrazovanje nego u školski sustav. (Nerazvijenimaostaje u najboljem slučaju "prijenos tehnologije" kojumogu naslutiti gledajući djecu nad sofisticiranim "3D"igricama...)

Postavljanje i vođenje razvitka hrvatskog društva uokviru klasičnih tehnologija rezultirati će katastrofalnimnegativnim posljedicama, koje su već sada uočljive(350.000 nezaposlenih i 1.030.000 umirovljenika). Uznanstvenim krugovima postoji mišljenje da je državasa svojim stanjem duha (mentalni sklop) postala glavniograničavajući čimbenik u izgradnji informacijskogznanstvenog društva, a ne toliko razvikana nestašicanovca. U političkim strankama vlada tehnološkanepismenost. Broj zaposlenih 1988. godine iznosio je2.032,016 radnih ljudi. Te iste godine bilo je 585.170umirovljenika. U 2001. godini imamo 1.402.102zaposlenih i 1.032.000 umirovljenika. U to vrijeme 3,47radnika uzdržavalo je jednog umirovljenika. Tehno -loška nepismenost vodećih društvenih strukturaizazvala je najveću katastrofu u povijesti hrvatskognaroda. Vlade se mijenjaju, a taj se negativni trend i dalje nastavlja.

U društvenoj proizvodnji Hrvatska je vraćena uprvobitnu akumulaciju kapitala u predindustrijskostanje društva. Postajemo proizvođači prljave industrije i smetište razvijenog svijeta. Na jednog zaposlenogdolazi jedan građanin u mirovini i nezaposlenigrađanin. U Europskoj uniji na četiri zaposlena radnikadolazi jedan umirovljenik. Strategije koje planiramo ipolitika koju prakticiramo pripadaju konzervativnomautističkom kontinuitetu svijesti industrijskog društvakoja se temelji na prevladanoj materijalnoj proizvodnjistvari i dobara i to u vremenu u kojem je izvršencivilizacijski prevrat. Narodi, a posebno mali narodi kojiproizvodnju društva ne obavljaju u okviru informacijskepismenosti i ne sudjeluju kao subjekti u globalizacijisvijeta na putu su nestanka. Prema izvješćuUNESCO-a svakih 14 dana u svijetu nestaje jedanjezik21. Hrvatski jezik nalazi se u grupi, popisu, jezikakoji nestaju. U hrvatskim poduzećima u Istri, Primorju iDalmaciji ponovo treba učiti talijanski jezik, a građaniovih prostora, ukoliko to žele mogu dobiti i talijanskodržavljanstvo. Kako prenosi tisak 30000 hrvatskihgrađana prima talijansko državljanstvo. Vrijednagospodarska poduzeća i novčarske kuće kupio je strani kapital. Rezultati ovog procesa su opasniji od prodajeJadranske obale fašističkoj Italiji za vrijeme drugogsvjetskog rata.

Visoke i nanotehnologije ustrojavaju sasvimdrukčije novo informacijsko znanstveno društvo kojese razlikuje od prethodnog industrijskog društvaklasičnih tehnologija, jer su sa novim sredstvimaproizvodnje izazvale takav epohalni tehnološkicivilizacijski prevrat koji je jedino po značaju mjerljiv s prvim oruđem kojeg je čovjek napravio isvrsishodno u radu upotrijebio u svom biološkom isocijalnom razvoju i stasanju (tool mak ing an i mal).

Novo društvo koje nastupa u svojoj strukturi serazlikuje i od građanskog kapitalističkog i odtakozvanog državnog socijalističkog birokratskog

kastinskog dogmatskog otuđenog boljševičkogdruštva i od društva socijalne države, jer su ta društvavarijante industrijskog masovnog klasnog društva koje postupno nestaje. Industrijsko kapitalističko društvo ukojem vladaju tržišni zakoni ponude i potražnje nestaje krajem 19-tog stoljeća. Zajedno sa tim načinomproizvodnje nestaje i liberalna država, čija se ulogasvodi na «čuvara poretka, a gospodarske odnoseizmeđu svojih članova prepušta regulativi tržišnogmehanizma i djelovanja ekonomskih zakona».22

Državni proračun liberalne države bio je malen.Iznosio je samo 5 do 10 posto nacionalnog dohotka. Udržavnim službama ra dio je mali broj činovnika.Takav način proizvodnje temeljen na zakonimaakumulacije kapitala doživio je krajem 19. stoljeća totalnu krizu i slom koja se očituje u krizi odnosaizmeđu buržoazija vodećih industrijskih zemalja(svjetski i drugi ratovi). Na drugoj strani kriza seispoljava u suprotnostima između rada i kapitala(socijalističke i antikolonijalne revolucije). U okviruklasičnih tehnologija industrijskog društva krizadruštva rješavala se je na tri načina u kojima državaigra glavnu ulogu. Država mjerama porezne politikeoporezujući rad i kapital postaje najveći vlasnikdruštvenog proizvoda u funkciji rješavanja društvenihsuprotnosti (socijalizacija društva u prijelaznomperiodu):

• prvi način rješavanja društvene krize pripadasocijalnoj državi u kojoj se kriza rješava u okviruprivatnog i državnog vlasništva (socijalno tržišnogospodarstvo u kojem država za različite socijalneprograme raspolaže od 25 do 50 posto nacionalnogdohotka);

• drugi način pripada totalitarnoj boljševičkoj državi i društvu u kojem se društvena kriza rješava izvanokvira postupnog zakonomjernog razvoja društva;država raspolaže sa svim sredstvima proizvodnje irezultatima proizvodnje (otuđeno masovno volun -tarističko, jednoumno, birokratsko, kastinsko,industrijsko društvo u kojem je ubijen Karl Marx injegova filozofija otuđenja);

• treći način rješavanja društvene krize pripadanacifašističkoj totalitarnoj državi u kojoj vladajurasni zakoni više i niže rase i naciji od Boga poslanvođa (führer princip, lebnsräum, übermench), kojojpo božjim i prirodnim zakonima pripada obveza idužnost da vlada inferiornim narodima u svijetu(Mein Kamph).

Pojavom visokih tehnologija i umreženog društva nastupa sasvim drugačija teledemokratska e-Gover -nment država, nastu pa postizborna i post stranačkaera države i društva. Visokotehnološka državae-Government u službi je svih građana društva. Utakvoj proizvodnji država gubi značajke državeklasnog društva. U visokotehnološkoj proizvodnjidruštva država postupno napušta položaj vladanja iprelazi u položaj upravljanja - gospodarenja ipoštivanja kućnog reda ponašanja.

Suvremena država sve je više u funkciji razvojagospodarskih ciljeva koji se temelje na znanju. Kriza je zahvatila i građansku buržujsku predstavničku


XII

zastupničku demokraciju i njen pluralistički i partijskipolitički sustav. Nastupa na znanosti i umjetnostiustrojeno društvo.

Prema istraživanjima u visokorazvijenim zemlj -ama političko okupljanje građana vrši se u rješav anjuodređenih projekata i zadataka (potreba) koji se nemogu osigurati u individualiziranom radu i proizvod -nji. Nastupa digitalna visokotehnološka znanstvenoutemeljena nepos redna tele demokracija sa plural -izmom samoup ravnih interesa.

U tome je bio veliki značaj ustavnih reformi u bivšojdržavi koji je kulminirao u konfederalnom Ustavu 1974.godine. Na temelju tog Ustava Hrvatska je konačnoizborila svoju državnu samostalnost. Federacija nijedržavni sustav iznad republika nego servis koji obavljazajedničke, konsenzusom dogovorene posloverepublika.

U proračunu teledemokratske e-Governmentdržave sredstva se smanjuju i broj službenika kojiobavljaju državne poslove. Te poslove preuzimaju nasebe i obavljaju visoke tehnologije (debirokratizacijadruštva u Kanadi). Društvena reprodukcija obavlja seteledemokratski samoupravno bez posre dovanja.Najbrojniji državni aparat imaju evropske zemlje ukojima su najviše razvijene funkcije socijalne države.

Na 100 zaposlenih u Švedskoj u državnimslužbama rade 32 činovnika, u SAD-u 14, a u Japanu6 službenika.

Glavna je poruka u ovoj studiji u prvom redunamijenjena ljudima koji postavljaju i vode razvitakhrvatskog društva, a posebno ljudima koji vodeobrazovni i znanstveni sustav, da u svom raduupražnjavaju znanstvene spoznaje visokotehnološkeproizvodnje društva. Bez izloženih spoznajanemoguće je uspješno vođenje razvitka hrvatskogdruštva, a trenutni domaći znanstveni i društveno -politički čimbenici:

• ne snalaze se u suvremenom shvaćanju što je rad danas,u uvjetima visokotehnološke i nano tehnološkeproizvodnje društva o kojoj u studiji govorimo

• ne prepoznaju pristupe i ulogu suvremenogdefiniranja rada (mjesta, vremena, načina...) i toonog koji dominantno sudjeluje u stvaranju brutodruštvenog proizvoda

• ne prepoznaju gdje se nalazi moć proizvodnjedruštva te ne prate i podstiču oblike i načinepotrebnog obrazovanja u kojem se globalnodruštvo i svojoj proizvodnji u okviru informacijskepismenosti ustrojava kao obraz ovno i znanstve -noistraživačko za sve članove društva (npr. radi silnedinamike u tom području, struktura državnihministarstava trebala bi počinjati s Ministarstvomznanosti i obrazovanja novog ustroja, iz kojeg se i ispodkojega se onda granaju druga ministarstva i djelatnostikoja su također utemeljena na znanju kao glavnompredmetu rada... Ministar znanosti i obrazovanja uvisokotehnološkoj proizvodnji društva postajenajutjecajnija i najkompe tentnija osoba. Zbogpresudne i odlučujuće uloge znanja u proizvodnji društvavijesti na televiziji i tisku iz djelatnosti obrazovanja iznanosti moraju biti prve, udarne vijesti dana. Narod je

zasićen malograđanskim igrokazima političkih stranaka injihovih lidera.)

• nisu spoznali da se putem znanja u visoko -tehnološkoj individualiziranoj proiz vodnjidruštva (fiziološka i tehno loška svojstva umnograda) bez posre dovanja odumiruće državerađaju spoznaje• iz spoznaja rađaju se ideje,

• iz ideja rađaju se inicijative,

• iz inicijativa rađa se samo ostvarenje,

• iz samo ostvarenja rađa se masovno poduzet -ništvo,

• iz poduzetništva rađa se samo zapošljavanje u obi -telj skim i drugim suvlas ničkim poduzećima male,srednje i velike privrede

• nisu spoznali da ulaganja u informacijsku(udruživu, netrivijalnu) pismenost podržanusistemskim pristupom u znanosti daju rezultate uhodu sadržan u brzom rastu BDP, za razliku odinvesticija u materijalnu proizvodnju stvari i dobara koje daju rezultate u dugom amortizacijskomvremenu

• nisu povezani s primjereno tehnološki pismenimkonzultantima pri interpretaciji poslova u vođenjudruštva i mnogih budžetskih institucija, (nepri -mjerena, pomiješana kompetentnost, nepre pozna -vanje aktualnih informacij sko-znan stvenih tren -dova koji donose sa sobom sasvim drugačijaznanja, post bioloških trendova, nerazumijevanjedemašinizacije i dematerijaliza cije proizvod nje)

• ne određuju prioritete znanstvenog i istraži vačkog rada shodno visoko tehnološkom, infor macijskom,digitaliziranom, umreženom, inte gralnom povezi -vanju znanstvenih područja i društvene odgo -vornosti - sistemska cjelovita znanost bezznanstvenih područja.

• domaći masovni pretežno jednosmjerni mediji,televizijska i novinska produkcija dominantno uslužbi nestvaralačke i to destruktivne, nagonskerazbibrige, ne omogućuju sistemski pretraživački ijavni dostup svojoj građi, ne donose osimsporadično u domove i institucije navedenespoznaje upotrebljivo i u dovoljnoj i sistematskojmjeri (pranje mozga na drugi način)

• informacijske znanosti upravo u globalnoj faziproširenja pojma podatka i njegova zapisa (uudruživi, trodjelni!) koji treba nositi značenjskuosnovu za strojno povezivanje sadržaja nisuprimjereno uvažavane. (Nepostojeća je sistemati -zacija infor macijskih radnih mjesta. Voluntarističkise upravlja komunikacijskom i mrežnom opremomu zdravstvu, školstvu, pogrešno i nekreativnozasniva outsorcing usluga i djelatnosti u kojima bise trebalo razvijati znanje institucija).

• na mrežnoj razmjeni i razvoju (usavršavanju)kôda. Tu se danas prepliću vlasnički i otvorenikoncepti, razvija se nova ekonomija dijeljenja(Sharing Econ omy), proizvod je često servis kojikoristi mrežni efekt, a mehanizmi i načini njezinadjelovanja izvan su fokusa onih koji ne razumijunovu podjelu sredstava rada, mišljenja i rada,inteligentnog programiranja i rada, jednom rječju -novu kulturu rada u svijetu kôda.

Nasuprot (skupoj) zabludi da će informatičkimumrežavanjem integracija proraditi “sama”, (nizakstupanj strojne združivosti pohranjenih sadržaja), ono

XIII

u postojećim pa i planiranim domaćim infor macijskimsustavima nije, bez puno usklađivanja, povezivo naglobalno standardan i trenutan način. Nedostatnocjelovita informacijska i komuni kacijska pismenost,najčešće priučena tek ponekoj od informacijskihvještina, s “informacijskim predstavnicima” (odvelikih korporacija na našem terenu pa do pojedinacačesto bez i jednog publiciranog rada ili djela na tutemu) nije stvorila potrebnu razinu anticipacijeinformacijskim promjenama, iako (odnedavno) jačajuisticanja potrebe kretanja ka društvu znanja (odškolstva do proizvodnje). Uljuljkani managementidržavnih institucija nisu dovoljno (brzo) obnavljalisvoja saznanja da bi pravodobno poduprli slijeđenje iprimjenu takvih promjena (informatizacije) u našemdruštvu niti su znali ustrojiti sredine-institucije koje(suradnički) uče. (U državnim institucijama šefovifinancija “upravljaju” informacijskim stručnjacima;naveliko se još uvijek diktiraju sekretaricama dopisi...)

Jedva i vrlo sporadično zaživljava tek procesnoupravljanje dokumentima podržano Web-om,ponegdje tek Web orijentirane aplikacije, tu i tamonačini odjeljivanja izgleda od sadržaja, upravljanje nanivou elektronskih zapisa većinom još čeka svojenorme (npr. u zdravstvu) još manje se prati iupotrebljava tzv. samoopisivo organiziranje podatakas razmjenom informacija a ne dokumenata, a pravilnaprimjena mrežne sigurnosti tek je pred nama.

Sile zajedničkog, umreženog načina rada uproizvodnji informacijski i po znanju složenihproizvoda nisu u nas pokrenute. A te su promjene uautomatizaciji podatkovne organizacije u intelek -tualnom radu ekvi valentne uvođenju robotizacije umaterijalnoj proiz vod nji. Osiguravaju među pred -metnu i među djelatnosnu povezivost – od obra -zovanja, znanosti, sigurnosnog povezivanja (sa svojim prednostima i poteškoćama ostvari vanja zaštiteprivatnosti), mogu donijeti enormne uštede zdravstvu,sinkroniziraju npr. različite komunalne djelatnosti,promet budućnosti te svo drugo kompleksnoedukacijsko i spoznajno povezivanje pospješenoinformacij skim auto matizmima...

• ekonomska prosudba vrijednosti aplikacija zasno -vana na predinformacijskom poimanju vlasništvadezorijentira man age ment (nije najbolje što jenajskuplje, veliko je nerazumijevanje pojmova –informacijskog - zajedničkog vlasništva, nedo -umice su u poslovanju s različitim vrstama iznačenjima licenci, veliko je nerazlikovanjeinformacijskih struka i njihovih pozicija i (nedos -tatnih) ovlasti, neprimje reno mjerenje troškova

održavanja, nevjerica pred promje njivošću ifenomenom otvorenog kôda...

Kako slijedi, ovim radom iznesene tvrdnje nastojimo potkrijepiti i to:

• Obnovivši uvid u novi predmet rada uproizvodnji društva u vremenu znanstvenerevolucije - informacije i znanje (1), želimoukazati na mogućnosti i trend individual -izacije rada (2) koja se u društvu znanjadogađa, na internacionalizaciju,globalizaciju svjetske privrede koja se većdogodila (3), na civilizacijski prevratdruštava koji se događa onim društvimakoja su razumjela organizacijske prednostikoda - sredstava za proizvodnju visokihtehnologija (4) te iz toga zaključiti i opisatiizgled sasvim drugačijeg obrazovnogsustava u visokim tehnolo gijama (5)zasnovanog na metapredmetnosti isistemskim znanjima (6) za razliku od u nasprevladavajućeg obrazovnog sustava namije -njenog prohujalom industrijskom načinu proiz -vodnje. Za prvim iznositeljem prijedloga,akademikom Adolfom Dragičevićem nasto jimo razmotriti i proučiti kako je upravo nasustavnoj znanosti (i terminologiji) zasno -van odgoj i obrazovanje (7) jedino primjerensuvremenim tehnološkim i spoznajnim moguć -nostima, kako jedino on donosi bitne uštedezdravstvu (a ne "reforme" u štednji i optere -ćivanju dadžbinama stanov ništva), školstvu,jer doprinosi cjelovitom društvu, kako tek takva organizacija umanjuje kriminalne pojave jerobrazuje za društvo primjereno vremenu ukojem mogućnosti materijalne proiz vod njezajedno s proizvodnjom hrane premašujupotrebe čovječanstva. Strateške odrednicerazvoja hrvatskog društva (8) trebale bipočivati na iznesenim osnovama društvaznanja, a svako drugo događanje kojemu jebila i jeste izložena Hrvatska vraćanje je(guranje) u načine i proizvodnju društva kojerazvijenom svijetu, na vlastitom mu području,više nije cilj. I povijesni događaji ovihprostora (9) u vrijeme kada se narodiindividualiziraju a svijet integrira i globaliziratrebali bi biti, u dobroj namjeri, shvaćeni samokao napredovanja ili smetnje napredovanja utom cilju. Nastojimo ukazati na znanje i vrsteznanja koje osiguravaju opstanak a iz sveganavedenog proizlaze (10), prikazati nekeaspekte informati zacije rada i proizvodnje uSloveniji i Mađarskoj (11), te ukazatinavođenjem javnih dokumenata kojima sezahtijeva ustroj novog infor macijskogznanstvenog društva (12) da je, kakva je i što je ta, mnogima neshvatljiva, nevidljiva, neopip -ljiva investicija, intelek tualni kapital,ekonomija znanja ali kao gospo dar stvo i načinproiz vod nje cijeloga društva (13). Slijedizaključak (14) te litera turne tiskane ihipermedijske referen cije(15)..


XIV

Znanstvena revolucija i novi pogled na razvoj društva -

strategije razvoja društva

u okružju kibernetičkog prostora i virtualne stvarnosti

U uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva bilo kakav razgovorkoji se vodi o strategijama razvoja društva isključivo se svodi bezostatka na razgovor o strategijama razvitka obrazovanja i znanosti ivice versa svaki razgovor koji se vodi o strategijama razvitka obrazo -vanja i znanosti svodi se bez al ter na tive na strategije razvitka društva,jer visoke i nanotehnologije društvenu reprodukciju u globalu idetaljima obavljaju u novim sasvim drukčijim proizvodnim snagamadruštva na resursu informacija i udruživog znanja i na informacijskom, umreženom, znanstve nom načinu rada u okviru informacijskepismenosti.

Informacije i znanje - novi predmet radau proizvodnji društva

Bu ran razvoj znanosti u drugoj polovici 20.stoljeća izazvala je pojava novih visokotehnološkihsredstava za proizvodnju koja umne i fizičkemogućnosti čovjeka dopunjaju novim do tada čovjekuneupravljivim i neostvarivim moćima. Izumom teusavrša va njem kompjutora nastupaju nova vrlosložena sredstva za proizvodnju visokih i nanotehnologija, koje sa sobom donose novi, znanstveninačin rada, kao vladajući način rada u društvenojproizvodnji.

S tim tehnologijama u koje se je uselio umni i znan -stve ni način rada čovjek

• daleko više i pouzdanije pamti (u digitalnimknjižnicama i drugim distribuiranim resursima,brzinom misli ima na raspolaganju potrebnaznanja)

• bolje misli (svoje mišljenje dopunja strojnombrzinom, neumo rivošću, preciznošću, uprav -ljivošću, stroj nim načinima zaključivanja)

• brže i obuhvatnije uči (globalni dostup ivremenski slobodni izbor trenutka pristupa dosadržaja znanja)

• brže spoznaje nepoznato (do neslućenih razmjera povećava moć svojih organa)

• učinkovitije radi i proizvodi (materijalna proiz -vod nja odvija se bez ljudi)

Izumom visokih tehnologija čovjek samog sebepretvara u gorostasa i mega čovjeka, pretvara sebe ustvaralačko i samostvaralačko biće prakse uz silnuakceleraciju znanosti, jer visoke tehno logije umnei fizičke mogućnosti čovjeka podižu na razinu svojeogromne moći.

Sa tim sredstvima proizvodnje čovjek dvamilijuna puta bolje vidi (elektronski mikroskopi,orbitalni svjetlosni, infracrveni, ra dio teleskopi), ilividi što ranije nikad nije mogao vidjeti (zračenjezvijezda koje je putovalo milijarde svjetlosnihgodina do nas, sonagrafski prikaz glasa, ultrazvuk, CT, statična i magnetska rezonancija pokreta,magnetna spek tro skopija, moleku larno osl i ka va -nje, pozit ronska emisijska tomografija i 3d kompju -torizirani vektorski prikazi), vidi "brže" - pomoćukratkih pulsova posebno konstruiranog lasera timstručnjaka na Im pe rial Collegeu u Londonu zabilježio jekretanje dijelova molekula (protona u molekulama vodika i metana) na vremenskoj skali atosekundi (milijarditi diomilijarditog dijela sekunde), što bi trebalo omogućiti boljerazumijevanje kemijskih procesa i razvoj tehnologija zaizgradnju kvantnih računala.23, atmosferom prevozisebe brzinom od preko 6 puta većom od brzinezvuka (avionima na scamjet pogon, sa mogućomgranicom takvog pogona od preko 15 brzina zvuka/maha/). Ili pamti više od svih živućih ljudi naplaneti Zemlji, ili rješava trilijune matematskihoperacija u sekundi (131.072 procesorski DOE'sIBM BlueGene/L sys tem - 280.6 TFlop/s), ilinekoliko milijardi operacija na osobnim računalimaili nudi istraživačima 18,000 GB dijeljene memorijeradeći na besplatnom softveru (Linux, Lus tre, Glo -bus) sa hijerarhijskim diskovnim prostorom od 390,000 GB i 1 Petabyte (milijun GB) automati -zirane pohrane na trake.

"Podaci odaslani kroz internetske i mobilneveze samo u 2006. godini napunili bi niz knjiga odZemlje do Sunca"24

Preko 160 km dugog optičkog vlakna njemački ijapanski znanstvenici iz Fraun hofer In sti tute forTele com mu ni ca tions i Fujitsua uspjeli su prenositipodatke brzinom od 2,56 terabita (oko 60DVD-ova) u jednoj sekundi.25

1

Ili putem spoznaja u genetici na molekularnojrazini vjerno simulira receptore sa spregnutimproteinima, te biočipovima programiranim zamolekularno dijagnostičko ciljano traženje virusa(Quicklab, Siemens otkriva ih za sat vremena,planirano za ljudsku upotrebu 2008 ili 2009 g.iranije26).

Prilagođava živu i neživu prirodu svojimpotrebama (strukturne promjene materije –slobodna neograničena razmjena materije sprirodom – genetski inženjering). U komuni kaciji između ljudi, čovjek je gotovo trenutno prisutanrječju, zvukom, slikom i videom na Zemlji i udohvatnom dijelu Svemira.

Tzv. arhitekti konvergencijske ekonomijedočekuju s posebnom pažnjom svaki novi korak urazvoju prijenosnika najrazličitijih vrsta i veličina do onih s hibridnom kombinacijom tehnologija, kako bi na nova, do sada infor macijskom tehnikom nepo -krivena mjesta, prenosili virtualno podržanustvarnost, maštu, znanje i servise. Sve u okvirunove ekonomije sadržane u znanju.

U liječenju raznih bolesti čovjek je stvorioumjetna pluća, stroj i postupak za umjetnububrežnu funkciju (dijaliza), automatske uređajekoji podržavaju, pospješuju ili zamjenjuju rad srcaza vrijeme operacije srca, nudi majkama čuvanjematičnih stanica djeteta za proizvodnju novihorgana i liječenje raznih oboljenja (genoterapija -S. Vukičević), koristi brojne nove genetskiprilagođene, kompjutorizirane, razne senzorske,kao i za prikaz, uređaje do krajnjih granicadostupne materije i njezine organizacije, zapostupke neophodne u intenzivnoj i drugojintegriranoj skrbi bolesnika.

Pred stavlje ni su za masovnu upotrebu 3dekran ski prikazi, sterilne, na ljudskoj koži ili proji -cirane tastature, razumljiviji i prozodijski uprav ljivijisintetski govor i govorni servisi...

Prema sadašnjem stanju tehnologije čovjek ćetijekom radnog vijeka doživjeti barem 7 tehnoloških smjena. Kada dijete koje se sada rađa budenavršilo 50 godina života ukupna suma znanjauvećat će se 62 puta, a 97 posto znanja u tomtrenutku biti će otkrive no poslije njegovog rođenja(UNESCO).

Često se navodi kako se od 1800. do 1900. godine u vrijeme industrijske revolucije fond znanjaudvostručio - u vremenu od 100 godina. Od 1900. do1950. godine znanstveni fond je opet udvostručen,sada u vremenu od 50 godina. Od 1950. do 1960.godine znanstveni fond ponovo je udvostručen - uvremenu od 10 godina. U današnje vrijeme fondznanja udvostručava se u vremenu od 5 godina stendencijom daljnjeg skraćenja vremena udvostru čenja iprimjene novog znanja u radu i proizvodnji. Recentnoznanje brzo zastarijeva pa se vrijednost postignute

diplome na tom znanju poslije pet godina smanjuje.Oni koji to mjere, smatraju - barem za polovinu.

Od trenutka kada informatičar završi studijnjegovo znanje na tržištu rada vrijedi samo dvije do tri godine. Osim toga, tehnologija se posvepromjeni od početka do kraja studija, zbog čegatreba povezati sveučilišne predavače iposlodavce27. Ova tvrdnja odnosi se na njihovaprimijenjena i posebna stručna znanja. Ovudvojnost pragmatični Amerikanci rješavaju u jednoj osobi koja je vlasnik poduzeća, znanstveniki predavač u obrazovnom sustavu (integralnaproizvodnja). Zbog akceleracije znanosti i brzogzastarijevanja znanja radno i ostalo vrijemepretvara se u doživotnu učenje i obrazo vanje.Sadržajima znanja i metodama rada obrazovnisustav mora biti u ciljevima obrazovanjaprilagođen društvu koje se tehnološki stalnomijenja. Vladavina općih trajnih znanja iznanstvenog načina rada.

U nas je 2005. god. prevedena knjiga "Točno upodne" tiskana 2002. u New Yorku u kojoj autor J.F. Rischard piše: "Pomislite na ljude što se bavereguliranjem telecoma koji pokušavaju reguliratiindustriju koja se mijenja svakih šest mjeseci"28

U projektu Centra Europske unije za razvitakstručnog obrazovanja (CEDEFOP-info) tvrdilo seda će 2005. god. u državama članicama 80 postoradne snage imati stručna znanja na nastavnimplanovima i programima koji će biti stariji od 10godina. S druge strane 80 posto znanja itehnologija je mlađe od 10 god. Dominirajutehnologije u sredstvima proizvod nje koje su bilenepoznate i koje se nisu mogle usvojiti u tomobrazovnom sustavu.

Svjetska su sredstva informiranja prenijelavijest da su njemački znanstvenici otkrili biočip kojiće u mnogo čemu utjecati na promjenu rada iizazvati tehnološku smjenu u zdravstvenojdjelatnosti. Osnovni zadatak biočipa sastoji se utrenutnom pružanju informacija koje se događaju u procesima mijene tvari u ljudskom tijelu.Znanstvenici iz te zemlje pronašli su neagresivan, izvan tijela, efikasniji način pretrage koji pružatotalnu informaciju rada srca (dijagnostika).

Izumljen je i ušao je u upotrebu gamaneurokirurški nož koji se (za sada) koristi uneinvazivnom radiokirurškom liječenju različitihpatoloških procesa u glavi bez otvaranja lubanje.Tretmanom gama nožem tu mor izgubi sposobnostrasta, kao da je zamrznut. Poslije tretmana, kojitraje pet sati, pacijent odlazi kući u normalni ritamživota i rada.

Oštećenu oplatu svemirskih letjelica moguzapunjavati "kraste" nastale od dviju tekućina iztankih cjevčica provučenih kroz ploče materijalakoje se u kontaktu miješanjem pretvaraju uzaštitnu smolu.

2


Skupina znanstvenika pod vodstvom HrvataNenada Bana s prestižnog Švicarskog federalnogtehnološkog instituta (ETH) u Zürichu otkrila je“arhitekturu stanične tvornice masti”, što otvara put razvoju novih lijekova protiv pretilosti i tumora.29

Pred nama je vrijeme da nam ponovno izrastuizvađeni zubi. Poslije ovih vijesti znanstvenici supronašli da se u našoj krvi nalaze proteini koji suodgovorni za razvoj zubi u embriju. Te su proteineznanstvenici nazvali BMP proteini. Pomoću tihproteina uspjeli su u 18 pasa kojima su izvadilizube, da izrastu novi zubi. Su tra će nam bitidovoljno nekoliko kapi tog proteina i imat ćemonove zube. U stomatologiji ovo otkriće izazvat ćecjelovitu tehnološku smjenu.

Razvijaju se samoreplicirajući 3D štampači(Uni ver sity of Bath, UK) koji izrađuju poboljšanekopije samih sebe. U nas se takvi ispisi koriste naStrojarskom fakultetu, a i tvrtke počinju nuditiusluge 3D "ispisa". Modificiranim štampačima, učijim su patronama za boju otopine živih stanica,inženjeri s medicinskog sveučilišta Clemson uJužnoj Karolini uspjeli su tako "ispisati" živo tkivo.30

Xerox je razvio papir čiji se sadržaj možeizbrisati a "papir" ponovo upotrijebiti. Nadostignućima znanstvenika iz Hewlett Packardovaznanstvenog laboratorija Dimitrija Strukova iKonstantina Likareva HP je proizveo čip svodovima i nanosklopkama od 17 nm - što jesmanjenje za trećinu od dosadašnjih čipova. 31

U trendu "antibranda" ili "kontralogo-a" cipele upotpunosti dizajnirane po želji kupca novost su uponudi Zagrebačke tvornice obuće.

Veliki broj znanstvenika u svijetu u mnogo čemu vide budućnost u proizvod nji društva u istraživanju matič nih stanica. Odrasle stanice imaju svojarazvojna ograničenja, a matične stanice su multipotentne u razvoju novih organa i razvoju novihproizvoda. Nedavno su znanstvenici proizveli novimjehur koji će preuzeti funkcije bolesnog mjehura,itd. Osnivaju se banke pupkovine. Na str P13128.3.2007 u 21:30 objavljeno je da je u Zavodu zakliničku transfuziologiju KBC Zagreb otvorenabanka matičnih stanica “Ana Rukavina”. Krv izpupkovine prvo će se prikupljati u Klinici za ženskebolesti i porode u Petrovoj a nakon toga slijedisuradnja sa ostalim bolnicama u Zagrebu IHrvatskoj. U banku je ulozeno 3,6 milijuna kuna, auzorci će se čuvati beskonačno.

Liječnici sugeriraju pacijentima da se štoaktivnije uključe u proces bolesti i liječenja, traže idrugo mišljenje stručnjaka i pretraže detalje osvojoj bolesti putem Interneta.

Društvena proizvodnja fizikalnih mehaničkih ielektromehaničkih sustava postupno se napušta a uproizvodnji društva nastupaju biološki sustavi.

Možda je najbolje ovu problematiku osvjetlitipoznatim vremenskim prikazom (citirano prema S.

Kukiću 32) An thony Giddnesa u kojemu on čitavudosadašnju etapu čovjekova postojanja predstavlja kao jedan dan, pa onda možemo reći da je obrada zemljenastala (tek) u 23 sata i 56 minuta, a civilizacija u 23 sata i 59 minuta i 30 sekundi. Ipak, promjene koje suse dogodile u posljednih 30 sekundi ovog čovjekovadana veće su nego sve prethodne. Izgubljeni su ulinearnom vermenu oni koji ne uviđaju i svoja društvane pripremaju za ovu eksponencijalnu realnostvremena i znanja.

Pri ovoj brzini tehnoloških mjena posebninacionalni standardi i reforme obrazovanja nisu usuglasju sa čestim tehnološkim smjenama, jer novaforma dobivena reformom obrazovanja užasno brzopreko noći zastarjeva. Visoka i nanotehnološkasredstva za proiz vodnju sa svojim ogromnimmogućnostima donose sa sobom integralnuproizvodnju društva i sasvim drugačije ciljeve isadržaje obrazovanja. U ovim okvirima situirane su istrategije razvoja društva, jer jedino informacijskiznanstveni obrazovni sustav, kao novi sveukupnicentar društvene moći osigurava brzo napuštanjedruštvene reprodukcije koja se temelji na materijalnojproizvodnji stvari i dobara. Strategije razvoja društva isve moguće forme i reforme mogu se izraziti u jednojrečenici. Narodi koji žele izgraditi bogato ihumanije informacijsko znanstveno društvomoraju usmjeriti sva moguća sredstva, resurse iukupne nacionalne potencijale da se što prijenapusti materijalna proizvodnja stvari i dobara iusmjere društvo na proizvodnju informacija iznanja u cilju slobodne neograničene razmjenematerije s prirodom.

Do naglog razvoja znanosti i neprestanogstvaranja novih informacija i znanja došlo je zbog togašto čovjek u radu sa visokim tehnologijama koristinjene navedene različite mogućnosti i univerzalnaradna svojstva, a posebno svojstvo spoznajenepoznatog. Sa visokim tehnologijama, sa njenimrazličitim mogućnostima i univerzalnim radnimsvojstvima nastupa integralna proizvodnja društva.Integralna proizvodnja društva zove se zbog toga štovisoke tehnologije sadržane u strojevima koji pamte,“misle” i rade, obavljaju skoro sve poslove koje suranije u elektromehaničkoj društvenoj i tehničkojpodjeli rada klasičnih tehnologija industrijskogdruštva obavljali ljudi i strojevi. Sredstva proizvodnjevisokih tehnologija integralno zadovo ljavaju skoro sve ljudske radne potrebe sadržane u obrazovanju(učenju poznatog), spoznaji nepoznatog,(znanstvenoistraživački rad) i u slobodnoj razmjenimaterije sa prirodom (materijalna proizvodnja stvarii dobara). Upravo zbog toga visoke tehnologije izvantradicionalnih državnih znanstvenih usta nova,proizvode preko 90 posto znanstvene informacije, jervisokotehnološko dematerijalizirano gospodarstvoprije svega postaje gospodarstvo "pozitivnogpovratnog učinka" koje sa sobom donosi masovnuproizvodnju novih spoznaja. U visoko razvijenim

3

zemljama svijeta akademska, korporacijska iznanost znanstvenih kampova nadopunjuju se uintegralnoj proizvodnji društva u osobnom idioničarskom vlasništvu. U radu sa klasičnimtehnologijama u proizvodnji materijalnih dobaračovjek je pretežno rutinskim, fizičkim radom bioprivjesak u funkciji rada stroja. U tim uvjetimafizičkog rada do izražaja dolaze ljudski mišići. Utakvom radu i proizvodnji čovjek stvara materijalnadobra za potrošnju. On u tim uvjetima mehaničkireproducira postojeće stanje društva. Materijalniproizvod izvan potrošnje u društvu ne izaziva drugeposljedice i promjene.

U klasičnim tehnologijama u proizvodnji indus -trijskog društva primarni značaj imala je energija iprirodne sirovine (predmeti rada). U visokim tehno -logijama u proizvodnji infor macijskog znanstve -nog društva, u slobodnoj razmjeni materije saprirodom, mjesto fizičkog ili repetitivnogzamornog najamnog rada, mjesto energijei prirodnih sirovina pripalo je informaciji i znanju.Na tim novim osnovama utemeljuju se strategijerazvoja i proizvodnja društva. Visoke i nano -tehnologije sa svojim svojstvima i različitimmogućnostima svojim načinom rada i proizvodnjepretvaraju globalno društvo u obrazovni i znanstvenisustav, jer u proizvodnji društva temeljni predmetrada postalo je znanje dostupno preko tehnološkejednakosti svim građanima koji su aktualnoinformacijski pismeni. U informacijskomznanstvenom društvu na socijalnom planu visoketehnologije otvorile su jednakost obrazovnihmogućnosti. U društvu u kojem je znanje temeljnobogatstvo i temeljni vladajući predmet rada prekotehnološke jednakosti pristupa znanju stvara se novahorizontalna struktura društva. U proizvodnjiklasičnih tehnologija industrijskog društva dominirarutinski mehanički rad, a u visokim inanotehnologijama informacijskog znanstvenogdruštva isključivo dominira umni ekspanzivniznanstveni način rada. S ovim radom nastupapotpuno nova civilizacija.

Do 1946. god. organizacijsko načelo rada,sredstava za proizvodnju jednostavnih i klasičnihtehnologija proizvodnje društva temeljilo se je namehaničkim i elektromehaničkim fizikalnimsustavima u kojima je čovjek sa svojim radom upodjeli rada bio izvršitelj određenih poslova iorganizator procesa proizvodnje, a te je godinepojavom prvog elektronskog ENIAC računalainformacija postaje organizator i izvršitelj u radui proizvodnji, ali bez ljudi. Informacija je načelodjelovanja i opstojnosti bioloških sustava. Izumomkompjutora i ostalih sredstava rada visokih tehnologija nastupaju nova sredstva za proizvodnju u kojima jekompjutor osnovno sredstvo rada, a u informaciji iznanju sadržan je univerzalni predmet rada.

Pojavom visokih tehnologija čovjek u slobodnoj,neograničenoj razmjeni materije s prirodom napuštapretpovijest ljudskog društva. Visoke tehnologijeizvršile su tektonski civilizacijski prevrat, a on sesastoji u tome što sredstva proizvodnje visokihtehnologija bioloških sustava proizvodnju društva više ne obavljaju u materijalnoj proizvodnji stvari i dobaranego u proizvodnji informacija i znanja.

Društvena proizvodnja pretpovijesnog, hijerar -hijski ustrojenog, agrarnog i industrijskog društvatemeljila se je na materijalnoj proizvodnji stvari idobara s pripadajućim načinom proizvodnje društva.U toj proizvodnji stvarao se bruto društveni proizvodtoga vremena. U toj proizvodnji bilo je zaposlenoradno aktivno stanovništvo.

Društvena proizvodnja umreženog, horizon -talnog, informacijskog znanstvenog društva temelji sena nematerijalnom prometu, sakupljanju i proizvodnjiinformacija i znanja kako bi se materijalnih stvarii dobara u slobodnoj razmjeni materije s prirodomproizvodilo neograničeno više, brže, učinkovitije ikvali tetnije.

U SAD-u 90 posto radno aktivnog stanovništvazaposleno je u dematerijaliziranom e-Businessgospodarstvu. SAD su najveći proizvođač materijalnih stvari i dobara za potrošnju, a samo 10 postostanovništva zaposleno je u toj proizvodnji. Slična jedistribucija zaposlenog stanovništva i u drugimvisokorazvijenim zemljama svijeta. Radni kontingentstanovništva u SAD-u koji je zaposlen u materijalnojautomatiziranoj proizvodnji stvari i dobara nositelji suvrhunskih, cjelovitih integralnih znanja i vještina u tojproizvodnji. U ovom načinu proizvodnje stvaraju senove znanstvene informacije.

Razlika između indus trijskog i infor macijskogznanstvenog društva upravo se sastoji u strukturi inačinu proizvodnje. Materijal nom proizvodu izlas kom iz proizvodnje vremenom i upotrebom smanjuje se inestaje vrijednost. Informaciji koja izlazi izistraživačke industrije raste vrijednost jer je u istovrijeme i to na različitim mjestima, za razliku odmaterijalnog proizvoda, mogu koristiti svi ljudiPlanete. Informacija što se više koristi stvara većuvrijednost i stvara nove informacije. Informaciju uinfor m acijskom znanstvenom društvu stvaraljudski mozak i znanja u njemu kao osnovnosredstvo rada. U takvom radu ne reproducira se samopostojeće nego se u proizvodnji društva stalno negirai prevladava postojeće. U industrijskom društvu uokviru društvene podjele rada sred stva znanstvenograda koristila je mala grupa ljudi (znanstvenika).Kompjutor kao osnovno sredstvo rada i ostalavisokotehnološka sredtva rada mogu koristiti svigrađani koji su informacijski pismeni. Uinformacijskoj pismenosti sadržana je znanstvenametodologija jer visoke tehnologije donose sa sobomznanstveni način rada. U ovoj tvrdnji nalazi seogromni i presudni značaj novog, sasvim drugačijeg

4


informacijskog znanstveno obrazovnog sustava, kojičovjeku u novom znanju stvara kritičnu masu zasamoostvarenje i samozapošljavanje i to bezposredništva države. Znanost je pod skutom državeizgubila trku sa integralnom proizvod njom društva u čijoj proizvodnji vlada znan stveni način rada iholistički način mišljenja.

U poduze ćima visokih tehnologija već sada 70do 80 posto poslova obavlja se u okviruznanstvenog naćina rada. Papirnata sveučilišta suizvan ove društvene zbilje. U tim okvirima i u tomnovom načinu proizvodnje društva došlo je doeksplozije znanosti ali i brzog društvenog igospodarskog razvoja. U SAD-u 80 posto BDPstvara se u dematerijaliziranom e-Businessgospodarstvu a u Europi 65 posto. Tehnološkanepismenost izazvala je i izaziva genocidne procesekoji ukoliko se ne zaustavi taj pogubni trend hrvatskinarod smještaju u prostor tehnološkog kolonijalizma.

Ta sredstva za proizvodnju integralno služe:• za učenje poznatog (e-Learning, Web-ba sed

learn ing)• za spoznaju nepoznatog (istraživanje, simula cije)• za materijalnu proizvodnju stvari i dobara

(kom pleksna fleksibilna automatizacija)

• za upravljanje znanjem (knowl edge man age -ment) i razvoj radnih organizacija koje uče

• za trenutnu, globalnu komunikaciju izmeđuljudi, između strojeva (virtualna stvarnost)

• za tehnološku jednakost obrazovnih moguć nosti (slobodan pristup do znanja kao globalnogresursa i osnovnog predmeta rada u proizvodnjiza sve članove društva, besplatni Linuxoperacijski sustavi, otvoreni kod, kreativnozajedništvo, sve nasuprot korporacijskojzatvorenosti stvaranja profita pojedincima iposebnim društvenim grupama)

• slobodan pristup do znanja kao osnovnogpredmeta rada i zajedničke svojine visoketehnologije stvaraju uvjete da se svaki čovjek uraznolikosti interesa razvija prema svojimmogućnostima

U visoko tehnološkoj integralnoj proizvodnjidruštva nestaju klasična elektrome hanička sredstvaproiz vodnje masovnog indust rijskog društva. Nestaju i postaju zastarjela znanja i saznanja na kojima se jetemeljila ta proizvodnja. Nestankom industrijskogdruštva nestaje i reproducent tog društva politehničkiobrazovni sustav sa svojim industrijskim ciljevimaobra zovanja. Postupno se napušta masovno ustrojenarazredna i predmetna nastava utemeljena premamogućnostima prosječnog učenika i stereotipne,klonirajuće, nastavne tehnologije. Nastupa izborna iindividualizirana tutorska nastava sa strojnoudruživim globalnim dostupom do svih znanja premapotrebi. HNOS daje suprotne neželjene učinke.Nestaje reducirana i parcelizirana kartezijanskaakademska znanost sa velikim brojem znanstvenihdisciplina i odgovarajuća nastava sa velikim brojem

nastavnih predmeta. Nestaje segmentiranakompetencija objektivne svarnosti. U integralnojproizvodnji društva sadržana je cjelovita znanostkoja se razvija kroz akademsku, korporacijsku iznanost sveučilišnih kampova. Integralnaproizvodnja društva razvija i donosi sa sobomprocesnu transdisciplinarnu kompetenciju. Donosi sasobom cjelovita nova sistemska znanja koja susadržana i vladaju u visokoj i nanotehnološkojproizvodnji društva. Ova znanja zbog svoje složenostipretežno pripadaju znanstvenom načinu rada jer sesistemski sadržaji prirode i društva usvajaju iliistražuju u cjelovitosti oblikujući nove metapredmeteizvedene iz takvih sadržaja.

Širenjem visokih tehnologija postupno senapušta društvena i tehnička podjela rada i velikibroj stručnih zvanja koja su nastala u toj podjeli, jervisoke tehnologije obavljaju skoro sve poslove koje su ranije u materijalnoj proizvodnji u podjeli radaobavljali ljudi i strojevi (22,028 definiranihzanimanja.) Visokotehno loška proizvodnja društvaobavlja se s nekoliko stotina zanimanja.) U visoko -tehnološkim sredstvima proizvodnje objedi njene susve ljudske ranije podijeljene djelatnosti. U integralnoj proizvodnji društva sadržaji znanja usvajaju sesustavno i cjelovito bez predmetnih podjela kojevladaju u određenoj školničkoj vizuri na predmete ipojave. Govori se i uči "meta" terminologijom klasa,objekata, svojstava, apstraktnih konstrukata nasljeđi -vanja, generiranja...

Prema sadašnjim rezultatima društvene proizvod -nje, ta sredstva za proizvodnju daju najveće rezultate uspoznaji nepoznatog (razvoj znanosti). U radu svisokim tehnologijama u kojima dominira umniznanstveni način rada, poboljšavaju se ieksponencijalno uvećavaju misaoni procesi kojigeneriraju nova znanja. Zahvaljujući takvimprocesima snaga informatičke tehnologije udvostru -čuje se svakih 18 mjeseci, a broj nanotehnološkihpatenata udvostručuje se svake dvije godine. U raduvisokih i nano tehnologija sadržan je znanstveni načinrada, a i rad sa tim tehnologijama znanstveno jeutemeljen. U radu sa visokim tehnologijamaznanstveni način rada stvara široku podlogu zaintelektualnu produkciju, odnosno za masovnuproizvodnju znanja. Zbog svoje visoke složenosti uovim i sa ovim tehnologijama može raditi samovisoko obra zovana radna snaga koja jeinformacijski pismena. Radna snaga koja stalnouči i stvara. U Južnoj Koreji 80 posto srednjoškolacanastavlja obrazovanje na trećem stupnju obrazovnogsustava. Prije 15 godina Južna je Koreja bila siromašna zemlja, a danas se nalazi u društvu visoko razvijenihzemalja.U Indiji industrija znanja odigrala je glavnuulogu u proizvodnji BDP-a koji se godišnje uvećavaod 10 do 11,1 posto. Horizontalnim širenjem visokihtehnologija i integralne proizvodnje društva, širi se iznanstveni način rada koji pruža idealne uvjete za

5

proizvodnju znanja kao novog predmeta rada (Ja pan,Koreja).

Sa širenjem informacijske pismenosti pos tup -no nastupa znanstveno društvo, koje se razlikuje od agrarne i industrijske civilizacije u svemu što je dosada bilo poznato.

Zbog toga visoke tehnologije sa sobom donose:

• potpuno novu prirodu rada (znanstveni način rada);• novi način proizvodnje (kompleksna fleksibilna

automatizacija)• novi, digitalni, način komuniciranja (trenutna pri -

sut nost čovjeka rječju, zvukom, slikom i videom naZemlji i u dohvatnom dijelu Svemira (virtualnastvarnost)

• novo poimanje podatka, poruke, reprezen tiranjaznanja te odnosa prema kôdu

• nove ciljeve i strukturu znanja (vladavina općegsistemskog transpredmetnog cjelovitog znanja ufunkciji primjene i stvaranja novog znanja)

• novu gospodarsku osnovu (znanje kao novipredmet rada i temelj društvene proizvodnje)

• novu strukturu i ustroj društva (horizontalni,umreženi, tehnološki determiniran i zakono mjeran,ustroj društva – socijalizacija društva u kojemčovjek u individualiziranim i drugim suv lasničkimpodu zećima privrede više ne radi za drugogčovjeka, nastupa vrijeme kiber komu nizma)

• novi odgovorni samosvjesni način života (slobod -na djelatna razmjena materije s prirodom u kojemdosadašnje radno vrijeme gubi značaj - pretvorbarada u slobodnu ljudsku djelatnost)

• nove odnose među ljudima (humani i ravnopravniodnosi između ljudi)

• nove odnose među narodima (solidarni odnosimeđu narodima kao uvjet opstanka) i

• nove odnose čovjeka i prirode (prijateljski odnosičovjeka i prirode - holističko ekološka paradigma).

U informacijskom znastvenom društvu protokinformacija i znanja je slobodan (licenca po kojoj jedostupan Linux operacijski sustav i srodne licence).Visoke tehnologije na iznijetoj tvrdnji stvorile suuvjete nastupanja tehnološke jednakosti iz koje serazvija jednakost obrazovnih mogućnosti. Uproizvodnji društva informacije i znanje kaoosnovni predmet rada postaju zajednička svojinasvih članova društva.

S visokim tehnologijama nastupa proizvodnja infor -macijskog znanstvenog društva koja se temelji:

1. Na informatizaciji proizvodnih snaga(fleksi bilna, strojno udruživa, kompleksna automati -zacija, umreženo svjetsko društvo, digitalna komuni -kacija, preuzimljivo znanje, informacijski znanstveniobrazovni sustav).

Informacijske tehnologije smanjuju vrijeme iprostor. Živimo u svijetu koji se smanjuje;33

Materijalnu proizvodnju stvari i dobara umjestoljudi obavljaju fleksibilni kompleksni automatiziranistrojevi i sustavi. Automatizirana proizvodnja stvarii dobara i zapošlja vanje u visokotehnološkoj proizvod -

nji više ne idu skupa. U zemljama koje nisu prešle nainformatizaciju društva javlja se tehnološka nezapos -lenost, gospodarsko i društveno nazadovanje. UHrvatskoj umjesto trajnog prevladavanja i negiranjapostojeće zbilje strategije razvoja društva zacrtavaju se i prakticiraju na reproduciranju retrogradnog, mrtvognačina proizvodnje industrijskog društva.

2. Na individualizaciji rada. Ljudskomišljenje je specifični nematerijalni znanstveni, umniproces rada koji ne trpi bilo kakvu podjelu rada koji jesvojstven fizičkom ili ponavljajućem pretežnonajamnom otuđenom načinu rada, jer je isključivovezan za ljudsku jedinku koja je nedjeljiva u svojojfizičkoj i misaonoj ukupnosti (individualizacija rada iproizvod nje – mala privreda - holistički integralninačin proizvodnje društva). Riječ individuum potječeiz latinskog jezika i doslovno znači «neštonedjeljivo»;34 Individualizacija rada i proizvodnjetehnološki je i zakonomjerno određena. U radu sakompjutorom u kojeg se je uselio umni, znanstveninačin rada može na složenim poslovima raditi samojedan čovjek i surađivati u individualno prilagođenomvremenu i načinu grupa ili cijelo umreženo društvo(Sharing Econ omy, Open Source). Informatizacijomproizvod nih snaga društva nestaje vrijeme životamaterijalne proizvodnje stvari i dobara, u društvenojproizvodnji nastupa vrijeme proizvodnje informacija iznanja.

Zbog toga visoke tehnologije uzrokuju i razvijajugospodarske i druge društvene procese koje može monazvati odmasovljavanje i to u obliku:

– deindustrijalizacije, individualizacija rada iproizvodnje, mala privreda

– decentralizacije društvenog ustroja,regionalizacija i globalizacija svjetskogdruštva koja transcendira sadašnji ustroj i podjele društva

– demonopolizacije politike i političkog od -lu čivanja,

– desocijalizacije državnog socijalizma, – desocijalizacije socijalne države i – debirokratizacije društva sadržane u

neposrednom samoupravljanju u kojojčovjek ovladava rezultatima svoga radai ukupnom društvenom proizvodnjom.

Individualizacija rada i proizvodnje porediznijetog sadržana je u činjenici što visokotehnološkasredstva proizvodnje u materijalnoj proizvodnjidruštva obav ljaju skoro sve poslove koje su do jučer sasvojim znanjima i mogućnostima u klasičnimtehnologijama preko društvene i tehničke podjele radaobavljali ljudi i strojevi. Nastupanjem visokihtehnologija nestaju znanja i stručna zvanja koja suobavljala dosadašnju proizvodnju društva.

Visoke tehnologije načinom svoje društvenereprodukcije vrše istinsku socijalizaciju globalnogsvjetskog društva. Socijalizacija globalnog svjetskogdruštva sadržana je u činjenici što visoke tehnologije

6


putem znanja svakom pojedincu pružaju mogućnostibogate, slobodne razmjene materije sa prirodom. Uskladu s tim proizvodnja informacijskog znan stvenogdruštva usmjerena je ka individualizaciji samo -ostvarivog rada i samo zapošljavanja u obiteljskim idrugim poduzećima male privrede u okviruteledemokratske samouprave (e-Govern ment) bezdržavnog poduzetništva i bez posredovanja političkihstranaka, jer informacija između sebe i pri ma te ljane zahtijeva u mreži novo ljudsko posredovanjeosim ukoliko joj se ne želi ponuditi novu vrijednosti stajalište (komentari, anotacijski suradničkiservisi tzv. čitaj-piši Web-a servisa - Web-a 2.0 teznačenjsko povezivanje podataka Web-a 3.0). Uovoj tehnološkoj datosti visoke tehnologije izvršilesu civilizacijski prevrat. Visoke tehnologije prvi putu povijesti ljudskog društva omogućile su svimgrađanima da digitalno sudjeluju bez zastupnikagrađanske demokracije u donošenju društvenihodluka. Visoke tehnologije svim građa nima pružajumogućnosti da se bave politikom (samo upravlja nje). Sa visokim tehnologijama pos tup no nestaje klasnikarakter politike utemeljen u političkim stran -kama i posred nička uloga države. U ovojtehnološkoj datosti nalazi se rodno mjesto civili -zacijskog prevrata iz indus trijskog u infor macijsko znanstveno društvo. Tko ne prati i ne sudje luje uovom prevratu nema izgleda da ga preživi.

Prema Tofflerovu mišljenju znanstvena revo -lucija donosi i socijalnu revoluciju35. "Stvarnost jetakva da je revolucija koja nam se trenutačno događaveća i od one koju je zamislio Marx".36 Ta revolucija sa sobom donosi:

znanstveni način rada i visoko tehnološkaproizvodnja društva

znanstveni način sa sobom donosi umreženuindividuali zaciju rada

individualizacija rada sa sobom donosi samo -ostvarenje i samozapošljavanje u obiteljskim idrugim suvlasničkim poduzećima privrede

znanstvena revolucija sa sobom donosi tehno -lošku jednakost obrazovnih mogućnosti ("homeschool ing")

tehnološka jednakost obrazovnih mogućnosti sasobom donosi zajedničku svojinu na predmeturada sa držanu na informacijama i znanju

zajednička svojina na informacijama i znanju udogovoru samoupravno sa drugim ljudima(e-Government - self rule) u zadovoljavanjuautentičnih ljudskih potreba čovjek vršislobodnu razmjenu materije s prirodom a sve uokviru održivog razvoja

Nastupa nova struktura društva, nastupa vrijeme kiberkomunizma u kojem vlada postmo derniholistički način mišljenja i djelovanja. Nastupakategorički imperativ postupanja, djelo vanja ivladanja pojedinca i društvenih grupa kao uvjetegzistencije (nasuprot državnom i među narodnom

terorizmu - Afganistan, Irak, Izrael, SAD itd.). U ratuu Iraku SAD su utrošile 400 milijardi dolara.

U novoj visokotehnološkoj ekonomiji razvi -jenost gospodarstva jedne zemlje mjeri se postot komzastupljenosti individualiziranih obitelj skih ipoduzeća male privrede u tom gospo darstvu.

U visokotehnološkoj proizvodnji informaci -jskog znanstvenog društva na individuali zaciji radanastupa nova, sasvim drugačija struktura društva.Poznati britanski sociolog An tony Giddens prekovlasništva određuje strukturu društva i klase u tomdruštvu. Prema njemu, u suvremenom društvupostoje tri vrste vlasništva i tri pripadajuće klase natemelju tog vlasništva. Prva je gornja klasa unestajanju - a to su vlasnici materijalnih sredstava zaproizvodnju. Druga je srednja klasa u nastajanju -vlasnici i nositelji znanja i tehnoloških umijeća.Treća je klasa fizičkih radnika, također u nestajanju,klasa onih koji ne posjeduju niti sredstva zaproizvodnju, a niti znanja za takovu proizvodnju. Taklasa je vlasnik manualne, pretežno fizičke radnesnage iz kojih se regrutira armija tehnološkinezaposlenih građana (npr. SR Njemačka). Dolazaksrednje klase najavio je Max Weber u svojoj"poslovnoj klasi", a John Kennet Gallbraith u svojoj"tehnostrukturi". U znanstvenom kiberkomunistič -kom društvu nestaje klasna struktura društva, jer susvi građani u integralnoj proizvodnji društva nositelji i vlasnici temeljnog predmeta rada sadržanog uznanju. (Tehnološka jednakost - besplatni Linuxsustav.)

Socijalizacija globalnog svjetskog društva temelji se:

– na obiteljskim poduzećima masovne maleprivrede

– na suvlasničkim poduzećima male i srednjeprivrede

– na vlasništvu zaposlenih radnika u podu -zećima velikih sustava (novo dioni čarskovlasništvo - prema ESOP - Em ployee StockOwn er ship Plan zakonima u SAD-u)

– u visokotehnološkoj društvenoj proizvodnjisvi građani postaju vlasnici sredstava zaproizvodnju

– u visokotehnološkoj proizvodnji prvi put upovijesti društva stvoreni su uvjeti da čovjekradi za sebe, a ne za drugog čovjeka

U ovim oblicima vlasništva građani se spajaju sasredstvima proizvodnje i rezultatima proizvodnje (selfgov ern ment). Ovaj oblik svojine najviše je razvijen uanglosaksonskim zemljama (SAD, Velika Britanija).Ovaj oblik svojine i način proizvodnje svojstven jeviso ko tehnološkoj proizvodnji društva. U visoko -razvijenim zemljama svijeta BDP pretežno seproizvodi u poduzećima male privrede. U timpoduzećima zaposleno je radnoaktivno stanovništvo.U tim zemljama glavna uloga u izvozu pripada timpodu zećima. Društvena proizvodnja u svijetu i

7

tranzicija iz industrijskog u informacijsko znanstve nodruštvo obavlja se na tri načina vlasništva i to:

– prvi način vlasništva i proizvodnje postup nopripada svim građanima društva (ovaj načindruštvene proizvodnje koji je svojstvenvisokim tehnologijama ne slu čajno najvišese razvija u anglo saksonskim zemljama);ovaj način vlasništva potrebno je razvijati u globalnom svjetskom društvu a ne uposebnom opasnom interesu spo -menutih zemalja (ako se ne razvijadruštvo u cjelini stvaraju se uvjetiindividualnog i grupnog izopćenja izglobalne društvene zajednice, otvara seprostor nastupanju među narodnog idržavnog terorizma)

– drugi prevladani otuđeni način proizvodnjedruštva svojstven je državnom i bankarskomvlas ništvu (ovaj način društene proizvodnje Ivlasništva najviše se prakticira u Austriji,Njemačkoj i Izraelu te u mnogim europskimzemljama u kojima su razvijene funkcijesocijalne države)

– treći prevladani način društvene proizvod njei vlasništva pripada uskom broju vlasnikasredstava za proizvodnju (ovaj način vlas -ništva i proizvodnje prakticira se u latino -ričkim zemljama - Meksiko, Čile itd.

– Na inzistiranje diplomatskih i mirovnihzapadnih prosrednika u procesimaosamostaljenja države Hrvatska je preuzelaretrogradni čileanski model u kojem 200pučističkih generalskih obitelji poslijeubojstva predsjednika Aliendea postajevlasnicima glavnih sred sta va za proizvodnju.

Kada su zapadne zemlje 1991. god. diktirale da se u roku tri mjeseca dogovorno razriješi jugoslavenskakriza, u isto to vrijeme S. Miloševiću je rečeno da imadovoljno vremena za pacifikaciju Hrvatske. Pošto tajprojekt nije uspio diplomatski i mirovni posrednici sasvojim agentima bili su aktivni sudionici u stvaranjuvelikosrpskog projekta koji se je sastojao:

– u srpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku

– u privatizaciji koja nije sukladna visoko -tehnološkoj proizvodnji društva i kojauništava biološku supstancu hrvatskognaroda (čilenski model)

– u reafirmaciji nacifašističke, četničke iustaške politike

– u negiranju NOB-a, socijalističke revolucijeKPJ (KPH) i maršala Jugoslavije JosipaBroza Tita, najvećeg državnika 20. st.

– u sukobima sa Muslimanima u Bosni i Herce -govini (druga linija zapovijedanja) u režijizapadnih agenata vrši se pretvaranje srpskeagresije u građanski rat i prikazuju se Hrvatikao genocidan narod

– u pogrešnim mjerama razvoja obrazovnog iznanstvenog sustava - obrazovni sustavtrebao bi se promijeniti iz sustava vođenogponudom ("sup ply driven") u sustav vođenpotražnjom ("de mand driven")37

– u razvoju društva koje se ne temelji navisokim tehnologijama (nasuprot kojih nam idanas pojedini "uspješni" doktoranti"manage menta" trasiraju tek "položajnuprednost" turističke i poljo privredne zemljekoju su, tako "in stant" obrazovani samo u

stanju uočiti (s usputnom "nužnošću"rasprodaje tla pod nogama)

– u zabrani uvoza oružja republikama bivšeJugoslavije (oružje sa kojim je raspolagalatzv. JNA u funkciji je realiziranja velikosrpskepolitike)

– na ekskluzivizmu i društvenoj zatvorenostivjerskih zajednica (u ime svemogućnosti inadnaravne neprikosnovenosti svojihbogova pojedinci vjerskih zajednica ponovozagovaraju pogubni vjerski fanatizam idruštvenu nesnošljivost, tako se u islamskojvjerskoj zajednici otvara prostor zanastupanje džihada, u pravoslavnojsvetosavskoj vjerskoj zajednici nastupaantisrpsko četništvo a u katoličkoj crkvipojedinci ponovo oživljavaju antihrvatskiklerofašizam, i to u svijetu koji je krenuo upravcu pluralizma i snšljivosti bez obzira nanacionalne, rasne, vjerske i bilo koje drugepripadnosti. Istu takvu tragičnu politikudruštvenog kaosa proživljava arapski narodIraka (sukob Sunita i Šiita).

Cilj je bio da se onemogući stvaranje hrvatskedržave i da se srpska agresija pretvori u građanski ratna Balkanu, a Hrvati prikažu kao genocidan narod. Cilj je bio da se domovinski rat prikaže kao zločinačkigenocidni pothvat. Gen eral hrvatske obrane AnteGotovina izjednačen je sa ljudima agresorske stranekao što su Ratko Mladić i Radovan Karadžić. ProtivVeljka Kadijevića i Blagoje Hadžića i ostalebulumente generala koji su uništavali Vukovar,Dubrovnik i ostala hrvatska naselja ubijajući iprotjerujući nesrpsko stanovništvo Sud u Hagu nepodiže optužnice. Autori ovog teksta osuđuju ubijanjai naručeno uništavanje imovine srpskog naroda uHrvatskoj koju je sprovodila druga linijazapovijedanja. Ta politika izazvala je političke igospodarske poteškoće. Cilj je bio da se poslijeVukovara i neviđene odlučnosti hrvatskog naroda upovijesti ratovanja Hrvatskom narodu oteža stvaranjedržave i mogući razvoj društva. U Bosni i Hercegovini, koja je i suverena država hrvatskog naroda, polovicatog stanovništva je protjerano sa malim izgledima dase vrate u rodni kraj.

Cilj je bio uspostava stanja društvenog nereda ikaosa u kojem režiseri tih procesa postaju gospodariresursa određenog prostora. Sve mjere i radnje koje subile prakticirane na ovim prostorima imale sukontrarevolucijske civilizacijske značajke.

Skup navedenih negativnih utjecaja rezultirao jekatastrofalnim posljedicama za ukupni razvojHrvatske. Poslije skoro 15 godina ostvaren je BDP skraja osamdesetih godina prošlog stoljeća. Dok sudruge tranzicijske zemlje u svom razvoju napredovale, Hrvatska je nazadovala. I taj ostvareni BDP ne temeljise na visokotehnološkoj proizvodnji društva. UHrvatskoj se prodaju proizvodi visoko razvijenihzemalja svijeta. U velikim trgovinama malo jehrvatskih proizvoda. Na uvozu koji je dva puta veći odizvoza stvara se BDP. Obveza prema inozemstvuobavlja se prodajom narodne imovine inozemnimtvrtkama, prihodima od turizma, mirovinama stečenim

8


u inozemstvu, doznakama radnika koji rade u stranimzemljama. U servisiranju obveza prema inozemstvunajviše sudjeluje novo zaduživanje u inozemstvu.(Ovdje još nisu uzeta u obzir premještanja novaca izHrvatske koja su statistički izgledala kao "ulaganja" uneatraktivne države a koja se sudski istražuju. Njihovase visina procjenjuje na polovicu duga Hrvatske prema inozemstvu koji iznosi preko 30 milijardi dolara.Inozemni dug 1993. godine iznosio je samo 2,6milijardi dolara. Američki nobelovci zabrinuti zaprodor japanskog kapitala i kapitala drugih zemalja uSAD 1991. god. poručili su svojoj Vladi: "Kadastrancima prodajete dijelove industrije onda ste prodali dio tijela, ali kada prodajete banke onda prodajete idušu i tijelo."38 Vlasnici bankarskog sustava uHrvatskoj su talijanske i austrijske banke. Mnogismatraju da ova katastrofa spada u najveći poremećaj u razvoju hrvatskog društva od 1102. godine, kada jehrvatski narod izgubio svoju državnu samostalnost(Pacta conventa). Hrvatska se pretvara u prostortotalne vladavine pogubnog tehnološkogkolonijalizma.

3. Na internacionalizaciji (globali zaciji)svjet ske privrede

Na početku dvadesetog stoljeća sustavomtržišta bilo je pokriveno oko 10 ili 15 posto svjetskepopulacije. Tijekom sedam desetih godina taj seudio popeo na približno 40 posto. Danas senalazimo na 90 posto.39

Suvremene nacionalne privrede izvozom rade zadruge a svoje potrebe zadovoljavaju uvozom iz drugihzemalja.

Jedan dan vanjske trgovine u 2000-toj godinijednak je čitavoj vanjskoj trgovini u 1979-toj go d ni40.

Novac i znanje putuju svijetom. Visoke tehno -logije svijet su integrirale (WWW - World Wide Web)a ljudi i narodi u tom svijetu se indi vidualiziraju.(Poslije drugog svjetskog rata u svijetu je bilo skoročetiri puta manje samostalnih država.)

Visoke tehnologije stvorile su globalno svjetskogospodarstvo. Vrši se internacionalizacija svjetskeprivrede. Nositelji tog procesa su globalne svjetskekorporacije poznate još pod imenom multinacionalneili transnacionalne kompanije. Gospodarstvo u svijetugubi svoja nacionalna, državna, regionalnai kontinentalna obilježja. Visoke tehnologije ogrom -

nom snagom svoje moći prevladavaju sve eko nomskesubjekte pojedinih zemalja. Na temelju proizvodnjeznanja globalne transnacionalne kompa nije stvorile sujedinstveno svjetsko gospodarstvo. Multinacionalnekomapnije osnivaju svoje podružnice diljem svijeta.Na taj način uvećavaju neto prihod koji se ponovousmjerava na proizvodnju novih znanja. Multinacio -nalne kompanije pridonose razvoju nacio nalnoggospo darstva (razvoj tehnologije, zapoš ljavanjestanov ništva, ušteda prometnih izdataka, itd.) djelujući pogubno na zatvorene nacionalne privrede. Narodikoji u tim procesima sudjeluju kao subjekti razvoja ane objekti i prostor djelovanja globalnih svjetskihkompanija osiguravaju budućnost opstanka. (Skok uinformacijsku pismenost - a to nije ona uredskoga tipa,ECDL, za koju se u nas upravo dijele plakete inagrade...) Pojedine globalne transnacionalnekompanije imaju veći BDP od većine zemalja usvijetu. U globalno doba i nacionalna suverenost nemože se ostvariti u nacionalnim okvirima.

Evo jednog primjera kako je nastala i kakodjeluje jedna globalna transnacionalna kompanija.Novartis, ime derivirano od latinskog no vae artes(nova znanja), švicarska farmaceutska trans -nacionalna kompanija nastala 7. ožujka 1996. do tada u povijesti najvećim spajanjem kompanijaCiba - Geigy i Sandoza (Ciba je osnovana oko1860. Geigu osnovan polovinom 18. stoljećai Sandoza je osnovana 1886. sa sjedištem uBaselu). Od svog osnutka Novartis spada unajbrže rastuće farmaceutske tvrtke u svijetu. U2003. god. prodaja je porasla za 19 posto i iznosilaje 24,9 milijardi USA dolara. Novartis kompanijazapošljava 78.500 ljudi i posluje u preko 140zemalja svijeta, a svoje proizvode i usluge nudekroz farmaceutski odjel (Novartis Pharamaceutics) i odjel zdravstvene potrošnje (Novartis Con sumerHealth). S ulaganjem od oko 3,5 milijardi USAdolara u istraživanje i razvoj proizvoda za zaštitui poboljšanje zdravlja i življenja Novartis se smatravodećom u svijetu na tom području. U razdoblju od2000. do 2003. god. lansirano je 11 novih lijekova.Reklo bi se da ova kompanija nije slučajno izabrala svoj naziv “Nova znanja”.

Usporedbe radi BDP Hrvatske iznosi oko 25milijardi USA dolara.

Transnacionacionalni elektronski gigant Philipsu 2005. god. ostvario je vrijednost proizvodnje uiznosu 30,39 milijardi eura, a čista dobit iznosi 2,83milijarde.

9

Civilizacijski prevrat društava koja surazumjela organizacijske prednosti kôda

Sredstva za proizvodnju visokih tehnologijauzrokovala su i izazvala civilizacijski prevrat. Tajmaterijalni prevrat očitovao se u činjenici što sestrategije razvoja i proizvodnje društva više nisutemeljile na sredstvima proizvodnje klasičnihtehnologija, makrofizike i makrofizikalnih sustavaindustrijskog društva, na elektromehaničkom uvidu umateriju i makromaterijalnoj proiz vod nji stvari idobara. Strategije razvoja druš tva temelje se navisokotehnološkim sredstvima proizvodnje na novomuniverzalnom sredstvu rada (”računalu”, koje nijesamo računaljka što posuđenica kao da obuhvatnijeodriče pa dalje koristimo naš uobičajeniji naziv -kompjutor) i na novom, nematerijalnom(materijalnom koliko je masa neutrina, valna duljina svjetlosti, elektronski prenošenom) predmetu radakoji je sadržan u informaciji i znanju.

Ovdje je vrlo važno istaknuti da kompjutor nijesamo radno proizvodno sredstvo. Kompjutor radisamostalno, ali upravlja umjesto ljudi radom drugihproizvodnih sredstava. Najveće značenje kompjutorasastoji se u tome što radi, ako mu čovjek nije pukiposlužitelj, "korisnik" ili "user", štoviše, "luser" ili"gubitnik", u okviru i na principima znanstvenemetodologije. Pored drugih funkcija prije svegakompjutor je istraživačko sredstvo rada.

Putem tih svojstava danas se u svijetu ukompjutoriziranoj privredi stvara preko 90 postoznanstvene informacije izvan državnih sveučilišta injegovih instituta (integralna proizvodnja). Putemznanja čovjek vrši strukturne promjene u organskoj ianorganskoj prirodi (materiji). Na tim strukturnimpromjenama proizvodi se veliki broj kompozitnih,egzotičnih i ostalih sintetičkih materijala (desetmilijuna novih predmeta rada) koji ranije nisupostojali. Proizvodnja društva više ne bi trebalazavisiti od tradicionalno limitiranih prirodnih sirovina. Proizvod nja društva sadržana je u proizvodnjinovog predmeta rada, na proizvodnji informacija iznanja. Novo osnovno sredstvo rada postao jekompjutor u kojeg se uselio moćni umni zanstveninačin rada. Sa visokim tehnologijama nastupaju noveproizvodne snage društva koje se temelje na demašini -zaciji, dematerijalizaciji i postbiološkoj proizvod -nji društva.

Evo što o premještanju društvene moći sproizvodnje materijalnih dobara iz prirodnihsirovina na proizvodnju informacija i znanja kojeproizvode nova materijalna dobra, piše u svojojknjizi “Glavom o glavu” američki znanstvenikLester Thurow:

Za sve praktične svrhe prirodni resursi ispali suiz jednadžbe konkurentnosti. To što ih netko ima ne

znači da će postati bogat. To što ih nema nijezapreka da postane bogat. Ja pan ih nema i bogatje. Ar gen tina ih ima i nije bogata.41

Na istom tragu razmišljanja prema Alvinu Toffleru proizvodnja društva "Temelji se na idejama,informaciji, slikama, simbolima, riječju na svemuonom što zovemo kulturom i znanjem i što čini samu osnovu razvoja... Ta suvremena revolucija mijenjanačin proizvodnje bogatstva".42

Znanje koje se uselilo u visoke tehnologije postaloje odlučujućim čimbenikom gospo darskog razvoja.

U visokotehnološkim proizvodima zane -marivo malo u troškovima proizvodnjesudjeluju energija, materijali i radna snaga. Uproizvod nji čipova 98 posto sudjeluje zna nje a 2 posto otpada na druge troškove.43

Slični su troškovi proizvodnje i u ostalim visoko -tehnološkim proizvodima. Jedan japanski amaterskifotoaparat tvrtke Olym pus, Canon, Nikon, Sony iliKonica košta u prosjeku 500 dolara. Materijalnasupstanca u tim aparatima je bezvrijedna i teška jenekoliko grama. Materijalna supstanca tih fotoaparatau kojoj je pohranjeno znanje, također je proizvodznanja (sinte tički materijali). Vrijednost tihfotoaparata sadržana je u znanju. Znanje postaje novipredmet rada. Jedan takav aparat vrijedi tri tonepšenice. V. Srića danas bi preračunao kako MS Of fice2003 i Win dows XP koštaju predinstalirani 1800 kunau Hrvatskoj, a medij za njihov prijenos, 2 CD-ROM-akoštaju 2 kune te samo još četiri kune papirnopakiranje. 1794 kn otpada na softver odnosno znanje. (Nizozemska je drugi poslije SAD-a izvoznikpoljoprivrednih proizvoda u svijetu).

Zemlja koja ima dva puta manje i to slabijihpoljoprivrednih površina (polderi) i 4 puta višestanovnika od Hrvatske, u stvaranju BDPpoljoprivreda sudjeluje s 5, a industrija 26 postovrijednosti. (1995.) Vrijednost materijalneproizvodnje u BDP u Nizozemskoj danas je znatnomanja.

U agrarnom društvu BDP stvarala je poljo -privreda (jednostavne tehnologije), u industrijskomdru štvu industrija (klasične tehnologije), a u infor -macijskom znanstvenom društvu BDP stvara se uobrazovnoj i znanstvenoj industriji - stvara se uproizvodnji znanja (visoke tehnologije).

Primjera radi ističemo da se je u visoko razvijenimzemljama svijeta poljoprivredna proizvodnjazahvaljujući znanju povećala pet puta, a vrijednost teproizvodnje u BDP stalno pada i zanemarivo je mala (5posto). Isti se trend javlja u industrijskoj proizvodnjimaterijalnih stvari i dobara, a mi strategije razvojapogrešno planiramo na toj proizvodnji.

Modernija Hrvatska proizvodnja imala je samo dvatakva proizvoda: Plivin Sumamed i Podravkinu Vegetu.

10


U vrijednosti ranijih proizvoda bilo je malo znanja, apuno materijalnih sastojaka. U vrijednosti novihproizvoda puno je znanja, malo je materijalnihsastojaka (prevrat).

Iz dana u dan cijena materijalnih proizvoda pada a cijena znanja raste. Sve više razvijene zemlje jeftinouvoze proizvođače znanja (brain drain) a izvozeznanje i proizvode znanja kao skupi proizvod. Na tragu izloženog evo što o značaju informacija i znanja JohnNaisbitt piše u svojim “Megatrendovima”:

Novi izvor moći nije novac u rukama nekoli cine,nego informacije u rukama većine44

Ja pan je od Evrope preuzeo svu proizvodnju počemu je ona bila poznata. Europa se drži većinomsvojih klasičnih tehnologija, elektromehaničkihsredsta va za proizvodnju, materijalne proizvodnjestvari i dobara te svog prevladanog industrijskogusmjerenog politehničkog obrazovnog sustava.Zbog toga je Europa postala kontinent u razvoju.Zadnjih 25 godina Europa je u visokoteh -nološkoj proizvodnji društva otvorila samo 4milijuna radnih mjesta. Amerika u istojproizvodnji otvorila je 57 milijuna. Visoketehnologije otvaraju više novih radnih mjesta odnapuštenih starih radnih mjesta klasičnihtehnologija. U to se dakako ubrajaju svesofisticirane visokom tehnologijom podržaneusluge (koje dakako koristi i suvremena medicina) i svi oni prihodi koje danas donosi tzv. kulturna(multimedijska, hipermedijska) "industrija".

U deviznim rezervama Ja pan raspolaže sa 700, aKina sa 609,9 milijardi američkih dolara. Kina je u2004. godini svoj BDP povećala za 9,6%. Svjetskasredstva informiranja prenijela su vijest (travanj2006.) da je Kina sa 804 milijarde dolara postala prvazemlja svijeta u zalihama deviznih rezervi, a da je u2006-oj imala rast BDP-a od 10,7 posto.

Bogate su one zemlje u svijetu koje su svojuproizvodnju društva usmjerile na proizvodnju znanja.U visokorazvijenim zemljama svijeta BDP stvara se uproizvodnji znanja u obrazovnoj i znanstve -noistraživačkoj industriji, stvara se u informacijskojpismenosti stanovništva. U nastavnom planu osnovneškole informatika nije zastupljena a rad sakompjutorom smješta se u sadržaj klasične (uredske)pismenosti.

Ja pan je 1995 g. u propulzivnim gospodarskimgranama prijavio 72.238 patenata, a SAD i SRNjemačka prijavile su zajedno 22.448 patenata45.

Pet godina poslije, 2001. navodimo pet vodećihzemalja u proizvodnji znanja (patenti) na milijunstanovnika: Ja pan godišnje proizvede 994, JužnaKoreja 779, SAD 289, Švedska 271 i Njemačka235 patenata.46 Zahvaljujući obrazovnomsustavu Ja pan i Južna Koreja dva puta više

proizvedu patenata (1773) od navedenihvodećih zemalja Zapadnog svijeta (795). Ja -pan i Južna Koreja masovno proizvodeznanja i materijalna dobra jer u tim zemljamavlada integralna proizvodnja društva.

Visokotehnološka proizvodnja društva stoji uuzajamnom odnosu sa znanstvenom produkci jom i saproizvdnjom BDP-a.

Prema statističkim podacima UN Ja pan je 1949. god. po stanovniku imao 100 dolara. Jugoslavija utoj istoj godini imala je 145 dolara, Austrija 216,Grčka 128, Italija 235 dolara47.

Kada je Yonia Masuda 1971. god. prezentiraojapanski “Plan za informacijsko društvo: nacionalniciljevi do 2000. god.” pretvorio je u kratkom rokusvoju zemlju u prvu tehnološku i gospodarsku zemljusvijeta.

Proizvodnja agrarnog društva trajala je 10.000godina, industrijskog društva 200 godina, a temeljiinformacijskog znanstvenog bogatog društva mogu seizgraditi u vrmenu od 8 do 10 godina (Koreja, Irska,Kina itd.).

Grad Bangalore u Indiji prije 10 godina počeo jeproizvoditi softverske proizvode, a danas godišnjeizvozi u druge zemlje svijeta softverskih sadržaja 8milijardi dolara. U tom je gradu u veljači 2007.održana Internacionalna konferencija o SemantičkomWeb-u i digitalnim knjižnicama.48

Hrvatska još uvijek ima uvjete krenuti tim putem.

Svjetska banka o gospodarstvu u svijetu za 2003.god. iskazivala je slijedeće podatke:

“Najveće gospodarstvo i dalje je američko sukupnom vrijednošću roba i usluga od gotovo 10,9bilijuna dolara, SAD predstavlja 30 posto svjetskog gospodarstva... Drugo mjesto na ljestvici držigospodarstvo Japana, vrijedno više od 4,3 bilijunadolara, ili oko 12 posto svjetskog BDP-a. ZaSAD-om i Japanom slijedi Njemačka sa BDP-omvrijednim 2,4 bilijuna dolara što je oko 7 postosvjetskog gospodarstva, pa Velika Britanija, čijiBDP iznosi 1,8 bilijuna dolara te Italija čiji BDPdoseže gotovo 1,5 bilijun dolara.Sedmo mjesto drži najmnogoljudnija zemlja nasvijetu - Kina, s BDP-om vrijednim 1,4 bilijunadolara. Najveća zemlja svijeta - Rusija, po veličinigospodarstva nalazi se tek na 16. mjestu, štoviše s BDP-om nešto većim od 433 milijarde dolara, 150milijunska Rusija je u gospodarskom smislu manjaod 15 milijunske Nizozemske, čiji je BDP premapodacima Svjetske banke, 2003. dosezao 512milijardi dolara.”49

U gospodarstvu Japana nije uzeta proizvodnja iostale gospodarske aktivnosti koje se nalaze u drugimzemljama svijeta.

11

Skoro 10 puta BDP Japana veći je od ruskogproizvoda.

Vrijednost BDP Japana dva puta je veći od BDPSR Njemačke i Velike Britanije zajedno. Njemačka jedugo bila zadovoljno uspavana svojim gospodarskimčudom kojega je postigla u okviru klasičnihtehnologija industrijskog društva. U toj činjenicinalazi se izvor krize njemačkog društva (preko 5milijuna radno sposobnih građana je nezaposleno).Visoki BDP u Nizozemskoj isključivo je posljedicavezana uz obrazovni sustav koji je opremljen visokimtehnologijama i učenju novih znanja u njima.Nizozemska je jedina zemlja u Europi čije vladestrategije razvoja zemlje zadnjih 25 godina temelje nainformatizaciji društva.

U visokorazvijenim zemljama svijeta preko 90% znanstvene informacije stvara se u integralnojproizvodnji društva izvan sterilnog, “elitnog”,zatvorenog državnog sveučilišta. U pret povijestiljudskog društva (agrarno i indus trijsko društvo)proizvodnja se je temeljila na materijalnompredmetu rada, proizvodnji stvari i dobara, a uinformacijskom znan stvenom društvu proizvod njase temelji na nema terijalnom predmetu rada, naširenju, primjeni i proizvodnji relevantnih informa -cija i znanja. Promjena predmeta rada u proizvod -nji izazvala je ogromne promjene u društvu. Uzadnje vrijeme tu politiku slijedi Finska, Irska, Por -tu gal i Slovenija.

Hrvatska se često i zamarajuće bavi sama sa sobomi sa svojom patološkom prošlošću koju je pametnii kulturni svijet definirao i odbacio kao civilizacijskiotpad (boljševički unitarni komunizam i nacifašističkoustaštvo). Hrvatska se uključuje i među one zemlje koja u određenom iako malom dijelu omladine neće zaziratiniti od nacifašističkih programskih poruka, naravo opetu jednom dijelu njihovu stilistiku valja višeznačno iupravo komplementarno, a nikako doslovno tumačiti.

Pored promjene predmeta i sredstva rada,visokotehnološka proizvodnja donosi sa sobom idrugačiji način proizvodnje društva i drugačije odnoseu tom društvo. Proizvodnja društva se obavlja uobitelj skim i drugim poduzećima male, sve višeindividuali zirane privrede. Nastupa nova horizontalnastruktura društva. U tim uvjetima čovjek ne možesam sebe iskorištavati jer ne radi za drugogčovjeka. Visoke tehnologije u infor macijskomznanstvenom društvu postupno dokidaju fizički i svaki zatupljujući rad radi kojih je uspostavljan najamniradni odnos i klasnu struktura društva.

“Tehnologija je temeljna dimenzija društvenihpromjena”50, tvrdi u “Hakerskoj etici” PekkaHimanen.

Visoke tehnologije promjenile su strukturu ipojam bogatstva.

Najbogatija tvrtka u svijetu “Microsoft” (pro -izvodnja programske podrške) posjedujetržišnu vrijed nost u iznosu od 401,6 milijardidolara. Od toga materijalna vrijednostimovine iznosi samo 1,6 milijardi dolara.

U društvenoj proizvodnji virtualni (prividni)svijet pobjeđuje materijalni. U tom svijetu stvaraju se tri četvrtine bruto društvenog proizvoda.Najbogatiji ljudi u svijetu nisu više proizvođačimaterijalnih stvari i dobara. Njihova mjesta preuzeli su proizvođači informacija i znanja. Brzi gospodarski isvaki drugi razvoj proizvodnje društva u Irskoj,Finskoj, Portugalu i u novije vrijeme u Slovenijiisključivo je vezan samo za novi informacijski znan -stveni obrazovni sustav (prijelaz sa fizičkog namisaoni, umni, znanstveni način rada sadržan uinformacijskoj pismenosti), prijelaz iz zemaljskogmaterijalnog prostora u kibernetički proizvodanprostor i virtualnu stvarnost.

Naravno, danas i uz Joichi Ita51 moramo utvrditikako su i u toj digitalnoj stvarnosti trendovi periodično morali pokazivati da nije čovjekov cilj konzumacijadigitalnih sadržaja koje bi korporacije postavivši seizmeđu, za profit nudile nego ipak i uvijekkomunikacija jednog čovjeka s drugim...

Informacijski znanstveni obrazovni sustav pružaznanja pomoću kojih čovjek vrši djelatnosamoostvarenje i samozapošljavanje. Zapošljavanjestanovništva i rast BDP-a sadržan je i izvire iz togobrazovnog sustava (informacijska pismenost).Proizvodnja suvremenog društva u globalu više se neobavlja u materijalnoj proivodnji stvari i dobara.

U svojoj proizvodnji društva Hrvatska ne ide tim putem.

Prije 30 godina, kada Ja pan i ostali pametni svijet,napušta klasične tehnologije i materijalnu proizvodnjustvari i dobara industrijskog društva bivša država iHrvatska u njoj bila je najveće gradilište klasičneindustrije u Europi.

Gradili smo svijet koji je već tada bio mrtav. (O timpromjenama u načinu proizvodnje svjetsku jejavnost upoznao Dan iel Bell davne 1952. godine.Tada je u SAD preko 50 posto radnika bijelihovratnika radilo već izvan materijalne proizvodnjestvari i dobara plavih ovratnika.) U nas je vršenapogubna reforma obrazovanja u kojoj je 70 postopopulacije moralo u obrazovnom sustavu upisatistručna zvanja u materijalnoj proizvodnji koja jeizgubila primat u stvaranju bruto društvenogproizvoda i zaposlenost stanovništva u tojproizvodnji. U to isto vrijeme u SAD-u i ostalimvisokorazvijenim zemljama preko 70 posto radnoaktivnog stanovništva bilo je zaposleno udematerijaliziranom e-Business gospodarstvu,pretežno u poduzećiam male privrede. U to istovrijeme svijetom kruži bauk bijelih ovratnika ivisokih tehnologija: Bella, Fourastiea, Kahna,

12


Longrana, Dragičevića, Evansa, Cipre, Tofflera,Druckera, Naisbitta, Masude, Matsuhite,Thurowa, Tourainea, Lyotarda, Halla,Schreibera, Castellsa i drugih znanstvenika anaše znanstvene i visokoobrazovane ustanovene idu u susret svijetu visokih tehnologija kojenastupaju. Ne otvaraju prostor za političkousmjeravanje i političko organiziranje subjektivnih faktora u pravcu izgradnje postmodernogdruštva. Od tog vremena od zemlje čiji se BDPgodišnje uvećavao 10 do 15 posto zbogpogrešnog postavljanja i vođenja društvanastupila je društvena kriza koja traje do našihdana. Obrazovanje učenika temeljilo se naposebnim stručnim, uskim, bezvrijednimznanjima koja brzo zastarijevaju, i koja se više nenalaze u visokotehnološkim sredstvimadruštvene proizvod nje. (Promašena investicija.Buling. Razbijanje školskih prozora... Prijenosnezado voljstva na nedužnu okolinu. Gotovo 6milijuna neopravdanih izostanaka u srednjimškolama Hrvatske52.)

Obrazovni sustav u visokimtehnologijama

Skladno iznijetom, visokim tehnologijama kojeizazivaju česte tehnološke smjene, društvenojproizvodnji više ne odgovara politehnički obrazovnisustav sa svojim ciljevima obrazovanja i pripada jućom strukturom znanja te velikim brojem stručnih zvanja za materijalnu proizvodnju stvari i dobara. Jer se brutodruštveni proizvod više ne stvara u toj proizvodnjinego u obrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti. Drugi jerazlog što visoke tehnologije u integralnoj proizvodnjidruštva dokidaju društvenu i tehničku podjelu rada.

Društvena reprodukcija koja se obavlja sasredstvima proizvodnje visokih tehnologija možefunkcionirati ukoliko se znanje kao osnovni resurs ibogatstvo naroda nalazi u posjedu svih građana društva.U visokotehnološkom razvijenom društvu bogatstvo sene iskazuje u posjedovanju materijalnih dobara, kojasu neupitna i irelevantna u slobodnoj razmjeni materijesa prirodom, nego u posjedovanju znanja. Suvremenaznanost pruža mogućnosti da svim ljudima na planetiZemlji osigura autentične ljudske potrebe.

Prema jednom istraživanju u okviru Ujedinjenihnaroda nove visokotehnološke proizvodne snagedruštva mogu osigurati život na planeti Zemlji za 12 milijardi ljudi. Europska unija svojim farmerimakada se javljaju viškovi proizvodnje isplaćujepripadajući dohodak pod uvjetom da ne obrađujuzemlju jer čuvanje poljoprivrednih proivoda iziskuje veće izdatke. Češka vlada zbog rodne godinepredlaže da se viškovi žita upotrijebe kao gorivo za proizvodnju struje u termoelektranama.

Prema studiji Agronomskog fakulteta u ZagrebuHrvatska bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi.

Danas Hrvatska zbog pogrešne privatizacije i drugihmjera uvozi hrane za 1 milijardu i 400 milijuna dolara.Selo propada a grad nema hrane. U globalnom društvuprob lem se nalazi u raspodjeli znanja u kojoj 13 postostanovništva razvijenog dijela svijeta raspolaže sa 90posto znanja i bruto društvenog proizvoda.

Nekontrolirana sječa šuma izazvala je širenje pustinja(klimatske promjene). Širi se pokret plantažnog uzgojaautohtonih šuma, tako da danas 20% potrebne drvnemase zahvaljujući znanju i to samo sa 3% površine podšumama plantažnog je podrijetla.

Mnogoljudna Kina i Indija, zemlje koje strategijerazvoja društva utemeljuju u virtualnoj stvarnosti naputu su da ponovno brzo vrate vodeću ulogu u svijetu,koju su ranije imale. Za razliku od zapadnogcivilizacijskog kruga u kojem su vrijednosti sadržane u materijalnim dobrima (protestantska etika) u istočnihnaroda na prvom mjestu vrijednost je sadržana umudrosti i znanju.

Prema Forbesu (časopis u SAD-u zagospodarska pitanja) najbogatiji ljudi u svijetu nisu

13

proizvođači materijalnih dobara, nego proizvođačiinformacija i znanja.

Na njihovom se čelu po vidljivim prihodima većdvanestu godinu zaredom (50 mlrd. dolara) nalazipoznati magnat Bill Gates. Imovina osnivača GoogleaEric Schmidta, Larry Page i Sergey Brina u dionicamapenje se na 33,6 mlrd US dolara. Rezultati ogromnogbogatstva i svojine kojom raspolaže Bill Gates uuvjetima visokotehnološke proizvodnje društva sveviše poprimaju obilježja društvene svojine kojusvjetska ekonomija još pravilno ne razvrstava (otud iprekomjernost bogaćenja – (vidjeti: vrste vlasništva –Dragičević53). Znanstvena informacija što se višeupotrebljava (troši) raste joj cijena jer stvara novespoznaje, a materijalno dobro što se više koristi padamu cijena. Za razliku od materijalnog dobra(proizvoda) znanstvenu informaciju može koristitimnoštvo ljudi u isto vrijeme i to na različitimmjestima. Visoke su tehnologije putem znanja uobiteljskim i drugim poduzećima male i velikeprivrede omogućile čovjeku slobodnu razmjenumaterije s prirodom. U društvenoj proizvodnji nudečovjeku više mogućnosti samoostvarenja uz “silnupromjenjivost kôda koji na neočekivani načinmijenja mogućnosti postojeće infrastrukture, s timemišljenja, autorstva i rada te drugih zakonakiberprostora” (Lessig54). Web tehnologije,zasnovane kao novi sloj Interneta, koje je potakao i putem W3C – World Wide Web konzorcija nadahnutosinkronizira i inovira više puta odlikovan europljaninTim Berners Lee (upravo potičući umrežavanje kanovom stadiju, boljem međustrojnom povezivanjupodataka (tzv. Semantičkom Webu, predlažući Websci ence (http://www.webscience.org). U svojemgovoru-svjedočenju pred Kongresom SAD obudućnosti World Wide Web-a, odgovarajući na upite Podkomiteta za telekomunikacije i in ternet (Sub com -mit tee on Tele com mu ni ca tions and the Internet)istakao je značaj i univerzalnost Web infrastrukturenad televizijom lokalnih dosega, telefonijom iliprometnicama55). Mnogi skupi ili tek planiraniprojekti pljoštimice padaju i moraju se napustiti radineudruživosti sadašnje, a još više buduće (vidjeti npr.odustajanje FBI od četiri godišnjeg projekta infor -matizacije56). Uz koncepte otvorenosti normitehnologije Interneta koju ističe Timoty Berners Lee,uz ekonomiju dijeljenja, Cre ative Com mon licence57,uz otvoreni pristup znanju, otvoreni pristupsoftverskom kodu - Open Source - gotovo pokretu injegovu velikim dijelom nenaplatu korište nja koja jedominantna na Web serverima svijeta inovatori videbudućnost ljudske komunikacije i na takvojkomunikaciji razvoja društva.

Više od 68% (prema “Netcraft”58) Web sjedištana Internetu koristi Apache server razvijan naprincipu idejnih doprinosa a ne borbe za radnupoziciju u funkciji osobnih interesa.

Primjenom distribucije Linuxa u obrazovnomsustavu španjolske pokrajine Extremadura, uzsufinanciranje Europske komisije, ostvarena jeušteda od 30 milijuna eura, navodi Luis CasasLuengo, direktor organizacije za razvoj znanosti itehnologije (FUNDECYT).59

Međutim i mnogi na koncepciji Linux jezgrezasnovani operacijski suatavi u svojim instalabilnim aneki od njih i u tzv. "live" distribucijama sve suprisutniji i na stolnim računalima zemalja diljemsvijeta. Poznati i cijenjeni su pod raznim nazivima"Red Hat" (ovaj sa nevelikom licencnom cijenom),"Knoppix", "Fe dora", "Mandriva", "Ubuntu""Edubuntu" te brojnim drugima). Najčešćeneprepoznati od "dominantnih ekonomskih modela"(postoji jedino vijest da je Državni ured za e-Hrvatskuosnovao radnu skupinu za izradu dokumenata vezanog uz upotrebu slobodnog softvera u Hrvatskoj) iHrvatska udruga Linux korisnika (HULK) kao i brojnidrugi pojedinci i zajednice samozatajno rade nahrvatskim lokalizacijama Linux upravljačkih sustava,uredskih paketa, Web preglednika ("Firefox", koji jedoživio eksplozivnu popularnost i postao jednim odprimjera da sve korporacijsko nije i najbolje...).Rasprostranjenost proizvoda kao što je softverrevolucionirala je radnu okolinu starih “prethistori -jskih” društvenih struktura. “Plug and play”informatizacija, kao i ekonomija dijeljenja kojazbunjuje konven cionalne ekonomiste, donijela jepromjena više od svih socijalnih revolucija koje su sedesile u povijesti ljudskog društva. Širenjem iproizvodnjom novog znanja na krilima informatizacije širi se i umnožava individualizacija rada i proizvodnjeu obiteljskim i drugim poduzećima male privede. Širese horizonti slobode u kojoj nestaje manualni fizičkirad i otuđeni najamni radni odnos. Iako virusi, crvi,spam vitlaju Internetom nastojeći vratiti centrali ziranukontrolu, a razlike između interneti ziranih i onihdrugih se produbljuju, tehnološka jedna kost sa sobomnagovješćuje i socijalnu jednakost koja se sastoji udifuznom, nemonopolnom širenju znanja (sjetimo sepredavanja prvog informatičara znanja Hrvatskeakademika Bože Težaka). Sastoji se u svugdjeprisutnom znanju bez obzira na prostor i vrijeme.Svugdje prisutno znanje sa sobom donosi novi načinproizvodnje društva sadržan u poduzećima maleprivrede. Napominjemo da je mala privredatehnološki uvjetovana (umni rad). Mala se privredane može uspješno razvijati bez kompleksnoinformatizirane privrede materijalne proizvodnjevelikih sustava. Masovna mala privreda sadrži se utoj privredi i radi za tu privredu (Just in time). Velikisustavi izvan države kreiraju i svoje znanstveno -istraživačke in sti tute (Pliva je svoj razvila pa prodalaza 35 milijuna kuna zajedno sa 150 zaposlenihistraživača). Takav jedan institut imao je i “RadeKončar”)

Prema ESOP zakonima u SAD-u radni ljudi igrađani postupno postaju suvlasnici (dionice) u

14


poduzećima srednje i privrede velikih sustava.Dionice koje se dobivaju putem ESOP zakonastubokom se razlikuju od starih dionica. Ove dionicedonose sa sobom novi društveni odnos i novu strukturu društva jer radnici postaju vlasnici sredstava zaproizvodnju u tim poduzećima. U ovom sustavugrađani se spajaju sa sredstvima proizvodnje irezultatima proizvodnje bez ikakvog posredništva. Jošjednom ističemo da se demokratizacija i socijalizacijadruštva (e-Government) obavlja bez uslugamafiokracije , jer dobro standardizirana informa cijatehnološki između sebe i korisnika ne treba nikakvoposredovanje.

Informacije ne moraju putovati preko hijerar -hijskog vrha.60

Ovaj proces postupno dokida najamni radniodnos i klasnu strukturu društva, stvarajući uvjetesamo ostvarenja svih građana u društvu u obiteljskim iostalim suvlasničkim poduzećima male i velikeprivrede (radnička participacija i samoupravljanje). Utranzi cijskim zemljama jedino su Slovenci i Česiizvršili privatizaciju društvene imovine sukladnuvisoko tehnološkoj indivi duali ziranoj proizvodnjidruštva. Usuglašeni odnosi u proizvodnji povoljnodjeluju na povećanje BDP u tim zemljama. U timpodu zećima i u tim uvjetima vlasništva čovjek nemože sam sebe iskorištavati. Osobni i društveniinteresi dovode se u mogući sklad. Priroda i načindruštvene repro dukcije informacijskog znanstvenogdruštva ide u tom pravcu da sve građane na planetiZemlji promovira u pripadnike srednje klasegrađanskog društava (bogato društvo).

Billu Gatesu je interes da proda što više svojihinformacija i da stvara nove informacije. On tvrdi da mu prijeti bankrot ukoliko u vremenu od 18 mjeseci ne stvori nove informacije i nova znanja. Svojebogatstvo temelji na što većem i širem plasmanusvog proizvoda – informacija i znanja.

Širenjem znanja širi se i individualizacijaljudskog rada, uvećava se broj obiteljskih i drugihsuvlasničkih poduzeća male privrede. Slobodnomrazmjenom materije sa prirodom ljudsko društvo usvojoj strukturi iz dana u dan sve više poprimahorizontalna (umrežena, a ne hijerarhijska) obilježja.Besplatni, Open Source operacijski sustav Linuxuvodi tehnološku jednakost i zajedničku svojinu upredmetu rada za sve članove globalnog svjetskogdruštva. Linux sustav i drugi Open Source programi uproizvodnji društva potiskuju privatnu i društvenusvojinu.

Informacije i znanje u visokotehnološkojproizvod nji društva ostvaruju veću socijalizaciju odtradicio nalnih socijaldemokratskih, socijalističkih ikomu nističkih partija u svijetu. Proizvođačiinformacija i znanja u visokotehnološkoj proizvodnjidruštva najveći su promotori obiteljskih i ostalih

poduzeća male privrede u kojima čovjek radi za sebe ane za drugog čovjeka.

U globalnom društvu znanje kao osnovnipredmet rada preko tehnološke jednakostiobrazovnih mogućnosti postaje zajedničkasvojina.61Jednostavna arhitektura, umreži -vost, prošir ivost, tolerantnost, besplatnost ilijeftinost, jednostavnost, snaga ali izabavnost, otvoreni standardi Web-a 1.0, 2.0, 3.0, sazvali su u veljači 2007. predstavnikee-Governmenta na Europski W3C simpozij osadašnjem stanju vladinih servisa, otvorenihstandarda i utjecaju Web-a na društvo.62

Od vlada se tražila integraciju e-Governmentsustava u aktualnu Web infastrukturu (XML Sig na -ture+XHTML). Traži se podrška multimodalnosti,mobilnom Web-u, internacionalnosti (I18N) idostupnosti ljudima sa komunikacijskim poteš -koćama (što smo svi mi u nekim situacijama, npr.kada zaboravima naočale, na prezentaciji i sl.),jednom riječju: traži se podrška dostupnosti za sve. Tražilo se da e-Government eksperti buduuključeni kako bi usmjeravali specifikacije koje onitrebaju unutar W3C. Vlade bi trebale pomoći udefiniranju otvorenih IST normi i pratiti koncepteautorskih prava za W3C-ove specifikacije koje većionako podržavaju suradnju putem Web-a.e-Government bi trebale razmatrati i usvajati W3ctehnologije kao visokotehnološka pomagalauključujući rješenja za privat nost, dostupnost,kvalitetu, sigurnost i zna čenj sko opisivanje ikorištenje podataka.

Ovaj način društvene proizvodnje proizvodi novaznanja i novo znanstveno horizontalno društvo(društvo u kojem je glavni resurs i predmet rada znanje a ne materijalno dobro). Upravo zbog toga u ekonomiji znanja razvijenost jedne zemlje mjeri se:• postotkom zaposlenosti radno aktivnog infor -

macijski pismenog stanovništva u demateri -jaliziranom gospodarstvu tercijarnih zanimanja

• brojem godišnje otvorenih obiteljskih i ostalihpoduzeća male individualizirane e-Businessprivrede na 100 radno aktivnih stanovnika(deteritorijalizacija obrazovanja, rada iproizvodnje); u SAD-u je zadnjih 25 godina otvoreno57 milijuna novih (drugačijih) radnih mjesta pretežno uobiteljskim poduzećima male privrede. U Europi jeotvoreno samo 4 milijuna takvih radnih mjesta; u SAD-use otvara više novih radnih mjesta od zatvorenih starihradnih mjesta klasičnih tehnologija; 9 milijuna pretežnoobiteljskih i drugih poduzeća male privrede otvorilesu žene - u njima je zaposleno 27 milijuna ljudi, uprosjeku tri radnika u poduzeću. U SAD-u BDPuvećava se godišnje između 4 do 5 posto, u Kini 8 do 9posto, Indija 10 do 11 posto, a Europa okovana zakonimagodišnje uvećava BDP 1 do 2 posto.

• postotkom poduzeća velikih sustava čiji su vlasnicizaposleni radnici tih poduzeća (ESOP zakoni uSAD-u koji mijenjaju strukturu i odnose u društvu)

• postotkom zaposlenosti radno aktivnog stanov -ništva u rad nom odnosu na određeno vrijeme(fleksi bilna privreda – zaposlenost vezana u obav -ljanju određenog posla koji je vremenskiograničen i koji ruši stalni radni odnos i radno

15

vrijeme u tom odnosu – “Uz tehnologije poputInterneta i mobitela možemo raditi gdje želimo ikad želimo."63 Zaposlenje je mrtvo. Više nemožemo vjerovati u komad papira na kojem je privrhu naveden opis posla. Nova stvarnost tražiznatno veću fleksibilnost."64 )

• u napuštanju rada kao prirodne i društvene prisile(pretvaranje rada u slobodnu ljudsku djelatnost ukojoj čovjek radi za sebe a ne za drugog čovjeka)

• postotkom ljudi u radnom kontingentu kojikomuniciraju na engleskom jeziku (“Engleski jedanas jezik broj jedan svjetske znanosti,informacijskog sustava i procesa globalizacije”65)

• brojem mobitela i kompjutora na 100 stanovnika• brojem inovacija, itd.

Sa visokim tehnologijama (informatizacijadruštva) nastupa novi cilj i ustroj obrazovanja koji jesadržan u znanstvenom načinu rada, sistemskomznanju i holističkom obrazovanju. U tom radu nalazese sasvim drugačiji spoznajni sadržaji, spoz naj niinteresi i nastavna građa (znanje), koji pripadajunovom informacijskom znanstvenom obrazovnomsustavu. Polazište reforme obrazovanja i strategijerazvoja društva locirani su u izloženoj tvrdnji.

Kada je Yoneia Masuda 1971. god. načiniojapanski “Plan za informacijsko društvo –nacionalni planovi do 2000. god.”66 ustrategijama razvoja društva prvo mjestopripadastavio je proizvodnju informacija iznanja. U prio ri tetima ulaganja prema Masudi materijalna proizvodnja stvari i dobarasmještena je na posljednje mjesto.

Sa takvim načinom rada obavlja se reprodukcijainformacijskog znanstvenog društva. U visoko -tehnološkoj proizvodnji društva u novom ciljuobrazovanja sadržane su strategije razvoja društva(informacijska pismenost). Umni znanstveni načinrada sadržan je u:

• sredstvima rada• predmetima rada• u radu sa visokim tehnologijama• načinu društvenog komuniciranja u kibernetičkom

prostoru i virtualnoj stvarnosti• svim porama osobnog i društvenog života (The

Net work So ci ety).

Zbog izmijenjenog načina proizvodnje i znanja kojevlada u toj proizvodnji nastupa novi informacijski iznanstveni obrazovni sustav, koji se u svemu razlikujeod politehničkog dualističkog obrazovnog sustava.Informacijski znanstveni obrazovni sustav sa sobomdonosi:• drukčije znanje i obrazovanje (vladavina sve više

obrazovanja za znanje a sve manje obrazovanja zazvanje, vladavina općeg cjelovitog novogsistemskog znanja - Cyber Ed u ca tion, e-Learning)

• drukčije ciljeve obrazovanja (znanstveni načinrada u funkciji doživotnog obrazovanja)

• drukčiji ustroj obrazovnog sustava (cjelovititranspredmetni blok ustroj nastave)

• drukčiji način učenja i obrazovanja (tutorskaaktivna nastava, koja se ostvaruje u radu sa visokimtehnologijama u digitalnom procesu - learn ing bydoing)

• drukčiji način vrednovanja znanja (znanje isposobnost istraživačkog rada u radu sa visokimtehnologijama)

• drukčiju ulogu nastavnika (nastavnik organi zatornastave, tu tor, medijator, skretničar, koji zajedno saučenicima, studentima i građanima stalno uči,nastavnik koji je u isto vrijeme učenik i učitelj kojise ne stidi neznanja i učenik koji ne zamjerava naneznanju uvidi li u nastavnika aktualnost pristupa)

• drukčiji permisivni suradnički odnos učenika,studenata i nastavnika (radna, ravnopravna,djelatna, slobodna suradnička istraživačka nastavau dvosmjernoj komunikaciji u kojoj svi sudioniciuče)

• drukčije planiranje i pripremanje nastave (indivi -du ali zacija i diferencijacija nastave prema moguć -nostima i interesima učenika, studenata i građana)

• drukčiji prostor za izvođenje nastave (prostorprilagođen tutorskoj, kabinetskoj Dal ton-plannastavi i nastavi koja se izvodi u kiberprostoru)

• drukčije obrazovanje nastavnika (obrazovanje zanove ciljeve, ulogu i ustroj informacijskogznanstvenog obrazovnog sustava – obrazovanje zatranspredmetnu informacijsku pismenost).

Prema P. Druckeru i drugim američkimznanstvenicima visoke tehnologije, integral no obavljaju proizvodnju društva.

U integralnoj proizvodnji društva visoketehnologije potiru sektorsko značenje obrazovnogsustava, potiru obrazovanje kao dosadašnji podsustavglobalnog društvenog sustava, jer se proizvodnjaglobalnog društva obavlja u obrazovnoj i znanstveno -istraživačkoj industriji. Sve ostale djelatnosti izviru izte industrije.

Materijalna proizvodnja stvari i dobara obavljase bez ljudi. Ljudi su prebačeni u poslove u kojima jeglavni predmet rada sadržan u informaciji i znanju.Prijelaz iz materijalne u virtualnu proizvodnju druš tvaizazvao je masovnu tehnološku nezaposlenost. Svedosadašnje mjere u Republici Hrvatskoj bile suneuspješne, jer zaposlenost radnog stanovništva nijerješavana u okviru virtualne stvarnosti (obrazovnisustav nije bio u funkciji zapošljavanja). U ovimuvjetima obrazovnom sustavu pripada prvoraz rednoznačenje, ne toliko u funkciji da stvara materijalnadobra koliko u funkciji da stvara djelatnu, humanu,odgovornu ličnost osuđenu na slobodu koja će prema autentičnim potrebama obavljati razmjenu materije s prirodom. U uvjetima visokotehnološke proizvodnječovjeku je nametnuta velika obveza i odgovornost daizgradi samog sebe i da bude direktor samom sebi(vidi Hakerska etika i Karaoke kapitalizam). Uobrazovnom sustavu klasičnih tehnologijaindustrijskog društva ovi poslovi bili su povjerenipodsustavima obrazovanja i znanosti u statusupotrošnje. Visoke tehnologije oličene u proizvodnji

16


društva, u kibernetičkom prostoru i virtualnojstvarnosti globalno društvo pretvaraju u obrazovni iznanstveni sustav (edukacijsko društvo). Uproizvodnji društva od potrošnje, obrazovna iznanstvena djelatnost pretvara se u vladajući načinrada.

U strategijama razvoja obzirom na prioriteteposlova (u proizvodnji društva prijelaz na obrazovnu iznanstvenu djelatnost) potrebno je znati, da globalnointegriranje edukacijskog znanstvenog društva dijeli udvije faze (stupnja) i to:

U prvoj fazi:

• prvo mjesto u integralnoj proizvodnji društvapripada obrazovanju (uvođenje mlade populacije uedu kacijsko društvo);

• drugo mjesto pripada znanosti;

• treće mjesto pripada materijalnoj proizvodnjistvari i dobara.

Drugo i treće mjesto u funkciji je obrazovnedjelatnosti.

U drugoj fazi:

• prvo mjesto pripada znanstvenoistraživačkomradu;

• drugo mjesto pripada obrazovnom radu u kojemsveučilište postaje nervni sustav i krvotokinformacijskog znanstvenog društva (znanstvenodruštvo koje nastupa ustrojava se na sveučilišninačin - otvoreni obrazovni sustav, primjer JužnaKoreja);

• treće mjesto pripada materijalnoj proizvodnjistvari i dobara.

U drugoj fazi, drugo i treće mjesto u funkciji jeznanstvenoistraživačkog rada.

Informacija i znanje kao novi vladajući predmetrada pretvorili su globalno društvo u obrazovni iznanstveni sustav. Formalni školski sustav uvisokotehnološkoj integralnoj proizvodnji postajenervni sustav u tom društvu (otvoreni obrazovnisustav). Škola i školski sustav nisu više jedineustanove učenja i obrazovanja. U integralnojproizvodnji društva novi obrazovni sustav postajecentar sveukupne društvene moći. Rad ivisokotehnološka proizvodnja pružaju većemogućnosti učenja i obrazovanja od tradicional nog,verbalnog i papirnatog obrazovnog sustava.(learning by do ing). U integralnoj proizvodnjidruštva višestruko je uvećana uloga i značaj novoginformacijskog, znanstvenog obrazovnog sustava.Ispod njegova ogrtača obavlja se ukupnareprodukcija novog slobodnog društva ujedinjenogčovječanstva. Sredstva za usavršavanje znanja, naprvom mjestu ona namijenjena informacijskojinfrastrukturi i strukturi znanja sadržanim ukiberprostoru i virtualnoj stvarnosti, u institucijamadruštva moraju se godišnje koristiti i vidjeti, ne smijubiti stopljena u investicije održavanja ili materijalneproizvodnje. Sa visoko teh nološkim sred stvima proi -

zvod nje čovjek defini tivno u društvenoj proizvodnjinapušta fizički, rutinski, manualni otuđeni najamninačin rada i proizvodnje. U visokotehnološkojindividualnoj proizvod nji društva najamni radnikpostaje slobodan čovjek, jer ne radi za drugog čovjeka(obiteljska i druga poduzeća male privrede isuvlasnička dioničarska poduzeća velikih sustava –ESOP zakoni). U integralnoj proizvodnji društvaukupna ljudska djelatnost svodi se na umni, znanstveni način rada.

Suvremena znanost više se ne nalazi samo uznanstvenim i sveučilišnim ustanovama. Suvremenaznanost preselila se je u integralnu proizvodnju društva u kojoj se stvara preko 90 posto znanstveneinformacije (Ja pan). U tim uvjetima srednjo vjekovno«Sveučilište neće preživjeti. Budućnost leži izvanklasičnih obrazovnih sustava, izvan učionica.(Obrazovanje iz rada i uz rad - integralnaproizvodnja, e-Education.)

“Učenje na daljinu postaje sve raširenije.” Tvrdiekonomski mudrac Pe ter Drucker. “Školskazgrada budućnosti neće biti ni škola ni zgrada”67 ,jer cijeli prostor gdje obitava i djeluje čovjekpostaje školska zgrada i učilište (kiberprostor).

Prema podacima Američkog ministarstvaobrazovanja, između 1,2 i 1,5 milijuna američkedjece u dobi od 7 do 16 godina ne pohađa nastavuu školi, nego se školuje kod kuće. To je školovanjesve bolje organizirano u odnosu na državni školskisustav (home school ing).68 Koliki je značajinformacijske pismenosti i novog znanja uintegralnoj proizvodnji društva potvrđuje to i velikifrancuski proizvođač automobila Renaultomogućuje rad od kuće:

Sporazum o radu kod kuće namijenjen jezaposlenicima, tehničarima, inženjerima idirektorima Renaulta s.a.s. Provodi se dobrovoljno i u dogovoru s nadređenim, od dva do četiri dana utjednu uz minimalno jedan radni dan proveden utvrtki. Sporazum se može poništiti bilo kada sprethodnom najavaom od najmanje mjesec dana.Djelatnik koji radi kod kuće zadržava individualna ikolektivna prava koja su na snazi u tvrtki.Neophodna oprema za rad od kuće podrazumievaprijenosno računalo, ADSL vezu, ergonomskosjedalo.... a sve troškove snosi Renault. Taj jesporazum potaknut najnovijim tehnološkimnapretcima koji omogućuju nove načineorganizacije posla, a djelatnicima pružajumogućnost boljeg usklađivanja poslovnog iobiteljskog života.69

U Indiji milijun i pol ljudi radi (teleworking) zatvrtke u SAD-u, a u samom SAD-u svaki trećiistraživač u institutima je Indijac. Obrazovni sustav uIndiji obrazuje najbolje stručnjake visokih tehnologija. "Indija je posljednjih petnaestak godina postala

17

svjetska gospodarska sila, a mnogi predviđaju da će21. stoljeće biti stoljeće Indije."70

Uz ove, idu i slijedeće tvrdnje. U visoko -tehnološkim proizvodnim snagama društva učenje iobrazovanje može se postići samo u radu sa timtehnologijama. Napušta se jednosmjerna monološka papirnata komunikacija, a znanje i sposobnost radamože se postići samo u visokotehnološkom digitalnom radnom procesu. U uvjetima visokotehnološke proiz -vod nje društva i dvosmjerne komunikacije mijenja seuloga škole.

Obrazovni sustav u budućnosti bit će sličnijivojnim štabovima u kojima se prikupljaju, stvaraju,usmjeravaju, provjeravaju, preporučuju i distribuirajuinformacije i znanja. Ovdje treba naročito istaknuti dase znanstveno društvo u svojoj integralnoj proizvodnjiustrojava na sveučilišni način (prikupljanje, širenje,primjena i stvaranje novih informacija i znanja).

Takav razvoj znanosti izaziva česte tehnološkesmjene. Nove tehnologije povećavaju učinkovitostproizvodnje i opstanak u otvorenoj globaliziranojtržišnoj proizvodnji društva. Sa starim tehno logijamaodlazi staro znanje, sa novim tehno logijama nastupanovo znanje. U čestim tehnološkim smjenamapostavlja se pitanje u obrazovnom sustavu i integralnoj proizvodnji društva koja znanja, sposobnosti i vještine- gdje, kada, koliko, kako i što treba učiti?

Naš politehnički elektromehanički obrazovni sustavumjesto znanja informacijske pismenosti (nova znanja) polaznicima pruža bezvrijedna prevladana znanjastare pismenosti, koja uvećavaju tehnološkunezaposlenost i beznađe mlade generacije. Ovapojava zaista nije svojstvena mladom biću, ona senalazi u društvu, sustavu i nastavniku. Uglednislovenski pedagog Vladi mir Schmidt a i teoretičariučenja programirnih jezika tvrde da je staro znanje gore i opasnije od neznanja. Učenike i studentezahvaćene još klasičnim sustavom obrazovanja,orijentirane takvom cjelovitom znanju iodgovornosti već i sada i odmah, valja podržavati,"izvlačiti ih" i omogućiti im napredovanja a neizbacivati ih ili isključivati iz obrazovnog sustavaradi moguće negativne ocjene u nekom predmetu.Sve drugo imat će za posljedicu regrutiranjepoluobrazovnih pripadnika kriminalnim skupi -nama.

Nepoznavanje informacijske pismenosti u 21. stoljećujednako je nepoznavanju abecede u 20. st. Bez togznanja pojedinac i nacija ne mogu se uključiti u noveproizvodne snage društva i u svijet globalnihkomunikacija. U uvjetima tehnološke jednakosti novisvijet je jedinstven, a informacijska pismenost pripadasvima. Informacijsko opismenjavanje naroda prvi jezadatak vlasti.

Potrebno je uočiti kako se mijenja pojam idefinicija nepismenosti. Prema specijaliziranimorganizacijama Ujedi njenih naroda nepismenost se usvijetu definira na tri načina:

• Prema prvoj definiciji nepismena je osoba kojane zna čitati i pisati.

• Prema drugoj osoba je nepismena ako nemazavršena četiri razreda osnovne škole

• Prema trećoj aktualnoj definiciji nepismena jeosoba koja nije informacijski pismena, odnosnokoja se ne zna služiti računalom, bez obzira nastručno zvanje i akademske titule

Prema izvorima istih organizacija nepismena jeona osoba koja nije informacijski pismena, koja se nezna služiti informacijom (informacijske znanosti),koja ne zna razmišljati o informaciji u okviruodređenih pravila (znanstveni način rada i mišljenja –znanstvena metodologija), koji ne zna kvantificiratiinformaciju (matematika, statistika) i koja ne znarazmijeniti informaciju sa pismenim ljudima svijeta(engleski jezik). U razvijenim zemljama uobrazovnom sustavu engleski više ne spada u stranejezike. Zbog važnosti u globalnom društvu, htjeli mi to ili ne, engleski se izjednačava s materinjim jezikom. Uobrazovnom sustavu tih zemalja engleski postajeobvezatni, a ne izborni predmet. Drugi strani jezikpostaje izborni predmet. Ovo su prioritetne odrednice i obrazovno znanstveni sadržaji na kojima se zasnivajunastavni programi i planovi svih stupnjeva obrazovnog sustava, jer se ukupna nastava i proizvodnja društvaizvodi i usvaja na informacijski znanstveni način. Ovipredmeti uz hrvatski jezik i biologiju čine skupinutemeljnih predmeta u novom informacijskomznanstvenom obrazovnom sustavu. Spoznaje, znanjei sadržaj ovih predmeta ispunja vaju i tvore noveproizvodne snage informacijskog znanstvenogdruštva. Oni su temelj društvene proizvodnje temasovnog zapošljavanja i samozapošljavanja u novimproizvodnim snagama informacijskog znanstvenogdruštva koje nastupa (Irska). U ovim okvirimavalidnosti znanja treba vršiti programiranje nastave, ane na mehaničkoj količinskoj redukciji nastavnihsadržaja u prevladanom politehničkom obrazovnomsustavu klasičnih tehnologija industrijskog društvakakvu zahtjeva akademik Paar sa 350 suradnika, apogrešno provodi Ministarstvo znanosti, prosvjete išporta. U takvim pogrešnim mjerama gube se vrijeme,ljudi i ogromna financijska sredstva. Cilj suvremenogobrazovanja nije toliko nagomilavanje pozitivnogznanja u glave učenika, studenata i građana za stručnozvanje. Cilj suvremenog obrazovanja je pružitiučenicima, studentima i građanima znanja za znanje,sposobnosti, vještine, stavove i navike da se brzinommisli mogu služiti ukupnim ljudskim znanjem. Ovanastava je mnogo teža od naturene, s pozicije vlasti,predavačko ispitivačke škole. Ovdje je potrebnoponovo reći da se sa praznom glavom ne može misliti iraditi ali je sasvim sigurno da ta glava mora bitiispunjena sa drugačijim znanjem.

Cilj promjena u obrazovanju nije sadržan urasterećenju gradiva koje se pruža učenicima istudentima. Cilj promjena sastoji se u tome daučenicima, studentima i građanima ponudimo

18


pristup i novo nastavno gradivo sadržano uinformacijskoj pismenosti i to na sasvim drugačijidjelatan način, prema njihovim interesimai sposobnostima koje će vlastitim naporima uzpomoć nastavnika usvojiti. U ma sovnoj,industrijskoj, prevladanoj, neugodnoj, repre sivnojdržavnoj, zakonima ograđenoj, pasivnoj školi ukontrastu prema svijetu koji se otvara premaslobodi i ljudskom dostojanstvu događaju senasilne i kriminalne radnje (pa i masovna ubistva). U anglosaksonskim zemljama neuspjeh u procesunastave ne pripisuju se toliko učenicima i studentimakoliko sustavu i nastavnicima. Politehnički obrazovnisustav načinima pristupa učenju i sadržajima starogznanja ubija želju učenika i studenata za stjecanjemnovog znanja. Ne razvija u dovoljnoj mjeriodgovornost u budućoj primjeni svog znanja.Naturena, masovna, represivna, hijerarhijski ipretežno zakonima ustrojena, pasivna, kruto ograđenadržavna škola puca i takva škola izvor je asocijalnihi kriminalnih ponašanja svojih polaznika.

Ako se i pišu katalozi znanja, onda bi njih trebalopisati na znanjima koja omogućuju efikasno učenjepoznatog i istraživanje nepoznatog, a ne nabeskorisnom prolaznom memoriranju pozitivnogfaktografskog znanja koje brzo zastarjeva. Takvoznanje ako nam zatreba, u potrebnom će se vremenudosezati izradom globalno udruživih baza znanja(vidjeti globalno reprezentiranje znanja, SemantičkiWeb). Još jednom ističemo da su recentna znanjaokrenuta u prošlost u funkciji aplikacije znanja(learning by us ing). Težište suvremene nastave putemtendencijskih pravilnosti pomiče se prema budućnostika proizvodnji znanja.

Katalozi znanja imaju vrijednost ukoliko su imsadržaji ispunjeni općim trajnijim znanjima isadržajima (metodama znanstvenoistraživačkog rada - problemska nastava) te ako osiguravaju kompeten cijuonima koji su njihov dio usvojili. U vrlo složenojvisoko tehnološkoj proizvodnji društva u prvom planupromjene su sadržane u sasvim drukčijem ciljuobrazovanja, u drugačijem gradivu i nastavnimsadržajima obra zovanja. Sadržane su u znanstve nomnačinu rada i potrebnim znanjima i vještinama zatakav način rada. Sadržane su u informacijskojpismenosti, za koju svakog čovjeka treba osposobiti da se u potrebnom vremenu služi prema svojimpotrebama ukupnim ljudskim znanjem u lokalnim iglobalnim mrežama znanja. Težište obrazovanjapomiče se sa stjecanja pozitivnog faktografskogznanja na stjecanje drugačijeg novog znanja, nastjecanje sposobnosti i vještina zaznanstveno-istraživački način rada, nalik nastavkuučenja jezika (drugačiji pogled na predmetnost), ucilju uspješne plovidbe u moru informacija. Upolitehničkom obrazovnom sustavu klasičnihelektromehaničkih tehnologija, u društvenoj proizvod -nji znanje je bilo okrenuto u prošlost u funkcijiprimjene znanja. U informacij skom znan stvenom

obrazovnom sustavu visokih tehnologija u proizvodnji društva znanje je pored primjene recentnog znanjaokrenuto prema budućnosti u funkciji prikupljanjaširenja i proizvodnje novog znanja. Ova znanja umnogočemu se razlikuju od pozitivnih znanjaindustrijskog društva, koja su parcelizirana udruštvenoj i tehničkoj podjeli rada. Nastupasistemsko transpredmetno znanje u kojem sesadržaji znanja, predmeta i pojava uče i istražuju unjihovoj pripadajućoj cjelovitosti. U individu -aliziranoj tutor skoj nastavi, koju sa sobom donosevisoke tehnologije, ne postoji sadržajno rasterećenjenastave, na kojoj se gubi vrijeme i sredstva uMinistarstvu znanosti obrazovanja i športa. Takvorasterećenje nastave nije sukladno znanstvenom duhukoji vlada u informacijskom znanstvenomobrazovnom sustavu. Princip odmjerenosti u nastaviima individualne značajke. I drugo, ukupno pozitivnosakupljeno znanje nalazi se u depandansama ljudskogmozga. I treće, sa primjene određene količine znanjaprelazi se na znanja koja pružaju mogućnostrazumijevanja cjelovitog procesa koji se događaju usadržajima predmeta i pojava u funkciji učenjapoznatog i istraživanja nepoznatog. Prvi zadataknastave u obrazovnom sustavu sadrži se u stjecanjusposobnosti (vještina) za istraživanje. Potrebno znanjetreba služiti toj funkciji. U dijalogu da li je razumljenamisao i postupak, nasuprot rješavanju niza zadataka.Sastoji se u stvaranju upitne, skeptične i divergentnesvijesti i mišljenja. Prelazi se sa kvantiteta u kvalitetuznanja. U pitanju je stalnog proučavanja koja znanja ina kojim razinama apstrakcije treba učiti, kako trebaučiti, kada i gdje treba učiti. U uvjetima čestihtehnoloških smjena upitna je vrijednost katalogaznanja i udžbenika koji se pišu na sadašnjimrelevantnim znanjima. U uvjetima visokotehnološkedinamičke proizvodnje društva i akceleracije znanostikatalozi znanja sadrže u sebi kontradikciju jer su usvijetu koji se stalno mijenja osuđeni na brzuopsoletnost. Pronalasci koji su jučer bili udarna vijestdana danas su već zastarjeli. Zastarijevaju pronalascikoji nisu ni ušli u proizvodnju. Udžbenici zastarijevaju i prije ulaska u tisak.

Prije 20 godina Medicinski fakultet u Zagrebu izradio jei tiskao katalog znanja i vještina. Poslije izvjesnogvremena postali su opsoletni. Ostatak naklade prodanje kao stari papir.

Sve više iz dana u dan u obrazovnom sustavu iintegralnoj proizvodnji društva dobivaju na značenjunovi udžbenici utemeljeni na cjelovitom sustavnomopćem drugačijem znanju. (holističko znanje).Suvremeni udžbenici postaju sve manji, jer se u njimane nalaze posebna opća stručna i usko stručnaspecijalistička ekspertna znanja koja se iz dana u danmijenjaju. Sa tim udžbenicima nastupaju didaktičkimaterijali sa novim infor macijama, novim znanjima idrukčijim vredno vanjem znanja. (Cisco-va, HP-ovaWeb edukacija zaposlenog osoblja, uobičajeno saz -

19

navanje putem Interneta u području Open Sourcepodrške i njezinih neprekidnih promjena) Posebnaopća, stručna i uska stručna znanja koja pripadajuznanstvenom polju imaju malu vrijednost jer brzozastarijevaju, tzv. primijenjena znanja. Suvremeniudžbenici više se ne pišu na sadržajima uskih znanjapojedinih predmeta. Oni se pišu na nastavnimsadržajima znanja koja vladaju u predmetima ipojavama zaokruženih cjelina dokle dopire sadržajno,uzročno-posljedično informacijsko, prepli tanje zbilje(block unit ed u ca tion, koncentra cija i generalizacijanastave u SAD-u). Sistemska nastava icjelovito-holističko obrazovanje transcendirajuznanstvena područja i pripadajuću predmetnu nastavuJana Komenskog, ali i suštinsku usmjerenost radaNacionalnog cenra za vanjsko vrednovanjeobrazovanja71 . Ujedno razvoj i pred stavljanjenastavne građe kao udruživih elemenata manjih odnastavne cjeline a većih od predmetnih sadržaja -timska, umrežena nastava, omogućuju aktivnopronalaženje unaprijed neplaniranih sadržaja uspoznavanju tih cjelovitosti. U obrazov nom sustavuSAD-a u nastavnim planovima dva puta je manjenastavnih predmeta nego u europskim zemljama. Sadržaji znanja koji vladaju u predmetima i pojavamabez predmetnih podjela prezentiraju se u totalitetuučenicima i studentima (cjelovita nastava utemeljenana sistemskim znanjima i potrebnoj metapredmetnojterminologiji).

U obrazovnom sustavu “ako postoji neki lošpostupak onda je to postupak opterećivanjaprograma i povećanja broja nastavnih pred meta”.72

Mi još uvijek reformu obrazovanja, Hrvatskinacionalni obrazovni stan dard, tek kao baršunastoodterećivanje od pretrpanih nastavnih sadržaja, istrategije razvoja društva temeljimo na društvenoj itehničkoj podjeli rada klasičnih tehnologijaindustrijskog društva izvan integralne proizvodnjenovih znanja koja su sadržana u toj proizvodnji.

U našem obrazovnom sustavu nastava se izvodi uvelikom broju predmeta (16 i više predmeta, a dnevnoopterećenje učenika pasivnom nastavom, 7 i više sati,je veliko). Tu se dodaje još neefikasno i stresnostjecanje povratnih informacija putem testova. Postojesvi uvjeti za totalnu pasivnost ili masovnu eksplozijubunta u našem prevladanom obrazovnom sustavu. Unašem pasivnom i svim mogućim zakonimapropisanom obrazovnom sustavu nalazi se rodnomjesto asocijalnog ponašanja učenika i stresanastavnika. Takva nastava ujedno izaziva veliki brojopravdavanih i neopravdanih satova nastave. Naši suzatvori dupkom puni, a veliki broj građana čeka naizvršenje zatvorske kazne. Postavljanje i vođenjedruštva nije usuglašeno sa civilizacijskimstečevinama. Zbog djelovanja organiziranog kriminala ukoliko se taj trend ne zaustavi naše društvo sve će više poprimati značajke društva na rubu zakona.

Takav način rada uvećava krizu obrazovanja ikrizu društva. Ovdje je važno istaknuti činjenicu da sepostupno napušta papir kao jedini nositelj znanja, jervisoke tehnologije vrše pretvorbu papirologije udigitalnom tehnologijama podržani proces učenja.Prijenosni kompjutorski uređaji, na dodir osjetljiviekrani različitih veličina i mrežni nastavni materijalizamjenjuju tešku školsku torbu kao što je prije 60godina bilježnica potisnula tablicu i spužvu zabrisanje.

20


Značajke proizvodnje industrijskog i informacijskog znanstvenog društva

U cilju razumijevanja teksta koji slijedi potrebnoje reći nekoliko riječi o razlikama društveneproizvodnje između industrijskog i informacijskogznanstvenog društva.

U sredstvima proizvodnje klasič nih tehnologijaindustrijskog društva pripadajuće sredstvo radasadržano je u stroju radilici, pogonskom iprijenosnom stroju, a predmet rada sadržan je umaterijalnim limitiranim sirovinama anorganske iorganske prirode. Sredstvo rada utemeljeno je naznanstvenim spoznajama fizike i fizikalnih sustava.Centar društvene proizvodne moći u tom društvusadržan je u stroju, u strojnoj masovnoj tvorničkojproizvodnji istovrsnih proizvoda za nepoznatog kupca(tržišna privreda). Bogatstvo društva i pojedinca u tomdruštvu sadržano je u posjedovanju i proizvodnjimaterijalnih dobara. U industrijskom građanskomdruštvu, sukladno društvenoj i tehničkoj podjeli rada, izrasloj na složenosti rada i proizvodnje društvenuproizvodnju mogli su obavljati nepismeni,polupismeni, priučeni rutinski fizički radnici i radnicisa završenom osnovnom školom (pokretna vrpca), jerje njihova radna snaga bila u funkciji privjeska stroju(otuđena bezlična proizvodnja).

Strojevi su upravljali radom ljudi, ali i ljudima. Utoj proizvodnji čovjek je bio stroj koji misli. Timradnicima nije prijetila opasnost izopćenja izdruštvene proizvodnje i zajednice. Organizacijuproizvodnje, upravljanje državnim i društvenimposlovima, obavljali su radnici sa srednjom, višom ivisokom stručnom spremom. U proizvodnji togdruštva mogli su sudjelovati nepismeni, polupismeni ivisoko obrazovani radnici.

Obrazovni sustav bio je u funkciji proizvodnjetog društva sa velikim brojem zanimanja i stručnihzvanja u njima (razvedeni usmjereni obrazovnisustav).

Većinu radnika u materijalnoj proizvodnji društva sačinjavali su fizički najamni radnici. U strojnojproizvodnji industrijskog društva neizmjerno mnogo iogromno povećana je snaga i izdržljivost ljudskihmišića. Proizvodna i tehnološka datost uvjetovala je da se sredstva za proizvodnju klasičnih tehnologija nalaze u rukama pojedinaca.

U odnosu na agrarno društvo nastala je novastruktura, ustroj i novi odnosi u industrijskom društvu.Takav način proizvodnje pripada vremenu liberalnogkapitalizma.

• U strategijama razvoja industrijskog građanskogdruštva po značaju

• na prvo mjesto dolazio je novac• na drugom su mjestu bile prirodne sirovine

(predmet rada) anorganskog i organskog podrijetla• na treće mjesto dolazila je najamna radna snaga sa

svojim znanjima i fizičkim sposobnostima u

funkciji stvaranja profita i ekstra profita vlasnicimasredstava za proizvodnju.

U industrijskom društvu radno sposobno stanov ništvobilo je (a u nas je još uvijek), zaposleno u materijalnojproizvodnji stvari i dobara, u primarnim (poljo privreda) isekundarnim djelatnostima (indus trija). U tom društvuprevladava(o) je manualni, fizički, najamni, otuđeninačin rada (klasno društvo).

U sredstvima proizvodnje visokih i nanotehnologija informacijskog znanstvenog društva ukoje se je uselio umni znanstveni način rada,pripadajuće sredstvo rada sadržano je ukompjutoru i kompjutorskoj mreži. Potrebno jeistaknuti na ovom mjestu da kompjutor kaouniverzalno sredstvo rada radi samostalno i daumjesto ljudi upravlja radom drugih strojeva(kompleksna fleksibilna automati zacija).Pripadajući predmet rada u sredstvima visoko teh -nološke proiz vodnje infor macijskog znanstvenogdruštva sadržan je u nemate rijalnoj inform aciji iznanju, a centar sveukupne društvene proizvodnemoći preselio se je iz stroja u kompjutor i u pripadajućiinformacijski znanstveni obrazovni sustav. Informa -cijski znanstveni obra zov ni sustav postao je nervnisustav i krvotok u informacijskom znanstvenomdruštvu. Bolje je reći da se visokotehnološkaproizvodnja društva ustrojava kao obrazovni iznanstvenoistraživački sustav (učeće društvo). Uvisokotehnološkoj proizvodnji društva obrazovna iznanstvena djelatnost postali su novi temeljni centridruštvene moći. Znanje kao novi predmet rada prekotehnološke jednakosti postaje za sve članove društvaosnovni resurs u toj proizvodnji. Visoke tehnologije usvom načinu rada poništili su sektorsko značenje idosadašnji položaj obrazovnog sustava u okviru istatusu potrošnje. Znanje kao osnovni predmet radapretvorilo je globalno informacijsko znanstvenodruštvo u obrazovni sustav. U toj proizvodnji usredstvima rada (kompjutor) i u predmetu rada(informacije i znanje), značaj znanja, učenja,obrazovanja i istraživanja raste geometrijskomprogresijom. Bogatstvo društva i pojedinca u tomdruštvu sadržano je u posjedovanju i proizvodnji novih informacija i znanja u funkciji slobodne razmjenematerije s prirodom. U sredstvima proizvodnje visokih tehnologija nalaze se nova znanja, koja su osnovasveukupne društvene proizvodnje. U društvenojproizvodnji sredstva za proizvodnju visokih i nanotehnologija donose sa sobom i ustrojavaju novo sasvim drukčije horizontalno informacijsko znanstvenokiberkomunističko društvo (tehnološka jednakost) ukojem vlada umjesto stručnog umni znanstveni načinrada. Stručni rad sadrži se i izvire iz znanstvenognačina rada. Vrši se profesionalizacija općegobrazovanja i deprofesionalizacija stručnogobrazovanja. Preko tehnološke jednakosti osnovnipredmet rada sadržan u informaciji i znanju postajezajednička svojina. Tehnološka jednakost sadrži se u

21

besplatnom predmetu rada u korištenju informacija iznanja (koncept Linuxa i drugih otvorenih i besplatnih sustava koji postupno potiskuju zatvoreno-vlasničkikoncept sustava Billa Gatesa). Hijerar hijskovertikalno ustrojeno građansko kapi talističko društvopostupno nestaje. U visokoj i nano- tehnološkoj vrlosloženoj proizvodnji društva (proizvodna, socijalna iekološka paradigma) mogu učestvovati samo osobe savisokim obrazovanjem.

U SAD-u i ostalim visoko razvijenim zemljamasvijeta 70 do 80 posto populacije koja završavasrednju školu nastavlja školovanje na višem ivisokom stupnju obrazovanja. U tom društvu ustvaranju bruto društvenog proizvoda društvenaproizvodnja više se ne temelji na proizvodnjimaterijalnih dobara.

Proizvodnja društva temelji se na proizvodnjinovog predmeta rada na proizvodnji informacija iznanja, vještini upravljanja njime (knowl edge man -age ment) kako bi se vršila slobodna razmjenamaterije s prirodom. Sa visokim tehnologijama islobodnom razmjenom materije sa prirodom nastupanovo gospodarstvo koje je isključivo utemeljeno naznanju, a ne na bogatstvu prirodnih sirovina. Uobrazovnoj i znanstvenoj djelatnosti sadržana jeosnovna djelatnost čovjeka u informacijskom znan -stvenom društvu.

Prema američkoj znanstvenici ZuboffShoshane73, u visokoj i nanotehnološkojproizvodnji društva struktura radnog vremena na radnom mjestu sadržana je i ispunjenaje u učenju i stvaranju.

Ukratko rečeno, ispunjena je u multimediji,hiper mediji, radu sa informacijama.

N. Pastuović u radnom materijalu za okrugli stolSDP-a o reformi obrazovanja iznosi podatak da se uvisokotehnološkoj društvenoj proizvodnji više od 50posto obrazovanja odvija izvan škole, a 75 postoučenja vezano je za radno vrijeme na radnom mjestu.K. Nordström i J. Ridderstrale u Fanky Businessuporučuju: „Razlike između učenja, rada i življenjaviše nema – to je jedna te ista stvar”.74 Industrijskograđansko društvo svoje bogatstvo temeljilo je naproizvodnji materijalnih dobara iz određenih prirodnih sirovina koje su limitirane, a informacijsko znanstveno društvo svoje bogatstvo temelji na proizvodnjiinformacija i znanja, proizvodnjom stvari i dobara izsirovina koje nisu limitirane. Spoznaja nepoznatogi novih znanja je stalno otvoreni proces. Uvisokotehnološkoj proizvodnji informa cijskog znan -stve nog društva neizmjerno i ogromno je povećanasnaga i neke misaone mogućnosti ljudskog mozga.

U strategijama razvoja i proizvodnje infor -macijskog znanstvenog društva po značaju:

• na prvo mjesto dolazi nematerijalno znanje

• na drugom su ljudi koji znaju to znanje primijeniti uradu i proizvodnji (informacijska pismenost)

• na trećem je usmjeravanje i organiziranje društva(društveni konsenzus) kako bi se radilo, proizvodiloi živjelo sa sredstvima proizvodnje visokihtehnologija

• na četvrto mjesto dolazi novac (Saudijska Arabijaraspolaže sa ogromnim količinama novca, ali nemarazvijeno društvo, jer njeno stanovništvo neraspolaže sa resursima znanja)

• na peto, zadnje mjesto dolazi materijalnaproizvodnja stvari i dobara.

Prema J.J. Schreiberu u proizvodnjiindustrijskog društva prvo mjesto pripadalo jematerijalnim sastojcima (limitirane prirodnesirovine). Na drugom mjestu bila je energija(neobnovljivi fosilni izvori energije). Na trećemjesto dolazila je informacija (znanje).

U proizvodnji informacijskog znanstvenogdruštva prema Schreiberu na prvo mjesto poznačaju dolazi informacija (znanje). Drugo mjestopripada materijalnim nelimitiranim sirovinama(egzotični, kompozitni i ostali sintetički materijali isirovine). Treće mjesto pripada energiji (obnovljiviizvori energije. Vidi “Svjetski izazov”.75

Prije 35 godina Schreiber u svom poznatom“Američkom izazovu” piše kako će izgledati budu -će informacijsko znanstveno društvo: “Cjelokupnom industrijom upravljat će kibernetika;Osnovni faktor napretka bit će u sistemimaobrazovanja i tehnološkim novinama kojima se onibudu služili;Faktor vremena i faktor prostora neće više igrativažnu ulogu u problemima komunikacije.Bitna karakteristika postindustrijskog društva bit će čovjekovo oslobođenje u pogledu fizičkih,ekonomskih i bioloških ograničenja kakvog jošnikada u povijesti nije bilo; fizički rad će gotovo nestati, slobodnih dana bit ćeu godini više nego radnih dana, pojam udaljenostipraktički više neće postojati, na području kulture iinformiranja razvit će se nova spektakularnadostignuća, čovjekova moć nad prirodom i životom bit će deset puta veća nego danas..."76

Sve rečeno sadržano je u novom predmeturada, u informaciji i znanju.

Republika Hrvatska društvo postavlja i vodiobrnutim redoslijedom.

Zbog izmijenjene uloge znanja u SAD-u, poredgeneralnog direktora, drugi čovjek u poduzeću bio jefinancijski direktor, a danas to mjesto zauzima direktor za kadrove.

22


Predsjedniku Billu Clintonu, Kongres SAD-a jeodobrio da se u Ameriku može useliti svake godine 200.000 stručnjaka inženjera visokih tehnologija.

Pored iznijetog mnogi znanstveni radnici usvijetu u kibernetičkom prostoru i virtualnoj stvarnostirade za američke tvrtke u SAD-u.

U SAD-u 38 posto doktora znanosti nije rođenou toj zemlji (brain drain). Jedan visokoobrazovniradnik vrijedi u prosjeku 5 milijuna dolara.

Dan uoči Božića 24.12.2000. god. talijanskiParlament donio je odluku da se svakom studentudodijeli 10 milijuna lira (oko 39.000 kuna) za kupnju kompjutora i ostale tehnologije za informacijskoobrazovanje. Na 10000 stanovnika po brojuinstaliranih robota Italija je na petom mjestu usvijetu. Zahvaljujući takvoj politici Italija je postalapeta industrijska zemlja svijeta. Od zemlje iz kojese je stanovništvo stalno iseljavalo Italija je postalazemlja useljavanja.

Izumom kompjutora i drugih visokotehnološkihsredstava proizvodnje u proizvodnji društva sadamožemo zaključiti da su se dogodile revolucionarnetektonske promjene.

Postupno nestaju sredstva proizvodnje klasičnih tehnologija industrijskog društva, koja se temelje naznanstvenim spoznajama fizike i fizikalnih sustava.Nestaje sustav koji se temelji na mehaničkojkartezijanskoj paradigmi (R. Des cartes, I. New ton, F. Ba con) koji funkcionira kao stroj sastavljen odrazdvojenih dijelova. Napušta se proizvodnja društva koja se temelji na društvenoj i masovnoj tehničkojpodjeli rada. Napušta se podjela rada i disciplinarnost u znanosti, nastupa integralnasistemska znanost, pošto visoke tehnologije snagomsvoje ogromne moći ruše sve granice koje su dijelile sva znanstvena područja.

Sadržaji koji vladaju u predmetima i pojavamaistražuju se i usvajaju sustavno-holistički cjelovitobez znanstvenih podjela (I. C. Smuts).

Biologija kao posebna znanstvena disciplinanije dostatna da se razumiju i istražuju procesi mjenetvari u stanici bez biokemije, biofizike i informa -cijskih znanosti. Razvija se sistemska biologija,sistemska biomedicina i druge sistemske znanosti.

O tom prevratu u znanosti i u visokotehnološkojproizvodnji društva sa ogromnom snagomznanstvene eksplikacije piše akademik AdolfDragičević slijedeće:

«U velike društvene promjene što ih donosi prijelazno doba, tijekom kojega društvootuđenog rada prerasta u društvo slobodnogsamodjelovanja, pripada i prerastanjeznanstvene disciplinarnnosti najprije uinterdisciplinarnost a zatim u trans discipli -

niranost. Tako povijesni hod prema samodje -latnoj univerzalnosti prati univerzali zacijaznanosti.

Disciplinarnost, iz koje se naše fundamen -talne društvene znanosti i nisu pokušaleizvući, račune mrsi informacijsko preplitanjezbilje koja se više ne može seriozno pratiti niobjašnjavati u ograni čenosti: jedna znanost,jedan predmet. Interdiscipliniranost tomedoskače novim pravilom: jedna znanost,mnogo predmeta – mnogo znanosti, jedanpredmet.

Korak dalje već postiže transdisci -plinarnost, znanstvena obrazo vanost iznanstvena angažiranost koje nisu pukizbroj partikularizama već integralnaznanost višeg reda, sposobna da svojomsvestranošću proučava i osmišljava slo -ženu zbiljnost u njezinoj raznolikosti isagledivoj perspektivi».77

Napušta se ustroj razvedenog usko stručnogusmjerenog obrazovnog sustava koji se temelji napredmetnoj nastavi, a koji je slijedio društvenu itehničku podjelu rada u sredstvima društveneproizvodnje. Sa tim sredstvima proizvodnje nestajeveliki broj zanimanja i stručnih zvanja, zvanja koja susadržana u toj proizvodnji (stara znanja).Visokotehnološka sredstva proizvodnje obavljaju irade sve poslove koje su u klasičnim tehnologijamaobavljali ljudi i strojevi. Umjesto ranijeg velikog broja, visoke tehnologije donose sa sobom mali brojzanimanja i stručnih zvanja (samo nekoliko stotinazanimanja i stručnih zvanja) U Hrvatskom društvuvrši se diskriminacija i narušava ravnopravnoststručnih zvanja. U djelatnosti zdravstvafavoriziraju se visokostručna medicinska zvanja adrugorazredni postaju djelatnici svih ostalihvisokostručnih zvanja Zbog osobnih i grupnihinteresa na vulgarno birakratski način vrši seraslojavanje hrvatskog društva u visoko -tehnološkoj zdravstvenoj proizvodnji u kojojparticipiraju sva znanstvena područja. Zajed ničkaobrazovna osnova svim zanimanjima i stručnimzvanjima sadržana je u općim sistemskim znanjima izsvih područja znanosti. Ova znanja sadržana su uinformacijskoj pismenosti u kojoj su uključena iznanja znanstveno-istraživačkog rada (znanstvenametodologija). Sa tim sredstvima proizvodnjenestaje i politehnički obrazovni sustav, jer ne pruža znanja za poslove novog doba.

Na povijesnu scenu u proizvodnji društvanastupaju sredstva proizvodnje visokih i nanotehnologija, u kojima je sadržano sasvim drukčije,sistemsko znanje i holističko obrazovanje (novaznanja). Sa tim sredstvima nastupa noviinformacijski znanstveni obrazovni sustav, koji setemelji na znanstvenim spoznajama biologije i

23

bioloških sustava (dema šinizacija idematerijalizacija druš tve ne proizvodnje –biološki inženjering – informacija je biološkiproizvod). Nastupa sustav koji se temelji na cjelovitim sistemskim spoznajama, koji vladaju u sadržajimapredmeta i pojava. Ovdje se ne radi o količini – kolikoznanja i posebno nekadašnjeg znanja za radno mjesto(stručno zvanje). Ovdje se radi o novoj kvaliteti isadržaju znanja – kako doći do znanja, odnosno osposobnosti snalaženja, istraživanja, suradnji iupotrebe znanja u moru informacija. Sve u ciljustvaranja novih znanja, odnosno sposobnosteksploracije sadržaja koji vladaju u predmetima ipojavama objektivne stvaranosti. Nastupa sustav kojitranscendira predmetnu podjelu rada u nastavi i ustroju nastave. Nastupa globalizacija i koncentracija nastave. Nastupa integralna proizvodnja društva i informacijski znanstveni blok ustrojeni obrazovni sustav.

U integralnoj proizvodnji društva nestaje društv -ena i tehnička podjela rada i podjela rada u nastavisadržana u predmetnom ustroju nastave. Nastavnisadržaji kao odraz objektivne zbilje, rada i proizvodnje usvajaju se transpredmetno, integralno i cjelovito. (Fi -ber za grlo i fi ber za dimnjak, oba na krajevima moguimati kameru!) U radu, proizvodnji i nastavi vrši seindividualizacija i diferencijacija u svrhu obrazovanjaučenika i studenata prema njihovim fizičkim ipsihičkim sposobnostima (e-Learning). Katedre,klinike i znanstveni odjeli oblikuju znanje u strojnopredstavive i združive cjeline. Kartezijanskipolitehnički obrazovni sustav se ne popravlja, on sepostupno napušta jer je postao temeljna kočnica društvenog razvoja!

U novo sredstvo rada visokih tehnologija(kompjutor) uselio se umni (mentalni) način rada, kojiumjesto ljudi obavlja skoro sve poslove koje su ranijeu klasičnim tehnologijama industrijskog društva preko društvene i tehničke podjele rada obavljali ljudi istrojevi (kompleksna fleksibilna auto matizacija).

Novi predmet rada u visokotehnološkimsredstvima proizvodnje nije više kao prije sadržan umaterijalnim sirovinama anorganske i organskeprirode. Novi predmet rada sadržan je u nematerijalnoj informaciji i znanju.

Ovaj tehnološki prevrat traži i zahtjeva sasvimdrukčiji pristup u strateškom postavljanju i vođenjuhrvatskog društva. Visoke tehnologije traže izahtijevaju totalnu rekonstrukciju društva, koji susadržani na novim temeljima, u sasvim drukčijemkibernetičkom prostoru i sasvim drukčijoj virtualnojstvarnosti na novom sredstvu rada, na novompredmetu rada, koji je usidren u nematerijalnojinformaciji i znanju. Visoke i nanotehnologije donosesa sobom sasvim drukčije društvo koje uči, istražujenepoznato, radi i stvara. Pri svemu iznijetom ne smijese zaboraviti da je čovjek upitno, skeptično,stvaralačko i samostvaralačko biće prakse. Visoketehnologije globalno društvo pretvaraju u obrazovni

sustav. U stalnom učenju i istraživanju sastoji se načinproizvodnje društva (Singapur, Južna Koreja – otvoren obrazovni sustav).

Na relacijama staro znanje i novo znanje(Prijedlog za razmišljanje – interni materijal zaraspravu, grupe autora - Dragičević, Rešetar, Papeš -koja pokreće osnivanje Hrvatske udruge za promicanje novog znanja i obrazovanja) piše:

“Razvijeni svijet prelazi iz modernogdruštva utemeljenog na elektrici imehanizaciji u postmoderno društvo uteme -ljeno na mikro elektronici i informatičkojtehnologiji. Tijekom toga prijelaza u našedoba radikalno se mijenja ljudsko znanje oprirodi, društvu i čovjeku.

Staro znanje je bilo ograničeno, rutinsko istručno, svedeno na sve uže specijalističkopoznavanje dijela društvene cjeline, dijelatotaliteta društvenog djelovanja i života i zatoje i obrazovanje bilo redukcionističko,djelomično, ograničeno. Svi su članovidruštva živjeli u znanju i neznanju: sveboljem poznavanju svoje struke i svegorem poznavanju svega ostalog. Bilo jeto u skladu s mehani cističko-karte zijan -skom paradigmom, koja je u svemu vidjela stroj sastavljen od razdvojenih dijelova.

Novo znanje je totalno, prošireno napoznavanje cjeline prirode, društva i čovjekate u tom smislu sistemsko i na višem stupnjurazvoja univerzalno, bez disciplinarnih ipredmetnih podjela i ograda. Odgovarapostmodernom informacionalizmu, društvukoje izrasta na televiziji, kompjutoru i mobitelu pa tako čovjek sve više obitava i djeluje ukibernetičkom prostoru (cyber space) injegovoj virtualnoj stvarnosti.

Poznavanje cjeline, cjelovitosti svihsastavnih dijelova i pol ja koja ih povezuje,dakle totaliteta postmodernog (post indus -trijskog, postbirokratskog) društva koje sveviše postaje globalno zajedništvo, postajepovijesna prirodna nužda, preduvjet bogataživota i djelovanja u svijetu u kojeg se ulazigledanjem televizijskih programa, korište -njem kompjutorskih mreža i softverskihuradaka, te žičnim i sve više bežičnimkomuniciranjem mobilnom telefonijom. Zatostaro znanje umire i nestaje, a novo znanje se rađa i razvija. Dobro je došla svaka akcija koja je u funkciji toga razvoja, izraslog na uva -žavanju i primjenjivanju holistič ko-eko loškepara digme.”78

Na temelju izloženog sada možemo lakše utvrditipogrešnu osnovu na kojoj odbori za izradu Katalogaznanja provode “unapređenja” u sustavu obra zovanja.

24


Promjene u obrazovanju predlažu se na prevladanizastarjeli pogrešan način na znanjima koja se više nenalaze u suvremenim sredstvima proizvodnje.Promjene se predlažu u okviru obrazovnog sustava, ane u okviru integralne proizvodnje društva u kojem seglobalno društvo pretvara u obrazovni i znanstvenisustav. Promjene se događaju u okviru znanjafizikalnih elektromehaničkih sustava koje višedominantno ne sudjeluju u stvaranju BDP-a. Ustvaranju BDP-a nastupaju organoliki, biološkisustavi. U uvjetima takove visokotehnološkeproizvodnje druš tva obrazovna i znanstvena djelatnostpostaje način proizvodnje društva. Ukoliko Hrvatskakrene tim putem BDP može se udvostručiti uvrmemenu 8 do 10 godina. Visokorazvijene zemljesvijeta odustaju od klasičnih reformi obrazovanja jerdobivena forma užasno brzo preko noći zastarijeva(akceleracija znanosti). Strategije su sadržane ukonsenzusu da se svi mogući nacionalni resursiusmjere na što brže napuštanje društveneproizvodnje koja se temelji na proizvodnjimaterijalnih stvari i dobara te da se pređe udruštvo čija se proizvodnja temelji na radu iproizvodnji dematerijaliziranih proizvodainformacija i znanja (Singapur). Promjene uobrazovanju predlažu se:

• u okviru znanja pretpovijesne proizvodnjeagrar nog i industrijskog društva

• u okviru materijalnih sredstava rada• u okviru materijalnih predmeta rada• u okviru materijalnog prostora• u okviru materijalne stvarnosti• u okviru materijalne proizvodnje stvari i

dobara• u okviru spoznaja iz fizike i fizikalnih sustava• u okviru kartezijanskog, elektromehaničkog,

politehničkog obrazovnog sustava• u okviru znanja i ciljeva obrazovanja klasičnih

tehnologija industrijskog društva• u okviru društvene i tehničke podjele rada

klasičnih tehnologija industrijskog društva• u okviru podjele rada u politehničkom obra -

zovnom sustavu koji se temelji na predmetnojpodjeli rada u nastavi

• na nastavnom satu koji je ispunjenpredavanjem, ponavljanjem, upamćivanjemi ispitivanjem za ocjenu a sve utvrđeno u okvirupolitehničkog obrazovnog sustava industrijskogdruštva

• na znanjima koja su okrenuta u prošlost ufunkciji primjene znanja za određeno radnomjesto i stručno zvanje koje brzo zastarijeva

• na komunikaciji koja se obavlja na papiru• na razrednom grupnom ustroju obrazovnog

sustava skupine učenika iste dobi• na programskom ustroju masovne grupne

nastave i obrazovnog sustava prema moguć -nostima prosječ nog učenika

• na utvrđenom potrebnom vremenu koje jesadržano u školskoj godini za usva janjeodređene količine znanja

• na učenju i obrazovanju pasivno usvojenogtuđeg, gotovog znanja i njegovog pretežnoverbalnog reproduciranja za ocjenu (prolaznopasivno znanje)

• na hijerarhijskom, represivnom odnosu izmeđuučenika i nastavnika

• na pedagoškoj teoriji i didaktici iz 17. st. koju jekoncipiraoJan Komensky

• na promjeni obrazovanja iz samog obrazovnogsustava umjesto u globalnog društva u otvoreniobrazovni i znanstveni sustav, odnosno društvokoje uči, radi i stvara, sa otvorenim pristupomznanju u integralnoj proizvodnji društva

• na predmetnom, uskom, zanatskom obra -zovanju nastavnika prema potrebama i ustrojupolite hničkog obrazovnog sustava i to bezinformacijske pismenosti

Proizvodna i tehnološka datost uvjetovala je da se sredstva za proizvodnju visokih tehnologija nalaze uposjedu svih građana u društvu (način proizvod nje). Uodnosu na industrijsko društvo u kojima vlada privatna i društvena svojina u informacijskom znan stvenomdruštvu u kojem vlada tehnološka jedna kost nastupazajednička svojina, sadržana u znanju kao osnovnom predmetu rada. Nastupa nova struktura, ustroj i noviodnosi u informacijskom znanstvenom društvu. Nastupa vrijeme nove civilizacije, vrijeme kiber -komunizma

Veliki socijalistički projekt – san o predaji moćinarodu – ostvaruje se pred našim očima79.

Turbokapitalizam i kaubojski odnosi među naro -dima su kratkog vijeka. Takvi odnosi su stvar prošlosti. Slobodan narod i čovjek u tom narodu u visoko -tehnološkoj društvenoj reprodukciji, uvjeto van jeslobodom drugog naroda i svakog čovjeka tog naroda.U prvobitnoj zajednici vladala je jednakost jer usurovim prirodnim uvjetima čovjek kao jedinka nijemogao sam sebi osigurati opstanak bez drugih ljudi.Isto tako u visokotehnološkoj proizvodnji društvanužna je jednakost, jer u uvjetima ogromnih silapokorene prirode obespravljeni i izopćeni čovjek izdruštva može ugroziti proizvodnju života svih ljudiglobalne zajednice (međunarodni terorizam).

Amerika nije najmoćnija vojna sila u svijetu. Toje bila za vrijeme vladavine klasičnih tehnologijaindustrijskog građanskog društva. Tog društva i teproizvodnje više nema. Najmoćnija sila u svijetuopremljena sofisticiranim visokotehnološkim sred -stvima masovne destrukcije postao je transnacionalniterorizam koji ne posjeduje ni jedno svojstvo klasičnedržavne sile. Nositelji ovih pojava u pravilu su obe -spravljeni, poniženi i iskorištavani ljudi i narodi. Oni usmrti traže i nalaze svoj smiraj. Pripadnici ovih narodanemaju život primjeren ljudskom biću. Pripadnici tzv.moćnih, “slobodnih” naroda cijene i vole život. U

25

međunarodnim odnosima upotrebljavaju sva sredstvakoja im stoje na raspolaganju da uživaju u životu. Uokviru izloženog svijet malo govori o državnomterorizmu, uzročniku svjetskih zala. Olimpijske igre uAteni 2004. godine osiguravalo je 70.000 policajaca, a skoro sa istim brojem policajaca čuvano je zasjedanjeNato pakta u Pragu. Inau guracija predsjednika Bush-au SAD-u čuvalo je 6.000 policajaca, 10.000 vojnika iveliki broj borbenih aviona u zraku sa uputstvom dadjeluju na svako tijelo koje se pojavi iznad togprostora. Nije loše na ovom mjestu iznijeti podatak daje Amerika tijekom jedne godine za ratne potrebe uIraku uložila 84 milijarde dolara. Šteta je za svijet što uovom trenutku nemaju mega osobe kao što su biliosnivači pokreta nesvrstavanja i što svijet više nemavelikog pape Ivana Pavla II. Oslobode li se nametnutihim idola potrošačkog društva, mladi ulaze u umreženidemokratski svijet koji nastupa lišen karizmatičkihličnosti.

Visokotehnološka proizvodnja društva i državniterorizam mrkve i batine više ne idu skupa. Nema višepobjednika i pobijeđenih. Sve nas skupa na planetiZemlji visoke tehnologije smjestile su u malu arku. Uuvjetima visokotehnološke proizvodnje druš tva višene vrijedi definicija rata Karla Clausewitza. Visoketehnologije grade novu univer zalnu civilizacijupotirući neznanstvene traktate Samuela Huntingtona o

sukobu civilizacija, koji služe za opravdanjenastupajuće politike (Irak, Iran itd.).

Sadržaje kućnog reda ponašanja na planeti Zemlji pojedinaca i društvenih grupa u vladajućoj kategorijizajedništva u svojoj knjizi "Teorija svega" Ken Wilberpostavlja i objašnjava na slijedeći način:

"Integralno: Riječ koja označava integriranje,združivanje, spajanje, povezivanje, obuhvaćanje. ne usmislu jednoobraznosti, i ne u smislu poravnanja svihpredivnih razlika, boja, šarenih skretanja duginogspek tra čovječanstva, već u smislu jedinstva-u-razno -vrs nosti, u smislu zajedničkih općenitosti zajedno snašim prekrasnim razlikama. I ne samo u čovječanstvu već u cijelom Kozmosu: pronaći obuhvatnije viđenje -Teoriju svega (TS) - koja daje legitiman prostor umjet -nosti, moralu, znanosti i religiji, a ne pokušavajući ihsve reducirati na jedan omiljeni odrezak Kozmičkepite.

I, naravno uspijemo li razviti istinski holističko ili integralno viđenje stvarnosti onda ćemo takođerrazviti novi tip kritičke teorije, teoriju koja je kritičkaprema sadašnjem stanju stvari u svijetu obauhvatnijegi poželjnijeg stanja, kako za pojedinca tako i za općukulturu. integralna paradigma biti će inherentnokritička prema onim pristupima koji su, u usporedbi snjom, djelomični, uski, plitki, manje obuhvatni, manjeintegrativni."80

26


Što bi narodi ovih prostora trebali znati o svojoj novijoj povijesti, radi nastupanjaočekivane budućnosti, a koju sa sobomdonose visoke tehnologije

Nastupom visokih tehnologija narodi seindividu aliziraju a svijet se integrira i globalizira.

U isto vrijeme narod sa toliko poznatih i u svijetupriznatih doprinositelja svjetskoj znanosti i umjetnostiili (navedimo tek neke za koje smo saznali gotovoslučajno, putem medija) od najmlađih suvremenika, sa nedavnim svjetskim znanstvenim rezultatima,"otkriva telje nove galaksije" - Maria Jurića i ŽeljkaIvezića81 ili prvog Europljanina u grupi do 40 god.starosti nagrađenog od Američke asocijacije zaistraživanje raka (AACR) "za dostignuća uistraživanju raka, na razini mole kularne signali zacije" - Ivana Đikića82 dobitnika i Binderove nagrade zainovacije 2006. godine, koju dodjeljuje Njemačkoudruženje za staničnu biologiju - profesora sFrankfurstkog sveučilišta (koji u svom intervjuu za Novilist 15.10.2006. ističe kako mentalitet poslušništva nepogoduje najkvalitetnijima što pak definira neproduktivnuznanstvenu sredinu ali i nekritično društvo, pa ako je tako uznanosti zasigurno je i u obrazovanju što generiranekreativne generacije)83, ili Sandru Oršulić jednu odpionira u istraživanju raka jajnika na molekularnojrazini, ili već spomenutog Nenada Bana, voditeljašvicarskog tima koji je otkrio arhitekturu staničnetvornice masti, ili Zoru Modrušan, Domagoja Vučića,Miru Brajenovića, Sinišu Ivelju zaposlene uGenetechu, "najaktrativnijem mjesta za zaposlenje usvijetu" prema izboru poslovnog mjesečnika For tune84

ili mladog hrvatskog znanstvenika, izvanrednogprofesora fizike na MIT-u - Ma rina Soljačića -koizumitelja 14 patenata, dobitnika prestižne nagradekoju dodjeljuje Tech nol ogy Review "TR35" kao jednog od 35 najboljih mladih inovatora u svijetu85 ili šesthravstkih građana koji se nalaze u užem istraživačkomvodstvu Microsofta. Miroslava Radmana ne treba uovom kontekstu ponovo spominjati... Taj narodeuropske kulture, talentirani narod koji od Dubrovnika do Zagreba, od Visa do Vukovara od Opatije doVaraždina čini Europu, kao i njegov dio izvanHrvatske zajedno sa drugim narodima u Subotici,Mostaru, Sarajevu, i drugdje u Europi, Americi,Australiji, Aziji ili Africi i njegov teritorij - teritorijjednog Boškovića, Mohorovičića, Tesle, teritorijHrvatske, bio je izložen i izložen je još uvijek kontra -povijesnim ten dencijama stvaranja velikih nacio -nalnih država iz 19. st. i to:

u vrijeme kada kapitalistički način proizvodnjesa svojom liberalnom državom u izvornom oblikuviše ne postoji;

kada s pojavom visokih tehnologija postupnonestaje i socijalno tržišno gospodarstvo sa svojomsoci jalnom državom;

kada je svijet poslije Drugog svjetskog ratarigorozno i drastično obračunao sa nacifašističkimustrojem društva;

kada je padom Berlinskog zida nestao totalitarni jednoumni boljševički komunizam,

i kada sa visokim tehnologijama nastupaumreženo samoupravno bez državnih granicakiberkomunističko globalno društvo (The Net workSo ci ety), nasuprot tih procesa kada se znanjem iblagostanjem koje ono donosi prevladavaju mnogenaslijeđene podjele, na ovim prostorima ponovovladaju aveti prošlosti koji nisu proizvod samo ovihprostora.

U procesu visokotehnološke globalizacijesvijeta na europskom kontinentu stvara se Unijadržava i naroda u čijoj strategiji razvoja nije prisutna politika mijenjanja nego postupnog brisanjagranica. U Europskoj uniji od razdvojenih isuprodstavljenih naroda otvara se proces globalnogzajedništva i to bez usluga klasične države. Ovajproces društvenih pretvorbi nema ništa zajedničko sa svjetskim zamkama neo i turbokapitalizma,tačerizma i reganizma. Sa visokim tehnologijamanastupa nova civilizacija i novi svijet.

Ako se osvrnemo unatrag ne smijemo zaboravitičinjenicu kako je narod Hrvatske okupljen nademokratskom i socijalnom programu KPJ tijekomDru gog svjetskog rata masovnim sudjelovanjem uNOB-i uspio sačuvati svoju biološku supstancu odgenocidne četničke i ustaške politike. Od 6. mjeseca1942. do 8. mjeseca 1944. god u NOVJ preko 50%boraca bili su hrvatski građani. Prema svimanalizama povijesna dobitna kombinacija bila je nastrani antifašističke koalicije. Da nije bilo NOB-a i utom slučaju hrvatski narod bio bi izložen genociduzabilježenom i utvrđenom u Rezoluciji četničkogkongresa u selu Ba o “Homogenoj Srbiji”. Tupolitiku tijekom tri ratne godine uporno je branio ipodržavao predsjednik Vlade Ujedinjenog kraljev -stva Winston Chur chill. Predsjednik Sabora RHVladi mir Šeks na znanstvenom skupu u Hrvatskojakademiji znanosti i umjetnosti "Antifašizam- temeljHrvatske (60 god. pobjede)" je ustvrdio: "Većinahrvatskih ljudi u Drugom svjetskom ratu bila je naantifašističkoj strani, a da nije bilo tako mogla seobnoviti Kraljevina Jugoslavija i od današnjeHrvatske ne bi bilo ništa.."86 Na otvaranjuMemorijalnog centra u Jasenovcu predsjednikSabora Šeks je rekao da:

"U prošlosti, na žalost, ima stranica koje suispisane rukopisom zla i koje nose biljegnečovještva. Jednu od takvih stranica prošlosti,najtamnijih, najnehumanijih predstavlja ustaškilogor smrti u Jasenovcu, nastao po uzoru nazloglasne nacističke koncentracijske logoreAuschwitz, Mauthausen, Buchenvald i Treblinka.Njegovi osnivači, zloćinci imali su najgore mogućeuzore. Jasenovački koncentracijski logor stravično

27

je svjedočanstvo ustaških zločina, preteška ineizbrisiva ljaga koja je okarakterizirala ustaškirežim kao režim zla i neljudskosti... Ubijali suŽidove samo zato što su bili Židovi, Srbe samozato što su bili Srbi, Rome zato što su bili Romi,ubijali su i mnoge Hrvate samo zato što su biliantifašisti, što su se suprodstavili kvislinškomevazalstvu i ustaškom režimu.87

U to vrijeme u svijetu je vladao politički trokut.Na jednom vrhu tog trokuta vladao je W. Chur chill,na drugom J. Staljin, a na trećem je vladao A. Hit ler.Nositelji ovih političkih opcija nisu donosili svijetusocijalnu pravdu i demokratski poredak. Tzv.zapadna demokracija svijetu je donosila imperijalnukolonijalnu politiku. U održavanju takvog poretka zapolitičke elite Ujedinjenog kraljevstva, kaže se, da suplivale u ljudskoj krvi. Nacifašizam je sprovodio upraksi rasnu politiku i masovnu industriju smrti.Staljinizam u svojim bestijalnostima nije zaostajao uodnosu na prve dvije političke opcije. U broju žrtavabio je još masovniji i opasniji. Zato danas obzirom na stasalu razinu globalne društvene svijestireafirmacija ili pripadnost bilo kojoj od izloženihpolitičkih opcija spada u red patološkogcivilizacijskog otpada (plutokracija, boljševičkistaljinizam, nacifašizam). Zbog masovnog učešćahrvatskog naroda u NOB-u jedino je boljševičkapolitička opcija u datim povijesnim okolnostimasačuvala biološku supstancu hrvatskog i drugihpotlačenih naroda na prostoru bivše države. Naprijedlog prvog hrvatskog predsjednika dr. FranjeTuđmana Sabor Republike Hrvatske donio je 7.prosinca 1994. god. Odluku o proslavi iobilježavanju 50-te obljetnice pobjede nad zemljamakoje su bile nositeljice nacifašističkog, imperijalnog,rasnog poretka. U Odluci je pored ostalog utvrđenoda je Sabor Republike Hrvatske izdao knjigu snaslovom "Doprinos Hrvatske pobjedi antifašističkekolaicije". Na stranici 110 te knjige piše: "Uz sav tajveliki gubitak života kojima je hrvatski narod platiopobjedu partizana, to je ipak najviše tek deseti dio,kolike bi bile nevine žrtve da je nakon II. svjetskograta uspostavljena Kraljevina Jugoslavija i odmahustrojena velika Srbija. Tada bi cijela Hrvatskaprovedbom četničkog programa Draže Mihajlovića,bila Bleiburg. Da se to ipak u tolikoj mjeri nijedogodilo, nepobitna je zasluga Hrvata-partizana,bez obzira što je i njihova sudbina najčešće postupnopostajala tragičnom."88

Kada je u Saboru usvojen novi Ustavsamostalne i slobodne Republike Hrvatske, u njemuje utvrđeno da se Republika Hrvatska utemeljuje natekovinama antifašističke borbe, a 22. lipnja Danustanka hrvatskog naroda 1941. god. proglašen jedržavnim praznikom. Dan pobjede nad fašizmomEuropska unija obilježava kao svoj praznik.

Politika srpske vlade u prvoj polovici 20. st. bila je više u funkciji imperijalne politike Ujedinjenogkraljevstva, a ne srpskog naroda (Gavrilo Princip i I

svjetski rat, Dušan Simović i vojni udar 27.3.1941.god. II svjetski rat, Slobodan Milošević i rat zastvaranje velike Srbije). Gavrilo Princip prijeatentata u Sarajevu uvježban je u Velikoj Britaniji(vidi Wil liam Engdahl “Stoljeće rata”). Vojni udar uBeogradu 27. ožujka 1941. organizirala je britanskaobavještajna služba. Cilj tog udara bio je da seponišti ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnompaktu i da se izazove rat koji će ići u prilog ratnimnaporima Velike Britanije. Događaji koji su uslijedili tu su namjeru i potvrdili, ali ishod rata na tompodručju donosi sa sobom realizaciju novihpolitičkih ciljeva. Titovi partizani vode oružani ratprotiv nacifašista, a upornu političku borbu vodeprotiv britanske politike. Kada je krajem 1943.godine maršal Tito postao nepriko snoveni gazda rata na jugoistoku Eu rope, silom prilika tek tada starilisac Chur chill obavještava svijet da se u Jugoslavijiprotiv fašista vođeni komunistima bori 600.000Titovih partizana, a ne četnici Draže Mihajlovićakoji se bore na strani Nijemaca. Obzirom na snaguTitove vojske, vojnim sredstvima nije se moglaostvariti politika Ujedinjenog kraljevstva naprostoru bivše Jugoslavije. U završnoj fazi rataciljeve se nastojalo ostvariti uz razne pritiske jedinomogućim diplomatskim sredstvima. I u tim uvjetimaJ. B. Tito ispoljio je državničku mudrost i odlučnostne poštivajući dogovore velikih o interesnim sferamana ovim prostorima. Tada je u Donjem domuparlamenta Chur chill izjavio da Titovi partizani nasvom dijelu fronta angažiraju i drže 30neprijateljskih divizija više nego saveznici naZapadnom frontu. Tijekom 1944. god. i u završnimoperacijama rata protiv Titove NOV bilo jeangažirano samo njemačkih 25 divizija, a sabugarskim, mađarskim i kvislinškim postrojbamaHit ler je na ovom dijelu fronta imao naraspolaganjau još dodatnih 15 divizija sa 580 tisućavojnika. To nije bio pokret otpora, to je bio praviveliki rat od ogromnog značaja u savezničkimnaporima da se uništi nacifašistički ratni stroj. Tasilna vojska držala je front od lijevog krila maršalaTolbuhina, komandanta ukrajinskog fronta,(Mađarska granica) do desnog krila savezničkogfronta čiji je komandant bio feldmaršal Aleksander(istočna obala Italije). Ishod oružanog rata ipolitičke borbe, imao je presudno značenje, jer suTitovi borci nad ostatcima ostataka nacionalnogteritorija sačuvali narode Hrvatske i narode drugih zemalja bivše države od genocidne katastrofe koju suplanirali četnici i ustaše.

Povjesničari kada pišu o Josipu Brozu Titu uzasluge su mu skloni pripisati da je na svom dijelufronta tijekom II sv. rata pobijedio B. Muso linia, A.Hitlera, ali i ratnog saveznika W. Churchilla saopasnim političkim ciljevima obnove KraljevineJugoslavije (Deklaracija o Homogenoj SrbijiStevana Moljevića). Za vrijeme hladnog ratapobijedio je J. Visarjonovića Staljina i politiku

28


SAD-a. Osnutkom pokreta miroljubive aktivne koeg -zis tencije nesvrstanih zemalja u Ujedinjenimnarodima Tito je uveo «glasačku diktaturu»(Kissinger). Naime do osnutka pokreta nesvrstav anja narodi i države u Ujedi njenim narodima glasovale su pretežno kako je predlagala Amerika. Od togvremena narodi i države glasuju u većini kakopredlaže maršal Tito. Mnogi su ljudi skloni mišljenju iz današnjeg kuta gledanja da je najveća Titovazasluga što je na ovim prostorima pobijedio politikuW. Churchilla. Za Churchilla na ovim prostorima rat je bio izgubljen. Nasuprot povijesnih činjenica iogromnog doprinosa u slamanju nacifašističkogratnog stroja, ne slučajno u isto vrijeme Maršal odJugoslavije Josip Broz Tito nestaje iz Muzejavoštanih figura u Londonu, a iz "ekoloških razloga"vlada HDZ-a zatvara povjesnu pećinu na otoku Visuu kojoj je duže vrijeme boravio Tito. Pojedini Hrvatizajedno sa Englezima rade protiv vitalnih interesa vlastitog naroda. U toj pećini Tito je ostvariodiplomatsko priznanje Jugoslavije. U toj pećini Titoje sročio strateški plan "Pohod na Srbiju". IzHrvatske i BiH-a poslao je tamo devet proleterskih iudarnih divizija koje donose slobodu srpskomnarodu od četničke strahovlade i tiranije. Uoperacijama oslobođenja Beograda sudjelovalo je50,000 boraca. U Hrvatskim jedinicama u tojoperaciji bilo je angažirano 16,000 boraca. Velikibroj boraca iz Hrvatske, Hrvata i Srba nalazio se je udrugim jedinicama beogradske operacije. Pojediniborci iz Dalmacije prije beogradske operacijesačekali su jedinice Crvene armije na Dunavu(Vojislav Rešetar). Definitivno je u tom pohoduvojno poražen četnički pokret Milana Nedića, DražeMihajlovića, Dimitrija Ljotića i Koste Pećanca. Timpobjedama onemogućen je povratak monarhije ikralja Petra II u Jugoslaviju. Uspostavljena jeFederalna Republika Jugoslavija sa autonomnimpokrajinama. Do kraja II sv. rata partizanski pokretu Srbiji nije bio razvijen. Početkom 1944. god. uSrbiji djeluju tri bri gade, a u Hrvatskoj 44. U Srbiji je prva divizija NOVJ osnovana 20. svibnja 1994. UHrvatskoj je početkom 1944. god. borbeno djelovalo14 divizija. U Srbiji je prvi korpus formiran 7. rujna1944. god. Krajem 1943. god. u Hrvatskoj djeluje petkorpusa. Krajem 1944. god. u NOV Jugoslavije biloje formirano 10 korpusa. Pored iznijetog, tijekomrata u drugim jedinicama koje su bile podneposrednom komandom Josipa Broza Tita borilo se17500 hrvatskih građana, pretežno Hrvata izDalmacije. Od tog broja mogla su se formirati tripartizanska korpusa. Krajem 1942. god. samo uPrvoj proleterskoj brigadi skoro 50 posto boračkogsastava bili su Hrvati iz Dalmacije. Kada govorimo omasovnom sudjelovanju naroda Hrvatske u NOB-une smijemo zaboraviti niti borce prekomorskihbrigada koje su formirane od logoraša i vojnika usastavu talijanske vojske. Poslije savezničkihpobjeda u Africi i kapitulacije Italije formirano je pet

brigada, jedna tenkovska brigada i dvije eskadrileaviona. (Prva prekomorska brigada 1886 boraca,Druga 1000 boraca, treća 1655 boraca, Četvrtabrigada sa četiri batuljuna zadržana je u Italiji ubazama NOVJ u radnoj funkciji prebacivanja ratnogmaterijala i hrane za potrebe NOB-a, Peta brigadaimala je 2350 boraca. Preko 20000 primorskihSlovenaca i Hrvata mobiliziranih u talijanskoj vojsci, koje je kapitulacija fašističke Italije zatekla naSardiniji, prebačeno je mimo njihove volje naKorziku, a repatrirani su u zemlju tek krajem 1945.god. U tadašnjoj politici saveznika namjera je bila da ova silna vojska s obzirom na politički razvoj ne bude pod komandom Josipa Broza Tita.) Borački sastavbrigada bio je porijeklom iz talijanske okupacijskezone (Hrvati, Slovenci i Crnogorci). Bez te pobjedesigurno bi politička karta jugoistoka Eu ropedrugačije izgledala. Uz pomoć zapadnih saveznikana ovim prostorima bila bi realizirana četničkagenocidna politika sadržana u rezoluciji HomogeneSrbije. Ta silna vojska stvorila je uvjete izgradnjenove državne vlasti u porobljenoj Europi.

Tijekom rata Hrvatska je "imala parlament uZAVNOH-u s odjelima koji su funkcionirali kaoministarstva. Hrvatska u dokumentima tog vremenatretirana je pod imenom "Federalna državaHrvatska". Imali smo svoju štampu, mrežu školstva,umjetničku akademiju - Radauš, Detoni, Mraz,komisiju za povijest, komisiju za muzičko blago,komisiju za štampu... Sve je to funkcioniralo bezikakvih instrukcija i kontrole ili inicijative saveznevlasti koja do dolaska na Vis 1944. god. nijepostojala.89

Političke elite Velike Britanije i danas tendirajunagrađivati antisrpsku četničku politiku etničkimprostorom koji u povijesti njima nikada nijepripadao. Trgovina se uglavnom vrši na štetuHrvatskog i drugih naroda. U cilju realizacije takovepolitike u posljednjem ratu agresori na Hrvatskui Bosnu i Hercegovinu napravili su takova zvjerstvakoja su jednaka Getu u Varšavi (Vukovar, Sarajevo)ili Aushwitzu (Srebrenica, Škabrnja, itd.) U teškimdruštvenim prilikama eto prostora za stvaranje novih užasa smrti kao što je bio logor u Jasenovcu ili četirilogora u Beogradu. Čovjek kojega je slučajno srpskamajka rodila, ni kriv ni dužan ne može biti slobodan u Srebrenici, Vukovaru i drugim mjestima u kojima sučetnici napravili takova zlodjela. Autori ovih redakarazlikuju četničku politiku od interesa i politikesrpskog naroda. Zbog trgovanja i nepovijesnogodnosa krivnje prema žrtvama maršal Jugoslavije,Josip Broz Tito nikada nije želio doći u logorJasenovac, jer su te žrtve korištene u realizacijipoznate prljave politike. Jasenovac i drugi logorismrti u bivšoj državi posljedica su monarho -fašističkog socijalnog i nacionalnog ugnje tavanjasvih naroda uključujući i srpski narod. Za tedogađaje i stanje bile su odgovorne vodeće političkestranke koje su to stanje stvorile. Prema kazivanjima

29

Vladimira Dedijera skupa sa Titom našao se jepočetkom 1942. god na fočanskom mostu. Drinom suplutala tijela ubijenih Muslimana (8000 ubijenihljudi). Tito je često govorio da mu je taj dan bionajteži dan tijekom rata. O tom događaju se ne govori a niti piše. Nema spomenika da se ne zaborave nevine žrtve. Ostaci te četničke, a u suštini antisrpskepolitike, i danas donose najveću nesreću i tragedijupored ostalih naroda i samom srpskom narodu, anaročito prečanskim Srbima.

I pod pretpostavkom da su nacifašisti bilipobjednici u II svjetskom ratu hrvatski narod bio biizložen i u tom slučaju genocidnoj politicigermanizacije i romanizacje. Evo što je o tome usvojim programskim načelima i ciljevima govorio A.Hit ler: “Treba upotrijebiti sva sredstva da biNijemci osvojili svijet. Ako želimo ustanoviti našveliki njemački imperij, mi moramo u prvom redueliminirati i istrijebiti slavenske narode. Nemanikakva razloga da to ne učinimo”90 Na tragustvaranja Velikog Rimskog carstva i Italije BenitoMus so lini je “slavensku rasu smatrao inferiornom ibarbarskom prema kojoj se mora voditi politikabatine.”91 Tu genocidnu politiku prema slavenskimnarodima Mus so lini je provodio od 1922. dokapitulacije Italije 1943. god.

U povijesnim okvirima Jugoslavija kao državabila je zadano stanje koje se nije moglo promijenitido pada Berlinskog zida. (Versaillski mir, Atlantskapovelja, zaključci i odluke sa sastanka velikih uTeheranu, Jalti i Potsdamu.) Komunisti na čelu smaršalom Titom uz ogromnu podršku naroda iza čijih je leđa stajala mnogoljudna okupljena vojna sila svih naroda Jugoslavije revolucionarnim bolj še vičkim“nedemokratskim”, nasilnim metodama diktirali supolitičko i društveno uređenje u Jugoslaviji bezprljave politike i diktata Londona, Pariza,Washingtona, a sve više i Moskve. Boljševičkapolitička opcija bila je vladajuća opcija umeđunarodnom radničkom pokretu. Samo u tojpolitičkoj opciji bilo je moguće uz ogromne žrtvesačuvati biološku supstancu hrvatskog i drugihnaroda na prostorima bivše države. Jedino u tomokviru bilo je moguće udariti temelje socijalnog inacionalnog oslobođenja hrvatskog i drugih narodabivše države. Pored ove povijesne zbilje ne smijemozaboraviti činjenicu da se u komunističkom pokretuHrvatske prije Drugog svjetskog rata javila grupaljudi koja se nije samo suprotstavljala nacifašističkojnemani, ona se je suprotstavljala i staljinističkojboljševičkoj satrapiji (sukob na ljevici). U staljinskim čistkama ubijeno je 800 članova KPJ. Većinaubijenih bili su drugovi i prijatelji Miroslava Krleže iJosipa Broza Tita. Ova grupa ljudi bez obzira naegzaltirani klerofašizam vjerskih zajednica imala jeveliki utjecaj u hrvatskim i srpskim masama izmeđudva rata, u ratu i poslije rata. Svaki četvrti stanovnikZagreba bio je aktivni sudionik NOB-a. Tijekom ratau Zagrebu je djelovala jaka skojevska i partijska

organizacija i drugi centar CK-KPJ. Usporedbe raditakove organizacije nisu djelovale u Beogradu.Postoje povijesni dokumenti da je maršal Jugoslavije Josip Broz Tito pripadao ovoj grupi ljudi sadržane udrugarskim i prijateljskim odnosima Tita i Krleže.Kolika je boljševička snaga vladala u KPJ govori ipriznanje Milovana Đilasa da bi ubio MiroslavaKrležu da je došao Titu u partizane. Kakve supolitičke prilike vladale u tim uvjetima govori ipodatak da je J. B. Tito zadužio Josipa Vidmarapodtpredsjednika bivšeg AVNOJ-a da sa prvimpartizanskim jedinicama uđe u Zagreb, pronađe ga isačuva život Miroslava Krleže. U hrvatskomdemokratskom pokretu prije Drugog svjetskog ratarođena je ideja eurokomunizma koja će se poslijerata realizirati u radničkom i društvenomsamoupravljanju i nesvrstanoj politici. Jugoslavija je kao državna zajednica bila zadano stanje (dik tatvelikih sila), a članovi KPJ pobjedom nadmonarhofašističkom velikosrpskom politikomdiktirali su političko uređenje u toj zemlji. Ta ćepolitika u borbi za slobodu čovjeka i naroda usmjeriti društvo na razvoj samoupravljanja. Josip Broz Tito,Vladi mir Bakarić i Edvard Kardelj definirali suSFRJ kao zajednicu i sustav koji nije nadređenrepublikama. Težili su potpuno mogućemsuverenitetu republika, koje su kao države stvorenetijekom NOB-a u II svjetskom ratu. Republike sutijekom rata organizirale svoje državne nacionalneskupštine, državne narodne vlade, republičkenarodne vojske i glavne štabove te vojske. Srbija jeutemeljena kao država u federalnoj zajednici tekposlije Drugog svjetskog rata. I u ovoj povjesnojčinjenici prisutan je unitarni koncept "integralnogjugoslavenstva" i velikosrpske politike bez obzira navojni poraz četništva tijekom NOB-a. Ta politika koja je bila prisutna u obje jugoslavije najveću katastrofudonijela je svim narodima ovog prostora, a posebnoPrečanskim srbima. Doprinos politici SlobodanaMiloševića u Hrvatskoj "bio je pod snažnimutjecajem ekstremne desne hrvatske dijaspore"92

(reafirmacija ustaštva, rušenje preko 3000spomenika NOB-a, pojava slika Ante Pavelića upojedinim vojarnama Hrvatske vojske, uništavanje irušenje pojkretne i nepokretne imovine Srba uHrvatskoj itd.) .

Razvojem samo upravljanja išlo se u susretizgradnje visoko tehnološkog kiberkomunističkogdruštva koje nastupa. Sve pozitivno u svjetskimrazmjerima što je zračila socijalistička revolucija uJugoslaviji uništila je četnička antisrpska politikaSlobodana Miloševića.

Poslije II svjetskog rata maršal Tito ne poštivaugovor sa Churchillom o višestranačkim izborima. USrbiji je uoči izbora 11.11.1945. god na temelju togugovora djelovalo šest političkih stranaka. Unjihovim programima nema Makedonije i Crne Gore. U svim programima tih stranaka zagovarao sepovratak kralja Petra II Karađorđevića i obnova

30


Kraljevine Jugoslavije. Na izborima bila je glasačkakutija sa nositeljima Narodnog fronta i bezimena“ćorava” kutija. Od objekta prostor bivšeJugoslavije postaje subjekt u međunarodnimodnosima. Ovu politiku na čelu s maršalom Titompretežno vode hrvatski komunisti. Sukobom saStaljinom 1948. godine ovjenčan ratnom slavom savelikim ljudima 20. st. Nehruom, Naserom i ostalimdržavnicima dobre volje stvara Pokret nesvrstanihzemalja. Josip Broz Tito, Hrvat, seljački sin izHrvatskog zagorja, metalski radnik – proleter,postaje građanin svijeta i osoba planetarnihrazmjera. U osobi maršala Tita hrvatski narod,narodi bivše države Jugoslavije, narodi svijetaprepoznali su same sebe, svoja socijalna inacionalna prava te slobodarske želje i htijenja.

Što Srbi, a posebno prečanski trebaju znati osvojoj povijesti. Malo je zemalja u svijetu koje imajutako velike imperijalne zahtjeve kao Srbija najčešćeizazvane iz inozemstva. U konačnici tako instrumen -talizirana politika Srbije dala je slijedeće rezultate. U I svjetskom ratu jedna trećina srpskog muškogstanovništva je poginula. Stvorena je monarho -fašistička Jugoslavija (tamnica naroda) u kojoj Srbisudjeluju sa 33% stanovništva, sa namjerom daizvrše srbizaciju ukupnog stanovništva države.Kraljevina Srbija dobiva tri puta veći teritorij i triputa veći broj stanovnika. Vršena je srbizacijaprostora od naroda kod kojih je već oformljenanacionalna svijest i pripadnost svom narodu. Evokako o tome piše akademik D. Bilandžić: “Jednomrođena, nacija se više ne može asimilirati ni razbitiosim fizičkim uništenjem (genocidom)”.93 Ukontinuitetu tu politiku od Ilije Garašanina do danasprovode srpske elite - genocid u sjevernoj Bosni.Stvorena je država opterećena sa ogromnimsuprotnostima, koja je skončala u građanskom ratuod 1941. do 1945. god. U tom ratu pored drugihnaroda u velikom broju nastradali su prečanski Srbi.Nastupom visokih tehnologija narodi seindividualiziraju a svijet se integrira. U timkontrapovijesnim uvjetima uz pomoć “saveznika”provodi se opet srpska prevladana politika 19.stoljeća u stvaranju velikih nacionalnih država. Zlune trebalo ponovno političke elite Velike Britanijezadržavaju i stvaraju još veće “bure baruta” napodručju Balkana, kojeg u interesu svoje politikemogu lagano ponovo aktivirati. U Velikoj Britanijii životinje imaju svoja groblja i zakonom suzaštićene, a koliko će ljudi poginuti na Balkanu nijevrijedno njihove pažnje. Podržani iz inozemstvavelikosrpska politika na čelu sa S. Miloševićemratnim sredstvima želi zadržati vladajući položaj nadostalim narodima bivše države. Poslije 50 godinaponovno Ujedinjeno Kraljevstvo gubi rat na ovimprostorima (Domovinski rat). Prema Stipi Šuvaru,preko 5 milijuna ljudi u bivšoj državi moralo jenapustiti svoje domove (Srbi, Bošnjaci, Hrvati,Albanci i drugi narodi).94 Navodimo podatke da je

oko 2 milijuna i jedanaest tisuća ljudi samo u BiH(oko 46% ukupnog predratnog stanovništva)napustilo svoje domove. U tu brojku uključeno je466,000 Hrvata (62% predratnog broja Hrvata uBiH), 842,000 Bošnjaka (44.2%), 647,000 Srba(47,4%) i 156,000 ostalih građana (46,8%). U BiHubijeno je ili nestalo 270,000 ljudi.95 Hrvatski narodu Bosni i Hercegovini pretvoren je u nacionalnumanjinu. "Na okupiranim 15948 četvornihkilometara ili 26,5 posto državnog teritorijaRepublike Hrvatske Srbi su protjerali 454706 Hrvata i 107609 pripadnika drugih naroda. Ukupno jeprotjerano 562315 građana. Na tom teritoriju premapopisu stanovništva 1991. god. živjelo je 315930Srba."96 Iz Srbije je veliki broj vojnih obvez nikanapustio zemlju U inozemstvu pedesetih godina zbogteških gospodarskih i drugih prilika živjelo je 1,5milijun ljudi koji su rođeni u zemljama bivše države.Od tog broja milijun građana rođen je uHrvatskoj.Etnički sastav građana koji su živjeli uinozemstvu nije bio slučajan u uvjetima socijalnog inacionalnog ugnjetavanja. Izvršavajući imperi jalnepolitičke ciljeve Ujedinjenog Kra ljevstva srpski jenarod imao veće ljudske žrtve i materijalne štete odmogućih žrtava koje bi mu nanijeli “povijesnineprijatelji”.

Poslije svih povijesnih događaja Srbi uHrvatskoj moraju biti jednom uvjereni da nemajupotrebe služiti kao most preko kojega u Hrvatskezemlje prelazi antisrpska imperijalna četničkapolitika te da se u Hrvatskoj, svojoj domovini,konačno oslobođenoj zemlji po božjim i ljudskimzakonima trebaju i mogu ponašati kao i ostaligrađani Hrvatske (ono što se u 19. st. zvalo političkiHrvati). Sigurnost i sloboda Srba u Hrvatskoj neovisi o Beogradu i srpskom narodu iz Srbije, nego odemokratskim snagama Hrvata, Srba i pripadnikadrugih naroda u Hrvatskoj kako je bilo za vrijemeNOB-a. Njihova je domovina Hrvatska. Politika izBeograda u novijoj povijesti od Garašanina prekoPašića i Rankovića do Miloševića donosila jeSrbima, a posebno prečanskim Srbima samo zlo. Ukonačnici takva politika donosi zlo i drugimnarodima koji žive u jugoistočnom dijelu Eu rope.Zato Srbi u Hrvatskoj moraju biti prvi borci protivantisrpske četničke politike kao što je to tijekomNOB-a sprovodio narodni heroj Čedo Grbić.

Što bi Hrvati trebali znati o svojoj novijojpovijesti. Niti jedna politička opcija nije toliko služila politici Ujedinjenog kraljevstva.i antisrpskoj četnič -koj politici kao ustaška antihrvatska politička opcija.I prije pada Berlinskog zida politička borba SKH bila je usmjerena protiv unitarnog nacionalizma, apadom tog zida u ratu za osamostaljenje hrvatskedržave, psi rata ponovo dovode i dozvoljavajuslobodno djelo vanje ustaške politike. U povijesti ta je politika katastrofalno utjecala na sudbinu hrvatskognaroda na ovim prostorima. Na temelju te politike,koja je već na početku rata (1942.) odbačena u

31

hrvatskim masama šire se lažne vijesti da su Hrvatigenocidan narod. Pored ostalog ta je politika imalakatastrofalne posljedice u Bosni i Hercegovini.Polovica hrvatskog naroda protjerana je iz te države.

Na ovom mjestu potrebno je istaknuti dakancelarka SR Njemačke Dr. Angela Dorothea Mer -kel priprema zakon za Europski parlament u kojem se zabranjuje svaka politička aktivnost na nacifašis -tičkim programskim osnovama.

Suvišne su diskusije da li je komunistički pokretu Jugoslaviji u kojem vladaju boljševičke metode utim uvjetima vršio zločine. I taj pokret bio jeopterećen nacionalnim, klasnim, kulturnim,civilizacijskim, vjerskim, regionalnim i drugimsuprotnostima. Mora se reći da su povjesni i drugidruštveni zadaci koji su se rješavali bili veliki. Značaj i ugled tih povjesnih događaja u svijetu srušila jevelikosrpska politika. Velike su bile i žrtve, izvršeni su veliki zločini (Bleiburg). Pored žrtava koje su imalihrvatski građani tijekom rata zaboravlja se masovnoubistvo Mađara 1944. god. u Vojvodini. AkademikVaso Čubrilović izradio je plan protjerivanjaMađara iz Jugoslavije. Povratkom iz Moskve JosipBroz Tito osujetio je tu genocidnu namjeru. (VasoČubrilović skupa sa gavrilom Principom izvršio jeatentat na prijestolonasljednika Ferdinanda uSarajevu. Čubrilović je također poznat po referatukojeg je održao uoči Drugog svjetskog rata u Klubuknjiževnika Srbije "Kako se riješiti Albanaca naKosovu i Metohiji". Kao ministar obnove ikolonizacije u Titovoj vladi, pored formiranenarodne vlasti uveo je mjesec dana vojnu upravu uVojvodini. U to vrijeme slijedili su događaji koji nisusukladni tom pokretu. Armije koje su nastupaleprema zapadu Generalštabu su javljale da nemazarobljenika. U ovoj praksi dogodit će se i Bleiburg.)Bez obzira na velike žrtve jedino u tom boljševičkompokretu bilo je moguće da hrvatski narod sačuvasvoju biološku supstancu i da ostvari temelje svojedržavnosti u okviru federalne, a kasnijei konfederalne zajednice (Ustav 1974). Na temeljutih stečevina u Domovinskom ratu izboreno jeosamostaljenje hrvatske države. Skoro do krajaživota V. Maček sudbinu hrvatskog naroda rješavaoje u okviru granica Kraljevine Jugoslavije. To ječinio zbog toga jer je bio upoznat sa snagom diktatazapadnih sila. Do kraja II svj. rata član vladekraljevine Jugoslavije u Londonu bio je predstavnikMačekova HSS-a. U tim uvjetima hrvatski narod naputu svoje samostalnosti nije ništa mogao višeostvariti nego što je postigao masovnim učešćem uNOB-i. U to vrijeme u tzv. komunističkom pokretu usvijetu vladale su boljševičke metode u režiji J. V.Staljina. Staljinizam je najveći oblik kontrarevolucije u socijalizmu i u društvu uopće. Izazvao je višeljudskih žrtava od nacifašističkog Hitlerova poretka.Poslije sukoba sa Staljinom politički život u bivšojdržavi bio je ispunjen sukobima između unitarnog(boljševičkog) nacionalizma i samoupravljanja.

Poslije Titove smrti ratnim sredstvima Jugoslaviju se nastoji pretvoriti u veliku Srbiju što je rezultiraloraspadom te složene države. U komunističkompokretu Jugoslavije prije II sv. rata stvara seantiboljševička struja (sukob na ljevici), kojoj jepripadao i maršal Tito. Pitanje da li je Tito bioboljševik i diktator. U prvom redu Tito je poredostalih karakteristika njegove osobe bio pragmatičnipolitičar. U prijeratnim i ratnim uvjetima Tito je bioi boljševik i diktator. Jedan povjesničar hladne glavereče: A što je drugo u tim uvjetima maršal Titomogao biti. Da nije bilo tog pokreta i masovnogsudjelovanja hrvatskog naroda u njemu svi narodibivše države, a naročito Hrvati, doživjeli bi još većetragedije. Pobjedom nad fašizmom u II svjetskomratu obzirom na međunarodne i unutrašnje političkeodnose nije nastupila pripadajuća slobodai demokracija koju je taj pokret nosio u sebi.Ciljevi su ostvareni, ali uz velike nepotrebne žrtve. Kakoposljedica i jedini učinak promišljanja ne bi bila tekjoš jedno bure baruta na Balkanu, ocjenjujući udogađajima napredak ili zaostajanje, zaslijepljenostili isključivosti, manje će se griješiti uviđajući iodvagujući u njima utjecaj konteksta. Ne smije sezaboraviti činjenica da je u komunističkom pokretuJugosla vije radnička klasa bila malobrojna i da sumasovnost tom pokretu pružile seljačke mase.To jebilo teško vrijeme u kojem ljudski život nije punoznačio. Ljudske slobode i demokracija u društvu utako složenoj državi opterećenoj velikim suprot -nostima u okviru klasičnog parlamentarnog sustavabez razvijenog samoupravljanja nije bilo mogućeuspješno ostvariti. U novim uvjetima Tito je pokazaopravo svoje lice udarivši temelje društvu i civilizacijikoja sa visokim tehnologijama inače nastupa(samoup rav ljanje u zemlji i miroljubiva aktivnakoegzistencija u inozemstvu). Bio je osoba uvremenu kojega više nema. U globalu, ono čemu je Tito težio bilo je na trasi progresa za sve narodebivše države i svijeta.

Slobodno (liberalno) umreženo socijalističkodruštvo nastupa ali ono nema nikakva obilježjagrađanskog liberalizma industrijskog društva okojem govori barunica Mar ga ret Tacher. Nastupaliberalno društvo ali za sve članove društva.

Nastupa postkapitalističko društvo (Dru cker).97

Nastupa informacijsko društvo kao postindus t -rijsko društvo (Masuda)98

Nastupa slobodno društvo, jer čovjek u uvjetimatehnološke jednakosti obrazovnih moguć nosti iindividualne proiz vod nje ne radi za drugog čovjeka(masovna obiteljska poduzeća i ostala poduzeća maleprivrede). Visoke tehnologije sa sobom donoseslobodu svim ljudima a ne samo političkoj eliti ibogatim građanima.

32


Na iznijetim premisama iz svog religijskog kutagledanja temelji se socijalno učenje pape Ivana PavlaII i Katoličke crkve (Društvo općeg dobra).

Na tragu spomenutog papa Ivan Pavao II je urazgovoru sa studentima društvenih znanosti uRimu ustvrdio: “Kompjutor mi je promijenio život,kompjutori su promijenili svijet”.99

Poruka Benedikta XVI. za Svjetski dansredstava društvenih komunikacija (Mediji: mrežakomunikacije, zajedništva i suradnje) izmeđuostalog ističe: Kao javni servis, društvenekomunikacije traže duh suradnje i suodgovornosti,uz skrupuloznu osjetljivost na javne resurse iispunjenje javnih zadataka uključujući tu i utjecanje regulativnim propisima i ostalim odlukama ilistrukturama određenim za tu svrhu.100

Padom Berlinskog zida otvoreni su širokiprostori i procesi visokotehnološke socijalizacijeglobalnog svjetskog društva kao načina proizvodnjedruštva. Nastupa vrijeme u kojim svaki pojedinacputem znanja i znanstvenog načina rada ostvarujemogućnost zapošljavanja i samoostvarenja. Zaborav -lja se povjesna činjenica da su hrvatski komunisti jošprije II svjetskog rata napravili prvu veliku pukotinu utom zidu i prije njegove izgradnje (M. Krleža).

Akademik Adolf Dragičević obrazlaže i tvrdi da«nastupa doba univerzalnog zajedništva, koje svepodređuje univerzalnom zajedništvu svih».101

Socijalna država gubi svoju funkciju oduzimanja(porezi) i davanja (socijalni slučajevi), nego ulaže svamoguća sredstva u znanje u kojem uzimanje i davanjeviše nisu potrebni (obiteljska i ostala poduzećaprivrede, ESOP- zakoni velikih sustava u SAD-u). USAD-u 40 posto građana vlasnici su dionica, a uprivredi 60 posto poduzeća tvore obiteljska i drugapoduzeća male privrede. U toj zemlji svake godineotvara se preko 600.000 poduzeća male privrede. USAD-u se sada godišnje na 100 radno sposobnihgrađana otvara 10 poduzeća male privrede.

U ovim procesima masovno sudjeluju žene(emanci pacija žena).

U uvjetima visokotehnološke proizvodnjedruštva mjere i postupci socijalne države su negativni i kontra produktivno djeluju na razvoj društva (visokiporezi u Švedskoj i drugim zemljama). U okviruotuđenih sredstava socijalne države stvaraju se idealniuvjeti za pojavu i djelovanje mafiokracije (“organi -zirani kriminal”).

Socijalna država i politehnički obrazovni sustavdoprinijeli su da je Europa postala kontinent u razvoju.Visoke tehnologije udaljavaju radnu snagu izmaterijalne proizvodnje dobara, jer takoveproizvodnje i društva više nema. Nastupa društvenakriza koja se ne očituje u smanjenju, nego u povećanju materijalne proizvodnje stvari i dobara. To nije

poznata kriza hiperprodukcije građanskog društva ukojoj se smanjuje proizvodnja. To je posljednja velikakriza koja je vezana za prijelaz iz pretpovijesnogklasnog u znanstveno kiber komunističko društvo.Nastupa tehnološka i strukturna nezaposlenostsadržana u prijelazu sa fizičkog na umni znanstveninačin rada

(u Europskoj uniji nezaposleno je 19 milijunapretežno fizičkih radnika). Američki automobilskidiv GM u SR Njemačkoj otpušta 12.000 radnika. Utoj grupi nalazi se i 1200 hrvatskih radnika.

To se događa zbog toga što visoke tehnologijetraže znanja informacijske pismenosti. Svi ostali beztoga znanja izbacuju se iz igre. Sa tržišta rada nestajeradna snaga sa znanjima klasičnih tehnologijaindustrijskog društva.

U društvenoj proizvodnji visokihtehnologija u stvaranju BDP nije više na cijenifizički manualni rad ljudskih mišića, na cijenije umni rad i ljudski mozak i znanje u njemukoje u obiteljskim i drugim suvlas ničkimpoduzećima privrede aktivira i pokrećepoduzetnički duh i samoostvarenje bezdržavnog posre dovanja (vidi: Pekka Himanen – Hakerska etika).

Autori "Fanky Businessa" obrazlažu da jeosnovno sredstvo rada u visokotehnološkojproizvodnji društva ljudski mozak koji teži uprosjeku oko 1,3 kg, sive materije.

U društvenoj proizvodnji prijelaz s fizičkog naumni znanstveni način rada nije izazvao samonastupanje novog načina proizvodnje nego je izazvao inastupanje potpuno nove civilizacije.

U našem radu i ponašanju na žalost, još uvijek ne vlada spoznaja da u uvjetima visoke tehnološke društveneproizvodnje nisu bogati i slobodni ljudi i narodi kojiposjeduju prirodna bogatstva i novac. Bogati su islobodni ljudi i narodi koji posjeduju znanje i koji znaju.Zemljama koje proizvodnju društva ne temelje naproizvodnji znanja budućnost je osigurana utehnološkom kolonijalizmu, koji je daleko opasniji odteritorijalnog kolonijalizma. Hrvatska još uvijekraspolaže sa svim resursima za suvremenuproizvodnju društva. Hrvatskoj jedino nedostajedruštveni dogovor da se krene tim putem. Zanimanjemnogih vodećih struktura društva nije usmjereno kaovim povijesnim izazovima, a posebno je nedostatnomeđu strukturama koje postavljaju i vode obrazovnu iznanstvenu djelatnost. Napomi njemo da je osnovni ciljobrazovnog sustava odgoj građana i obrazovanje zarad. Obrazovni sustav u Hrvatskoj je kontra -produktivan, jer u novim uvjetima visokotehnološkedruštvene proizvodnje ne obrazuje građane za noviznanstveni način rada, kojeg sa sobom donose visoketehnologije (novi ciljevi obrazovanja koji su sadržani uinformacijskoj pismenosti). Zbog tehnološke i drugenepismenosti čelnih ljudi, koji već 30 godina

33

katastrofalno vode obrazovnu i znanstveno istra -živačku industriju, obrazovni sustav u Hrvatskojobrazuje građane za rad s povijesno mrtvim elektro -mehaničkim klasičnim tehnologijama fizikalnihsustava. Obrazuje građane koji se pridružuju armijamanezaposlenih u Zavodu za zapošljavanje.

Država i političari ne toliko svojom krivnjom upostavljanju i vođenju društva mogu i zakazati, aliobzirom na značaj i presudnu ulogu znanja, otvorenostu pristupu i širenju svugdje prisutnog znanja,autonomiju i automatizam stihijskog spontanognastupanja znanja, demokratičnost i jednakost uvjeta u stjecanju znanja, što ga pružaju visoke tehnologije uproizvodnji društva (nastava na daljinu, e-Learning –Linux sustav – tehnološka jednakost –kiberkomunizam), glavni izvor krize hrvatskog društva iizlaz iz te krize, nalazi se isključivo i samo uobrazovnom sustavu, pa zbog toga ljudi koji postavljaju i vode obrazovnu i znanstvenu politiku i koji su naizvoru znanja i saznanja nisu smjeli zakazati(znanstvene i visokoškolske ustanove). Ti su ljudi navrijeme dobivali informacije i materijale kako trebajudrukčije raditi no to nije potaklo njihovo sagledavanjepotrebnog konteksta.

U uvjetima erupcije znanja i čestih tehnološkihpromjena, koje sa sobom donosi znanstvenarevolucija, postavlja se pitanje strateškog razvojaHrvatske. Postavlja se pitanje kakva i koja su namznanja potrebna i kakav treba biti obrazovni sustavkada znanje postaje temeljni predmet rada i resurs udruštvenoj proizvodnji. U uvjetima visoko tehnološkeproizvodnje društva odgovore na ta pitanja pruža noviinformacijski znanstveni obrazovni sustav koji jepostao centar sveukupne društvene moći. Sa visokimtehnologijama u školstvu nastupaju i novi ciljeviobrazovanja i nove sasvim drukčije strategije razvojadruštva, koje su sadržane u tim novim ciljevima(informacijska pismenost).

U stvaranju bruto društvenog proizvoda u svijetuviše sudjeluju kompozitni egzotični i ostali sintetičkimaterijali i proizvodi koji su proizvod znanja i ukojima je sadržano znanje od proizvoda klasičnihprirodnih sirovina. Zbog presudne uloge znanja udruštvenoj proizvodnji informacijski znanstveniobrazovni sustav najbrže osigurava prijelaz s fizičkognajamnog načina rada na umni, znanstveni slobodninačin rada, drukčije rečeno on brzo osigurava prijelazs klasičnih tehnologija industrijskog društva na novasredstva za proizvodnju visokih tehnologijainformacijskog znanstvenog društva. Sa stajalištaekonomije znanja obrazovni sustav osigurava brzo

napuštanje društva koje se u društvenoj proizvodnjitemelji na materijalnoj proizvodnji stvari i dobara iosigurava prijelaz iz materijalne stvarnostiproizvodnje društva u društvo dematerijaliziranoggospodarstva i virtualne stvarnosti, koja se temelji naprikupljanju, upravljanju, odabiru i širenjuinformacija, te stvaranju novih informacija i znanja.Informacijski znanstveni obrazovni sustav bezposredovanja države i to bez njene mafijokracije,stvara kritičnu masu za samoostvarenje isamozapošljavanje u obiteljskim i ostalim poduzećima male privrede

(u Europskoj uniji 80 posto sredstava državeprihoduju od poduzeća male i srednje privrede, a uHrvatskoj samo 44 posto).

Na iznijetim spoznajama trebaju se temeljiti strategijerazvoja hrvatskog društva. Uz ovu tvrdnju ide i činjenica da su visoke tehnologije uzrokovale diskontinuitetizmeđu starog industrijskog građanskog i infor -ma cij skog znanstvenog društva koje nastupa.

Bolje rečeno, društvo koje nastupa razlikuje se od starog građanskog masovnog društva u načinuproizvodnje tog društva. Veći je diskontinuitet izmeđuvisokih i nanotehnologija znanstvenog društva iklasičnih tehnologija industrijskog društva oddiskontinuiteta između klasičnih tehnologijaindustrijskog društva i jednostavnih tehnologijaprvobitne zajednice. Industrijsko društvo sa svojimodnosima proizvodnje postupno nestaje, nastupapostindustrijska, postkapitalistička i postbiološkakiberkomunistička civilizacija, jer čovjek mijenja ibiološki svijet prilagođavajući ga svojim potrebama(biološki inženjering). Taj civilizacijski preokretuzrokovalo je znanje kao novi predmet rada i temeljniresurs društvene proizvodnje. Čovjek je putem znanjaduboko zagazio u strukturne promjene anorganske iorganske prirode (materije) proizvodeći materijalnadobra za potrošnju iz materijala (sirovina), koji nisulimitirani kao klasične prirodne sirovine indus -trijskog društva. Ove strukturne tehnološke promjenezbog velikog značaja informacija i znanja vršedemašinizaciju i dematerijalizaciju društveneproizvodnje. Nova sredstva za proizvodnju visokih inanotehnologija, koja se temelje na biološkim sustavima, postupno potiskuju iz društvene proizvodnje sredstva zaproizvodnju fizikalnih sustava. Nastupaju noveznanstvene proizvodne snage društva oličene i sadržaneu informacijskoj pismenosti.

34


Znanje i vrste znanja u proizvodnjiinformacijskog znanstvenog društva

Uvodna ograda: Znanost nije završena formanego proces, ono što je znanost tvrdila prije, kasnije ne mora više tvrditi, (ponovimo za mnogima kao i zapublicisticom i autoricom bestselera “Polje” LynneMcTaggart102). U ovome se tekstu sami ne bavimotemeljnim područjem proučavanja ljudske spoznaje.O tomu pored postojećih stasaju i u nas, novi,doktorski studiji (npr. riječki o intertekstualnosti,zagrebački hrvatske kulture), na valu pred trogodišnjeg izdavačkog buma u medijskoj tišini u nas blistajunedavno objavljeni hrvatski prijevodi vodiča ipriručnika - od "Episte mologije - vodiča u teorijeznanja"103 J. Grecoa i E. Sose, "Priručnikasemiotike104" W. Nötha u briljantnom prijevodu kojegpotpisuje A. Stamać, do Cambridgeovih stripovanihizdanja "za početnike"105, "Prikazališta znanja" M.Tuđmana106 te mnogih drugih nikad spo menutih nanašoj, državnoj, radioteleviziji...

Novi, semiološki, pristupi epistemologiji ističu"razumijevanje intencionalnosti kao sve važnijegčimbenika značenja"107 izdižući proizvodnju spoznajeu primatelju kao temelj suvremenih komunikacijskihistraživanja koje stvaralačko obrazovno vrijemenastoje oteti testomaniji. Fokus se sa statičnihlingvistčkih aspekata prebacuje u područjekomunikacije i prego varanja značenja... Pronositelje idejeSe man tic Weba podsjeća se na 2,500 godina rada mislilaca o značenju...108

(Na CARNet-ovom prednovo godišnjem skupukoordinatora 2005-te. god. konačno se ostvarujekonsenzus da se CARNet-ove konferencije u Hrvatskojodvijaju više ne na engleskom nego na hrvatskom, baš kao i nastava informatičkih akademija u njihovoj organizaciji... Uz tiho zaprepaštenje akademske sredine slijedi obavijestda knjižnice manjih bolnica ispadaju iz CARNet-ovogsustava...)

Predlagali smo intenziviranje proučavanja togosnovnog bîla društva na suvrememeni ali iinformacijskim znanostima primijenjeni način krozosnivanje razreda za proučavanje znanja HAZU109

okrenutog budućnosti (vidjeti dalje u tekstu). Krajem2005. uslijedio je prijedlog transformacije ustrojstvaHAZU u smjeru osnivanja Hrvatske akademijesistemske znanosti 21. stoljeća110.

No u ovom kontekstu želimo samo nadodatislijedeće:

Ljudski um izdvaja ono što je opće kako biprotumačio, upravljao oblikovao, razumio ono što jeposebno. Ljudsko se znanje razvija kao znanje oopćem, opće znanje i znanje o posebnom, stručnom.Slijedeći tradicije filozofije pa do najsuvremenihistraživača znanja nastojalo ga se i nastoji ga sesagledati u svim njegovim svojstvima subjektiviteta ipostojanja nezavisno od subjektivnosti. Možemoustvrditi da razvoj znanosti karakteriziraju načini

istraživanja i određivanja što je i kakvo je ono štoutvrdi postojećim ali i zamišljenim, znanja o viđenju (tog znanja), njegovu odjeljivanju te odmah iopravdanosti nekog dijeljenja, znanja o označavanju,utjecajima (poljima između različitih graularnosti) irazumijevanjima označenog, znanja o razlikovnimkategorijama unutar nekog sustava i ovisno o sustavuali i znanja nadilaženja razumijevanja postavljenog unekom sustavu označavanja.

Sadržaj koji nosi to znanje možemo dodatno karakterizirati i kao nositelja zastarjelih ili pak novih,recentnih znanja. Nastojimo sve više da nam ubaratanju njihovom reprezentacijom pomažu strojevi,mrežni agenti i servisi. Znanja možemo promatrati kao dobra ili potencijalno neupravljiva i opasna,čovječanstvo ih sagledava kroz mnoge prizme, manjeili više uspješne u povezivanje (čovjeku) razdvojenihstvari tj. u njegovu razumijevanju i proizvođenjusadašnjeg i budućeg sebe i svijeta u čemu ravnopravnuulogu na razne načine na sebe preuzima i umjetnost.

A. Dragičević smatra da se bitna proizvodnjainformacijskog znanstvenog društva obavlja nazajedničkoj svojini na novom predmetu rada koji jesadržan u nematerijalnoj informaciji i znanju. Onsmatra i da vitalna, često i manje razvijena nokreativna društva preskaču uljuljkana, kao što sunekad barbarski narodi Eu ropi donijeli razvijenijifeudalizam porazivši rimsko robovlasništvo i kao štodanas strelovito u tom sustižu, dijelom i nadmašuju ipremašuju Europu, uljuljkanu u materijalnuproizvodnju (silna otpuštanja radnika), ali i sav ostalitzv. razvijeni svijet, narodi Kindije (Kine i Indije).

Sve iznijeto ima obrazovne značajke izvanformalnog obrazovnog sustava, jer se proizvodnjadruštva ustrojava kao obrazovni i znanstveni sustav(protok, širenje i stvaranje informacija i znanja kaonačina društvene reprodukcije). U takvom načinuproizvodnje izvan formalnog obrazovnog sustavamnoga se znanja usvajaju spontano. Sukladnoiznijetom nastavni programi i nastavni planovi se uškolskom sustavu mijenjaju jer se u novim ciljevimaobrazovanja oslobađaju nastavnih sadržaja posebnogstručnog znanja koje brzo zastarijeva (tehnološkesmjene). Stručni rad i stručno obrazovanje postupnonestaje. Nastupa znanstveni način rada, kaovladajući način rada. U tom radu sadržan je i iz tograda izvire i stručni rad. Vrši se deprofesio nalizacijastručnog rada (prevaga općeg znanja i informacijskepismenosti), a znanstveni način rada poprimaprofesionalne značajke. Mnoštvo stručnih svodi se nanekoliko stotina novih zvanja. Pored cilja obrazovanjaza znanstveni način rada u obrazovnim sustavimavisokorazvijenih zemalja prevladava opće obra -zovanje iz svih znans tvenih područja. Stvara seintegralna sistemska transdisciplinarna znanost,razvija pripadna terminologija kojom bi valjaloobrazovati.

35

U Europskoj uniji 60 posto učenika poslijeosnovne škole nastavlja školovanje u gimnazijama a u Republici Hrvatskoj samo 30 posto.

Širenjem visokih tehnologija, gimnazijsko općeobrazovanje sa razvedenom i bogatom izbornomnastavom obuhvatit će cijelu populaciju učenika.Postupno stručno se obrazovanje seli na radno mjestou integralnu proizvodnju društva. Akademik VladimirPaar predlaže u obrazovnom sustavu smanjenje općegtrajnog obrazovanja.

Da bi javna škola nekog osposobila zaodređena radna mjesta to danas ne očekuje nijedan pametan čovjek.111 Tako je početkomsedamdesetih godina pisao Vladi mir Schmidt,jedan od najvećih Europskih pedagoga,suvremenik Japanca Masude, koji je utemeljiojapansko čudo. Ta dva velika čovjeka nisu semeđusobno poznavala ni znala jedan za drugoga.Masudu je tada japanski narod poslušao a miMasudu i Schmidta ni danas ne slušamo i neslijedimo u strategijama razvoja društva.

Naši posrednici za zapošljavanje ispred preko 330.000nezaposlenih u Hrvatskoj samo mogu isticati “damoderni poslodavci traže više cjelovito obrazovnuradnu snagu koja je informacijski pismena.

I dok na sajmu inovacija Geneva-Palexpo 2006. Hrvatiosvajaju pet zlatnih medalja među kojima je najvećiinteres izazvao maturalni rad učenika MatijePavičevića i Mirele Lukšić pod vodstvom mentoraZvonimira Vađona iz Prve tehničke škole "Nikola Tesla" "Teslina ruka - ortopedski nadomjestak šake"112, kodnas se informatika u osnovnoj školi uči kao izbornipredmet, a u razvijenim zemljama svijeta sva senastava obavlja na informacijski način. Kod nas se najednom mjestu otvara prvi centar za praktičnu robotikuumjesto da u tomu sudjeluje cjelokupan znanstveni iobrazovni sustav (Željeznič ko-teh nič ka škola). Ugimnaziji je informatika zastupljena samo sa dva satanastave tjedno u prvom razredu. Naš obrazovni sustavintelektualno kastrira mladu generaciju. Hrvatskodruštvo postaje sve više staro sterilno društvo na putunestajanja

U dječjim vrtićima u Japanu, igračke, njihovsadržaj i njihove poruke u funkciji su informacij skepismenosti.

U ciljevima obrazovanja u obrazovnom sustavutežište nastave pomjera se sa primjene na stvaranjenovog znanja. Postupno i sve više pozitivna znanjaustupaju mjesto znanjima koja pospješuju znanstveninačin rada. Sposobnost rada sa visokim tehno logijama daleko je važnija od starog sveznadarstva, jer sepotrebno znanje nalazi u depandansama ljudskogmozga (banke podataka). Znanja se nalaze u dostupnoj digitalnoj mreži ili u minijaturnim spremištima znanjakoja sve više potiskuju klasične papirnate udžbenike.

Jedan roditelj reče da je težina učeničke torbe unas razmjerna sa tehnološkom nepismenošćuautora udžbenika.

Sa zapamćivanja ljudski mozak se koristi za finije i pametnije svrhe, za djelatno razmišljanje, rješavanjeproblema i zadataka. U proizvodnji društva nastupilasu sasvim drukčija sredstva za proizvodnju visokihtehnologija, sa novim znanjem, čiji znanstvenisadržaji primijenjeni u njima nemaju ništa zajedničkosa prevladanim (opsoletnim) znanstvenim sadržajimaklasičnih tehnologija indus trijskog društva. Nastupanova struktura rada i novi uvjeti zapošljavanja, aliizvan materijalne proizvodnje stvari i dobara. Zbogtoga visoke tehnologije uzrokovale su do sadanečuvenu krizu politehničkog obrazovnog sustava ikrizu društvene proizvodnje građanskog indus -trijskog kapita lističkog društva koje se temelji namaterijalnoj proizvodnji stvari i dobara na kapitalu ikapital odnosu. Kriza u politehničkom obrazovnomsustavu se očituje u krizi organizacije, ciljevimaobrazovanja, programskim sadržajima i metodamarada. Kriza se očituje što još uvijek ne možemo pobjeći i osloboditi se ljušture starih obrazovnih ciljevaelektro mehaničke proizvodnje industrijskog društva,njegove društvene i tehničke podjele rada, njegovihznanja i stručnih zvanja, koja su pripadala toj podjelirada.

U informacijskom znanstvenom društvu umjestoprirodnih sirovina najamne radne snage, kapitala ikapital odnosa u temeljima društvene proizvodnjenastupa znanje i novo znanje. Nastupa slobodnaljudska djelatnost u obiteljskim i ostalim poduzećimasuvlasničke male i velike privrede. U tim poduzećimanestaje najamni rad i otuđenost u proizvodnji, pošto utim uvjetima čovjek sa drugim ljudima samoupravnoneposredno ovladava uvjetima ukupne društvenereprodukcije. Zbog iznijetog obrazovni novi sustavpostaje jedini isključivi i bez al ter na tive centardruštvene moći, jer stvara novu vladajuću vrijednost i nova radna mjesta u toj proizvodnji.

Kako tvrdi američki znanstvenik Pe terDrucker, visoke tehnologije otvaraju višeradnih mjesta u poduzećima male i srednjeprivrede od napuštenih radnih mjestaklasičnih tehnologija. Iste podatke iznosi J. J.Schreiber u Svjetskom izazovu. U SAD-u uposljednje vrijeme samo žene otvorile su 9milijuna novih poduzeća u kojima jezaposleno 27 milijuna radnika.113 U prosjekuu jednom poduzeću zaposlena su tri radnika.

Visoke i nanotehnologije u vezi sa izloženimtvrdnjama ruše društvenu i tehničku podjelu radaklasičnih elektromehaničkih tehnologija, ruše skorosva stručna znanja i stručna zvanja koja su obavljalidruštvenu proizvodnju industrijskog društva, rušefizički najamni način rada, ruše rad kao fizičku idruštvenu prisilu, ruše politehnički obrazovni sustav,

36


ruše način proizvodnje i strukturu industrijskoggrađanskog kapitalističkog društva.

Nastupa slobodna znanstvena djelatnost, poštovisoke tehnologije obavljaju skoro sve posloveklasičnih tehnologija, koje su u toj proizvodnjiobavljali ljudi i strojevi, jer visoke tehnologije sadrže u sebi i obavljaju poslove:

• jednostavnih tehnologija;

• klasičnih tehnologija;

• visokih tehnologija;

• novih nanotehnologija koje nastupaju;

• visoke tehnologije sadrže u sebi i nove predmeterada sadržane u informacijama i znanju (organizacija znanja i njegovo oblikovanje za banke podataka,kompjutorske agente).

Visoke su tehnologije potjerale radnu snagu izmaterijalne proizvodnje dobara, jer tih sredstava zaproizvodnju i te proizvodnje i tog društva više nema(tehnološka nezaposlenost u SR Njemačkoj). Radnasnaga zaposlena je izvan materijalne proizvodnje udematerijaliziranom e-Business gospodarstvutercijarnog sektora zanimanja. Zaposlena je u novomkibernetičkom prostoru virtualne stvarnosti(Nizozemska), zaposlena je u prometu i proizvodnjiinformacija i znanja. U toj se proizvodnjidematerijaliziranog e-Business gospodarstva i uvirtualnoj stvarnosti stvara 80 – 90 posto brutodruštvenog proizvoda. U toj proizvodnji u istompostotku zaposleno je radno aktivno stanovništvo. Utoj proizvodnji u istom postotku izvan obrazovnih iznanstvenih sterilnih institucija (sinekura) proizvodese znanstvene informacije. U toj proizvodnji u kojoj je način proizvodnje sadržan i utemeljen u znanstvenoistraživačkom načinu rada 80 posto sredstava za tajrad akumulira se izvan državnog proračuna.Dvadeset posto radnika tijekom radnog vijeka izvanposvećenog zatvorenog elitnog sveučilišta proizvodiznanstvenu informaciju. Država u pravilu financiradugoročna temeljna istraživanja.

U SAD-u 80 posto znanstvenika zaposleno je pretežnou svojim istraživačkim poduzećima (osobno vlasništvo) u gospodarstvu, u Europi 50, a u Sloveniji 10 posto. ZaHrvatsku nema podataka.

Pliva i Ericsson - Nikola Tesla više ulažu sredstva uistraživanje i razvoj od države u te svrhe.

Od 10.000 takozvanih znanstvenih radnika izvanintegralne proizvodnje društva 2000 je aktivno.Akademik Šlaus traži sredstva od države za 20.000znanstvenih novaka koji bi se zaposlili u hrvatskimsveučilištima izvan integralne proizvodnje društva.

Umjesto toga hrvatsko društvo imalo bi daleko većekoristi kad bi država osigurala plaće za 20.000znanstvenih novaka izvan zatvorenogsrednjovjekovnog sterilnog sveučilišta u privatnim

dioničarskim i ostalim poduzećima integralneproizvodnje društva. Takva politika osigurala bi:

• veću proizvodnju

• veći broj inovacija

• veći BDP

• veću zaposlenost

• veći broj obiteljskih i drugih poduzeća male priv -rede

• veća ulaganja u istraživanje i razvoj (integralnaproizvodnja društva - trendovi u SAD-u)

• veće i brže pretpostavke izgradnje bogatog infor -macijskog znanstvenog društva

U integralnoj proizvodnji društva ova poduzeća razvila bi se u nastavne baze pojedinih fakulteta, a njihovi biradnici sudjelovali u nastavnim aktivnostimaobrazovnih institucija. U nekad Plivinom, danas GlaxoSmithKlineovom istraživačkom institutu, unjegovom sadržaju rada u kojem je zaposlen veliki brojistraživača, više je prisutno sveu čilište nego uformalnom papirnatom sveučilištu. Jedino su upoduzećima u kojima vlada znanstveni način radazastupljena visokotehnološka sredstva za proizvodnju,pa pored znanstvenog i stručnog rada ta poduzeća iustanove u integralnoj proizvodnji društva morajupreuzeti obrazovnu i znanstvenu djelatnost (kliničkanastava na Medicinskom fakultetu u Zagrebu).Spontano izvan državne planske usmjeravajućepolitike u Hrvatskoj u kibernetičkom prostoru i njegovojvirtualnoj stvarnosti radi preko 2000 tvrtki za potrebeinformatizacijske privrede. Među poznatijima jebjelovarska Aselija, osječka Spina, umaška Laserlinea, splitska Enela i druga poduzeća. U takva poduzećatreba zapošljavati znanstvene novake koji će su traotvarati svoja obiteljska poduzeća. U te svrhe trebausmjeriti i trošiti doprinos za zapošljavanje. Dointegralne proizvodnje Plivi nedostaje samo obrazovnadjelatnost za svoje i druge slične djelatnosti.

Znanstveni način rada (istraživanje i razvoj) uvisokotehnološkoj i nanotehnološkoj proizvodnjivlada jući je način rada informacijskog znanstvenogdruštva i to za sve njegove građane.

Pošto se svjetsko globalno društvo ustrojava ipretvara u edukacijsko znanstveno društvo, usputna ovom mjestu ističemo da svaka osoba treba biticijelog života “učenik i učitelj”. (Vidjeti izvješćeUNESCO-va međunarodnog povje renstva zarazvoj obrazovanja za 21. stoljeće, nositelj projekta Jacqes Delors: “Učenje blago u nama”.114)

Autori Fanky Businessa iznose podatak “da sunastavnik i učenik utjelovljeni u jednoj te istojosobi”115.

Ova tvrdnja nema veze sa našim sustavomobrazovanja i uloge nastavnika. "Hrvatski studentiuče za burzu rada" ističe OECD zamjerajućiHrvatskoj slabu prilagođenost obrazovnog sustava stvarnim potrebama gospodarstva (prema

37

informacijama An thony O'Sulvana prezentiranim2.3.2007 Hrvatskom ministarstvu gospodarstva).116

U visokorazvijenim zemljama svijeta sudjeluju unastavi i visoko obrazovani ljudi koji nisu završilinastavničke fakultete. Napušta se stari modelobrazovanja nastavnika. Visokotehnološka složenaproizvodnja društva zahtijeva radnike sa završenomvisokom stručnom spremom koja stalno uči. Postojemišljenja da bi se za potrebe takove proizvodnjeokupljanje nastave (koncentracija nastave) uobrazovnom sustavu mogla ostvariti u novimsadržajima ergologije ili transdisciplinarne edukacije(znanost o radu i ljudskom djelovanju). U timsadržajima (nova informacijska pismenost) nalazili bise sadržaji mnogih znanstvenih disciplina i predmeta,kako primati, upravljati, širiti i stvarati noveinformacije i znanja. Ovi sadržaji bili bi u funkcijiznanstvenog načina rada. U informacijskomznanstvenom društvu u formalnom obrazovnomsustavu do punog izražaja i značenja u prvi plan dolaziznanstvena metodologija (kako, a ne, koliko?), koja jeuključena i koja sadržajno ispunjava informacijskupismenost. Na ovim osnovama vrši se integracijasveučilišta, obrazovnog sustava i nove ulogenastavnih fakulteta, jer u informacijskomznanstvenom društvu svi visoko obrazovani građanipostaju učitelji i učenici.

Potrebno je znati da se u visokotehnološkominformatiziranom obrazovnom školskom sustavuprogramiranje nastave (količina znanja i potrebnovrijeme za obradu tog znanja) u uvjetimaindividualizacije i diferencijacije u nastavi ne vršiprema potrebama grupe nego prema potrebama imogućnostima pojedinca. Vremensko ograničenje uobradi i usvajanju obrazovnih nastavnih programa ivisokotehnološki informacijski znanstveni sustav višenije u skladu i suglasju. Pojedini učenici i studenti uobradi i usvajanju obrazovnih sadržaja mogu ići brže, a drugi sporije. Nadareni, više informirani i sposobniučenici i studenti programski dobivaju teže zadatke. Upravilu ove skupine učenika i studenata kasnije u radu iživotu javljaju se i sa znanstvenim ino vacijama. Važno jeda svi učenici i studenti prema svojim mogućnostimadjelatno i slobodno idu naprijed i da se osposobljavaju zaživot u znan stvenom humanom društvu.

U odgojnom pogledu cilj je suvremenenastave da svaki mladi čovjek postane ibude pravi djelatni čovjek. (Vidjeti američke autore: Wil liam Glas ser «Kvalitetna škola»,117

Brad Greene “Nove paradigme za stvaranjekvalitetnih škola”.118)

Novi obrazovni sustav nije više čvrsto vezan zagodine trajanja obrazovnih programa i godine života usustavu cjeloživotnog obrazovanja (Južna Koreja).Razredna nastava sve više postupno gubi svoj ranijiznačaj. Preko diferencijacije i individualizacije unastavi visoke tehnologije donose sa sobom furkaciju

nastave. Donose sa sobom totalni princip adaptivnostii izbornosti u nastavi.

Na reformiranom studiju za buduće generacijeinformatičara svi su predmeti izborni. Znanje sestječe ovisno o izboru predmeta tijekom studija.Nastava će se izvoditi na mentorski način.Studentu se nudi nekoliko studijskih menia(izbornika). Stu dent ga može birati odnosnosastavljati sam.119

Visoke tehnologije postupno ruše razredni,grupni ustroj nastave i dosadašnje fiksno utvrđenovrijeme trajanja obrazovnog procesa za sve učenike ilistudente. Visoke tehnologije omogućile su da sevremensko trajanje i ustroj nastave prilagođava premamogućnostima pojedinca a ne grupe. Isto tako visoketehnologije ruše i predmetni ustroj nastave koja jeutemeljena na kartezijanskoj paradigmi podjele rada.U edukacijskom i istraživačkom društvu napredovanje i verifikacija znanja te stečenih sposobnosti mora sevršiti izvan dosadašnjih regula masovne čvrstostandar izirane repre sivne državne poslušne školeindustrijskog društva, koja ograničava slobodu mladeosobe i koja stvara pokornog podaničkog građanina.Gdje se ograničava sloboda i gdje vlada strah nemainovacije. U ciljevima obrazovanja pozitivna znanja i sakupljačka faktografija prepuštaju primatumijećima i sposobnostima rada u radu sa visokimtehno logijama, jer se potrebna znanja nalaze udepan dansama ljudskog mozga (nova informacijskapismenost – Semantički Web, magazini i bankerazmjenjivih podataka, baze globalno povezivih znanja).

Osnivač Japanske škole za XXI. stoljećeK. Matshuita tvrdi da visoke tehnologijedonose sa sobom “prijelaz s klasičnog naindividualno obrazovanje. To znači prijelaz sklasičnih učionica na mikrokompjutor okokojeg će se stvarati fleksibilne grupe, koje ćevoditi i usmjeravati nastavnik. Zatim prijelaz spasivnog obrazovanja na aktivnoobrazovanje”120. Ispite i dosadašnji načinprovjere znanja prema Matshuiti zamijenit ćestalno provjeravanje ne toliko reproduciranjestarog aplikativnog znanja usvojenog narepresivan pasivan način, koliko postignutesposobnosti i umijeća za znanstvenoistraživački rad i za samo obrazovanje, koje se usvaja uz pomoć nastavnika na permisivnidjelatni suradnički način.

Sposobnost i umijeće znanstvenoistraživačkograda traži sasvim drugačiji pristup znanju i saznanju.To su znanja sa visokim i superiornim kategorijamamišljenja i razmišljanja. Težište rada nastavnika nijeviše sadržan u davanju i predavanju znanja. Težišterada nastavnika pomiče se na organizaciju nastave(upitna, problemska, istraživačka aktivna nastava).Učenici i studenti istraživački vlastitim naporima uz

38


pomoć nastavnika dolaze do znanja – aktivna nastava.U aktivnoj nastavi u kojoj su zastupljeni interesipolaznika, roditelja i društva u cjelini nema asocijalnih ponašanja (učenici su subjekt u nastavi) Ovaj vidnastave u odnosu na poslušnu aplikativnu pasivnumehaničku monološku jednosmjernu naturenudržavnu “vjerničku” nastavu bez osobne spoznaje iprovjere je mnogo teži i traži esencijalna znanja iz svihznanstvenih područja (integralna društvenaproizvodnja i integralna sistemska znanost u tojproizvodnji – kompleksna cjelovita transpredmetnatimska nastava).

Praznom glavom, ali i sa znanjima koja je pružao ipruža naš prevladani politehnički usmjereni obrazovnisustav u uvjetima visokotehnološke društveneproizvodnje ne može se misliti, raditi i stvarati (krizaobrazovanja u kojoj je sadržana kriza društva).

Klasičnim tehnologijama odgovara frontalnogrupni, predavačko ispitivački i razredni ustroj nastave sa utvrđenim vremenom trajanja, za sve učenike istudente. Širenje i prijem znanja u tim uvjetimapretežno je vršeno u obrazovnom sustavu. Ustrojnastave temelji se na jednosmjernoj komunikaciji.Učenici i studenti memoriraju tuđa gotova, pretežnoprevladana i zastarjela znanja (pasivna nastava ufunkciji primjene znanja, "intelektualno kloniranje"vidjeti dalje). Visoke tehnologije donijele su sa sobomdvosmjernu distribuiranu komunikaciju (Or a cle,Cisco, Open Source trend) i mogućnost da učenik ilistu dent uz pomoć nastavnika skretničara vlastitimnaporima usvaja i dolazi do znanja (aktivnaproblemska tutorska nastava sa velikom retencijomznanja u funkciji primjene i stvaranja novog znanja).

Svjetski trendovi nastave na daljinu mijenjajupoziciju najboljeg autoriteta, ubrzano tražeprocjenitelje kompetentne građe, razvijaju društvo tzv. Cyber Edukacije, uhodavaju mrežnu suradnju uradu i obrazovanju. Samo na Feniks sveučilištu uSAD-u studira preko 60 tisuća studenata. NaSveučilištu Brit ish Co lum bia osnovana je e-Learningakademija. Osnovana je i u nas u sklopu CARNet-a, no polaznici će se zapanjiti koliko je u njoj, uostalom kao i u brojnim Web stranicama škola oponašanja klasičnihobrazovnih koncepcija

Rischard u već citiranoj knjizi "Točno u podne"navodi podatak: "Kad se jedno poduzeće poput CiscoSystemsa odluči uključiti u obrazovanje svoje napore idjelovanje može istodobno proširiti na desetke država- do 2001. god. 157.000 studenata upisalo se u 6800umreženih akademija koje je ta tvrtka uspostavila uvrlo kratkom vremenu u nekih 130 država" (izmeđuostalog i našoj). U istoj knjizi autor piše (str 42) "i uobrazovanju na obzoru su jednako zapanjujući izgledi i prilike (jednakost obrazovnih mogućnosti - Z.P.) Samo jedan primjer, Meksičko sveučilište Monterry Tech zanekoliko se godina potvrdilo u jedan od vodećihsvjestkih sustava za učenje i studiranje na daljinu sa

oko 30 povezanih campusa ... diljem LatinskeAmerike, a na kojima svakom studentu nude pristupistom uglednom i istaknutom profesoru.

Novi ručni prijenosnici ali i mobiteli trećegeneracije u kibernetičkom prostoru i virtualnojstvarnosti donose sa sobom mogućnosti sasvimdrukčijeg ustroja obrazovnog sustava (dislocirana,dete ritorijalizirana nastava u sasvim drukčijemprostoru). :

"Elementi mrežne suradnje u telemedicini ilitelemedicinsko organiziranje asinkronog uprav lja -nja znanjem”121, "Strat egies for the fu ture", "TheSeven Myths of Dis tance Ed u ca tion" i ostali radoviDr. Tonya Batesa.122

Zdravstvo i ne samo zdravstvo svijeta -Health Care and Life Sci ences, priklanja se novoj razini reprezentiranja svojih podataka u oblikuznanja i servisa sa globalnim funkcional -nostima Weba tzv. treće generacije, generacijeSeman tičkoga Web-a, vidjeti pod Se man ticWebForLifeSciences, HCLFIG123.

Mnogi su zadaci tu sadržani, između ostalih:izrada standardi ziranog elektroničkog zdravstve -nog zapisa eHR, upravljanje velikim medicinskimterminologijama, rječnicima i tezaurusima kao štosu Unified Med i cal Lan guage Sys tem (UMLS),GALEN, SNOMED-CT, sistema ti zi rana nomen -klatura med i cine, sustavi kao što su PubMed,projekti, kao što su Pro tein - npr. Hu man Ge nomePro ject, Microarry - Gene ex pres sion, ontologije -npr one obuhvaćene pod Open Bio med i calOntologies, Gene On tol ogy (GO), Gene On tol ogyAnotation Tool (GOAT), Gene On tol ogy Next Gen -er a tion workflow (GONG) namijenjen ekstrahiranju i formalizaciji Gene On tol ogy u trenutno najrazra -đenijem formalnom označnom jeziku za izraduontologija - OWL (Web On tol ogy Lan guage),SKOS (Sim ple Knowl edge Or gani sa tion Sys tems)te drugi primjeri upotrebe, jezici, standardi iaplikacije.

Osim iznijetog, potrebno je znati da se na širenju, prometu, upravljanju, prijemu i stvaranju novogznanja, baš kao i na kritičkom odnosu prema"proizvodnji kolektivnog pamćenja (zaborava,identiteta, determiniranog kaosa i pristanka)124" zasniva reprodukcija informacijskog znanstve nogdruštva. U tim okvirima sadržan je način proizvodnjetog društva. U tom društvu mnoga se znanjausvajaju kritički i spontano (edukacijsko društvo).Prema tome visoke tehnologije i čvrsta dosadašnjarazredna frontalno grupna predavačka ispitivačkanastava, više ne idu skupa, jer visoke tehnologije rušeškolu prosjeka u kojoj stradaju sposobni i manjesposobni učenici i studenti.

39

U školi i nastavi koja nastupa veliku ulogu sve višepreuzima:

• izborna;

• individualna;

• fleksibilna;

• fakultativna;

• egzemplarna;

• kompleksno cjelovita (holistička);

• tutorska, diferencirana i

• dislocirana radna nastava koja nije vezana zaodređeni prostor i vrijeme.

Takva nastava ruši razredni frontalno-grupniustroj škole velikog češkog pedagoga JanaKomenskog. Visokotehnološka proizvodnja društvaruši također i europski ustroj Humboldtove sveučilišne nastave u kojoj se studenti upoznavaju sa najnovijimznanstvenim spoznajama u funkciji aplikacije znanja.

Sa aplikacije znanja težište u ciljuobrazovanja pomiče se na stvaranje znanja(informacijska pismenost), jer radno mjesto uvisokotehnološkoj proizvodnji «mora postatisveučilište».125

Na tom tragu i na tim osnovama ustrojena je kliničkanastava na Medicinskom fakultetu Sveučilišta uZagrebu. Ustroj suvremenog obrazovnog sustavatemelji se na fleksibilnom trajanju nastave. Sposobniji iviše informirani učenici ili studenti u kraćem vremenuusvajaju i teži pro gram nastave. Drugim učenicima ilistudentima potrebno je duže vrijeme učenja istudiranja.

Zbog krutosti i iste zadanosti 30 posto učenika uSAD-u i drugim visokorazvijenim zemljamanapušta obrazovni sustav. Učenici i studentinapuštaju obrazovni sustav jer u njemu dobivajustara, bezvrijedna, silom naturena znanja koja seu životu i proizvodnji ne mogu primijeniti. U timuvjetima istraživanja upozoravaju da umjestozadovoljstva i sreće škola postaje odvratna.Represivna naturena pasivna stara škola izvor jeasocijalnog ponašanja građana u društvu. U SAD-uširi se pokret za stvaranje kvalitetnih djelatnih škola (aktivna nastava).

U Japanu preko milijun mladih ljudi osuđuje sebena izopćenu usamljenost. Represivne mjere i raznenorme (zakoni) ne idu skupa sa aktivnomslobodnom nastavom. U informacijskom obra -zovnom sustavu nema izgubljenih (izopćenih)učenika i studenata. Važno je da svi prema svojimmogućnostima idu naprijed. Izopćenje izobrazovnog sustava u uvjetima visokotehnološkedruštvene proizvodnje užasno je opasno (kriminal itransnacionalni terorizam). U SAD-u uturbokapitalističkom otuđenom društvu mnoštvoljudi zaposleno je u čuvanju života ljudi i njihove

imovine. U toj zemlji svaka treća osoba tijekomgodine predmet je nasilja (otuđeno društvo).

Prema Jus tice Pol icy In sti tute u SAD-u u zatvorimau toj zemlji nalazi se 2,1 milijuna ljudi. Na 100.000ljudi u zatvoru je 2004-te godine bilo u SAD-u 726.U Velikoj Britaniji 142. U Kini 118, u Francuskoj91, u Japanu 58, a u Nigeriji 31 osoba126.

U Hrvatskoj samo 35 posto upisanih studenatadiplomira i to sa spoznajama izvan informacijskepismenosti («elitno» zatvoreno sveučilište). Uhrvatskom društvu niti jedna djelatnost neuništava toliko biološku supstancu narodakao što to radi politehnički obrazovni sustav anaročito njen visokoškolski dio i sustavznanosti pod ogrtačem države. U takvoj nastavi vremensko preslagivanje osnovne škole 3+3+3 ili 6+3 - itd., nema racionalno opravdanje, jer je idosadašnji razredni 4+4 ustroj nastaveprevladan i doveden u pitanje zbog nastupanjanovih ciljeva obrazovanja, izborne nastave i zbognastupanja novog cjelovitog sistemskog blokustroja nastave (timska obrada nastavnih cjelina).

Visoke tehnologije ne ruše samo razredni ipredmetni ustroj nastave, one ruše i stupnjevitoorganiziranje nastave, one ruše dosadašnji osnovni,srednji viši i visoki stupanj obrazovnog sustava inastave, (horizontalna i vertikalna integracijanastave i obrazovnog sustava – cjelovitatranspredmetna blok timska nastava), jer cijeliformalni školski sustav postaje jedinstveni školskisustav koji pruža pretežno osnovna općeobrazovnaintegralna sistemska znanja iz svih znanstvenihpodručja, što je do sada pružala osnovna škola. Usvijetu koji se stalno mijenja školsko obrazovanje daje opća trajna znanja koja služe kao uvod i osnovaza doživotno obrazovanje. Posebne sklonosti iinteresi zadovoljavaju se u izbornoj aktivnosti(nastavi, istaživanjima) u vezi sa matičnomustanovom ili drugim davateljima obrazovnihsadržaja, primjereno koristeći mogućnosti, sadržaje,servise i postupke dostupne na daljinu. Daje osnovuza ulazak u edukacijsko društvo, a ne toliko zaodređeno radno mjesto. Ta znanja služe pojedincu dase lakše uključi u društvo koje se trajno mijenja. Onauklanjaju otpor koji se na žalost u mnogim našimupravljajućim strukturama da egzaktno izmjeriti..

U naznačenim uvjetima sposobnost i znanja radasa visokim tehnologijama u okviru znanstvene meto -dologije prvi je zadatak nastave (netrivijalna informa -cijska pismenost).

Drugi zadatak je u globaliziranom svijetu spo -sobnost komunikacije na engleskom jeziku. To je zbog toga što je visokotehnološka proizvodnja društva vrlosložena i često promjenljiva proizvodnja koja zahtjevaradnu snagu s visokim, ali drukčijim adaptabilnim ifleksibilnijim obrazovanjem.

40


To ne znači da ne treba (daleko više i kvalitetnije)prevađati, gajiti hrvatsko nazivlje, gajiti mišljenje namaterinjem jeziku, održavati skupove i obrazovanje uHrvatskoj na hrvatskom jeziku. Dapače. Pojavljuju sedomaći negativni primjeri koji pokazuju katastrofalnuignoranciju prema jezičnom identitetu i osnovnonerazumiijevanje njegovanja osobnosti u svjetskoji europskoj integraciji.

Štoviše, prema svjetskom trendu umrežavanja, u nasgotovo neprepoznatog, stvarna akceleracije suvre me -ne pomoći strojeva u povezivanju znanja biti će u nasusporena sve dotle dok i domaće struke ne počnukoristiti, usvajati, dorađivati i publicirati globalno strojno udruživo, čovjeku razumljivo nazivlje, što bi trebaloumanjiti neefikasnost postojećeg Web pretraživanjai web edukacijskih materijala. (Navedeni naš prijedlogo obraćanju posebne pažnje proučavanju znanjaupućen HAZU i slične inicijative.)

Osnovna škola kod nas ne traje 8, ona već sada traje11 i 12 godina, pošto 99 posto učenika osnovne škole uRepublici Hrvatskoj nastavlja školovanje na drugomškolskom stupnju. a uskoro će trajati 14, 15 i 16 godina.

Nije na odmet na ovom mjestu spomenuti da jeranije osnovna škola trajala dvije, četiri, šest i osamgodina, a danas u uvjetima visokotehnološkeproizvodnje cijeli formalni školski sustav pretežnopreuzima funkciju osnovne škole (primat i vladavinaopćeg drugačijeg znanja koje je manje izloženopromjeni - znanje u funkciji znanstvenog načina rada).Na sadašnjem stupnju razvoja 12 godina obrazovanjamože se proglasiti i društveno dogovoriti kao poželjnoobvezatno obrazovanje. Kako prenosi tisak talijanskavlada uvela je 12 godišnje obvezatno osnovnoobrazovanje. Uskoro će se poželjno obvezatnoosnovno obrazovanje produžiti na 16 godina.Suvremena nastava u društvu koje uči postupnoisključuje:

• razredni,

• predmetni, i

• vremensko fiksni ustroj obrazovnog sustava.

Zato bilo kakav razgovor koji se vodi o vremenutrajanja u obrazovnom sustavu, kada i koliko bitiprisutan u tom sustavu, kako se osloboditi didaktičkogmaterijalizma (opširni programi i neprikladniudžbenici i drugi nastavni materijali), programskoplaniranje po predmetima, a ustroj škole po razredimai školskoj godini znak su da se nositelji takovih pitanjaspoznajno još uvijek nalaze u okviru politehničkogobrazovnog sustava industrijskog sustava klasičnihtehnologija. Promjene u obrazovnom sustavu rješava u okviru starih znanja klasičnih tehnologija akademikVladi mir Paar i Mnistarstvo znanosti, obrazovanjai športa.

U već ostvarenom obuhvatu omladine uškolskom sustavu mogu se postupno i vrlo temeljitounositi novi ciljevi obrazovanja i stvarati materijalne

pretpostavke za takav ustroj nastave. Ovdje se ne raditoliko o kvantiteti, o formi i reformi, koliko okvaliteti zna nja i sasvim drugačijeg znanja u kojem je potrebno stvarati upitnu, skeptičnu,divergentnu, otvorenu, slobodnu, demok ratsku,odgovornu samosvijest i znanstveni načinmišljenja. Mišljenje, koje se utemeljuje, realizira isusreće u zajedničkoj spoznaji (društvena integracija).Kada bi se i moglo znanje steći pilulom to ne bi bilodobro. Pored obrazovne, visoke tehnologijepovećavaju značaj odgoja u obrazovnom sustavu idruštvu. U ovim procesima presudna uloga pripadanastavniku. Materijalna strana zavisi i rješava se uokviru nove uloge nastavnika i rezultata njegovograda. Suvremeno obrazovanje napušta pozitivna,faktografska znanja bez memoriranja na druginačin, polazniku obrazovnog sustava pruža znanjai vještine u okviru informacijske pismenosti. Puteminformacijske pismenosti polaznik obra zovnogsustava i dalje u životu ima na raspolaganju u lokalnimi globalnim mrežama brzinom misli potreb no znanje.

Prelazi se na usvajanje novih, sasvim drugačijihznanja i vještina informacijske pismenosti i informa -cijskih alata koja pružaju ukupna svjetska znanja.

U ovim procesima izgradnje informacijskogobrazovnog sustava vlada pogrešno mišljenje dadržava mora i može sama rješavati ove probleme.Ogromnu i presudnu ulogu u ovim procesima moguimati učenici, studenti, roditelji, građani i ostalisubjekti društva. (Šteta je što je na Web stranici outemeljenju studija Informacijskih znanosti prešućenoda su studij Društveno humanističke informatike izkojeg je potekao inicirali i utemeljili upravo studentidrugih grupa Filozofskog fakulteta u Zagrebu od kojihdo danas mnogi trpe ignorancije drugih “strukovnih”struka u nas). Promjene u nastavi, obrazovnom sustavu i društvu nije reformom i zakonom dano nego zadanostanje koje se temeljito i postupno stalno mijenja.Potreban je angažman politike i svih struktura društva(Irska). Stvara se javno mnijenje koje će svimmogućim raspoloživim sredstvima podržati takav radnastavnika. Bitka za novu ulogu nastavnika u drukčijoj nastavi, daleko je važnija u ovom trenutku, odstvaranja prostornih uvjeta za kasarnski rad u jednojsmjeni. Informatizacija cjelokupnog obrazovnogsustava i nastave daleko je u ovom trenutku važnijaod stvaranja prostornih i drugih uvjeta rada u jednojsmjeni u okviru masovne predmetne tradicionalnenastave. Visoke tehnologije donose sa sobomindividualizaciju rada ali isto tako i obrazovanja iučenja. Tek sa visokim tehnologijama ostvaruje seprema Y. Masudi indi vidualizirana tutorska nastvakoja nije u suglasju sa dosdašnjim prostorimatradicionalne škole (veliki broj kabineta zanastavnike, izbornost učeničkog puta, virtualnasuradnja svih u odgojnom procesu). Potrebno jepripremiti i motivirati nastavnike za rad u jednojsmjeni. Novi ciljevi obrazovanja u uvjetima

41

visokotehnološke proizvodnje društva mijenjajudosadašnju ulogu nastavnika.

Novi uvjeti zahtijevaju dodatnu edukaciju idrukčije obrazovanje nastavnika. (Prijelaz izkartezijanskog u holistički sustav obrazovanja -prijelaz iz klasične u informacijsku pismenost.) Nova uloga nastavnika mijenja prostorne uvjete ukojima se je odvijala dosadašnja masovna grupnanastava. Visoke tehnologije uvode individu alizaciju i diferencijaciju u nastavi (tutorska nastava).Postupno polako i temeljito gradi se novi ustrojnastave i novi obrazovni sustav. Ruši se stari sustavkoji je utemeljen na razredu (grupi), napredmetnoj nastavi i na fiksnom trajanju (vrijeme)nastavnog procesa.

U svemu tome je sigurno da prostor logorskemasovne razredne poslušne nastave industrijskogdruštva ne može odgovarati potrebama slobodnedjelatne aktivne visokotehnološke informatiziranedislocirane i individualizirane nastave. Nova strukturai infrastruktura proizvodnje društva mijenjadosadašnje materijalne i prostorne pretpostavkeustroja društva i nove nastave.

Preslagivanje nastave u okviru i na način klasičnihtehnologija pored drugih katastrofalnih posljedicaporezne obveznike godišnje bi koštalo preko 15milijardi kuna.

U visokorazvijenim zemljama svijeta već sada 70posto populacije nastavlja školovanje na višem ivisokom stupnju obrazovanja. U znanstvenimkrugovima u svijetu prihvaćena je spoznaja dapolitehnički obrazovni sustav, kao posebni podsustavglobalnog društvenog sustava više ne možefunkcionirati, jer se globalno društvo ukibernetičkom prostoru i virtualnoj stvarnosti uintegralnoj društvenoj proizvodnji ustrojava kaoobrazovni i znanstveni sustav sa drukčijim ciljevimaobrazovanja i sa drukčijim sistemskim znanjem.

Znanje koje nije dobiveno u radu vlastitimnaporima u kibernetičkom prostoru i virtualnojstvarnosti nije znanje (nova informacijskapismenost), jer se takovo znanje nalazi u novimsredstvima društvene proizvodnje. Takovoobrazovanje ne može se dobiti izvan rada sa visokimtehnologijama. Novo obrazovno polje seli iz dociraneučionice i papirnatih udžbenika u radno okružjevisokih tehnologija. Još jednom ističemo da se ciljobrazovanja sadrži u informacijskoj pismenosti, ukojoj je sadržan znanstveni način rada. U radu savisokim tehnologijama sa velikom učinkovitošćuintegralno usvajaju se trajno didaktički principiizraženi u znanju sposobnostima (vještinama),stavovima i navikama.

Sa visokim tehnologijama nastupa integralnaproizvodnja društva, koja je izazvala civilizacijskiprevrat. Taj prevrat je izvršen zbog toga što visoketehnologije u razvoju društva više ne dozvoljavaju da

se znanje i znanost smještaju ispod ogrtača društva igrupnih kastinskih parcijalnih stranačkihiracionalnih maloumnih političkih interesa, nego secijelo društvo mora smjestiti ispod ogrtača znanja iznanosti (znanstveno društvo). U pretpovijestiljudskog društva (agrarno i industrijsko društvo)znanost je bila sluškinja politike, a u informacijskomznanstvenom društvu politika postaje sluškinjaznanosti.

Visoke tehnologije donose sa sobom nove ciljeveobrazovanja, koji djeci i mladeži omogućujuubacivanje u promjene i učešće u promjenama. Usvijetu u kojem je promjena postala svakodnevnapojava školskom sustavu u uvjetima znanstvenerevolucije imanentno je opće osnovno polivalentnotrajno sistemsko znanje iz svih znanstvenih područja.Sistemsko znanje postupno negira predmetniustroj nastave i društvenih institucija.

Sistemsko znanje negira i velike područnepodjele u znanosti, podjele na prirodne, tehničke,biomedicinske, društvene, humanističke i biotehničkeznanosti. Nastupa integralna, holistička znanost oprirodi, društvu i čovjeku. Sadržaji se usvajaju iistražuju u totalitetu u okviru proizvodne, ekološke isocijalne paradigme. Vrijeme je da se ovuproblematiku uči tretirati zajedno ali nikako drugačije.Nastupa cjelovita blok integralna timska nastava ukojoj se sadržaji predmeta i pojava objašnjavaju i uče u totalitetu veza dokle dopire informacijsko preplitanjezbilje. Programiranje nastave više se ne vrši popredmetima, nego po nastavnim cjelinama (blokovima – vertikalna i horizontalna koncentracija nastave,razumijevanje nastave kao jezika a ne predmeta,preuzimljivi standardizirani nastavni materijali - LOM - learn ing ob ject ma te rial i sl.). Zato se cijeliobrazovni sustav pretežno svodi na opće obrazovnu funkciju osnovne škole kako bi se doživotno učilo,radilo i stvaralo, odnosno kako bi se uspješno ušlo iživjelo u edukacijskom odgovornom društvu.Suvremena znanost prihvatila je stav da se stručnaznanja, a posebno uska stručna znanja ne uče uobrazovnom sustavu (promašena investicija). Visoketehnologije u integralnoj proizvodnji društva ne rušesamo elektromehanički predmetni ustroj nastave(podjelu rada u nastavi). One ruše u toj proizvodnji iveliku društvenu podjelu rada sadržanu u obrazovnomznanstvenom i stručnom radu.

Visokotehnološka i integralna proizvodnjadruštva ustrojava se na sveučilišni način. Društvose ustrojava kao obrazovni sustav.

Kao primjer izloženoj tvrdnji može nam poslužitirad u klinikama Medicinskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu u kojima je objedinjen stručni,obrazovni i znanstveni rad (integralnaproizvodnja društva) iako njihovi znanstvenisadržaji na potrebnoj razini kompleksnosti strojno nisu još povezani. U tim klinikama izvršeno jepočetno otvaranje sveuči lišne nastave (nastavne

42


baze) no prijelaz ka sistemskoj biologiji,sistemskoj biomedi cini, tek predstoji.

Obrazovni sustav se ustrojava u e-učenjempotpomognuti obrazovni sustav za sve.

U uvjetima integralne visokotehnološkeproizvodnje društva obrazovanje i ciljeve obrazovanjanemoguće je ostvariti na stari način (verbalna,docirajuća, bez rada s visokim tehnologijamareducirana, papirnata demostrirajuća nastava). Ciljeviobrazovanja jedino se mogu ostvariti aktivnim radomu radu i proizvodnji u takvim sredstvima rada iproizvodnje, skok u kiberprostor i virtualnu stvarnost.

Trogodišnji projekt poboljšanja kvalitetesveučilišnog obrazovanja primjenom tehnologijee-učenja, (Ed u ca tion Qual ity Im prove ment byeLearning Tech nol ogy, UM_JEP-19105-2004 kojemuje cilj "pronaći pravi put implementiranja e-learningmetodologije u sistem višeg obrazovanja u Hrvatskoj)Tem pus EQIBELT, u konzorciju SRCE-a, MZOŠ-a,CARNet-a, sveučilišta u Dubrovniku, Rijeci i Zagrebute brojnih stranih ustanova krenuo je 1.9.2005.Međutim, ne usmjeri li projekt dio svojega interesa kasistemskom i udruživom (Se man tic Web)oblikovanju znanja, štoviše, nadopunjajući objekteznanja aktivnostima koje vode ka znanju (umjestoizrade manje ili više privlačnih Web stranica), a što dosada nisu, baš kao i mnogi najnoviji podatkovnonepovezivi e-servisi hrvatske e-vlade (unatočisticanjima o novoj udruživoti podataka naskupovima), neće ostvariti danas potrebnu a mogućuučinkovitost. Trenutno su (9. veljače 2007) njegovizaključci za javnost (sa okruglog stola 31. siječnja2007. na kojem nisu sudjelovali predstavniciHrvatskog pedagoškog književnog zbora niti drugeudruge civilnog društva, a nisu bili zvani niti CARNetkoordinatori hrvatskih sveučilišta i fakulteta)"raspraviti potrebne mjere i aktivnosti da se zacrtanirezultati projekta, a to je prije svega sustavna i održivaprimjena e-učenja na hrvatskim sveucilištima ostvareu cijelosti" i kreću se u okviru isticanja prednostivirtualnog poučavanja te osnivanja e-centara. Ipak,valja istaknuti i CARNet-Referalni centar "Izradaobrazovnih materijala"127, kao i u ožujku 2007.objavljen por tal http://www.skole.hr sa sustavom zauređivanje sadržaja koji može pretraživati i po riječima hrvatskog jezika uzevši u obzir tvorbu rijeći.

Uslijed nedostatne kulture izrade i podrškemultimedijskim i hipermedijski podržanim nastavnimsadržajima i u telekonferencijski opremljenim učio -nicama nastav nici najčešće nastavljaju isključivo s“frontalnim emiti ranjima”.

Učenje je nemoguće izvan digitalnog radnogprocesa. U anglosaksonskoj znanstvenoj literatu riovaj proces obrazovanja (rada) poznat je podnazivom «učenje činjenjem – learn ing by do ing»(vidi Pe ter Senge – “Peta disciplina”128).

Medicinski fakulteti Sveučilišta preko trajne izobrazbezdravstvenih radnika i specificirane suradnje sa klini -kama i bolnicama kao najkomplesnijim tehno logijskimsredištima trebali bi postupno cijeli sustav u djelatnostizdravstva u načinu rada u integralnoj proizvodnjipodizati na svoju sveučilišnu razinu (telemedicina,semantička razina združivanja znanja putem Web-adruge generacije (Se man tic Web), ontologije i drugikontrolirani rječnici, Web servisi, dinamički vodičizdravstvenih postupaka, aktivni dinamički standar -dizirani elektronski kartoni pacijenata i pripadnaistraživanja znanja) i za to im je potrebna društvenapotpora i konsenzus.

Deinstitucionalizaciji djece i odraslih s posebnimpotrebama ili potrebama svakog čovjeka u posebnimsituacijama npr. izdvojenosti, udaljenosti ili bolesti,smisleno organiziran virtualni obrazovni svijet trebao bidonijeti nove mogućnosti povećavajući pravo izbora ikvalitetu života.

Istaknimo još jednom:

"Povezano znanje" (con nected knowl edge)ključne su riječi. Ako sustave koji omogućujupovezanost informacija u odnose i u njihove strukturekoje čine znanje shvatimo kao višu formuinformacijskih sustava tada i znanstvena područjakojima su obuhvaćeni i cijela društva koja su doseglaodređenu razinu informatiziranosti možemopromatrati kao više ili manje uspješno usmjerena kadruštvu znanja.

Mnogi nominalno ističu svoju orijentiranost ka"društvu znanja" ne ostvarujući prije svega uvjete dadoista i djeluju u tom smjeru.

To je, prije svega, prvi uvjet- uvjet otvorenostii dostupnosti, ponovimo trideset godina nakon"Otvorenog sveučilišta u Dubrovniku", ReferalnogCentra u Zagrebu, Interna cionalne stalne izložbepublikacija (ISIP), poslijediplomskog studijainformacijskih znanosti Bože Težaka, nakon citi -ranoga "Kiberkomunizma" Adolfa Dragičevićariječima Johna Wilbanksa, izvršnog direktora pro -jekta Sci ence Com mons (http://science -commons.org). Sci ence Com mons je projekt kojim se"pokušava sistematizirati i prenijeti u znanstvenupraksu otvoreni pristup i dijeljenje znanja u cilju općeg dobra nastalih na polju slobodnog softvera i slobodnekulture". Uvjet otvorenosti potreban je da bisistemsko gledanje moglo biti dovoljno obuhvatnopotpomognuto strojno (a to je ujedno i drugi uvjet)udruživim reprezen tiranjem znanja (knowl edgerep re sen ta tion, Se man tic Web) kako automatski agenti nebi zapinjali na različitim postupcima naplate znanjapubliciranih dokumenata... Te i takve misli ponovo odzvanjaju hrvatskimprostorom, sada i hiperprostorom. Jesu li one "dječjaigra", je li "pokret za slobodni softver i budućnostslobode"129,130, je li Se man tic Web131 nešto nama jošuvijek daleko (Europski kongres o Semantičkom

43

Webu 2006.g. održan je u Budvi), jesu li to za nasriječi u prazno?.

Sustavi za donošenje odluka danas premašujuklasične kliničke putove dinamički stvarajući putoveliječenja zasnovane na postojećim i neprestanopromjenjivim kliničkim nalazima pacijenta, njegovom okružju i klasičnim vodičima liječenja. Duh zdravstve -nog sustava prilagođenog poseb nostima svake osobe eksponencijalno povećava pe riod promjena kliničkihznanja koja opet usmjeravaju i ubrzavaju istraživanja ikliničku njegu. Sustavi sa strojno-udruživimreprezentiranjem znanja odterećuju ljudsko miš -lje nje reducirajući troško ve povećavajući točnost ibrzinu otkrivanja bolesti, kao i učinkovitostprimjene znanja u njezinu liječenju i prevenciji.Oni podupiru uprav ljanje medicinskim zn anji ma,smanjujući nerazu mijevanja koja stvaraju razlike unavikama, lokacijama i načinima iskazi vanjamedicinskih znanja kao i sama brojnost komponenti.20,000 termina ima ICD-9-CM, čemu valja dodatiodnose prema drugim kla sifi kacijskim susta vima, npr. ICD-10, SNOMED, Read, MedDRA.. Znanstvenicipretpostavljaju da postoji između 60.000 i 150.000ljudskih genoma. Suvremena znanost prema riječimaM. Radmana broji u ljudskom tijelu oko 100.000milijardi stanica. Evo još nekoliko primjera "velikihbrojeva" koji osvjetljuju ulogu strojnogreprezentiranja znanja u sietmskom pristupu:

Svake godine medicinske greške uzrokujustotine tisuća smrti pacijenata (140,000 smrtigodišnje evidentiranih samo u US) i koštajumilijarde dolara132. (U našim je medijima nedavnoobznanjen slučaj smrti pacijentice uslijednepovoljne kombinacije medikamenata; slučajSabljak.)

MEDLINE®, Na tional Li brary of Med i cine(NLM-ova) vodeća bibliografska baza dokumenata u trenutku ovog navođenja sadrži bibliografskihcitata i autorskih sažetaka iz preko 4,600biomedicinskih časopisa objavljenih u US i 70drugih država te na 40 jezika, sadrži preko 13miliona citata od 1966. god do danas133.Metathesaurus njihova projekta Unified Med i calLan guage Sys tem (UMLS) sadrži preko 1 milionbiomedicinskih pojmova sa 5 milijuna naziva izviše od 100 kontroliranih rječnika i klasifikacija,(nekih od njih višejezično), u odnosima naziva,značenja, hijerarhijski vidljivog konteksta, atributa i međuterminskih odnosa134.

SNOMED CT sadrži 1.46 miliona semantičkihodnosa sa više od 993,420 opisa izgrađenih od366,170 pojmova iz područja zdravstvene njege sa jedninstvenim značenjima i formalno logičkizasnovanim definicijama organiziranim uhijerarhije135.

Tvrtka "Lan guage and Com puting, Inc." (L&C)poznata po svojim produktima LinKFactory®, FreePharma® - koji iz pisanog i govorenogengleskog prirodnog jezika izdvaja podatke

strukturirajući ih (u XML) prema potrebamalaboratorija; za svoj produkt LinKBase® navodi daje kreirala svjetski najveću bazu medicinskihsadržaja obuhvativši više od 1 milion leksičkinezavisnih pojmova vezanih na 3 milijuna terminana engleskom, španjolskom, francuskom i drugimjezicima sa preko 7 milijuna formalnih strojno-čit -ljivih objekata znanja.

Foun da tional Model of Anat omy (FMA) sadržioko 72,000 klasa sa preko 113,000 termina i preko1,9 miliona odnosa među instancama iz 168vrsta odnosa među klasama koherentnog simboli -čkog modela. anatomije ljudskog tijela. FMA jejedan od najvećih kompjutorski zasnovanih izvoraznanja biomedicinskih znanosti u oblikurazumljivom čovjeku i ujedno strojno upravljivih136.

Projekt Gene On tol ogy koji razvija i činidostupnim kontrolirani riječnik opisa gena iobilježja genskih proizvoda u bilo kojem organizmu tj. načina kako se genski proizvodi ponašaju uokružju ćelije u tri organizacijska principa:molekularnim funkcijama, biološkim procesima ićelijskom kontekstu a s mogućnostima ozna -čavanja (anotiranja) gena i njihovih proizvoda saograničenim skupom obilježja sadrži 51,906primarnih termina ažuriranih dnevno.137

GlycO on tol ogy - modeli stotine tisućakarbohidratnih spojeva (entiteta).

Autori projekta Informatics for IntegratingBiology and Bedside (I2B2) nadaju sepovezivanjem ogromnih volumena kliničkihistraživanja, feno tipskih podataka sa genom -skim istraživačkim podacima i primjenom tihznanja indi vidu alizi rano na pacijente postićipreventivno medicinsko djelovanje stvarnošću zamnoge bolesti zasnovane na genskoj osonovi. Ova petgodišnja 20 milion ska US dolarskainicijativa National Cen tre for Bio med i cal Com -puting nastoji omogućiti liječnicima prijenos rele -van tnih nalaza i hipoteza u terapije namijenjeneljudskom zdravlju kroz multi discipli narne akadem -ske cen tre oformljene da omoguće "novu" bio -medicinu ge nom ske revolucije za kliničku praksu iomogući da klinička zdravstvena njega budezasnovana na naprednim biološkim istra -živanjima.138

"Danas, kada primjerice znamo da karcinompros tate ima 300 gena i 1000 bjelančevina,sadašnje metode nisu dovoljne. Nano sys tembi ol ogy i nano vec tor tech nol ogy budućnost suradiologije 21. stoljeća" ističe Hedvig Hricak,rođena u Zagrebu, završila Medicinski fakultet uZagrebu, te nakon odlaska iz KB "Sestremilosrdnice" u SAD jedna od najpoznatijihradiologinja, autorica i u nas prevedenogpriručnika ATLAS BI-RADS za bolju dijagnostikubolesti dojke.

Terapija se individualizira (primjerice ovisno ostupnju agresivnosti tumora koja se mjeri stupnjem sadržaja glukoze). Kombinacija radiologije i

44


tumorske biologije omogućuje dijagnostikuoslikavanjem na staničnoj i molekularnoj razini procesa, npr. hipoksije, angiogeneze ili gena. A što je bolja dijagnoza, uz nove terapije, bolje je iliječenje, govori i kao predstojnica radiologije u Me -mo rial Sloan-Ket tering Can cer centru u NewYorku.139

Otvoreni obrazovni sustav, radničko idruštveno samo upravljanje način su reprodu -ciranja tele demo kratskog infor ma cijskog znan -stvenog društva. Statistika evidentira da je preko40 posto građana 70-tih godina prošlog stoljeća uoktro iranom samoupravljanju obrazovalo uz rad,a danas samo 2 posto.

Oktroirano samoupravljanje koje se je razvijalo ubivšoj državi klasičnih tehnologija u uskoj jerodbinskoj vezi sa visokotehnološkim umreženimneposrednim samo upravljanjem.

Povratkom na zatvoreni obrazovni sustav nanijeta jeogromna šteta u razvoju hrvatskog društva što se vidi iz slijedećih podataka.

Prema World Ed u ca tion Reportu na tisućustanovnika Hrvatska ima samo 9 studenata,Mađarska 19, Litva 22,5, Austrija 30, Bugarska 31,Italija 33, Belgija 35, Irska 37, Finska 44 studenta140.

Na našim krivo postavljenim elitnim sveučilištima i satako malim brojem studenata od upisanih diplomirasamo jedna trećina. (Vidjeti i prezentacije Tony Bates:"Why Uni ver sity Must Change", "Why e-learning hasfailed and why it will suc ceed (EDEN, 2005)"141

Među najpopularnijima, mnogima od njih popredavaonicama među najpre trpanijim fakultetimazagrebačkog sveučilišta, diplomira: 7,4 posto godišnjena Fakultetu političkih znanosti a (FPZ) - 30 postonikad, 9,27 posto godišnje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) a kroz pripadno dugi niz godina tek20 posto nikad, svega 9,53 posto ih diplomira godišnjena Pravu itd.) Od bolonjskog se procesa očekuje"onemogućavanje i neisplativost takvog razvlačenjastudija i nedopuštanje 'ofrljeg' studiranja..."142

Prema ovim brojkama knjiško mehaničkomemoriranje i reprodu ciranje tuđeg gotovog znanja -"intelektualno kloniranje" - kakvo kaže da je susreočovjek koji je srušio genetski zid143, čovjek koji je sahrvatskim suradnicima otkrio mehanizam vraćanjabakterije nakon "kliničke smrti" ponovo u život144,povećavši izglednost regenerativnoj medicini, prof. dr. sc. Miroslav Radman, u centraliziranom francuskomobrazovnom sustavu145, pokazuje svu apsurdnostškolskog opo našanja učenja koje je okrenuto uprošlost (aplikacija znanja) i koje nije u prijateljskimodnosima sa znanstvenim duhom visokih tehnologija.Intelektualno kloniranje shema je bivšeg industrijskogustroja obrazovanja koji je u povjesnim uvjetima biopotreban. (Nepostojanje jedinstveno kontroliranogobrazovnog sustava u SAD, smatra pozitivnom

eksperi mentalnom raznolikošću M. Radman, voditeljprojekta Mediteranskog Institituta za prouča vanježivota u Splitu, jer su sheme obra zovanja različite teone obrazovne ustanove koje ne uspiju s jednom brzoju transformiraju u novu.)

Visoke tehnologije u prvom redu traže sposob -nost rada, umijeća i znanja za znanstveno istraživačkinačin rada (nova informacijska pis menost) u nastavikoja je okrenuta prema budućnosti. U nastavi koja seusmjerava i ide u susret promjeni, u susret tenden -cijskim pravilnostima koje se naslućuju u integralnojproizvod nji društva (anticipacija) učenje o buduć -nosti i za budućnost dobiva prvorazredni značaj.

Opća stručna znanja za zanimanja u određenomznanstvenom području uče se u izbornoj i fakultativnoj nastavi i na kraju obrazovnog ciklusa u obrazovnimustanovama za određena stručna zvanja. Uska stručnaznanja uče se neprestano i trajno na radnom mjestuzbog čestih tehnoloških smjena (cjeloživotnoobrazovanje).

Potrebno je napomenuti da se u općimsistemskim znanjima sadrže temeljna znanja iz svihpodručja znanosti, opća stručna znanja sadržana suu znanjima jednog znanstvenog područja, a uskastručna znanja sadržana su u znanjima jednogznanstvenog pol ja. Ekspertna uska specijalistička isubspecijalistička, uska stručna znanja sadržana suu granama i ograncima znanstvenog pol ja. Zastarjelipolitehnički obrazovni sustav bio je u ciljevimaobrazovanja okrenut u prošlost (aplikacija znanja).Informacijski obrazovni sustav pored aplikacije znanja više je usmjeren prema budućnosti. A njegovo seoblikovanje u pristupu cjelovitoj objektivnojstvarnosti u mnogim primjenama zasniva naponovnom otkrivanju značaja filozofije i filozofijskograzumijevanja.

Ne može postojati institucija koja primjerenosvojoj veličini nema planirana neotuđiva sredstva zatrajno usavršavanje, nagrađivanje i obrazovanjesvojih zaposlenika.

Pored tradicionalne podjele na znanstvena područja,na temeljne, razvojne i primijenjene znanosti i znanja,suvremena znanost građu, ustroj, sastav, sklop,raspored djelovanja, vrijednost i svrhu znanja dijeli udvije velike skupine i to:

• opće znanje

• posebno stručno znanje.

Posebno stručno usmjereno znanje dijeli se u tri podskupine znanja:– opće stručno znanje;– usko specijalističko stručno znanje;– subspecijalističko ekspertno stručno

znanje.

Sve ove podjele prezentiranju znanja čovjeku,organizirano podržavaju tehnike upravljanja znanjem(knowl edge man age ment). Poseban je trend razvojastrojnog reprezentiranja znanja, strojnog zaključivanja

45

i strojnog povezivanja na Web-u objavljenih, globalno jedno značnih i prema pojmov nim strukturama pove -zanih podataka.

Apsorpcija i upotreba ovih pristupa u nas, u trenutkudok ovo pišemo je gotovo nulta a ignorancija obrnutoproporcionalna.

Stratezi društva dakako cijenit će nosioce starog inovog znanja namijenjenog društvenoj proizvodnji. Uobrazovnom sustavu klasičnih tehnologija industrijskogdruštva vladala su stručna znanja, a u informacijskomznanstvenom obrazovnom sustavu vladaju opća znanjasadržana u informacijskoj pismenosti, u multimedijskojpismenosti, u sposob nosti znanstvenoistraživačkog rada.

Opće trajno znanje sadržano je u temeljnim (nosećim) spoznajama iz svih područja znanosti(ekološka i socijalna problematika u integralnojglobaliziranoj proizvodnji društva). Opća znanjaimaju duži vijek trajanja. Opće znanje je više u funkciji promjene, u prevladavanju i negiranju postojećeg amanje u funkciji primjene. U svijetu koji se stalnomijenja po svojoj strukturi i vrijednosti opće znanje jeviše okrenuto prema budućnosti.

(U SAD-u postoji «Društvo za budućnost svijeta» -World Fu ture So ci ety – koje izdaje preko 122 časopisa)146.

Opća znanja pružaju mogućnost brzog usvajanjapostojećih i novih općih stručnih i uskih stručnihznanja pa ih još shvaćamo i kao osposobljavanje zakorištenje (univerzalnih) alata. Opće znanje pružasolidne osnove za ulazak i participaciju uedukacijskom društvu. Obzirom na druge ciljeveobrazovanja, a posebno utjecaj općeg znanja naposebno znanje, na odgojnu funkciju, opće znanje jošviše dobiva na svome značenju, jer uvećava sloboduljudi u društvu (slaganje u velikom broju različitihpitanja - društvena integracija). Opća znanja dovode umogući sklad posebne i opće društvene interese. To sutrajna polivalentna superiorna znanja iz kojih se i uokviru kojih se stvaraju nova znanja i nove spoznaje.To su trajna znanja koja omogućuju brzo ubacivanje iučešće u promjenama, u svijetu u kojem je promjenapostala svakodnevna pojava, i u kojem je izvjesnajedino neizvjesnost. Opća znanja i opće obrazovanjepružaju veće mogućnosti spoznaje nepoznatog(inovacije). U svijetu koji se stalno mijenja sadržajiopćeg trajnog znanja pružaju mogućnost uspješnogcjeloživotnog učenja rada i stvaranja. Opća znanjaimaju snagu «duhovnog zračenja» (radijacije) nabrzu spoznaju novih znanja i promjena kojesvakodnevno nastupaju, a ujedno su najboljaosnova za stvaranje novog znanja. U procesima irezultatima rada i proizvodnje u integralnojproizvodnji društva zastupljena su temeljna sustavnatrajna znanja iz skoro svih područja znanosti (vrlosložena proizvodnja traži cjelovita kompleksna znanja– promijenjeni sadržaji i pojam općeg trajnog znanja iobrazovanja – ekološka i socijalna problematika).Opća trajna znanja zastupljena su u zanimanjima i

stručnim zvanjima svih znanstvenih područja. Bezovih znanja nemoguće je ući u svijet informacijskepismenosti a učimo ih slično djetetu kada spoznajesvijet, uči jezik i uči jezikom. Trajnu vrijednost,funkcionalnost i isplativost u cijelom školskomformalnom sustavu (osnovno, srednje, više i visokoobrazovanje) imaju trajna opća znanja. U uvjetimavisoke i nanotehnološke proizvodnje društva općim novim znanjima pripada informatička i znan -stveno istraživačka pismenost, a obadvije susadržane u informacijskoj pismenosti. Ta znanjačine osnovu rada i proizvodnje svih znanstvenihpodručja (civili zacijska smjena).

Prema iskustvima u Irskoj, uska stručna posebnaznanja uče se na kraju obrazovnog ciklusa i dalje naradnom mjestu u integralnoj proizvodnji društva. To jezbog toga što informatička visokotehnološka sredstvaza proizvodnju (hardver i softver) ubitačno brzozastarijevaju. Ono što je jučer bila vijest za upotrebudanas je ta vijest zastarjela. Imala je pravo ShoshaneZuboff koja je u svom ranije spomenutom djelu "In theage of the Smart Ma chine" predstavila da se rad,proizvodnja, poslovanje (business), strateškoplaniranje i učenje kao i način života, odvijajuprimanjem, distribucijom i stvaranjem novihinformacija i znanja, odnosno u svijetu koji se stalnomijenja način proizvodnje društva sastoji se udoživotnom učenju. Prema svim znanstvenimekspertizama, gospodarski rast Irske isključivo jevezan za znanja koja pruža informacijski znanstveniobrazovni sustav. Sve ostalo podređeno je tom sustavu.

Mi u Hrvatskoj otvaramo poslovne cen tre i carinskezone za proizvodnju materijalnih dobara sa klasičnimsredstvima proizvodnje industrijskog društva. Migradimo nove bolnice a po stanovniku imamo višebolničkih kreveta od mnogih najrazvijenijih zemalja usvijetu (rušilački egocentrični medicinski lobby).Ekonomisti ne iznalaze načine oformljivanja inagrađivanja kreativnih, poticajnih skupina npr uproračunskim institucijama, oslanjaju se jedino na poduzetničke cen tre izgrađene izvan društvenogkonteksta, na livadama...

Mađari umjesto poslovnih centara i carinskihzona za materijalnu proizvodnju prvo otvarajutelekuće u kojima se stanovništvo informacijskiopismenjuje. Slično rade i Slovenci otvaranjem multimedijskih centara u svim naseljima (NovoMesto).

Prije osam godina Mađari su imali nezaposlenostkao i mi u Hrvatskoj, a danas prema Eurostatunezaposlenost u Mađarskoj iznosi 5,7 posto.

U okviru općih trajnih znanja stvara sekritička masa za samoostvarenje i samoza -pošljavanje bez državnog posredovanja u obitelj -skim i drugim poduzećima suvlasničke maleprivrede. Prelaskom na informatizaciju obrazov -

46


nog sustava i društva, Irska je za 10 a Južna Korejaje za 11 godina udvostručila bruto društveniproizvod. Kinezi to danas rade za 8 godina.Pretvorba agrarnog u industrijsko društvo trajala jepreko stotinu godina. Pretvorba industrijskog uinformacijsko društvo može se obaviti za nešto više oddeset godina (Irska).

Mi smo u Hrvatskoj imali (i još uvijek imamo)mogućnosti da u kraćem vremenu udvostručimo BDPbrže i bolje od Irske i Južne Koreje. Premasimulacijama koje smo vršili uzimajući u obzir sveparametre Hrvatska je danas morala imati 4 puta većiBDP. Osnovica na koju se postavlja i vodi hrvatskodruštvo zadnjih 30 godina spada u najvećekatastrofalne promašaje u povijesti hrvatskog naroda(prostituirana znanost u službi tehnološki nepismenepolitike – Obrovac i ostali Obrovci).

Je li ikoga zabrinulo ili barem začudilo što na popisu 500najboljih sveučilišta u svijetu prema istraživanju Sveučilišta u Šangaju nema ni jednog sveučilišta iz Hrvatske? Ili štoje prema ocjeni Svjetske banke poticanjagospodarstva znanja, na ljestvici od 1 do 10 Hrvatska na začelju iza svih osam bivših socijalističkihzemalja koje su 2004. prispjele u EU?147

Singapur stvara čuda u gospodarskom i svakomdrugom razvoju društva. Singapur u istraživanje irazvoj usmjerava 25 posto bruto društvenogproizvoda.

Takav način društvene proizvodnje kod nas najviše jebio zastupljen u Plivi. U Plivi je prvo otvoren pa prodannovi istraživački institut u kojem je zaposlen veliki brojvisokoobrazovanih specijaliziranih radnika istraži vača.

Istraživanje i razvoj u Singapuru postaje masovnii temeljni način proizvodnje tog društva. Slovenija jekrajem osamdesetih godina imala 40 – 50 posto poglavi stanovnika veći BDP, a ove godine zahvaljujućiinformatizaciji društva imat će skoro 3 puta veći BDPod Hrvatske. U Sloveniji je prostorni plan u funkcijigospodarskog i svakog drugog razvoja zemlje. GradZagreb stihijno se razvija i vodi u suprotnom pravcu od spoznaja suvremene urbanistike. Prije 40 godinaEdvard Kardelj je tražio od slovenskog vodstva da seLjubljana ne smije razvijati iznad 500.000 stanovnikaa da se vrši urbanizacija održivih naselja u Sloveniji.

Posebna opća stručna znanja sadržana su uodgovarajućem znanstvenom području i znanstvenompolju za određena zanimanja i stručna zvanja u njima.Ova posebna opća stručna znanja značajna su samo zazanimanja unutar jednog znanstvenog područja. Usvojoj posebnosti i namjeni opća posebna stručnaznanja u svom znanstvenom području i znanstvenompolju kao što su anatomija u medicini, rimsko pravo ustudiju prava, politička ekonomija u studijudruštvenog znanstvenog područja, itd. imaju trajnuvrijednost. Opća posebna stručna znanja u formalnomškolskom sustavu prema sklonostima i željama

učenika i studenata uče se i usvajaju u izbornoj ifakultativnoj nastavi i u obrazovnim ustanovama zaodređena zanimanja, na prevladanom kartezijanskompredmetnom ustroju nastave koji pripada klasičnimtehnologijama fizikalnih sustava industrijskog društva(podjela rada u nastavi). Katalozi koji se pišu uMinistarstvu znanosti, obrazovanja i športa pišu se napogrešnim osnovama (promašena investicija).Integraciju nastave na putu stvaranja integralnenastave (integracija obrazovnog sustava a posebnonjenog sveučilišnog dijela) temelji se na cjelovitom,sistemskom znanju (pokretna nastava i bodovnisustav). U visoko tehnološkoj društvenoj proizvodnjidiferen cirana izborna adaptivna nastava razrješavakrizu obrazovanja i krizu društva. Ova nastava ne ideskupa sa razrednim ustrojem nastave. U pravilu općaposebna stručna znanja uče se na kraju obrazovnogciklusa. U zadovoljavanju posebnih interesa posebnaopća stručna i uska stručna znanja mogu se učiti istudirati i u drugim obrazovnim ustanovama, ili unastavnim bazama integralne proizvodnje društva(bodovni sustav i način vrednovanja znanja uEuropskoj uniji).

Usko stručno, recentno, ekspertno znanje uznanstvenoj disciplini pripadajućeg znanstvenog pol jau kojem su pretežno zastupljena primijenjena znanja ispoznaje stalno je podložno promjeni. Ekonomika isociologija obrazovanja stručno, a posebno uskastručna prolazna znanja u formalnom školskomsustavu tretira i smatra kao promašenu investiciju, jersu uska stručna znanja značajna samo za stručnazvanja unutar jednog znanstvenog pol ja i drugo štouska posebna primijenjena znanja brzo zastarijevaju.To su diferencirana posebna znanja koja su sadržana ujoš užim dijelovima objektivne stvarnosti u granama ili ograncima znanstvenog pol ja i koja izviru iz jedneznanstvene dis ci pline.

Prema istraživanjima Republičkog zavoda zazapošljavanje 165 zanimanja i stručnih zvanja kojise upisuju i obrazuju u školskom sustavu ne moženaći posao, jer takove proizvodnje više nema.

Znanja koja su dobivena u takvom sustavu više se ne nalaze u sredstvima visokotehnološke proizvodnjedruštva. Ova skupina učenika i studenata nijeosposobljena za samozapošljavanje i samo ostvarenje u obiteljskim i ostalim poduzećima suvlasničke maleprivrede, jer u obrazovnom sustavu nisu dobili znanjasadržana u sredstvima proizvodnje visokihtehnologija. Nisu dobili znanja, koja su sadržana uinformacijskoj pismenosti, nego još više uvećava krizu društva. U materijalnoj proizvodnji uništeno je700.000 radnih mjesta, a obrazovni sustav ne pružaznanja za visokotehnološku proizvodnju ukibernetičkom prosto ru i virtualnoj stvarnosti.

U ovim činjenicama locirana je glavna krizahrvatskog društva, koju već trideset godinareproduciraju tehnološki nepismeni ljudi koji se nalaze u obrazovnom, znanstvenom i političkom sustavu.

47

Kao zaključak potrebno je istaknuti da su stručna aposebno prolazna uska stručna znanja u čestimtehnološkim smjenama «robe koje se vrlo brzo kvare».

U “Karaoke kapitalizmu” navodi se da 20 postostručnog znanja godišnje zastarijeva i postajebeskorisno. Zbog brzog razvoja znanosti znanjeima ograničenu trajnost.148

U pogledu validnosti znanja sredstva zaproizvodnju visokih tehnologija izvršila su prevrat. U politehničkom obrazovnom sustavu indus -trijskog građanskog društva vladala su uglavnomopća stručna i uska profesionalna stručna znanja(srednje, više i visoko obrazovanje). Ta su se znanjapretežno izvodila iz društvene i tehničke podjele rada,a uglavnom su pripadala sredstvima ili oruđima radaindustrijskog društva (tehnika – stroj radilica,pogonski stroj i prijenosni stroj).

Iz društvene i tehničke podjele rada ipripadajućih znanja u njima izrasla jenomenklatura zanimanja i veliki broj stručnihzvanja u proizvodnji industrijskog društva.“Američki rječnik s nazivima zanimanja izašao1943. god. sadrži 22028 definiranih zanimanja”149

(Rudi Supek).

U klasičnim tehnologijama fizikalnih sustavaindustrijskog društva umnožavanjem podjele radarasla je proizvodnost rada. Na temeljima društvene itehničke podjele rada u politehničkom obrazovnomsustavu izrastao je veliki broj usmjerenih škola zaobrazovanje pripadajućih zanimanja i stručnih zvanja.Čak i u jednom zanimanju stvoren je veliki brojstručnih zvanja što se može vidjeti u stručnimzvanjima doktora med i cine, u velikom brojuspecijalizacija i subspecijalizacija. U tom sustavujedino je osnovna škola, koja je ranije trajala četirigodine pružala opća trajna znanja u funkciji učenjaposebnog.

U informacijskom znanstvenom obrazovnomsustavu u programima nastavnih sadržaja vladaju i imaju vrijednost uglavnom opća znanja iz skorosvih područja znanosti, jer moćne visoke tehno -logije sa ogromnim mogućnostima ekspli kacije(objašnjenja) i eksploracije (istra živanja) svijetaobjašnjavaju i istražuju sve više cjelovite sadržajepredmeta i pojava dokle dopire informacijskopreplitanje zbilje. U integralnoj proizvodnji društvavisoke tehnologije obavljaju skoro sve poslove koje suranije u podjeli rada obavljali ljudi i strojevi. Nestajeveliki broj zanimanja i stručnih zvanja u njima, koja sesvode na nekoliko stotina zanimanja. Postupno nestajedruštvena i tehnička podjela rada. Sistemsko znanje(sys tem knowl edge) sadržava u sebi skup zaokruženihznanja koja se nalaze u sadržajima predmeta i pojava ikoja tvore jednu cjelinu (sistem) povezanu međusobno

isprepletenim vezama i u kojem posebnostidobivajuznačenje po razlikovnohj funkciji kojom izgrađuju tajsistem. Ovdje je presudno i važno istaknuti da sesistemsko znanje bez podjele rada nalazi u sredstvimavisokotehnološke proizvodnje društva i u rezultatimate proizvodnje. Iz ovakve proizvodnje proizlazitranspredmetni cjeloviti blok sistem nastave. Visoketehnologije transcendiraju disciplinarne predmetne isvake druge parcijalne fragmentarne podjele ipregrade, te reducirana znanja, pošto snagom svojeogromne moći objašnjavaju i istražuju sadržajepredmeta i pojava u kojima su sadržana sva dostupnaznanja, a ne u fragmentima. Stvara se sistemskaintegralna znanost u kojoj vladaju cjelovita znanja. Natemeljima sistemskog znanja u integralnoj proizvodnjidruštva na groblju društvene i tehničke podjele rada,na groblju disciplinarizacije u znanosti i nastavi (veliki broj znanstvenih disciplina) i na groblju velikog brojapredmeta u nastavnim planovima obrazovnog sustavakoji su zaštićeni predmetnim ogradama, zahvaljujućivisokim i nano tehnologijama, koje snagom svojeogromne moći objašnjavaju i istražuju cjelovitesustavne sadržaje predmeta i pojava izrasla jeintegralna trans disciplinarna sustavna znanost (sys tem sci ence). U obrazovnom sustavu u nastavnimplanovima umjesto velikog broja predmeta izrastao jenovi informacijski znanstveni transpredmetni sustavnii cjeloviti obrazovni sustav (globality of in struc tion,block unite ed u ca tion sys tem – procesi transformacijenastave u obrazovnom sustavu SAD-a).

Zbog toga sadržaj općeg trajnog znanja iobrazovanja nije identičan sadržajima općeg znanja iobrazovanja iz prošlosti. U uvjetima znanstvenerevolucije i opće trajnije znanje doživljava promjene usadržaju, obujmu, razini i karakteru. Informacijskapismenost u uvjetima visokotehnološke proizvodnjedruštva spada u prvu i temeljnu kategoriju općihznanja. Ova znanja do “jučer” nisu bila poznata.(Nerazlikovanje informatičkog i novog informacij -skog obrazovanja.) Opće, kao i svako drugo znanje jepovijesna kategorija koja se mijenja. Zbog nove ulogeznanja cijeli formalni školski sustav (osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje) poprima opće obrazovnoobilježje i funkciju osnovne škole. Takovoobrazovanje daje čvrst temelj za participa ciju uedukacijskom društvu. Takav obrazovni sustav sveviše poprima značajke uvoda u neprekinutodoživotno obrazo vanje. U svijetu koji se stalnomijenja čovjek ne može cijelog života ići u školu, aličovjek cijelog života ako želi biti djelatan mora učiti. (Kako će naši liječnici biti na nivou svoje struke kadaMZOŠ za 2005. god. nije uplatilo niti jedan tiskaničasopis niti jednoj bolničkoj knjižnici?)

Još jednom ističemo da osnovna škola ne traje 8,9, 10, 11 i 12 godina (stupidni argumenti nositeljareforme školstva) nego se cijeli formalni školskiobrazovni sustav sa svojom izbornom nastavompretvara u funkciju osnovne škole.

48


Sredstva za proizvodnju visokih tehnologija suvrlo složena i rad sa tim tehnologijama zahtijevavisokoobrazovane kadrove, ali sa drukčijim znanjem iobrazovanjem. Opće stručno obrazovanje za pojedinazanimanja i stručna zvanja pomjera se na krajobrazovnog ciklusa. Uska stručna znanja pretežno seuče na radnom mjestu (česte tehnološke smjene), a neu obrazovnom sustavu.

Informatizacija rada i proizvodnje –(primjeri u Sloveniji i Mađarskoj)

Na osnovama međunarodnog iskustva iznanstvenih istraživanja strategije razvitka društvazacrtavaju se na razvoju obrazovnog sustava(proizvodnja nove vrijednosti u gospodarstvuinformacija i znanja), jer se globalno društvo uintegralnoj proizvodnji ustrojava kao obrazovni,znanstveni i proizvodni sustav za sve članove društva a ne samo za djecu, mladež i podobno povlaštene. Užeformalno školsko obrazovanje u okviru obrazovnogsustava učećeg društva daje opća osnovna trajnaznanja za sve članove društva kako bi se cijelog životaučilo, radilo i stvaralo.

Te spoznaje sadrže se u tvrdnji da nema i ne možebiti odgovarajućeg razvoja hrvatskog društva izapošljavanja u uvjetima znanstvene revolucije bezagresivne i brze izgradnje odgovarajućeg novoginformacijskog znanstvenog obrazovnog sustava zadjecu, mladež i odrasle (edukacijsko društvo). Ovastrategija razvoja hrvatskog društva najmanje pripadaresorima ministara prosvjete i znanosti. U pitanju jeopredjeljenje i angažiranje svih članova Vlade i svihresursa hrvatskog naroda u pravcu izgradnjeznanstvenog društva. U uvjetima visokotehnološkeproizvodnje društva svim članovima hrvatske Vladepredmet rada sadržan je u informaciji i znanju. Samooperacionalizacija ovih poslova ako to znaju raditipripada ministarstvima prosvjete i znanosti.

Moguća je i podrška zainteresiranih građanaHrvatske koji su u mogućnosti da tomu doprinesu. Nesmije se zaboraviti činjenica da građani RepublikeHrvatske samo u hrvatskom bankama imaju na štednji11 milijardi eur-a. Kako procjenjuju njemačkifinancijski stručnjaci hrvatski građani koji žive uHrvatskoj u inozemnim bankama pretežno u SRNjemačkoj i Austriji uložili su još preko 3,5 milijardeeura. Ne treba zaboraviti činjenicu da je jedna trećinaradno aktivnih Hrvata radila i još uvijek radi uinozemstvu (devizni prihodi). Svakog mjeseca većsada 111.000 umirovljenika prima inozemnumirovinu. Jedan dio umirovljenika izravno podižumirovinu u inozemnim bankama, jer u financijske inovčarske ustanove u zemlji nemaju povjerenje.

Kada su zakazali odgovorni ljudi u znanosti,obrazovanju i u vođenju javnih poslova i bezdržavnog proračuna (apsurd!) uz razumijevanje,odlučnost i pomoć koja se može dragovoljno dobiti od roditelja i ostalih financijskih izvora mogu se ujednoj godini priskrbiti sredstva za otvaranjeračunalnih radionica s 30 radnih mjesta u većiniosnovnih i srednjih škola i uz to da svaki nastavnikdobije osobno računalo. U školskoj godini1999/2000. radilo je 1211 osnovnih i srednjih škola ukoje je upisano 609.500 učenika. Ako pribrojimo134.500 djece u predškolskom odgoju i obrazovanju i96.000 studenata, odgojem i obrazovanjemobuhvaćeno je 840.000 djece i omladine ili svaki peti

49

građanin Republike Hrvatske. Po obuhvatu djece iomladine u obrazovnom sustavu Republika Hrvatska svrstala se je u visoko razvijene zemlje svijeta. Budući da nema zapošljavanja u materijalnoj proizvodnji saznanjima politehničkog obrazovnog sustavaklasičnih tehnologija, tu mladu generaciju trebareeducirati, jer država proizvodnju društva neobavlja na visokim tehnologijama. Sredstva koja setroše u prevladani politehnički obrazovni sustav supromašena investicija, jer pruža znanja mladimljudima s kojima se ne mogu zaposliti, jer se ta znanja više ne nalaze u sredstvima proizvodnje visokihtehnologija (kriza obrazovanja i društva). Staroznanje je gore od ne znanja. . Mnogi ravnatelji inastavnički kolektivi uz pomoć, razumijevanje ipodršku roditelja, lokalne uprave i samouprave idonacija provode informatizaciju nastave.Doprinosom roditelja osnovnih i srednjih škola samo 200 kuna godišnje za četiri ili 100 kuna godišnje za 8godina dobilo bi se 487,600.000 kuna kojima se uzkredit može odmah opremiti 1.211 kompjutorskihradionica, a 45.115 nastavnika u osnovnim isrednjim školama dobilo bi besplatno osobnoračunalo i to bez državnog proračuna. Cilj tih mjeraje da svaki nastavnik i učenik budu na “ti” sračunalom i ostalim visokim tehnologijama i da sesva nastava provodi na informacijski način. Roditeljiza djecu i odrasli građani više ulažu sredstava zainformacijsku pismenost od države za te svrhe. Uosnovnoj školi informatika je izborni predmet, a ugimnaziji informatika je zastupljena sa samo 2 satanastave tjedno u prvom razredu. Ovim mjeramaotvorio bi se prostor za masovno zapošljavanje jerjedino informacijska pismenost pruža mogućnostizapošljavanja radnog kontingenta i ostalih građana.Prestali bi mladu generaciju i odrasle školovati zaZavod za zapošljavanje i odlazak u druge zemljesvijeta. Za ove namjene primjerice firme i VladaRepublike Koreje daju povoljne kredite koji se moguvraćati bez problema doprinosom roditelja.Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske u 1999. godini rastrošno i suludo utrošila 215 milijuna kuna zanabavu novih automobila (zločin). Za sanaciju banakautrošeno je preko 44 milijarde kuna. Ministarstvoprosvjete i športa potrošilo je preko milijardu kuna udiobi besplatnih udžbenika. Samo sa tim sredstvimamogla se je izvršiti primarna informatizacija osnovnihi srednjih škola u Hrvatskoj. Sredstva koja su otuđenapljačkom i otimačinom nije potrebno ni spominjati. Samanjim dijelom ovih sredstava u Hrvatskoj se je mogla obaviti informatizacija nastave i društva, izgraditiškolske zgrade za odvijanje cjelodnevne nastave ujednoj smjeni i izgraditi telekuće za obrazovanjeodraslih, itd. Nije istina da nema sredstava. Istina je dasredstava ima, ali su pogrešno usmjerena. Nije istinada su Japanci i ostali narodi azijskih pacifičkih tigrova, Nizozemci, Finci, Irci, Portugalci i Slovenci pametnijiod nas Hrvata. Tisak prenosi vijesti da je proizvodnja idistribucija udžbenika unosan biznis. U državnom

proračunu za 2000. fiskalnu godinu, nevjerojatno aliistinito, nalazi se podatak da je za informatizacijunastave u osnovnim i srednjim školama bilo osiguranosamo 4,5 milijuna kuna. U 2001. financijskoj godini udržavnom proračunu za iste namjene osigurano je 20milijuna kuna. U proračunu za 2004. godinu zainformatizaciju nastave u osnovnim i srednjimškolama osigurano je 20 milijuna kuna. Ako se nastavisa ovakvim tempom ulaganja u informatizacijunastave obavit ćemo za 20 godina. (Ove mjere graničesa zločinom prema vlastitom narodu). Da smoosigurali informatičko obrazovanje prije 8 godina zadjecu, mladež i odrasle danas bi Zagreb imao 2 putaveći bruto društveni proizvod. Grad Zagreb proizvodiviše od polovice hrvatskog BDP-a. Nedavno jepredsjednik hrvatske Vlade (I. Račan) upoznao javnost da će se u narednom periodu investirati u djelatnostzdravstva uglavnom u bolničke objekte 7 milijardikuna. Ova je investicija u kontinuitetu pogrešnogvođenja i postavljanja hrvatskog društva. Ova ćeinvesticija služiti čuvanju zdravlja starijih osoba, jermladih Hrvata neće biti. Mi ne siječemo samo granu na kojoj sjedimo mi siječemo stablo naroda kojempripadamo. Informatizaciju nastave treba odmahpočeti, i provoditi je u hodu gdje god je moguće.Investicije u materijalnu proizvodnju su skupe,očekivani rezultati proizvodnje su dugoročni, ainvesticije u informatizaciju građana i društva sujeftini i daju rezultate u hodu (Josip Županov). Bezčekanja na nepotrebne reforme obrazovnog sustava,koje ne pripadaju vremenu visokih tehnologija, trebašto prije otvarati normativni prostor i u nastavneplanove na svim obrazovnim stupnjevima planskiuvoditi sadržaje informatičke pismenosti i u nastavuuvoditi ljude koji to mogu ostvariti, jer nastavnik usvijetu stalnih promjena nije više jedini nositelj znanja. To mogu biti čak učenici i studenti ili drugi građani.Kada sam kupio kompjutor, moja unučica, koja je tadaimala 13 godina, učila me je prvim koracima rada sakompjutorom (Z. R.). Ona ili bilo koja druga osobakoja posjeduje nova znanja može biti pod vodstvomnastavnika u funkciji prijenosa znanja. U uvjetimaakceleracije znanosti nastavnik sve više prelazi ufunkciju organizatora i medijatora u nastavi. A usuvremenoj nastavi sudjeluje veliki broj suradnika unastavi. Sve nastavnike bez obzira na životnu dobtreba naučiti da nastavu izvode na informacijski način.Obzirom na komparativne prednosti i mogućnostizemlje, osnove društvene reprodukcije sa sredstvimaproizvodnje visokih tehnologija u Republici Hrvatskoj mogu se obaviti u kratkom roku, a u vremenu od 10 do15 godina Hrvatska bi morala imati 20.000 dolara postanovniku. Četiri petine BDP stvarao bi se udematerijaliziranom gospodarstvu e-businessa,stvarao bi se u virtualnoj stvarnosti. U tom sektoruproizvodnje bilo bi zaposleno i 80 do 90 posto radnoaktivnog stanovništva. U uvjetima visoke tehnološkeproizvodnje nema rasta BDP-a bez informatizacijedruštva.

50


Gospodarske mogućnosti omogućuju da seprimarna informatizacija u većini mjesta RepublikeHrvatske može riješiti tijekom jedne godine.Predlažemo da mi u Hrvatskoj informatizaciju društvaobavimo kao što su to uradili i rade Mađari i Slovenci.

Mađari su pored informatizacije obrazovnogsustava informatičko obrazovanje odraslih građanarješili ustrojavanjem telekuća (telehazo) u prikladnimprostorima koji ne traže velika novčana ulaganja(napušteni industrijski i objekti za poljoprivednuproizvodnju). U telekućama instalirano je najmanje 6umreženih kompjutora, koji služe za rad, masovnoobrazovanje u određeno vrijeme i za druženje. U 2001.godini otvoreno je u Mađarskoj 500 telekuća. Plan jeMađarske vlade da svako veće naselje i gradski kvartdobije svoju telekuću. Mađarska Vlada oslobađagrađane plaćanja poreza (60.000 forinta) koji upišu ipolože engleski jezik. Troškove nastave stranih jezikaplaća mađarska država. U školama se uvodi 12 satinastave tjedno za učenje mađarskog i stranih jezika(cjelodnevni boravak). Koliko su Mađari otišli u širenjunove pismenosti, pokazuje podatak, da su to besplatnonamijenili i proširili i na građane u mirovini. Sve višeMađara slobodno vrijeme provodi u “telekućama” udjelatnom druženju sa visokim tehnologijama. Naperiferiji gradova u Mađarskoj sve je manje građana uzadimljenim prostorima u kojima se upražnjavaalkohol, droga, prostitucija i kriminal. Nedavno jemađarska vlada donijela odluku za financiranje centarainformacijskog opismenjavanja sunarodnjaka koji živeu susjednim zemljama. U Europi bez granica etoponovno mađarskog naroda na okupu.

Slovenci čije su ekonomske mogućnosti trenutnodaleko veće od mađarskih u svim većim mjestimaizgradili su ili grade multimedijske cen tre. U timcentrima zastupljeni su svi nositelji informacija iznanja, a služe za rad, učenje i druženje za sve građane(tisak, periodika, književnost, znanstveno prikladnoštivo, kompjutori, nositelji zvuka slike, itd.). Takavjedan centar izgrađen je u Novom Mestu u samomcentru grada s velikim brojem umreženih kompjutera u kojima se preakticira i nastava na daljinu.

U mjestima Hrvatske koja rasplažu sa skromnijim mogućnostima za informatizaciju društva prikladnijije mađarski model (telekuće), a za mjesta sa većimmogućnostima prikladniji je slovenski model(multimedijalni centri). Skupština općine Viroviticaustrojava multimedijski centar u središtu grada, sličanmultimedijskom centru koji je ustrojen u slovenskom Novom Mestu.

U širenju nove pismenosti ni kadrovi ne smiju biti prob lem. U uvjetima brzih promjena, (akceleracijaznanosti) svi građani a posebno nositelji novog znanjapostaju učitelji i učenici i obratno (Jacques Delores).Skladno iznijetom obrazovni sustav i obrazovanjenastavnika u tom sustavu ustrojava se premanovonastalim potrebama učećeg društva u funkcijistvaranja širenja i prijenosa znanja. U razvijenim

zemljama svijeta (SAD, Norveška, Švedska, Ja pan,itd.) u obrazovnom sustavu masovno se zapošljavajunositelji novih znanja visoko obrazovni ljudi koji nisuzavršili nastavničke fakultete. Može se reći da će cijeliinformacijski znanstveni obrazovni sustav dokidanjem podjele rada u integralnoj proizvodnji društvapostupno preuzimati nastavne sadržaje nastavničkihfakulteta. Informacijska pismenost sadrži u sebi teorije učenja i znanstveno-istraživačkog rada. Ovi ljudi sedodatno obrazuju za rad u nastavi. U proizvodnjidruštva nastupile su nove proizvodne snage a našinastavnički fakulteti obrazuju nastavnike na stari način za svijet rada kojeg više nema.

Novi ciljevi obrazovanja sadržani u zna -nji ma za znanstveni način rada, za formiranje i odgojupitne kritičke otvorene svijesti i mišljenja(znanstvena skepsa) koju sa sobom donose visoketehnologije odvija se i postupno usvaja kaosvakodnevni kontinuirani nastavni proces koji ne ideskupa sa sakupljačkom faktografijom i skokovitimkvantificirajućim statičkim reformama koje susvojstvene klasičnim tehnologijama fizikalnih sustavaindustrijskog društva. Ti procesi u stvaranjuinformacijskog znanstvenog obrazovnog sustavamogu odmah početi, a ne za 4, 10 i 20 godina o kojima30 godina isprazno pogubno i stupidno govore istinositelji takozvane reforme obrazovanja. Nositeljireforme traže da se za novu školu prvo obrazujunastavnici (dugotrajni proces) i da se osigurajumaterijalne pretpostavke za novu školu. U svijetu seinformatizacija rješava u hodu, ali uz sudjelovanje svih subjekata u društvu. Ovaj cilj obrazovanja kao procesnije vezan za bilo kakva ograničenja. Ovaj ciljobrazovanja nije dato nego trajno neprekidno zadano stanje. Ovaj cilj obrazovanja može se ostvarivati umaterijalnim uvjetima partizanske šume, ali je jednosigurno da će završiti u visoko informatiziranomškolskom prostoru i društvu koje se ustrojava kaoobrazovni znanstveni i proizvodni sustav (integralnaproizvodnja društva).

U strategijama razvitka društva (prioritetiinvesticijskih ulaganja prijelaza sa fizičkog načinarada na umni način rada i prijelaza na slobodnu ineograničenu razmjenu materije s prirodom)znanstveni pokazatelji upozoravaju da na prvo mjestou povećanju nacionalnog proizvoda pripada znanju iprimarnoj informatizaciji društva, kao jedinom osnovu društvene reprodukcije, koja omogućava masovnopoduzetništvo zapošljavanje, samozapošljavanje isamoostvarenje bez državnog posredovanja, što semože vidjeti u velikom rastu sive ekonomije. Mnogiteoretičari visokih tehnologija upozoravaju da sekorupcija i mito u društvu mogu jedino riješitiinformatizacijom društva, u kojem se javne potrebezadovoljavaju bez posredovanja pojedinaca i otuđenihcentara moći (organizirani kriminal). U svijetu seprakticira elektronička uprava poznata u nazivue-Government. Građani više ne stoje pred šalterima udugim redovima, nego putem Interneta dobivaju

51

potrebne dokumente u svojim kućama (Kanada). Usvezi s iznijetim zaključujemo da je rast nacionalnogproizvoda jedne zemlje proporcionalan s rastomvisokih tehnologija u obrazovnom sustavu(informatizacija obrazovanja i društva – Nizozem -ska). Austrijanci i Danci informatizirali su staje, aNizozemci staje i vrtove. Suvišno je ovdje spominjatikako se i što radi u Izraelu. Ako se krene tim putemdruštveni proizvod po stanovniku neće za deset dopetnaest godina iznositi samo 10.000 dolara kako topokazuju predložene strategije razvitka RepublikeHrvatske, nego četiri i više puta od sadašnjegproizvoda kako to pokazuju razvojni procesi uFinskoj, Irskoj, Južnoj Koreji, Singapuru, Kini,Portugalu i Sloveniji, a da i ne spominjemo Ja pan iostale azijske pacifičke tigrove. Još jednom potrebnoje napomenuti da su startne osnove i komparativneprednosti Hrvatske za izgradnju informacijskogznanstvenog društva daleko povoljnije i veće odstartnih osnova spomenutih zemalja Japana i azijskihpacifičkih tigrova.

Obzirom na komparativne prednosti i resurse, od prvihslobodnih izbora do danas, bez obzira na srpskuagresiju, Hrvatska je imala uvjete da se svrsta u vodeće proizvođače znanja u svijetu.

Kod nas se jedini prob lem nalazi u glavama ljudi,koji postavljaju i vode hrvatsko društvo. Zahvaljujućiobrazovnom sustavu u Irskoj je od 1986. do 1991.godine otvoreno 500.000 radnih mjesta u poduzećimamale privrede. U Portugalu je 1999. godine otvoreno200.000 radnih mjesta. Mađari su prije 6 godina imalipostotak nezaposlenih kao i Hrvati, a danas premaEurostatu imaju 5,7 posto nezaposlenih, itd.

Na predloženim osnovama razvitkamože se postići nacionalni konsenzus, vratiti polju -ljano povjerenje naroda u politiku u nadi brzograzvitka bogatog hrvatskog demokratskog društva idruštva socijalne pravde. Predložena strateška opcijatranscedira iracionalnu stupidnu isključivostpolitičkog partikularizma jer je u njoj sadržannacionalni interes za sve građane društva. Ovastrategija poništava destruktivno maloumno suludonacionalističko blebetanje pojedinih «velikih stra -načkih lidera, generala i biskupa» o patološkojprošlosti koju je kulturni i pametni svijet odbacio kaoprljav civilizacijski otpad (jugočetnički boljševičkikomunizam i nacifašističko ustaštvo). Oni povijesne idruge neupitne svete i nedodirljive interese nacijepretpostavljaju glupoj i samoubilačkoj stranačkojuskogrudnosti grupnim i osobnim interesima. Osimiznijetog tehnologija rada u umreženom društvu(slobodni protok informacija bez posredovanja)velike ideološke, političke, vjerske, rasne i drugeteorije koje su razdvajale ljude, zemlje i narodesvijeta smješta u duboku gluhu osobnu privatnost bez javnog društvenog značenja (društvena integracija).

Dokumenti u kojima se zahtjeva ustrojnovog informacijskog znanstvenogobrazovnog sustava

Navodimo nekoliko dokumenata koji u širenju istvaranju novog znanja zahtijevaju ustroj novogobrazovnog sustava.

Europska komisija prihvatila je inicijativu kojatreba potaknuti razvoj i zapošljavanje u područjuinformacijskog društva i medijske industrijedokumentom pod nazivom "i2010: Europskoinformacijsko društvo 2010 godine". i2010 jeopsežna strategija za modernizaciju i prihvaćanje svihEU instrumenata i smjernica u poticanju razvoja noveili digitalne ekonomije: pravnih instrumenata, istraži -vanja i partnerstva s industrijom. Prema tom doku -mentu zemlje članice EU moraju do listopada ovegodine definirati nacionalne prioritete razvojainformacijskog društva. Traži se povećanje inves -ticije u istraživanja i informacij ko-komunika cijsketehnologije (ICT) za 80%. Europa zaostaje uulaganjima u ICT istraživanja investirajući samo 80€ po glavi stanovnika za razliku od Japana kojiinvestira 350€ te SAD-a koje investiraju 400€.Između ostaloga, planira se "opsežan pristup efektnom i interoperabi lnom upravljanju digitalnim pravima(2006./2007.)"150,151

Ja pan je 1971. godine proizvodnju društvausmjerio na strategijama razvoja novoginformacijskog znanstvenog obrazovnog sustava udokumentu «Plan za informacijsko društvo - ciljevi do2000. godine». Rezultati takve strategije razvitkaJapana su poznati. Nekad siromašni Ja pan, postao je ukratkom roku prva tehnološka i gospodarska silasvijeta. Na tim strategijama razvitka kreću i azijskipacifički tigrovi. Singapur koji se nalazi u grupi tihtigrova organizirao je u lipnju mjesecu 1997. godineznanstveni skup o razvoju kreativnog znanstvenogmišljenja. Vlada Singapura osigurala je obrazovnomsustavu pored proračunskih sredstava dodatno za tesvrhe 1,77 milijardi američkih dolara. Mi ta sredstvatrošimo u proizvodnju materijalnih dobara klasičnihtehnologija industrijskog društva koja više nesudjeluju kao ranije u stvaranju bruto društvenogproizvoda. Singapur spada u zemlje u kojoj je radnikontingent stanovništva suvremeno i visoko tehnološki obrazovan. Južna Koreja pored ranijih promjena uobrazovnom sustavu definitivno je 1997. godinedonijela dokument o pretvaranju korejskog društva udruštvo koje uči, radi i stvara, omogućujući svakompojedincu socijalnu promociju, jednake šanse i lakpristup obrazovanju tijekom života u bilo koje vrijeme(tehnološka jednakost obrazovnih mogućnosti), Našiministri financija ne razmišljaju u okviru izloženihkategorija, jer proizvodnju društva još uvijek obavljaju u okružju objektivne materijalne stvarnostiproizvodnjom materijalnih dobara. Oni kao i drugičlanovi vlade nisu spoznali i zakoračili u kiberprostor i virtualnu nematerijalnu stvarnost proizvodnje

52


informacija i znanja na kojima se zasniva suvremenaproizvodnja društva. Mi trošimo sredstva uproizvodnju koju pametni svijet napušta. (U 2001.godini međunarodna ekspertna grupa izvršila jeprocjenu uspješnosti obrazovnih sustava u 30 zemaljasvijeta. Južna Koreja po uspješnosti u obrazovnomsustavu zauzela je prvo mjesto, slijedi ga Ja pan i ostaliazijski pacifički tigrovi. SR Njemačka kaoreprezentant europskog prevladanog usmjerenogelektro mehaničkog dualističkog politehničkogobrazovnog sustava nalazi se na 28 mjestu uspješnostiobrazovnog sustava). U vođenju obrazovne politike mi smo u Hrvatskoj u mnogo čemu pogrešno kopiralipolitehnički njemački obrazovni sustav. Kako prenosinjemački tisak 100.000 radnika u poduzećima maleprivrede dobilo je otkaz, a ta ista mala privreda traži200.000 radnika sa znanjima nove pismenosti. Premasvim pokazateljima u okviru klasičnih tehnologijaNjemačka je među najrazvijenijim industrijskimzemljama u svijetu. U toj činjenici nalazi se međutim iosnovna slabost i tragedija njemačkog gospodarstva idruštva. Njemačka, koja je bila uspavana zbog svojegagospodarskog čuda postignutog u okviru tekuće vrpceklasičnih tehnologija industrijskog društva i svojesocijalne države, znatno zaostaje kao i cijela Europa za Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama.(Prijelaz s materijalne elektromehaničke proizvodnjedobara i fizičkog operacijskog načina rada pokretnevrpce, na novi umni informacijski znanstveni načinrada - strukturna i tehnološka nezaposlenost uEuropskoj uniji nezaposleno je 20 milijuna fizičkihradnika). Europsko politehničko usmjerenoobrazovanje (pro fes sion ally di rected ed u ca tion) iintencionalno učenje (in ten tional learn ing) za određeni obrazovni profil je u krizi jer čovjek tijekom životanekoliko puta mijenja zanimanje i stručno zvanje,prilagođavajući se novim uvjetima rada i života. Dokse u svijetu masovno upražnjava studij i obrazovanjena daljinu (Cyber Ed u ca tion) dotle Europa čuva svojesrednjevjekovno «elitno» gospodsko zatvorenosveučilište. Politehnički obrazovni sustav klasičnihtehnologija jedini je krivac što je Europa pretvorena išto se i dalje pretvara u kontinent u razvoju. Radi(pre)sporog buđenja iz industrijske orijentacijeNjemačka otpušta radnike (nedavo 20000 uVolkswagenu). Stoga je upitno hoće li okvirniprogrami (FP6 koji to nije dosegnuo te FP7) ostvaritipotrebne razine i orijentacije znanja ka proizvodnjidruštva o kojoj govorimo. Suvremena kriza društva neočituje se u smanjenju materijalne proizvodnje dobara. Materijalna proizvodnja dobara se povećava. Kriza seispoljava u tehnološkoj nezaposlenosti fizičkih idrugih rutinskih radnika.

U jednom velikom pedagoškom istraživanju uSjedinjenim Američkim Državama poslije Drugogsvjetskog rata (Rockfeller Re port) zahtijeva se daškola mora napustiti svoju glavnu pogrešku «štoučenike upoznaje sa poznatim i u svom radu morapreći na osposobljavanje učenika za nepoznato».

UNESCO je (1988.) prihvatio IzvješćeMeđunarodnog povjerenstva za razvitak obrazovanjaza 21. stoljeće u kojem se zahtijeva: «nužno jepotrebno da sva djeca gdje god bila usvoje znanja oznanstvenoj metodi u nekom primjerenom obliku ipostanu vječni prijatelji znanosti». Cilj je da mladiljudi postanu djelatni u informacijskom znanstvenomobrazovnom sustavu i društvu (male heureke - learn -ing by dis cov ery ~ velika zadovoljstva -stvaranjeupitno skeptične svijesti i mišljenja). Djelatnost jeosnovna antropološka osobina čovjeka kaostvaralačkog i samostvaralačkog bića prakse. Udjelatnoj aktivnoj nastavi i društvu malo je prostora zaasocijalna ponašanja (društvena integracija).

Grupa za promicanje znanosti u američkimosnovnim školama poručuje: «Mi moramo osigurati da znanost postane važan dio dječjeg obrazovnogiskustva».

Kongres Sjedinjenih Američkih Država je 24.rujna 1998. godine usvojio Deklaraciju «Un lockingour Fu ture» (otključavanje naše budućnosti) u kojoj seiznose razlozi da ciljevi obrazovanja u obrazovnomsustavu budu u funkciji razvoja znanstvenog načinarada. U Deklaraciji se ističe: "Maksimalnom razvojuznanosti potrebno je prilagoditi cijeli obrazovni sustav. Kongres traži razvoj školskih programa koji ćepospješivati znatiželju i inovativnost učenika".

Pošto visoke tehnologije korijenito «mijenjajuprirodu rada i organizaciju proizvodnje», Europskovijeće je konačno 25 godina poslije Japana u Cannesu(1995.) zaključilo daje izgradnja novog obrazovnogsustava uvjet intenzivnog gospodarskog rasta izapošljavanja. Smjernice su sadržane u Bijelomdokumentu o obrazovanju Europske unije "Premadruštvu koje uči". U tekstu u kojemu se ne bi složili saautorovim zanemarivanjem socijalnih stečevina Eu -rope, Mont gom ery ističe "Europa je zadnjih 25 godina stvorila 4 milijuna novih radnih mjesta. SjedinjeneDržave su ih u istom vremenu stvorile 57 milijuna". Smatramo da je isključivi uzrok visokotehnološko ispoznajno kašnjenje europskog ustrojavanjadruštva152. e-Governmenti u strategijama razvojamoraju integrirati i primjenjivati Web ustrojstvo,podržavati otvorene ICT (informacij sko-komu -nikacijske) norme, W3C-ove tehnologije shvaćenekao alate koji uključuju rješenja za privatnost,dostupnost osobama sa komunikacijskimpoteškoćama, kvalitetu, sigurnost i značenjskopostupanje sa podacima, istaknuto je na "Eu ro peanW3C Sym po sium on eGovernment" 1-2 veljače u Gijónu, u Španjolskoj153.

O značaju novog informacijskog znanstvenogobrazovnog sustava govori i Deklaracija o znanosti iznačaju znanja koja je jednoglasno prihvaćena nasvjetskoj konferenciji o znanosti i znanju(Budimpešta, 1999.). Ta je Deklaracija upućena svimčlanicama UNESCO-a.

53

Za djelovanje i političku praksu (postavljanje ivođenje društva) vrlo je važno znati da u uvjetimaznanstvene revolucije suštinske promjene ne događajuse toliko u tehnici (sredstvima rada). Promjene sedogađaju u predmetu rada materijalne proizvodnjedobara u kojoj presudnu ulogu putem znanja imajubiološki, kemijski, biokemijski, fizički i biofizičkitehnološki procesi, ali uz vladavinu procesa biološkihsustava.

U ovim procesima putem znanja mijenja sestruktura materije i dobivaju se sasvim novi predmetirada (izdašne nelimitirane sirovine) kako bi sezadovoljile ljudske potrebe za potrošnju. U svijetu svese manje društvena proizvodnja temelji na prirodnimsirovinama a sve više na sintetičkim materijalima ukojima je pohranjeno znanje. U tome se sastoji obratcivilizacije u kojoj putem znanja sve više dominiraslobodna razmjena materije čovjeka i prirode.

Civilizacijski obrat dogodio se zbog toga što se usredstva rada uselio umni (mentalni) način rada(kompjutor) i što je predmet rada postala nematerijalna informacija i umreženo znanje i što se društvenakomunikacija u globaliziranom svijetu obavlja naengleskom jeziku. Uz sistemsku biologiju ovi sadržajimoraju dominirati u svim nastavnim planovima.

U agrarnoj i industrijskoj revoluciji vladala jetehnika utemeljena na fizikalnim sustavima a uznanstvenoj revoluciji pored tehnike na bazi prirodnihprocesa vlada tehnologija i biološki sustavi. Udruštvenoj proizvodnji vrši se demašinizacijasredstava za proizvodnju.

Iz dana u dan sve se više napuštaju sredstvaproizvodnje fizikalnih elektromehaničkih sustavaindustrijskog društva. Znanja koja su sadržana u timsredstvima proizvodnje gube na svojoj vrijednosti iznačaju u proizvodnji bruto društvenog proizvoda.Znanstvena revolucija koja nastupa obavlja sepretežno u okviru bioloških sustava. U tim okvirimastasaju i nova sredstva za proizvodnju visokih inanotehnologija. U tim sredstvima proizvodnjesadržano je novo znanje. Znanstvene inovacijepretežno se obavljaju (događaju) u biološkim susta -vima. Industrijska revolucija pretežno je djelovala iprilagođavala anorganski materijalni svijet svojimpotrebama. Znanstvena revolucija u zadovoljavanjudruštvenih potreba, pored anorganske sve višeprilagođava i živu organsku prirodu svojim potre bama. Putem znanja na mikro razini čovjek vrši strukturnepromjene u anorganskoj i organskoj prirodi (materiji),vršeći na nov način razmjenu materije sa prirodom.

Naš obrazovni sustav ne prati ove procese. Iako je u ožujku 2007. javnosti prikazana vrlo razvijenahrvatska sveučilišna informacijska infrastrukturaSharon Kopyc: u "Unapređenje poučavanja uz pomoćtehnologije: Jesmo li već tamo?" veljača2007. / godište VII / ISSN 1333-5987(http://www.carnet.hr/casopis/52/clanci/2) upozoravada „Primjeri govore o malom broju nastavnika koji

tvrde da nemaju vremena ulagati u učenje nužnihvještina, unatoč skupoj infrastrukturi i vanjskimnaporima pomoćnog osoblja.

Sharon Kopyc tvrdi da institucije trebaju usvojitiraznolike, fleksibilne strategije radi poticanjaraširenije primjene tehnologije u radu nastavnogosoblja. Povrh nastavnih radionica i tehnološkihvijeća, Kopyc predstavlja daljnje strategije koje biinstitucije trebale razmotriti: nastavničke obrazovneforume, tehnološke poslijediplomske programe kojinastavnicima omogućuju vrijeme mirovanja istrukturnu podršku te pravovremene obrazovnemogućnosti koje uključuju vremenska ograničenja,individualne potrebe i osobne prioritete članovanastavnog osoblja u čitavoj instituciji.

U središtu društvene proizvodnje kao osnovnosredstvo rada nalazi se kompjutor (čip -mikroelektronika koji objedinjava fizikalne i biološkesustave - informacija je biološki proizvod) i koji jeosnovna struktura i infrastruktura cjelokupne današnjecivilizacije. Iz navedenog se vidi kako znanost pro -gram za budućnost razvoja društva vidi samo uizgradnji novog informacijskog znanstvenogobrazovnog sustava. Skladno iznijetom u svijetu jeprihvaćen stav da se sve strategije razvitka društvasadrže svode i izviru iz strategija razvitkainformacijskog znanstvenog obrazovnog sustava.

Knjižničari u svojoj, kasnije nazvanoj"Mariborskoj deklaraciji" od 30.11.2006. takođerupozoravaju: "Kao bibliotekari i bibliotečkiinformatičari apeliramo na rukovodstva univerziteta ina vlade u regiji da u svojim razvojnim strategijama ipolitikama uvažavaju već provjerenu činjenicu da bezdobrih bibliotečkih informacijskih sistema nemakvalitetnog visokog školstva. Očekujemo da će unacionalnim sistemima vrednovanja kvaliteta visokogškolstva biblioteke biti tretirane kao bitan el e ment bezkojeg visoko školstvo regije ne može biti konkurentnou zajedničkom evropskom visokoškolskom prostoru.Bibliotečki informacijski sistemi obezbjeđujutransparentnost rezultata istraživačkog i pedagoškograda, koja je neophodna za uspješnu razmjenustudenata i nastavnika te za povezivanje u zajedničkeprojekte."

Na Svjetskom samitu o informacijskom društvu2005. god. zaključeno je da će se 17. svibnjaproglasiti svjetskim danom informacijskogdruštva. (World Sum mit on the In for ma tion So ci ety -WSIS, Tu nis 2005, http://www.itu.int/wsis/).

Prema izvješću svjetskog gospodarskogforuma (WEF) o primjeni informatičke tehnologije u gospodarstvu u 2005. godini Hrvatska je zauzela57. mjesto među 115 zemalja uključenih uizvješće.154 Svjetski dan infomacijskog društva2006-te ničim nije obilježen...

"Procjenjuje se da je samo 3 posto Hrvatainformatički pismeno, da se primjećuje doduše

54


porast ulaganja države, privatnih tvrtki ipojedinaca u sektor (IT) InformacijskihTehnologija, da Hrvatskoj nedostaje oko 1200računalnih stručnjaka, da su najtraženijazanimanja poput programera, data basedevelopera, mrežnih administratora, djelatnika zapoptporu prodajnom timu, podršku komunikacij -skom managementu, administratora bazapodataka, voditelja obrade podataka... (za ništa od toga ne obrazuju u Hrvatskoj trenutno pokrenutiECDL sadržaji)."155 Jesmo li naveli da zdravstvonema sistematizaciju informacijskih kadrova?

Stoga, bilo kakav razgovor o strategijamarazvoja društva isključivo se svodi bez ostatka narazgovor o strategijama razvitka obrazovanja iznanosti i vice versa... jer visoke tehnologije društvenu reprodukciju u globalu i detaljima obavljaju nainformacijski globalno umreženi znanstveni način.Operacionalizacija ostalih poslova obavlja se uizvedbenim programima.

Neshvatljiva, nevidljiva i neopipljivainvesticija i društveni razvitak (in tan gi ble in vest ment - intelektualni kapital -ekonomija znanja)

U integralnoj društvenoj proizvodnji postupno se napuštaju i posebne razvojne strategije materijalneproizvodnje i zapošljavanje u toj proizvodnji, kaoglavne dosadašnje djelatnosti. Ta proizvodnja poprima trećerazredno značenje jer se ta proizvodnja sadrži iizvire iz obrazovne i znanstveno-istraživačkeindustrije, koja je inače u znanstvenim krugovimapoznata pod nazivom In tan gi ble in vest ment. U novijevrijeme za ovu djelatnost rabi se naziv virtualnastvarnost. Pod tim se podrazumijeva nematerijalna,neopipljiva, nevidljiva, difuzno, bez granica otvorena,globalno prisutna, nemjerljiva i za zdravo-razumskinačin mišljenja neshvatljiva investicija, alkarskirečeno to je investicija u ništa. To je investicija u novo.sasvim drukčije znanje i obrazovanje, ulaganje kojeosposobljava mladu generaciju i odrasle za znanstveninačin rada sa sredstvima proizvodnje visokihtehnologija (informatizacija obrazovanja i društva -novi ciljevi obrazovanja - otvoreni besplatni Linuxsustav). To je ulaganje koje se zbog difuzneekspanzivnosti širenja znanja (tehnološka jednakost)ne mjeri matematičkim i fizikalnim pokazateljimamaterijalne proizvodnje dobara industrijskog društva,jer je kvantitativno nemjerljivo. To je investicija nakojoj se temelji društvena reprodukcija informacijskog znanstvenog društva. To je investicija koja dajerezultate u hodu, a ne u dugom amortizacijskomperiodu (J. Županov). Novi pripadnici ekonomijeznanja smatraju da to nije više investicija a još manjepotrošnja, nego način društvene proizvodnje. In tan gi -ble in vest ment je ulaganje u kvalitetu koja osigurava masovno samoostvarenje. poduzetništvo,zapošljavanje, samozapošljavanje i socijalnupromociju u obiteljskim i ostalim poduzećima maleprivrede (procesi u SAD).

Visoke tehnologije stvorile su uvjete demokrati -zacije obrazovanja. Pretpostavka za uspješno obra -zovanje nalazi se u posjedovanju kompjutora imobitela (Cyber Ed u ca tion). a to nije velika investicija (Južna Koreja). Iz izloženog možemo zaključiti da suvisoke tehnologije dovele sa sobom i tehnološkujednakost. Dovele su jednakost u oblasti obrazovanja,omogućivši svakom pojedincu socijalnu promociju,jednake šanse i stimulirajući takav pristup obra -zovanju tijekom života u bilo koje vrijeme. Naš poznatisociolog prof.dr.sc. Esad Cimić često ističe da nijevažna količina i obujam našega znanja i saznanja,važna je njegova struktura i kvaliteta.

Valja se naučiti i kako reprezentirati znanje dabude ponovno dohvatljivo iz umreženih banaka znanja i naučiti koristiti ga (on tol ogy en gi neer ing). Malo jekoji živući znanstvenik toliko zadužio svjetskuinformacijsku pismenost kao Tim Berners Lee, njegove realizacije Weba posebno njegova vizija Semantičkog

55

Weba kao i W3C konzorcij kojemu je na čelu. In tan gi -ble in vest ment - ulaganjem u novu pismenost odobičnog čovjeka stvara mega-čovjeka, čovjekagorostasa i kreativno biće prakse.

In tan gi ble in vest ment osigurava stvaranje znanja i širenje novog znanja (kritična masa). Ono nijespojivo sa tzv. proračunskom potrošnjom jer to nijeviše potrošnja. (Ta se zakonitost ne nalazi u glavamavećine naših znanstvenika iz znanstvenog pol jaekonomije i ministara u resoru financija). U uvjetimavisoko tehnološke proizvodnje to čak nije višeinvesticija nego isključivi način obnavljanja iproizvodnje društva i to trajno u njihovom proširenomobliku. U strategijama razvitka koje nam nude našiekonomisti više ne mogu pomoći prevladaneekonomske teorije i znanosti vrsnih i velikihznanstvenika A. Smitha. D. Ricarda, K. Marxa, J.M.Keynesa i M.F. Friedmana. jer te stvarnosti i togdruštva više nema. Zabrinjavaju programi ekonomskih i drugih fakulteta koji nisu programirani na novojekonomiji znanja, studija i obrazovanja, obrazovanja

stjecanja i korištenja različitih vrsti vlasništva,kreativnog upravljanja, upravljanja znanjem, ciljeva inačina obrazovanja podržanih organiziranjem za stil inačin - cyber obrazovanja, obrazovanja na daljinu iotvorenosti sveučilišta

U platformskom materijalu Un der stand ing myLearning namijenjenom Joint In for ma tion Sys tem, Commiteeovoj (JISC), Learning and Teaching,spe ci fi čnoj, on line konfe ren ciji "In no vatinge-Learning 2006" od 27. do 31.3.2006. navodi se"kako vlade pojačano očekuju da učenici preuzmuodgovornost za svoj životni obrazovni prolaz te daodržavaju svoje sposobnosti ažurnima"156.

U tektonskim promjenama visokotehnološkaproizvodnja društva donosi sa sobom sasvim novudrugačiju civilizaciju sa novom strukturom, sa novimodnosima u globalnom društvu i sa novim odnosimačovjeka i prirode.

56


Zaključak

Pojavom visokih tehnologija u koje se je uselio umni, znanstveni način rada vrši se prijelaz izagrarnog i industrijskog u informacijsko znanstveno društvo. Taj prijelaz ima značajke civilizacijskogprevrata, jer nastupaju automatizirani strojevi koji umjesto ljudi pamte, “misle” i rade, obavljajućiskoro sve poslove koje su prije sa jednostavnim i klasičnim tehnologijama u materijalnoj proizvodnjidruštva obavljali ljudi i strojevi.

Napušta se dosadašnji način društvene proizvodnje sadržan u materijalnoj proizvodnji društva, umaterijalnom prostoru, materijalnoj stvarnosti, materijalnom predmetu rada i materijalnoj proizvodnjistvari i dobara.Napuštaju se znanja na kojima je ta proizvodnja bila utemeljena.

Sa visokotehnološkim sredstvima proizvodnje društva čovjek izgrađuje i prelazi u kibernetičkiprostor – u virtualnu stvarnost strojno udruživih i globalno povezivih znanja (”prividnu stvarnost") i uproizvodnju novog predmeta rada sadržanog u informaciji i znanju, kako bi se u slobodnoj,neograničenoj razmjeni materije s prirodom proizvodilo stvari i dobara daleko više, učinkovitije, brže ikvalitetnije. Sa visokotehnološkom proizvodnjom nastupaju sasvim drugačija, nova znanja sadržana unovim sredstvima i načinima proizvodnje.

U proizvodnji društva vrše se strukturne promjene u organskoj i anorganskoj prirodi (materiji). Uslobodnoj razmjeni materije s prirodom proizvode se novi predmeti rada koji ranije nisu postojali i kojinisu ograničeni kao prirodne sirovine (egzotični, kompozitni i drugi sintetički predmeti rada, koji suproizvod znanja i u kojima je sadržano znanje).

Sa visokim tehnologijama vrši se demašinizacija (biološki inženjering), “dematerijalizacija”(informatizacija proizvodnje) i postbiološka proizvodnja društva (čovjek mijenja i prilagođava biološkisvijet svojim potrebama).

U visokotehnološkoj proizvodnji društva vlada umni, znanstveni način rada, koji potiskuje najamni, otuđeni, fizički rad. U takvoj proizvodnji vrši se individualizacija rada jer je ljudsko mišljenjenematerijalan umni proces rada, koji ne trpi bilo kakvu podjelu rada karakterističnu za industrijskuproizvodnju pošto je isključivo vezano za ljudsku jedinku koja je nedjeljiva u svojoj fizičkoj i misaonojukupnosti. Individualizacija rada i proizvodnje tehnološki je uvjetovana. Otvaraju se novi pogledi na i nova razumijevanja materije (prirode) Kreaciju uvijek izriče prvo pojedinac, ali se podstiču mrežniefekti. U takvoj individualiziranoj proizvodnji stvaraju se obiteljska i druga poduzeća male privrede ukojoj čovjek postaje slobodan jer ne radi za drugog čovjeka.

U uvjetima visokotehnološke proizvodnje društva u kojoj je osnovni predmet rada sadržan u znanjunastupa novi, informacijski obrazovni sustav sa novim ciljevima obrazovanja u društvu koje se ustrojavakao obrazovni i znanstvenoistraživački sustav. Sa novim moralom koji će uvijek nastojati provjeriti da lije ono što znam, što tvrdim, kako radim još uvijek istinito, aktualno, moralno i globalno provjerivo kaoopće prihvaćeno ili prihvatljivo. U tom društvu obrazovanje i znanost postaju nervnim sustavomi krvotokom tog društva.

Sa visokim tehnologijama stvara se sasvim drugačija, horizontalna, umrežena struktura društva kojupapa Ivan Pavao II iz svog religioznog kuta gledanja naziva “Društvo općeg dobra”, što je sinonim zainformacijsko znanstveno ili kiberkomunističko društvo. Znati - smatramo dobrim, ističu epistemolozi.

Visoke tehnologije u proizvodnji društva omogućile su čovjeku da postupno napusti materijalnipredmet rada i da svoju djelatnost obavlja na predmetu rada sadržanom u informaciji i znanju koji ukibernetičkom prostoru i tehnološkoj jednakosti postaje zajednička svojina.

Ovdje nije riječ samo o obrazovanju za znanje, niti samo o gospodarstvu znanja. Riječ je o društvukoje se zasniva, cijeni nositelje i svoj ustroj proizvodi na toj materijalno-spoznajnoj aktivnosti koja jeuvijek, prepoznata ili ne, donosila konačna rješenja društvenog razvoja. Mogu li, mrežnomdemokracijom kontrolirane stranputice znanstvenog pozitivizma, tretiranje znanja kao temeljnog,egzistenci jalnog, razvojnog čimbenika modernih društava i pripadnog mu sistemskog, meta -predmetnog obrazovanja osigurati narodima održivu budućnost za sve ili barem one koji ne snivajuna drugim osnovama?

Strojno upravljivo reprezentiranje znanja, između ostalog, u nas jedva pokrenuto, ključan je diodoprinosa prevođenja informacijskog u društvo znanja, jednako značaju robotizacije u materijalnojproizvodnji. Ako ne značajnije. Olakšava snalaženje i povezivanje u kompleksnosti suvremenih spoznajai podataka. Zahtijeva jednako ustroj, opremu, zgrade i ljude okrenute budućnosti baš kao inanotehnološki ili biotehnološki laboratoriji. Vodeći trendovi u promišljanju najkompleksnije organi -zirane djelatnosti suvremene civilizacije - djelatnosti zdravstva, u znanstveno-informacijskoj podršciustrojavaju se istražujući na tim osnovama reprezentiranja znanja. Stoga predlažemo i osnivanjeInstituta za proučavanje znanja (CUC2006). Mi smo trebali, ali još uvijek možemo, požurititim putovima opstanka, ustroja i obrazovanja društva - morala bi biti misao vodilja svih stranakadruštva, buduće mrežne demokracije društva, svih činitelja koji društvu žele dobro.

57

Napomena: Tehničke, tehnološke i odgojnoobrazovne sadržaje promišljao je u ovom tekstupretežno Zlatko Papeš, a povijesne, društvene,odgojno obrazovne i političke sadržaje ZvonkoRešetar.

——————————————————

Kontakt adresa:

Hrvatska udruga za promicanje novog znanjai obrazovanja - HUPNOZ

Web stranica http://www.hupnoz.hr

Zvonko Rešetar

10000 Zagreb, Hribarov prilaz 10, tel. 6620-343,mob. 091 6607-194

Zlatko Papeš

10000 Zagreb, Vinogradske stube 5, tel.3769-079, mob. 091 3712 023

e-mail [email protected], ili [email protected]

Web adresa ovog materijala:

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=234196

58


1 J. Božičević, Vijeće Hrvatskoginovacijskog sustava, Inovacijsko žarište, Vol. 2(2) 2005, str 1

2 Prema Global In for ma tion Tech nol ogyRe port-u Svjetskog ekonomskog forumana "Growth Com pet i tive ness In dexrank ings 2005 and 2004 com par i sons" na 62. smo mjestu od 117 navedenih stendencijom daljeg pada;http://www.weforum.org/site/homepublic.nsf/Con tent/Growth+Com pet i tive ness+In dex+rank ings+2005+and+2004+com par i sons

3 A. Milovan, "Stručnjaci svijetaupozoravaju - Poticati suradnjusveučilišta s privatnim sektorom",Vjesnik, 29.3.2006. str. 52

4 B. Vuk Koračak, R Majetić: Studijaslučaja: Spremnost Hrvatske zae-learning, lipanj 2006. / godište VI /ISSN 1333-5987

5 http://www.vlada.hr/Download/2006/05/05/1_-_157.pdf ilihttp://public.mzos.hr/default.asp?jezik=&ru=796&sid=

6 Z. Papeš, A. Dragičević, Z. Rešetar, S.Antić, A. Vrgoč "Dominantnoste-poslovanja, visokotehnološkog,sistemskog, udruživog znanja icjeloživotnog obrazovanja ili plodovazemlje i industrijskog rada?", e-biz2006Savjetovanje o elektroničkomposlovanju, Opatija, 2006,http://www.case.hr/e-biz2006/predavanja_pon.htm

7 Ken Wilber: Teorija svega, Gorin, Rijeka 2004.

8 Danuse Bauerova: "Where (Who, What)are the Drivers for the New Model ofLearning", VSB - Technical University,Ostrava u: ITI 2006 Proceedings of the28th International Conference onInformation Technology Interfaces, Cavtat, Dubrovnik 19-22. 06 2006

9 Hina, Zagreb, 6.8.2001.

10 HTV1 izvješće HGK 14.5.2006.

11 Rubrika "Ukratko", Vjesnik, 30.9.2006,str. 10

12 Preporuke i dokumenti Europske unije,članovi visoke skupine: Europa i

globalno informacijsko društvo,Bruxelles, 26.05.1994

13 Gospodarske vijesti HTV-TELETEXT183, Zagreb, 8.5.2006.

14 http://pub lic.mzos.hr/Down load/2005/11/25/DugorocniIKratkorocniStrateskiPravciIstrazivanjaU_RH.pdf

15 Deagan Petrić: Homo zappiens, Jutarnjilist, Zagreb, 6.3.2007 str. 24,http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,3,5,homo_zappiens,65215.jl

16 Večernji list, Zagreb, 20.12.2004.

17 http://www.hiteh.hr

18 http://ec.europa.eu/education/policies/educ/eit/index_en.html

19 http://cepp.hup.hr

23 BBC, Nenad Jarić-Dauenhauer: Najbržesnimke molekularnih kretanja, Jutarnjilist, 05.03.2006,http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2006,3,5,molekula_atosekunda,15027.jl

24 Vladimir Janković: Gomilanje digitalnihinformacijsa, Metro Express, Zagreb,str.16.

25 Novi rekord u prijenosu podataka (bk) ,Vidi, br 122 / svibanj 2006. str 20

26 Mario Valent, Biološki laboratorij načipu: Čipom protiv ptičje gripe, Vidi 122/ svibanj 2006, str 38

27 Mirela Lilek: Sveučilišta ne vode računa opotrebama tržišta, Zagreb, Vjesnik, Zagreb7.3.2005. str. 3

28 J. F. Rischard: Točno u podne, Goldenmarketing - Tehnička knjiga, Zagreb,2005. str. 41.

29 Tanja Rudež "Hrvat otkrio stanični strojza proizvodnju masti", Jutarnji list,02.03.2006, http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2006,3,2,Ban_masti,14655.jl

30 I. Ri. Inženjeri isprintali živo tkivo,Jutarnji list, 22.3.2006, str. 24

31 Jutarnji list 30.1.2007. str 32.

32 Slavko Kukić: Sociologija, Sarajevo Pub -lishing, Sarajevo 2004.

33 Kjell A. Nordström, Jonas Ridderstrale: FankyBusi ness, Differo, Zagreb, 2002. str.59.

34 Fanky Busi ness, isto str.242.

35 Alvin Toffler: Third Wave, New York,1980

59

Literatura

36 Fanky Busi ness,, isto str 121

37 Predrag Bajaković: Društvenaistraživanja, Zagreb, br 3. 2006. g. str.417.

38 Dragomir Vojnić, Ekonomija (RIFIN) br. 2, Zagreb, 2005. str 435

39 Fanky Busi ness, isto str.121.

40 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordström:Karaoke kapitalizam, Differo, Zagreb, 2004.str.118.

41 Lester Turow: Glavom o glavu, Mladost,Zagreb, 1993. str.36.

42 Alvin Tofler: Intervju dan L'Expresu prenioVjesnik, Zagreb 11.04.1994. god.

43 Pe ter Drucker: Nova zbilja, Novi Liber,Zagreb, 1992. str.109.

44 John Naisbitt: Megatrendovi, Glo bus,Zagreb 1985. str. 23

45 Boris Petrović: Patenti na tekućoj vrpci,Vjesnik, Zagreb 15.10.1996

46 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordström:Karaoke kapitalizam, Differo, Isto, str. 81

47 United na tions: Statististical Of ficeNarional and Per Ca pita In comes Sev enty Coun tries - 1949, str 16, str 28

48 http://www.w3.org/2007/Talks/0221-Bangalore-IH/

49 Adriano Milovan, Podaci svjetske banke osvjetskom gospodarstvu, Zagreb, Vjesnik29.03.2005. Str 3

50 Pekka Himanen: Hakerska etika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. str. 115

51 Joichi Ito, Sharing Econ omy: -http://joiwiki.ito.com/joiwiki/in dex.cgi?sharingeconomy-http://www.blog.hr/arhiva/?id=870

52 Đaci bježe iz škole, Dnevnik HTV13.5.2006.

53 Adolf Dragičević: Dobakiberkomunizma, Golden mar ket ing,Zagreb, 2003.

54 Law rence Lessig, Kôd i drugi zakonikiberprostora, Multimedijalni institut,Zagreb 2004.

55 Testimony of Sir Timothy Berners-LeeCSAIL De cen tral ized In for ma tion Group Mas sa chu setts In sti tute of Tech nol ogyBe fore the United States House ofRep re sen ta tives Com mit tee on En ergyand Com merce Sub com mit tee onTele com mu ni ca tions and the Internet

Hearing on the "Digital Future of theUnited States: Part I -- The Future of theWorld Wide Web"http://dig.csail.mit.edu/2007/03/01-ushouse-future-of-the-web.html

56 “FBI odbacuje 170 milijuna dolaravrijedan sustav”, Večernji list, 7.2.2004

57 Joichi Ito, isto

58 Http://news.netcraft.com/ar -chives/web_server_sur vey.html

59 Relja Dušek, Slobodni softver pokrenuoje Extremaduru, Vjesnik, 22 i 23.4.2006.str 24

60 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordström:Karaoke kapitalizam, Differo, Isto, str. 81

61 Adolf Dragičević, Doba Kiberkomunizma, isto

62 http://www.w3c.es/Eventos/2007/eGov/Program/Text

63 Pekka Himanen: Hakerska etika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Str

64 Fanky Busi ness, isto str 46.

65 Tomislav Ladan, Vjesnik, Zagreb, 13.7.1999. str 3.

66 Dragičević Adolf: Politička ekonomijainformacijskog društva, Tiskara Varteks,Varaždin, 1994. str.43

67 Kjell A. Nordström, Jonas Ridderstrale:Fanky Busi ness, isto str.239

68 Jadrejčić, Tamara: Milijun američkedjece školuje se kod kuće, Jutarnji list,Zagreb, 10.01.2007. str 29.

69 D. Kuleš: Renault omogućuje rad kodkuće, Vjesnik, Zagreb, 3i4.2.2007 str 48.

70 Relja Dušek: Znanje pokreće indijskogospodarstvo, Vjesnik, Zagreb,14.2.2007.

71 http://www.ncvvo.hr

72 Jacques Lesourne: Obrazovanje i društvo, Educa, Zagreb, 1993. str 139

73 Shoshane Zuboff: In the age of the Smart Ma -chine, New York, 1988.

74 Kjell A. Nordström, Jonas Ridderstrale: FankyBusi ness, Differo, Zagreb, 2002, str. 241.

75 Jean Jacques Servan Schreiber: Svjetskiizazov, Glo bus, Zagreb, 1981.str.245.

76 Jean Jacques Servan Schreiber: Američkiizazov, Zagreb, 1968, str. 38-49

77 Dragičević Adolf: Politička ekonomijainformacijskog društva, Tiskara Varteks, Varaždin, 1994. str.43.

78 Adolf Dragičević, Zvonko Rešetar, ZlatkoPapeš: Prijedlog za razmišljanje, internimaterijal, Zag reb, 2004, str. 1


60

79 Fanky Bussines, isto str.248.

80 Ken Wilber: Teorija svega, isto, str. 4.Gorin, Rijeka, 2004.

81 Ivana Kalgjera Brkić: Odbačeni uHrvatskoj, genijalci u Americi", Jutarnjilist, 11.02.2006.http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2006,2,11,mario_juric,11219.jl

82 Tanja Rudež: "Hrvat prvi Europljaninnagrađen za dostignuća u istraživanjuraka", Jutarnji list, 16.02.2006.http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,2,16,djikic_priznanje,12117.jl

83 E.M. Škovrlj: intervju s prof. dr. IvanomĐikićem: "Samonametnuta šutnja kočinapredak društva", Novi list, 15.10.2006.

84 Tanja Rudež: U najboljoj kompaniji nasvijetu radi četvero Hrvata, Hrvatskiznanstvenici u svijetu postižu izvrsnerezultate, a u domovini du podcijenjeni iovise o političkim igrama, Jutarnjilist,15-17.4.2006. str 42.

85 T. Rudež: Prvi hrvatski znanstvenik uelitnom klubu, Marin Soljačić (32),Jutarnji list,10.9.2006.http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2006,9,10,So...

86 Vladimir Šeks: Antifašizam - temeljHrvatske, Vjesnik, Zagreb, 23.11.2005.str. 2.

87 Glas antifašista demokratske Hrvatske,Zagreb, 15.12.2006. br 47 str. 4.

88 Zdravko Dizdar, Milivoj KujundžićDoprinos hrvatske pobjede antifašističkekoalicije, Sabor Republike Hrvatske,Odbor za obilježavanje 50. obljetnicepobjede antifašističke koalicije u Europi i svijetu, Zagreb 1995, str. 110

89 Duško Bilandžić Povijest izbliza,Prometej, Zagreb 2006. str 205

90 Leksikografski zavod «Miroslav Krleža»:Enciklopedija leksikografskog Zavoda, Zagreb, str. 220.

91 Josip Grbelja: Genocid talijanskih fašista uHrvatskoj, Vjesnik, Zagreb, 26.11.2004.

92 Dragomir Vojnić "Duboko korijenjeproblema koji prožimaju hrvatskogospodarsko i društvo: Ekonomija RIFIN d.o.o., Zagreb br 2, 2005. str 433

93 Dušan Bilandžić: Hrvatska modernapovijest, Golden mar ket ing, zagreb,1999. str. 25.

94 Stipe Šuvar: Glo bus, Zagreb, 18.7.2003. br 658str. 43

95 Ivan Šabić: Pan orama, Vijesnik, 5.10.2002. Str11.

96 Anđelko Mijatović: Zakazala misijaUNPROFOR-a u Hrvatskoj, Vjesnik,Zagreb 23.8.2005.

97 Pe ter Drucker: The Postcapitalist So ci ety, NewYork, 1993.

98 Yonie Masuda: The In for ma tion So ci etyas Post In dus trial So ci ety, Tokio 1971.

99 Ivan Pavao II - Vjesnik: 19.11.1998, str 32

100 Mediji: mreža komunikacije, zajedništvai suradnje, - Poruka Benedikta XVI. za Svjetski dan sredstava društvenihkomunikacija, Glas koncila, broj 22, Zagreb 2006, str. 2

101 Adolf Dragičević: Znanost, obrazovanje i znanje u postmodernom razvojuHrvatske, Ekonomija br. 1, RIFIN, Zagreb, 2003.Str.256.

102 Lynne McTaggart, Polje, Jednorog, d.o.o. Zagreb, 2005.

103 John Greco i Ernest Sosa,Epistemologija, vodič u teorije znanja,Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

104 Winfried Nöth, Priručnik semiotike,Drugo, posve novoprerađeno i proširenoizdanje, Ceres, Zagreb, 2004.

105 npr. J. P. McEvoy i Oscar Zarate,Kvantna teorija za početnike, Zagreb2002, ili Dave Robinson i Judi Groves,Platon za početnike, Zagreb, 2001 ipedesetak drugih, Jesenski i Turk

106 Miroslav Tuđman, Prikazalište znanja,Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb2003.

107 Cecilija Jurčić Katunar, Intencionalnostkao aspekt značenja, str 213-226, u: Riječki filološki dani, knjiga V, zbornikradova s Međunarodnog znanstvenogskupa Riječki filološki dani, Rijeka, 2002, Filozofski fakultet, Rijeka 2004

108 Kim H. Veltman, Towards a SemanticWeb for Culture, Jour nal of Dig i talIn for ma tion, Vol ume 4 Is sue 4, ArticleNo. 255, 2004-03-15,http://jodi.tamu.edu/Articles/v04/i04/Veltman/

109 Papeš, Z, Bengez, D, Kirinić Papeš, V,Konjevoda, Z. Rešetar, Z. Elementimrežne suradnje u telemedicini ilitelemedicinsko organiziranje asinkronogupravljanja znanjem, u: Demarin, Vida

61

“Znanstvene osnove telneurologije -telestroke model”, HAZU, 2004.

110 Adolf Dragičević, vidjeti pod:http://komunikator.tportal.hr/tjive/thread.jspa?forumID=32&threadID=42838&tstart=0ilihttp://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=232657

111 Vladi mir Schmidt: Pedagoški rad, br 7-8, Zagreb, 1971. str. 287

112 Teslina ruka - ortopedski nadomjestakšake,http://www.inovatorstvo.com/?A=DINO&ID=328

113 Jonas Ridderstrale, Kjell A. Nordström:Karaoke kapitalizam, isto str.140

114 Jacques Delores: Učenje blago u nama,Educa, Zagreb, 1998. str.151.

115 Fanky Bussines, isto str.174.

116 V. Vrsenik, Indeks reformi: Hrvatskistudenti uče za burzu rada, Jutarnjui list,str 12. 3.3.2007.

117 Wil liam Glas ser: Kvalitetna škola,Educa, Zagreb, 1994.

118 Brad Greene: Nove paradigme zastvaranje kvalitetnih škola, Alinea,Zagreb, 1996.

119 Mirela Lilek: Vjesnik, Zagreb, 8.2.2005.str 1i2

120 Svjetski izazov, isto str. 271-272

121 Zlatko Papeš i sur. isto kao pod 63.(Elementi mrežne suradnje u telemedicini ili telemedicinsko organiziranjeasinkronog upravljanja znanjem)

122 http://www.tonybates.ca/

123 Health Care and Life Sciences InteresGroup:http://www.w3.org/2001/sw/hcls/

124 Miroslav Tuđman, Prikazalište znanja,isto, str. 165

125 Fanky Busi ness, isto str.238

126 N. Šajn: jutarnji list, Zagreb, 26.4.2005.Str. 19

127 http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom

128 Pe ter M. Senge: Peta disciplina, Mozaikknjiga, Zagreb, 2001. Str.8

129 Tihomir Katulić: Društvo znanja islobodna razmjena informacija –predavanje Johna Wilbanksa na InstitutuRuđer Bošković,http://www.carnet.hr/casopis/42/clanci/1 (6. predavanje na temu

"Društvo znanja i slobodna razmjenainformacija", u organizaciji CARNet-a iMultimedijalnog instituta, IRB 3.2.2006)

130 Richard Stallman:"Opasnosti odsoftverskih patenata", (7. predavanje natemu "Društvo znanja i slobodna razmjenainformacija", u organizaciji CARNet-a iMultimedijalnog instituta, IRB 3.2.2006),8.3.2006http://www.carnet.hr/novosti/?newsId=696

131 thttp://www.w3.org/2001/sw/

132 http://www.landcglobal.com/pages/freepharma.php

133 http://www.nlm.nih.gov/pubs/factsheets/medline.html

134 http://www.nlm.nih.gov/pubs/factsheets/factheets.html

135 http://www.snomed.org/

136 http://sig.biostr.wash ing ton.edu/pro jects/fm/AboutFM.html

137 http://www.geneontology.org/

138 http://www.i2b2.org/

139 Sina Karil "Hedvig Hricak - svjetskiinovator u dijagnostici tumora", Nacional br. 530 od 10.01.2006. str. 60-65

140 Mirela Lilek: Vjesnik, Zagreb, 8.2.2005.isto

141 Tony Bates,http://www.tonybates.ca/keynotes.html

142 Dora Koretić: "Najmanje diplomiranihstudenata na FPZ-u", Jutarnji list,22.2.2006, str. 45

143 Tanja Rudež: Miroslav Radman - Čovjek koji je srušio genetski zid, Izvori, Zagreb, 2003

144 Lidia Černi: Miroslav Radman,akademik: "Riskirali smo i uz sveUSPJELI", Vjesnik, 30.9.2006. str 7

145 Intervju s Miroslavom Radmanom, emisija Cenzura, OTV, 17.02.2003.

146 John Naisbitt: Megatrendovi, isto. str. 25

147 A.Milovan: “Stručnjaci svijetaupozoravaju - Poticati suradnjusveučilišta s privatnim sektorom”,Vjesnik, 29.3.2006, str. 52)

148 Karaoke kapitalizam, isto str. 15

149 Rudi Supek: Sociologija, Školska knjiga,Zagreb. str.83.

150 i2010: Europsko informacijsko društvo2010. godinehttp://www.e-hrvatska.hr/ehrvatska/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=33


62

151 http://europa.eu.int/information_society/eeurope/i2010/docs/press_release_en.pdf

152 William Montgomery,GLOBALIZACIJA Europska ekonomijagubi bitku s azijskim tigrovima, Jutarnjilist, Zagreb, 22.4.2006, str. 78

153 http://www.w3c.es/Eventos/2007/eGov/

154 Poslovni savjetnik, svibanj 2006, br 18,str. 106.

155 M. Nekić IT sektor, Prazna radna mjesta,Hrvatskoj nedostaje oko 1200 računalnihstručnjaka, Hrvatski informatičari usvemu ravnopravni s europskim, Vjesnik, 17. listopada 2006., str. 6

156 http://www.jisc.ac.uk/elearning_pedagogy.html

Ostala literatura i linkovi

(Uz poimanje rada:

Upozorimo npr. na moguće nekritičko iščitavanjenaslova i interpretacije rezultata istraživanja,potaknuto vjerojatno "zaštitarskim" komercijalnimnamjerama: "'Surfanje' oduzima milijune radnih sati"objavljenog u Vjesniku: autora Miroslav Nekić,Bojan Terglav, 22 i 23. travnja 2006, u rubrici Vijesti, str 7, Neupućeni bi palijativnim iščitavnjem naslova mogao zanemariti stanje da je istraživačkim radomkoji uključuje 'surfanje' uspostavljena osnovnafunkcija otvorenosti današnje Mreže, ekonomije istvarnosti današnjega Sintaktičkoga Weba. Dodatno,prelaskom u Sematički Web popravljaju se nekaograničenja prvoga usavršavajući1 efikasnostnalaženja sadržaja...

Grozd linkova od e-Vlade, MZOŠ, EU i njezinih pretpristupnih fondova do raznih udruga civilnogdruštva, možda najiscrpnije grupiran na:http://www.obsd.hr/CivilnoDrustvo.html

http://www.hupnoz.hr

Povjerenstvo Europske unije: Prema društvu koje uči, Educa, Zagreb, 1996.

Josip Pivac: Škola u svijetu promjena, Institut zapedagogijska istraživanja Filozofskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995.

Kastells Manuel: Uspon umreženog društva, Goldenmar ket ing, Zagreb, 2000.

Fourastie Jean: Civilizacija sutrašnjice. «Naprijed»,Zagreb, 1968.

Fourastie Jean: Univerzitet pred stečajem. Duga,Beograd, 1973.

Kahn Herman: Slijedećih 200 godina. «Stvarnost»,Zagreb, 1976.

Prentis Steve: Biotehnologija – nova industrijskarevolucija. «Školska knjiga», Zagreb, 1991.

For Ed gar: Učiti za život: Svet obrazovanja danas isu tra. «Stručna štampa», Beograd, 1975.

Biljanović Petar: Mikroelektronika i visoketehnologije kao infrastruktura modernog društva. III. Pro gram Ra dio Zagreba br. 14, Zagreb, 1986.

Radin Davorin: Slike, slova, slike. Školske novine,Zagreb, 1999.

Pulić Ante: Elementi informacijske ekonomije.Birotehnika, Zagreb, 1992.

Dragičević Adolf: Suton socijalizma – krajmasovnog društva. Au gust Cesarec, Zagreb, 1989.

Longran Pol: Uvod u permanentno obrazovanje. Narodni univerzitet, Braće Stamenković,Beograd,1971.

Toffler Alvin: Treći talas. Prosveta, Beograd, 1983.

Galbraith J.K.: Nova industrijska država. Stvarnost,Zagreb, 1978.

Ev ans, Ch. Kompjutorski izazov. Zagreb, 1983.

Cipra, F.: Vrijeme preokreta. Zagreb, 1986.

Wolff Kurt: Uvod u sociologiju saznanja, Naprijed,Zagreb, 1984.

Filipović Dragomir: Razvoj i obrazovanje, Kultura,Beograd 1989.

Hun ting ton Sam uel: Sukob civilizacija, Izvori,Zagreb, 1998

http://www.cybergeography.org/at las/to -pol ogy.html

20 Ana Kirin, Hrvatska na dnu pokonkurentnosti, Nacional, 11.5.2006.http://www.nacional.hr/articles/view/25103/

20 UNESCO: "Spriječiti izumiranje jezika",Vjesnik, Zagreb, 24.2.2006.

21 Leksikografski zavod «Miroslav Krleža»: Ekonomski leksikon, Zagreb, 1995.str.455.

21

22

63

Sadržaj

Predgovor I

Uvodne napomene II

Znanstvena revolucija i novi pogled na razvojdruštva - strategije razvoja društva u okružjukibernetičkog prostora i virtualne stvarnosti 1

Informacije i znanje - novi predmet rada u proiz -vod nji društva 1

Civilizacijski prevrat društva koja su razumjelaorganizacijske prednosti kôda 10

Obrazovni sustav u visokim tehnologijama 13

Značajke proizvodnje industrijskog i informa -cijskog znanstvenog društva 21

Što bi narodi ovih prostora trebali znati osvojoj novijoj povijesti, radi nastupanja očekivanebudućnosti, a koju sa sobom donose visoketehnologije 27

Znanje i vrste znanja u proizvodnji informacij skogznanstvenog društva 35

Informatizacija rada i proizvodnje – primjeri uSloveniji i Mađarskoj 49

Dokumenti u kojima se zahtjeva ustroj novoginformacijskog znanstvenog obrazovnog sustava 52

Neshvatljiva, nevidljiva i neopipljiva investicija idruštveni razvitak (in tan gi ble in vest ment -intelektualni kapital - ekonomija znanja) 55

Zaključak 57

Literatura 59


64

65

Ovo izdanje objavljeno je pod licencom Cre ative Com mons Imenovanje - Dijeli pod istimuvjetima. Njegov sadržaj možete slobodno umnažati, distribuirati i prerađivati, pod uvjetom da navedete izvornog autora te da kopije i prerade dijelite dalje pod istim uvjetima pod kojima ste primili ovo djelo.

Tekst je slagan na Venturi Pub lisher 8, u spomen tiskaru Damiru Ivanoviću koji je živio i ra dio učeći do zadnjeg svog časa, sa suprugom, sa tiskarskim strojevima iz Njemačke, s tipografskim softverom izKanade, s no name PC-ima iz Tajvana, sa znanjem, suradnicima (Mladen Čičenšajn iz Vodica i mnogidrugim vrijednim otkrivačima nepostojećeg ceha digitalnih tipografa) s dušom Hrvatske; maloj tiskaribračnog para pod nazivom M&D na zagrebačkom Trnju, sa herojskim otiscima knjiga, časopisa (Govor,Strojarstvo - među prvima u nas digitalno složenim), s Webom o digitalnom tiskarstvu, s obrascima zaprecizno optičko strojno čitanje za fakultetske ispite jođ uvijek u u potrebi... krčeći svoj djelić digitalnogprijelaza za nas...


66

Documents

NOVO SISTEMSKO ZNANJE I CJELOVITO OBRAZOVANJE KAO … · 2007-12-07 · Nastupaju nove proizvodne snage društva utemeljene u novim sredstvima za proizvodnju sa novim sredstvom rada