PRIKAZI br. 8 REVIEWS N° 8akcije na svjetskoj razini ograniËenjem emisija plinova staklenika, novim tehnologijama u proizvodnji energije, novim pristupima u upravljanju energijom,

Zagreb, sijeËanj 1999.Zagreb, January 1999

PRIKAZI br. 8REVIEWS N° 8

PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 1998. GODINI

CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 1998

DubrovnikLastovo

0.7

0.3

81

88

0.50.1Daruvar Osijek

80

Slavonski Brod

910.8

99M. Loπinj

94

Ogulin0.8

92

95

0.9

0.7

GospiÊ92

0.7

97

0.6

89

0.3

Split0.6

0.4Hvar

Knin

570.6Pazin Rijeka 93

Sisak

95

9496

Karlovac

Zagreb

Varaædin0.7

71

92

Zaviæan

0.9 0.9Bjelovar

0.8

0.9Zadar

>990.2

69

0.8

98Komiæa

REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

REPUBLIC OF CROATIA

METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

PRIKAZI br. 8REVIEWS N° 8

PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 1998. GODINI

CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 1998


UDK 551.582 ISSN 1331-775X

IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavodKlimatoloπko meteoroloπki sektor

Odgovorni urednik Mladen Matvijev, dipl. ing.

Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. ing.

Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. ing.

Izrada i analiza slika Lidija Srnec, dipl. ing.Zvonimir Katuπin, dipl. ing.Dunja Hercigonja

Prijepis Viπnja Zdelarec

GrafiËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ.

Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb, 1999.

Slika na naslovnoj strani:

Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 1998. godinu od prosjeËnih vrijednosti, u Hrvatskoj.

Front cover ilustration: Yearly air temperature anomalies in Croatia for 1998 year, reference period 1961-1990

Slika na zadnjoj strani:

Godiπnje koliËine oborine (%) za 1998. godinu, izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990)

Back cover ilustration: Yearly precipitation amounts of Croatia for 1998 year, expressed as percentage of normals (1961-1990)

PREDGOVOR

Namjena ove publikacije je pravovremeno obavjeπtavanje javnosti i struËnih krugovakoje interesira klima i promjena klime.

Pozitivne reakcije korisnika pokazuju da je jedini ispravan pristup operativno utvriva-nje klimatskih anomalija, na temelju meteoroloπkih podataka.

Neophodno je naglasiti da prilikom razgovora o klimi i promjenama klime treba preciznorazluËiti na πto se analiza odnosi tj. da li je globalna (Zemlja), regionalna (veÊa podruËja napr. kontinent ili dio kontinenta), nacionalna (podruËje dræave) ili lokalna (uæe podruËje uvje-tovano orografijom i sl.), te na koje se vremensko razdoblje odnosi.

Ocjene klime na razliËitim skalama obiËno nisu istog predznaka. Tako na primjer kli-matska anomalija na globalnoj skali (Zemlja) moæe pokazivati globalno zatopljenje u odno-su na dugogodiπnji niz, a da je istovremeno na regionalnoj ili drugim skalama uoËljivozahlaenje.

Dræavni hidrometeoroloπki zavod je neprekidno ukljuËen u svjetska zbivanja na podruËjuprouËavanja klime sudjelovanjem u radu meunarodnih organizacija (Svjetska meteoroloπkaorganizacija unutar koje je Komisija za klimatologiju) i programa (Svjetski klimatski program,Konvencija o promjeni klime, Meuvladin sastanak o promjeni klime), te provoenjemosnovne djelatnosti na tom podruËju: redovitih meteoroloπkih mjerenja na podruËju Hrvatske(preko 450 meteoroloπkih - klimatoloπkih postaja) redovitog praÊenja klime (HRKLIMA moni-toring) i znanstvenih prouËavanja klimatskog stanja, mehanizma klime, klimatskih modela steæiπtem na sezonske prognoze klime i promjene klime.

ProuËavanja klime ukljuËuju cijeli klimatski sustav (atmosfera, oceani, kopno, ledenepovrπine) i postaju sve viπe interdisciplinarna, a tako im treba pristupiti i u Hrvatskoj, s ciljemukupnog unapreenja gospodarstva, znanosti i meunarodnih obveza Hrvatske.

v.d. Ravnatelja:

Mladen Matvijev, dipl.ing.

SADRÆAJ

1. Globalna promjena klime ................................................................................................. 1

1.1. OpÊenito o globalnoj promjeni klime i meunarodnom djelovanju na tom podruËju.............................................................................................. 1

1.2. Ocjena globalne klime za 1998. ....................................................................................... 21.2.1. Temperatura....................................................................................................................... 31.2.2. Oborina i El Niño .............................................................................................................. 3

2. Monitoring klime u Hrvatskoj........................................................................................... 3

3. Ocjena anomalija temperature i koliËine oborine u Hrvatskoj za 1998. ....................... 53.1. Ekstremna klimatska razdoblja u 1998............................................................................. 53.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih

mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine,za svaki mjesec u 1998. .................................................................................................... 6

3. 3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 1998. ............................................... 93.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 1998....................................................... 10

4. Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 1998............................................... 11

5. ZakljuËak .......................................................................................................................... 29

6. Privitak 1: Meuvladin sastanak o promjeni klime, IPCC treÊeizvjeπÊe promjene, planirani sadræaj............................................................................... 31

7. Literatura........................................................................................................................... 42

1. GLOBALNA PROMJENA KLIME

1.1. OpÊenito o globalnim promjenama klime i meunarodnim akcija-ma na tom podruËju

»injenica je da su se globalne promjene klime dogaale u povijesnim razdobljima, a dase dogaaju i sada.

Od 1979. godine kada je u organizaciji Svjetske meteoroloπke organizacije odræana Prvasvjetska konferencija o klimi porastao je interes za tu problematiku, koja se prenijela saznanstvenog interesa i na gotovo sva podruËja ljudske djelatnosti.

Glavni razlog tako proπirenom interesu je moguÊe djelovanje oËekivanih promjena naglobalnom planu, u smislu opasnih globalnih negativnih posljedica.

Temeljni scenario je:

1. Indicije koje navode da se neπto dogaa sa klimom

2. MoguÊi razlozi tih promjena

3. Predvianja kakav bi utjecaj pretpostavljene promjene klime imale na ËovjeËanstvo

4. Mjere za spreËavanje ostvarenja predvienih negativnih posljedica.

Tijekom proteklih dvadeset godina, a to se pogotovo pojaËalo u godinama nakondonoπenja Okvirne konvencije ujedinjenih naroda o promjeni klime (Konvencija je bilaotvorena za potpis u lipnju 1992. na Svjetskom sastanku u Rio de Janeiru, a poËela je vaæiti21. oæujka 1994.), bilo je izraæenih sumnji o znanstvenoj vjerodostojnosti scenarija o global-nom zatopljenju.

Da bi se πto prije postigla nova znanstvena dostignuÊa na svjetskoj razini definirani sunovi projekti i tijela sa svrhom tumaËenja klimatskog mehanizma i unapreenja znanja oklimi.

Scenario globalnog zatopljenja nastao je na Ëinjenicama:

- Klima Zemlje postoji zbog kontinuiranog toka energije sa Sunca.

Ta energija dolazi u vidljivom dijelu sunËevog zraËenja, oko 30% se vraÊa u svemir a 70%prolazi kroz atmosferu i zagrijava zemljinu povrπinu, koja u infracrvenom dijelu spektraizraËuje energiju u svemir.

Plinovi staklenika u atmosferi (vodena para, ugljik dioksid, ozon, metan, duπiËni oksid i klo-rofluorokarboni) ne dozvoljavaju prolaz infracrvenog zraËenja zemlje u svemir, pa na tajnaËin nastaje prirodno zatopljenje nazvano uËinak staklenika tj. globalna temperatura jepoveÊana. Bez tog uËinka globalna temperatura bi bila oko 30 °C niæa. PoveÊanjem kon-centracije plinova staklenika stvaraju se uvjeti za dodatno zagrijavanje, πto poremeÊuje ener-getsku bilancu.

Interakcija djelovanja plinova staklenika i meteoroloπkih elemenata je mnogo kompliciranijajer se javljaju i povratni utjecaji. Mjerenja pokazuju stalni porast koncentracije plinova stak-lenika. Na pr. razina ugljik dioksida se mijenjala manje od 10% tijekom 10000 godina prijeindustrijalizacije. U posljednjih 200 godina, od 1800. godine razina ugljik dioksida je porasla30%. »ak ako se pretpostavi da se pola emisije ugljik dioksida kojeg je “proizveo” Ëovjekapsorbira u oceanima i zemljinoj vegetaciji, atmosferska razina raste preko 10% svakih 20godina.

- U tipiËnom neinterventnom scenariju koji pretpostavlja da se neÊe usvajati mjere za sman-jenje proizvodnje ugljik dioksida, emisije ugljika bi rasle od 7 biliona tona ugljika po godiniu 1990. do 20 biliona tona u 2100, pod pretpostavkom da Êe se do 2100 godine svjetska pop-ulacija udvostruËiti, sa neprekidnim industrijskim rastom od 2-3% na godinu.

1

- Ako se niπta ne poduzmne za redukciju emisija, sadaπnji klimatski modeli predviaju glob-alno zagrijavanje oko 2 °C izmeu 1990. i 2100. PodruËje neizvjesnosti u toj projekciji je 1 °Cdo 3,4 °C. »ak 1 °C porasta bi bilo veÊe od bilo kojeg porasta za 100 godina u proteklih10000 godina, jer se “prirodno” globalna temperatura Zemlje poveÊava 0,3-0,6 °C za 100 god.Predvia se porast razine mora do 2100 godine za oko 50 cm, podruËje neizvjesnosti je veliko15-95 cm. Promjene u oceanskim strujama mogle bi prouzroËiti lokalne i regionalne prom-jene mnogo veÊe ili manje od globalnog srednjaka.

Glavni razlog poveÊanja razine oceana je termiËko πirenje gornjeg sloja oceana, sa dopri-nosom od topljenja leda. Regionalna i sezonska predvianja promjene klime su joπ neizvjes-nija. NajveÊe zatopljenje predvia se za hladna sjeverna podruËja zimi. Do 2100. godinedijelovi sjeverne Kanade i Sibira bi bili topliji 10 °C zimi i manje od 2 °C ljeti.

- Mjere za spreËavanje ostvarenja predvienih negativnih posljedica predviaju zajedniËkeakcije na svjetskoj razini ograniËenjem emisija plinova staklenika, novim tehnologijama uproizvodnji energije, novim pristupima u upravljanju energijom, novim tehnologijama utransportu, novim pristupom u poljoprivredi i πumarstvu i globalnoj tehnoloπkoj kooperaciji.

VodeÊe svjetsko znanstveno tijelo koje je zaduæeno za prouËavanje promjene klime jeMeuvladin sastanak o promjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change-IPCC)osnovan od WMO i UNEP-a koje je do sada proizvelo dva opseæna dokumenta, uËeπÊem5000 svjetskih najeminentnijih znanstvenika na tom podruËju i to Prvo izvjeπÊe procjene (FirstAssessment Report - FAR) i Drugo izvjeπÊe procjene (Second Assessment Report - SAR).

U FAR-u je potvren poËetak promjene klime, a u SAR-u je donesen zakljuËak da “Ëovjeksvojim utjecajem zamjetljivo djeluje na klimu”.

Tijekom 1997. i 1998. pripreman je plan za izradu TreÊeg izvjeπÊa procjene (Third assess-ment report - TAR), koji bi trebao biti dovrπen do sredine 2001. godine.

OËekuje se da Êe to izvjeπÊe dati dalji veliki znanstveni doprinos ovoj problematici, paje za 2002. godinu najavljeno i odræavanje TreÊe svjetske konferencije o klimi, nakon πto sedovrπi TAR. Mnogi se pitaju da li u svijetu netko zna πto se dogaa sa klimom. To je sigurno5000 najeminentnijih znansvenika koji Êe kroz TAR dati dalji doprinos objaπnjenju ovog prob-lema. VeÊina neinformiranih oËekuje definitivni odgovor, ali kao i u drugim znanostimaodgovoru se pribliæava nakon dugog mukotrpnog rada.

TreÊe izvjeπÊe procjene TAR radit Êe se u okviru tri radne grupe (takav je i sastav IPCC-a), a konaËna izvjeπÊa biti Êe u dva oblika: opπirnom i skraÊenom.

U privitku br. 1 je naveden plan sadræaja IPCC treÊeg izvjeπÊa procjene, (TAR), koji jediskutiran na XIV. sjednici IPCC-a u BeËu, 1-3 listopada 1998.

1.2. Ocjena globalne klime za 1998.

Svjetska meteoroloπka organizacija svake godine izdaje publikaciju u kojoj se navodistanje i ocjena globalne klime u prethodnoj godini. Na temelju mjerenih podataka prizemnetemperature i temperature povrπine mora izraËunata su odstupanja od normalnog niza. Takavprikaz je napravljen od poËetka instrumentalnih mjerenja. Pokazuje se evidentan porast tem-perature od 1979. godine na dalje.

U publikaciji su obiËno obuhvaÊeni elementi: prizemna temperatura zraka (2 m), tem-peratura mora i tla, aerosoli, plinovi staklenika, naoblaka, snjeæni i ledeni pokrivaË,ekstremne anomalije i klimatski dogaaji; poplave, suπe i sl.

U posljednjih 20 godina osim πto je evidentan trend stalnog neuobiËajenog globalnogzagrijavanja viπe puta su premaπivani ekstremi globalne temperature.

2

Analize izrauje National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), NationalClimatic Data center, u Sjedinjenim ameriËkim dræavama u okviru kojega je WMO RegionalClimate Center.

1.2.1. Temperatura

Za 1998. ocjena je:

- 1998 Najtoplija godina (globalno) otkako se instrumentalno obavljaju mjerenja temperature(proteklih 119*1 godina)

- Anomalije globalne srednje godiπnje temperature

Globalna temperatura za 1998. godinu bila je najtoplija u proπlih 119 godina, otkad sepoËelo mjeriti pouzdanim instrumentima.

Prethodno najtoplija godina za to razdoblje bila je 1997. Globalna srednja temperaturaZemlje u 1998. bila je 0,66 °C iznad dugogodiπnjeg srednjaka (13,8 °C). To je bila 20. uza-stopna godina sa godiπnjom srednjom globalnom prizemnom temperaturom, koja je iznaddugogodiπnjeg srednjaka.

I temperature tla i povrπine mora bile su iznad dugogodiπnjeg srednjaka. Globalna tem-peratura povrπine mora bila je 0,51 °C iznad prosjeka, dok je temperatura povrπine tla topli-ja Ëak za 1,02 °C iznad normale.

Za tropske geografske πirine (30 °N-30 °S), zabiljeæeno je takoer rekordno zatopljenje ito 1,0 °C iznad dugogodiπnjeg srednjaka i 0,38 °C iznad prethodnog rekordnog zatopljenjazabiljeæenog 1987. godine.

Sjeverna hemisfera (30 °N-30 °N) takoer biljeæi rekord za 1,20 °C iznad dugogodiπnjegsrednjaka.

Na juænoj hemisferi (30 °S-90 °S) nije premaπeno rekordno zatopljenje, a osrednjena tem-peratura je 0,36 °C iznad dugogodiπnjeg srednjaka.

1.2.2. Oborina i El Niño

Globalna (cijela Zemlja) anomalija oborine u 1998. bila je 2,5 mm (1 mm = 1 l/m2) iznadsrednje globalne koliËine oborine za razdoblje 1900-1997.

PodruËje na sjevernoj hemisferi izmeu 30 °N i 55 °N imalo je u 1998. godini 79,0 mmkoliËinu oborine iznad normale, a takoer je iznad normale bila i koliËina oborine u viπimπirinama sjeverne hemisfere (55 °N-85 °N).

Ekvatorijalna zona (10 °S-10 °N) imala je 182,4 mm oborine ispod dugogodiπnjeg sred-njaka.

U razdoblju 1997-98 pojava El Niño procesa bila je jedna od dviju najjaËih u ovom sto-ljeÊu, πto je prouzroËilo mnoge klimatske ekstremne dogaaje u 1998. godini osobito napodruËju Indonezije, IstoËne Rusije, Brazila, Srednje Amerike i Floride (suπa i poæari) teSjeverne Argentine, Perua, Indije u podruËju Gangesa i Kine (poplave).

2. MONITORING KLIME U HRVATSKOJ

U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praÊenje klime, natemelju svakodnevnog izvjeπÊivanja klimatoloπkih podataka (termini 07, 14,21h) sa 30

3

119*1 to se odnosi na svjetsku razinu, pojedinaËno viπe zemalja ima duæe nizove mjerenja, na pr. Hrvatska od 1858.

Glavnih meteoroloπkih postaja. Tako prikupljeni podaci su kompatibilni sa postojeÊimdugogodiπnjim nizovima koji su nastali na temelju takvih opaæanja.

Operativni sustav praÊenja klime u Hrvatskoj ima komponente:

1. Meteoroloπka mjerenja i javljanja podataka na glavnim meteoroloπkim postajama;

2. dostava podataka u sabirne centre HR KLIMA izvjeπtajima, svaki dan do 9 h za kli-matoloπke termine prethodnog dana;

3. Kontrola podataka na raËunalu u DHMZ-u;

4. Spremanje klimatoloπkih podataka na raËunalo, s moguËnoπÊu koriπtenja upotrebomkorisniËkih programa, najËeπÊe u obliku mjeseËnog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav seizrauje dugi niz godina);

5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka sa izradom ocjene za svaki mjesec na temelju30. godiπnjih srednjih mjeseËnih temperatura i koliËina oborina, upotrebom raËunalnih pro-grama;

6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu;

7. Redovito mjeseËno, sezonsko i godiπnje obavjeπÊivanje javnosti, korisnika i struËnihkrugova o ocjeni klime putem direktnih dostava ocjene, javnih medija, mjeseËnika DHMZ-aBilten, godiπnjeg Ëasopisa DHMZ-a Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike, tedostavom ocjena meunarodnim tijelima Svjetske meteoroloπke organizacije, na pr. zaKlimatski bilten za podruËje VI (Europa), te glasilo Svjetske meteoroloπke organizacijeBulletin.

Postupak ocjene je uobiËajen, upotrebom modificirane Conrad-Chapmanove metode kojadaje na temelju odstupanja od normalnog tridesetgodiπnjeg niza 1961-1990. slijedeÊu klasi-fikaciju:

Za temperature Percentili

- ekstremno hladno < 2- vrlo hladno 2 - 9- hladno 9 - 25- normalno 25 - 75- toplo 75 - 91- vrlo toplo 91 - 98- ekstremno toplo > 98

Za oborine Percentili- ekstremno suπno < 2- vrlo suπno 2 - 9- suπno 9 - 25- normalno 25 - 75- kiπno 75 - 91- vrlo kiπno 91 - 98- ekstremno kiπno > 98

Na temelju napravljene ocjene izrauju se karte klimatskih anomalija (odstupanja odsrednjih “normalnih” tridesetgodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruËja ocjene

4

klimatskih elemenata prema razredima.

Ove ocjene su jedini naËin koji na temelju podataka daje toËni smjeπtaj pojedinog razdobljau odnosu na dugogodiπnje prosjeËne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki putadonose zakljuËci o odreenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivn-im mjerilima.

Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaËavaodstupanje od viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u °C i % za oborinu, a donji broj per-centile prema kojima se postaja svrstava u odgovarajuÊi razred.

Gornji broj omoguÊava da unutar svake klase detaljnije uoËimo odstupanje od srednja-ka, jer na pr. unutar klase normalno koja obuhvaÊa 50 percentila mogu postojati podruËja saviπom ili niæom temperaturom ili koliËinom oborina, od dugogodiπnjeg prosjeka.

Ovakve detaljnije analize mogu se napraviti za sve navedene klase klasifikacije.

3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE UHRVATSKOJ ZA 1998.

Podloga za analizu sastoji se od 12 karata odstupanja srednje mjeseËne temperaturezraka za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseËne koliËine oborina za 12 mjeseci te po Ëetirikarte odstupanja sezonske temperature i oborine i 2 karte odstupanja godiπnje temperaturei oborine (poglavlje 4).

3.1. Ekstremna klimatska razdoblja u 1998.

U svakoj klimatskoj analizi najzanimljivija su ekstremna razdoblja koja uzrokujuekstremne dogaaje: poplave, hladnoÊe, suπe i sl. s najveÊim posljedicama za ljudskeaktivnosti.

Analizom navedenih karata u 1998. godini ekstremna odstupanja temperature i oborinabila su:

- razdoblje promatranja: mjesec

EKSTREMNO SU©NO - VELJA»A 1998., Istra, Gorski kotar, Lika, podruËje Karlovca isjeverni dio Hrvatske sjevernije od linije Zagreb-Dalj

EKSTREMNO SU©NO - OÆUJAK 1998., PodruËje Istre zapadnije od Pazina, te zapadnijeod linije Pazin-GospiÊ

EKSTREMNO KI©NO - RUJAN 1998., PodruËje Like te Zagreba i VaraædinaEKSTREMNO KI©NO - LISTOPAD 1998., PodruËje RijekeEKSTREMNO TOPLO - LIPANJ 1998., PodruËje Malog Loπinja i Zadra s otocima, LastovoEKSTREMNO TOPLO - SRPANJ 1998., Kvarnerski zaljev, otoci i obala juænije od linije

Pula-Zaviæan-GospiÊ, podruËje Zadra, Komiæe i LastovaEKSTREMNO TOPLO - KOLOVOZ 1998., Kvarnerski zaljev s otocima, podruËje zapad-

nije od linije GospiÊ - LastovoEKSTREMNO HLADNO - STUDENI 1998., Zaviæan

- razdoblje promatranja: godiπnje dobaEKSTREMNO TOPLO - LJETO (VI, VII, VIII) 1998.,Cijela Hrvatska izuzev Karlovca i Daruvar,te sjeverozapadne Hrvatske

EKSTREMNO SU©NO - LJETO (VI, VII, VIII) 1998., PodruËje izmeu GospiÊa i MalogLoπinja

5

EKSTREMNO KI©NO - JESEN (IX, X, XI) 1998., podruËje Zagreba, Bjelovara i Varaædina

- razdoblje promatranja: godina 1998.

EKSTREMNO TOPLO - godina 1998., Zapadnije od linije M. Loπinj, Zadar, Komiæa

OËito je da je u 1998. godini bilo mnogo viπe ekstremnih razreda nego u 1997. godini,a najvaæniji pokazatelj je ekstremno toplo ljeto koje je zahvatilo gotovo cijelu Hrvatsku, πtose u godiπnjoj ocjeni odrazilo i na otocima (Loπinj i otoci ispred Zadra) gdje je bila klasaekstremno toplo.

3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja odsrednjih mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËinaoborine, za svaki mjesec u 1998. godini

Hrvatska je klimatski razliËita i odreeni krajevi su vrlo Ëesto u razliËitim klasama.Detaljni raspored klasa i odstupanja od srednjaka moæe se uoËiti sa karata (poglavlje 4). Uovoj analizi navest Êe se samo prevlaujuÊe klase na podruËju Hrvatske. OpÊa ocjenanaznaÊuje koja klasa je najviπe zastupljena na podruËju Hrvatske u dotiËnom mjesecu.

Mjesec:SIJE»ANJ Povrπinski najviπe zastupljena klasaTemperatura: Vrlo toplo, sjeveroistoËni dio od Ogulina TOPLO

Toplo, zapadno i jugozapadno od OgulinaOborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO

Kiπno, istoËno od Siska i BjelovaraEkstremno kiπno, DaruvarSuπno, srednjedalmatinski otoci, ZagrebVrlo suπno, Varaædin i Meimurje

Mjesec: VELJA»ATemperatura: Vrlo toplo, podruËje jugoistoËno od linije Knin-©ibenik TOPLO

i podruËje Rijeke, Zaviæana i KvarneraToplo, ostali dio Hrvatske

Oborina: Ekstremno suπno, sjeverno od linije Vodnjan, Senj, GospiÊ, VRLO SU©NOte sjeverni dio HrvatskeVrlo suπno, podruËje Siska i Sl. Broda, Kvarnera, Zadra,Knina, Splita i otokaSuπno, Hvar, PloËeNormalno, juæno od linije Hvar - PloËe

Mjesec: OÆUJAKTemperatura: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO

Hladno, Daruvar, jugoistoËno od linije Makarska-Vela LukaOborina: Ekstremno suπno, Istra zapadno od Pazina, VRLO SU©NO

podruËje GospiÊa, Mali Loπinj i otoka sjeverno od ZadraVrlo suπno: jugozapadno od linije Karlovac-TopuskoSuπno: Komiæa, Hvar, OsijekKiπno: Daruvar

6

Mjesec: TRAVANJTemperatura: Toplo, najveÊi dio Hrvatske TOPLO

Normalno, podruËje Rijeke i jugoistoËno od linijeGraËac-BiogradVrlo toplo, podruËje Zagreba, Bjelovara i Siska

Oborina: Normalno, kontinentalni dio Hrvatske i podruËje NORMALNOizmeu Rogoznice i StonaKiπno, Istra i Kvarnerski zaljevVrlo kiπno, podruËje izmeu GospiÊa i RogozniceSuπno, juæno od Peljeπca i KorËule

Mjesec: SVIBANJTemperatura: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Istre, podruËje NORMALNO

iznad Rijeke, Krk, Cres, Loπinj i otoci ispred ZadraToplo, Istra, podruËje Rijeke, Krka, Loπinja, Zadrai otoka ispred Zadra

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Istra, podruËje Rijeke, Krka, Cresai Loπinja, Knina i Sl. BrodaKiπno, KarlovacVrlo kiπno, Zadar, Hvar

Mjesec: LIPANJTemperatura: Vrlo toplo, najveÊi dio Hrvatske VRLO TOPLO

Ekstremno toplo, Mali Loπinj, Zadar i otociispred Zadra, Lastovo, Ogulin i SisakToplo, Rijeka, Knin, Varaædin, Daruvar

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, istoËno od Slatine i Poæege, GospiÊVrlo suπno, Osijek i Baranja, Split, LastovoKiπno, Rijeka, Zaviæan, Krk

Mjesec: SRPANJTemperatura: Vrlo toplo, juæno od Ogulina, Siska i Poæege VRLO TOPLO

Ekstremno toplo, jugozapadno od linije Pula, Zaviæan,GospiÊ, ©ibenik, Hvar, DubrovnikToplo, sjeverno od Labina, Senja, Ogulina, Siskai PoæegeNormalno, Varaædin, Daruvar

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOKiπno, sjeverno od linije Pula, Senj, Ogulin i zapadnood linije Prelog-JasenovacSuπno, GospiÊ, Mali Loπinj, Lastovo

Mjesec: KOLOVOZTemperatura: Vrlo toplo, najveÊi dio Hrvatske VRLO TOPLO

Ekstremno toplo, otoci, GospiÊ, Zadar, Komiæa i LastovoToplo, Karlovac, VaraædinNormalno, Daruvar

7

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, juæno od linije Pula-Ogulin i sjevernood Splita izuzev trake Mali Loπinj, GospiÊ, ZadarVrlo suπno, podruËje Malog Loπinja, GospiÊa i ZadraKiπno, Osijek, Lastovo i Hvar

Mjesec: RUJANTemperatura: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Zaviæana i Knina NORMALNO

Hladno, Zaviæan, KninPregledom odstupanja temperatura na odgovarajuÊoj karti vidljivo je da su i u klasi “nor-malno” temperature ispod dugogodiπnjeg srednjaka, ali joπ uvijek u klasi normalno(objaπnjeno na kraju poglavlja 2)Oborina: Vrlo kiπno, podruËje izmeu Senja do neπto ispod Splita, VRLO KI©NO

izuzev Zaviæana i GospiÊa, te podruËje Karlovca, Siska,Bjelovara i DaruvaraEkstremno kiπno, podruËje Zaviæana, GospiÊa, Zagreba iVaraædinaKiπno, podruËje istoËno od Poæege i Valpova, Istra, Kvarneri Gorski kotar, BraËNormalno, jugozapadno od BraËa i Makarske

Mjesec: LISTOPADTemperatura: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO

Toplo, istoËno od linije Topusko, Zagreb, Ivanec,GospiÊ, Dugi otok, Komiæa, Hvar

Oborina: Normalno, Karlovac, Ogulin, GospiÊ, M. Loπinj, Zadar, NORMALNOKnin, Split, Lastovo, DubrovnikKiπno, Zagreb, Sisak, Slavonski BrodVrlo kiπno, Varaædin, Bjelovar, Osijek, πire podruËje RijekeEkstremno kiπno, RijekaSuπno, πire podruËje Komiæe i HvaraVrlo suπno, Komiæa i Hvar

Mjesec: STUDENITemperatura: Hladno, najveÊi dio Hrvatske HLADNO

Vrlo hladno, Knin, Split, Hvar, Lastovo i podruËjesjeveroistoËno od njih, πire podruËje ZaviæanaEkstremno hladno, Zaviæan

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Slavonski Brod, Hvar, Komiæa, KorËulaVrlo kiπno, Lastovo

Mjesec: PROSINACTemperatura: Vrlo hladno, najveÊi dio Hrvatske VRLO HLADNO

Hladno, Istra, Rijeka, dio Gorskog kotara,Velebit, Kvarner, Zadar i otoci ispred Zadra, Hvar, Komiæa

Oborina: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Istre, Rijeke, NORMALNOCresa i dijela KrkaSuπno, Istra, Rijeka

8

3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 1998. godini

Godiπnje doba: ZIMA 1997/1998 (XII 1997, I i II 1998)Temperatura: Vrlo toplo, cijela Hrvatska izuzev Daruvara VRLO TOPLO

Toplo, DaruvarOborine: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO

Suπno, Zagreb, Bjelovar, Varaædin,GospiÊ, Zadar, KninKiπno, Daruvar, Osijek

Godiπnje doba: PROLJE∆E 1998 (III, IV, V)Temperatura: Normalno, cijela Hrvatska izuzev Zagreba, NORMALNO

Siska, Malog LoπinjaToplo, Zagreb, Sisak, Mali Loπinj

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Istra, Kvarner, dio Like i Gorski kotar,juæno od linije Poæega-Vukovar, LastovoKiπno, BjelovarVrlo kiπno, Zadar

Godiπnje doba: LJETO 1998 (VI, VII, VIII)Temperatura: Ekstremno toplo, cijela Hrvatska izuzev EKSTREMNO TOPLO

Karlovca i πireg podruËja VaraædinaVrlo toplo, Karlovac i πire podruËje Varaædina

Oborina: Normalno, veÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, podruËje oko GospiÊa, M. Loπinja i ZadraEkstremno suπno, podruËje izmeu GospiÊa i M. LoπinjaKiπno, podruËje Rijeke, Zagreba, Siska i Sl. Broda

Godiπnje doba: JESEN 1998 (IX, X, XI)Temperatura: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNO

Hladno, podruËje Pazina, Rijeke, Karlovca,Knina i SplitaVrlo hladno, Zaviæan

Oborina: Kiπno, Pazin, Karlovac, Rijeka, Ogulin, GospiÊ, KI©NOZadar, Knin,Split, BraËVrlo kiπno, Sisak, Daruvar, OsijekEkstremno kiπno, Varaædin, Zagreb, BjelovarNormalno, Istra zapadno od Pazina, Loπinj i sviotoci izuzev BraËa i dio otoka ispred Zadra, tejuæni dio Hrvatske, Peljeπac i Dubrovnik

Godiπnje doba: ZIMA 1998/1999 (obuhvaÊa XII 1998 i I i II 1999)Za prvu treÊinu zime: isto kao XII 1998Temperatura: Vrlo hladno, najveÊi dio Hrvatske VRLO HLADNO

Hladno, zapadno od linije »abar, OtoËac, Zadar,LastovoEkstremno hladno, Hvar

Oborina: Normalno, najveÊi dio Hrvatske NORMALNOSuπno, Istra, podruËje Rijeke i Krk

9

3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 1998. godini

Razdoblje: GODINA 1998Temperatura: Vrlo toplo, Istra, Gorski kotar, Lika VRLO TOPLO

Kvarner, Split, Lastovo, Hvar, srediπnja Hrvatska,Zagreb, Sisak, Sl. BordEkstremno toplo, otoci zapadno od linije M. Loπinj,Zadar, KomiæaToplo, Varaædin, Osijek, zalee Splita, DubrovnikNormalno, Karlovac, Daruvar, Knin

Oborina: Normalno, πire podruËje Varaædina, Osijeka, Sl. Broda, NORMALNOsjeverni dio Istre, otoci izuzev Loπinja i Cresa, Gorski kotar,Lika, Dalmacija s otocima izuzev podruËja Splita, Komiæe,Lastova i DubrovnikaSuπno, pojas od Istre koji ukljuËuje Cres, podruËje Splita,Komiæe, Lastova i DubrovnikaVrlo suπno, Mali LoπinjKiπno, πire podruËje Zagreba, Bjelovara, Siska i Dubrovnika

OP∆A OCJENA: 1998. godina je na podruËju Hrvatske bila mnogo toplija oddugogodiπnjeg prosjeka (klase ekstremno toplo, vrlo toplo i toplo) s oborinomveÊom od dugogodiπnjeg prosjeka u kontinentalnom dijelu i sjevernom Jadranu, amanjom od dugogodiπnjeg prosjeka, na otocima i juænom dijelu Jadrana.

10

4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U 1998.

U ovom dijelu prikazane su 34 slike:

- Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za svaki mjesec 1998., od prosjeka(1961-1990), 12 slika (sijeËanj do prosinac)

- MjeseËne koliËine oborine (%) za svaki mjesec 1998. izraæene su u % prosjeËnih vrijednos-ti (1961-1990),12 slika (sijeËanj do prosinac)

- Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba 1998. od prosjeËnih vri-jednosti (1961-1990) za svaku sezonu - 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)

- Sezonske koliËine oborine (%) za godiπnja doba 1998. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961-1990), za svaku sezonu - 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)

- Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 1998. godinu od prosjeËnih vrijed-nosti (1961-1990), 1 slika

- Godiπnje koliËine oborine za 1998. u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990), 1 slika

11

12

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SIJE»NJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u SIJE»NJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

1.5

1.9

91

4.4

4.2

94

4.0

86

Varaædin

Zagreb

93

3.5

89Daruvar Osijek

91

Sl. Brod93

75

1.0

75M. Loπinj

82

Ogulin4.3

94

1.7

1.5

Pazin

92

3.8

95

Sisak4.2

Bjelovar

83

Rijeka80

1.7

GospiÊ87

3.0

5

2.2

80

1.1

Zaviæan

1.7Zadar

86

83

3.8

4.1Karlovac

94

Knin

Split1.4

Komiæa

89

1.3Hvar

deviation (°C)met. stationpercentile

A

P

odstupanje temp. (°C)postaja

percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm

PERCENTILI PERCENTILE

GospiÊ

DubrovnikLastovo

108

89

48

70

27

59

28

194

17

Ogulin103

58

52

45

17

Pazin

Osijek91

Split

Knin

83Daruvar

99

82

287

72

Komiæa

55

35

120

62

32

26

Karlovac45

18

M. Loπinj

Rijeka62

69Zaviæan

34

35

37

Varaædin6

18Zagreb Bjelovar

Sisak72

129

Sl. Brod129

72

Zadar52

19

60Hvar

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


deviation (%)met. stationpercentile

A

P

odstupanje oborine (%)postaja

percentili

45

13

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u VELJA»I 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

3.1

2.4

94

3.1

3.9

91

3.5

94

Varaædin

89

2.5

80Daruvar Osijek

89

Sl. Brod85

95

2.1

90M. Loπinj

95

Ogulin3.4

86

2.3

Pazin

90

3.6

87

Sisak3.6

Bjelovar

85

Rijeka94

4.4

GospiÊ80

2.2

5

3.2

93

2.2

1.9Zadar

86

92

3.0

2.9Karlovac

85

Split2.9

Komiæa

2.1Hvar

2.1

Zaviæan

Knin94

Zagreb


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


GospiÊ

DubrovnikLastovo

3

10

2

16

62

62

34

3

37

Ogulin8

<1

1

18

6

Pazin

Osijek1

Split

Knin

3Daruvar

3

4

4

Komiæa

58

34

27

6

3

<1

<1

2

M. Loπinj

Rijeka1

5

13

4

5

Varaædin1

Bjelovar

Sisak5

22

Sl. Brod16

Zadar25

8

31

Zaviæan

Karlovac<1

Zagreb<1 10

Hvar


A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


14

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u OÆUJKU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u OÆUJKU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

-0.4

-1.4

16

-0.7

-0.8

36

-1.3

26

Varaædin

38

-1.9

Daruvar Osijek30

Sl. Brod28

30-0.1

47M. Loπinj

27

Ogulin-0.8

37

-0.9

Pazin

40

-0.6

37

Sisak-0.7

Bjelovar

36Rijeka

41

-1.3

GospiÊ44

-0.4

5

-0.9

22

-1.1

0.0Zadar

50

26

-1.3

-1.3Karlovac

28

Split-1.1

Komiæa

-0.9Hvar

-0.6

Zaviæan

Knin33

Zagreb

21


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

18

8

22

25

7

47

16

Ogulin46

5

13

1

Osijek19

Split

Knin

Daruvar76

122

46

Komiæa

14

7

26

19

6

102

M. Loπinj

Rijeka3

2

4

2

102

Varaædin56

Bjelovar

Sisak45

91

Sl. Brod88

Zadar14

3

6

Zaviæan

56Zagreb

74 129

Hvar

Lastovo

1GospiÊ18

1Pazin

8


A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


Karlovac8

49

15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u TRAVNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u TRAVNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

0.0

0.0

50

1.6

87

1.3

72

Varaædin

1.2

Daruvar Osijek76

Sl. Brod85

790.8

78M. Loπinj

66

Ogulin1.9

88

0.6

952.3

Bjelovar

1.3

GospiÊ89

1.8

5

0.0

62

0.3

0.7Zadar

77

69

1.7

1.6

85

Split0.5

Komiæa

0.5Hvar

Zaviæan

Knin50

Zagreb

770.8Pazin

76Rijeka

5095

Sisak

93

Karlovac

2.2 2.0


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

156

100

90

52

22

98

50

Ogulin90

45

156

90

Osijek54

Split

Knin

Daruvar65

125

39

Komiæa

35

14

116

172

97

91

M. Loπinj

71

56

55

105

Varaædin49

Bjelovar

Sisak45

90

Sl. Brod86

Zadar181

94

100

Zaviæan

59Zagreb

73 113

58Karlovac

Hvar

Lastovo

98GospiÊ

83Pazin

134

103

Rijeka

169

90


A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


16

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u SVIBNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

1.3

-0.2

44

0.0

50

-0.3

64

Varaædin

-0.6

Daruvar Osijek42

Sl. Brod50

551.1

83M. Loπinj

67

Ogulin0.0

50

0.4

680.5

Bjelovar

0.2

GospiÊ50

0.0

5

-0.1

66

0.5

50

0.0

-0.2

44

Split0.6

Komiæa

0.0Hvar

Zaviæan

Knin47

Zagreb

340.8Pazin

76Rijeka

8465

Sisak

58

Karlovac

0.6 0.3

0.7Zadar

76


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

61

177

203

77

48

83

85

Ogulin83

41

44

14

Osijek45

Split

Knin

Daruvar61

114

22

Komiæa

191

84

73

60

21

92

M. Loπinj

31

93

86

94

Varaædin47

Bjelovar

Sisak69

120

Sl. Brod49

Zadar267

98

244

Zaviæan

51Zagreb

66 108

78Karlovac

Hvar

Lastovo

69GospiÊ

16Pazin

53

134

Rijeka

119

24


A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


17

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u LIPNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

1.4

1.2

91

1.2

88

1.9

97

Varaædin

1.3

Daruvar Osijek94

Sl. Brod98

962.1

99M. Loπinj

98

Ogulin2.4

99

1.6

972.6

Bjelovar

1.9

GospiÊ97

1.9

5

1.1

99

2.2

95

2.3

1.7

95

Split2.0

Komiæa

1.5Hvar

Zaviæan

Knin86

Zagreb

881.5Pazin

96Rijeka

9099

Sisak

98

Karlovac

2.0 2.2

1.8Zadar

99


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

132

22

80

41

26

30

51

Ogulin71

27

62

27

Osijek3

Split

Knin

Daruvar52

78

17

Komiæa

5

6

135

110

63

88

M. Loπinj

85

40

3

105

Varaædin39

Bjelovar

Sisak87

142

Sl. Brod64

Zadar79

39

62

Zaviæan

59Zagreb

27 99

30Karlovac

Hvar

Lastovo

21GospiÊ

31Pazin

76

78

Rijeka

61

78


A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


18

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u SRPNJU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 1998, expressed as percentage of normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

1.2

1.1

92

71

1.1

98

0.5

Daruvar Osijek83

Sl. Brod

982.0

99M. Loπinj

97

Ogulin1.7

96

2.1

861.3

Bjelovar

2.4

GospiÊ98

2.2

5

1.5

>99

2.3

97

2.0

0.8

Split1.9

Komiæa

1.6Hvar

Zaviæan

Knin90


Sisak

86

1.3

2.4Zadar

>99

90 85

Karlovac

Zagreb1.2

0.6

77

96

Varaædin


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

148

86

74

25

26

129

59

Ogulin135

75

21

13

Osijek71

Split

Knin

Daruvar62

117

61

Komiæa

0

12

72

52

32

143

M. Loπinj

35

46

54

160

Varaædin80

Bjelovar

Sisak91

161

Sl. Brod109

Zadar40

29

48

Zaviæan

85Zagreb

66 109

86Karlovac

Hvar

Lastovo

17GospiÊ

90Pazin

185

152

Rijeka

45

84

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

19

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u KOLOVOZU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

2.9

2.2

98

87

1.5

99

0.6

Daruvar Osijek93

Sl. Brod

942.7

99M. Loπinj

97

Ogulin2.0

95

2.7

951.5

Bjelovar

2.2

GospiÊ99

2.8

5

2.2

98

2.5

97

1.9

1.1

Split2.5

Komiæa

2.1Hvar

Zaviæan

Knin95


Sisak

94

1.8

2.8Zadar

>99

98 99

Karlovac

Zagreb1.8

Varaædin

1.2

83

95


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

98

52

139

116

66

171

74

Ogulin61

24

16

6

Osijek87

Split

Knin

Daruvar57

110

69

Komiæa

166

79

40

43

17

84

M. Loπinj

18

86

35

104

Varaædin46

Bjelovar

Sisak52

91

Sl. Brod120

Zadar19

8

190

Zaviæan

60Zagreb

63 91

40Karlovac

Hvar

Lastovo

4GospiÊ

42Pazin

83

78

Rijeka

21

56

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

20

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u RUJNU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u RUJNU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

-0.7

-0.1

47

47

-0.7

60

-0.8

Daruvar Osijek32

Sl. Brod

230.0

50M. Loπinj

27

Ogulin-0.1

47

0.3

56-0.2

Bjelovar

-1.3

GospiÊ53

0.1

5

-1.2

44

-0.2

50

-0.2

-0.8

Split-0.9

Komiæa

0.0Hvar

Zaviæan

Knin20

29-0.4Pazin Rijeka 44

Sisak

44

-0.2

0.2Zadar

57

39 31

Karlovac

Zagreb0.2

Varaædin

-0.1

28

45


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

169

254

90

96

56

142

53

Ogulin147

84

177

86

Osijek76

Split

Knin

Daruvar98

248

91

Komiæa

67

42

266

224

96

209

M. Loπinj

99

66

97

286

Varaædin99

Bjelovar

Sisak95

193

Sl. Brod193

Zadar253

94

119

Zaviæan

>99Zagreb

98 244

96Karlovac

Hvar

Lastovo

99GospiÊ

78Pazin

145

195

Rijeka

270

86


A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


21

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u LISTOPADU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

0.2

82

1.11.0

Daruvar Osijek76

Sl. Brod

590.3

60M. Loπinj

65

Ogulin0.8

69

1.0

741.4

Bjelovar

0.4

GospiÊ79

1.3

5

-0.1

68

1.4

0.3

Split0.5

Komiæa

0.6Hvar

Zaviæan

Knin47


Sisak

84

1.5

1.0Zadar

80

58 56

Karlovac

Zagreb0.9

Varaædin

1.4

58

81

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm

PERCENTILI PERCENTIL

Dubrovnik

318

90

18

130

71

237

6

Ogulin132

72

109

64

Osijek93

Split

Knin

Daruvar85

238

75

Komiæa

49

35

151

137

73

203

M. Loπinj

78

13

52

178

Varaædin91

Bjelovar

Sisak88

194

Sl. Brod146

Zadar126

70

28

Zaviæan

86Zagreb

95 180

73Karlovac

Hvar

Lastovo

70GospiÊ

85Pazin

191

133

Rijeka

128

99

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

22

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u STUDENOM 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

-1.8

-1.7

10

18

-1.5

15

-2.4

Daruvar Osijek22

Sl. Brod

1-1.3

14M. Loπinj

7

Ogulin-2.1

18

-1.2

22-2.0

Bjelovar

-3.4

GospiÊ17

-2.0

5

-2.3

7

-1.6

7

-1.8

-1.9

Split-2.0

Komiæa

-1.9Hvar

Zaviæan

Knin7


Sisak

18

-2.0

-1.5Zadar

13

11 10

Karlovac

Zagreb-1.5

Varaædin

-2.0

19

19

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

Dubrovnik

61

104

145

113

64

121

Ogulin118

68

43

13

Osijek68

Split

Knin

Daruvar62

86

83

Komiæa

98

56

26

127

M. Loπinj

56

78

58

81

Varaædin71

Bjelovar

Sisak51

92

Sl. Brod141

Zadar90

52

138

Zaviæan

46Zagreb

48 110

53Karlovac

Hvar

32GospiÊ

18Pazin

49

94

Rijeka

68

22

200

93Lastovo

79

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

23

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 1998 od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 1998, from normals 1961-1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u PROSINCU 1998 izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 1998, expressed as percentage of normals1961-1990.

DubrovnikLastovo

-1.1

-1.9

2

7

-4.2

14

-4.3

Daruvar Osijek2

Sl. Brod

28-1.0

17M. Loπinj

8

Ogulin-3.5

7

-1.1

3-4.0

Bjelovar

-1.1

GospiÊ2

-4.3

5

-2.4

3

-1.7

1

-3.8

-4.2

Split-1.6

Komiæa

-2.1Hvar

Zaviæan

Knin4

3-1.6Pazin Rijeka 3

Sisak

6

-3.3

-1.3Zadar

13

10 17

Karlovac

Zagreb-3.7

Varaædin

-3.2

2

3

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

Dubrovnik

51

59

112

74

40

58

Ogulin70

33

75

42

Osijek33

Split

Knin

Daruvar35

75

39

Komiæa

98

56

27

55

M. Loπinj

54

64

30

79

Varaædin27

Bjelovar

Sisak43

82

Sl. Brod75

Zadar55

31

112

Zaviæan

41Zagreb

37 70

61Karlovac

Hvar

37GospiÊ

17Pazin

40

108

Rijeka

68

24

114

61Lastovo

64

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

24

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za ZIMU 1997/98 (XII 1997, I i II 1998) odprosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 1997/98 (XII 1997, I i II 1998), fromnormal 1961-1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za ZIMU 1997/98 (XII 1997, I i II 1998) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 1997/98 (XII 1997, I i II 1998) expressed aspercentage of normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

1.9

1.6

98

3.2

3.3

95

3.0

97

Varaædin

Zagreb

95

2.5

90Daruvar Osijek

93

Sl. Brod93

91

1.3

91

96

Ogulin3.1

94

1.6

Pazin

95

3.1

96

Sisak3.3

Bjelovar

93

Rijeka95

2.1

GospiÊ92

2.5

5

2.2

94

1.2

1.6Zadar

94

94

2.8

2.9Karlovac

94

Split1.6

Komiæa

1.2Hvar

1.7

Zaviæan

Knin95

M. Loπinj


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


GospiÊ

DubrovnikLastovo

104

73

23

84

75

78

34

134

30

Ogulin95

48

82

99

54

Pazin

Osijek81

Split

Knin

Daruvar90

70

71

Komiæa

80

33

99

71

25

37

42

66

M. Loπinj

Rijeka58

52

55

38

71

Varaædin21

Sisak60

106

Sl. Brod

Zadar62

14

100

Zaviæan

Karlovac18 151

Hvar

97

88 23Zagreb Bjelovar

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

25

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za PROLJE∆E 1998 (III, IV V) odprosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 1998 (III, IV V), from normal 1961-1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za PROLJE∆E 1998 (III, IV V) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 1998 (III, IV V), expressed as percentage ofnormals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

0.3

-0.5

27

0.2

58

-0.1

55

Varaædin

76

-0.5

32Daruvar Osijek

46

Sl. Brod54

53

0.6

76

54

Ogulin0.4

64

0.1

Pazin

69

0.5

85Bjelovar

64

Rijeka63

0.1

GospiÊ68

0.5

5

-0.3

45

-0.1

0.4Zadar

70

41

0.1

-0.1

46

Split0.1

Komiæa

-0.2Hvar

0.3

Zaviæan

Knin38

M. Loπinj

Karlovac

Zagreb1.0

0.7Sisak


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


GospiÊ

DubrovnikLastovo

78

103

57

87

88

48

42

78

46

Ogulin74

15

67

70

12

Pazin

Osijek27

Split

Knin

Daruvar73

121

11

Komiæa

59

18

74

85

31

11

49

94

M. Loπinj

Rijeka22

14

49

38

100

Varaædin46

Sisak56

102

Sl. Brod

Zadar14

92

95

Zaviæan

Karlovac77 116

Hvar

72


ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

26

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za LJETO 1998 (VI, VII, VIII) od prosjeËnihvrijednosti (1961-1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 1998 (VI, VII, VIII), from normal1961-1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za LJETO 1998 (VI, VII, VIII) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 1998 (VI, VII, VIII) expressed as percentageof normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

1.8

1.5

>99

1.0

1.5

>99

Varaædin

>99

0.8

91Daruvar Osijek

99

Sl. Brod

>992.3

>99

>99

Ogulin2.0

>99

2.1

Pazin

>99

1.7Bjelovar

>99

Rijeka>99

2.1

GospiÊ>99

2.3

5

1.6

>99

2.3

2.4Zadar

>99

>99

2.1

1.1

Split2.1

Komiæa

1.8Hvar

1.9

Zaviæan

Knin>99

M. Loπinj

Karlovac

Zagreb1.7

1.8Sisak

94

95

>99

>99


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


GospiÊ

DubrovnikLastovo

125

41

1

47

102

72

35

100

58

Ogulin86

32

106

33

2

Pazin

Osijek54

Split

Knin

Daruvar56

100

79

Komiæa

61

31

86

74

25

61

55

104

M. Loπinj

Rijeka80

37

62

12

121

Varaædin58

Sisak85

130

Sl. Brod

Zadar45

5

109

Zaviæan

Karlovac53 102

Hvar

96


ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

27

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za JESEN 1998 (IX, X, XI) od prosjeËnihvrijednosti (1961-1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 1998 (IX, X, XI), from normal 1961-1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za JESEN 1998 (IX, X, XI) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 1998 (IX, X, XI) expressed as percentage ofnormals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

-0.8

-0.5

30

43

-0.4

50

-0.7

Daruvar Osijek36

Sl. Brod

8-0.3

36M. Loπinj

21

Ogulin-0.5

33

0.0

46-0.3

Bjelovar

-1.4

GospiÊ43

-0.2

5

-1.2

29

-0.5

33

-0.2

-0.8

Split-0.8

Komiæa

-0.4Hvar

Knin9


Sisak

43

-0.2

-0.1Zadar

45

24 17

Karlovac

Zagreb-0.1

Varaædin

-0.2

22

43

Zaviæan


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm


Dubrovnik

181

136

90

114

68

160

Ogulin131

79

104

58

Osijek95

Split

Knin

Daruvar98

181

74

Komiæa

162

133

81

177

M. Loπinj

94

46

88

181

Varaædin99

Bjelovar

Sisak94

153

Sl. Brod161

Zadar152

89

93

Zaviæan

99Zagreb

99 173

87Karlovac

Hvar

88GospiÊ

75Pazin

124

137

Rijeka

142

98

111

64Lastovo

44

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

28

Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 1998. godinu od prosjeËnih vrijednosti(1961-1990).

Yearly air temperature anomalies in Croatia for 1998 year, from normals 1961-1990.

Godiπnje koliËine oborine (%) za 1998. godinu izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990).

Yearly precipitation amounts of Croatia for 1998 year, expressed as percentage of normals 1961-1990.

DubrovnikLastovo

0.7

0.3

81

88

0.50.1

Daruvar Osijek80

Sl. Brod

910.8

99M. Loπinj

94

Ogulin0.8

92

950.9

0.7

GospiÊ92

0.7

5

97

0.6

89

0.3

Split0.6

0.4Hvar

Knin


Sisak

95

94 96

Karlovac

Zagreb

Varaædin

0.7

71

92

Zaviæan

0.9 0.9

Bjelovar

0.8

0.9Zadar

>99

0.2

69

0.8

98Komiæa

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

Dubrovnik

113

81

78

16

104

Ogulin90

28

69

4

Osijek61

Knin

Daruvar93

54104

87

25

107

61

32

18

Varaædin67

Bjelovar

Sisak90

120

Zadar104

60

Zaviæan

88Zagreb

86 125

30GospiÊ

22

Rijeka

91

81

80

20Lastovo

25

119 116

Sl. Brod101

Karlovac104

61Pazin

86

85Split

89Hvar

M. Loπinj

Komiæa

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet



A

P


percentili

5. ZAKLJU»AK

Globalne promjene klime a samim tim i promjene na regionalnoj, nacionalnoj ilokalnoj razini su evidentne.

ZnaËajno je da je globalna temperatura Zemlje veÊ 20 godina uzastopce iznaddugogodiπnjeg prosjeka, te da se stalno poveÊavaju godiπnji iznosi zatopljenja.

Znanstvenici nastavljaju dalja istraæivanja na tom podruËju, a u tijeku je provoenjekonkretnih akcija sa svrhom sprijeËavanja, smanjenja ili prilagoavanja predvienim nega-tivnim utjecajima koji bi nastali zbog predvienih scenarija promjene klime.

Te akcije se provode na svjetskoj razini kroz ostvarivanje Okvirne konvencije opromjeni klime i Kyoto protokola.

Hrvatska je u 1998. godini bila mnogo toplija od dugogodiπnjeg prosjeka (klaseekstremno toplo, vrlo toplo i toplo), s oborinom veÊom od dugogodiπnjeg prosjeka u konti-nentalnom dijelu i sjevernom Jadranu, a manjim od dugogodiπnjeg prosjeka na otocima ijuænom dijelu Jadrana.

Hrvatska sudjeluje u meunarodnim projektima (Svjetski klimatski program,Konvencija o promjeni klime, Meuvladin sastanak o promjeni klime i sl.), a takoer jenapravljen pomak osnivanjem Klimatskog odbora na razini Hrvatske, Ëijim osnivanjem bilakπe trebalo rjeπavati struËna i organizacijska pitanja na tom podruËju.

Ova publikacija omoguÊava korisnicima da pravilno ocjene utjecaj klimatskih anom-alija na svoju djelatnost, jer imaju konkretan pokazatelj dobijen upotrebom stvarnih podata-ka, na temelju kojeg mogu obaviti analize.

PodruËje prouËavanja klime je postalo interdisciplinarno i zbog toga je neophodnonastaviti pratiti klimu na temelju stvarnih podataka i znanstvenih dostignuÊa, kako bi se izb-jegli nesporazumi u granama koje se odnose na klimu, a dovoljno ne uvaæavaju osnovneanalize i znanstvena dostignuÊa.

U tu svrhu neophodno je poboljπati popunjenost i kvalitetu rada mreæe meteoro-loπkih postaja u svijetu i u Hrvatskoj, jer je to jedini naËin da se pribave stvarni pokazatelji iostvari moguÊnost analize i znanstvenog prouËavanja.

29

PRIVITAK 1ANNEX 1

Meuvladin sastanak o promjeni klimeIntergovernmental Panel on Climate Change

Planirani sadræaj - rok zavrπetka 2001. godineDraft contents

IPCC TRE∆E IZVJE©∆E PROCJENEIPCC THIRD ASSESSMENT REPORT


RADNA GRUPA 1ZNANSTVENA ISTRAÆIVANJA KLIME I PROMJENE KLIME

Glava 1: Klimatski sustav i promjena klime1.1. Uvod u pregled klime i klimatske promjene1.2. KljuËna nova podruËja, uvod u izvjeπtaj

Glava 2: Opaæena klimatska varijabilnost i promjene klime2.1. Uvod2.2. Da li se globalna temperatura mijenja?2.3. Da li je sadaπnje zatopljenje neuobiËajeno?2.4. Koliko brzo su se dogaale klimatske promjene u proπlosti?2.5. Da li je koliËina oborina i atmosferske vlage porasla?2.6. Da li se atmosferska/oceanska cirkulacija mijenja?2.7. Da li klima postaje promjenljivija ili ekstremnija?2.8. Da li se klima stvarno mijenja?

Glava 3: Kruæenje ugljika i atmosferski ugljiËni dioksid3.1. Uvod/IPCC-1995 stanje3.2. Biokemijski/Fizikalni izvori (kopneni i oceanski)3.3. Industrijski “izvori”, antropogeni “izvori” i “ponori”3.4. Motrenja, ukupni iznosi, trendovi (inverzno modeliranje)3.5. Modeliranje, predvianje3.6. Osjetljivost na klimatske promjene

Glava 4: Atmosferska kemija i radijacijske putanje plinova4.1. Uvod/IPCCC-1995 stanje4.2. Biogeokemijski izvori4.3. Industrijski “izvori”/”ponori”4.4. Motrenja, ukupni iznosi, trendovi4.5. Modeliranje/predvianje4.6. Kemijski procesi i povratni utjecaji4.7. Osjetljivost na klimatske promjene

Glava 5: Aerosoli i njihovi posredni utjecaji na oblake5.1. Uvod/IPCC-1995 stanje5.2. Biogeokemijski izvori (kopneni i oceanski)5.3. Industrijski izvori/ponori5.4. Vulkani5.5. Motrenja, trendovi5.6. Posredni prisilni utjecaji5.7. Modeliranje/predvianje5.8. Osjetljivost na klimatske promjene i buduÊa uloga

Glava 6: Utjecaj zraËenja na klimu6.1. Od plinova/aerosola6.2. Ukupno6.3. Promjenljivost sunËevog zraËenja6.4. Promjene prizemnog albeda6.5. Dodatni i regionalni utjecaj zraËenja

32

6.6. Globalni potencijal zagrijavanja i alternativni pristupi6.7. Modeliranje/prognoza utjecaja zraËenja (proπlo i buduÊe)

Glava 7: Fizikalni klimatski procesi i povratni utjecaji7.1. Uvod7.2. Atmosferski procesi7.3. Oceanski procesi7.4. Procesi na povrπini tla7.5. SpecifiËna pitanja7.6. Saæetak

Glava 8: Globalni klimatski modeli - numeriËki proraËuni8.1. Uvod - Saæetak IPCC-19958.2. ©to mi mislimo o numeriËkim proraËunima?8.3. Hijerarhijski model8.4. ZajedniËki modeli - opis i metode8.5. ZajedniËki modeli - srednji8.6. ZajedniËki modeli - varijabilnost na razliËitim vremenskim skalama8.7. ZajedniËki modeli opÊe cirkulacije - prirodne pojave8.8. ZajedniËki modeli - ekstremni dogaaji8.9. Izvori i neizvjesnosti8.10. Osjetljivost zajedniËkih modela8.11. Razina pouzdanosti u zajedniËkim modelima8.12. Saæetak

Glava 9: Globalni klimatski modeli - projekcije9.1. Uvod - Saæetak IPC-19959.2. Metode projekcije upotrebom globalnih klimatskih modela9.3. Promjene u srednjaku9.4. Promjene u varijabilnosti9.5. SkraÊeno izvjeπÊe9.6. Saæetak

Glava 10: Regionalne informacije - numeriËki proraËun i projekcije10.1. Uvod10.2. Pristup regionalizaciji10.3. ZajedniËki globalni klimatski modeli10.4. Visoko razluËivanje/Promjenljivo razluËivanje dijelova globalnih klimatskih modela10.5. Regionalni klimatski modeli10.6. Empirijske/statistiËke metode10.7. StatistiËko-dinamiËke metode10.8. Usporeivanje razliËitih pristupa10.9. ZakljuËci

Glava 11: Promjene razine mora11.1. Uvod i pregled IPCC-199511.2. Motrenja promjene razine mora11.3. »injenice koje doprinose promjeni razine mora11.4. Mogu li promjene razine mora za posljednjih 100 godina biti objaπnjene?

33

11.5. Koliko mogu biti promjene razine mora u buduËnosti?11.6. Smanjenje neizvjesnosti u buduÊem ustanovljavanju promjene razine mora

Glava 12: Odreivanje klimatskih promjena i njihovih uzroka12.1. Uvod12.2. Koliko se mogu metode odreivanja unaprijediti?12.3. Koliko dobro mogu prirodni faktori objasniti uoËene promjene klime?12.4. Koliko dobro moæe antropogeni utjecaj objasniti uoËene promjene klime?12.5. Kakve su druge kvalitativne suglasnosti izmeu osmotrenih i modeliranih klimatskih

promjena?12.6. ZakljuËci

Glava 13: Razvoj scenarija promjene klime13.1. Uvod, definicije, dopuna tekstu13.2. Razvoj metoda13.3. Prostorno razlaganje13.4. Vremensko razlaganje - varijabilnost13.5. Temeljne linije klimatologije13.6. ObuhvaÊanje prolaznosti13.7. Slaganje komponenata scenarija13.8. Mjere neizvjesnosti

Glava 14: Unapreenje naπeg razumijevanja14.1. Prioriteti novih istraæivanja

Predloæeno je da se poslije glave 11 ubaci glava: Ekstremni dogaaji i moguÊe promjene

34

RADNA GRUPA 2PROMJENA KLIME: UTJECAJI I POVREDIVOST ZBOG PROMJENE KLIME

DIO I. Ustanovljavanje djelokruga utjecaja, prilagoavanja i procjenapovredivosti

Glava 1. Pregled utjecaja zbog promjene klime1.1. Utjecaj promjene klime, πto je potencijalno u pitanju?1.2. Pregled naËela - znanstveno tehniËkih pitanja koja se odnose na izvjeπtaj1.3. Priroda povredivosti: prikazivanje i spajanje kljuËnih pristupa1.4. Sluæbeni kontakti i informacije o kojima treba govoriti1.5. KorisniËki vodiÊ za Radnu grupu II TAR

Glava 2. Metode i alati2.1. PromatraËke studije, ukljuËujuÊi neklimatske indikatore promjene klime i odgovor na

klimatsku promjenljivost2.2. Metode za procjenu utjecaja i povredivosti, ukljuËujuÊi povijesne pojedinaËne studije,

analize scenarija, pragove, modeliranje, kritiËna podruËja i stanovniπtvo, tolerantnarjeπenja i skupna procjena

2.3. Cijena i vrijednost metoda i izdanja (zajedno sa WGIII, Glava 7)2.4. Odluke o analitiËkim metodama i okvirima (zajedno s WGIII, Glava 10)2.5. Alternativne metode za eksplicitno ugraivanje neizvjesnosti i oznaËavanje “razina

pouzdanosti”.

Glava 3. Razvoj i primjena scenarija utjecaja promjene klime i procjenaprilagoavanja3.1. Definicije i upotrebe scenarija3.2. Tipovi scenarija globalne promjene3.3. Opisivanje postojeÊih stanja (osnovna linija)3.4. Razvoj druπtveno-ekonomskih scenarija (sa WGIII Glava 2)3.5. Razvoj scenarija promjene koriπtenja zemljiπta3.6. Razvoj scenarija Ëovjekovog okoliπa3.7. Razvoj scenarija promjene klime (pregled WGI Glava 13)3.8. Predstavljanje povratnih djelovanja i slaganja izmeu scenarija3.9. Opis i razvoj osnovnih podataka i projekcija pribavljenih od IPCC centra za raspodjelu

podataka3.10. Unapreivanje i raspodjela, upotreba i prikazivanje scenarija

DIO II. Stanje znanja

Glava 4. Ekosustavi i njihovo koriπtenje4.1. Uvodi i pregled4.2. Utjecaji globalnih promjena na prirodu4.3. Travnjaci/brdovita podruËja/sustavi ispaπe4.4. Pustinje4.5. Savane/πume4.6. Poπumljavanje/πumarstvo4.7. Poljoprivredni ekosustavi

35

4.8. Jezera/struje/pitka voda, ribarstvo i vodene kulture4.9. MoËvare4.10. Ledenjaci4.11. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.4.12. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring

Glava 5. Hidrologija i vodna bogatstva5.1. Uvod i pregled5.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na hidroloπke i vodne rezerve5.3. Hidroloπki ciklus, ukljuËujuÊi oborinu, vlagu tla, podzemnu vodu, ekstremne hidroloπke

dogaaje5.4. Zahtjevi za vodom, ukljuËujuÊi poljoprivredu, gradove, industriju, navigaciju, rekreaci-

ju i konkurencija meu zahtjevima5.5. Sustavi za snabdjevanje s vodom, ukljuËujuÊi razvoj razliËitih tipova sustava5.6. UËeπÊe upravljanja i opcije prilagodbe5.7. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.5.8. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring

Glava 6. Obalni i oceanski sustavi6.1. Uvod i pregled6.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na obalne i oceanske sustave6.3. Oceani, ukljuËujuÊi morske ekosustave i uloga oceana u odnosu na kruæenje ugljika6.4. Biogeofizikalna glediπta o obalnim sustavima6.5. Ustanovljivanje druπtvenih ekonomskih utjecaja na obalne sustave6.6. Prilagodba6.7. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.6.8. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring.

Glava 7. »ovjekov okoliπ7.1. Uvod i pregled7.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na ljudsku populaciju - migracija, sigurnost

i okoliπ7.3. Druπtvene, ekonomske i sigurnosne posljedice7.4. Zahtjev za energijom i snabdijevanje7.5. Infrastruktura7.6. OneËiπÊenje zraka, upravljanje otpadom i sanacija7.7. Druga ekonomska podruËja osjetljiva na promjenu klime, ukljuËujuÊi graevinarstvo,

promet, turizam i rekreaciju7.8. Upravljanje posljedicama i opcije prilagoavanja7.9. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i sl.7.10. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring.

Glava 8. Financijske sluæbe8.1. Uvod i pregled8.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime i prilagoavanju8.3. Financijski vidovi utjecaja i prilagoavanja8.4. Institucionalni mehanizmi koji pokrivaju cijenu utjecaja i prilagodbu ulaganja,

ukljuËujuÊi osiguranje, vladine i viπestrane mehanizme8.5. Mehanizam privatnog sektora, ukljuËujuÊi osnovno osiguranje i reosiguranje8.6. Vladini i viπestrani financijski mehanizmi

36

8.7. Druge financijske sluæbe8.8. ZajedniËki utjecaj i identifikacija povredivosti, moguÊe nelinearne interakcije i pregled8.9. Znanost i potrebne informacije, ukljuËujuÊi monitoring

Glava 9. Ljudsko zdravlje9.1. Uvod i pregled9.2. Sadaπnje znanje o utjecaju promjene klime na zdravlje9.3. Osjetljivost, prilagoavanje i povredivost9.4. TermiËki stresovi (topli valovi, hladne sezone)9.5. Ekstremni vremenski dogaaji9.6. OneËiπÊenje zraka (plinovi, fine Ëestice)9.7. Aeroalergeni (spore, pelud itd.)9.8. ©irenje infekcijskih bolesti9.9. Ostale infekcijske bolesti (na pr. koje se prenose vodom i hranom)9.10. ZajedniËki utjecaj promjene klime i identifikacija povredivosti, zdravlje kao zajedniËki

koncept i njegov odnos za vodnim rezervama/kvalitetom vode, hranom, sigurnosti odgroznice, druπtveno-ekonomskim potresima i migracijom, moguÊim nelinearnimmeudjelovanjem i sl.

9.11. Znanost i potrebe informacije, ukljuËujuÊi monitoring

DIO III. Regionalne analize: Prilagoavanje i povredivost

Svaka glava (10-17) Êe imati isti sadræaj koji Êe ukljuËivatiX1 Saæetak vaænih toËaka u Specijalnom izvjeπÊu o regionalnom utjecajuX2 Osnovni podaci ukljuËujuÊi klimatske i druπtveno ekonomskeX3 Ekosustavi i njihovo koriπtenjeX4 Hidrologija i vodene rezerveX5 Regionalni i morski obalni sustaviX6 Ljudska naseljaX7 Financijske sluæbeX8 Ljudsko zdravljeX9 ZajedniËki saæetak i skraÊeni pregled

To se odnosi na glave:Glava 10: AfrikaGlava 11: AzijaGlava 12: AustralasiaGlava 13: EuropaGlava 14: Juæna AmerikaGlava 15: Sjeverna AmerikaGlava 16: Polarna podruËja (Arktik i Antarktika)Glava 17: Male otoËne dræave

DIO IV. Globalna pitanja i zajedniËki saæetak

Sadræi analize koje ukljuËuju sve sektorske (glave) i regionalne analize.

Glava 18: Prilagodljivost i povredivostAnaliza moguÊnosti i prepreke za prilagodbu kroz kljuËna pitanja:18.1: Prilagodljivost na πto?

37

18.2: ©to se moæe postiÊi prilagoivanjem?18.3. Koji Ëimbenici utjeËu na uspjeπnost i neuspjeπnost prilagodbe i kakvi su sadaπnji tren-

dovi u tim Ëimbenicima?18.4. Kolika je prilagodljivost na klimatske promjene u odnosu na razvoj?18.5. Koje su prepreke i granice koje sprijeËavaju prilagodljivost i koje su moguÊnosti za

unapreenje uspjeπne prilagodljivosti?

Glava 19: Istraæivanje razliËitih stabilizacijskih scenarija i moguÊnosti za smanjenjeposljedica utjecaja i prilagodljivosti

Autori Êe procijeniti upotrebom razliËitih metoda moguÊi globalni utjecaj stabilizacije plino-va staklenika

19.1. Koji utjecaji su zdruæeni s razliËitim dijelovima i veliËinama promjene?19.2. Koje su veliËine pragova i dijelova promjene za kritiËna podruËja i sustave?19.3. Motrenja: Moæemo li dokazati ustanovljene odnose izmeu razina emisija i utjecaja

temeljnih na opaæenim utjecajima?19.4. Koja je moguÊnost za neoËekivane nelinearne interakcije?19.5. OgraniËenja: Koliko dobre su naπe ocjene? Koja su ograniËenja? Gdje je potrebno

istraæivanje?19.6. ZakljuËci usmjereni na prihvaÊena znanstveno tehniËka pitanja, ukljuËujuÊi donoπenje

odluka u odnosu na neizvjesnosti; stanje u odnosu na stupanj i raspodjelu povredivosti;pitanja praviËnosti; uravnoteæenje prilagodbe i ublaæenja u odnosu na odræivi razvoj.

38

RADNA GRUPA 3.PROMJENA KLIME: UBLAÆAVANJE

Glava 0: Uvod- Skica izvjeπÊa

Glava 1: Pregled izvjeπÊa- Povjesno objaπnjenje ublaæavanja posljedica klimatskih promjena- Znanstvena pitanja koja se odnose na to podruËje- Razvoj, odræivost i ublaæavanje klimatskih promjena u energiji, πumarstvu i koriπtenju

zemljiπta i drugim podruËjima: kljuËna druπtvena, ekoloπka i ekonomska pitanja- Alternativni putevi razvoja- Okviri donoπenja odluka: uvod

Glava 2: Druπtveno-ekonomski i emisioni scenariji- Uvod: scenariji u Drugom izvjeπÊu ocjene (SAR), posebno izvjeπÊe o scenariju emisija- Procjena scenarija koji ne vode stabiliziranju koncentracija plinova staklenika- Procjena scenarija koji vode stabiliziranju koncentracija plinova staklenika- Postavke scenarija: fleksibilnost, snaænost opcija, vremensko tempiranje

Glava 3: TehniËka i ekonomska moguÊnost redukcije emisija plinova staklenika- Uvod: saæetak Drugog izvjeπÊa procjene (SAR), napredak od objavljivanja SAR-a, defini-

cije, vremenski okvir, regionalna naruπavanja, veza sa scenarijima- Za svako od podruËja:

• Graditeljstvo• Promet• Industrija, ukljuËujuÊi otpad, hranu i vlakna• Snabdjevanje energijom, ukljuËujuÊi odstranjenje CO2

- Pokrivena su sljedeÊa podruËja rasprave:• Saæetak SAR-a• Povijest i buduÊi trendovi• Nove tehnologije i druge opcije, ukljuËujuÊi druπtvene i teme ponaπanja, polja

potroπnje• Regionalne razlike• TehniËki i ekonomski potencijal

Glava 4: TehniËke i ekonomske moguÊnosti opcija za bioloπko ublaæavanje CO2

- Uvod: saæetak SAR-a i napredak od objavljivanja SAR-a, odnosa s Posebnim izvjeπÊemo koriπtenju zemljiπta, promjeni koriπtenja zemljiπta i πumarstvu

- Potencijal kopnenih ekosustava za pojaËanje ponora i ublaæavanje emisija plinova stak-lenika

- Strategije: træiπne i netræiπne opcije za poveÊanje, odræavanje i upravljanje spremiπtimaugljika

- Druπtveno-ekonomske opcije ublaæavanja- Bioloπko razumijevanje u oceanima i rezervoarima pitke vode (ako ima novih informa-

cija od SAR-a)- Geo-inæinjerstvo (ako ima novih informacija od SAR-a)

Glava 5: Prepreke, povoljnosti i træiπne moguÊnosti tehnologije i prakse

39

- Uvod: saæetak SAR-a i napredak od SAR-a, posebno izvjeπÊe o transferu tehnologije- Financijske, tehnoloπke, politiËke, javne, institucionalne i druπtvene prepreke

povoljnosti- Sektorske i tehnoloπki-specifiËne prepreke i povoljnosti za slijedeÊe sektore:

• Graevinarstvo• Promet• Industrija, ukljuËujuÊi otpad• Poljoprivreda i πumarstvo• Snabdjevanje energijom

- Posebni sluËajevi koji ilustriraju prepreke, povoljnosti ako na njih utjeËu politika i mjere(veza sa glavom 6)

Glava 6: Politika, mjere i instrumenti- Uvod: saæetak SAR-a i napredak od izdavanja SAR-a- Objaπnjenje nacionalne i meunarodne politike na tom podruËju- Meunarodna politika i mjere

• ekonomski instrumenti, upravljaËki i kontrolni instrumenti, transfer tehnologije,ostalo

• druπtvena, ekonomska i institucionalna pitanja, ukljuËujuÊi praviËnost,regionalne razlike

- Nacionalne politike i mjere• ekonomski instrumenti, upravljaËki i kontrolni instrumenti, dragovoljni ugovori,

ostalo• druπtvena, ekonomska i institucionalna pitanja, ukljuËujuÊi praviËnost i

regionalne razlike- Posebni sluËajevi koji ilustriraju prepreke, povoljnosti ako na njih utjeËu politika i mjere

(veza s glavom 5)

Glava 7. Cijena metoda za ublaæavanje (zajedno sa Radnom grupom 2-WG2)- Uvod: saæetak SAR-a, napredak od objavljivanja SAR-a; pokrivenost, definicije- Vaæni elementi metodologije formiranja cijene na mikro, mezo i makro skali, ukljuËujuÊi

sniæene kurseve, praviËnost i vidove razvoja, neizvjesnosti, razlike izmeu teorije iprakse

- ToËke u metodologiji, odreivanja cijena, ukljuËujuÊi utjecaje ulaza, praviËnosti,zaposlenosti, trgovine

• Cijena ublaæavanja• Cijena prilagoavanja

- Metode za odreivanje cijena/procjena utjecaja klimatskih promjena- RazliËiti pristupi za procjenu cijena: top-down modeli, sektorski (podruËni) modeli, bot-

tom-up analize, hibridni modeli

Glava 8. Globalna, regionalna i nacionalna cijena i dobiti od ublaæavanja- Uvod: saæetak SAR-a, napredak od objavljivanja SAR-a; pokrivenost i definicije- Procjena nacionalnih, regionalnih i globalnih utjecaja domaÊih ublaæavanja i mjera

takvih Ëimbenika kao skupnih zahtjeva, trajanje trgovanja, zaposlenosti, ulazne raspod-jele, veliËine druπtvene koristi i koristi za okoliπ

- Procjena nacionalnog, regionalnog i globalnog utjecaja meunarodnih politika i mjeraza ublaæavanje, za takve Ëimbenike kao skupnih zahtjeva, trajanje trgovanja,zaposlenosti, ulazne raspodjele, veliËine druπtvene koristi za okoliπ

- Procjena dvojbenih utjecaja: ekonomski utjecaji mjera provedenih u jednim zemljama

40

na druge zemlje- Procjena druπtvenih, ekonomskih i utjecaja na okoliπ kao alternativnih putanja za pos-

tizanje najpogodnijeg rjeπenja- Diskusija zaπto se studije razlikuju: utjecaj metoda uloga potroπnje, osnovna linija

Glava 9. Sektorska cijena i dobici od ublaæavanja- Uvod: saæetak ili SAR i napredak od objavljivanja SAR-a- Procjena utjecaja provedenih ekonomskih, druπtvenih i “okoliπnih” mjera na cijene,

ekonomsku proizvodnju, konkurentnu zaposlenost i trgovaËke odnose na razini sekto-ra (ugljen, nafta, plin, obnovljivi izvori, nuklearna energija, poljoprivreda i πumarstvo,industrija, graevinarstvo, promet, usluge)

- Procjena utjecaja provedenih ekonomskih, druπtvenih, institucionalnih i okoliπnihmjera, domaÊih i meunarodnih, na domaËinstva

- Procjena dvojbenih utjecaja: ekonomski utjecaji mjera provedenih u zemljama na drugezemlje

- Procjena druπtvenih, ekonomskih i utjecaja na okoliπ kao alternativnih putanja za pos-tizanje najpogodnijeg rjeπenja

- Diskusija zaπto se studije razlikuju: utjecaj metoda, uloga potroπnje, osnovna linija

Glava 10. Okviri za donoπenje odluka- Uvod: saæetak SAR-a, napredak od objavljivanja SAR-a, razliËiti okviri za donoπenje

odluka- Znanstvena pitanja koja se odnose na politiku promjene klime

• Trgovanje izmeu prilagoavanja i ublaæavanja• Trgovanje izmeu provedenog i kasnije provedenog• Trgovanje izmeu domaÊeg ublaæavanja i koriπtenja mehanizama za

zajedniËko provoenje• UËeπÊe u ublaæavanju na podruËju zemlje i sektora: praviËnost i

prouËavanje povoljnosti cijene• Koliko se moæe optimizirati tehnoloπki razvoj, πirenje i prijenos za

ublaæavanje i prilagoavanje na klimatske promjene?- Rezultati dostupnih studija analiza odluËivanja: najefikasnija cijena, najmanja cijena,

profil, prihvatljiv izlaz, upravljanje rizikom- Usporedba dostupnih analiza sa stvarnim donoπenjem odluka: globalno, regionalno i

nacionalno rukovoenje sa Okvirnom konvencijom o promjeni klime i KyotoProtokolom, meudjelovanje sa drugim predmetima, donoπenje odluka u javnom i pri-vatnom sektoru

- ©iri pregled: πto se moæe reÊi o kljuËnim oblicima donoπenja odluka gledanjemekonomske i literature o okoliπu: uËeπÊe zemalja, izbor lokalnog/nacionalnog odræivograzvoja, meunarodno upravljanje i institucije, tehnoloπki razvoj, prijenos i πirenje

- Pribavljanje odgovora na politiËki relevantna znanstvena pitanja: ujedinjavanjemrazliËitih disciplina i glava 1-9, TAR-a Radne grupe III (WG III).

41

LITERATURA

WMO, 1983: Guide to climatological practice, WMO No 100, Geneva.

Conrad V., Pollak L. W., 1950: Methods in Climatology, Harvard University Press,Cambridge, Massachuttes.

Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseËnih temperatura zraka imjeseËnih koliËina oborine na podruËju Hrvatske u Specijalnom Alpex periodu;Simpozij Dinamika vjetra i strujanja u sjevernom Jadranu - Alpex rezultati, Institut zaoceanografiju Split.

Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseËnih koliËina oborina i srednjihmjeseËnih temperatura zraka u 1983. godini na podruËju RH; RHMZ RH Zagreb,Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SR Hrvatskoj.

Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1986: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1985. godini: RHMZ RH Zagreb, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u1985. god.

Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1988: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1987. godini, RHMZ RH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH 1987.god.

Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1989: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1988.god., RHMZ SRH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u 1988.godini.

Katuπin Z., 1991: Kontinuirana nadolazeÊa opasnost zbog predviene promjene klime;Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike 1990. u Republici Hrvatskoj, RHMZ RH,Zagreb.

Katuπin Z., 1991: Monitoring klime na podruËju Hrvatske, RHMZ RH, Zagreb.

GalekoviÊ G., 1994: Izrada programa za obradu HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struËnirad.

KobeπËak T., 1994: Algoritam za operativno praÊenje klime na temelju sustava HRKLIMAizvjeπtaja, DHMZ RH, struËni rad.

WMO, 1997: Annual Bulletin on the Climate in WMO Region VI - Europe and Middle East,European Climate Support Network, DWD Hamburg.

Katuπin Z., 1998: Klimatske anomalije temperature i oborina u Hrvatskoj za 1997. godinu,Prikazi br. 6, DHMZ, Zagreb.

Srnec L., 1998: Analiza klimatskih anomalija na podruËju Hrvatske u 1997 godini; Izvan.met. i hidrol. prilike u Hrvatskoj u 1997 godini, DHMZ, (u tisku)

Bilten iz podruËja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 1998., br. 1-10,DHMZ, Zagreb.

WMO, World Climate Programme, 1997: Climate System Monitoring, WMO Secretariat,Geneva, Monthly Bulletin (I-X).

WMO, 1995: The World Climate Programme, 1996-2005; WMO/TD-No.701, Geneva

IPCC, 1998: The Regional Impacts of Climate Change, Cambridge University Press,Cambridge,

NOAA, 1999: Climate of 1998, Annual Review; National Climatic Data Center, Asheville,USA

42

Dubrovnik

113

81

78

16

104

Ogulin90

28

69

4

Osijek61

Knin

Daruvar93

54

104

87

25

107

61

32

18

Varaædin67

Bjelovar

Sisak90

120

Zadar104

60

Zaviæan

88Zagreb

86 125

30GospiÊ

22

Rijeka

91

81

80

20Lastovo

25

119 116

Slavonski Brod101

Karlovac104

61Pazin

86

85Split

89Hvar

M. Loπinj

Komiæa

Documents

PRIKAZI br. 8 REVIEWS N° 8akcije na svjetskoj razini ograniËenjem emisija plinova staklenika, novim tehnologijama u proizvodnji energije, novim pristupima u upravljanju energijom,