NOVI KEMIJSKI ELEMENTI

Embed Size (px)

Text of NOVI KEMIJSKI ELEMENTI

Povijest PSE-ay Za profesora Op e kemije na Sveu ili tu u St. Petersburgu postavljen je 1867.

Dmitrij Ivanovi Mendeljejev (1834.-1907.). Budu i da nije na ao ud benik koji bi zadovoljio njegove potrebe, zapo eo je pisanje vlastitog: rezultat je bio klasi ni ud benik "Principi kemije" koji je nastajao od 1868. do 1870. Tijekom pisanja knjige Mendeljejev je potanko ispitivao odnose me u svojstvima elemenata ne bi li napravio sustav koji bi ih klasificirao. y Mendeljejev je povezao problem elemenata i svoju omiljenu karta ku igru pasijans. Upisao je imena elemenata na prazne karte, dodaju i uz njih njihove atomske mase i kemijska svojstva. Nadao se da e se elementi slo iti sli no kao karte: po skupinama sli nih svojstava (kao boje u kartama) i u svakoj skupini poredati u nizu po veli ini njihovih atomskih masa (opona aju i numeri ki niz u kartama). Tu je do izra aja do la Mendeljejeva intuicija i sposobnost uo avanja reda u naizgled nepovezanim podacima. On je u svojoj glavi vidio kako se elementi sla u po njihovim atomskih te inama a njihova svojstva ponavljaju u periodi kim intervalima. Ova tablica i popratne primjedbe, pod naslovom "Prijedlog sustava elemenata", prvi put su predstavljene Ruskom kemijskom dru tvu 1. o ujka 1869.

y Sam Mendeljejev

priznavao je da postoje neke nedosljednosti u ovoj shemi. U slu ajevima kad atomske mase ne slijede to no uzlazni redoslijed, Mendeljejev je sumnjao u atomsku te inu elementa, sugeriraju i da je ona pogre no izra unata. Tamo gdje se ni jedan element nije uklapao u shemu, on je jednostavno ostavio prazno mjesto, predvi aju i da e te praznine jednom biti popunjene elementima koji jo nisu otkriveni.

y Nakon otkri a plutonija (1940.) ameri ki

fizi ar Glenn Theodore Seaborg (1912.1999.) predstavio je 1944. svoj "aktinoidni koncept" koji je postao temelj za mnoga va na otkri a u istra ivanjima te kih elementa. Ovaj je koncept predvi ao da e etrnaest aktinoida, koji su uklju ivali prvih jedanaest transuranijevih elemenata, formirati skupinu prijelaznih elemenata poput lantanoida. Proricanja kemijskih svojstava i rasporeda ovih te kih elemenata pomoglo je Seaborgu i njegovim suradnicima da dodaju ukupno deset novih elementa u periodni sustav (plutonij, americij, kurij, berkelij, kalifornij, einsteinij, fermij, mendelevij, nobelij i seaborgij).

IUPACy Me unarodna unija za istu i

primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je me unarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije. Osnovana je 1919. te je lanica me unarodnog vije a znanosti, dok su njezine lanice nacionalna kemijska dru tva. Najpoznatija je po razvoju danas op eprihva enih standarda za nazivlje kemijskih elemenata i kemijskih spojeva. Unija redovno objavljuje razli ite publikacije prete no vezane za nazivlje i standarde.

Darmstadtium ili Darm tatijy Darmstadtium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Ds, atomski (redni) broj mu je 110, a atomska masa mu iznosi 281. y [Rn] 7s1 5f14 6d9 y Umjetno je pripravljen 9. studenog 1994. godine u Gessellschaft fr Schwerioneneforschung (GSI) u Darmstadtu,Njema koj. Stvorili su ga Peter Armbruster i Gottfried Mnzenberg pod vodstvom profesora dr. Sigurda Hofmanna.

Postupak otkri ay

etiri atoma Darmstadtiuma bila su uo ena nakon reakcije nuklearne fuzije koja je rezultat bombardiranja olova-208 jezgrama nikla-62.

y Od strane IUPAC-a ime je odobreno 04.studenog 2011.

O elementuy Najte i element skupine 10 y Njegovi oksidacijski brojevi mogu biti : y y

y

y

+6, +4, +2 Spojevi s darmstadtiumom: DsF6, DsF5 , DsF4, DsCl4, DsBr4, i DsI4. Poput ostalih elemenata 10. skupine mo e se o ekivati da darmstadtium ima veliku tvrdo u i zna ajna kataliti ka svojstva Rije je o vrlo nestabilnom i radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se mo e kreirati isklju ivo u laboratorijskim uvjetima. Super te ki element, a pokazuje i tendenciju radioaktivnosti jer njegovi atomi imaju vi e neutrona nego protona te se brzo raspadaju.

Rntgenium ili Rendgenijy Rntgenium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Rg, atomski (redni) broj mu je 111, a atomska masa mu iznosi 281. y [Rn] 7s1 5f14 6d10 y 8. prosinca 1994. godina umjetno su ga pripravili me unarodni timovi znanstvenika vo eni profesorom Sigurdom Hofmannom u Gesellschaft fr Schwerionenforschung(GSI) u Darmstadtu,Njema koj.

Postupak otkri ay Tri atoma(sve 272Rg) Roentgeniuma bila su uo ena

nakon reakcije hladne fuzije izme u iona nikla i bizmuta u linearnom akceleratoru.

y Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

njema kom znanstveniku poznatom po otkri u xzraka Wilhelmu Roendgenu, 04.studenog 2011.

O elementuy Najte i element skupine 11 y Njegovi oksidacijski brojevi

mogu biti : +3 y Spojevi s roendgeniumom: RgF3 y Rije je o vrlo nestabilnom i radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se mo e kreirati isklju ivo u laboratorijskim uvjetima. y Super te ki element, a pokazuje i tendenciju radioaktivnosti jer njegovi atomi imaju vi e neutrona nego protona te se brzo raspadaju.

Kopernicijy Copernicium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Cn, atomski (redni) broj mu je 112, a atomska masa mu iznosi 287. y [Rn] 7s2 5f14 6d10 y Copernicium je pripravljen umjetno 9. velja e 1996. godine Gesellschaft fr Schwerionenforschung (GSI) u Darmstadtu,Njema koj od strane profesora dr. Sigurda Hofmanna i Victora Ninova.

Postupak otkri ay Ovaj element je stvoren kao posljedica akceleriranog

pucanja jezgre cinka-70 na metu stvorenu od jezgre olova u te kom ionskom akceleratoru.

y Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

Nikoli Koperniku, zbog promjene gladanja na svijet, dana 14. lipnja 2009. godine

O elementuy Ekstremno radioaktivan element y Prosje ni ivot trenutno otkrivenog izotopa je 28 sekundi y Rije je o vrlo nestabilnom i radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se mo e kreirati isklju ivo u laboratorijskim uvjetima.

Flerovium ili Flerovijy Flerovium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Fl, atomski (redni) broj mu je 114, a atomska masa mu iznosi 289. y [Rn] 7s2 5f14 6d10 7p2y Flerovium je pripravljen umjetno u prosincu 1998.

godine u Russia's Joint Institute for Nuclear Research u Dubni .

Postupak otkri ay Ovaj element je nastao procesom bombardiranja

jezgre plutonija sa ionima kalcija.

y Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

Gyorgyu Flyorovom, 1.prosinca 2011.

O elementuy Rije je o vrlo nestabilnom i

radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se mo e kreirati isklju ivo u laboratorijskim uvjetima. y Njegovi oksidacijski brojevi mogu biti : +4, +2 . y Spojevi s Flerovijem: FlO2, FlF4, Fl3O4 .

Livermorium ili Livermorijy Livermorium je kemijski element koji u periodnom

sustavu elemenata nosi simbol Lv, atomski (redni) broj mu je 116, a atomska masa mu iznosi 293. y [Rn] 7s2 5f14 6d10 7p4y Livermorium je otkriven 19. lipnja 2000. godine u

Russia's Joint Institute for Nuclear Research u Dubni u suradnji s Lawrence Livermore National Laboratory, u Livermoreu,u Kaliforniji, u SAD-u.

Postupak otkri ay Znanstvenici u Dubni su otkrili jedno propadanje iz

atoma livermorija nakon ozra ivanja kalcija-48 nad kurijem.

y Od strane IUPAC-a ime je odobreno u ast poznatom

Lawrence Livermore National Laboratorijem, 1.prosinca 2011.

O elementuy Rije je o vrlo nestabilnom i

radioaktivnom elementu koji ne postoji u prirodi, ve se mo e kreirati isklju ivo u laboratorijskim uvjetima. y Poznati spojevi : LvO2, LvO3, LvO, LvF4, LvF2, LvCl2 , LvBr2, LvI2. y Mo e imati oksidacijske brojeve: +2, +4, -2.