Neurologija Za Drzavni-skripta 25 Str

  • View
    704

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Neurologija Za Drzavni-skripta 25 Str

Text of Neurologija Za Drzavni-skripta 25 Str

  • www.perpetuum-lab.com.hr 1

    REFLEKSI su stereotipne, automatske, uroene reakcije na neki podraaj. U refleksnoj reakciji rezlikuje se osjetni (perciptivni) i motorni (efektorski) dio. U uem smislu dijele se na monosinaptike- u kojima sudjeluje jedan senzorni i jedan motorni neuron koji dolaze u odnos u jednoj sinapsi (VLASTITI MIINI REFLEKSI), polisinaptiki i multisinaptiki refleksi=koni ili sluzniki refleksi. Monosinaptiki: Povrinski-polisinaptiki - mandibularni - kornealni - brahioradijalni - mekog nepca - bicepsov - trbuni: gornji, srednji, donji - tricepsov - kremasterov - patelarni - plantarni - Ahilov - svi patoloki - Rosolimov VLASTITI (duboki, miostatski) REFLEKSI prihvata (receptor) i izvritelj (efektor) su u istom miiu. podraaj je naglo istezanje miia aktiviranjem miinih vretena, ishod je kontrakcija, mjesto podraaja i efektorni organ su isti: stisnite mi ruke, stisnite zube. Refleksni bati, mora biti oputen. U vlastite reflekse spadaju: a.) maseterov (mandibularni) refleks, pojaan oznaava oteenje ponsa; b.) bicepsov refleks-ruka pregnuta u laktu, refleksni luk prolazi kroz C5+6; c.) tricepsov refleks- ruka pregnuta u laktu i ispitiva ju dri flektiranu i lupi batiem tik iznad olekranona, prolazi kroz C6+7+8 d.) refleks brahioradijalisa-ruka pregnuta u laktu, a podlaktice u polupronaciji i lupi donju 1/3 palane kosti (radijusa) C5+6, e.) Kvadricepsov (patelarni) refleks- L 2+3+4 f.) Refleks tricepsa sure (Ahilov refleks)- 1+2 krini segment kraljenike modine. POVRINSKI (strani) refleksi podraaj je stimulacija receptora za dodir na koi, refleksni luk je polisinaptiki, ponavljanjem dolazi do zamaranja. Kontrakcija miia nastaje podraajem koe ili sluznice- to je skupina obrambenih refleksa. a.) Refleks ronice (kornealni)- podrauje se smotuljkom vate, a rezultat je podraaj m.orbicularis oculi i zatvaranje vjenog rasporka. Vaan u procjeni dubine poremeaja svijesti i oteenja n.ophtalmicusa. b.) Refleks mekog nepca- patulom se podrai lateralni dio mekog nepca i treba nastat zatezanje nepana luka. Oslabljen kod oteenja n.glossopharingeusa i n.vagusa c.) Trbuni refleksi- povlaenjem tupog predmeta po koi trbuha. Gornji-Th 7+8+9. Srednji Th 9+10+11. Donji Th 11+12, L1. Trbuna arefleksija je patognomonina za multiplu sklerozu, to je rani znak te bolesti. Trb. refleksi su oslabljeni ili ugaeni na strani piramidne lezije. d.) Kremasterov- povlaenjem predmeta po medijalnoj strani natkoljenice, rezultat podizanje testisa. L1+2. e.) Plantarni refleks- povlaenjem tupog predmeta po lateralnoj strani stopala od pete prema prstima, rezultat je fleksija prstiju. L 4+5, krini segment 1+2 kralj.modine. f.) Svi patoloki refleksi- Babinski= patoloka varijanata plantarna refleksa pri emu nastaje dorzalna ekstenzija palca uz lepezasto irenje ostalih prstiju. Fizioloki je u djece do 2g, te u dubokom snu. Inae je znak oteenja kortikospinalnog (piramidnog) puta. Chaddock modifikacija iglom se povue po koi oko maleola fibule odozgo prema dolje polagano, odgovor je isti kao kod refleksa Babinskog. Gordonov refleks stisnemo muskulaturu lista i javi se tipian odgovor. Oppenheimov refleks naslonimo palac na unutarnju stranu tibije, a ostale prste vani te vrsto stisnemo i guramo prema dolje; odgovor je dorzalna fleksija palca i lepezasto irenje ostalih prstiju. ORGANIZACIJA TJELESNOG (OPEG) OSJETA Opi i tjelesni osjet dolazi od receptora koji se nalaze na koi, potpornim tkivima, zglobovima, miiima ima i unutarnjim organima. Klasifikacija tjelesnih osjeta a) povrinski dodir, bol, toplo, hladno b) duboki osjet poloaja i pokreta (proprioceptivni i kinestezija), duboka bol, vibracija (palestezija) U klinikoj praksi ispituje se: - elementarne osjetne funkcije (povrinske, duboke) - sloene osjetne funkcije: diskriminacija, grafestezija, bilateralno simultano podraivanje, stereognozija Za tjelesni osjet postoji nekoliko putova, tipino su graeni imaju tri neurona: Prvi neuron (periferni) nalazi se u spinalnom gangliju koji je dio stranjeg korijena. U podruju glave nalaze se u modanom deblu. Periferni krak te stanice ide prema periferiji do receptora, a centralni dio odvodi podraaj s periferije u lenu modinu i formira stranji korijen. Ovisno o kvaliteti podraaja koji prenose ova vlakna ulaze u odreeno podruje. Segmentu lene modine, tj. jednom stranjem korijenu odgovara tono odreeni dio koe, tzv. dermatom. Na trupu ima oblik pojasa, na udovima su uzduni. Neki od ovih dermatome slue nam za orijentaciju o visini lezije. Npr. 10. torakalni ivac inervira podruje pupka, 3. i 4. cervikalni segment su na vratu, 4. torakalni segment ide preko dojke. Ingvinalna brazda je granica izmeu 12. torakalnog i 1. lumbalnog. Na aci su tri dermatoma, palac inervira C6, slijedea dva prsta C7, a etvrti i peti prst C8. Donji udovi: preko koljena i susjednog dijela natkoljenice: 3. i 4. lumbalni segment, na stopalu je L5, lateralna strana stopala je prvi sakralni. Perianogenitalno su sakralni dermatomi i kod lezije u podruju caudae equinae postoji tipian ispad osjeta u obliku jahaih hlaa (straga na natkoljenici i na stranjici). Uzrok je obino benigni tumor. Ovaj je simptom dio sindroma caude equinae, a osim njega postoje i ispadi motorike slabosti u nogama, pareze, paralize te ispad sphinctera. Periferni krak ganglijske stanice izlazi iz ganglija i ini stranji korijen, spaja se s motornim ivcem i ine mjeoviti ivac. U cervikalnom, lumbalnom i sakralnom dijelu ivci ine spletove pleksuse- i zatim idu na periferiju. Zbog toga u tom podruju ozljeda ivca ne odgovara dermatomu. Kod paralize pojedinog spinalnog ivca nastat e ispad pojedinog miia i nedermatomski ispad osjeta. Po tome i razlikujemo ozljedu perifernog ivca i lene modine. N. cutaneus femoris je osjetni ivac iji ispad osjeta uzrokuje parestezije i osjeaj trnjenja i mravinjanja u njegovu inervacijskom podruju, to se naziva meralgia paresthetica. Javlja se obino kod pretilih ena, a uzrok je kompresija ivca sa ligamentum ingvinale. To je benigna pojava i lijei se redukcijskom dijetom i sedativima, eventualno kirurkom resekcijom ivca nakon koje zaostaje potpuna neosjetljivost podruja inerviranog ovim ivcem. N. peroneus je mjeoviti ivac i najee je oteen kod protruzije intervertebralnog diska ili frakture fibule. Ispad osjeta je na lateralnoj strani potkoljenice i slabost podizanja stopala, stopalo visi i nastaje tzv. pijetlov hod. Bolesnici nogu podiu visoko od zemlje da bi odigli stopalo koje visi. OSJETNI PUTOVI Dva su osnovna osjetna puta: - spinotalamiki provodi povrni osjet - lemniskalni provodi duboki osjet Ispitivanje povrinskog osjeta: dodira (ibicom), boli (otrom iglom,al ne bodemo) i temperature (hladna i topla epruveta)

  • www.perpetuum-lab.com.hr 2

    Ispitivanje dubokog osjeta: kinestezija (osjeaj za poloaj i pokret dijela tijela), duboka bol (tipanjem tetive), vibracija (neuroloka glazbena viljuka-stavi ju blizu kosti) Diskriminacija bolesnik mora prepoznati dva podraaja kao odvojene podraaje. Grafestezija - prepoznavanje na koi narisanih brojki Stereognozija - prepoznavanje opipom Smetnje osjeta Smetnje osjeta opaaju se u 3 oblika: A.) Podraajni simptomi- parestezije, koje se osjeaju kao svrbe, mravinjanje, arenje ili osjeaj utrnua. Ograniene su na opskrbno podruje pojedina ivca. Ako je nastane bol odreena ivca koja nije stalna ve nastupa u valovima ili napadima kao trganje, upanje i peenje- radi se o neuralgiji. Preosjetljivost na dodir (hiperestezija), na termike podraaje (termohiperestezija), na bol (hiperalgezija), lagani dodir izaziva bol (hiperpatija), poremeaj doivljaja osjeta (disetezija- npr.hladnou doivljava kao bol), kauzalgija (kausis= peenje + algos=bol)- peenje u napadajima, obino podruje n.medianusa i tibijalisa, bol batrljka i fantomska bol (amputirana uda). B.) Simptomi ispada funkcije i djelomine funkcijske smetnje- smetnje povrinskog osjeta: anestezija- potpuni gubitak osjeta, taktilna hipestezija- smanjenje osjeta dodira, termohiperestezija ili termoanalgezija, analgezija- gubitak osjeta boli. Smetnje dubokog osjeta (propriocepcije)- ako ima smetnje povrinskog osjeta + u Rombergu bez kontrole oka je ataktian. Ispadi funkcije mogu bit zbog stranjih korijenova- na udovima se javljaju poput vrpce, a na trupu pojasasto. Stranji snopovi- parestezija- smanjen osjet dodira. Tractus spino-thalamicus- dislocirani ispad osjeta- bol i temp. snieni. Thalamus- kontralateralno nastaje brzoprolazna hemipareza, smanjen je duboki osjet, javljaju se nevoljni pokreti u mirovanju, talamika ruka- prsti flektirani u MCP zglobovima, a ekstendirani u interfalangealnim. EEG I PATOLOGIJA EEG-a EEG (elektroencefalografija) je metoda registracije biolokim modanih potencijala- aktivnost veih skupina neurona. To je neinvazivna dijagnostika metoda kojom se preko lubanje registriraju promjene spontane aktivnosti mozga. EEG je najsigurnije dg. sredstvo za dijagnozu epilepsija. Veina aktivnosti koje registriramo je zbir aktivnosti neurona modane kore, ali i drugih struktura. Kanal je signal registriran izmeu dvije toke (elektrode) na lubanji. Razlika napona izmeu dvije toke dobije se kao sinusoidna krivulja zbog stalne oscilacije napona. Minimum je 8 kanala, obino ih je 12 32. Osnovne EEG aktivnosti (ritmovi): - alfa-valovi: frekvencije 8-13/sek,8-13 Hz, 50-100 V (budno stanje, relaksacija, zatiljno najbolje uoljivi) - beta valovi: frekvencije 14-30/sek ,14 30 Hz, 80 V (uvjetno patoloki, sljepoono najbolje uoljiv). Moe se javiti u djejoj dobi. Razliit je jer je sljepooni cortex drugaije graen, to je 6-slojni neocortex. Zato se ograniena simetrina aktivnost prihvaa kao zdrava. - delta valovi, 0,5-3/sek, 100 V (uvijek patoloki osim u spavanju) Snimanje obino traje 30 minuta. Normalan EEG pokazuje dominantan alfa ritam, otvaranje oiju ravnomjerni alfa valovi se gube i nadomjetaju ih beta valovi. U djejoj i mladenakoj dobi EEG je sporiji i nepravilniji ne