NEUROLOGIJA Skripta Tekst

  • View
    80

  • Download
    16

Embed Size (px)

DESCRIPTION

neurologija

Text of NEUROLOGIJA Skripta Tekst

FUNKCIONALNA

Obavezna literatura:1. Neurologija, autori: Demarin, V, Trkanjec Z. Medicinska naklada, Zagreb, 2008.

2. Prof dr sc . Grbavac: Propedeutika za medicinske sestre, kolska knjiga, ZagrebSkripta je informativna o gradivu s predavanja, za ispit je potrebno uiti iz gore navedene literature.

FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOKI PREGLEDDijelovi ivanog sustava

Sredinji ivani sustav

Mozak

kraljenina modina

Periferni ivani sustav

ivani korijeni i spletovi

Periferni gangliji

Periferni ivci

Autonomni ivani sustav

Simpatikus

Parasimpatikus

Vrste stanica

Neuron (ivane stanice) osnova funkcije i grae ivanog sustava

Glija stanice

Astrociti-metabolizam

Oligodendrocit-graa ovojnice

Mikroglija-obrana

Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti Sinapse: mjesto kontakta izmeu neurona

Impulsi se prenose oslobaanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptike membraneNeurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA najei inhibicijski sustav, Glutamat najei ekscitacijski sustav

Osnovni dijelovi ivanog sustava

Tijela neurona ine sivu tvar

Aksoni ivanih stanica ine bijelu tvar (ivani putevi)

Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra

U lenoj modini i modanom deblu je obratno

Cerebrum=veliki mozak

Gornji motorni neuron

Bazalni gangliji

Cerebellum=mali mozak

Modano stablo=pons+medula oblongata

Kraljenina modina

Donji motorni neuron

Periferni ivci

Neuromuskularna spojnica

Mii

IVCI: modani, modinski Zajedniki zavrni put:

12 pari modanih ivaca = 24

31 par modinskih ivaca = 62

Ukupno

86

Sve informacije ulaze i izlaze iz sredinjeg ivanog sustava kroz tih 86 ivaca

31 par modinskih ivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih

1 kokcigealniivani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3

Periferni ivci:Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus

Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus

Mijelinizirani ivciNe - mijelinizirani ivci

Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put=

glavni motoriki sustavOteenje GMN: Kontralateralna hemipareza ivane stanice motornog korteksa desne modane hemisfere

Akson:

Prolazi kroz desnu kapsulu internu

Kria stranu u meduli oblongati

Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu lene modine

Prekapa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge

Oteenje GMN je kontralateralnoIpsilateralna hemipareza

- lezija smjetena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat e hemiparezu slinu kao kod oteenja kontralateralne modane hemisfere

- nee biti zahvaeno lice, niti vid

- moe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oteenja

Ipsilateralna monopareza

lezija smjetena jednostrano u lenoj modini nie od vrata:

uzrokovat e slabost noge po tipu oteenja GMN

oteen proprioceptivni osjet istostrane noge

zbog oteenja spinotalamikog puta bit e oteen osjet boli i temperature suprotne noge

Ovakva oeteenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.

Oteenje kraljenine modine parapareza (kljenut obje noge ) Oteenje u gornjem dijelu vratne medule ili modanom deblu tetrapareza (kvadrupareza)

kljenut ruku i nogu Oteenja DONJEG motornog neurona su:

Izraena atrofija

Snien tonus

kljenut

Snieni refleksi

Nema patolokih refleksa

Oteenja GORNJEG motornog neurona su:

Nema atrofija

Povieni tonus po tipu depnog noia (piramidni)

Povieni refleksi i pojava klonusa

Prisutni patoloki refleksi

Kljenuti su jae izraene u antigravitacijskim miiima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezijahomonimna hemianopsijaOteenje malog mozga uzrokuje:

- koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motorike impulse iz velikog mozga - ataksija- snien miini tonus-hipotonija- regulacija motorike pogleda VOR- dismetrija-promaaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajui govor, NistagmusModano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV modanog ivca

Pons-jezgre V, VI, VII modanog ivca

Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII

vei dio m.debla zauzima retikularna formacija

- respiracijski centar

- srce

Miopatije

Slabost proksimalnih miia je tipina za primarnu miinu bolest.

Bolesnici imaju potekoe pri dizanju ruku iznad visine lopatice, potekoe pri ustajanju iz stolice.

Pri ustajanju potrebna pomo ruku.

U stajaem poloaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh izboen prema naprijed.

Zbog slabosti abdominalne i zdjeline muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i naprijed

Karakteristike oteenja:

Atrofije

Nema fascikulacija

Tonus je uredan ili hipotonija

Refleksi su uredni ili snieni

Autonomni vegetativni ivani sustav

- inervacija visceralnih organa, srca, glatkih miia, lijezda

odgovoran za visceralne refl. koji funkcioniraju ispod svjesne razine

probava, cirkulacija, respiracija, sekrecija lijezda s unutranjim luenjem

Simpatikus: tahikardija, znojenje, irenje zjenice, kutana vazokontrikcija, bronhalna dilatacija, zatvaranje vezikalnog i rektalnog sfinktera

sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac, simpatiki pleksusi

Parasimpatikus: suenje zjenica, bradikardija, poveava peristaltiku,

evakuacija sadraja mjehura i crijeva, sekrecija suza, sline

Krvotok: Luk aorte: Desno:

Truncus brachiocephalicus, zajednika karotidna art, unutranja karotidna art, vanjska karot art.

Subklavijalna art.

vertebralna art.

Lijevo:Zajednika karotidna art., Subklavijalna art. Opskrba velikog i malog mozga:

Art. carotis int. se dijeli na art. cerebri med. i art. cerebri ant

Art. basilaris se dijeli na 2 art. cerebri posterior

Art. cerebri anterior

prednja modana arterija

oteenje uzrokuje:

pareza noge (paraplegija)

inkontinencija

gubitak osjeta

Art. cerebri media

Srednja modana art.

oteenje uzrokuje:

KL hemiplegija

KL hemihipestezija

KL hemianopija

disfazija/dizartrija

Art. cerebri posterior

Stranja modana art.

oteenje uzrokuje:

homonimna hemianopija

talamiki sy

Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije, 1 bazilarna art. opskrba:

1. modano deblo

2. mali mozak

3. stranji dio velikog

mozga

oteenje art. basilaris uzrokuje:

poremeaj svijesti (koma)

bilat. motorike i senzorne ispade

poremeaj funkcijamalog mozga

ispade kranjalnih ivaca

ANAMNEZA

simptomi - svijest, motorika, osjet, koordinacija, bol, vid,

sluh, tremor, tonus, smetnje sfinktera

od kada? -prvi puta

- ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju

koliko traju - minuta, sati, dani, tjedni

Heteroanamneza, Djeje bolesti, Obiteljska anamneza

Funkcije i navike (stolica, mokrenje, puenje, alkohol,kava), Alergije, Lijekovi

NEUROLOKI STATUSSVIJEST - somnolentan, stupor, koma

Glasgow coma scale

Otvaranje oiju 4Motoriki odgovor 6Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15ORIJENTACIJA prema sebi, u vremenu, u prostoruPAMENJE: kratkorono, dugoronoKOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (vie ivane funkcije)

DOMINANTNA HEMISFERA - LIJEVAPoremeaj govora: disfazija (poremeaj dominantne hemisfere) , disartrija (nedominantne)Poremeaji:

Disleksija - itanje ( i razumijevanje)

Disgrafija - pisanje

Diskalkulija - raunanje

Agnozija - prepozavanje predmeta

VRSTE AFAZIJA: BROCINA

Lokalizacija-stranji dio donjeg frontalnog girusa

Motorika ili ekpresivna (izraajna) afazija

Govor:oklijevajui, nejasan, struktura reenice manjkava

Pisanje: agramatizam, parafrazije

Razumijevanje relativno dobro ouvano

VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA

Lokalizacija-stranji dio gornjeg temporalnog girusa

Senzorna ili receptivna afazija, ne razumijevanje izgovorene rijei

Govor dobro artikuliran, normalna melodija i ritam

Parafrazije, neologizmi, paragramatizmi

VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA

Poremeaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije

Jedva razumljiv govor (ako govori)

Stereotipno ponavljanje rijei-govorni automatizam

NEDOMINANTNA HEMISFERA - DESNAOteenje uzrokuje:

Geografska agnozija

Apraksija oblaenjaKonstrukcijska apraksija ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinanih elemenata

nedominantna hemisfera, parijetalni reanj

ZANEMARIVANJE

jedne strane tijela- motoriko, taktilno, vidno

ANOZOGNOZIJA

neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza, gluhoa sljepoa, uope bolesti)

suoeni-daju racionalni odgovor- npr. Miu zdravu ruku

OSJET: povrinski, bol, toplo/hladno, propriocepcija , vibracijaPOVRINSKI OSJET: Dermatomitaktilna hipestezija-sm