Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe

5/22/2018 Neolitik Bliskog Istoka i jugoistone Europe

1/173

2014

-mitar-

SVEUILITE U ZADRU

Odjel Za Arheologiju

-Skripta za studente-

Neolitik Bliskog Istoka i

jugoistone Europe


2/173

2

(blank page)


3/173

3

Sadraj1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA ................................................................................................................ 5

2. POSLIJEDICE NEOLITIKE REVOLUCIJE........................................................................................... 11

3. OSNOVNE ZNAAJKE NEOLITIKA................................................................................................... 15

4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA ............................................................................................................. 19

4.1. NEOLITIK IRAKOG I IRANSKOG PODRUJA............................................................................... 33

5. PRETKERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE.......................................................................................... 35

6. KERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE................................................................................................... 42

7. NEOLITIK CIPRA.................................................................................................................................. 48

8. NEOLITIK EGEJE .................................................................................................................................. 55

8.1. KRETA ......................................................................................................................................... 65

8.2. EGEJSKI OTOCIKIKLADI ............................................................................................................ 66

8.3. PELOPONEZ................................................................................................................................. 68

8.4. SREDINJA TRAKIJA I EGEJSKA MAKEDONIJA ............................................................................. 71

9. NEOLITIK MAKEDONIJE ...................................................................................................................... 73

10. NEOLITIK BUGARSKE ........................................................................................................................ 80

11. NEOLITIK RUMUNJSKE ..................................................................................................................... 85

12. NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUJA (MAARSKA)............................................ 89

13. NEOLITIK SREDINJEG BALKANA (SRBIJA)....................................................................................... 97

14. NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE .................................................................................................. 109

15. NEOLITIK HRVATSKE ...................................................................................................................... 123

15.1. JADRANSKA ZONA .................................................................................................................. 123

15.2. KONTINENTALNA ZONA ......................................................................................................... 142

16. ZAKLJUNA RAZMATRANJA PJZ II ............................................................................................... 156

17. GUDNJA, CRNO VRILO, RAVLIA PEINA....................................................................................... 160

18. PRIPREMA ZA PISMENI .................................................................................................................. 163

19. IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA .............................................................................. 168

20. POPIS LITERATURE ......................................................................................................................... 169


4/173

4

(blank page)


5/173

5

1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA

Neolitika revolucija izraz je prvi uveo Vere Gordon Childe (1892 1957);

sintetizirao je sva znanja prikupljena do polovice prolog stoljea; prekretnica uekonomskom smislu.

Djela V.G. Childea: - ''The dawn of european civilization'' (1925.)

- ''Man makes himself'' (1951.)

- ''Progress and archaeology'' (1944.)

- ''What happened in history'' (1942.)

Neolitika revolucija je dugotrajan proces sveukupne povijesti, a revolucionarnostprocesa se oituje u mijenjanju stotinama godina procesa fraza ''ruke u usta''. -Naputanje nomadskog naina ivota temeljenog na lovu i sakupljanju jestivihplodova i poetak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima poinje domestikacijaivotinja i kultiviranje biljaka.Sve se to dogodilo radi klimatskih promjena, prelazak uholocen (neotermalno doba).

V.G. Childe njegovo djelo

kasni neolitik

srednji neolitik Zapadna Europa

rani neolitik (4500.4000. BC)

pretkeramiki (PKN) neolitik (A,B,C) Bliski Istok (C14)inicijalno ishodite neolitike revolucije

protoneolitik (10 000.9 000.)


6/173

6

5000 godina (3500 po novom)je bilo potrebno da se neolitika revolucija prenese iz

Bliskog Istoka do Zapadne Europe.

Nema jednog sredita neolitizacije, ak ni unutar samog plodnog polumjeseca. Tu se

mogu izdvojiti najmanje 3 sredita:

- zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) Karim

Shahir kultura

- breuljkasti dio turske Mezopotamije i juni anatolski plato

- Levantod junih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog

poluotoka na jugu

Kraj plejstocena (gornji holocen)22 000 14 000 BC; - smjene meuledenih i

ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveru Europe,

Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u junoj Europi, ivotinje su krupne.

Rani holocen 8 000 BC; - globalno zatopljenje, promjene biljnog i ivotinjskog

svijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta, paleolitike zajednice

nale su se u problemima. Zbog krupne i brze divljai, dolazi dopromjene litikeindustrije mikroliti (sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih

geometrijskih oblika.

-na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih dramatinih promjena u biljnoj i

ivotinjskoj strukturi, znatno su manja dramatina dogaanja, mezolitik poinje 1000

2000 godina ranije.

Protoneolitikmezolitike zajednice; trajnije zadravanje na pojedinim mjestima.

Pretkeramiki neolitikjedan vremenski okvir u kojem do odreene mjere koje

karakteriziraju neolitik u cjelosti osim jedne keramika. 3 stupnja koji se

obiljeavaju A, B, C. Prostor plodnog polumjeseca (Libija, Palestina, Izrael, Sirija,

Irak).


7/173

7

Teorija o irenju neolita na europsko tlo .

Krajem 11 i 10 tisua poinju koristiti rasplodne biljne resurse, TRITICUM,

jednogodinje biljke. Javlja se 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim djelovima svijeta.

3 su osnovne skupine koje se razlikuju prema kromosonskoj strukturi:

- diploidna triticum monococcum (jednozrna penica, sitni

pir, Einkorn)

- tetraploidna triticum dicoccum (dvozrna/dvoredna,

Emmer, ozirni pir)

- heksaplodinatriticum vulgaris(obina penica, grozdaa)


8/173

8

T. dicoccum T. monococcum

T. vulgaris

Triticum diccocumosnova neolitike zemljoradnje i prehrane bronanog doba.

Triticum monococcum (Einkorn) obiljeava mutacija bez koje nema kultivacije,

opna (pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje raste. Koriste je Zawi

Chemi Shanidar i Natufijen kultura i to istresanjem iz koare (1/3 dolazi do

stanovnitva).iri se na Cipar, Grku, Balkan, Sredozemlje pa dalje u Europu. U Aziji

nam je bitna ria.

Bit planske proizvodnjeje u sprijeavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sauva

kod ovjeka iz takve biljke su zrna vea. Spontano mutiranje po ljudskim suvislim

djelovanjemdovelo do nalaza na arheolokim lokalitetima (ta dicoccum je srodna s

divljom dicoccoides).

Plodni polumjesec obuhvaa Natufijensku i Zawi Chemi - Shanidar zajednicu.

Pridonjele su u planskom iskoritavanju i planskom zasijavanju razvoja porodice

dicoccoides u porodicu dicoccum. Protoneolitika i ranoneolitika nalazita

dicoccum. Mutacija i hibridizacija s monococcumom (juni Balkan), monococcumima ishodite u Triticum aegipodes (Mala Azija).


9/173

9

Bliski Istokjedini prostor u kojem imamo Emmer i T. dicoccoides.

Hordeum vulgarejeam, mutacijskim procesom dolazi do kultiviranog oblika

jema. Dokumentiran metodom C14, uspjeva na podrujima gdje penica ne moe.

Abu Hureyra9000 BC.

Triticum aestivum kruna penica, nalazite Arukhlo (Transkavkazje) 4670 BC;

Ovarovo Gumelnita 3700 BC; Poljska, Njemaka.

Divlji triticumi nisu jedini, tu je i lea (lens esculenta) koja se i danas koristi, kao i

graak (pisum sativum), te bob (vicia faba minor divlja), vicia faba maior danas

jedemo. Ra (Secale Cereale), slanutak (Cicer Arietinum). Sve 3 vrste su u

ishoditima vezane za Bliski Istok s meurjejem.

Proces preobrazbe ukljuuje i domestikaciju

(pripitomljavanje ivotinja kao to su ovca,

koza, svinja i govedo). Pas je prije pripitomljen

(mezolitik), za Junu Ameriku je vana ljama.

Dokaz pripitomljene make lokalitet

Shillourokambos na Cipru (pokop ovjeka i

make). Razlozi pripitomljavanja ba tih

ivotinja su:

- biljojedi (herbivori) nisu opasni za ovjeka

- drutvene su ivotinje, sve osim svinje imaju svog

predvodnika (krda)

- nomadske i nenomadske su sve osim svinje

Bitan preduvjet za uzgajanje na stalnim naseljima je povoljan izbor

u strukturi ivotinjskih vrsta na odreenom prostoru. Dolazi do

domestikacije na istom

prostoru.

OVIS ARIES ARIES

ovca (Zawi Chemi

Shanidar, SI Irak, Zagros),

MUSIMON (ammon),


10/173

10

ANATOLICA (muflon), AREMNIA i ORIENTALISiz koje je aries aries.

CAPRA DOMESTICAkoza. IBEXkozorog

Ovca i koza su prve domesticirane ali ne zna se koja je prva, pomiu se kao i

cerealije prema Kikladima. Izmeu ovce i koze nema razlike osim skonog zgloba,

gornje eljusti i kosti u onoj zoni.

SUS SCROFA SCROFA divljasvinja; domestikacija svinje nije nuno vezana za

Bliski Istok, inae je rairena od Kine do Zapadne Europe.

BOS TAURUS, BOS PRIMIGENIUS TAURUS govedoi divlji tur; najstariji primjer

udomaenog goveda pronaena su na Bliskom Istoku.

Zajedniko svima je da se daju kontrolirati, zajedniki ive s ljudima.

Proces domestikacije i kultivacije nije bio

ubrzan pa je prehrana i dalje ukljuivala

sakupljanje i lov.

Sakupljanje: trlja (pistacija), badem, orah,

divlja maslina, mogranj (ipak), divljajabuka.

Shanidar B2 - nalazi divljih vrsta penica

koritene na poetku protoneolitika.

Selektivni lov ubijaju starije ivotinje ili mlade mujake, tedei enke radi

daljenjeg razmnoavanja vrste to podrazumjeva dobro poznavanje etnologije,

biologije i fiziologije plijena. Provode i selektivnu berbu.


11/173

11

2. POSLIJEDICE NEOLITIKE REVOLUCIJE

-NASELJA-

Ona naselja koja su u protoneolitiku namjenjena za kratko zadravanje sada postaju

trajnija. Najranija naselja su okarakterizirana krunim i ovalnim oblikom, amorfni

kameni temelji, atorasti oblik nastambeprotoneolitik, PKN. Potom su etvrtaste,

minijaturne, odijeljene graevine kaotino podizane (Aikli Hyk, atal Hyk,

Jerihon), poele su dizati sloene cjeline gotovo monolitnog oblika, komunikacije su

preko krovova, izravna su posljedica domestikacije i kultivacije. Prijelaz na trajnija

naseljaprijeka potreba; posljedica promjenjenog naina ivota, obnavljanje ciklusa

proizvodnje.

Stoarstvo nomadskog i polunomadskog oblika boravak na jednom mjestu

zbog odravanja procesa proizvodnje; -proces odmaranja zemlje bez agrotehnike

dovodi do zasienja zemlje, osiromaenja; - neolitike zajednice ako nemaju zemlje

za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mijenjati mjesto boravka.

-NASTAMBE-

Protoneolitike rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala; - Nema

potrebe braniti se od zime; - Razvija se nova tehnika suenje glinenih blokova

(erpia), ak u ruralnim zajednicama JI Europe i dan danas; - Pljevica (opna) se

dodaje glini radi vrstoe; - Tehnika se prenosi tek u Grku, Egeju, a na sjeveru je u

pitanju drugi materijal (kuni lijep); - Slama od etve, trska i dr. slau se na krov i

doljepljuju blatom.

-UTILITARNI ARTEFAKTI-

Kompozitni artefakti uvreni u drke

rogovlja, kremenih oblika, manjih dimenzija.

Koriste se za rezanje vrstih vlakana itarica,

vidljivi su sjajni dijelovi (fitoliti na biljkama)

kojima se kosilo (Sicklegloss), a tamni su na

mjestima gdje su bili uglavljeni.

Sjaj nastao je kao poslijedica iskoritavanja


12/173

12

stabljike (fitolitikod etve dovode do mikrolitskih oteenja na rubu kamena).

Optereenje na zglobovima zbog mljevenja ita (arheoloki, odnosno antropoloki

dokazano).

Novi biotopi, nove ivotinjske vrste adaptiraju se ljudske zajednice to je vidljivo

kroz repertoar orua od cjepanog kamena.

Pojava novih vrsta alata i tehnika njihove izrade KAMENE SJEKIRE, komadirazliitih vrsta kamena, grubim okresivanjem za osnovnu formu a zatim dugotrajno

glaanje.

Mokri pjesak, tehnika glaanja

(varira od jednog podruja do

drugog); KALUPASTE SJEKIRE,

JEZIASTE SJEKIRE (jedna

strana ravna, a druga zaobljena),

kasnije se javlja kombinirano.

Artefakti vezani za lov,

jednostavne deltoidne strelice

(vrci), bez krilaca.


13/173

13

Neolitike kamene sjekire: JEZIASTE

(tanje), KALUPASTE (deblje), SJEKIRA

EKI (s rupom za nasad).

Vrste retua: - tehnoloki (nastao

namjerno); - uporabni (niz sitnih oteenja

do kojih dolazi zbog uestale upotrebe.

atal Hyk naeno zrcalo od

opsidijana (vulkansko staklo; slika

prethodna stranica) tamnog, u svakom enskom grobu, nije imao drugu funkciju.

Naen prsten od opsidijana.

Kotana industrija: ila,probojci, igle funkcija probijanja rupa. Spatulapribor za

jelo.

Svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj penice) zahtjevali su razne alatke, npr.

pletene koareza odjeljivanje zrna od plijevice (opne). Slika gore lijevoiz Fayuma,

desnofishingtrapneolitika vra.

Ulomak dna jedne keramike posude, stavljena je jo nepeena na koaru pa se

preslikao otisak na dnu posude isprepletena slama.

Stoarstvo vuna, runo se iskoritava za izradbu vune. Prljenci ine donji dio

vretena, slui u procesu predenja, izvlaenja iz vune niti. Okomiti tkalaki stanovi

(slikaslijedea stranica)Niti: potka i osnovavise okomito da se niti zategnu.


14/173

14

Tkalaki stan.

-DUHOVNA KULTURA-

atal Hyk bukraniji (poglavlje o atal Hyku slika).

Jerihon ostatak lubanje obloene glinom (poglavlje o Jerihonu slika).

Instrumentariju najveojmjeri predoen uz prikaze enskih likova (veih ili manjih,

realistiki, hipertrofiranim dijelovima tjela koje simboliziraju plodnost). Izjednaavale

su se uz Magnu Mater.

Lavaletanajpoznatiji po svojoj monumentalnostihram koji svjedoi o kultu.

Kurotrofne figuriceenske figure koje u naruju dre dijete. rtvenicirecipijent u

kojemu se neto rtvuje ili prinosi boanstvu; riton na 4 noge (Danilska k.). Krv

simbolizira ivot.


15/173

15

3. OSNOVNE ZNAAJKE NEOLITIKA

Pojam neolitik povezan je s nizom krakteristinih i za taj period specifinih oblika

ponaanja i pojava obuhvaenih skupnim nazivom ''neolitiki paket''.

NEOLITIKI PAKET skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije

preivljavanja.

1) Poetna kultivacija cerealija s poetkom razvoja zemljoradnje i prateih

alata (srpoviprije se nisu koristili, tek u neolitiku);

2) Poetna domestikacija ivotinjas poetkom razvoja stoarstva;

3) Osnivanje prvih trajnih naselja;

4) Upotreba kremenih orua uz primjenu tradicionalnih tehnika izradbe i

funkcionalna prilagodba;

5) Uoptreba masivnih kamenih orua i razvoj tehnike glaanja kamena;

6) Razvoj tehnike predenja i tkanjas razvojem odgovarajueg pribora;

7) Uoptreba kamenih i drvenih posudas prvim primjerima izradbe i uoptrebe

primitivne keramike;

8) Razvoj neolitikih kultovas poetkom izradbe antropomorfnih figurina;

9) Razvoj kulta mrtvihs pokapanjem mrtvih unutar naselja;

-IRENJE NEOLITIKOG PAKETA-

Prvi pomak je ostvaren na podruju Istone Turske (4800 g) te na podruju Konya

ravnice (dolina Konya).


16/173

16

Bliski Istok plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih toaka. Iz plodnog

polumjeseca irenje prema istoku, zapadu do zapadne Europe stiglo tek oko 3500 g.

BC. Raspon od 5000 godina. irenje ilo iz Anatolije (most izmeu europskog i

bliskoistonog prostora).

Prva u pravcu irenja je JI Europa Grka, Tesalija, Egejska Makedonija, Trakija,

Podunavski prostor (bio idealan za prihvaanje produktivne privrede).

JI Europa je most izmeu Istoka i europskog podruja; dalje se iri neolitiki nain

ivota, produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom.

Drugi krak prema Bugarskoj i Rumunjskoj, prema panonskoj nizini a jedan krak preko

jadranskog mora.

Mogue irenje neolitika pomou:

- vlastita kultivacija

- prenoenje znanja kroz meusobne kontakte sa zajednicama

koje nisu u neolitiku

- putem demografskog irenja zajednica prema JI ili Europi

1. DIFUZIONISTIKE TEORIJE

2. AUTOHTONISTIKE TEORIJE

-Autohtonistike teorije-

Proces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica

(domesticiranje raspoloivih ivotinja, kultiviranje biljaka). Autohtonistike teorije

inzistiraju na kontinuitetu.

-Difuzionistike teorije-

Postupno demografsko irenje (demire diffusion); Preseljavanje itavih zajednica

(Folk migration); Selektivna kolonizacija brzim skokovima (Leap frog colonisation);

Kontroliranje protoka dobara (Elite dominance model osvajanja i zaposjedanja

tuih prostora), infiltracija manjih skupina ljudi (Infiltration), granini dodiri (Frontier

mobility), trgovina.

Difuzionistike teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovnitva.


17/173

17

Zajedniko ovim teorijama jesta injenica da ni jedna zajednica ne postoji i ne

moe opstati kao zatvoren fenomen bez kontakta s drugim zajednicama u blizini.

Neki oblik kontakta koji otvara mogunost meusobnog informiranja, irenje

znanja sa superiornijih na inferiornije.

JI Europa je prva spoznala znanje proireno sa Bliskog Istoka. Vano pitanje je u

kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i jednoznana.

Modeli koji vrijede za jedan prostor ne moraju vrijediti i za druge. Ovisi o mnogo

imbenika koji utjeu na vrstu dinamike, brzinu i krajnji rezultat.

-Kasni mezolitik-

Tardonoisianska kultura (Istok i JI dio Europe); lokalitet Schela Cladovei Lepenskivir.

-Rani neolitik-

Bugarska (avdar, Kremikovci, Karanovo I i II (od ranog do srednjeg n.)

ukraavanje bijelom bojom na tamnoj osnovi karakteristino i za Anatoliju; vjeruje

se da je ovo podruje pod izravnim tujecajem Anatolije).

Gura Baciului (Transilvanija), Donja Branjevina (Vojvodina), Lepenski vir (proto ili

ranoneolitika kultura) karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljiastih motiva

(ima ih i na JI Europe i u Anatolijiutjecaji).

Krajnje JI Europa Porodin kultura Veluina (Pelagonija), Anzabegovo Vrnik (I

Makedonija)slini ukrasni sustav bijela boja na tamnoj crvenkastoj podlozi.

Prema zapadu tih pojava nema, drukije neolitike kulture, drukiji tipovi posuda i

tehnike, ornamentalni sustav.

-Razvijeni neolitik- (5500 BC)

Veluina, Karanovo III (poslijedica unutarnje revolucije);

Sesklorazvio se iz protoseskla;

Zapadnije podruje drukije i neovisne kulture Vinanska (sredinji Balkan),

Kakanjska (BiH), Danilska;


18/173

18

Srednja Europalinearnotrakasta keramikaurezani linearni trakasti motivi.

Krs (I Maarska), Cri (Transilvanija) dugo su se gledale kao varijanta

Starevake kulture u nekim znaajkama sline sa Starevakom ali nestale kao

razvoj lokalnih zajednica.

-Kasni neolitik-

Vinanska kultura, Butmirska kultura, Hvarsko lisiika k. (utjecaji Tesalije i june

Italije), Tesalija Dimini kultura (Grka) razvijena viebojna keramika, spiraloidni

motivi.

Rumunjska, Bugarska nastavak razvoja Karanovo IV (Marica), Boian kultura,

Vadatra.Dobrua Hamangia kultura. Linearnotrakasta dolazi iz Srednje Europe.

Na istoku BugarskeDnjest, Dnepr, Donest (povie Crnog Mora)

Jadran Impresso kultura (tehnika utiskivanja); I Jadran, J Italija, J Francuska, Z

panjolska, S Afrika, Tesalija (u kratkom vremenskom razdoblju).

Starevaka kultura utiskivanje prsta i nokta pseudoimpresso (utjecaj na

jadransku impresso kulturu). U arheolokom smislu nema potvrda o irenju Impressa

iz unutranjosti.


19/173

19

4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA

Kasnomezolitike kulture sa svojim zajednicama koje u 11. 10. st. koriste divlje

vrste itarica.

Izrael, Jordan, Sirija, PalestinaKebarh kulturaNatufijen kultura.

Gorje IrakaZarzian kultura; Anatolsko podruje Beldibi kultura.

Pogodna klima, dobri uvijeti za kultivaciju i taj proces traje nekoliko tisua godina.

Na tim kulturama se temelji neolitika kultura.

-Epipaleolitik-

OHALO II sjeverni Izrael; otkriven sluajno za vrijeme sua, ostaci nastambi,

zajednica iz gornjeg paleolitika, alatke za rad, oruje, ognjita; Dani Nadal napravio

rekonstrukciju nastambe. Naselje iz tog vremena je trajno. Neve Davidnaselje.

Lovako sakupljaka zajednica ivi u ovom naselju, ali je trajno naselje (nisu

nomadi). Datacija C14 = 18 000 BC.


20/173

20

-Protoneolitik-

Mezolitike osnove 10 000 8 000 BC

kultura NATUFIJEN (Palestina, Libanon, Izrael, Jordan, Sirija). Ime je dala

Dorothy Garrodprofesorica na Oxbridgeu.

Nalazita: Wadi enNatuf, Ain Mallaha (Eynan), Jerihon, Beidha, El Wad, Nahal

Oran, peina Hayonim, Rosh Zin, Abu Hureyra, Kebarh.

Glavni prijelaz prema neolitiku.

Ima 2 faze: starija (klasina) i

protoneolitska.

Krune i polukrune graevine s

ukopima (mrtvi i dalje lanovi

obitelji i drutva). Ognjite. Poloaj pokojnika = poloaj spavaa jer ivot ne

zavrava nego samo nestaje u vidljivom smislu. Kamene posude za kuhanje.

Kamen s urezom (ne zna se emu je to sluilo). Prikaz glave na kamenom oblutku

(kao u Lepenskom Viru). Ljudi (lovci na glave) uzimaju tue glave jer smatrajuda

dobivaju tako njegovu mo, inteligenciju.

-Dhra'- (Dira) lokalitet

silosi.


21/173

21

-Abu Hureyra- (na rijeci Eufrat u Siriji)

Istraivao Andrew Moore.

Najranije naselje u kojem vidimo pokaj kultivacije itarica. U 11.

tisuljeu. Naselje veliko, kruno koncipirano, gusto rasporeene

nastambe s meuprostorima i komunikacijama.

Pokopi: izvan kua ili u naputenim kuama. Primarni i sekundarni ukop

Kult mrtvih: ritualna pojavaodvojila bi

se glava i ukraavala glinom i kotanim

cjevicama.

Posude su kamene (jedan dio sa Sinaja,

bazalt i opsidijan).

Srpasti sikldokaz da su sjeckali itarice. Mljevenje ita na koljenima.

rvanj

PKN B

Natufijen

Ova lubanja

je iz El -

Wada


22/173

22

-Eynan (Ain Mallaha)-

Nastambe su krunog

oblika od amorfnog

kamena + drveni stupovi,

podudarne s

natufijenskim (10 000

8000 BC).

Osnova drutva obitelj

Grobovi su vezani za

kuu i naselje, poloaj

spavaa.

Runi rvnjevi, kamene posude, kultni

predmeti plitko ugravirane crte. Oblutak

minimalistike obrade - antropomorfan

glava s nosom i oima.

Lovci na glave.

-Ain Sakhrinajraniji prikaz ljubavnika (kamena figura).

-Jerihon- (Tell es Sultan)

Najvaniji primjer PKN

aglomeracije. Pustinja s oazom

na kojoj je najstariji grad na

svijetu. Sinonim za nalazita

dugitrajnog ivota, zato nastaje

niz stratuma.


23/173

23

Tell = graditeljske i druge aktivnosti zbog kojih dolazi do nagomilavanja otpada.

Jerihon ima

izduen oblik

umjesto ovalan.

Nalazi se na

rubu oaze u

blizini Mrtvog

mora.

Istraivai

Jerihona

Jerihon je na

vanom

trgovakom pravcu, dolina rijeke Jordan, komunikacija izmeu Anatolije i Crnog mora

(put kojim su ili vani resursi opsidijan, koljke, bitumen (asfalt), mramor, bazalt).


24/173

24

STRATIGRAFIJA JERIHONA:

2) Keramiki neolitik B 5 0003 100 BC

A 5 8505 000 BC

1) Predkeramiki neolitik B 7 2205 850 BC

A 8 3507 370 BC

Natufijensko 'svetite' 10 8008 500 BC

Na sredini je presjeknajbolje istraeni dio.

Natufijensko naselje najstarije u sredinjem dijelu, s

vrelom. Ono je tijekom neolitika dobilo monumentalne

graevine tj. objekte. Kruna ognjita, pokapanje ispod


25/173

25

poda, ukopani objekti (totemi) nisu naeni, samo rupe za koje se smatralo da su tu

stajali totemi.

U PKN A ve izgleda kao pravi grad, dobiva svoj ovalni oblik, graevine su krunog

tlocrta od kamenog

temelja a gore od

erpia (zapeena

glina).

Bedem okruuje cijeli

grad. Kula s

unutranje strane

bedema. Od amfornog

kamena, kruna form,

inicijalni obrmabeni

zid, dograeni zidovi, rov irok 8 metara poveao tako visinu kule. Ulaz sa

hodnikom i unutarnjim skalama (stepenicama) kojima

se dolazi do vrha kule, izgraena tijekom PKN.

Sluila je neko vrijeme kao spremite pa kaopokapalite.

NATUFIJENSKO SVETITE polukruna graevina

(slikaprethodna stranica) sa krunim udubljenjima,

podnica sa krunim udubljenjima za koje smatraju da

su leita stupaca za totemske ostave. Najstariji

oblik kultnih vjerovanja; postoji vie kultova, jedan je

totem vjerovanje da su potekli od biljne/ivotinjske

vrste.

-Jerihon PKN A-

22 graevinska stratuma (22 puta je obnavljano). Kue su ovalno ili kruno graene

od erpia (suena glina) na kamenim temeljima. Podovi su duboko ukopani. Sputa

se stepenicama. Zidovi (obojeni crvenom) i podovi (crvena, oker, bijela) obukani.

Nije odmah bilo utvreno, tek od 4. horizonta (stambenog). Prvi je podignut kamenizid (1,6 m), ispred zida je ukopan rov (8,5 m irok), oko 2 m dubok.


26/173

26

Kasnije uz zid diu kule koje su sauvane u visini od 8 metara. Zid diu jer i naselje

raste u visinu, sve je vie slojeva. Malo dokaza o zemljoradnji i stoarstvu. U 7.

tisuljeu razrueno.

Pokapanje sekundarno; lubanja

popunjena neim kao gips, tj. na

lubanju je dodan realan lik osobe,

odnosno portret pokojnika.

Oi umeu se kauri koljke iz

Crvenog mora da izgleda kao da ima

zatvorene oi.

Lubanja kult predaka. Ima malo i

antropomorfne plastike.

-Jerihon PKN B-

Mlae naselje, 26 stambenih horizon

ata. Objekti imaju pravokutnu formu, na

kamenim temeljima od erpia izmeu kojih je vezivno sredstvo novost u gradnji.

Pravokutno ognjite u

sredini prostorije.

Na kraju PKN B opet se

koriste pravokutni oblici

erpia.

Nastamba 1 velikaprostorija + dodatne

manje, slino megaronu

to je kasnije tipino za

grku umjetnost.

Dokumentirano stoarstvo

i zemljoradnja. Trguju koljkama, opsidijanom iz Anatolije. Imaju sol iz Mrtvog mora =

glavni resurs. Kamenjo bitan za posude, hemat (ruda za dobivanje oker boje).


27/173

27

U PKN A nema dokaza o zemljoradnji i produktivnoj privredi, ima kozjih i ovjih

kostiju ali su rijetke i ne moe se dokazatistoarstvo.

U PKN B dobro dokumentirana oba aspekta, stoarstvo i ratarstvo.

-PKN A-

Khiamian (Kimian) Sultanian kultura. Upotreba erpia (suha glina). Naselja

dobivaju obrambene dijelove, pojava bedema. Opada broj mikrolita, poveava se broj

sjeiva, glaana oruja. Javljaju se prikazi enskih

likova.

Mreybet (Mirejbet)

ima 4 faze (1, 2 i 3 PKN

A, 4 je PKN B); - Poznat

je po figuricama boica.

Pronaeni su etoni, 1

od prvih naina

komunikacije prijepronalaska pisma.

Jerf el Ahmar(Amar)u Siriji


28/173

28

2 graevine se nalaze u sredini naselja za koje

se tvrdi da seu kultnog karaktera. Prva sesastoji od 2 prostorije bez vrata, smatra se da

je rije o silosima.

Drugi dio je prazan. Ta prostorija je

oiena i na tlo je stavljeno

obezglavljeno tjelo mukarca a

glava je stavljena u niu. Graevina

je spaljena (namjerno). 6 baza za

stupove.

-PKN B- (rani, srednji, kasni)

Ope karakteristike: one pojave iz PKN A se razvijaju i nastavljaju. Tlocrt je kvadratni,

megaron kue(kue megaron tipa), koridor kue (sa elijama).

Novost domestikacija ivotinja.

Ukraavanje lubanja.

Jerihon i Nahal Hemar pronaeni su

glineni kalupi (modelirana lica -

lubanje) lica pokojnika, u one duplje

stavljaju se kauri koljke. Postoje 4

grupe tih ''maski''.


29/173

29

Abu Hureyranajvee naselje PKN i neolitika,

trajalo je preko 2000 godina i ivjelo preko

1000 ljudi. Pronaeno 160 ukopa (deformirani

zglobovi).

MugharaPKN A, B i C. Brojne male nastambe; U donjem dijelu zida nema vrstih

materijala, glineni zid, na odreenoj

visini od amfornog kamenja. Ostaci

ognjita, takoer na otvorenom

prostoru. Ognjita i pei imaju

svoju podlogu koja se premae

starijim ili debljim slojem gline, s

prvim loenjem se ta glina ispee.

Razlika izmeu ognjita i pei:

ognjite je otvreno, a pe ima svoju

kalotu. Objekti imaju djelomino

ukopana ognjita. Objekti rotiljastog

oblika, gusto postavljeni,

meuprostori ne slue za nita

praktino, preko njih rade konstrukciju

esto pod. Zid od isprepletenog

prua (u njemu uvaju namirnice).

Grobovi pojedniani i dvojni

(rijei); Poloaj spavaa na bok

savijenih nogu.

Artefakti neolitiko sjeivo dodatno retuirano u funkciju pile, strelice od

opsidijana, kotani artefakti, glaano

orue i oruje, pojasne kope od kosti.

Antropomorfne figurice s

nedefiniranom formomesto lie na

stupove na kojima su moda bili

totemi. U oblutku jednim potezom


30/173

30

saeli misao o kultu plodnosti.Na slici je najstarija freska na svijetu9000 BC.

-Beidha-

Nalazi se pokraj Petre, na obali Crvenog mora. Pripada Natufijen kulturi i PKN B, ali

je mlae od Jerihona. Brojne graevine,

ovalne forme, pravokutnePKN B.

Naselje u vrijeme razvoja krune

strukture sa stupovima nosaima. Tehnika

suhozida bez ispuna. Nosai nose konstrukciju

od trske.

Mlae strukture kamen u suhozidu, bez

stupova, krov naslanja na bone strane.

Nije iskljueno postojanje u isto vrijeme i

krunih i pravokutnih. Postoji mala

komunikacija koja vodi od naselja do vrela.

Krune nastambe imaju

samo jednu prostoriju, a

pravokutne jo jednu.

Najvaniji dio ivota se zbiva

izvan kua. Te nastambe

nemaju razloga biti velike.

Neke nastambe su bile

ograene zidom zbog

stoke da je zadre unutar

naselja te uva od

grabeljivaca. Primjeri antropomorfne plastike stilizirana i bez detalja, naznaka


31/173

31

spola nema povezanosti s kultom

plodnosti. figurine violinskog tipa.

Pokapanje izvan naselja.

-Ain Ghazal- PKN C

Podignuto na strmom prostoru. PKN B najstariji slojevi. Zatitna iskopavanja

Gary Rollefson.

Zemljani trg, ukraen stelama 2 reda po 3 stele (6 stela). Kua sa apsidom i brojne

graevine. Djelomino ukapanje u padine tella, podizanje kamene konstrukcije,stupovi i erpii terasasta koncepcija, ukopi u kuama. Vaenje dijela terase,

lomljeni kamen bez

uporabe erpia.

Kaskadni kvartovi

usjecanjem u padinu

se grade kue.


32/173

32

Svetite

pravokutna

graevina, oltar,

crveno obojano

ognjite okrueno s

nekoliko kamena,

antropomorfni

ostaci. Apsidalna

graevina.

-Postoje male i velike glave.

PERIODIZACIJA

Predkeramiki neolitik A

B 9 000.6 500. BC

C (stalna naselja, alati, privreda, figuralna plastika)

Keramiki neolitikRani A 6 500. - 5 700. upotreba posuda od gline koja

Kasni B 5 700.5 400. postaje medij umjetnikog izraavanja

PKN nema keramiku a keramiki ima peenu keramiku. PKN A nastambe krunog

ovalnog oblika. PKN B nastambe pravokutnog oblika (Jerihon, Beidha, Mureybet,

Ain Ghazal). Keramika nije peena nego je suena; ispeena posuda, postaje

nepropusna kada se u nju uvue mast.

-PKN C- (Beidha, Ain Ghazal)

Naen na par lokaliteta.

Ain Ghazal naselje slabi pa se poveava. Naglo poveanje ivotinjskih kostiju,

prelazi se na stoarstvo.Pojava kultnih graevina.


33/173

33

-Keramiki neolitik-

Yarmoukian kulturapo rijeci Yarmouk (Sha'ar ha - Golan)

nalazita: Jerihon IX, Lodian, Wadi Araba,

Ghassulian, Quatifian, Besorian.

Istraivaica Moshe Stekelis je identificirala

kulturuYarmoukian6400.6000. BC.

Boica- Sha'ar ha - Golan (lokalitet).

4.1. NEOLITIK IRAKOG I IRANSKOG PODRUJA

Kultura Zarzien (Zagrossjeveroistoni Irak)mezolitike osnove.

Pretkeramiki neolitik Zawi Chemi, Shanidar(B1); Karim Shahir, Ganj Dareh, Ali

Koshlokaliteti.

Shanidar1951; 1953. Ima paleolitik, epipaleolitik i PKN. Naeno nalazite Zawi

Chemi - naselje na otvorenome, sezonskog karaktera, lovako - sakupljaka

zajednica, naeni rvnjevi, kosti ovaca - domestikacija.

Ganj Darehnaselje sezonskog karaktera, arhitektura od erpia, na njima otisci od

koze ili ovce; erpii si se suili dok su se koze i ovce etale i nagazile na erpi

najraniji stvarni dokaz udomaenih, odnosno domesticiranih ivotinja.


34/173

34

-Jarmo-

Irak. Oko 16 graevinskih horizonata.

Iskopavao Robert Braidwood(Indiana Jones).

Tu je prvi primjetio tehniku izoliranih

kvadrata. Kultivacija i domestikacija

posvjedoena. Dugotrajno naselje, prvo

krunog tlocrta, kasnije pravokutnog od

kamena i erpia.


35/173

35

5. PRETKERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE

Hacilar JZ Anatolija

Suberde

Asikli Hyk Sredinji plato(kue zbijenog tipa)

Can Hasan Dolina Konya

Cafer Hyk

Cayn

Hallan emi Cilicija (Kilikija)

Nevali ori

Gbekli Tepe

Kruni objekti kopiraju prve nastambe horizonta PKN A, kao i tehnologije gradnje.


36/173

36

-Hacilar- (sloj 1-7 PKN)

Malo naselje tipa tell. Kue etvrtastog tlocrta, erpi, graene oko zajednikog

prostora, crvena boja

buke. Nie u zidu

zidni 'ormari'. Nasuprot

ulaza se uvijek nalazi

otvoreno ognjite. Tlocrt

podsjea na megarone.

Objekti tzv. ''rotilj'' tipa,

graeni su kao sastavni

dio stambenog objekta;

nije izoliran ve povezan. Podnice pod se pokriva gustim komadima amorfnog

kamenaploe koje su poredane i daju vrstu povrinu.

-Hallan emi-

Najstarije trajno naselje napodruju Turske (Istona Anatolija). Poznata su najmanje

4 pretkeramika sloja graevina. Bio je naseljenpred kraj 11. tisuljea. Graevine

okruglog tlocrta od kamena. Javljase opsidijan koji se donosi,

grumenja bakra su naena u toj

graevini. Nalaz glave buzdovana

to upuuje da je bilo sukoba.

Veina materijala je od opsidijana,

ruke od tuaka kamena su

stilizirane

(ivotinjski

motivi), kamene posude za mlijevenje biljaka. Naene kosti

svinje, lovako sakupljaka komponenta.

-Krtik Teppe naselje zbijenog tipa s kuama krunog

tlocrta, pokopi ispod kua, zgrenac.


37/173

37

-Asikli Hyk- PKN A, B

Najstariji otkriveni lokalitet sredinje Anatolije. Istraivao Ian A. Todd.

Nalazi se na podruju

bogatim opsidijanom.

Nastambe su etvrtastog

tlocrta, graene od erpia.

Planirano naselje. Artefakti:

crni opsidijan, kotani

artefakti, prilagoeni novoj

produktivnoj privredi, imaju

oblik mezolitskog orua

(okrugli, polumjeseasti).

Nova oruatehnika glaanja.

Dva osnovna tipa sjekira: JEZIASTE i KALUPASTE.

Probojcizbog uporabe koe za izradu

obue i odjee. Alatke za tkanje. Nakit

od kristala i minerala, opsidijan, koljke, rogovlje, kauri koljke s Crvenog mora.

Bakar za izradu perlica.

Pokop: mukarac i ena s djetetom, na eni je izvedena trepanacija (buenje

lubanje).

-Nevali ori-

Potopljen je zbogizgradnje brane.


38/173

38

Istraeno je 29 kua, PKN B.

Osnovni plan kua samostojei pravokutni objekt s unutarnjom podjelom prostora.

Zidovi od vapnenca s premazom od blata. Rupe okolo zgrada (nadstrenice,

trijemovi), ima kultne graevine. Male figurine vjerojatno kao zavjetni darovi. Totem

2 ene simboliziraju plodnost i leinar kao njihov uvar.

-Cayn-

Ima slojeve od PKN A do srednjeg vjeka. 3 glavne faze

okupacije naselja: 1) PKN A, B, C; 2) keramiki period do

bronanog doba; 3) srednji vjek.

PKN djelimo po tipu naina gradnje na:(ovo za ispit!!)

- PKN Aovalne graevine

- PKN ABrotiljasti tlocrt

- rani PKN Bgraevine s kanalima- srednji PKN Bgraevine oploene s oblutcima

- kasni PKN Bgraevine s elijama

- finalni PKN B (C)sa velikom sobom


39/173

39

-Kultne graevine-

Kua lubanja tzv. svette; pronaeno je preko 70 komada lubanja, rogovi

izumrlih vrsta goveda; veliki kremeni no u

kojemu su

bili ostaci

ljudske i

ivotinjske krvi. Komad tkanine od lana (9000 BC). U njenim prostorijama su

pronaene hrpe kostiju sa posebno odjeljenim kostima sekundarni ukop.

Lubanje, oltar, glinena klupa.

-Gbekli Tepe-

Trbuasto brdo; hramski

kompleks, nema naselja, na

podruju turske URFA regije.

Istraivao: Klaus Schmidt.

Datacija: 9600. 8200. BC

(po novom C1411000 BC

mezolitik).


40/173

40

Lokalitet se sastoji od niza kompleksa/objekata s

velikim reljefno ukraenim ''T'' monolitnim stupovima

(ljudsko oblije); Najstariji poznatiji kompleks svetita

na svijetu monumentalno religijske arhitekture.

Za tovanje kultamrtvih, reljefi

ivotinja na stupovima su

sluili za zatitu mrtvih.Nije pronaen ni jedan grob

niti grobnica (slino na Malti). Nema dokaza o

stanovanju, pa su strukture interpretirane kao

hramovi.

-Cafer Hyk-

Stratigrafija naselja istie 13 slojeva, a istiu

se 3 glavne faze:

1) graevine su kvadratnog tlocrta s

temeljima od kamena


41/173

41

2) graevine su podjeljene na vie soba

postavljenih u 2 reda, ispred kue je

dvorite

3) poveanje kua

-Kk Hyk-

Odvojene glave s modeliranim licem.

Posuda od

vapnenca


42/173

42

6. KERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE

RANIMersin(3225) XXXIIXXV 65005700 BC

atal Hyk(142) XIVII

KASNIMersin(2725)

atal Hyk(10) 57005400 BC

Can Hassan(74)

Hacilar(96)

Neolitik sredinjeg platoa (ravnica Konya)

atal Hyk 10 kasni neolitik 5 7005 400

142 rani neolitik 6 5005 700

Can Hassan 2a1 kasni halkolitik 5 0004 200

32b rani halkolitik 5 4005 000

74 kasni neolitik 5 7005 400

Neolitik JZ Anatolije

Hacilar 51 rani halkolitik 5 4004 700


rani neolitik 6 5005 700 hijatus

17 PKN 7 000

Beycesultan 4020 kasni halkolitik


43/173

43

Neolitik Cilicije

Mersin 1916 kasni halkolitik 4 8004 000

2420 rani halkolitik 5 4004 800


3228 rani neolitik 6 5005 700

U Europi neolitik poinje oko 500 godina kasnije.

-ATAL HYK-

C.H. West: rani halkolitik 5 4004 700

C.H. East: kasni neolitik(10) 5 7005 400

rani neolitik(122) 6 5005 700

Postoje 2 brijega, istoni (neolitik) i

zapadni (eneolitik).

James Mellart prvi istraivao 1961. -

1965. na periferiji lokaliteta. 13 hektara, 8

10 000 ljudi stane u naselje.

Kue su graene jedna iznad druge,

naselje zbijenog tipa, etvrtastog tlocrta,

od erpia. Objekti su imali ravne krovove, nema vrata, ulazi se kroz krov ljestvama.

Veina kua su prizemnice podjeljene u 2 glavna dijela ognjite i pe (zakuhanje). Nia slui kao svetite, imaju polukat. Temelji od kamena, zidovi od

erpia. Na junom dijelu kue nalaze se

ognjita (neka su bilaukraena), iza skala

(stepenica) je krov koji je sluio i za

ventilaciju. Kue su podjeljene na

spremita, radionice. Sjeverni dio nia

za kultne svrhe. Sve kue su bojane


44/173

44

zidovi uz sjeverni dio ukraeni crteima, pejzaima, procesije, lov, svakodnevni ivot,

apstraktni motivi, otisci dlanova.

Karta grada

naslikana na zidujedne kue. U

pozadini je vulkan

to nam govori da

je bilo potresa.

U nie su se stavljali

predmeti za tovanjekune kapelice s

antropomorfnim

figurama, bukranije.

Leopardi su simbol

enskog a bik

mukog boanstva.

Rupe u podnici za

pokapanje mrtvih, ispod

klupa na kojima ivi sjede ili spavaju, lice pokojnika

gleda prema unutra jer je pokojnik i dalje lan obitelji.

POKOP zgreni, licem prema unutranjosti

prostorije. ene su bojane crvenom, plavom ili

zelenom bojom, a muke nisu bojali.

Prilozi su brojni: nakit, perlice, koljke, ogledalo od

opsidijana a mukima lovno orue, udice, oruje od


45/173

45

opsidijana.

Drka u obliku zmije,

opsidijan.

Bikmuko boanstvo

Leopardiensko boanstvo

Ukraavanje lubanje (kult predaka) u

atal Hyku najmlai primjerak

lubanja mukarca obojana u crveno i

poloena u grob neke ene, preuzeto od

natufijenske kulture.

Nekada ne postoje nie ve su samo

izvedene bukranije aplicirane

volovske glave pokrivene masom ili

modelima od gline.


46/173

46

PLASTIKA gotovo uvijek vezana uz plodnost; Magna Mater. Mukih figura ima

malo kult bika. Djeli se na: grube figurine i statue

instrumenti kulta, zavjetni darovi; statue neto vee,

vezane uz kuu, najee u niama ili spremitima da

uvaju hranu.

Boica, Boginja iz atal HykaMagna Mater.

Prikazuje Veliku

Majku koja sjedi na

fotelji a ruke su u

obliku leoparda

(pantea). Naena uspremitu. 7 enskih statua, 6 u sjedeem ili

kleeem poloaju (naglaene obline, gole), a 7. u

centru, svima otkinute glave.

PINTADERA peat, ne

postoje 2 ista, kao potpis.

Priikaz ivotinje, gotovo uvijek se nalazi u mukimgrobovima. Peat u obliku

medvjeda u gradu su

esti takvi prikazi ali bez

glave i apa, zato se

smatralo da je to Magna

Mater, ovaj peat je dokazao

suprotno.

KERAMIKA monokromne posude, jednostavne, bez puno ukrasa, gruba izrada

ee koritene kamene i drvene posude.

Medo

Presjek cigle

(opeke) s

tragovima

pljevice


47/173

47

-Hacilar VI- (kasni neolitik)

JZ Anatolija, neolitiki slojevi 9 6. Ima slojeve u PKN (1 5). Postoji

hijatus! Pronaeno je 10-ak kua, kue su sa nizom pregrada, od

erpia. Keramika je ukraena, tamno na svijetloj pozadini, uzkuu mala vanjska kuhinja; figure sa naglaenom

steatopigijom.

-Can Hasan- (kasni neolitik), sloj IIIPKN.

Tell naselje, 3 breuljka, istraeno 10 15 objekata,

kvadratne nastambe od kamena i erpia, zbijeni tip naselja, svaka kua ima

ognjite.Datacija 57005400 BC.

Keramika: - najlijepe

oblikovana i ukraena,

linearni motivi koji

obuhvaaju cijelu

posudu, tamno na

svijetloj podlozi, loptaste

forme. Figurine u stavu

mislioca.


48/173

48

7. NEOLITIK CIPRA

Glavni istraivaPorphyrios Dikaios

- Pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka

Stara periodizacija:

Neolitik I - pretkeramiki neolitik = kultura Khirokitia (7 000 5 000)

Neolitik Ib - prijelazna faza od 1000 godina

Neolitik II - keramiki neolitik = kultura Sotira; Ima i Neolitik III(eneolitik/halkolitik)

Nova periodizacija:

Akrotiri (Aetokremnos) - epipaleolitik *smatra se da je neolitik na Cipar doao

PKN A prije 6000 godina ve u razvijenoj formi.

Rani PKN B *Bvrijeme kada to nastaje na Cipru

Srednji PKN B Neolitik I odgovara okolnim podrujima Anatolije

Kasni PKN B (Mylouthkia, Shillourokambos, Kal. Tenta...)

Khirokitia

Neolitik Ib prijelazna faza od 500-tinjak god. (Troulli)

Neolitik II Sotira kulturakeramiki neolitik

-Aetokremnospeina, mjesto Akrotiri

Naeno 95% kostiju patuljastih vodenkonja

(hipopotamusa) i malih slonova koje su bile


49/173

49

spaljene (ne zna se toan razlog). Postoje 4 stratuma u peini, jako dobro sauvani

jer je peina bila zatrpana. Epipaleolitiki lovci su istrjebili te ivotinje. Prvi ljudi su

doli prije oko 10 000 godina.

-Ayia VarvaraAsprokremnos-

8800 8600 BC. Krune poluukopane

nastambe, pronaene jame obloene glinom

koje su sluile za uvanje vode. Ovaj lokalitet je

vaan zbog toga to je na njemu naena

najstarija figurica na Cipru (vide se tragovi

okera).

-Agios TychonasKlimonas-

PKN A 9155 8615 BC. Naene kosti psa kao dokaz najstarijeg pripitomljenog

psa.

-Mylouthkia-

Nalazi iz eneolitika, ljudske lubanje (sekundarni ukopi).

8500 BCpoinje neolitik, prije Khirokitia kulture.

Plastika: shematizirana, bista ene, obluci s urezima,

prsteni sa iljkom od

opsidijana.

Bitni su nam ovi zdenci

(bunari) koji su se kasnije

koristili kao grobovi jer su bili

zatrpani i naeni su u njima

lubanje to se tumai kao sekundarni ukop.

Prije se mislilo da su kolibe kupolaste (kao konice),

danas se zna da su valjkaste sa ravnim krovom glina

+ lie od palme + pijesak sa glinom.


50/173

50

-Shillourokambos-

8 4007 000/6900 BC.

Najstarije istraeno naselje

u neolitiku. Ima 4 faze:

zidovi postaju sve masivniji

prema kraju ivota naselja,

slini onima u Khirokitiji.

Drvene kue na krunim

tlocrtima od kamena, na

otvorenom poloaju.

Naene kosti jelena

lopatara. Naeni dokazi stoarske privrede(prije toga nije bilo na Cipru, doveli su sa

sobom ivotinje, ovce, koze, jelen lopatar..). Pokopi unutar naselja u kuama. Pokop

ovjeka i makedokaz pripitomljavanja. Mali obluci s urezima, ne zna se emu su

sluili. Naene su vee koliine opsidijana (opsidijana nema na Cipru

naseljavanje iz Anatolijekolonizacija).

-Kalavasos Tenta-

Naselje se nalazi na stratekom poloaju uz

rijeku, ima zid i jarak.


51/173

51

-Ais Giorkis- 77006850 BCenska figura naena.

-Khirokitia-

1956. iskopavao P. Dikaios. Nalazi se uz rijeku Maroni (danas ne postoji), pod

zatitom UNESCO-a. Od 6. tis.

BC. Ravni krovovi graeni od

prua, lia, gline. Pojedine kueimaju stupove. Kroz cijelo naselje

ide komunikacija na povienom

dijelu prvobitno bedem koji se

nakon proirenja pretvorio u cestu.

Nema keramike. Datira se

pomou materijala, ostaci tkanja,

pletenja u glinu.


52/173

52

Kue okrugle na kamenoj platformi,

temelji nisu ukopani, gornji dio od erpia,

blata, podnica od gline, ognjite, klupice.

Ravan krov po novim istraivanjima, ne vie

kupolast kao to se prije mislilo. Imale su

polukat na kojem se spava. Kue su

grupirane oko dvorita. Tolos I najvea

graevina u naselju, 2 monumentalna

stupa; centar je naselja.

Na Cipru nema mezolitika. Inhumacija u kui,

deformirane lubanje, ovalne jame. Na

pokojnika se stavlja kamen da se

ne digne iz groba. Nema puno

priloga. Plastika: 5 6 figurina,

neodreen spol, vie apstraktni.

Urezane ploice od kamena i gline.

Khirokitia kultura prestaje 5 500/5 000 BC. Uzgajali su

stoku i ito. Naeni su kameni rezai, otrice sikl.

Stilizirane ljudske figurine su raene od kamena, bez naznaka spola.

Kamene posude ova je naena

u Siriji.


53/173

53

-Troulli-

Jedino mjesto na kojemu se ivot nastavlja oko 500 godina (Neolitik Ib). Nalazi se uz

obalu mora.

Pretkeramiki i keramiki neolitik.

2 faze: 1. PKNkultura Khirokitia (Ibbez keramike)

2. KNSotira kultura (monokromna crvena keramika)

Krune kue na zatienom. Naena je keramika koja ne odgovara Sotira kulturi, pa

je Dikaios napravio poseban stupanj koji odgovara tom nalazitu (Neolitik Ib).

-Vrysy-

Poluukopane kue od kamena, izmeu tuneli,

ukopani prolazi. Keramika je crvenoslikana

kvadratnih motiva, eljana keramika.

-Sotira-

Javlja se prava kultura nakon 1000 godina. Drugi

val kolonizatora (Anatolija) trgovina (opsidijan).

47 nastambi u naselju. Krune kue naetvrtastom

tlocrtu ali nisu grupirane kao u Khirokitiji, nema

dvorita.

Keramika sa

eljastim

ukrasom,

slikana

crvenom bojom na bijeloj pozadini, loptaste forme.

Pokopi u nekropoli izvan naselja (inhumacija,


54/173

54

zgreni poloaj bez priloga, kamenje na pokojniku). Pokojnici nisu kao u Khirokitiji

(moda su doseljenici, fiziki se razlikujupo DNK strukturi).

Razlika izmeu Sotire i Khirokitije je pokapanje

pokapanje se iz mjesta prebacuje u nekropole.

Slino stavljanje kamena na pokojnika. Ni fiziki

nisu bili slini, keramika slina Hacilaru.

-Paralimni Nissia-

Sotira kultura, kvadratni tlocrt sa zaobljenim rubovima nastambe (kao u Sotiri).

Obrambeni zid (ide spirano kroz cijelo naselje).

-Kalavasos Kokkinoyia-

Sotira kultura, grobovi u jamama, naena crvena keramika.


55/173

55

8. NEOLITIK EGEJE

Teritorijalna podjela: - Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija, Sporadi

- Peloponez

- Istona i sredinja Makedonija, Trakija

- Kreta

- Egejski otoci

PKN Europe: Argissa Magula, Souphli Magula, Otzaki, (Sesklo?), Knossos, Franchti,

Dendra, Khirokitia, Troulli.


56/173

56

PERIODIZACIJA CIJELE EGEJE:

Pretkeramiki neolitik 68006500

Rani neolitik (1-3) 65005500

Srednji neolitik 55005300

Kasni neolitik (1-2) 53004500

Finalni neolitik 45003200

-Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija, Sporadi-

Christos Tsountas je podjelio neolitik u Tesaliji u 2 faze rani i kasni ili A i B, podjela

je trajala 30ak godina.

PERIODIZACIJA: (Vladimir Miloji istraivao Argissa Magulu)

Hipotetini PKN1(6700/6500)

Rani neolitik (6700/65005800/5600)

- rani neolitik - frhkeramikum

- protosesklo

- predsesklo

Srednji neolitik (5800/56005400/5300)

- Sesklo

Kasni neolitik (5400/53004700/4500)

- Dimini

Finalni neolitik = eneolitik (4700/45003300/3100)

-Rachmani kultura

1

Postoji i PKN Tesalije ali se naziva hipotetini PKN jer se vode razne znanstvene diskusije o tome dali ga uopeima i u kojoj mjeri.2Pseudoimpressoukraavanje keramike noktom, prstom i tipanjem. (Starevo Krs ris)Impressoukraavenje keramike iskljuivo Cardium koljkom! (Kulture sredozemnih zemalja)


57/173

57

-PKN-

Argissa MagulaVladimir Miloji istraivaolokalitet, do tada se neolitik promatra

u okviru Tsountasove periodizacije. Lokaliteti s prvim tragovima koritenja gline,

upotreba opsidijiana nam ukazuje na prisutnost trgovine i komunikacije.

Demetrios Theocharis i Vladimir Miloji su dali osnovu za novu periodizaciju . Nema

debeli sloj ali je potvrdio razvojni stupanj. Nisu otkrivene fine nastambe, ve

jednostavne poluukopane zemunice s primitivnim plitkim jamama sa atorastom

konstrukcijom.

Sesklodio nekropole se uruio u potresu, naen je PKN, istraivao D. Theocharis.

Dendra ukopane jame s hodnicima, ognjita i vatrita, tragovi flore i faune

neolitika privreda.

U pretkeramikom neolitiku dolazi novo stanovnitvo s novim ne autohtonim

kultiviranim biljkama/itaricama.

Argissa Magula, Sesklo koriste se nastambe ovalnog i krunog tlocrta,

poluukopane sa stupovima koji nose gornju konstrukciju, ognjita, kamena industrija,

predmeti izraeni odopsidijana imoprt. Naeni se prvi tragovi eksperimentiranja s

glinom.

Nea Nikomedeiapokop s vie pokojnika, jame s vie pokopa.

Souphli Magula14 kremacijskih pokopa ''krematorij''. Zagoreni stupovi, pokojnici

u posudamauz te posude naene ritualno (namjerno) razbijene posude.

Protoseskloposude fino obraenih stijenki, oker, premazane ''lakom'' da se istie

sjaj, ukrasi, vrevi, karakteristini motivi. Antropomorfna plastika enski oblici s

naglaenim bokovima, oi oblikovane kao zrna kave (imitiranje kauri koljke iz

Jerihona). Zoomorfna plastika + zoomorfna posudakultni rtvenici na 3 noge.

Predseskloprethodi Sesklu ali nije kulturoloki povezan, kratkotrajna faza. Oituje

se u sputanju zajednica iz centralnog dijela Balkana do Tesalije gdje su se kratko


58/173

58

nastanili, donijeli barbotin i pseudoimpresso2 i na kraju napustili to podruje.

Predsesklo je nepovezan s protosesklo fazom.

-Rani neolitik-

Pojava keramike. Zatvorene loptaste forme, primjeren je potrebama lokalnih

zajednica. Idui prema kraju razvijaju se u posude na postoljima, izdvaja im se vrat te

nastaju plitke posude. Monokromna keramika fine ojaane povrine, tamni tonovi, od

tamnosmee crne boje. Nema ukrasa; tek pred kraj u protosesklo stupnju razvija

se tamnom bojom na svijetloj pozadini. Geometrijski motivi, linearni motivi.

Postoji i kuna keramika grublja, jednostavnija, bez ukrasa.

Protosesklo dovesti e do kulture srednjeg neolitika ali

e biti prekinut, dovesti e do keramike koja se ukraava.

Do barbotinskog ukraavanja i pseudo-

impresso (keramiko ukraavanje

utiskivanjem i urezivanjem), cardium

koljkom.

Povrina keramike je fina pa se vidi

kontrast. Rani neolitik nosi antropomorfnu

2Pseudoimpressoukraavanje keramike noktom, prstom i tipanjem. (Starevo Krs ris)Impressoukraavenje keramike iskljuivo Cardium koljkom! (Kulture sredozemnih zemalja)


59/173

59

pastiku, svjedoi o svjesti Magne Mater.

Naturalistiko, bez realizma, istaknuta

stranjica. Impresionizam bez crta lica, lice

je shematizirano, bez usta, samo oi i nos.

Stav poloaj ruku, naznake frizure.

Naturalizam, slabo oslikavanje crvenom

bojom.Ruke sputene na trbuh.

Pokapanje - poloaj fetusa, spavaa, bez

darova, bez stroge orijentacije, nema jasnog

odnosa o pokapanju tijela. Ima i skupnih

grobovaodraslih i djece.

Nea Nikomedeia najbogatije nalazite protoseskla, SZ Makedonija. Tlocrt je

pravokutan.

Nea Makri

Objekti nisu pravilnog etvrtastog oblika ve su blagozaokrenuti. Osim dvoslivnih ima i etveroslivnih. Velika

nastamba s vie prostorija od erpia koji je grublji od

bliskoistonog. Temelji od lomljenog kamena. Krov

jednostavan, snopovi trske ili slame povezani u krugove,

oni se slau i povezuju te uvruju s kamenim utezima.

-Srednji neolitik-

Sesklo eponimni lokalitet, tipa tell velika

stratigrafija. Organizacija prostora:

Akropola okruena je donjim gradom, unutar

zida 1 metar debelog od lomljenog kamena.Funkcija je zagonetna jer je to vrijeme stabilnog

Lokaliteti Sesklo kulture: Agia Anaa, Gediki, Otzaki,

Argissa, Achilleon, Orchomenos, Nea Makri, Sesklo i dr.


60/173

60

ivota koji je sjedilaki, bez sukoba i kretanja. Nema nalaza koji bi govorili o potrebi

fortifikacije. Prekrivena je kvadratnim i pravokutnim kuama, nadzemne, krov na 2

vode na kamenim temeljima, od erpia, drveni stupovi (u Srevii, Nea Makri od

slame).

Megaronblizu sredita (iz Dimni faze). Pravokutna graevina sa trijemomi vratima

na drugoj kraoj strani. Elitni dio naselja iako nema socijalne diferencijacije, postoji

samo 1 sloj. Graevina u kojoj se obavljaju religiozne potrebe.

Iskopavanja: Christos Tsountas, A. Wace, M. Thompson, D. Theocharis.

Nea Nikomedeia

Tipino srednjeneolitsko naselje (bez

zidova, akropola). O kuama svjedoe

modeli koji govore o obliku i tehnici. Mali

modeli kua s dimnjacima.Graenje

otvor za dimnjak s modeliranim

likom, obino enski lik koji imazatitnu funkciju. Naselja uz more i

vodu. Obiluje opsidijanom (Melos,

Antiparos). Lady of Nea

Nikomedeia.

Pokop ovjeka s oblutkom u

ustima.

Tsangli

Model neolitikog plovila iako ne postoje pravi

nalazi. Kotana industrija jednostavni i potrebni

alati, igle, probojci i ice, koriste se pri obradi

povrina.


61/173

61

Keramika raznovrsnija i bogatija, posude koninog oblika, okomite jednostavne

stijenke, loptasta posuda s cilindrinim vratom. Crvena boja na svjetloj pozadini s

geometrijskim oblicima, trokuti, cikcak, skupine linija, rombovi. Stepenasti motiv

SOLID STIL. Ukraava se i vanjski i unutarnji dio posude. Trokuti ili zrakasti motiv

tzv. plamenasti motiv.

rtvenici sastavni dio inventara koji ilustrira vjeru, na 4 noge, nekada i odstupanja.

Razvijenija plastika, nema realizma ve naturalizma. Oi u obliku zrna kave. Frizura

jedino zapravo plastino i stvarno, nos kljunast, ptije glave.

-Kasni neolitik-

Dimini (kultura) lokaliteti se nalaze na priblino istim mjestima kao i oni Sesklo

kulture.

Sinonim za kasni neolitik Tesalije. 4500 BC.

Stanovnici Diminija i Seskla bili su 2 entiteta; Dimini je naglo prekinuo Sesklo.

Egzistirali su zajedno u 4. st. 4800 BCnaena jekeramika iz Diminija to dokazuje

da su Sesklo i Dimini skupa ivjeli bez nasilja.

Nalazita: Tesalija Agia Sophia, Arapi, Argissa, Dimini, Sesklo, Otzaki, Pefkakia,

Zarkai, Rachman, Souphli, Tsangli. Srednja Grka Cheranea, Elatea, Orchomenos,

Varka. Zapadna MakedonijaNea Nikomedeia, Servia.

PERIODIZACIJA: (K. Gallis)

Stara: 1. klsini Dimini Nova: 1. Otzaki C (klasini Dimini)

2. Otzaki 2. Otzaki B (Otzaki)

3. Arapi 3. Otzaki A (Agia Sophia)

4. Tsangli (model broda) 4. Tsangli

Zarkou (prijelazna faza)


62/173

62

-Dimini-

Prvi istraiva: Valerios Stais (1901.), George

Chourmoulidais (1977.) 2 faze: neolitsko i

mikensko doba. U vrijeme kada je nastao more

je bilo samo 1 km od njega, na breuljku oko

kojega su plodne ravnice. Bedemi kao labirinti,

moda zato da dre zemlju unutar naselja, za

obranu. 6 bedema (3 unutar, 2 u sredini, 1 vani)

dijele grad na 4 dijela. Na platou megaron

(sredite) najvea graevina u

naselju, imala je trijem (ostali su

stupovi), ognjite moda za glavne

ljude u naselju. U sredite se

ulazilo kroz 3 ulaza na

glavni ulaz. Vanjska

arhitektura:

kvadratne

graevine, viedjelne. Suhozid + erpi. Kua prostorija s 5

ognjita i klupom s ostacima karboniziranog ita i smokvi.

Seskloakropola iz kasnog neolitika. Bedem iz Dimini faze. Kue

i megaron2 prostorije, ante koje tvore trijem.

Visviki megaron Dimini faze s vie prostorija i ognjitem te

stupovima od trijema.

Serviadrukija arhitektura: kue od prua i kunog lijepa (gline), rupe za stupove

koji su drali krov.

2 nekropole: 1) Souphli Magoula incineracija u keramikoj posudi u nekropoli van

naselja.

Larissa

Diminikultura


63/173

63

2) Platia Magoula Zarkou rodovsko grupiranje uglavnom, ima neto

grobova unutar naselja uz ognjite rijetko.

Keramika

Novostspirale i meandri. Slikanje matbojom.

1. fazajednobojne posude, crna pozadina

2. fazaslikanje svijetlom bojom na tamnijoj posudi

3. faza promjena slikanje tamnom bojom nasvijetloj pozadini sa spiralama, meandrima i ahovskimpoljem.

Ukraava se i

urezivanjem. Oblici posude na visokoj nozi, tipa koarice, rogolika izboenja

(klasina faza). Posude ivotinjskih oblika askosi. Gudnjautjecaj Tsangli kulture.

Markova spiljautjecaj Dimini kulture.

PLASTIKA shematiziranje, kult plodnosti, dvojne

figure enskih likova (sijamke sline vinanskoj).

Figura iz Larissemajka koja dri dijete, oslikano.

Platia Magoula Zarkou

prikaz kue s interijerom, 8

figurina obitelj, model se

stavlja u zemlju prije gradnje

kue, ovaj model je bio kraj

ognjita zbog napretka kue.

Zoomorfna vaza


64/173

64

-Finalni neolitik-

Rachmani kultura

Hagi Sophia, Pan. Dijelom neolitska kultura. Sve vie slikanja

nakon peenja keramike (crusted slikanje), ali se boja lako skida.

Bijela boja na tamnijoj pozadini ili crvena na crnoj + urezivanje.

Figurine shematizirane, uto. Gornji dio drvo + slikanje. donji

dioglina.


65/173

65

8.1. KRETA

Nalazita: Knossos, Phaistos,

Kamares, Malia, Palaikastro, Vasiliki.

svi kriju neolitike ostatke ispod

egejskih, kontinuiran ivot.

U prvom dijelu otoka povoljniji uvijeti,

taj dio upuuje na egejske otoke

preko kojih se kretalo i irilo prema

zapadu i istoku. Trgovina Bliski Istok

Sredozemlje.

-Knossos-

Naselje s jezgrom iz pretkeramikog neolitika i 2 naselja iz ranog neolitikaI i II.

Stratigrafija (10 slojeva): 2.1. kasni neolitik 35002800

3. srednji neolitik 37003500

4. rani neolitik II 40003700

9.5. rani neolitik I 57004000

10. PKN 65005700 (ak do 8000 BC)

Naseobinski ostaci iz srednjeg i kasnog neolitika su sloene strukture, sloena

aglomeracija. Novo: objekti s veim brojem prostorija u jednoj graevini.

Keramika

Poetni neolitik (rani) nema razlike s ostalim dijelovima.

Poluloptaste, monokromne, uglaane,, tamne osnove.

Srednji neolitik diferencijacija u oblicima i

ukrasima. Tehnika urezivanja, geometrijski

motivi skladni, motiv trokuta ispunjen


66/173

66

tokastim ubodima, bijela inkrustacija, slikanje u crusted tehnici (slikanje nakon

peenja).

Piksida krunice koje su pravilno ucrtane, poput

estara. Uske i visoke posude s trokutastomdrkom, bez posebnog oblika poput pehara.

Ogrlica od kotanih perlica spondylus; crne

perleopsidijan Melosbogat opsidijanom

dolazi na Kretu.

Kasni neollitik antropomorfne figurine

izraene od alabastera ili mramora. Idoli

kikladskog tipapoloaj prekrienih ruku.

8.2. EGEJSKI OTOCI KIKLADI

Nalazita: Keafala (Kea), Saliagos, Naksos,

Emporio (Chios), Tigani (Samos).

Dijele se na 2 kulture nazvane prema

lokalitetima: kultura Saliagos i kultura

Kefala.

Saliagos rani neolitik, naselje na obali,

sloene nastambe koje su inile vei broj

prostorija na temeljima od lomljenog kamena zidovi neto vri. U unutranjosti

kua ognjita i pei vijenac krune forme. Unutranjost od

manjih komada kamenja preko kojih je premaz gline.

Keramika tehnika urezivanja, etvrtasti likovi s okomitim,


67/173

67

vodoravnim linijamamotiv ahovskog polja.

Kefala kasni neolitik, malo naselje u blizini obale. 2 nekropole na rubovima

naselja, jedna iz ranog a druga iz kasnog neolitika. Grobovi tipa ciste od lomljenog

kamena. Djeji pokopi u posudama. Inhumacijazgreni poloaj.

Keramikapoluloptaste i loptaste forme, askosi.

Od ranog neolitika slikanje crvenom bojom na

bijeloj pozadini. Figure shematizirane, samo

naglaen nos, ptije lice.

Emporio naseobinske strukture od lomljenog kamena, malo nepravilnog oblika,

nisu ba pravokutne.

Keramika jednostavne poluloptaste forme,

karakteristine drke rogolike drke, nizronatih

ukrasa na drkama.

Klasian stav

ruku kod figurina,

naglaen spol kult plodnosti. (Kikladski idoli

nemaju naglaenu steatopigiju dok ovi imaju).


68/173

68

8.3. PELOPONEZ

Nalazita: Franchti, Korint, Sparta, Lerna, Asea, Gonia, Nemee, Hagiogritika, Malthi,Phlionte, Nea Makri, Chaeronea, Alepotrypa.

-Franchti-

Slijed u prijelazu iz mezolitika u neolitik.

STRATIGRAFIJA: paleolitik 200008300

mezolitik 83006000

rani neolitik 60005000srednji neolitik 50004500

kasni neolitik 45004000

finalni neolitik 40003000

Peina uz more, nema slojeva samo

unutar peine ve i izvan, ak i ispred

mora. U smislu srednjoeuropske

periodizacije ivi do eneolitika. Ispred

peine kue s kamenim temeljima, s

laganijim konstrukcijama. Kombinacija

peinskog zdanja i predpeinskog dijela

u kojem ivi drugi dio populacije.

Mezolitik pokapanje unutar peine; standardni poloaj na bok u zgren poloaj;

drugi poloaj na leima s prekrienim rukama na prsima; noge na bok u zgreni


69/173

69

poloaj to nije tipian mezolitski poloaj na bok sa zgrenim nogama. Postoje i

viestruki ukopi.

Rani neolitik ne postoji nikakva promjena iz mezolitika, dolazi jedino keramika.

Koristi se isti pokop kao u mezolitiku. Posuda od alabastera to je karakteristino zaPKN. Jednostavna gruba keramika loptastih oblika bez ukrasa, monokromna. Nema

kolonizacijarazvoj neolitika se odvija autohtono.

Srednji neolitikiako je uestala monokromnost nastaju razvijeniji oblici s ukrasima.

Slikanje motiva tamnom bojom na svijetloj pozadini. Crvenkasta keramika s

perforacijama i crtama koje se kombiniraju te nastaju apstraktni motivi. URFIRNIS

FIRNISrijetka smea boja poput bakra na svijetloj pozadini. Omiljeni motiv romb,

pokriva gornji dio posude te se esto kombinira. Shematizirani prikazi figura, ene

ukraene.

Kasni neolitik plastika jasna

ljudska tjela; enski likovi, prikaz

odjee, redovito ukraavanje

figurina, slikanje se teko tumai.

Keramika mat slikana, neurednekompozicije s nedefiniranim

motivima.

Lerna

Srednji neolitik (4 sloja 1-2 neolitik, 3-4 bronano doba)

Osnova od krupnog lomljenog kamena.

Inhumacija s posudama ili incineracija u

arama.


70/173

70

Keramikamotiv romba. Urfirnis

premazuje se itava povrina.

Realistina antropomorfna plastika

koja prikazuje ensko tjelo (nema

uveavanja).

Alepotrypa

Finalni neolitik. Poetak

upotrebe metala

narukvice, privjesci. Drugaiji

ukrasi na keramici.

Sparta, Korint

Antropomorfna plastika; prvi puta muke figurice. Promjena socijalne organizacije

patrijarhalnost.

Sparta


71/173

71

8.4. SREDINJA TRAKIJA I EGEJSKAMAKEDONIJA

Nalazita: Dikili Tash, Paradimi, Sitagroi, Olynthos, Nea Nikomedeia, Servia,

Kritsana, Poliohni.

Uglavnom srednji i kasni neolitik, rani neolitik je veoma rijedak.

Servia

Rani neolitik plastika slian stav ruku,glava stupaste forme, karakteristina za

balkanske kultove, totemistika vjerovanja.

Srednji neolitiktehnika graenja kua niz poredanih, gustih stupova, mali prostor

meu njima. Dugi kontinuitet ivota obnavljaju se kue, ujednaene su tehnike;

interijer gotovo jednak.

Kasni neolitikpodnica od nabijene zemlje + stupovi nosai.

Keramikavrevi s bogatim crvenim ukrasima na svijetloj pozadini kri.

Sitagroi- naselje tipa tell, zoomorfne figure, kue s apsidalnim zavretkom.

Paradimisrednji neolitikbikonini vrevi.

Dikli Tashsrednji neolitik vrevi trbuasti, svijetle pozadine, tamni motivi. Kasni

neolitikukrasi bijele boje, inkrustacija. Plastikadominiraju muki prikazi.

Promahonakasni neolitik.

Pelauporaba metala, zlata.


72/173

72

Kultura (u arheolokom smislu) nain ivota koji je izgradila jedna skupina ili

zajednica ljudi, a kojeg prenose s generacije na generaciju. Ta zajednica ivi na

odreenom podruju ije je granice mogue vie ili manje pouzdano odrediti.

Kultura, dakle, moe ukljuivati ponaanje, materijalne stvari, ideje, obiaje,

institucije, vjerovanja. Ime dobiva po znaajnom nalazitu (eponim), a rjee prema

nekim bitnim obiljejima (npr. kultura linearnotrakaste keramike).

Kulturni tip je varijanta ili inaica, tj. lokalna podgrupa s nekim specifinim

obiljejima ili otklonom od ope slike (npr. brezovljanski tip sopotske kulture).

Kulturni kompleks skupina kultura s djelomino zajednikim elementima (npr.

starevaki kulturni kompleks).


73/173

73

9. NEOLITIK MAKEDONIJE

PERIODIZACIJA:

Rani neolitik: skupina Vrnik Anzabegovo 1ac

skupina Veluina Porodin 12

Srednji neolitik: skupina Vrnik Anzabegovo 2 - 4

skupina Veluina Porodin 34

Kasni neolitik: skupina Zelenikovo II

Kasni s obzirom na egejski prostor. Razvoj

nije podudaran u svim dijelovima, razlikuju

se istona i zapadna Makedonija. Vie je

zastupljen rani i srednji neolitik, kasni je

slabo poznat Skopska kotlina. Tipologija i

ornament se razlikuju. Slina Sesklo kulturi

u tehnici bijela boja na tamnoj osnovi

stepenasta kompozicija i krukolike posude

s veim obodom.

-Skupina AnzabegovoVrnik-

Rasprostranjenost: Istona Makedonija Ovje polje.

Nalazita: Barutnica u Anzabegovu (istraivali: Josip Koroec, Milutin Garaanin,

Maria Gimbutas), Rug Bair (kod grada Sv. Nikole, Ovje polje), Slatina uZelenikovu (Skopska kotlina), Vrnik, Govrlevo, Tomba Madzari.

Skupina svojim poecima pripada starijem neolitiku dok se njena dalja evolucija

odvija u periodu srednjeg neolitika. Stratigrafska iskopavanja u Vrniku omoguila su

podjelu grupe u 4 osnovne faze:

1ac = rani neolitik

24 = srednji neolitik


74/173

74

Naseljana rijenim terasama, iznad rijenih tokova ili na blagim padinama u blizini

potoka; nisu tipa tell ali su vieslojna etvrtaste nadzemne kue.

U Anzabegovu je naena kua iji su zidovi raeni od erpia ali je jako oteena,

naene su jo 2 koje su bile na temelju od nabijene gline.

Naene su pei sa kalotom. 2 mala etvrtasta objekta iz Anzabegova; pod od

nabijene gline a zidovi od gline bez drvene konstrukcije (1b i 1c faza) analogija u

Otzaki Magula.

U sredini kua se nalazila po jedna prostrana jama vjerojatno kultni objekt zbog

nalaza pepela i kosti.

Sahranjivanjepokopi u naselju, zgreni stav, poloaj na desnom ili lijevom boku.

Grob iz 1c facesahranjene su 2 odrasle individue, u zgrenom stavu, s glavam na

suprotnim stranama groba; zajedno s njima se nalazio i djeji skelet u amfori.

3Keramikaosnovnu vrstu keramike ini crvenai

tamna (mrka) monokromna keramika. Loptaste

forme s izrazitim vratom (krukolik oblik). Posude

zaobljenog recipijenta s kraim cilindrinim vratom.Boje: dominiraju smea, crveno smea. Bijelo

oslikani ornament trokuta, vertikalni,

paralelni, cik cak motivi, floralni

ornament koji prikazuje stilizirani

cvijet. Ukras je izveden bijelom bojom.

3Uokvirena slika: 13 Anzabegovo, 4 i 6Veluka tumba, 5 Porodin.


75/173

75

Kapljiasti motivi okomite dispozicije. Dokaz fizike prisutnosti zajednica prema

unutranjosti. Motivi kao u protosesklu (spirale) i Sesklu + okomiti kapljiasti motivi

najvie crvene keramike. U isto vrijeme razvija se Starevaka kultura u Skopskoj

kotlini. Zapadnije od Skopske kotline srednjebalkanska manifestacija

Starevaka kultura.

Tomba Madzari (Maari) kod Skopja

klasini spiralni ukrasi, kalotasti oblik s

prstenastom stolicom. Motivi Dimini

kulture to pokazuje koliko ovaj dio

zaostaje.

Govrlevoakoszaobljena sfera, na

jednom dijelu je stjenka ravna, vie

drki za noenje vode.

Plastika

Minijaturne, sjedee, steatopigne figure sa poveanim vratom. Slino u Tesaliji u

okviru protosesklo grupe. Slina tehnika izrade statueta i u Nea Nikomedei.

Shematizirane enske figure, naglaeni atributi, na kraju se svode na prikaz enskih

nogu2 spojena dijela.

Govrlevo lokalitet otkriven u novije

vrijeme, bitan je zbog plastike koja se

razlikuje od ostalih lokaliteta. Adam

realistian prikaz mukarca pupak,

kraljenica, rebra.

Portret sa prikazanim obrvama, oima i ustima najstariji

portret na svijetu. Prikaz Velike Majkestoji na modelu kue

(uva je).


76/173

76

GENEZA, KRONOLOGIJA I KULTURNI ODNOSI

A.V. 1c2 = Karanovo I = avdar = Veluina - Porodin III

A.V. 2 = Karanovo II = Veluina Porodin IIIIV

A.V. 2 = Sesklo

A.V. 24 = Karanovo IIIII

A.V. 3 = Starevo Iib

A.V. 4 =Starevo III = Karanovo III (Veselinovo)

U ovom dijelu se pojavljuju 3 velika kulturna kopmleksa: balkansko anadolski

kompleks starijeg neolitika, zapadnomediteranski (cirkummediteranski PJZ)

kompleks, junopanonski sjeverobalkanski kompleks.

U grupi Anzabegovo Vrnik pojavljuju se od samog poetka ornamenti izvedeni

pomou instrumenata, otiska koljke ili njegovom imitacijom to je tipino za

najmlae slojeve predsesklo grupe o Otzaki Maguli. Stepenasto rasporeivanje

trokutnih motiva na starijoj slikanoj keramici tog lokaliteta podsjea na tzv. solid stil

Sesklo grupe.

Anzabegovo Vrnik I vremenski pripada samom kraju predsesklo grupe.

Karanovoavdarspirale i motivi kapljica.

Anzabegovo kod tipa su istraivali: Paola i Josip Koroec, Milutin i Draga

Garaanin.

-Skupina Veluina Porodin-

Rasprostranjenost: podruje Pelagonije, bitolski dio Makedonije (plodan dio s

naseljima tipa tell).

Nalazita: Grgur tumba, Optiarska tumba, Dobromirska tumba, Veluka tumba,

Vlake.

4 osnovne fazeVeluka tumba IIV

Irani neolitik; IIIVsrednji neolitik (klasini Porodin).


77/173

77

Naseljavieslojna i pripadaju tipu tell(tumba). Izuzetak su Vlake.

Porodin otkrivena nadzemna kua

s trapezastom osnovom, najdua

strana 6,5 m a irina 5 m. Zidovi oddrva sa nanosom blata. O krovnoj

konstrukciji nam daju podatke modeli

kua rekonstruirani model iz

Porodina na sredini dvoslivnog

krova nalazio se uplji cilindar

ukraen licem.

Plastika statue sa velikim vratom i sjedea steatopigna statua. rtvenici s

produenim vratovima prikazi

zmija ili jelena (ipak jelena); jer

postoje primjeri s jelenima gdje

je glava obina a rogovi

stilizirani. rtvenici u obliku kua

na dimnjacima su modelirani

cilindrini produeci s glavama

''duhovi zatitnici kua''.

KeramikaVeluka tumbaistraivaliDragica Simoska i Vojislav Sanev.

Tamna, crvena i siva keramika. Velike posude loptastog oblika s cilindrinim viim ili

niim ili slabo izdvojenim vratom. Drke su bradaviaste, nekada dvojne ili trojne,

dugmaste i trakaste.

Slikanje bijelom bojom

na crvenoj pozadini.

Motivi trokuta, motiv

epsilona (utjecaj

Diminija).

Porodin je istraivao

Miodrag Grbi.


78/173

78

Veluka tumba

Porodin


79/173

79

Kronologija i geneza grupe:

V.P. III = A. V. IcII

V.P. IIIIV (klasini Porodin) = A. V. II

Neolitik ohridskog podruja

Malo istraeno, uglavnom srednji neolitik. Ornamentalne pojave bliske Danilskoj

kulturispirale, slino koncipirani trokuti zbog toga se taj dio gleda kao posljedica

irenja Danilske kulture. Sline pojave i u: Albanija, Grka, Italija, Sredozemlje

bliski kontakti zajednicaujednaen ornamentalni stil.

-Skupina Zelenikovo II-

Pripada skupini Anzabegovo Vrnik; ogranak kasnoneolitike vinanske kulture iz

Srbije. Ta varijanta je vezana za skopsku kotlinu. Jedini lokalitet ove grupe je Slatina.

Okvirno pripada fazi Vina Turda II (Vina B1). Ustanovljeni su ostaci jednog

horizonta stanovanja, sa ruevinama etvrtastih kua od blata i kamenja. Postojale

su plosnate, kalupaste i trapezoidne sjekire. Gruba keramika, svijetlotamne i sive

boje, loptastog oblika. Pronaena je sjajno crna polirana keramika koja podsjea natesalsku (crna monokromna Dimini vrsta). Steatopigne statuete u oblicima lica je

naglaen nos bez oiju ''ptije lice''. Glave statueta sa bono postavljenimvolutama

(ovnova glava ili posebna vrsta frizure). Slinosti s vinanskom kulturom. Dominantan

motiv kanelura. Pehar na upljoj koninoj nozi (kosovska i junomoravska varijanta

vinanske grupe).

Zelenikovo su istraivali Radoslav Galovii Milutin Garaanin.


80/173

80

10. NEOLITIK BUGARSKE

Kulture ranog neolitika: Karanovo I i II

Ovarovo

Conevo

Zapadnobugarska slikana keramika (avdar Kremikovci)

Kulture srednjeg i kasnog neolitika:

Karanovo IIIVeselinovo

Kurilo

Karanovo IVKalojanovecHotnica

Usoe - Sava

TopolnicaAkropotamos

Hamangia

-Karanovo I i II-

- Trakija i dolina rijeke Marice. Lokaliteti

Karanovo, Azmak, Rakitovo, Jasa tepe,

Kazanlak.

Faze: Ia, Ib, IIa, Iib. Karanovo istraivali: V.

Mikov, G.I. Georgijev, S. Hiller, V. Nikolov.

Najstarija neolitika manifestacija u dolini rijeke

Marice. Naselja su tipa tell, a podizana su u

plodnim ravnicama, na terenima zatienima

od poplava. Mala sela, kue uglavnom raene

od prua i blata, zbijena.

Posude na 4 noge, zoomorfne ruke,

monokromna keramika s urezivanjem, bijeli

Karanovo I


81/173

81

motivi na

crvenkastoj

osnovi.

Karanovo

kultura se razvija

usporedno sa starevakom i

Sesklo kulturom tijekom 6.

tisuljea BC.Lokalitet Muldava

jelen

-Ovarovo-

- SI Bugarska. Lokaliteti Ovarovo plato, Ovarovo

gorata, Samovodene.

Faze: 14.

Istraivala: Henrietta Todorova.

-Conevo-

- Priobalni dio Bugarske. Lokaliteti Borjana, Dalgopol, Conevo, Goljamo, Delevo.

Faze: 14.

-Zapadnobugarska slikana keramika ZBSK (Tschavdar Kremikovci)-

- SZ dio Bugarske, gornji i srednji tok Marice. Lokaliteti

Kurilo, Kremikovci, avdar, Galabnik, Gradenica Lukanovo,

Slatino.

Faze. 14.

Karanovo II


82/173

82

-Karanovo IIIVeselinovo-

- Trakija, bazen rijeke Marice. Lokaliteti Veselinovo,

Karanovo III, Kazanlak, Yassatepe.

Vr monokromna keramika sa stiliziranom drkom,

epasti zavrecina posudama.

-Kurilo-

- SZ Bugarska, Sofijsko polje. Lokaliteti Kurilo, Brenica I, Aldomirovci.

Faze: A, B1, B2.

-Karanovo IVKalojanovec-

- Trakija, bazen rijeke Marice i Tunde.

Lokaliteti Karanovo IV, Kalojanovec,

Kirilovo, Nova Zagora, Karasura.

Faze: 1, 2, 3.

Nova Zagora

-Hotnica-

- sjeverna i srednja Bugarska. Lokaliteti Hotnica Orlovska, Kaica

Samovodene.

Faze: 1, 2, 3. Istraivala: H. Todorova.


83/173

83

-Usoe (Sava)-

- SI Bugarska do Crnog mora. Lokaliteti Usoe (Asparuhovo), Borjana, Dalgopol,

Draganovo, Podgorica.

Faze: 1, 2, 3.

-TopolnicaAkropotamos-

- srednji i gornji tok rijeke Strume (JZ Bugarska i S Grka). Lokaliteti Paradimi,

Dikli Tash I, Sitagroi II, Balgarevo, Topolnica Akropotamos.

Faze: 1, 2.

-Hamangia-

- priobalje Bugarske, delta Dunava i Burgasa. Lokaliteti Blatnica, Draganovo,

Cernavoda, Durankulak, Odarci, Kragulevo.

Faze: 1. Blatnica

2. Baia Hamangia

3. Ceamurlia de Jos

4. Techirghiol

5. Varna

Keramika monokromna, poluloptaste i loptaste posude. ''Tulipani'' sa spiralama,

svijetliji i tamniji motivi. Spiralni i sloeniji ukrasi kontrast

tamno svijetlo. ''Venere'' tj. Magna Mater sa ukraenim tjelom.

''An sambl'' muka i enska

figura iz groba. Mislioc -

prikaz unutarnjeg stanja. enska

figura je oputena suprotnost.


84/173

84

Karanovolokalitet

Karanovo je veliki tell kod Stare Zagore (Bugarska). To je kljuni lokalitet za

razumijevanje razvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. Istraivali su ga: V. Mikov

(1936.), G.I. Georgijev (1947. 1957.), S. Hiller i V. Nikolov (od 1981.). U stratumu

debljine 12,4 metra uoeno je 7 slojeva i to sapo nekoliko horizonata stanovanja. Iz

dva najstarija sloja definirana je starija neolitika kultura Trakije (Karanovo kultura), iz

sloja 3 mlaa neolitika kultura (Veselinovo kultura). U sloju 4 otkriveni su keramiki

proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnoj kulturi (Kalojanovec

kultura). Prema sadraju iz 5. sloja izdvojena je Marica kultura, a nalazi iz 6. sloja

omoguuju praenje razvoja Gumelnita kulture. Arheoloka graa iz sloja 7 se vee

za poetke bronanog doba.


85/173

85

11. NEOLITIK RUMUNJSKE

Kulture ranog neolitika: CirceaGura Baciului

Cri

Dudeti

Kultura linearnotrakaste keramike

Kulture srednjeg i kasnog neolitika:

Vadatra

Boian

Petreti

Hamangia

Vinanska kultura

Pretcucteni

-CirceaGura Baciului-

- Oltenija i zapadna Transilvanija. Lokaliteti Circea (La Hanuai), Gradinele,

Copacelu, Gura Baciului.

Poetna faza neolitika u Rumunjskoj, usporediva sa starevakom (protostarevo i

poetak Starevo I). Kulturni utjecaji i prodor zajednica s juga Balkana i Anatolije

slikanje bijelom bojom, linearni motivi, kapljiasti motivi.

Keramika loptaste, poluloptaste

Documents

Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe