etniTema istraivanja

METODOLOGIJA PEDAGOGIJSKIH ISTRAIVANJA

Tema istraivanja

- imbenici koji utjeu na izbor: potrebe odgojne prakse, interes razvoja znanosti, osobni afiniteti istraivaa, metodoloke mogunosti, raspoloivi struni suradnici, materijalne mogunosti, interesi izvan podruja oio izvanznanstveni interesi(dru, gosp) - iz ope teme (ire tematike), bira se konkretni, ui problem koji se artikulira postavljanjem istraivakog pitanja

- u obzir se moraju uzeti: specifian fokus na odreeno okruenje, ispitanike; mjerljivost (mogunost promatranja, dokumentiranja, kvantificiranja); primjenjivost (primjena steenih znanja i iskustava u praksi)

- tipine greke: preiroke, preuske, prebanalne teme

Tipovi istraivakih pitanja

OPISNA PITANJA

- pitanja o prirodi nekog fenomena, situacije, ponaanja osobe ili grupe; na njih se moe odgovoriti kvalitativnim i kvantitativnim podacima (koji su stilovi uenja djece u nekoj skupini?)

KOMPARATIVNA PITANJA

- pitanja o odnosu izmeu razliitih grupa ili obiljeja ljudi i situacija, nekih standarda i oekivanja (u kojoj mjeri visina ove djece odgovara prosjenoj visini djece njihove dobi?)

UZRONA PITANJA

- pitanja o uinku posebnih intervencija ili okolnosti na pojedince ili grupe (uinkovitost obuke predkolske djece-neplivaa u pogledu svladavanja plivanja?)

Etape znanstvenog istraivanja

PREPOZNAVANJE PROBLEMA

- rezultat nedostatka znanja o nekom problemu, nekonzistentnosti rezultata ve provedenih istraivanja; nuno je postaviti istraivako pitanje ono se obino temelji na promatranjima i ve postojeim informacijama; bitno je razgovarati sa strunjacima, prouiti relevantnu literaturu

- generiranje ideja o istraivanju iz 'zdravoga razuma': propitivanje ve prihvaenih istina i praktinih problema

- -II- na osnovi ranijih istraivanja: poboljanje validnosti, proirenje problema, rjeavanje suprotstavljenih rezultata

FORMULIRANJE HIPOTEZA

- provjerljiva pretpostavka, objanjenje, koje se tie odnosa odreenog seta varijabli u prikupljenim podacima

- mora biti provjerljiva (prikupljanje podataka, odnosno testiranje mora biti izvedivo), testira se promatranjem ili eksp.- istraivaka pitanja nastaju promatranjem fenomena i javljanjem elje za objanjenjem; njihovim izborom se suavaju mogue teme istraivanja, moraju biti odreena, specificirana

- hipoteze se formuliraju na osnovi preliminarnih promatranja i istraivanja

- moraju biti svrhovite, provjerljive, plodne, u suglasnosti s provjerenim i prihvaenim znanjem, jednostavne- tekoe vezane za postavljanje hipoteza mogu biti nedovoljno temeljno ili detaljno poznavanje podruja, nedostatak teorijskog okvira

- nul-hipoteza: ne oekuje se postojanje razlika meu varijablama ili ne oekuje se djelovanje nezavisne varijable na zavisnu, najee se postavlja u svrhu odbacivanja- alternativna hipoteza: pretpostavlja postojanje razlike ili uinka; moe biti direktivna (pretpostavka o smjeru relacija meu varijablama), ili indirektivna (pretpostavlja se samo postojanje utjecaja, ali ne i njegov smjer)

- prema sadraju mogu biti deskriptivne, klasifikacijske, objanjavajue, prognostike- prema opsegu: generalne(odnose se na ukupni problem), kolateralne(popratne, razraujue)

- znanstvena hipoteza nagaanje, nasluivanje i pretpostavke koje motiviraju istraivanje, iz nje se izvodi statistika hipoteza matematiki izraz koji predstavlja polaznu osnovu na kojoj se temelji kalkulacija statistikog testa

- hipoteza mora biti valjana (odnositi se na problem koji se istrauje), pojmovno jasna (koriteni pojmovi moraju biti sadrajno i precizno definirani), iskustveno provjerljiva (odnositi se na obiljeja koja se mogu (ne)izravno osjetno doivjeti), u vezi s raspoloivom metodologijom(svaka hipoteza nije provjerljiva svakom tehnikom), specifina(ope=obilno), u vezi s teorijom(ona je deduktivna jezgra problema)TESTIRANJE HIPOTEZA

- operacionalizacija definiranje varijabli koje se koriste u testiranju hipoteze

- pri testiranju treba voditi rauna o praktinosti, preciznosti i etinosti- hipoteza mora biti provjerljiva mogunost empirijske provjere

- postupak provjeravanja istinitosti postavljene hipoteze; to je stupanj vjerojatnosti vei, vea je i sigurnost verificiranja hipoteze; ako je nul-hipoteza odbaena, alternativna je tona, ako nije odbaena: ne postoje dovoljni dokazi koji podupiru alternativnu hipotezu

ANALIZA PODATAKA

INTERPRETACIJA, ZAKLJUIVANJA

RAZVOJ NOVIH ISTRAIVAKIH PITANJA

VARIJABLE

- promjenjiva obiljeja pojava ili procesa koje se kvantitativno/kvalitativno istrauju

UZORCI- svrha ped istraivanja je pronalaenje zakonitosti u pojedinim pojavama, odnosno generalizacija

- potpuna indukcija: generalizacija na osnovi poznavanja svih moguih pojedinanih sluajeva

nepotpuna indukcija: na osnovi poznavanja dovoljnog broja sluajeva

STATISTIKA/REPREZENTATIVNA METODA- metodoloki postupak nepotpune indukcije, povezan s metodom uzorka koja pri stvaranju generalizacija polazi od reprezentativnog dijela cijele populacije

- skup postupaka pomou kojih se na osnovi poznavanja ogranienog broja pojava zakljuuje o karakteristikama cjeline cijele populacije, osnovnog skupa

- postupak izbora uzorka mora se provoditi pomou odgovarajuih znanstvenih pravila

UZORAK broj elemenata koji uzimamo iz osnovnog skupa s ciljem da pomou njega istraimo populaciju

- pristranost uzorka: kazuje da su vrijednosti populacije precijenjene ili podcijenjene; nepristranost: uzorak pokazuje da oekivan vrijednost odgovara stvarnoj vrijednosti populacije

- reprezentativnost: uzorak svojom strukturom mora predstavljati osnovni skup u malom; na to utjee metoda uzorkovanja, veliina uzorka i varijabilnost obiljeja

- ostvarivanjem metode uzoraka dolazi se do nepotpune indukcije tada u istraivanju teimo za dovoljno vjerojatnou da je generalizacija ispravna (visoka vjerojatnost = sigurnost)

- uzorkom se dolazi do procjene karakteristika osnovnog skupa, a statistikom metodom odreuje se preciznost i pouzdanost te procjene svi ti postupci ine metodu uzoraka/reprezentativnu metodu: odreivanje uzorka(reprezentativne jedinice), ispitivanje (mjerenje neke pojave) i statistika obrada (dobivanje karakteristika uzorka art. sredina, standardna devijacija..)

PARAMETRI karakteristike na osnovnom skupu koje su nam u primjeni metode uzoraka nepoznati

- sljedei korak je ocjenjivanje stupnja tonosti procjene, odnosno njezine vjerojatnosti, to se vri posebnim statistikim postupcima koji polaze od zakona vjerojatnostiOSNOVNI SKUP (populacija) - skup svih jedinica koje se promatraju, ije se karakteristike istrauju

KONANI OSNOVNI SKUP skup koji je odreen i koji se moe vremenski i koliinski tono definirati (tono znamo broj njegovih lanova) BESKONANI OSNOVNI SKUP skup koji nije vremenski, a stoga ne moe biti ni koliinski definiran (onaj koji obuhvaa sve sadanje, ali i budue lanove nekog skupa)

Vrste uzoraka prema metodama uzorkovanja

SLUAJNI IZBOR zasniva se na teoriji vjerojatnosti sluajni uzorak

NAMJERNI IZBOR ne zasniva se na teoriji vjerojatnosti hotimini uzorak svrha ped istraivanja je pronalarnje zakontiosti u pjedninim pojavama, odnosono generalizaciojatavka o smjeru relacija meu eresi izvan podruja oio, izvanznanstveni interesi (drutveni, gospodarski) metodoloke mogunosti, raspoloivi struni surPROBABILISTIKE METODE - jednostavni sluajni, sustavni, stratificirani uzorak, uzorak skupina

- takvi uzroci podrazumijevaju uporabu tehnika sluajnog izbora jedinica iz populacije u kojem izbor jedne jedinice ne uvjetuje izbor druge

JEDNOSTAVNI SLUAJNI UZORAK

- osnovna karakteristika je jednaka vjerojatnost svake jedinice osnovnog skupa da bude odabrana u uzorak; izbor se ostvaruje na temelju popisa jedinica osnovnog skupa(jedinice se numeriraju i 'izvlae') ili temeljem izvlaenja listia ili na temelju sluajnih brojeva(generator sluajnih brojeva sklop ili program iji je rezultat djelovanja sluajni broj, kreira niz sluajnih brojeva koji se nikada ne ponavljaju)- izbor je sluajan ako svaka jedinica OS ima poznatu vjerojatnost da bude odabrana u uzorak; taj postupak zahtijeva pripremu, poznavanje OS, pridravanje naela izbora jedinica uzorka

- prednosti koritenja sluajnog uzorka: jednostavnost, nije potrebno prethodno poznavati strukturu OS, posjeduje tendenciju podjednakog reprezentiranja svakih aspekata OS, najrazraenija teoretska osnova, jednostavnost raunskih postupaka u vezi testiranja hipoteza

SLUAJNI SUSTAVNI (SISTEMATSKI) UZORAK

- samo pokuaj prilagodbe jednostavnog uzorka praktinoj situaciji u kojoj istraiva ne mora imati potpuni popis svih jedinica koje ine uzorak sluajno se odabere poetak i onda se u uzorak svaka i-ta jedinica odreena na temelju veliine populacije i uzorka, interval ovisi o stopi odabiranja- problem je ako u popisu nekih jedinica postoji neki sustav ili trend, ako i ako postoji periodinost u rasporedu

STRATIFICIRANI UZORAK

- podrazumijeva izbor jedinica iz osnovnog skupa podijeljenog na stratume(slojeve); prilikom odreivanja broja jedinica koriste se dva naina: proporcionalni(postotak) ili optimalni stratificirani uzorak(standardna devijacija)

- nakon utvrivanja broja jedinica iz svakog stratuma, izbor se ostvaruje na sluajan nain

- zahtijeva prethodnu podjelu populacije u skupine(stratume), sastavljene od jedinica koje su meu sobom homogene po nekoj varijabli, a heterogene u odnosu na jedinice iz drugog stratuma

-svaka statistika jedinica moe pripadati samo jednom stratumu, a nakon toga se unutar stratuma sluajnim odabirom odreuje uzorak

UZORAK SKUPINA(KLASTERA)

- umjesto da u okvir uu jedinice iz OS, taj okvir ine skupine tih jedinica(uenici jedne kole, umjesto pojedinih uenika); skupina mora karakteristikama biti to slinija znaajkama OS- ukoliko je geografski prostor uzorka velik, moe se pristupiti viekratnom izboru klastera

NEPROBABILISTIKE METODE prigodni, kvotni, namjerni uzorak, tehnika 'snjene grude'NAMJENI(HOTIMINI) UZORAK ne temelji se na sluajnosti, jedinice se izabiru prema odluci istraivaa, ispituju se dostupni lanovi skupa

- veliina uzorka to je uzorak vei, zakljuci e biti kvalitetniji; ovisi o homogenosti populacije s obzirom na ispitivano obiljeje, ako i o uestalosti ispitivanog obiljeja u populaciji

- premali poveava mogunost greke uzorkovanja; preveliki reducira uinkovitost istraivanja

- manji uzorak se odabire ako nije potrebna velika preciznost te ako je grupa homogena

SIMBOLI

N = simbol za broj jedinica, n= broj jedinica u uzorku

- pri odreivanju odnosa veliine OS i uzorka treba staviti u odnos te dvije veliine: stopa odabiranja vjerojatnost da e jedna jedinica OS biti izabrana u uzorak: n/N

- interval izbora: N/n reciprona vrijednost stope odabiranja

G. H. GALLUP

- osniva Am. Instituta za Javno Mnijenje provodio istraivanja drutvenog i pol. raspoloenja javnostiANKETIRANJE-postupak kojim se ispitanicima(u pravilu pismeno) postavljaju pitanja u vezi s injenicama od znanstvenog interesa

- anketiranje je uspjeno ukoliko je anketni upitnik dobro dizajniran, adekvatno primijenjen, ako su prikupljeni podatci metodoloki korektno analizirani

- putem AU cilj istraivanja pretaemo u specifina pitanja; odgovori na ta pitanja osiguravaju podatke za propitivanje hipoteze; pitanja moraju zanimati i ispitanike da bi pristali sudjelovati u anketiranju- koraci u provedbi ankete: ustanovljavanje cilja, izbor uzorka, izbor metodologije, dizajniranje upitnika, pre-test, provedba ispitivanja, analiza podataka

- pri kreiranju upitnika potrebno je obratiti panju na:

- to elimo saznati: 3 tipa podataka: o injenicama(dob, spol, edukacija), o miljenjima ili preferencijama(ne/zadovoljstvo, ne/slaganje, ne/prihvaanje), o ponaanjima(motivacija, spremnost, blagonaklonost)

- naini primjene: okupljeni ispitanici odgovaraju na PISANA PITANJA: prednosti su to je mogue postavljati pitanja s duim, kompleksnim i uoljivim kategorijama odgovora, postavljanje baterija slinih pitanja, privatnost ispitanika; nedostaci: zahtijeva briljiv dizajn upitnika, ne podnosi otvorena pitanja, zahtijeva viu razinu pismenosti, ne omoguuje kontrolu kvalitete prilikom provedbe

USMENA PROVEDBA ANKETE

- anketar ita pitanja ispitaniku i biljei njegove odgovore; takav postupak omoguuje bolju kontrolu nad procesom

- pitanja se postavljaju na kontrolirani i standardizirani nain, velika je mogunost prilagodbe ispitaniku i uvjetima, omogueno je koritenje dodatnih materijala

DISTRIBUCIJA UPITNIKA POTOM

- postavljanje osjetljivih pitanja, ispitanici odgovaraju sam, tj. iskrenije, koristi se u sluajevima kada su ankete preopirne- anketar osigurava povrat upitnika, ako ne bude vraen, alje se krai oblik uz dodatnu motivaciju

TELEFONSKA ANKETA

- anketar i ispitanik razgovaraju telefonom; pitanja moraju biti posebno oblikovana

- kompjutorski podrano telefonsko anketiranje anketari ispunjavaju upitnik s odgovorima ispitanika na raunaluWEB ANKETA

- prezentira se na internetu, koriste se specifino oblikovana pitanja(oznaavanje odgovora), rezultati se obrauju koritenjem specijaliziranih softvera

- prednosti: uinkovita suradnja s ispitanikom, kvaliteta podataka, mogunost uspostave kontakta s pojedincima i gradnja povjerenja; nedostaci: cijena, vrijeme, adekvatan trening ispitivaa, dostupnost uzorka

UZORAK POPULACIJE

- potrebno je u poetku razmotriti karakteristike respondenata: razina educiranosti, ogranienje pozornosti, motivacija

TIPOVI ANKETNIH PITANJAOTVORENA PITANJA

- omoguuju ispitaniku slobodno oblikovanje odgovora; mogu biti tekstualna, numerika,

- prednosti: bolje odraavaju misli/vjerovanja ispitanika, primjerena su kada ispitiva ne zna mogue odgovore; nedostaci: fleksibilnost oteava kodiranje i analiziranje, odgovori mogu biti nepotpuniZATVORENA PITANJA

- ispitanik bira meu unaprijed ponuenim odgovorima

- check liste ispitanik bira odreeni broj unaprijed specifiranih kategorija

- pitanja dvostrukog izbora izbor izmeu dvije alternative- pitanja viestrukog izbora ispitanik moe izabrati izmeu niza ponuenih odgovora

- rangiranje ispitanik rangira ponuene kategorije prema vanosti ili vrijednosti

- multipli izbor/Likert skala ispitanik bira izmeu mogunosti na unaprijed specifiranom kontinuumu

- prednosti zatvorenih pitanja: ispitanik ne gubi vrijem na artikulaciju odgovora, oni su pouzdaniji, smisleniji i lake ih je obraditi i analizirati; nedostaci: odgovori se ne moraju nuno uklapati u ponuenu skalu, izbor se ne mora svest na ponuene opcije, navedene mogunosti mogu sugerirati odgovorKOMBINIRANA PITANJA

- uz izbor meu ponuenim odgovorima, ispitaniku se nudi mogunost slobodne formulacije vlastitog odgovora

DOBRA PITANJA

- razlike u odgovorima bi trebale odraavati razlike meu ispitanicima, a ne stimulusima (oblik pitanja)- pitanja moraju biti precizno formulirana, razumljiva svim ispitanicima, reenice moraju biti jednostavne, bez dvostrukih negacija ili bilo kakvih nejasnoa, treba eliminirati irelevantna pitanja, ponuditi specifirane, nedvosmislene kategorije, izbjegavati delikatna pitanja, uzajamno ukljuujue kategorije, dvostruka ili sugestivna pitanja, pruiti ravnomjerne kategorije, skale odgovora uskladiti s predmetom pitanja(frekvencija, Likert, kvaliteta)DIZAJN UPITNIKA

- ope upute: uvodno obraanje pojedincima, informacija o nositelju istraivanja, cilju, uvodna motivacija(altruizam, korist za ispitanike, garancija anonimnosti)

- optimalna duljina: uvjet uspjenost; predug demotivira ispitanike, optimalno 10-20 minuta; ne postavljati trivijalna pitanja ili ono to moemo saznati drugdje, pitati samo ono to je bitno za predmet, zatvorena pitanja

- zapoeti s jednostavnijem, zatvorenim pitanjima, krenuti od opih ka specifinim, slijediti logiku teme ispitivanja, grupirati srodna ispitivanja, varirati tip radi razbijanja monotonije, uskladiti skale, koristiti usmjeravajua pitanja(ako je odgovor 'da' prijeite na 8. pitanje), ponuditi upute o nainu odgovaranja(podcrtaj, zaokrui, zaokrui sam jedno, sve to se odnosi tebe)

- stranice motaju biti pregledne, ne natrpane, pitanja i stranice numerirane, slova optimalne veliine, upute uz pojedina pitanja

GREKE U PRIKUPLJANJU I OBRADI PODATAKA

- u uzorkovanju ispitanika: neukljuivanje potrebnih ili ukljuivanje nepotrebnih, neadekvatna zamjena ispitanika tijekom ispitivanja promjena sastava uzorka

- pogreke neodgovaranja izostanak brojnih odgovora kod veeg broja ispitanika

- pogreke u prikupljanju podataka: u pitanjima(loa formulacija), u provedbi(loe upute), u biljeenju(odgovor krivo zabiljeen), u kodiranju(pogreno kodirani podaci u preliminarnom kodiranju)

- u procesuiranju podataka: raunske pogreke(pri provedbi statistikih postupaka), neadekvatne mjere(koritenje neprimjerenih analitikih tehnika)

PREGLED SIROVOG MATERIJALA

- pregledati upitnike i uoiti je li odgovoreno na svako pitanje, ima li netonosti, jesu li svi odgovori uporabljivi, jesu li se anketari pridravali uputa

PROIAVANJE PODATAKA

- utvrditi jesu li biljeke kompletne, otkloniti pogrene kodove, usporediti podatke s onima iz originalnog upitnika

- uvidom u cjelinu m,materijala postie se uoavanje veza meu odgovorima na razliita pitanja te dopunjavanje polazinih hipoteza

FAZE OBRADE- poetna obuhvaa preliminarne postupke sumiranja i prezentiranja podataka, kasnija sloenije statistike i grafike metode- organizacije podataka nain na koji e se organizirat, nain statistike obrade podataka

- sreivanje podataka- set pravila koja omoguuju kvantifikaciju odgovora

- kodiranje pridavanje oznake kategorije svakom podatku saimanje u smislenije cjeline, istovrsni podaci se grupiraju zajedno; kod kodiranja odgovora na zatvorena pitanja treba odabrati to jednostavniji nain time se izbjegavaju greke i minimalizira napor, a interpretacija olakava; odgovori jesu kategorije

- numeriki kod pridavanje brojanih oznaka odgovorima; alfanumeriki istovremeno abecedni i redoslijed brojeva, relativno jednostavan, veliki broj kombinacija- kod otvorenih pitanja kategorije se ustanovljavaju a posteriori - nakon uvida u sirovu grau- podatci koji nedostaju mogu se grupirati kao neprovjerene informacije(nisu prikupljeni zbog ispitanikove izvedbe); nedostatak odgovora(nemogunost davanja traenog odgovora-neprimjereni odgovor ili odbijanje odgovora); odgovori 'ne znam' posebna kategorija

- kod grupiranja podataka biljei se frekvencija unutar svake kategorije tablica frekvencija- kvalitativni podaci: relativne frekvencije (proporcija frekvencija unutar kategorije podijeljena s ukupnim brojem N; postotak)

- kvantitativni podaci: kumulativne frekvencije (proporcija/postotak, kumulativne frekvencije, kumulativni postotci

NAELA PRI IZRADI TABLICA

- u svaki razred tablice dolazi, po pravilu, isti raspon moguih rezultata; interval se ne mijenja

- broj razreda se kree izmeu 8 i 15, ovisi o broju podatak i specifinosti pojave

- granica izmeu razreda mora biti nedvosmislena(isti podatak ne smije ulaziti u dva razreda)

- u tablici ne smije biti praznog polja ( - nema pojave ili ne raspolae se podatkom)

GRAFIKO PRIKAZIVANJE

- kvalitativni podaci: grafikoni visina stupca ukazuje na frekvenciju

- kvantitativni podaci: histogram(visina stupca prikazuje stvarne granice), poligon frekvencija(vrijednosti su prikazane u vidu toaka), grafikoni(linijski, stupci, kruni grafikon)

STATISTIKA OBRADA PODATAKA

- mogunost primjene razliitih 'gotovih' statistikih programa, uz nuno shvaanje svrhe i logike pojedinih postupaka

STATISTIKA obrada brojanih podataka radi jasnijeg prikazivanja, a ukljuuje praenje literature, deskripciju i analizu rezultata, zakljuivanje iz konkretnog na opi sluaj, planiranje eksperimenta i istraivanje

PREDNOSTI STATISTIKIH PROGRAMA

- jednostavni za koritenje, nije potrebno poznavati stat/mat metode, pruaju pomo pri izboru test, daju izvjetaje s tumaenjem, imaju dobre prirunike i rade u Windowsima

- potrebno je znati to elimo analizirati, vrste varijabli, distribucija(Kolmorgov-Smirnovljev test)

- vrste obiljeja: kvalitativno(kategoriko), kvantitativno(numeriko)

- mjerenje obiljeja: nominalna i ordinalna ljestvica, intervalna i omjerna(kontinuirana; diskretna)

- potrebno je uzeti u obzir mogue razlike izmeu verbalnog i stvarnog ponaanja ispitanikaPROCJENJIVANJE I PROSUIVANJE

- koriste se za prikupljanje podataka procjenom svojstava neke pojave

- mjerni mehanizam pojmovi i kriteriji o pojavi; mjerna skala - sustav jedinica pomou kojih izraavamo kvantitetu svojstva koje je predmet mjerenja

- nominalna skala mjerenjem klasificira i definira skupine, brojevi slue samo za oznaku kategorije, najmanje precizne

- ordinalna ima za kriterij mjerenja veliinu svojstva, svojevrsno rangiranje, ali nepoznat interval/razlika izmeu jedinica

- intervalna poznate su veliine razlika svojstava koja se mjere, no ne polazi se od apsolutne nego arbitrarne nule

- omjerena najpreciznija, poznat je redoslijed veliina i razlika meu njima, u drutvenim znanostima?

- skale procjene tim postupcima se prikupljaju podaci o miljenjima ispitanika o svojstvima nekih pojava; slue za registraciju veliine procjenjivanog svojstva, mogu biti usmene, pismeni, usmene i pismene

DESKRIPTIVNA SKALA- sadri niz ponuenih tvrdnji od kojih ispitanik bira onu koja se najvie podudara s njegovom procjenom; koriste se i pitanja u obliku ljestvica modaliteti su poredani po intenzitetu

- najee se koristi Likertova skala od pet modaliteta prosudbe, opcije moraju biti formulirane kao izjave, interval meu njima mora biti jednak, nuno je izbjei preklapanja opcija, mora biti isti broj + i tvrdnji, postoji neutralna opcija- kod Likertove metode se moe ponuditi niz tvrdnji za koje ispitanik brojem 1-5 iskazuje stupanj slaganja, prihvaanja, zadovoljstva, svianja ili uestalosti, vanosti, kvaliteteGRAFIKA SKALA najee se sastoji od vodoravne crte na ijim su krajevima oznaeni ekstremi nekih izjava, a ispitanik oznaava mjesto na kontinuumu koje se podudara s njegovom procjenom tog svojstva; tee obraditi traka s jedinicama

- kontrolna lista alternativna skala, niz karakteristika ije ne/postojanje procjenjuje ispitanik

- odredi tko skala ispitanik prosuuje na koje se osobe odnose pojedine karakteristike (+ zaboravljeni, - pisanje imena)

- skala rangova ispitanik odreuje redoslijed maksimalnog i minimalnog intenziteta svojstva neke pojave

- usporeivanje parova ispitanik bira opciju kod koje je izraenije neko svojstvo

- skalogram tei se jednodimenzionalnosti skale, da svaka kategorija obuhvaa one nie od nje kumulativno svojstvo (odaberi 1, 1+2, 1+2+3..)

- sociogram grafiki nain iznoenja socijalne prihvatljivosti lanova nekog kolektiva u oima drugih (parovi, lanci, otoci, trokuti, krugovi)

IZVORI POGREAKA U SKALAMA SUDOVA

- osobna jednadba procjenjivaa: procjena ovisi o upoznatosti ispitanika s pojavom te o njegovoj 'strogosti'; razlikovanje procjenjivaa po rasprenosti odgovora: neki naginju ekstremima, neki vole biti neutralni; pogreka kontrasta: ispitanik u procjeni drugih polazi od sebe; halo efekt: prvi dojam o nekomu/neemu modificira kasnije procjene; pogreka blizine: raspored skala sudova utjee na procjenu ispitanika; logika pogreka: djelovanje preduvjerenje procjenjivaa o funkcionalnoj povezanosti nekih karakteristika, iako ona ne postoji

PREVENCIJA

- odreivanje dovoljnog broja ispitanika, garancija anonimnosti i molba za iskrenost u uvodnim uputama, isticanje injenice da procjene nee nositi nikakve posljedice, te da se ispitanici pridravaju pojmova koje daje skala, makar se ne slagali s njima

INTERVJUIRANJE- postupak prikupljanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka, provodi se na malom uzorku; planski se izazivaju emocionalne, verbalne i orijentacijske reakcije ispitanika

- moe se provoditi izravno ili telefonski, pogodno je za ispitanike mlae dobi, nie obrazovane

- kod vezanog/strukturiranog intervjua pitanja su tono i precizno formulirana, postoji odreeni redoslijed; lake je izvediv, vea je preciznost, kategorije odgovora se ustanovljavaju a priori- kod slobodnog pitanja slue kao ishodite, redoslijed i formulacija se prilagoavaju ispitaniku; zahtjeva veu strunost, prirodniji je, no postoji opasnost od skretanja s teme, kategorije se ustanovljavaju a posterioriPROTOKOL: zaglavlje: naslov, datum, ifra, ispitiva, tijelo: pitanja, mjesto za odgovore, zaglavlje: opaske ispitivaa- odgovori se mogu biljeiti (slobodnije ponaanje, ali neto se moe propustiti ili krivo zapisati) ili snimati (ispitanik moe promijeniti odgovore, ali e oni biti tono formulirani)STUDIJA SLUAJA

SLUAJ moment dogaanja nekog jedininog sustava kojeg je mogue izuiti za kratko vrijeme i pomou jednostavnih metoda; prouavanja sluaja je posebna metoda kojom se podaci sreuju i iskazuju s ciljem da se ouva jedinstveni karakter predmeta

- studija sluaja se provodi na temelju jednog primjera iz mogue klase drutvenih pojava, bilo da je rije o pojedinanim osobama, skupinama, institucijama ili irim zajednicama

CILJEVI STUDIJE SLUAJA

- vrijedne prethodnice temeljnim istraivanjima daju bogate opise identificiranih varijabli mogue hipoteze

- dubinsko ispitivanje i intenzivno analiziranje nekog fenomena s namjerom generaliziranja na cijelu populaciju iz potjee

- pruanje anegdotskih dokaza koji ilustriraju neke openitije nalaze

- opovrgavanje univerzalnih generalizacija kritini sluaj koji inicira, potvruju ili negira neku teoriju

- koritenje u sluajevima kad istraiva ne moe manipulirati relevantnim ponaanjem- vrijednost sama po sebi kao jedinstveni sluajTIPOVI STUDIJE SLUAJA

- povijesne prate 1 sluaj kroz odreenom vremensko razdoblje, ovise o pisanim dokumentima

- opservacijske fokusiraju se na manje kolektive (promatranje, sudjelujue, intervjuiranje, dubinsko intervjuiranje

- narativne kroz dobro voene narativne intervjue gdje se prepriavaju kljuni dogaaju, oslanjanje na pamenje

- situacijske analiza pojedinanih dogaaja od strane svih sudionika situacije radi dobivanja potpunijeg uvida

- klinike dubinsko razumijevanje odreenog pojedinca u posebnoj situaciji/ambijentu (intervjui, sustavno promatranje, dok.)

- viestruke/agregatne repliciranje viestrukih eksperimenta kako bi se poboljala intervencija, najbolja alternativaPLANIRANJE STUDIJE SLUAJA

- upoznavanje stanja fenomena, prikupljanje podataka o svim imbenicima, dijagnoza(sagledavanje kauzalnih veza), primjena tretmana/intervencija, monitoring/evaluacija nakon intervencije

SINGLE-SYSTEM NACRT ISTRAIVANJA

- planirani aranman za prikupljanje podataka koji identificira promjene i ukazuje na utjecaj intervencijskog programa

KARAKTERISTIKE: specifikacija problema, mjerenje problema, ponavljanje mjerenja, bazina linija, nacrt istraivanja, jasno definiranje intervencije, analiza podataka

PREDNOSTI: lako se ugrauje u istraivaku praksu, ne naruava se etika, nacrt osigurava sredstva za evaluaciju prakse, fokusira se na studiju sluaja ili sustava, problem se kontinuirano prati i registriraju se promjene, stalna procjena rezultata, testiranje hipoteze, nema teorijske orijentacije

ZAJEDNIKI ELEMENTI S METODOM EKSPERIMENTA- specifikacija problema kao polazite, stvaranje nacrta, strogo definiranje pojmova, varijabli, ciljeva, tono mjerenje, primjena statistike

RAZLIKE

- kod metode sluaja promatra se jedan sustav, a kod eksperimenta vie, kod eksperimenta hipoteze i ciljevi se izvode iz teorije, a iz njih varijable, iji broj nije ogranien kao kod studije sluaja; rezultati studije sluaja se koriste izravno, a metode eksperimenta posredno

TIPOVI ANALIZE SLUAJA: razjanjavajui, izviajni, opisni

TESTIRANJE

- test standardizirani postupak kojim se izaziva aktivnost iji se uinak mjeri i vrednuje usporeivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednoj situaciji ili s jednoznano postavljenim kriterijem

- pozitivna ili negativna uloga testa ovisi o svrsi, nainu primjene i karakteristikama instrumentaTESTOVI PREMA OSOBINAMA ISPITANIKA

- glavna svrha to tonije odrediti pojedine osobine ispitanika da bi se moglo zakljuivati o razini znanja ili za utvrivanje inicijalnog i finalnog stanja- testovi znanja u kojoj je mjeri ispitanik usvojio znanja, vjetine ili navike, njima se mjeri efekt obrazovnog utjecaja, dijele se na testove znanja u uem smislu ili testove sposobnosti primjene znanja- testovi sposobnosti nastoje se odrediti osobine koje su preduvjet za uspjeh u nekom podruju aktivnosti (senzorni, mentalni, t. mehanikih sposobnosti, t. motorike spretnosti)

- testovi linosti mjere sloenije crte linosti: interesi, stavovi, temperament, karakter, emotivne osobineTESTOVI PREMA NAINU RJEAVANJA

- pismeni testovi ispitanik pie svoja rjeenja, uteda vremena, zadaci se mogu zadavati pismeno ili usmeno

- usmeni testovi ispitanici odgovaraju usmeno, primjena je individualna, test ima oblik intervjua

- testovi ina rezultat se vrednuje na osnovi dva kriterija: tehnika rada i rezultata(gotovi proizvod)TESTOVI UINKA

- potrebno je tono odrediti koji se aspekti znanja i sposobnosti ele ispitati

- test razine vrednuje se tonost rjeenja, vrijeme je teoretski neogranieno, ali test se prekida kad je 95% gotovo

- test brzine vrijeme je strogo ogranieno, raspored zadataka je gradiran

- u veini sluajeva postoji pozitivna korelacija izmeu razine i brizne rijeenosti

KONSTRUKCIJA TESTA ZA ISTRAIVANJE

- ovisi o vrsti testa, o pojavi koja se ispituje, o paralelnim formama testa

- odreuje se podruje, eliminiraju se nevaljali zadaci, sondano testiranje, primjena testa na odabranom uzorku

TIPOVI ZADATAKA

- tip dosjeanja, nadopunjavanje, dvolani izbor, viestruki izbor, viestruki izbor eliminacijom, usporeivanje/sparivanje, sreivanje/rangiranje, eliminacija, ope sposobnosti

TEHNIKA PRIMJENE TESTA

- kolektivno ili individualno (kada to zahtijevaju zadaci ili ispitanici)

- priprema za testiranje(prostor, materijali), tijek(asistencija, nadzor), analiza(tablica) - metrijske karakteristike valjanost, pouzdanost, osjetljivost, objektivnostOCJENJIVANJE

- relativno unaprijed se odredi koliko e ispitanika proi, nakon testa se izvri rangiranje prema bodovima, loe je to to uvijek netko mora pasti, makar svi bili izvrsni, i to uvijek netko prolazi premda su svi loi

- objektivni apsolutni standard postie se ocjenjivanjem teine svakog pitanja i na temelju toga teine cijelog testa, ako je teak, prag ide dolje, ako je lagan, gore

- poslije testa se mogu odrediti indeks teine i indeks diskriminativnosti pojedinog pitanjaNIZOVI ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA- pitanja otvorenog tipa lako ih je sastaviti, pitanja nalikuju problemima u stvarnom ivotu, moe se vidjeti proces, a ne samo rezultat, pozitivno utjeu na proces uenja; sadraji su usmjereni na mali dio sadraja, bodovanje i ocjenjivanje je komplicirano i podlono subjektivnosti

- pitanja zatvorenog tipa odgovaranje je bre, ocjenjivanje jednostavno, objektivno i brzo; no, ne moe se sve tako provjeravati, teko je sastaviti kvalitetno pitanje, teko ih je itati, ispitanik moe pogoditi toan odgovor

- esejska pitanja zbog vremenskog ogranienja, ispitanici ponekad ne mogu iskazati u potpunosti vjetinu pisanja, usredotoeni su na to, a ne na razmiljanje i provjeravanje odgovoraotvorenih pitanja kategorije se ustanovaljavaju nakon olakava

ima na razliita pitanja te dopunjavanje polazinih hipotezPROMATRANJE(OPAANJE)- protokol promatranja: predmet promatranja, datum promatranja, vrijeme promatranja, promatra; biljeenje sekvenci promatranja

- promatranje ovisi o onome tko promatra(iskustva, kompetencije, vrijednosni sustav); razliiti utjecaji modeliraju individualno zapaanje(fiz. i emoc. stanje promatraa, vanjski uvjeti)

-zapreke objektivnom promatranju: prethodna znanja, oekivanja, osobni interesi, predrasude promatraa

- uzroci distorzije promatranja: emocije, predrasude, motivi, mentalna stanja, vrijednosti, interferencija opaanja

- promatra koji posjeduje teorijske spoznaje o promatranju ako postupke prikupljanja podataka i koji je proao 'trening u promatranju' u stanju je osvijestiti i staviti pod kontrolu svoju subjektivnost (npr. prikupiti brojne podatke o djetetu, promatrati osobne reakcije upoznavati sebe, razlikovati opisivanje od tumaenja)

KARAKTERISTIKE ZNANSTVENOG OPAANJA

- sustavno i objektivno; obavlja se u strogo utvrenim uvjetima, rezultati promatranja se pomno biljee prema unaprijed odreenim pravilima

- promatranje kao postupak prikupljanja podataka moe biti:

NEFORMALNO nestrukturirano; obino se provodi kada istraiva ima malo znanja o populaciji ispitanika i njihovu ponaanju te eli ostvariti prvi, opi uvid; cilj mu je postavljanje hipoteza koje e se kasnije provjeravati sistematski promatranjemFORMALNO strukturirano, sustavno: istraiva promatra ispitanike u odabranim situacijama i biljei njihova ponaanja; uoavaju se odreeni tipovi ponaanja te se registrira uestalost njihova pojavljivanja- takvo promatranje je usmjereno ka izabranom predmetu, vri se prema unaprijed ustanovljenom planu, praeno je biljekom o promatranju

OGRANIENJA neke vrste ponaanja je teko podvrgnuti promatranju, ogranieno je na jednog pojedinca ili grupu te na odreena ponaanja to oteava generalizaciju iz prikupljenih podataka

SVRHA to tonije evidentiranje promatrane pojave u njenu razvoju i povezanosti s drugim pojavama

TEHNIKE PROMATRANJA I BILJEENJA

- promatranje pomou tehnikih pomagala osigurava objektivnost i potpunost biljeke/snimke

- izravno promatranje prua mogunost usmjeravanja pozornosti na finije nijanse dogaaja

- prednosti promatranja: izravnost(istraiva se ne mora oslanjati na samoiskaz), neposrednost(o ponaanju se saznaje na temelju odreenih, neposrednih i promotrivih pokazatelja), vea prirodnost u usporedbi s eksperimentom i laboratorijskim uvjetima(kontrola moe rezultirati naruavanjem prirodnosti situacije)PODJELE PROMATRANJA- opaanje s ili bez ukljuivanja; promatranje cjelokupnog ponaanja ili samo nekih izdvojenih jedinica, prema stupnju strukturiranosti(stupanj do kojeg je promatra strukturirao ambijent promatranja i do kojeg je odredio jedinice promatranja)- u strukturirana promatranja moemo uvrstiti ona koja su zasnovana na prethodno pripremljenim protokolima(Flandersov protokol interakcijske analize)

- kategorije promatranja se ne smiju preklapati, odnosno svakom promatranom segmentu moe se pridruiti samo jedna kategorija; kategoriziranje se mora uvjebavati tako da ga istraiva moe ostvariti brzo i konzistentno

- ukoliko elimo utvrditi to se dogaalo u odreenom vremenu tada koristimo vremensko uzorkovanje svakih nekoliko sekundi ili minuta

PROMATRANJE U PRIRODNIM UVJETIMA

- promatra uope ne utjee na praeno ponaanje; on je sam pasivni opaa koji biljei dogaaje, promatraju se prirodna ponaanja, ne ona izazvana namjerno u svrhu promatranja; osnovni cilj je opaanje svojstvenog ponaanja i prouavanje veza izmeu ponaanja i situacijskih odrednica

- u idealnim se sluajevima promatra bez znanja osobe etika?

UMANJIVANJE UINKA PRISUTNOG PROMATRAA

- desenzitizacija postupno pribliavanje objektu promatranja; habitualizacija privikavanje objekata na promatraevu prisutnost; neutralno dranje promatraa

KORACI U SISTEMATSKOM PROMATRANJU

- izbor objekta: osobe(reprezentativan uzorak; pojedinci, grupe), ponaanja(uzorak aktivnosti koji e se promatrati), aspekta ponaanja(specifina ponaanja)- promatranju prethodi trening promatraa radi ujednaavanja i standardizacije, izbor i dizajniranje postupaka biljeenja

BILJEENJE

- 'snimanje' istodobno s dogaajem; biljeka mora biti dostupna opoj verbalnoj deskripciji i kvantifikaciji

- protokol promatranja moe imati razliite oblike, ovisno o predmetu i svrsi promatranja(protokol registracije uestalih pojava, protokol slijeda radnih operacija, skala sudova za procjenu ispitanikove aktivnosti)

FLANDERSOV PROTOKOL INTERAKCIJSKE ANALIZEsluei se sustavom od 10 kategorija promatra oznauje u periodima od 3 sekunde onu kategoriju koja odgovara ostvarenom nainu interakcije uitelj-uenik

POTEKOE U PROMATRANJU

- pretpostavljanje bez evidentiranja injenica, zakljuivanje bez dovoljno dokaza, uopavanje umjesto opisivanja, izostavljanje konteksta, izostavljanje opisa obiljeja radnji, unoenje nevanih detalja, nepostojanje razlike izmeu promatranja i komentaraAKCIJSKA ISTRAIVANJA

- podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih, ne provode se na, ve s ljudima, utemeljitelj je Kurt Lewin (smatra se da je mogue razumjeti neki sustav samo ako ga pokuamo promijeniti spoznaja ima smisla jedino ako je povezana s intervencijom); radi se o eksperimentalnom istraivanju usmjerenom na rjeavanje socijalnih problema

- 4 tipa akcijskih istraivanja prema Lewinu:

dijagnostika: slue za izradu plana akcije

suradnika: sudionici ukljueni u analizu podataka predlau vlastita rjeenja za poboljanje istraivanih aktivnosti

empirijska: prikupljanje podataka o svakodnevnoj praksi kako bi se ustanovili principi koji mogu pomoi njenom unaprjeenju

eksperimentalna: kontrolirane studije u kojima se nastoji utvrditi relativna uinkovitost razliitih tehnika u sl. soc. situacijama

EDUKACIJSKA AKCIJSKA ISTRAIVANJA: uiteljevi intencionalni pokuaji interveniranja u vlastitu praksu sa svrhom poboljanja- vrijednosna utemeljenost akcijskih istraivanja: istraiva sam bira koja je vrsta vrijednost bitna za njegovo istraivanje; vrijednosti su za njega standard za procjenu kvalitete ostvarenog istraivanja- preuzimajui aktivnu ulogu u promjenama uitelji postaju: refleksivni praktiari(kroz proces refleksije poveavaju svoje profesionalno umijee to se oituje u osobnoj odgojnoj praksi), istraivai praktiari(kvalitativnim istraivakim pristupom dobivaju povratnu informaciju o rezultatima i tako unaprjeuju svoje djelovanje izrauju se novi kurikulumi, radionice i sl.); akcijski istraivai(oni rade sve to i jo na kraju objavljuju izvjetaj)- uiteljska akcijska istraivanja blia su paradigmi razumijevanja interpretativna, kvalitativna istraivanja

IVOTNO-EDUKACIJSKA ISTRAIVANJA, KRITIKO-EMANCIPACIJSKA: tu se podrazumijeva suradniko, kritiko i samokritiko istraivanje koje poduzimaju praktiari polazei od vanog problema, sadraj ili interesa za svoju praksu

- vano je postaviti 'ivotno ja' u sredite svog istraivanja i prepoznati svoje ivotne kontradikcije(raskorak izmeu onoga u to vjerujemo i onoga to inimo)

ETAPE AKCIJSKOG ISTRAIVANJA: promatranje, opisivanje, planiranje, djelovanje, refleksija i evaluacija ne moraju biti ostvarene u tom redoslijedu, ve se esto isprepliu

VALIDACIJA: istinitost onoga to istraivai govore o svojoj praksi, koritenje razumljivih izraza, izbjegavanje obmane, prikladnost situacije za raspravljanje o tom sadraju; kvaliteta istraivanja ne ovisi samo o kvaliteti izvjetaja, ve i o kvaliteti same akcije

REFLEKSIVNA NASTAVA podrazumijeva aktivno bavljenje ciljevima, posljedicama, sredstvima i uinkovitou; kombinira istraivake vjetine s predanou i sklonou novim idejama; ostvaruju se kroz cikliki proces; zasniva se dijelom na samorefleksiji, a dijelom na poznavanju edukacijskih disciplinaSAMOKRITIKA REFLEKSIJA: pisanje autobiografije kao uenika i uitelja, promatranje sebe iz uenikove perspektive, razmjena iskustava izmeu suradnika, itanje teorijske literatureISTRAIVAKI DNEVNIK

- slui za evidentiranje slijeda dogaaja, ilustraciju opih toaka istraivanja, kao izvor podataka i prezentacija napretka

- koriste se kada uitelji istrauju osobne reakcije na dogaaje, pitanja ili probleme na nastavi, opis vanijih aspekata kolskih dogaaja te ideje za buduu analizu/akciju

REFLEKSIJA KRITIKIH PRIJATELJA: osobe koje dobro poznaju istraivaki kontekst i redovito razgovaraju s istraivaima; formuliraju odmjerene i konstruktivne kritike primjedbe

KRITIKA REFLEKSIJA U ZAJEDNICI UENJA: to je soc. struktura koja omoguuje povezivanje ob. sadraja s mogunou poveane interakcije izmeu uenika i uitelja koji i sami postaju sudionici u izazovu uenja; njihova uloga je kritiko propitivanje nastavne prakse to zahtijeva odnose povjerenja i meusobnog potovanja

KRITIKA REFLEKSIJA POSREDNITVOM MRENE SURADNJE: suradnja s ljudima izvan lokalnog konteksta- refleksivni pristup u akcijskom istraivanju se provodi na vie razina: individualnoj, institucionalnoj, intra i interkulturalnoj

- mrena suradnja se ostvaruje dopisivanjem ili digitalnim videozapisimaIZVJETAJ

- nuno je: opisati proces kako bi svatko mogao zamisliti to se dogodilo(naracija, deskripcija, analiza); pokazati promjene koje su se dogodile za vrijeme projekta(kvalitativna i kvantitativna analiza); pokazati kako ispunjavamo svoje vrijednosti(istraivanje je prvenstveno proces osobnog uenja na temelju promjena koje smo pokuali ostvariti); navesti probleme koji su uoeni prilikom provedbe projektaDESKRIPTIVNA METODA

- skup znanstveno-istraivakih postupaka s kojima se opisuju pojave u oio, bez obzira na njihove uzroke

- rad na deskripciji u znanstvenom istraivanju usmjeren je ka generalizaciji pronalaenju zajednikih karakteristika istovrsnih pojava; obuhvaa prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka kao i njihovu interpretaciju, izvoenje zakljuakaPROJEKT DESKRIPCIJE PEDAGOKE POJAVE

- obavjetava o tome to e se, kada i kako opisivati

KAUZALNA METODA

- skup znanstveno-istraivakih postupaka kojima se ispituju uzrono-posljedine povezanosti meu pojavama; nuno je istraiti kauzalnu povezanost kako bi se upoznale zakonitosti u pedagokim pojavama; primjenjuje se ee i daje plodnije rezultate

- zakljuivanje io uzronosti: uzrok mora prethoditi posljedici, moraju biti povezani i ostala mogua objanjenja moraju biti iskljuena temelj logike eksperimentalne metodeEKSPERIMENT

- oblik primjene kauzalne metode kojim se istrauje sadanjost pojava

- eksperimentalno istraivanje je dizajnirano radi ispitivanje relacije uzrok-posljedica; provjerava se utjee li mijenjanje nezavisnih varijabli na promjene u zavisnoj varijabli

- obino se sastoji od promatranja i mjerenja ponaanja osoba koje su bile izloene odreenim uvjetima nakon ega ih se usporeuje s onima koji nisu bili izloeni; drugi nain je promatranje iste osobe u dvije razliite situacije

ETIKA PITANJA

- zbog sloenosti pedagokih pojava plodnost zakljuaka ovisi o realnosti okolnosti odvijanja eksperimenta; ispitanici su djeca ili mlade osobe

KORACI U EKSPERIMENTU

- identificiranje problema, formuliranje hipoteza, konstruiranje eksperimentalno dizajna, provedba eksperimenta, kompiliranje sirovih podataka i njihovo reduciranje na upotrebljiv oblik, testiranje znaajnosti

- za eksperiment je bitna manipulacija nezavisnom varijablom i kontrola nad svim varijablama osim zavisne

- varijabla je svako svojstvo ispitanika, podraaja ili situacije koje moe poprimati razliite vrijednosti

NEZAVISNA(EKSPERIMENTALAN) VARIJABLA uvodi je istraiva (mora imati odlike varijable mogunost variranja, njezine promjene moraju biti pod kontrolom eksperimentatora)- mogu biti dihotomne(ne/postojanje) ili koliinske/kvantitativne(intenzitet) ili kvalitativne(ispitivanje uinkovitosti terapija)

ZAVISNA VARIJABLA rezultat djelovanja eksperimentalne varijable

PARAZITARNE VARIJABLE postaju izvor pogreke u eksperimentu

KVAZI-EKSPERIMENT posjeduje karakteristike klasinog, ali zbog nemogunosti kontroliranja vanjskih varijabli, spoznajna snaga je manja, a zakljuci nesigurni

ISTINSKI EKSPERIMENT mogue je upravljati nezavisnom varijablom, eksperimentalna i kontrolna grupa su poetno izjednaene, razliiti uvjeti su primjereno uravnoteeni

EKSPERIMENTALNI NACRTI/MODELI

- plan provedbe eksperimenta, njegova opa struktura, naznaka o nainima prikupljanja podataka, izbora ispitanika, provedbe, analize podataka

- potrebno je voditi rauna o broju nezavisnih varijabli, broju eksperimentalnih i kontrolnih uvjeta potrebnih za provjeru hipoteze i ne/mogunosti izvoenja istraivanja na istim ispitanicima u svim eksperimentalnim uvjetima

PRINCIPI EKSPERIMENTALNOG DIZAJNA

- kontrola uinaka eksperimentalnih varijabli, sluajni izbor(randomizacija) uzorka sluajni izbor-vanjska validnost eksp., sluajna dodjela postupka-unutarnja validnost eksp., replikacija(kontrola ponavljanjem)TIPOVI REPLIKACIJE EKSPERIMENTA

- direktna: isti istraiva, ponavljanje s razliitim ispitanicima

- sistematska: drugi istraiva, druga sredina, drugi uvjeti

EX-POST-FACTO POSTUPAK

- posljedice se objanjavaju imbenikom koji djeluje od ranije(npr. kolska reforma)

EKSPERIMENT S JEDNOM GRUPOM

- prati se utjecaj jedne varijable, bez usporedbe s drugima (koliki je napredak djece?)

- djelovanje vie faktora eksperiment s jednom grupom u ciklusima: prvi ciklus-jedan faktor, drugi ciklus-drugi faktor eksperimentalni faktori se sukcesivno uvode u istu grupu; ustanovljuje se razlika u prosjenoj efikasnosti i taj se rezultat generalizira na OS

EKSPERIMENT S PARALELNIM GRUPAMA

- eksperimentalni faktori se simultano uvode u razliitim grupama izbjegavaju se ogranienja sukcesivnosti- kontrolna(nul) grupa ne uvodi se novi faktor; eksperimentalna grupa: uveden; inicijalna i finalna stanja se simultano ispituju u obje grupe

- ekvivalentnost grupe moraju biti izjednaene kako bi se razlika mogla pripisati nezavisnoj varijabli, a ne diferentnosti grupa; postie se odreivanjem parova ispitanika ili podgrupa i eliminacijom onih koji naruavaju ravnoteu)EKSPERIMENT S ROTACIJOM FAKTORA- kombinacija eksp. s jednom i paralelnim grupama; u prvom ciklusu u jednoj grupi istovremeno djeluje jedan, a u drugoj drugi faktor, a u drugom ciklusu faktori mijenjaju pozicije

- razlika u efikasnosti se odreuje posebno za svaki ciklus, dobiveni rezultat se generalizira na osnovni skup

SLOENIJI MODELI

- ponovljeni sluajni izbor grupa, jedna kola jedan postupak, faktorski model, lat. i lat.-gr. kvadrat

PRIJETNJE UNUTARNJOJ VALIDNOSTI EKSPERIMENTA

- karakteristike subjekata: predrasude pri njihovoj selekciji(razliite grupe), gubitak subjekata, lokacija eksperimenta, djelovanje osobina ispitivaa, njegove predrasude, razliita 'povijest' grupa, sazrijevanje(rezultat je ishod maturacije, a ne djelovanja neko faktora), Hawthornov efekt(ljudi drugaije reagiraju zbog ispitivanja), demoralizacija kontrolne grupe, nekontrolirani utjecaj na njuPRIJETNJE VANJSKOJ VALIDNOSTI EKSPERIMENTA

- nedostatan opis postupka ispitivanja, efekt katalize(ishod je rezultat kombinacije djelovanja vie faktora), neadekvatnost uzorka, utjecaj novstva, uinak eksperimentatora, uinak predtest-senzibilizacija

KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI PRISTUP ISTRAIVANJU

- istraiva se koristi razliitim izvorima podataka: vlastitim iskustvima ili iskustvima drugih(kroz njihove izgovorene/napisane iskaze, ponaanja ili produkte)

- kvantofrenija prenaglaen kvantitativni pristup pedagokom istraivanju temeljen na tradicionalnoj pozitivistikoj metodologiji

- kvalitativno se razlikuje od kvantitativnog prema upotrebi postpozitivistike metodologije, prihvaanju postmodernistikog senzibiliteta, istraivanju subjekata iz njihove perspektive i unutar konteksta, istraivanju svakodnevice, osiguravanju bogatijih deskripcija pojava.

TEMELJNI POSTULATI KVALITATIVNOG ISTRAIVANJA1. predmet istraivanja su ljudi, oni moraju biti polazite i cilj istraivanja klijentocentriki pristup2. na poetku svake kvalitativne analize mora stajati opsean opis predmetnog podruja

3. predmeti nisu u potpunosti jasni pa se trebaju objasniti kroz proces razumijevanja i interpretacije

4. predmeti se moraju istraivati u prirodnom okruenju

5. generalizacija se ne uspostavlja nakon finalne analize, ve indukcijom koja poinje na pojedinanom sluaju

- introspekcija vaan izvor informacija, provodi se sustavno, na temelju protokola samopromatranja

- kvalitativna istraivanja karakterizira dinamina interakcija subjekt-istraiva

- holistiki pristup- ljudi su cjeline, fokus je na makroprocesima

- genealoki pristup longitudinalno istraivanje porijekla, tendencija, tempa, tipa i granica razvoja nekog sustava- osnovna funkcija kvalitativnih istraivanja je omoguavanje smislene kvantifikacije empirijskih sadraja- istraivanje je kvalitativno ako je u proces ukljuena studija sluaja, ako je otvoren revizijama i nadopunama, ako postoji kontrola nad postupcima i metodama, ako je empirijski materijal dobiven introspekcijom pogodan za analizu, ako postoji dinamina interakcija sudionika, ako se predmet promatra razvojno i kontekstualno, ak je problemski usmjereno, ako postoji argumentirana generalizacija rezultata utemeljena na indukciji, ako je mogua kategorizacija, ako je pristup kritiki, racionalan, holistiki i longitudinalan

META-ANALIZA

- naziv za mnotvo kvantitativnih tehnika koje doputaju saimanje rezultata velikog broja studija, omoguujui izvoenje velikog broja opih zakljuaka prikupljaju se rezultati svih radova relevantnih za problem i dovode u oblik u kojem ih je mogue skupno analizirati; jedinice nisu ispitanici, nego istraivanja

- potrebna je zbog oskudne kumulacije nalaza, malih uinaka i poveanja broja istraivanja- termin se javlja 70-ih god. 20. st. Glass: statistika tehnika zdruivanja rezultata pojedinanih istraivanjaUTVRIVANJE PROBLEMA: pitanje uzrono-posljedine povezanosti(ne mogu zamijeniti primarna istraivanja, ali ih mogu usmjeriti), mogunosti uopavanja(takve studije se temelje na velikom broju razliitih istraivanje razlika u zavisnim i nezavisnim varijablama) i razvoja teorije(meta-analiza ima veu upotrebljivost pri razvoju i testiranju teorijskih modela)STRATEGIJE: jednostavno zdruivanje studija koje se bave istim problemom kako bi se na njega preciznije i vjerodostojnije odgovorilo(nalaenjem zajednike veliine uinka); meusobno usporeivanje raznorodnih studija kako bi se odgovorilo na problem razliit od onoga kojemu se obraaju primarna istraivanja

PRIKUPLJANJE PODATAKA: ukljuuje sve dostupne ranije provedene studije o odabranom fenomenu (problem dostupnosti baze istraivanja)

- 4 vrste izvora: knjige, lanci u asopisima, kvalifikacijski radovi, neobjavljeni radovi

- naini dolaenja do studija: pregled literature tuih radova, savjetovanje, pretraivanje baza podataka, indeks citiranosti, fiziko pretraivanje

VREDNOVANJE PODATAKA: procjena kvalitete i vjerodostojnosti radova- vodi se rauna o primjerenosti, prihvatljivosti i pristranosti

ANALIZA I TUMAENJE: cilj je sabrati sve radove koji udovoljavaju kriteriju relevantnosti i metodoloke kvalitete i saeti ih u jedinstveni zakljuak o istraivanom problemu

POSTUPCI KODIRANJA PODATAKA: svoenje i opisivanje prikupljenih radova putem unaprijed odreenih kategorija

- odabiru se varijable za koje se oekuje da su povezane s teorijskim oekivanjima; ovisi o cilju sinteze, teorijskoj relevantnosti moguih nalaza, primjerenosti, kvaliteti i vjerodostojnosti informacija u radu, cijeni i mogunostima objektivnog kodiranja

- varijable mogu biti bilo koje metodoloke ili sutinske odrednice kodiranja: osnovni podaci o radu, ispitanici, metodologija, tretman, zahtjevnost postupka, veliina uinkaIZVJETAVANJEuvod: upoznavanje sa svrhom istraivanja i temeljnim problemom

metoda: obuhvaa osnovne podatke o nainu koncipiranja i provoenja studije (odabir, traenje, kodiranje, statistika obrada)rezultati: zbirni opis ukljuenih studija, empirijska graa za konane zakljuke)

rasprava: naena veliina uinka i njeno znaenje pod vidom testiranih teorija, tumaenje rezultata i usporeivanje s prijanjim sintetikim studijamaNEDOSTACI META-ANALIZE: ogranieni spoznajni doseg metode, nedovoljna kontrola initelja koji u konanici mogu utjecati na rezultate

prijetnje unutarnjoj valjanosti: greke pri izboru ispitanika, nedostaci vezani za primjenu tretmana

prijetnje konstruktnoj valjanosti: pristran nereprezentativan uzorak ispitanika, situacija ili uvjeta na koje se zakljuci nastoje proiriti prijetnje valjanosti statistikog zakljuka: manjkavost primarnih istraivanja; neobjektivnost kodiranja; nevoenje rauna o sluajno dobivenim nalazima(pristranost literature zbog selekcije ili dostupnosti, pristranost izbora meu mjerama veliine uinka)

ETIKA ZNANSTVENIH ISTRAIVANJA

NORMATIVNA ETIKA temeljno pitanje: razvoj sustava moralnih pravila koja rukovode istraivanjem

DESKRIPTIVNA ETIKA identifikacija moralnih pravila koja rukovode stvarni istraivanjima

- potivanje osobe i njezine autonomije(poseban briga o zatiti osoba sa smanjenom autonomijom-djeca, zatvorenici, ovisnici), dobrobit i nekodljivost za ispitanike, pravednost(ravnopravna pozicija istraivaa i ispitanika, zatita od zlouporabe), povjerljivost(odnos povjerenja izmeu istraivaa i ispitanika, pristanak, svijest o posljedicama), znanstveni integritet (promoviranje istine, beskompromisnost, bez falsifikacije)PODRUJA ETIKIH PITANJA

- meuodnos drutva i znanosti: autonomija istraivanja, odgovornost prema drutvenim potrebama ne/izravni socijalni utjecaj

- profesionalna pitanja: profesionalne udruge nadziru pridravanje etike, prekraji(pri obradi, publiciranju i recenziranju radova)

-provedba: kraa ideje, selektivno prikazivanje, friziranje podataka, usklaivanje poetne hipoteze s rezultatima, friziranje uzorka, preuivanje kontradiktornih podataka, interpretacija korelacije kao kauzalnosti

- pisanje i publiciranje: plagiranje, autorstvo i ko-autorstvo, dualno publiciranje financijski sukob interesa

- recenziranje: kraa ideja, preuivanje ili prenaglaavanje nedostatka, uzvraanje usluga, neznanstvena procjena PAGE 18