Uvod u metodologiju strunog i znanstvenoga rada

Nabrojite obiljeja predznanstvenog razdoblja ljudske civilizacije. Predznanstveno razdoblje obiljeeno je primitivnim pretpostavkama, prvim primitivnim oblicima hipoteza i primitivnim oblicima zakljuivanja kao posljedice razmiljanja te predstavlja razdoblje poetaka sustavnoga razmiljanja i stjecanja znanja. To je vrijeme samih poetaka razvoja znanosti povezanih s prvim praktini i neposrednim osjetilnim iskustvima te svjesnom spoznajom aktivnog odnosa ovjeka prema prirodi i stvarnosti koja ga okruuje. Objasnite poetke razvoja znanosti na primjerima razvoja najstarijih znanstvenih disciplina. U ovom pokuaju, odgovor izostavlja imena djela i specifine doprinose pojedinih Grka nekoj znanosti (npr., umjesto da se kae da je Arhimed usavrio mjerenje kugle, valjka i stoca, jednostavno ga se utrpalo skupa sa svim ostalim matematiarima u nabrajanje, bez da se kae to je on to tono napravio), a na poetku su dodani neki fakti koji se ne mogu nai u udbeniku isto da se ocrta openita ideja koja se vue kroz razvoj znanosti stare civilizacije naprave praktine temelje, Grci to dovedu do prave znanstvenosti. Evo odgovor:Razvojem pisma, omoguilo se trajnije i vjernije biljeenje znanja koje se do tada skupljalo iskustvom i jednostavnim opaanjima, a prenosilo usmenom predajom. Kako se razvijala poljoprivreda i kako se nain ivota ljudi mijenjao iz nomadskog u sjedilaki, tako je dolo do razvoja prvih civilizacija. Ljudi vie nisu morali toliko misliti na opstanak te su polako poeli skupljati znanje ne samo iz praktinih potreba koje su se pojavile sa organiziranim civilizacijama, ve i zbog osobne znatielje ljubavi prema znanju. Tako su se, rijeavajui praktine probleme ivota starijih civilizacija poput Egipta, Indije, Kine i Mezopotamije (mjerenje zemljita, gradnja hramova, razmjena i upravljanje dobrima...), udarali temelji znanstvenih disciplina koje bi tek u Grka (ili, u sluaju prava, Rimljana) dobile na sustavnosti, obujmu, broju teorija i otkria, te usmjerenju ka skupljanju znanja radi znanja samog. Dok je skupljanje znanja u starijim civilizacijama bilo vie praktine namjene, Grci su ti koji poinju prirodu gledati filozofski, pridodajui joj i traei dublji i vei smisao, te spoznaju ope u prirodi. Prve znanstvene discipline su

ekonomija, matematika, pravo, astronomija, biologija, povijest, fizika, medicina i politika. Najstarija disciplina, astronomija, razvila se iz potrebe za orijentacijom nou. Temelje su joj postavili Mezopotamija, Kina i Egipat, a ocem astronomije kao znanstvene discipline smatra se Hiparh koji je uoio pojavu ekvinocija i pojava u kretanju Sunca, Mjeseca i planeta, i napravio prvi katalog zvijezda. Predvia se (izraunavanjem!) pomrina Sunca (Tales), tvrdi se (Pitagora) i dokazuje (Aristotel) da je Zemlja okrugla, nasluuje da se Zemlja okree oko svoje osi (Heraklit) te se ak pojavljuje pretea heliocentrine teorije (Aristarh) zajedno sa metodama izraunavanja udaljenosti Sunca i Mjeseca od Zemlje. Razvoj matematike ne bi bio mogu bez stvaranja simbola i naziva za brojeve te pojma nule u Indiji, i rijeavanja problema premjeravanja zemljita nakon poplava u Egiptu. Pitagora, Platon, Euklid i Arhimed su doprinijeli razvoju logike i metode u matematici te broju postavljenih teorema i aksioma. Eratosten je sve to upotrijebio da izrauna

opseg Zemlje i dokae mogunost plovidbe oko svijeta. Fizika je nastala na temelju vjetina varenja, taljenja, bojanja materijala i proizvodnje stakla i emajla u doba Egipta. Prve egzaktne zakone temeljene na iskustvu i eksperimentalnoj provjeri je postavio Arhimed, a Demokrit i Leukip razvijaju teoriju atoma. Biologija i medicina imaju zajednike korijene u spoznajama o anatomiji ljudi i ivotinja tijekom balzamiranja, klanja i rtvovanja. Hipokrat, otac medicine, uzroke bolesti trai u tjelesnim pojavama, a ne u mitologiji, i unosi etike kriterije u medicinu. Aristotel tono i detaljno opisuje oko 500 ivotinja i postavlja prvu sistematizaciju ivih organizama, te ga se zato smatra ocem zoologije. Rimski lijenik Galen se smatra tvorcem teorije funkcije tijela. Istoni narodi, posebno idovi (Biblija), postavili su temelje povijesti. Grci pristupaju povijesti na kritiniji nain. Vani povjesniari poput Herodota (utemeljitelja povijesti), Tukidida, Ksenofonta i Polibija daju kronoloke, kritike i poune opise bitki, slike drutvenih i politikih odnosa zemalja te tradicija naroda, i sustavne preglede svijeta. Politika se smatra najstarijom drutvenom znanou i Grci su ti koji ju prvi temeljito prouavaju. Prvi profesionalci i prosvjetitelji u prouavanju politikog znanja su Protagora, Gorgija, Platon (utemeljitelj filozofije politike) i Aristotel. Platon se bavi pitanjima idealne drave, a Aristotel sistematino propituje ovjeka kao zoon politikon (drutveno bie, bie zajednice). Ekonomija je kod Grka uivala manju vanost od politike, svodei se na upravljanje domainstvom (Heziod Erga kai hamerai, Poslovi i dani). Ksenofont raspravlja o utjecaju ponude i potranje i o zakonitostima opadanja prinosa, te dokazuje potrebu za podjelom rada. Platon raspravlja o ulozi i vrijednosti novca te pravilima monetarne politike, a Aristotel definira istitut monopola i osuuje uporabu novca kao kapitala. Rimljani (Kartaanin Mag, Varro, Cato, Columella) su uglavnom raspravljali o poljoprivredi i ropstvu. Platon i Aristotel su smatrali da su zakoni proizvod ljudi, dok je njihov uitelj, Platon, nastavljajui teoloko shvaanje prava smatrao da su zakone proizveli bogovi. Platon je pisao dijaloge o pravednosti i strogoj zakonitosti kao obrani od zlouporabe vlasti, a Aristotel je zapisao ustave 158 dravica. Rimljani su pravo drali vanijim od filozofije pa joj upravo oni daju prvi pravi zamah kao najvanijoj disciplini drutvenih znanosti. Rimsko pravo se jo i danas prouava kao reprezentativan primjer sveobuhvatnog pravnog sustava. Opiite osnovna obiljeja znanosti srednjega vijeka. Umjetnost i kultura na podruju klasine Grke (nakon rimskog zauzimanja) poinju opadati. Stari Rimljani su prednost davali praksi pred teorijom, stoga grka filozofska I znanstvena misao stagnira. Dok znanstvena misao openito stagnira na europskom prostoru, arapski narodi, povezujui indijsku i starogrku kulturu, doivljavaju znanstveni i filozofski procvat (alkemija, astronomija, matematika, medicina). Ponovno buenje znanosti na europskom prostoru zapoinje u 11. stoljeu otvaranjem prvih kola pod okriljem crkve te prvih sveuilita u 12.st. takoer pod okriljem crkve. Na sveuilitima se prvenstveno pouava teologija i filozofija. Slinu ulogu u arapskom svijetu sui male medrese. Iako se sloboda nauavanja kretala u granicama ideologije katolike crkve, na brojnim sveuilitima javljaju se

napredne misli. Dominantna kola misli je bila skolastika, temeljena na dogmatskom shvaanju svijeta, zagovarajui ideju nepostojanja sukoba izmeu znanosti i religije. Objasnite ulogu europskih srednjovjekovnih sveuilita u drutvenom, umjetnikom i znanstvenom ivotu srednjega vijeka na prostoru europskog kontinenta. Uloga europskih sveuilita je bila znaajna. Kao mjesta obrazovanja, mjesta irenja i prenoenja znanja te poticanja misaonih aktivnosti, ona su bila sredita kretanja ljudske misli. Iako su bila ograniena ideologijom katolike crkve, na njima se pojavljuju mnogobrojne napredne ideje i misli. Ona su bila centri znanstvene misli u Europi. Kako su drutveni, umjetniki i znanstveni ivot sfere ovjekova umnog djelovanja, ne udi to su sveuilita imala znaajnu ulogu u njima. Objasnite razloge buenja znanosti u razdoblju renesanse. Dotada zanemarena ili ak zaboravljena djela stare Grke iz podruja znanosti, filozofije i umjetnosti ponovno dolaze u centar pozornosti, time oivljavajui ideale klasine Grke meu kojima je bila i potpuna sloboda misli te ljubav prema znanju. Neki elementi takvog razmiljanja su se kosili sa dotadanjom dominantnom kolom misli (skolastikom) koja je svojim dogmatskim pristupom znantno ograniavala kretanje ljudske misli. Uspon nove (u ono doba napredne) drutvene klase graana i zaivljavanje te unapreivanje duha klasine Grke doveli su do znantnih promjena u drutvenom okoliu koji je postao otvoreniji novim idejama, to je dovelo do buenja znanosti u razdoblju renesanse. Opiite osnovna obiljeja znanosti u razdoblju renesanse. Znanost i filozofija cvatu uslijed otpora nove buroaske drutvene klase dotada dominantnom feudalno-crkvenom svjetonazoru i zaivljavanja te unaprijeivanja duha klasine Grke. Znakovita je pojava tzv. renesansnog ovjeka nadarenog pojedinca koji znantno doprinosi nekoliko podruja ljudske aktivnosti, kao npr. Leonardo da Vinci i Erazmo Rotterdamski. Leonardo da Vinci je u radu uspjeno kombinirao nekoliko znanstvenih metoda, poglavito metode promatranja i eksperimenta. Iako se obnovom duha klasine Grke obnavljaju (ili ak jaaju) i zablude poput geocentrinog modela svemira (Ptolomej) i Galenove teorije funkcije tijela, s vremenom se te zablude ispravljaju; Nikola Kopernik dokazuje da je na planetni sustav heliocentrian, a Andreas Versalius ispravlja mnoge Galenove pogreke. Razvoj znanosti je u to doba imao izraziti drutveni aspekt budui da je Crkva u raznim znanstvenim teorijama i djelovanjima umnika tog doba vidjela herezu. Giordano Bruno, predvodnik gaenja moralne i drutvene statike feudalnog razdoblja je tako zavrio na lomai.

Objasnite empirizam i racionalizam kao dva suprotstavljena pravca novovjekovne znanosti. Empiristiko shvaanje svijeta jedinim sredstvom vjerodostojne spoznaje smatra iskustvo kao temeljnu odrednicu filozofske misli, a uz istraivanje novih metoda analize iskustva najvanijom znanstvenom metodom smatra se metoda eksperimenta. Racionalistiko shvaanje svijeta osnovnim i jedinim sredstvom sredstvom vjerodostojne spoznaje smatra razum, a kao znanstvene metode propagiraju misaone metode temeljene na loginom, kritinom razmiljanju. Objasnite osnovna obiljeja novovjekovne znanosti na primjeru razvoja znanstvenih disciplina koje se razvijaju u 19. stoljeu. Obiljeja novovjekovne znanosti su svestranost jak istodoban razvoj cjelokupne znanosti, svih disciplina, polja i grana, i diferenciranje znanosti osamostaljivanje novih znanstvenih podruja, polja i grana. Sve postojee znanstvene discipline poput fizike, matematike, filozofije itd. biljee brz razvoj koji dovodi do razvoja novih znanstvenih disciplina, poglavito u podruju drutvenih znanosti (antropologija, sociologija, pedagogija itd.). Formiraju se samostalna znanstvena podruja prirodnih, tehnikih, biotehnikih, biomedicinskih, drutvenih i humanistikih znanosti s brojnim poljima, granam i ograncima, pa se osnivaju razne znanstvene institucije. Objasnite razloge naglog razvoja novih znanstvenih disciplina koje se razvijaju na prijelazu iz 20. u 21. stoljee. Kako se znanost razvija, tako se sve vie diferencira. Nova polja, grane i ogranci znanstvenih disciplina se ubrzano formiraju i osamostaljuju. Ubrzano je multipliciranje znanstvenih informacija i fonda znanstvenih tehnikotehnolokih znanja. Matematizacija znanosti i stalno poveavanje broja znanstvenika i istraivaa, esto organiziranih u istraivake timove, eksponencijalno poveava efikasnost istraivanja i brzinu otkrivanja novih znanja. Istraivaki timovi su esto heterogeni to se tie polja strunosti pojedinog lana to isto doprinosi razvoju znanosti. Poticanje znanstvenoistraivakog rada i sve vea ulaganja kapitala u razvoj znanstvenoistraivake djelatnosti su isto vrlo bitan faktor u konstantnom ubrzavanju rasta znanosti. Nove znanstvene discipline poput genetike, molekularne biologije, kibernetike, informatike itd. ne samo da se grade na sve veem fondu znanja starih znanstvenih disciplina (matematika, fizika, biologija...), ve se i same razvijaju i osamostaljuju kao jednako vane znanstvene discipline. Objasnite pojam klasifikacije znanosti. Klasifikacija znanosti predstavlja otkrivanje uzajamnih veza znanosti na temelju odreenih naela u obliku logikog rasporeda svrstavanja ili nizanja

znanosti, pri emu samo provoenje klasifikacije podrazumijeva klasificiranje, odnosno grupianje i razvrstavanje po skupinama i pojedinim segmentima koji obuhvaaju znanstvena podruja, polja, grane i ogranke. Nabrojite i objasnite glavne razvojne faze klasifikacije znanosti. 1. razvojna faza - jedistvenost znanosti u starom (antika) i ranom srednjem vijeku, filozofija se smatrala jedinom znanou koja je kao "znanost o znanostima" obuhvaala sva ljudska znanja o prirodi, drutvu i miljenju. 2 razvojna faza - obuhvaa razdoblje od 15. do 18. stoljea, osnovne karakteristike su intenziviranje procesa i diferenciranje znanosti, od filozofije se odvajaju matematika, mehanika i astronomija a zatim i fizika, kemija, biologija, geologija, sociologija i psihologija. 3. razvojna faza - obuhvaa 19. stoljee, dolazi do jo detaljnije diferencjacije znanstvenih disciplina, pojedine znanstvene discipline se intergriraju u nova znanstvena podruja, osnova za stvaranje sustava znanosti.

Obrazloite strukturu suvremene znanosti Zbog sve vee diferencijacije znanosti, potrebno ju je klasificirati po nekoj strukturi. Strukturu suvremene znanosti ini podjela na znanstvena podruja, znanstvena polja, znanstvene grane i ogranke koja odraava dananju razgranatost (svestranost, uslonjavanje i diferenciranost) znanosti. Nabrojite elemente koji determiniraju pojam znanosti. Elementi koji determiniraju pojam znanosti - povijesni okvir, sveukupnost znanja o podruju i predmetu istraivanja, objektivna stvarnost, svjesna primjena znanstvenih metoda, dijagnosticiranje prirodnih i drutvenih pojava sadanjosti, prognoziranje njihovog slijeda i razvoja u budunosti, maksimizacija uinka primjene znanstvenih postignua u praksi. Definirajte pojam znanosti i obrazloite bitne elemente pojma znanosti. Znanost je suma znanja o objektivnoj stvarnosti ija se istinitost moe provjeriti. Sutinska osnova pojma znanosti su znanje, neprestano traganje za znanjem i stalno provjeravanje njegove istinitosti.

Znanje ne postoji ope prihvaena potpuna definicija znanja. Najee se opisuje kao spoj injenica, informacija i vjetina koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem ili ukupnost svega poznatog u nekom polju (injenice i informacije) ili openito (ova definicija bi valjda trebala biti ona najmetodolokija, tak da barem ovu zapamti) ili svjesnost o neemu (prirodi nekog predmeta ili pojave i sl.) steena iskustvom neke injenice ili situacije. Neprestano traganje za znanjem predstavlja traganje za novim znanjima znanstvenom metodom temeljeno na stalnoj tenji ka saznavanju novih znanja i nepoznatih istina. Stalno provjeravanje istinitosti znanja jest stalno usporeivanje trenutnih znanja i spoznaja s objektivnom stvarnosti u svrhu utvrivanja poklapanja znanja i spoznaja sa objektivnom stvarnou. Npr. geocentrina teorija svemira je dugo vremena bila smatrana injenicom (pravim, istinitim znanjem), no ona ne odgovara objektivnoj stvarnosti (svemir nije geocentrian) i nije bila suzbijena sve dok se nije pravilno usporedila sa objektivnim stanjem stvari ime se je suzbila. To provjeravanje istinitosti je dovelo do znanstvenog napretka. Znanost vs. Nauk Znanost je skup svih steenih znanja, metoda i sustava razmiljanja koji za osnivanje vlastitih teorijskih rjeenja koristi znanja, metode, spoznaje i zakljuke jedne ili vie teorijskih znanosti, dok je nauk sastavljen od pojedinanih rezultata pojedinih znanosti koji zajedniki, bez obzira kojoj od znaosti pripadaju, slue istoj praktinoj svrsi. 14. Objasnite razliku izmeu pozitivistikog i antipozitivistikog pristupa kao suprotstavljenih koncepcija tumaenja stvarnosti. Pozitivistiki pristup stvarnosti ima stajalite da je znanje kruto, objektivno i da je opipiljivo, preuzima ulogu opaaa i priklapanje metoda prirodnih znanosti. Antipozitivistiki pristup stvarnosti kae da je znanje kao osobno subjektivno iskustvo, privrenost istraivaa ispitanicima i priklapanje metodama drutvenih znanosti. Deterministiki vs. Probabilistiki Prema deterministikom modelu, stvarnost je beziznimno odreena apsolutnim zakonima te se svi sluajevi mogu objasniti kauzalnou. Probabilistiki model izraava sumnju o postojanju primjenjivih apsolutnih zakona te u razmatranju problema istraivanja ukljuuje mogunost vjerojatnosti raznovrsnih utjecaja na istraivane pojave i fenomene.

Objasnite osnovne razlike u pristupu rjeavanja problema u podruju prirodnih i podruju drutvenih znanosti. U prirodnim znanostima podrazumijeva se kvantitativno izraavanje odnosa pojava u prirodi, na osnovu jednog niza podataka moe se predvidjeti drugi niz podataka, deterministiki modeli rjeavanja problema (uzronoposljedine veze), eksperimentalna provjera potvruje predvianja istraivaa, deduktivnim putem dolazi se do potvrivanja teorije i stvaranja novih teorijskih konstrukata. U drutvenim znanostima utvruju se postojee teorije i definiraju se novi teorijski konstrukti koji nisu jednoznana, veze meu teorijskim konstruktima nisu precizne kao u prirodnim znanostima zbog sloenosti pojava i fenomena u drutvenim znanostima, probabilistiki modeli rjeavanja problema (mogunost vjerojatnosti raznovrsnih utjecaja na istraivane pojave i fenomene) Objasnite pojam znanstvene paradigme. Paradigma je konceptualni okvir unutar kojeg djeluje znanstvenik, tj. skup temeljnih pretpostavki koje definira podruje znanstvenog prouavanja odreujui vrstu problema i metoda koje se smatraju legitimnima i koje se mogu upotrijebiti za prikupljanje i tumaenje podataka. Ona predstavlja univerzalno prihvaeno znanstveno dostignue koje nekoj zajednici praktiara za odreeno vrijeme prua model rjeenja. Objasnite Kuhnovu teoriju znanstvene revolucije. Svaka znanost u jednom odreenom razdoblju odreena jednom i samo jednom odreenom paradigmom, taj se period naziva period normalne znanosti, s vremenom se odreeni problemi vie ne mogu objasniti iz perspektive vladajue paradigme, javljaju se anomalije koje se kumuliraju i dovode do krize i potrebe za novom paradigmom, nastala kriza prethodi znanstvenoj revoluciji i zaivljava nova paradigma koja reorganizira teorijsko poimanje svijeta na nov nain, proces znanstvene revolucije nastavlja uz raanje nove paradigme i ponavljanje ciklusa.

PRIMJER: zamjena geocentrinog (ptolomejskog) vida svemira heliocentrinim (kopernikanskim) PARADIGMA 1 Zemlja je nepomini centar svemira, sva nebeska tijela se okreu oko nje NORMALNA ZNANOST Platon i Aristotel kretanja nebeskih tijela (planeta i zvijezda) objanjavaju setom nebeskih sfera oko Zemlje (svako tijelo ima svoju sferu na kojoj je prikopano i koja se okree oko Zemlje Platon, Aristotel), a Ptolomej jo dodaje kako svaki planet ima svoj sustav kretanja od dviju krunica po kojima se oni okreu oko Zemlje (to je trebalo objasniti neke anomalije)

ANOMALIJE putanje planeta nisu odgovarale onome to bi trebale biti prema Ptolomejevom sustavu, Gallileo poetkom 17. stoljea teleskopom otkriva i druge anomalije koje se ne slau sa ptolomejskim sustavom (Venera ima faze poput Mjeseca, Jupiter ima mjesece koji se okreu oko njega ne vrti se sve oko Zemlje) KRIZA kopernikanski sustav se pojavljuje 1543. u djelu Nikole Kopernika (Zemlja i ostali planeti se kreu oko Sunca i oko svoje osi), Tycho Brahe i drugi astronomi prihvaaju tek neke elemente njegove teorije (svi veinom odbacuju tezu da se Zemlja kree); openito, odvija se sukob izmeu kopernikanskog i ptolomejskog sustava, a nijedan u to vrijeme nije bio potpun ni savren. Anomalije se veinom objanjavaju uslonjavanjem ptolomejskog sustava REVOLUCIJA daljnja promatranja svemira teleskopima, teza Johannesa Keplera da se planeti kreu po eliptinim putanjama i Newtonovo teorijsko objanjenje Keplerove ideje zakonima gravitacije te druga otkria koja su upotpunila i unaprijedila kopernikanski sustav su dovela do ope prihvaenosti tog sustava sa strane znanstvene zajednice te potpunog obaranja ptolomejskog sustava PARADIGMA 2 Zemlja i planeti Sunevog sustava okreu se oko Sunca u eliptinim putanjama, Sunce nije centar svemira i ono samo se kree ko centra Mlijene staze (nae galaksije)

Navedite i objasnite dominantne paradigme u podruju drutvenih znanosti. Dvije dominantne paradigme drutvenih znanosti su kvantitativna koja tei uzronom objanjavanju pojava i kvalitativna koja tei razumijevanju i tumaenju pojava. D i m e n a i jp z i t a n j a Kvantitativna paradigma Kvalitativna paradigma

O n t o l o a ks t v a r n o s t ?

O b je ktivn a , o d vo je n a o d istra iva a Subjektivna, istraivai su i sudionic i

E p i s t e m oo l do n o ks i z m e u i s t r a i v a? a Is tr ai ivr aa jev a e o vgisa a n o d o neo g aIs t a is tr a je j u in te ra k c iji s is tr a iv a n im a i st i nn o tr o iv a u m A k s i o l o kt e m e l j n e v r i j e d n o s t i i s ?t r a V rijedno sn o neutra lna istra ivaVrijednosno angairana istraivanj a iv a n ja a nj a R e to r i k jezik istraivanja? a m e t o d oa l o p rk o c e s i s t r a i v a n j a ?

F o rm a la n , te m e lje n n a d e fin icija m fo r m a la n , te m e lje n n a k v a lita tiv n im a Ne a Deduktivan, kauzalan proce s Induktivan, interaktivan proces

Objasnite pojam znanstvene metode. Znanstvena metoda je skup razliitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstvenoistraivakom radu u svrhu istraivanja i izlaganja rezultata znanstvenog istraivanja u odreenom znanstvenom podruju. Objasnite razliku izmeu znanstvene metode i metode openito Metoda u openitom smislu podrazumijeva model, proceduru ili redoslijed po kome se odvija neka praktina djelatnost, dok metoda u znanstvenom

smislu podrazumijeva nain planskog postupanja i miljenja koji slui za dolazak do spoznaje, otkrivanje i iznoenje istine. Nabrojite i opiite osnovne znaajke znanstvene metode. - objektivnost - nepristran i neutralan odnos prema pojavama, predmetima i objektima koji postoje neovisno o subjektu i njegovim zapaanjima i miljenjima. - pouzdanost - dovoljna obrazloenost podataka tj rezultata, primjerena potkrepljenost argumentima i dokazanost rezultata odgovarajuim logikim postupcima. - preciznost - tono i precizno odreivanje znaenja koritenja znanstvenih pojmova. sustavnost - rad po naelima teorije sustava, funkcionalna povezanost svih elemenata koje istraiva tretira (stvari, pojave, pojmovi i odnosi u prirodi i drutvu) jedan sustav koji funkcionira u svojoj ukupnosti. - openitost - omoguavanje otkrivanja i istraivanja opih osobina pojava i odnosa, jednako kao i zajednikih obiljeja odreenih pojava i odnosa koja se ponavljaju radi otkrivanja novih spoznaja i zakonitosti. Objasnite vanost primjene znanstvene metode u znanstvenoistraivakom procesu. Sustavna primjena znanstvene metode tijekom svakog koraka znanstvenoistraivakog procesa osigurava istinitost znanstvenog miljenja, dolazak do sustavno sreenog, tonog i pouzdanog znanja te ispravno istraivanje, razumijevanje i objanjavanje predmeta ostraivanja. Znanstvena metoda vs. Metoda istraivanja znanstvena metoda je opa metoda spoznaje, odnosno strukturiranja znanstvenog istraivanja, a metoda znanstvenog istraivanja je dio znanstvene metode specifinog za pojedina znanstvena podruja i discipline pomou kojih se rjeavaju pojedinani problemi unutar procesa istraivanja.(nije u pitanjima, ali isto onako, da se zna) Navedite neke od specifinih metoda znanstvenog istraivanja Delfi metoda, deduktivna i induktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i kokretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, statistika metoda, komparativna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja. (za opis uzmi odgovor na jedno od iduih pitanja)

Opiite osnovne znaajke Delfi metode. Delfi metoda koristi se u predvianju i prognoziranju fenomena i pojava, ubraja se u meu intuitivne metode, uspjeno se primjenjuje u fundamentalnim i razvojnim istraivanjima, u predvianju i prognoziranju

fenomena i pojava nije uvijek mogue koristiti se kvantitativnom metodom, umjesto njih je koriste kvalitativne i intuitivne metode. Uspjeno se koristi u prognoziranju ekonomskih fenomena, za pripremanje makrostratekih odluka koje se odnose na ekonomske sustave itd. Opiite osnovne znaajke induktivne i deduktivne metode. Induktivna metoda - polazi od analize pojedinanih injenica, od opaanja konkretnih pojedinanih sluajeva dolazi se do zakljuaka. Odnos posebnog i opeg kao od najosnovnijih predmeta zakljuivanja i znanstvenog spoznavanja. Deduktivna metoda - polazi od opih sudova na temelju kojih se izvode posebni i pojedinani zakljuci, omoguava objanjenje injenica, zakonitosti i zakona, povjeravanje i dokazivanje hipoteza, otkrivanje novih injenica i zakona. Indukcija predstavlja poetni, a dedukcija zavrni proces znanstvenog spoznavanja. Opiite osnovne znaajke metode generalizacije i specijalizacije. Temelji se na misaonim postupcima generalizacije i specijalizacije. Generalizacija polazi od uopavanja pomou koga se od jednog posebnog pojma dolazi do openitijeg koji je po stupnju vii od ostalih pojedinanih, izvode se uopeni zakljuci koji su realni samo ako imaju oslonac u realnoj stvarnosti. Specijalizacija polazi od opeg pojma pomou kojega se dolazi do novoga pojma uega u opsegu, a bogatijega po sadraju, temelji se na analitikosintetikim i apstraktno-konkretiziranim postupcima. Objasnite pojam znanstvenoistraivakog rada. Znanstvenoistraivaki rad je sustavna stvaralaka aktivnost kojom se uz primjenu znanstvenih metoda stjeu nove znanstvene spoznaje. On podrazumijeva istraivanje i sustavno traganje za injenicama iz kojih se mogu izvesti odreena znanstvena naela i zakonitosti. Navedite i objasnite znaajke znanstvenoistraivakog rada. Osnovne znaajke su objektivnost, racionalnost, pouzdanost, preciznost, analitiko-sintetiki postupak, sustavnost. Objektivnost zahtijeva temeljito ispitivanje i provjeravanje znanstvenih podataka, podrazumijeva odsutnost predrasuda i osobnog preduvjerenja istraivaa Racionalnost voenje rauna o utroku materijala i vremena znanstvenoistraivakog rada

Pouzdanost podrazumijeva argumentiranost znanstvene spoznaje; znanstveni rezultati moraju se moi empirijski provjeriti, znanstveni sud mora biti dokazan, a znanstvena hipoteza mora biti argumentirano obrazloena Preciznost pretpostavlja jasnou provedbe znanstvenih postupaka i metoda uz pozorno biljeenje svih zapaanja tijekom istraivanja te precizno izlaganje znanstvenih pojmova i definicija Analitiko-sintetiki postupak istraivane pojave se posebno ralanjuju na sastavne elemente uz temeljito prouavanje njihovih svojstava, odnosa odnosa i meuovisnosti na temelju ega se istraivana pojava utvruje kao opa sinteza Sustavnost podrazumijeva metodiko i postupno povezivanje hipoteza i teorija pri emu je istraivanu pojavu nuno izuavati u kontekstu njene povezanosti sa svim bitnim injenicama Definirajte pojam istraivanja. Istraivanje je sloeni process povezivanja miljenja i iskustva usmjeren na traganje za novim znanjima radi njihova iskoritavanja u teorijske i praktine svrhe. Obuhvaa sustavno traganje za injenicama I znanjima te nainima rjeavanja teorijskih I praktinih problema. Sutina ope podjele istraivanja s obzirom na oekivane rezultate. Svako istraivanje kao proces traganja za novim znanjima i spoznajama u svojoj je krajnjoj namjeri usmjereno prema ljudskoj praktinoj djelatnosti, odnosno prema koritenju rezultata dobivenih na temelju istraivanja za unaprijeenje postojee prakse. Stoga upravo oekivani rezultati istraivanja utjeu na njihova osnovna obiljeja i predstavljaju temeljni kriterij openite podjele svih istraivanja na znanstvena i struna istraivanja, iako se meu njima ne mogu postaviti vrsta razgranienja. Objasnite osnovna obiljeja znanstvenog istraivanja. Znanstvena istraivanja su sustavna, otkrivaju znanstvene principe, zakonitosti i zakone, rezultati su znanstveno utemeljeni i mjerljivi, usmjerena su prema generalizaciji, i donose novine (novosti, ne asopise :p) u odnosu na postojee radi doprinosa opoj riznici postojeeg znanja. Objasnite osnovna obiljeja strunog istraivanja. Osnovna obiljeja: nemaju znanstvene ciljeve, usmjerena prema konkretizaciji, njihov cilj je usmjeren na rjeavanje nekog konkretnog problema iz prakse, izravno i brzo postignuta korist u uskom podruju, oslanjaju se na rezultate znanstvenih istraivanja, imaju strogu namjenu u praksi.

Objasnite razliku izmeu strunog i znanstvenog istraivanja. Razlika je u ciljevima, struni nema znanstvene ciljeve dok znanstveno istraivanje ima. Struno istraivanje temelji se na konkretizaciji, na konkretnim stvarima u praksi, dok se kod znanstvenog istraivanja istrauje neki dio, neko podruje. Znanstveno istraivanje donosi rezultate, struni ne, nego se on nadovezuje, povezuje sa dotadanjim znanjem. Znanstveno istraivanje donosi neto sasvim novo, a struno istraivanje ne. Nabrojite osnovne karakteristike fundamentalnih, aplikativnih I razvojnih istraivanja. fundamentalna - spadaju u kategoriju znanstvenih istraivanja, obuhvaaju sva ona istraivanja iji rezultati doprinose poveanju fonda znanstvenoh injenica i znanja. Nemaju praktinu primjenu svojih rezultata, Fundamentalna se jo nazivaju i temeljna istraivanja. Zahtijevaju znaajna financijska ulaganja. aplikativna - takoer spadaju u znanstvena istraivanja, poduzimaju se radi stjecanja novih znanja primarno usmjerenih na rjeavanje praktinih problema. Osnovni je cilj usmjeren na ispitivanje mogue primjene rezultata fundamentalnih istraivanja. Proiruju i nadopunjuju postojea znanja. razvojna - spadaju u struna istraivanja, usmjerena su prema postizanju koristi i razvoju nekom uskom podruju i postizanju poboljanja u odnosu na postojea postignua. Sve je vei interes za akcijska istraivanja. Objasnite pojam etosa znanosti. Etos znanosti je skup vrijednosti i normi moralnog karaktera za koje se smatra da su obvezujue za svakoga tko se bavi znanou i znanstvenoistraivakom radom. Postoje etiri skupa normi koje osiguravaju autonomiju i istou znanosti, a to su univerzalizam, zajednitvo, bezinteresnost i organizirani skepticizam. Univerzalizam podrazumijeva zahtjev za temeljenjem vrednovanja znanstvenih ideja i rezultata prvenstveno na objektivnoj procjeni njihove logike i empirijske utemeljenosti (intelektualno hladno i objektivno promatranje), a napredak u karijeri znanstvenik ostvaruje radom i postignuima ocjenjenima na temelju univerzalistikih mjerila. Zajednitvo odnosi se na zahtjev doivljavanja znanstvenih otkria kao doprinosa cjelokupnoj batini ljudskog znanja te smatranje znanstvenih rezultata javnim dobrom (autorsko pravo se odnosi na profesionalno priznanje i ugled u znanstvenoj zajednici). Bezinteresnost zahtijeva da su istraivaevi motivi usmjereni prema tenji za istinom, a ne tenji za izmiljanjem, prisvajanjem i lairanjem znanstvenih rezultata. Organizirani skepticizam podrazumijeva umjereni skepticizam (nita u znanosti ne treba se uzimati zdravo za gotovo). Put prema znanstvenoj

istini treba biti podvrgnut objektivnoj analizi, kritici i istraivanju kao znanstvenim vrlinama (ne autoritetu znanstvenika). Nabrojite osnovne etike dvojbe u znanstvenoistraivakom procesu i objasnite ih. Etike dvojbe u znanstvenoistraivakom procesu proizlaze iz predmeta istraivanja i problema koji se istrauje, iz same prirode istraivakog projekta, prirode istraivakog uzorka te metoda i postupaka koji se u istraivanju koriste. Mogu se pojaviti u svim fazama procesa, pogotovo pri prikupljanju i koritenju izvora literature, izradi nacrta istraivanja, pristupanju ispitanicima, prikupljanju podataka te pri analizi i interpretaciji podataka. Uglavnom su to pitanja ponaanja istraivaa prema tuem intelektualnom vlasnitvu i autorskom pravu, potivanja ili krenja prava ispitanika (na informiranost, nunost prethodnog pristanka, privatnost, dobrostanje...), objektivnosti istraivaa i potivanju osnovnih naela znanosti. Kvalitativna & kvantitativna istraivanja Kvalitativna istraivanja provode se sa svrhom prouavanja, ispitivanja i utvrivanja relevantnih znaajki, odnosno svojstava i obiljeja odreenih predmeta, pojava ili procesa. Osnovna pitanja kvalitativnih istraivanja su kako? Zato? Kada? i Gdje? Kvantitativna istraivanja provode sa svrhom prouavanja, ispitivanja i odreivanja vrijednosti, koliine i veliine odreenih predmeta, pojava ili procesa. Osnovno pitanje kvantitativnih istraivanja jest Koliko? Istraivanja sadanjosti, prolosti i budunosti. Usmjerena su na protekla, sadanja i budua razdoblja, dogaaje ili pojave. Osnovna svrha istraivanja prolosti je otkrivanje znanstvenih istina o prolosti, ali i da se na temelju znanstvenih injenica o proteklim dogaajima, pojavama i predmetima otkriju relevantne spoznaje. Metode: heuristika1, kritika analiza, znanstveno objanjenje i sinteza povijesnih injenica. Istraivanja sadanjosti imaju svrhu dijagnosticiranja odreenih pojava, predmeta ili odgaaja, ali i ocjenjivanje uzroka i posljedica takve dijagnoze, njene usporedbe sa slinim dijagnozama iz prolosti, kao i stvaranjae konzistentnih sudova, zakonitosti, zakona i teorija o odreenoj pojavi, predmetu ili dogaaju koa znanstveno utemeljenoj osnovi za njihovo pozitivno usmjeravanje u blioj i daljoj budunosti. sve metode u kombinacijama

1

Heuristia je metoda znanstvenog pronalaenja i iznalaenja izvora, sreivanja, obrade, tumaenja i objavljivanja izvora i originalnih povijesnih dokumenata

Budunosti prognoziranje dogaaja, pojava ili procesa u budunosti te utvrivanje njihove oekivane razine. sve metode, kombinirano. Povremena & stalna istraivanja Povremena istraivanja (diskontinuirana, od sluaja do sluaja, ad hoc) odvijaju s epovremeno, samo u posebnim prigodama u trenutku odmah nakon nastanka odreenog problema da bi se aktualni problem istraio u datom trenutku id a se prezentiraju rezultati i primjerena rijeenja. Ona se ne planiraju i provode se sukladno potrebama. Strana istraivanja (kontinuirana, permanentna) provode se u kontinuitetu na predmetima, problemima ili pojavama koje nemaju vremensko ogranienje.

Mikro mezzo makro mega Odnose se na istraivanja dijela, sredine, odnosno cjeline predmeta, pojava ili procesa. Mikro je istraivanje dijela neke cjeline, povezano se sa specifinim ciljevima nekoga dijela cjeline predmeta, pojava ili procesa. Mikro ne moe se provesti bez spoznaja sa makrorazine. Mezzo je istraivanje sredine, izmeu dijela i cjeline, a provodi se na temelju spoznaja s mikro i makro raine. Makro je istraivanje cjeline predmeta, pojava ili procesa i provodi se na temelju spoznaja s mikro, mezzo i mega razine. Mega je istraivanje predmeta, pojave ili odnosa odreene velike cjeline koja je nekoliko desetaka puta vea od makrorazine, i povezuu se sa spoznajama makro. Empirijska Empirijska istraivanja temelje se na iskustvu znanju steenom izravnim doivljavanjem, odnosno praksom i ivotnim iskustvom. Empirija obuhvaa dva vida: primjenu iskustva u spoznavanju istine, i primjeni istraivanja na neki praktini problem. Ne primjenjuju se znanstvene metode, no primjena empirijskih istraivanja u rjeavanju praktinih problema ima karakteristike znanstvenog istraivanja. Longitudinalno, transverzalno. Longitu.. su istraivanja koja prouavaju razvoj odreenog predmeta, pojave ili procesa kroz dulje vrijeme, dok transverzalna prouavaju razvoj odreenog predmeta, pojave ili procesa u presjeku odreenog vremena. Longitudinalna traju jako dugo, a transverzalna su relativno kratka. Long prikupljaju vrlo vrijedne podatke o uzroku ili uzrocima podataka, no tijekom trajanja moe doi do osipanja uzorka ispitanika. Nedostatak trans je mogunost pojave nehomogenosti uzorka ispitanika iz koje proizlazi upitnost usporedivosti dobivenih rezultata i zakljuivanja o promatranoj pojavi, no to se paljivim biranjem mjesta i uzorka istraivanja moe izbjei.

Znanstvenoistraivaka etika podrazumijeva primjenu etikih naela u svim fazama znanstvenoistraivakog procesa, pri emu svaka od pojedinih faza znanstvenog istraivanja moe biti potencijalni izvor etikih problema. Etika se openito bavi motivima, normama i ciljevima ljudskih inova prosuujui ih prema vrijednostima, koristima, razboritosti, opravdanosti, pravednosti i dobrote, te da li zasluuju openito odobravanje drutva (ako unaprijedi interese drutva) ili prijekor (ako oteti interese drutva). Elementi etikog pristupa ispitanicima. ..su: prava potencijalnih ispitanika na informiranost o istraivanju i dobivanje obavijetenog pristanka na istraivanje, potivanje privatnosti i osiguravanje anonimnosti ispitanika, omoguavanje dobrovoljnog sudjelovanja ispitanika u istraivanju i odustajanja od istraivanja te dobivanje suglasnosti za prikazivanje podataka proizalih iz istraivanja od strane ispitanika. Ako su osjetljivi drutveni problemi utjecajan faktor znanstvenog istraivanja ili ako se upotrebljavaju istraivake metode koje zadiru u privatnost ispitanika, istraivanje se mora provesti u skladu s odreenim standardima; pritom se ne smije ispitanicima raditi naao, izvjetavanje o dobivenim rezultatima istraivanja mora biti potpuno i iscrpno, a istraivai moraju preuzeti potpunu odgovornost za posljedice koje bi objava dobivenih rezultata u drutvu mogla imati po ispitanike. Uloga etikog kodeksa u reguliranju etikog ponaanja istraivaa i istraivakih timova Etiki kodeks je skup pravila i standarda ponaanja kojih se istraivai moraju pridravati. On je od velikog znaaja po istraivae i znanstvenike jer oni koji ga se pridravaju e biti prepoznati kao etini ljudi ija je znanstvena aktivnost poeljna i dobrodola, i koji su drutveno odgovorni. Problematika etikih pitanja znanstvenoistraivakog rada najee dolazi do izraaja kada je u pitanju korektnost odnosa izmeu konkurentskih znanstvenika ili znanstvenih timova koji rade na slinim ili istim znanstvenoistraivakim projektima, koreknost u objavljivanju znanstvenih rezultata ili nunost odustajanja od pojedinih teorija, hipoteza, eksperimenata ili istraivakih postupaka zbog njihove neispravnosti ili neopravdanosti unato privrenosti pojedinih znanstvenika tim istima u svom znanstvenoistraivakom radu. Etiki kodeks prua smjernice prema kojima se ta pitanja rjeavaju etiki i korektno. Objasnite pojam metodologije. Metodologija je znanost o metodama znanstvenoga istraivanja. Sadri ope temelje koji vrijede za sve znanosti i moe se smatrati openitim instrumentom kojim znanost dolazi do svojih spoznaja. Metodologija vs. metoda

Metodologija je znanost, a metoda (metode, openito) su predmet prouavanja u toj znanosti. Objasnite razliku izmeu metodologije i metodike. Metodologija je znanost, a metodika je nain znanstvenoga istraivanja. Osnovna polazita logike osnove metodologije Polaze od injenice da dolazak do znanstvenih spoznaja pretpostavlja primjenu logikih oblika miljenja u procesu znanstvene spoznaje, a temelje se na koritenju logike kao znanosti koja prouava uvjete uporabe logikih oblika miljenja u procesu znanstvene spoznaje. Do znanstvenih spoznaja ne moe se doi protivno zakonima logike; metode moraju biti logiki utemeljene, pa se tako metodologija moe shvatiti i kao praktini dio logike. Objasnite razliku izmeu ope i posebnih metodologija znanstvenog istraivanja. Opa metodologija dio logike, izuava probleme znanstvene spoznaje, te izuava i prezentira ope spoznaje o procesima znanstvenog istraivanja, metodama i tehnikama koje se u takvim istraivanjima primjenjuju. Kombinira se s posebnim metodologijama znanstvenog istraivanja. Posebne metodologije - specijalistika znanja o postupcima znanstvenoga istraivanja, metodama i tehnikama koje se primjenjuju u pojedinim znanstvenim disciplinama. Razlikuju se prema predmetu istraivanja i razvijaju unutar pojedinih znanstvenih disciplina. Dok je opa metodologija iznad znanstvenih disciplina (tj. ne odnosi se posebno ni na koju metaznanost), posebne metodologije se razvijaju unutar znanstvenih disciplina. Metodologija znanstvenog istraivanja ekonomije i metodologija znanstvenog istraivanja psihologije (obje posebne metodologije) se razlikuju i razvijaju svaka odvojeno od druge unutar vlastitih disciplina, no obje se slue spoznajama ope metodologije koja nije ograniena razliitim znanstvenim disciplinama i njihovim posebnostima. Pitanja metodologije drutvenih znanosti ..logike osnove suvremenih sociolokih teorija, primjena opih metoda znanstvene spoznaje u drutvenim znanostima, razrada teorijskih modela i naela konkretne dijalektike metodologije, teorija znanstvenih injenica, teorija hipoteze i teorija znanstvenih zakona, teorije tehnike i prakse znanstvenih istraivanja u podruju drutvenih znanosti Usporedite osnovne znaajke kvantitativnog i kvalitativnog pristupa istraivanju i potkrijepite primjerima. Uzmimo za primjer neko istraivanje u fizici (npr. ponaanje subatomskih estica) i neko istraivanje u psihologiji (npr. nasilje meu djecom). Fizika je prirodna znanost i njoj je primjeren kvantitativan pristup, a psihologija je drutvena znanost pa joj je primjeren

kvalitativan pristup. Ponaanje subatomskih estica e se istraivati s ciljem prouavanja i iznalaenja opih, univerzalnih zakonitosti (nomotetiki prisup), a istraivanje nasilja meu djecom e se vriti radi nalaenja konkretnih, osebujnih, jedinstvenih odlika pojedinanih sluajeva (idiografski sustav). Ponaanje subatomskih estica je predvidivo, determinirano zakonima koji se mogu utvrditi empirijom, mjerljivo je i mogue ga je odrediti i kvantificirati, to e se i napraviti (iz objektivne perspektive). Nasilje meu djecom (uestalost, metode, najee mete...) se ne moe sasvim predvidjeti, nije ga mogue kvantificirati ili odrediti, samo ga se moe razumjeti i opisati, to e se i napraviti iz perspektive subjekata istraivanja (interpretirat e se iz perspektive djece). Okruenje u kojem bi se odvijala ova dva istraivanja su isto razliita: subatomske estice bi se prouavale u strogo kontroliranom okruenju iz kojeg bi se eliminirale sve suvine varijable koje bi mogle utjecati na rezultate istraivanja i dati krivu sliku dok bi se nasilje meu djecom istraivalo neoptruzivnim i nekontroliranim promatranjem u njegovom prirodnom okruenju, zajedno sa svim faktorima utjecaja koji bi se smatrali dobrodolima kao sredstvo uvida u cjelinu. Istraiva subatomskih estica bi u istraivanju zauzeo poziciju autsajdera, objektivnog i potpuno neutralnog s obzirom na izvor podataka, odvojen od zbivanja koje bi prouavao. Istraiva nasilja meu djecom bi bio ukljuen u promatranu situaciju, blizak izvoru podataka (ispitanicima djeci i odraslima) i na poziciji insajdera, empatian. Nasilje meu djecom bi se shvatilo i istrailo kao sloena cjelina, a fokus bi bio na meuovisnosti i sistemskoj dinamici dok bi se ponaanje subatomskih estica shvatilo i istrailo kao skup specifinih varijabli s fokusom na njihove linearne uzrone veze. Istraiva ponaanja subatomskih estica e u istraivanje krenuti sa ve postavljenom hipotezom i sa strogo definiranim, racionalno strukturiranim nacrtom istraivanja, uzimajui to vei uzorak, ali sa uskim obuhvatom istraivanja. Cilj e mu biti da izmjeri koliine varijacija u ponaanju subatomskih estica i objasni prisutnost i uestalost promatranih pojava otkrivajui pravilnosti i oblikovanju teorija. Istraiva nasilja meu djecom e prouavati pojedinane sluajeve, na reprezentativnom uzorku, nacrt istraivanja e mu biti vrlo fleksibilan, a hipotezu nee donijeti sve dok ne skupi i analizira sve podatke. Rezultati istraivanja ponaanja subatomskih estica se mogu provjeriti (budui da se dobivaju strogo kontroliranim i objektivnim metodama i postupcima koji se mogu tono tako i ponoviti), dok rezultati istraivanja nasilja meu djecom nee biti tako lako provjerljivi niti e se istraivanje moi ponoviti na isti takav nain i u istim uvjetima pa e valjanost rezultata ovisiti o vjerodostojnosti, autentinosti i argumentiranosti postupaka. Objasnite dijalektiko jedinstvo. Dijalektiko jedinstvo jest takvo jedinstvo nasuprotnih koncepata/pojava u kojem se meusobno pretpostavljaju i nadopunjuju. Na primjer, dijalektiko jedinstvo analize i sinteze u analitiko-sintetikom postupku oznaava koritenje suprotstavljenih postupaka analize i sinteze zajedno kao cjeline u kojoj analiza svojim prednostima pokriva nedostatke sinteze i obratno ime se dobiva jedinstven, potpun postupak. Dijalektiko jedinstvo teorije i prakse je isto dobar primjer budui da su teorija i praksa vrlo razliite stvari, ali jedna drugu pretpostavljaju i nadopunjuju. Objasnite znaaj predmeta istraivanja kao polazne osnove za izbor metodolokog pristupa istraivanju. Predmet istraivanja je polazni kriterij za izbor metodolokog pristupa istraivanju zato to upravo iz predmeta istraivanja proizlaze osnovne

specifinosti istraivane problematike. Razliiti predmeti istraivanja zahtijevaju razliit odabir promatranih varijabli, razliite metode istraivanja (neke metode su primjerenije nekom predmetu istraivanja nego druge), razliite postupke obrade i analize podataka te razliite stilove prikazivanja, interpretacije i rasprave dobivenih rezultata. Navedite i objasnite osnovna izvorita metodolokog pristupa znanstvenim istraivanjima u podruju drutvenih znanosti. Osnovna izvorita metodolokog pristupa znanstvenim istraivanjima u podruju drutvenih znanosti temelje se na dihotomiji pozitivistike i antipozitivistike tradicije. Pozitivistika tradicija glavnim ciljem znanosti smatra objanjavanje pojava. Metodoloki ideal pozitivistike tradicije, po uzoru na egzaktne znanosti, postavlja postupno, sustavno i objektivno ovladavanje strukturom predmeta temeljeno na analitikoj logici kao osnovno metodoloko polazite istraivanja. Antipozitivistika tradicija smatra da je glavni cilj znanosti razumijeti pojave koje prouava. Preferira pristup pojedinanim pojavama i opisivanje pojedinanih i konkretnih osobina istraivane pojave bez namjere deterministikog shvaanja odnosa meu opisivanim pojavama (idiografski pristup) to u metodolokom smislu znai da se polazi od toga da su promatrane pojave dinamine i da imaju probabilistiki moment to zahtijeva temporalnu analizu koja polazi od hermeneutike2 i dinamikog pristupa. Obrazloite osnovne probleme metodoloke dihotomije izmeu pozitivistike i antipozitivistike tradicije u znanstvenim istraivanjima. Budui da su pozitivistika i antipozitivistika tradicija tako oprene, opredjeljivanje za jednu ili drugu moe dovesti do problema poput jednostranosti, nepotpunosti ili neprimjerenosti metoda istraivanja predmetu istraivanja. Iz svake tradicije izviru potpuno razliita gledanja na predmet istraivanja i primjerene metode istraivanja. Ako se zanemare specifinosti predmeta istraivanja u ime dranja jedne ili druge tradicije, istraivanje nee biti primjereno predmetu istraivanja i nee dobro prouiti ni obuhvatiti predmet istraivanja to e naruiti znanstvenost istraivanja i dovesti do velikih zabluda. To se vidi na primjeru pojave kvantitativnog formalizma, skupu negativnih pojava izraenoga kroz nastojanje ka kvantitativnoj formalizaciji (definiranju isto nekvantitativnih fenomena na kvantitativan nain neprimjereno) drutvenih pojava i fenomena. Neke pojave se ne mogu sasvim kvantificirati, ali se ne mogu ni sasvim razumjeti; mjerenje ih nee potpuno obuhvatiti, a opisivanje tih istih nee biti doreeno. Ako takve pojave prouavamo striktno iz perspektive jedne tradicije, neemo dobiti potpunu sliku.

2

Hermeneutika je umijee tumaenja, dokazivanja i razumijevanja teksta. U novijoj filozofiji hermeneutika predstavlja metodu izlaganja i objanjavanja bitka, pri emu u hermeneutikoj filozofiji pojam hermeneutikog kruga predstavlja strukturu i proces tumaenja prema kome se neto moe razumjeti samo ako se u odreenoj mjeri ve prije razumjelo .

Poveite kvantitativni i kvalitativni pristup istraivanju s osnovnim naelima pozitivistike i antipozitivistike tradicije i objasnite utjecaj na izbor metodolokog pristupa znanstvenom istraivanju. Pozitivistika tradicija temelji se na objektivnosti i vrijednosnoj neutralnosti. Jedno od osnovnih naela pozitivistike tradicije odreuje postupno, sustavno i objektivno ovladavanje strukturom predmeta temeljeno na analitikoj logici po uzoru na egzaktne znanosti poput fizike; jo jedno od naela se odosi na kauzalno shvaanje znanstvenog objanjenja temeljeno na determinizmu. Budui da se kvantitativan pristup istraivanju temelji na upravo takvoj filozofiji (pojave se svode na varijable povezane linearnim uzronim vezama koje se prouavaju, istraivanje se provodi sustavno i objektivno, rezultati su egzaktni i mogu se tono izraziti kvantitativno, istraiva je neutralan po svaom pitanju), kvalitativni pristup je usko povezan sa pozitivistikom tradicijom. Antripozitivistika tradicija preferira idiografski pristup koji tei razumijevanju smisla i znaenja pojedinanih dogaaja dovodei ih u vezu s motivima aktera dogaaja te zahtijeva uzimanje probabilistikog momenta u obzir i pobija naela objektivnosti i vrijednosne neutralnosti. Ovoj filozofiji odgovara kvalitativni pristup istraivanju po kojem je istraiva sudionik u interakciji s promatranom pojavom i vrijednosno angairan, ide se na prouavanje pojedinanih sluajeva u svoj svojoj osebujnosti i jedinstvenosti u svrhu dobivanja uvida u sistematiku i cjelinu i izbjegavaju se determinizam i generalizacija. Ako se predmet ili pojava koju istraiva eli istraiti ponaaju ili izgledaju onako kako pozitivistik tradicija vidi sve pojave, istraiva e kao svoje metodoloko polazite odabrati pozitivistiku tradiciju te sukladno tome odabrati kvalitativni pristup istraivanju (i metode koje slijede taj pristup). Ako istraivaeva predodba pojave ili predmeta odgovara antipozitivistikoj tradiciji, istraiva e se za to i opredijeliti te e istraivanju pristupiti kvalitativno.

Usporedite i primjerima potkrijepite pozitivne aspekte kvalitativnog i kvantitativnog pristupa znanstvenom istraivanju. Uzmimo za primjer istraivanje u fizici (ponaanje subatomskih estica). Ponaanje subatomskih estica, da bi se tono prouilo i odredilo, mora biti objektivno istraeno i tono izmjereno te objanjeno, istraivanje mora uroditi (novim) opim zakonom koji jednoznano odreuje sva promatrana ponaanja u svim situacijama, mora imati uporite ili u novoj teoriji ili u ve postojeoj teoriji i slinim istraivanjima, mora se provesti na dovoljno mnogo sluajeva (pokusa) da se pronau kauzalne veze. Zbog toga se bira kvantitativan pristup istraivanju jer njegove prednosti odgovaraju potrebama istraivanja. Opsenije istraivanje na veem broju ispitanika ili sluajeva ime se rezultati mogu poopiti do visokog stupnja, vei stupanj objektivnosti i tonosti rezultata na temelju manjeg broja varijabli i veeg

broja ispitanika/sluajeva te zdravanja distance istraivaa prema ispitanicima/sluajevima, koritenje unaprijed propisanih procedura za procjenu valjanosti i pouzdanosti i standardiziranih instrumenata koji omoguavaju ponavljanje i usporeivanje u odnosu na slina istraivanja te omogueno saimanje velikog broja informacija i poticanje usporedbe meu kategorijama su sve prednosti kvalitativnog pristupa koje e pomoi istraivau da pravilno istrai ponaanja subatomskih estica. Prednosti kvalitativnog pristupa znanstvenom istraivanju su ove: prikupljaju se detaljni podaci dubokog obuhvata, istraivanje pojave se provodi u prirodnom okruenju pojave (koje utjee na nju), opisivanje rezultata je uvijek dovoljno detaljno da opie pojavu onako kako ju numerika mjerenja ne bi mogla objasniti, pazi se na neutralnost istraivaa unato njegovoj interakciji sa subjektima istraivanja ime se postiu rezultati koji su odraz ispitanika i uzimaju se u obzir i dio, i cjelina, i faktor X. Istraivanje ponaanja subatomskih estica ne zahtijeva te prednosti i koritenje kvalitativnog pristupa bi ak moglo natetiti. Istraivanje, npr., nasilja meu djecom bi ve zahtijevala kvalitativan pristup; to je fenomen koji je vrlo sloen, radi se o ljudima, a ljudi nisu stvari koje se mogu izraziti brojevima, to nije fenomen koji moemo izdvojiti iz drutva i prouiti u laboratoriju, ve se mora promatrati unutar drutvenog okruenja u kojem se zbiva, ono se moe samo opisati, kvantificiranje ne obuhvaa cijeli fenomen, rezultati istraivanja i prije i poslije interpretacije moraju biti odraz utjecaja nasilja na djecu (iz njihove perspektive) i mora se cjelokupni obuhvatiti u kontekstu drutvene cjeline koje je dio. Navedite prednosti kombiniranog koritenja kvantitativnog i kvalitativnog pristupa znanstvenom istraivanju. Prednosti jednog pristupa pobiju nedostatke drugog pristupa i dobivamo metodu koja je potpuna i ne daje manjkave, nepotpune ili ture rezultate istraivanja. Kako mnoge pojave imaju i kvalitativne i kvantitativne aspekte, pravilno i primjereno kombiniranje obaju pristupa i metoda koje za sobom povlae osiguravaju potpune i vjerodostojne rezultate u kojima se odraavaju svi aspekti promatrane pojave; pojave se moraju i opisati (kvalitativan izraz) i precizno odrediti (kvantitativni pokazatelji).

Objasnite pojam triangulacije i osnovne znaajke koritenja triangulacijskog pristupa. Triangulacija je kombinirano koritenje kvalitativnog i kvantitativnog pristupa istraivanjima. Osnovni smisao triangulacije polazi od stajalita da se istraivana problematika moe uoiti tonije i objektivnije ukoliko se promatra s raznih aspekata. Kvantitativni i kvalitativni postupci i strategije prikupljanja empirijskih podataka koji se u triangulaciji kombiniraju osiguravaju prikupljanje svih relevantnih podataka to je vrlo vano ako

istraiva eli imati potpunu sliku o pojavi koju prouava. Vie teorijskih perspektiva u interpretaciji rezultata istraivanja za sobom povlai sagledavanje predmeta istraivanja sa vie strana to prua potpuniji uvid u predmet i problematiku istraivanja. Povezivanje razliitih teorijskih perspektiva i paradigmatskih sustava openito dovodi do boljeg sustava razmiljanja istraivaa sa irom i dubljom perspektivom nego da koristi samo jedan pristup.1. OBJASNITE POJAM ZNANSTVENOISTRAIVAKOG PROCESA.

Sloeni proces ija struktura obuhvaa sustavnu primjenu znanstvene metode tijekom svih njegovih faza. Primjena znanstvene metode podrazumijeva: sukcesivnu, sustavnu, konzistentnu i dosljednu provedbu svih aktivnosti tijekom pojedinih faza znanstvenoistraivakog procesa. Nagli porast interesa za znanost kao djelatnost koja se temelji na ljudskoj znatielji. Interes za rezultate znanosti oduvijek je bio mnogo vei od interesa za naine kako se do znanstvenih rezultata dolazi2. NABROJITE OSNOVNE FAZE ZNANSTVENOISTRAIVAKOG PROCESA. 1. Faza odabira podruja istraivanja 2. Faza postavljanja teorijskog okvira istraivanja 3. Faza postavljanja metodologijkskog okvira i nacrta istraivanja 4. Faza prikupljanja podataka 5. Faza obrade prikupljenih podataka 6. Interpretacija i rasprava rezultata istraivanja 7. Pisanje znanstvenog izvjetaja i objavljivanje rezultata istraivanja 3. OBJASNITE POJAM PODRUJA ISTRAIVANJA I OBRAZLOITE VANOST ODREIVANJA PODRUJA ISTRAIVANJA.

Podruje istraivanja obuhvaa iroko podruje zanimanja iz kojega se moe generirati specifini problem istraivanja.Odreivanje podruja istraivanja u praksi podrazumijeva formulaciju pomou upitne reenice kojom se interes istraivaa usmjerava prema odreenom znanstvenom podruju. Primjer: razliiti aspekti promatranja problematike odljeva radne snage u inozemstvo

4. OBJASNITE POVEZANOST IZMEU PODRUJA ISTRAIVANJA I DEFINIRANJA PROBLEMA ISTRAIVANJA I POTKRIJEPITE PRIMJEROM. Izbor podruja istraivanja implicira i specificira problem istraivanja. Izraz problem u etimolokom i semantikom smislu obuhvaa odreeno teorijsko ili praktino pitanje koje se istraivanjem treba rijeiti. Problem istraivanja stoga se smatra bitnim elementom i motivom istraivanja, a temelji se na istraivaevoj znatielji i potrebi za istraivanjem. U tom se kontekstu problem istraivanja moe definirati kao problem koji se ne moe rijeiti uenjem i studiranjem, ve je za njegovo

rjeenje potrebno provesti znanstveno istraivanje kako bi se dolo do novih znanstvenih spoznaja koje nisu nove samo za istraivaa koji provodi istraivanje, nego trebaju predstavljati novi prilog znanosti. 5. OBJASNITE ISTRAIVANJA. 1. Potrebe prakse 2. Interes znanosti 3. Osobni afiniteti istraivaa 4. Kadrovske mogunosti 5. Metodoloke mogunosti 6. Materijalne mogunosti Navedeni imbenici djeluju u meusobnoj interakciji, pri emu potrebe prakse predstavljaju znaajan imbenik zbog injenice da znanost prvenstveno slui rjeavanju praktinih problema ovjeanstva, a svaki problem mora imati mogunosti konkretne primjene. Potrebe prakse kao imbenik koji u znaajnoj mjeri utjee na izbor problema istraivanja istovremeno ne znai i zapostavljanje fundamentalnih istraivanja ija osnovna svrha slui interesima znanosti i usmjerena je na unaprjeenje same znanosti, uvrivanje pojedinih znanstvenih disciplina i unaprjeivanje metodologije znanstvenih istraivanja. Osobni afiniteti istraivaa povezani su prvenstveno s intrinzinom motivacijom istraivaa, koja se ogleda u tenji za otkrivanjem znanstvenih istina, pri emu presudnu ulogu uz dolasku znanstvenih otkria imaju znatielja i entuzijazam istraivaa, to potvruje i tijekom povijesti poznata injenica da mnogi znanstvenici za ivota nisu bili adekvatno nagraeni za svoj doprinos ovjeanstvu. Kadrovske, metodoloke i materijalne mogunosti nerijetko imaju ograniavajuu ulogu u izboru problema istraivanja. Nedostatak kadrova potrebnih za istraivanje pojedinih zn.problema u praksi se pojavljuje kao znaajan ograniavajui imbenik, poglavito kada su u pitanju kompleksija istraivanja. Ako se tome kao ograniavajui imbenici dodaju i nedovoljna metodoloka razina razvijenosti pojedinih znanstvenih disciplina te nedostatak materijalnih i financijskih sredstava, tada je ona istraivanja koja zahtijevaju kompleksnijii pristup i skuplju opremu u praksi teko provesti. 6. OBJASNITE OSNOVNU SVRHU POSTAVLJANJA TEORIJSKOG OKVIRA ISTRAIVANJA. Osnovna svrha postavljanja teorijskog okvra istraivanja je predstavljanje i analiza postojeih teorija iz podruja koje se istrauju te njihova kritika prosudba i usporedba. Teorijski okvir istraivanja stoga obuhvaa teorijsku deskripciju istraivane problematike uz iznoenje relevantnih spoznaja iz istraivanog podruja i razmatranje njegovoga znaaja u kontekstu odreene znanstvene discipline kao ireg podruja istraivanja. TO SVE MOE UTJECATI NA IZBOR PROBLEMA

7. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU PRIMARNIH, SEKUNDARNIH I TERCIJARNIH IZVORA INFORMACIJA I POTKRIJEPITE PRIMJERIMA. Primarni odnose se na one izvore informacija koji sadre teorijske i empirijske podatk e vezane za neko odreeno podruje te neposredne rezultate istraivanja, planiranja i razvoja. Ubrajaju se knjige, zbirke lanaka, zbornici radova, izvjetaji sa strunih i znanstvenih skupova, udbenici, prirunici, slubene publikacije i asopisi. Sekundarni daju informacije o primarnim izvorima informacija i odnose se na one izvore koji upuuju na publikacije u kojima se mogu pronai odreeni teorijski i empirijski podaci vezani za neko odreeno podruje. Ubraja se referentna literatura, referentni asopisi, indexsi standarda, bilteni pronalazaka i patentne klasifikacije. Tercijarni bave se citiranou znanstvenih i strunih djela, a koriste se za uvid u one znanstvene i strune publikacije koje su najvie citirane, odnosno one publikacije koje su znaajne za neko odreeno podruje, primjerice Current Contents, Science Citation Indeks i Social Science Citation Indeks. 8. NAVEDITE OSNOVNE KORAKE U PROCESU PRIKUPLJANJA LITERATURE. 1. Odreivanje kljunih rijei za pretraivanje 2. Pretraivanje knjinica 3. Pretravanje Internet 4. Dodatne publikacije 9. DEFINIRAJTE POJAM RADNE BIBLIOGRAFIJE. To je popis literature koja se koristi tijekom prikupljanja informacija i prouavanja odreene problematike. Kod izrade radne bibliografije potrebno je voditi rauna o tome da se zapiu svi bitni elementi bibli.jedinica, a radi lakeg snalaenja bibliografske se jedinice mogu razvrstati, primjerice knjige, rjenike, lanke, propise i ostale izvore. 10. OPIITE OSNOVNE NAINE PISANJA BILJEKI PRILIKOM PROUAVANJA PRIKUPLJENE LITERATURE. 1. Biljeenje u literarnoj grai - podcrtavanje i oznaavanje dijelova tekstakoji se smatraju znaajnim, biljeenje vlastitih misli na marginama tekstakoji se prouava 2. Kartine biljeke - prepisivanje teksta koji e se koristiti na kartice kojese razvrstavaju prema podrujima kojima pripadaju. 3. Raunalno pisanje biljeki - prepisivanje teksta iz literature koja seprouava i analizira u odreene datoteke prema temama, u praksi jenajee koriten 11. NABROJITE OSNOVNE KORAKE METODOLOGIJSKOG OKVIRA ISTRAIVANJA. U FAZI POSTAVLJANJA

1. Odreivanje cilja istraivanja 2. Definiranje hipoteza istraivanja 3. Operacionalizacija varijabli istraivanja operacionalizacija varijable je izbor valjanih i metrijski najpogodnijih empirijskih pokazatelja (pojavnih oblika, indikatora) neke definirane varijable 4. Odreivanje uzorka istraivanja 5. Odabir metoda prikupljanja podataka 12. OBJASNITE VANOST IZRADE NACRTA ISTRAIVANJA I NAVEDITE NEKE OD OSNOVNIH TIPOVA NACRTA ISTRAIVANJA U PODRUJU DRUTVENIH ZNANOSTI. Nacrt istraivanja je detaljni plan prema kome se istraivanje provodi, odnosno strategija istraivanja oblikovana tako da omoguava dobivanje odgovora na postavljena istraivaka pitanja. Na temelju 2 tipa istraivanja mogu se izdvojiti 2 temeljna tipa nacrta istraivanja u podruju drutvenih znanosti: opisnim istraivanjima odgovara deskriptivni tip nacrta istraivanja, dok uzronim istr.odgovara kauzalni tip nacrta istraivanja. 13. OBJASNITE POJAM HIPOTEZE I DEFINIRANJA HIPOTEZE ISTRAIVANJA. NAVEDITE OSNOVNE KRITERIJE

Hipoteza istraivanja proizlazi iz postavljenoga cilja istraivanja temeljenoga na detaljnom poznavanju problema istraivanja ili jednog od njegovih dijelova. Primarno izvire iz seta pretpostavki koje se u okviru istraivanja testiraju. Hipoteza se u pravilu postavlja prije samog poetka istraivanja. U nekim istraivanjima postavljanje hipoteza mogue i tijekom samog procesa istraivanja. U istraivanju je mogue postaviti jednu ili vie hioteza, to prvenstveno ovisi o postavljenim ciljevima istraivanja i o kompleksnosti samog istraivanja. Hipoteza je privremeni odgovor na postavljena istraivaka pitanja,odnosno privremeno najvjerojatnije rjeenje postavljenog problema.14. OBJASNITE PRINCIP OCKHAMOVE BRITVE PRILIKOM DEFINIRANJA POETNE HIPOTEZE ISTRAIVANJA. Pojave ne treba nepotrebno komplicirati, a sloeno ne treba dodatno uslonjavati. Navedeni princip podupire naelo ekonominosti i tedljivosti u primjeni istraivakih metoda, naglaavajui da pojave ne treba nnepotrebno komplicirati, a sloeno ne treba dodatno uslonjavati, u sluaju definiranja polazne hipoteze istraivanja sugerira se prihvaanje one hipoteze koja je najjednostavnija, dok se ne pojave novi dokazi. Ockhamov princip izbora poetne hipoteze pritom ne prejudicira ispravnost hipoteze, nego samo redoslijed kojim bi se trebala provjeravati nj.istinitost. 15. NAVEDITE OSNOVNE OBLIKE FORMULIRANJA HIPOTEZA I POTKRIJEPITE PRIMJEROM.

1. Nul hipoteza (No). Ne postoji povezanost izmeu pojave A i pojave B".

2. Alternativna hipoteza (radna). Primjer: "Postoji pozitivna povezanost izmeu pojave A i pojave B".16. DEFINIRAJTE POJAM VARIJABLE I NAVEDITE OSNOVNE VRSTE VARIJABLI S OBZIROM NA NJIHOVE MJERNE KARAKTERISTIKE Varijabla je promjenjivo obiljeje istraivane pojave ili procesa koje nije konstantno i koje se kvalitativno ili kvantitativno mijenja. 1. Kvalitativne - Diskontinuirane - Diskontinuirani prijelaz u novu kvalitetu na osnovi kategorija svojstva koja varijabla mjeri. 2. Kvantitativne - Kontinuirane - Kontinuirani stupnjevani prijelaz u novukvantitetu na osnovi veliine koju varijabla mjeri. 17. NABROJITE OSNOVNE LJESTVICE MJERENJA S OBZIROM NA MJERNE KARAKTERISTIKE VARIJABLI. Nominalna ljestvica mjerenja najjednostavnija je i najmanje tona od svih mjernih ljestvica. Temelji se na opisnim kategorijama koje predstavljaju vrijednosti obiljeja, npr. spol bolesnika (enski i muki), skupina bolesti (akutna T, B i 0 (nula) limfoblastna leukemija) ili rizine skupine (puai i nepuai cigareta). Mjerenje nominalnom ljestvicom zapravo je razvrstavanje podataka u skupine, skupove, razrede ili openito, u kategorije. Razvrstavanje s pomou nominalne ljestvice jasno razlikuje modalitete, ali ne daje informaciju koliko se oni meusobno zaista razlikuju. Ordinalne - ima sve karakteristike nominalne ljestvice i dodatno ukljuuje redoslijed (nominalna + rangiranje), intervali nisu jednaki, a granice meu grupama nisu vrste, nema informacije o jaini razlike izmeu pojedinih grupa. Jedinkama istraivanja pridruuju se vrijednosti, ponajee brojevne, prema kojima se podaci mogu razvrstati, ali i urediti u niz i usporeivati. Primjer ordinalnog pokazatelja je ispitna ocjena (vrijednosti izvrstan, vrlo dobar, itd., s njihovim brojevnim zamjenama). Ordinalnom ljestvicom se kategorijama pokazatelja zapravo pridruuju rangovi, redoslijedne vrijednosti kojima poznajemo meusobni odnos. Intervalne - ljestvice sa jednakim intervalima koje imaju definirane granice => razlike imaju smisla, nema apsolutnu nulu (mogue su i negativne vrijednosti) => omjeri nemaju smisla; pri mjerenju intervalnom ljestvicom, mjerne jedinice pridruuju se pokazateljima tako da brojevna razlika odgovara stvarnoj razlici svojstva koje se mjeri. Ishodite ljestvice i vrijednost mjerne jedinice dogovorene su vrijednosti, a rasponi mjernih jedinica su jednaki i nepromjenjivi (npr. datum postavljanja dijagnoze, temperatura mjerena stupnjevima Celziusa ili Fahrenheita, kvocijent inteligencije ...) Omjerne - ima sva svojstva intervalne ljestvice ali i apsolutnu nulu => omjeri imaju smisla, nula znai totalnu odsutnost obiljeja; kod omjerne ljestvice nula je ishodite mjerenja i upuuje na nepostojanje svojstva koje se mjeri. Pojednostavljeno, mjera od 0 mjernih jedinica zapravo govori da ono to se mjeri

ne postoji (npr. visina ispitanika i koncentracija tvari). Veliina mjerne jedinice stalna je i nepromjenjiva. Naziv ljestvice slijedi iz mogunosti da se omjerom izravno usporede dvije vrijednosti i zakljui ne samo za koliko je jedna vea ili manja od druge, nego i koliko puta.

18. OBJASNITE VARIJABLI.

RAZLIKU

IZMEU

KVANTITATIVNIH

I

KVALITATIVNIH

Kvalitativne varijable - Kvaliteta pojava ili procesa oznaavaju razliite atribute promatranih pojava ili procesa na razini jedinica nominalne i ordinarne ljestvice prijelaz iz jedne kvalitete u drugu, novu kvalitetu na nominalnoj i ordinarnoj skali oznaava se kategorijama koje oznaavaju razliite atribute predmeta mjerenjaKvantitativne varijable - Predstavljaju kvantitetu pojava ili procesa koji se mjere stupnjevi na skali oznaavaju kvantitetu predmeta koji se mjeri u kontinuitetu na razini ordinalne, intervalne ili omjerne skale 19. OBJASNITE POJAM ZAVISNE I NE ZAVISNE VARIJABLE. Nezavisne oznaavaju se znakom X, obuhvaaju one varijable koje opisuju, klasificiraju ili objanjavaju zavisne varijable, odabiru se na nain da se na njih moe utjecati i da ih se moe kontrolirano mjeriti, a nazivaju se varijablama promijene. Zavisne oznaavaju se znakom Y, obuhvaaju one varijable koje odreuju obiljeja pojava ili procesa koji se istrauju i predstaljaju rezultat promijena do kojih je dolo pod utjecajem nezavisnih varijabli, a nazivaju se varijablama rezultata. 20. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU UZORKA I POPULACIJE

Populacija je osnovni skup koji obuhvaa sve ispitanike koji imaju neka zajednika obiljeja. Uzorak ispitanika ini onaj dio populacije koji reprezentativno predstavlja populaciju.21. OBJASNITE POJAM REPREZENTATIVNOSTI UZORKA I OBRAZLOITE IMBENIKE REPR.UZORKA Reprezentativni uzorak ispitanika je onaj uzorak koji vjerno predstavlja populaciju u svim njenim bitnim obiljejima. imbenici su; varijabilitet istraivane pojave, veliina uzorka, nain odreivanja uzorka. Varijablitet pojave koja se istrauje odnosi se na sva obiljeja i osobine predmeta, pojava, i procesa koji se istrauju. S obzirom da se na varijablitet, odnosno promjenivost predmeta, pojava i procesa koji se istrauju ne moe utjecati, pozornost je potrebno obratiti na veliinu uzorka i na nain odreivanja uzorka, odnosno pristup izboru ispitanika koji e uzorkom biti obuhvaeni. Veliina uzorka u znaajnoj mjeri takoer ovisi o varijablilnosti pojave koja se istrauje, pri emu je kod vee varijabilnosti, kao i kod vee heterogenosti u odreenim varijablama potreban i vei uzorak.

Kada je u pitanju nain odreivanja uzorka, kod populacija podjednake heterogenosti vrijedi ope pravilo prema kome je potrebno odabrati to vei uzorak to je vea populacija, pri emu kod populacija podjednake veliine vea heterogenost u odreenoj varijabli utjee na potrebu odreivanja veeg uzorka. 22. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU SLUAJNOG I NAMJERNOG UZORKA. Osnovna razlika izmeu dvaju navedenih pristupa ogleda se u temeljenju na teoriji vjerojatnosti prilikom sluajnog odabira uzorka, odnosno temeljenju na osobnoj posudbi istraivaa prilikom namjernog odabira uzorka. Pritom kod sluajnog odabira uzorka svaki pripadnik populacije ima jednaku ansu da bude ukljuen u uzorak, dok e kod namjernog odabira uzorka neki pripadnici populacije biti iskljueni iz uzorka, dok e drugi uzorak biti ukljueni, slijedom ega svaka jedinka populacije, zbog osobne prosudbe istraivaa ili zbog specifinih potreba koje nameu pojedine vrste istraivanja, nema jednake anse da bude ukljuena u uzorak. 23. NAVEDITE I PRIMJERIMA POTKRIJEPITE OSNOVNE VRSTE SLUAJNOG I NAMJERNOG UZORKA. Meu osnovne vrste sluajnih uzoraka ubrajaju se jednostavni sluajni uzorak, intervalni uzorak, stratificirani uzorak i klaster uzorak. Jednostavni sluajni uzorak je onaj u kojem istraivai posjeduju potpuni popis svih jedinica populacije iz kojega se sluajnim izborom biraju dok se ne ispuni planirani broj. Primjer: istraiva stoji na trgu i uzima svakog kao dio uzorka dok ne ispuni kvotu Intervalni uzorak je samo pokuaj prilagodbe jednostavnog uzorka praktinoj situaciji u kojoj istraiva ne mora imati potpuni popis svih jedinica koji ine uzorak. Sluajno se odabere poetak i onda se u uzorak ukljuuje svaka i-ta jedinica odreena na temelju veliine populacije i uzorka. (i interval) primjer: istraiva stoji na trgu i uzima svaku treu osobu kao dio uzorka Stratificirani uzorak zahtijeva da populacija prije uzorkovanja bude podijeljena u skupine (lat. stratum) sastavljene od jedinice koje su meu sobom homogene po nekoj varijabli, a heterogeni u odnosu na jedinice iz drugog stratuma. Svaka statistika jedinica moe pripadati samo jednom stratumu, a nakon toga se unutar stratuma sluajnim izborom biraju jedinice u uzorak. Primjer: prije uzorkovanja, ljude se podijeli po boji kose (plavokosi u jednu prostoriju, smeokosi u drugu itd.) i onda se iz svake prostorije nasumce izabere jednaki broj sudionika Uzorak klastera (skupina) je onaj kod kojeg jedinice izbora nisu osnovne statistike jedinice ve klasteri ili skupine u koje su ve prethodno rasporeeni (kolska odjeljenja) tvornice, poduzea itd. Kada se izvri sluajni izbor skupina unutar njih se ispituju sve statistike jedinice. Ako je geografski prostor na kojem se rasprostire uzorak velik moe se pristupiti viekratnom izboru klastera (prvo podruje, pa gradovi i sela, pa ustanove, pa odjeljenja pa jedinice. Primjer: sociolog proui neki socioloki fenomen u kolama tako da nasumce odabere jedan razred i uzme ga za uzorak

Meu osnovne vrste namjernih uzoraka ubrajaju se prigodni, kvotni uzorak, uzorak prema odluci istraivaa i uzorak lanane reakcije. vano je da sve jedinice u populaciji imaju jednaku i nezavisnu mogunost da budu odabrane u uzorak. Prigodni uzorci najpristupaniji ispitanici, dobrovoljci, oni koji se jave na ponueni tel. broj itd. Primjer: objavi se oglas da se organizira neko istraivanje i ljudi koji se pojave su prigodan uzorak Kvotni uzorci varijanta stratificiranog uzorka, glavno mu je obiljeje dostupnost, a istraiva je voen nekim vidljivim obiljejem koje mu je iz nekog razloga vano. Uzorak je odabran s lokacije koja je spretna istraivau te se proces nastavlja sve dok istraiva ne prikupi dovoljan broj lanova uzorka. Primjer: istraiva bira deset ljudi plave kose, deset ljudi smee kose i deset ljudi crvene kose. Razlika izmeu ovog i stratificiranog jest ta da u stratificiranom postoji element nasuminosti, dok tu nema. Namjerni uzorak uzorak prilagoen posebnim ciljevima i svrhama; tipini sluajevi; poznate grupe; vana je istraivaeva procjena prema kojoj odluuje tko moe ponuditi najbolje informacije za ostvarivanje ciljeva istraivanja Uzorak po tehnici snjene grude uzima se poetni mali uzorak poznatih karakteristika, a na daljnje ispitanike nas navode prijanji. Primjer: radi istraivanja dinamike odnosa iuzmeu mueva, ena i svekrvi odaberemo deset mukaraca i kaemo im da dovedu svoje ene i svekrve 24.NAVEDITE NAJEE KORITENE METODE PRIKUPLJANA PODATAKA U ISTRAIVANJIMA U PODRUJU DRUTVENIH ZNANOSTI I JEDNU OD NJIH DETALJNO OPIITE. Metode prikupljanje podataka su: metoda testiranja, metoda intervjuiranja, metoda anketiranja, metoda promatranja, metoda meta-analize, metoda studije sluaja, metoda analize sluaja i metoda eksperimentiranja. Metoda anketiranja ubraja se meu one metode prikupljanja podataka ijim se koritenjem dolazi do podataka o stavovima i miljenjima ispitanika te podataka koji su sa stavovima i miljnenjima povezani, ubraja se meu najee koritene metode prikupljanja podataka u istraivanjima u podruju drutvenih znanosti, primjenjuje se u svim podrujima drutvenog ivota, a iroku primjenu ima u podruju ispitivanja javnog mnijenja. 25. USPOREDITE METODU ANKETIRANJA I METODU INTERVJUIRANJA I OPIITE NJIHOVE OSNOVNE RAZLIKE. UPITNIK je instrument za prikupljanje odgovora. Sastoji se od popisa niza pitanja. Ukoliko ispitanik sam popunjava upitnik ANKETA. Ukoliko ispitranik odgovara na usmeno postavljena pitanja iz upitnika INTERVJU. Prednost intervjua nad anketom je u tome to se moe ispitaniku pojasniti pitanja koja mu nisu posve razumljiva i tako ga sprijeiti da po automatizmu daje bilo kakav odgovor na pitanje koje mu nije jasno. Posljedica toga je vea ukupna vjerodostojnost odgovora ispitanika. Naravno to to je za intervju potreban neposredan intervjuer nosi i svoje

nedostatke. Prije svega poskupljuje prikupljanje podataka. Do ispitanika se mora dolaziti pojedinano, a usmeno postavljanje pitanja ini intervju dugotrajnijim. Takoer, intervjueri bi morali biti adekvatno pripremljeni za intervjuiranje to je najlake uiniti njihovom instruktaom prije odlaska na teren, tako da bi se izbjegao njihov utjecaj na ispitanikove odgovore. Anketa je ekonominija i svodi utjecaj ispitivaa na istraivanje na minimum. 26. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZNANSTVENOG PROMATRANJA. Promatranje je metoda prikupljanja podataka pomou neposrednog opaanja. Istraiva je neposredno prisutan, to je prednost jer mu proiruje primarno iskustvo. Ova metoda ima i niz tekoa u primjeni (mogu se promatrati samo aktualni iskustveni sadraji, ali ne i proli, vanjske manifestacije, ali ne i skrivene; kod procesa koji due traju metoda je neprimjenljiva, a veina drutvenih procesa je takva). Osim toga, ne mogu se promatrati sve drutvene pojave (tajne, intimne, ali i druge nepristupane pojave). Za razliku od zdravorazumskoga, znanstveno promatranje mora bitisustavno, to znai da istraiva mora dobro razraditi plan promatranja, od kojega ne smije odstupati jer onda dovodi u pitanje objektivnost. Postoje pri tom sljedee otegotne okolnosti: opaajno je polje vremenski i prostorno ogranieno; opaanje je podreeno spontanosti (ne smije se ni usporavati ni ubrzavati); proces biljeenja znaajno je otean, pa i nemogu (posebno kada se odvija brzo); teko je pratiti dogaaje koji nisu uli u plan, a njih uvijek u drutvu ima mnogo; nema razraenih klasifikacija za sve vrste promatranja pa ima subjektivnosti. 27. NAVEDITE PROMATRANJA. I PRIMJERIMA POTKRIJEPITE OSNOVNE OBLIKE

Promatranje bez ukljuivanja, promatranje s ukljuivanjem, sudioniko promatranje, strukturirano promatranje, eksperiment u prirodnim uvjetima. 28. OBJASNITE POJAM ANKETE U UEM I IREM SMISLU. Anketa u irem smislu- odnosi se na cjelokupni istraivaki postupak koji podrazumijeva svako prikupljanje podataka uz pomo postavljanja pitanja o istraivanoj pojavi ili procesu pri emu se pitanja o istraivanoj problematici mogu postavljati u pismenom i usmenom obliku putem ankete (u uem smislu), intevjua ili testova. Anketa u uem smislu- odnosi se na onaj dio istraivakog postupka u kome se ispitanicima u pismenom obliku uz pomo anketnog upitnika postavljaju pitanja radi dobivanja podataka o istraivanoj pojavi ili procesu. 29. NAVEDITE ANKETIRANJA. I PRIMJERIMA POTKRIJEPITE OSNOVNE OBLIKE

Individualno, grupno, anketiranje putem interneta, ank.putem pote, ank.putem telefona.

30. NAVEDITE OSNOVNE TIPOVE INTERVJUA S OBZIROM NA RAZINU STRUKTURIRANOSTI. Strukturirani, nestrukturirani, standardizirani, nestandardizirani intervju. Kod strukturiranog intervjua, pitanja su unaprijed pripremljena, a kod nestrukturiranog to nije sluaj, nego razgovor vodimo slobodno oko neke teme. Standardizirani intervju je onaj u kojem istraiva unaprijed pripremi stanovit broj pitanja u konanoj formulaciji koji se postavljaju predvienim ispitanicima. Intervju se nastoji ujednaiti ne samo oblikom postavljenih pitanja ve i u svim ostalim elementima. Nestandardizirani intervju je onaj u kojem su najee samo naznaene tematske jedinice i u kojem se ovisno od situacije, problem nastoji produbiti. 31. NAVEDITE I OBJASNITE OSNOVNE KORAKE U PRIMJENI METODE ANALIZE SADRAJA. Odreivanje uzorka analize sadraja podrazumijeva odreivanje relevantnih izvora informacija vezanih za problematiku koja se istrauje. Odreivanje kategorija analize sadraja odreeno je sadrajem operacionaliziranih varijabli istaivanja, odnosno obiljejima sadraja koje elimo istraiti u informacijskom materijalu obuhvaenom uzorkom. Odreivanje jedinica analize sadraja obuhvaa odreivanje jedinice primjerenih za analizu sadraja obuhvaenih izdvojenim kategorijama, pri emu jedinice analize mogu biti rijei, reenice, odlomci teksta, stupci teksta, cm2 informacijskog materijala ili izgovoreni tekst izmjeren vremenskom jedinicom (ukoliko se radi o analizi audio ili video sadraja). Kodiranje sadraja je korak koji slijedi nakon to su odreene jedinice analize, a sastoji se u postupku tijekom koga se sirovi podaci sustavno prvode u kodove (znakove) za svaku od prethodno odreenih kategorija, koji se nakon toga kvantificiraju na nain da im se pripisuju numerike vrijednosti binarnim odreivanjem u skladu s naelom "pojavilo se/nije se pojavilo", biljeenjem frekvencija pojavljivanja, koliinom prostora posveenoga odreenim kategorijama ili biljeenjem intenziteta zastupljenosti kategorije. Statistika analiza podataka obuhvaa postupak obrade numerikih, odnosno kvantitativno istraenih podataka uz pomo raznovrsnih statistikih postupaka. 32. OBRAZLOITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE METODE STUDIJA SLUAJA. Prednosti: Ureivanje povezanosti imbenika na osnovu analize sjelovite situacije njihov meusobni utjecaj omoguio je na osnovu analize cjelovite situacije, a ne samo odreenih dijelova. S obzirom da studija sluaja predstavlja opis pravoga, stvarnoga dogaaja, njena se osnovna prednost ogleda u mogunosti prikazivanja proivjenih iskustava sudionika u odreenoj situaciji za razliku od statistike interpretacije odreenog dogaaja na temelju prosjenih vrijednosti, koje predstavljaju apstrakciju realnosti. Trea prednost metode analize sluaja odnosi

se na mogunosti dobivanja mnotva preciznih podataka do kojih se dolazi dugotrajnom i bliskom suradnjom izmeu istraivaa i ispitanika, to kod primjene nekih drugih metoda prikupljanja podataka nije sluaj. Nedostaci: Meu osnovne nedostatke metode studije sluaja ubraja se nedostatna strogost prilikom prikupljanja podataka koja se ogleda u relativnoj teoj primjeni formalnih standardiziranih metoda promatranja i ispitivanja zbog injenice da se radi o manjem broju izdvojenih sluajeva, uslijed ega se istraivai oslanjaju na manje formalne metode koje mogu biti na intuiciji i vjetini interpretacije istraivaa, navedeni subjektivni faktori mogu utjecati na smanjenu objektivnost kod analize podataka. S obzirom da se znanstvene injenice ne mogu temeljiti na pojedinanim sluajevima, ve proizlaze iz viestrukog niza pojedinanih situacija koje repliciraju isti fenomen u razliitim okolnostima, znaajan nedostatak metode studije sluaja proizlazi iz izostanaka mogunosti poopavanja na osnovu rezultata prikupljenih metodom studije sluaja. 33. DEFINIRAJTE POJAM INSTRUMENTA ISTRAIVANJA. Instrument istraivanja je svaki mjerni instrument koji istraiva koristi prilikom prikupljanja podataka sukladno predmetu istraivanja i odabranim metodama prikupljanja podataka. 34. NAVEDITE INSTRUMENATA OSNOVNE MJERNE KARAKTERISTIKE MJERNIH

Valjanost, pouzdanost, osjetljivost, objektivnost 35. NABROJITE NAJEE KORITENE INSTRUMENTE ISTRAIVANJA UDRUTVENIM ZNANOSTIMA Protokol promatranja, protokol intervjua, anketni upitnik, test, protokol analize sadraja 36. NABROJITE NAJEE KORITENE POSTUPKE STATISTIKE OBRADE PODATAKA U OKVIRU DESKRIPTIVNE STATISTIKE. Srednje vrijednosti, mjere disperzije, koeficijent korelacije, postotci, relativni postotci. Srednja vrijednost je vrijednost statistikog obiljeja oko koje se grupiraju podaci statistikog niza. Vrste: aritmetika sredina, geometrijska sredina, harmonijska sredina, mod, medijan. Mjere disperzije su pokazatelji rasprenosti prikupljenih podataka. Korelacija je statistiki postupak za izraunavanje povezanosti dviju varijabli. Vrijednost korelacije brojano se iskazuje koeficijentom korelacije. Postotak pokazuje odnos dijela prema cjelini pomnoen sa sto. Relativni ??? 37. NABROJITE NAJEE KORITENE POSTUPKE STATISTIKE OBRADE PODATAKA U OKVIRU INFERENCIJALNE STATISTIKE.

Hi kvadrat, t-test, analiza varijance, linearna regresija. Hi - kvadrat se koristi za ispitivanje nezavisnosti (eng. indepedence) dvije varijable ili faktora, sluajnosti (eng.randomness), te dobrote prilagodbe (eng. goodness-tofit), a za test uzimamo frekvencije dogaaja. T-test odnosi se na testiranje statistike znaajnosti razlike izmeu dvije aritmetike sredine. Dobivena se razlika izmeu obje aritmetike sredine podijeli standardnom pogrekom te razlike. Analiza varijance se najee upotrebljava kada elimo testirati postoji li razlika izmeu aritmetikih sredina tri ili vie osnovnih skupova. Linearna regresija se odnosi na svaki pristup modeliranju relacija izmeu jedne ili vie varijabli oznaene sa Y, te jedne ili vie varijabli oznaene sa X, na nain da takav model linearno ovisi o nepoznatim parametrima estimiranih iz podataka. Najee se linearna regresija odnosi na model u kojem je uvjetna srednja vrijednost od Y, uz danu vrijednost X, afina (linearna, tipa Y=aX+b) funkcija od X. 38. OPIITE OSNOVE KORAKE U PROCESU OBRADE KVANTITATIVNIH PODATAKA. Sreivanje podataka predstavlja prvi korak u procesu obrade prikupljenih podataka, a obuhvaa pregled prikupljenog materijala, njegovo razvrstavanje te izdvajanje onih materijala u kojima nedostaju pojedini podaci i koje je potrebno iskljuiti iz ukupne mase materijala koji e biti podvrgnuti obradi. Logika kontrola podataka kao korak koji slijedi nakon pregleda i razvrstavanja prikupljenog materijala obuhvaa provjeru kvalitete i vjerodostojnosti prikupljenih podataka, a mogue ju je provesti na razliite naine koji prvenstveno ovise o specifinostima koritenih metoda za prikupljanje podataka. ifrianje podataka trei je korak u procesu obrade podataka, a obuhvaa dodjeljivanje numerikih pokazatelja podacima kako bi se omoguilo njihovo unoenje u jedan zajedniki dokument. Dokumente u kojima se podaci ifriraju potrebno je oznaiti vrijevima od 1 do n, kako bi se znalo koji su podaci iz kojih izvornih dokumenata uneseni u zajedniki dokument. Unoenje podataka sljedei je korak u procesu obrade kvan.podataka koji slijedi nakon to je izvreno njihovo ifriranje, a podrazumijeva sabirnje svih prikupljenih podataka na jedno mjesto, odnosno njihovo unoenje u jedan dokument tablinog tipa. Plan obrade podataka 4.je korak u procesu obrade kvan. Podataka, slijedi nakon to su svi podaci uneseni u zajedniki dokument, a obuhvaa odabir i jasno odreivanje primjerenih statistikih postupaka koji e se primjeniti u obradi unesenih podataka, kako bi se omoguilo dolaenje do rezultata kao logikog slijeda ranije definiranih ciljeva istraivanja, postavljenih hipoteza i operacionaliziranih varijabli na koje se podaci odnose. Obrada podatka predstavlja zavrni korak u procesu obrade kvan.podataka i odnosi se na konkretne statistike postupke koji e omoguiti uvid u poruke koje podaci emitiraju u odnosu na postavljenu hipotezu ija se ispravnost provjerava. Pri

obradi kv.podataka koriste se razliiti statistiki postupci koji se provode uporabom raznovrsnih statistikih programa. 39. OBJASNITE LOGIKO POLAZITE DESKRIPTIVNE I INFERENCIJALNE STATISTIKE. Deskriptivna ili opisna statistika temelji se na potpunom obuhvatu statistikog skupa iju masu podataka organizirano prikuplja, odabire, grupira, prezentira i interpretira dobivene rezultate analize. Na taj nain se, izraunavanjem razliitih karakteristika statistikog skupa, sirova statistika graa svodi na lake razumljivu i jednostavniju formu. Ako se statistike metode i tehnike primjenjuju na itav statistiki skup, dakle ako su istraivanjem obuhvaeni svi elementi skupa, oni tvore statistiku populaciju. Inferencijalna statistika temelji se na dijelu (uzorku) jedinica izabranih iz cjelovitoga statistikog skupa pomou kojeg se uz primjenu odgovarajuih statistikih metoda i tehnika donose zakljuci o itavom statistikom skupu. Uvijek je prisutan odgovarajui stupanj rizika kada se koriste rezultati iz uzorka, za koji je poeljno da bude izabran na sluajan nain i da bude reprezentativan. Inferencijalna statistika pripada skupini induktivnih metoda, kojima se izvode zakljuci polazei od opega prema posebnome. Dakle, deskriptivna statistika logiki polazi od toga da ako elite opisati neki statistiki skup, morate ga cijelog prouiti, a inferencijalna polazi od toga da je dovoljno uzeti reprezentativan uzorak skupa i da je njega dovoljno analizirati. 40. NAVEDITE NEKE OD NAJEE KORITENH STATISTIKIH POSTUPAKA U OKVIRU DESKRIPTIVNE STATISTIKE. Deskriptivna analiza podataka koja omoguava osnovno opisivanje istraivanih pojava i njihovu pripremu za provoenje detaljnih i zahtjevnijih analiza. 41. NAVEDITE NEKE OD NAJEE KORITENIH STATISTIKIH POSTUPAKA U OKVIRU INFERENCIJALNE STATISTIKE. Obuhvaa provoenje stat.postupaka inferencijalne statistike kao statistikih postupaka vie razine koji omoguavaju uoavanje uzrono posljedinih odnosa izmeu varijabli kao temelja za prihvaanje ili odbacivanje postavljenih hipoteza. 42. NAVEDITE OSNOVNE KVALITATIVNIH PODATAKA KORAKE U PROCESU OBRADE

1. Redukcija podataka 2. Sreivanje i prikazivanje podataka 3. Izvoenje zakljuka 43. NAVEDITE OSNOVNE ZNAAJKE HERMENEUTIKE ANALIZE. Osnovna znaajka je krunost: hermeneutikom analizom elimo razumjeti cijeli tekst u emu nam pomae razumijevanje dijelova teksta koje opet bolje razumijemo ako dobro razumjemo cjelinu. Koraci: analiza pisanog teksta, opis konteksta, iznoenje pitanja koja emo postaviti u tumaenju, upoznavanje

tumaenja drugih, kako se moe razumjeti pojedinano iz cjeline, individualno tumaenje, hermeneutika kritika. 44. NAVEDITE I PRIMJERIMA POTKRIJEPITE NAJEE KORITENE OBLIKE GRAFIKOG PRIKAZIVANJA REZULTATA ISTRAIVANJA. Strukturni krugovi (ona pita/torta) Linijski grafikoni (ajmo rei graf) Dvodimenzionalni stupci Trodimenzionalni stupci 45. OBJASNITE OSNOVNU SVRHU INTERPRETACIJE I RASPRAVE REZULTATA ISTRAIVANJA. Kako bi se shvatio smisao obraenih i prikazanih podataka potrebno ih je izanalizirati i objasniti to dobiveni rezultati znae za istraivanu problematiku. U tom smislu interpretacija rezultata istraivanja podrazumijeva analizu i objanjavanje obraenih i prikazanih rezultata istraivanja. Rasprava rezultata istraivanja predstavlja jednu od kljunih faza znanstvenoistrivakog procesa, a podrazumijeva obrazlaganje rezultata istraivanja u odnosu na ono to se o istraivanom problemu znalo prije provoenja istraivanja i u odnosu na doprinos koji donose dobiveni rezultati provedenoga istraivanja. U tom se kontekstu rasprava rezultata istraivanja moe definirati kao faza znanstvenoistraivakog procesa koja obuhvaa obrazlaganje doprinosa istraivanja u svjetlu dobivenih rezultata i novog razumijevanja istraivanog problema. 1. NAVEDITE OSNOVNA OBILJEJA I DIJELOVE STRUNOG RADA Optimalni opseg rada, logika povezanost svih dijelova rada, originalnost i izvornost rada, obrazloenost rezultata, objektivnost rezultata i potvrenost iznesenih rezultata. Dijelovi: sadraj, saetak, kljune rijei, uvod, razrada teme (u vie poglavlja i potpoglavlja), zakljuak, prilozi, izvori, (dokumenata i elektronikih medija, internet i e-mail, CD i DVD), popis literature. 2. NAVEDITE OSNOVNA OBILJEJA I DIJELOVE ZNANSTVENOG RADA Optimalni opseg rada, logika povezanost svih dijelova rada, originalnost i izvornost rada, obrazloenost rezultata, objektivnost rezultata i potvrenost iznesenih rezultata. Dijelovi: naslov, abstrakt (saetak), kljune rijei, uvod, materijal i metode, rezultati, diskusija, zakljuak ili znanstveni doprinos, zahvale, literatura, biljeka o autoru (autorima). Dijelove zahvale, znanstveni doprinos i bniljeke o autorima ne nalazimo u svim radovima. U radovima iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti moemo nai radove u kojima su dijelovi materijal i metode, rezultati i diskusija integrirani u jednom dijelu pod razliitim nazivima ili ak bez naziva. 3. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU STRUNOG I ZNANSTVENOG RADA.

Znanstvenim- se smatra onaj rad koji je nastao kao rezultat znanstvenog istraivanja uz primjenu znanstvenih metoda i sadri dotad nepoznate injenice i spoznaje, za razliku od znan. rada, strunim se smatra onaj rad koji ne sadri nove, originalne rezultate i znanstvene spoznaje, ije je teite na primjeni i irenju ve poznatoga znanja, a odnosi se na struno i praktino rijeenje nekog problema. 4. NAVEDITE OSNOVNE VRSTE STRUNIH RADOVA SPECIJALISTIKI ZAVRNI RAD, STRUNI LANAK, STRUNI PRIKAZ / KRITIKI PRIKAZ, STRUNI ELABORAT, STRUNA EKSPERTIZA, STRUNI IZVJETAJ, MEDITACIJA, RECENZIJA PRIKAZ, VODII, REFERENTNE PUBLIKACIJE, OSTALA STRUNA DJELA 5. NAVEDITE OSNOVNE VRSTE ZNANSTVENIH RADOVA Izvorni znanstveni rad, pregledni rad i prethodno priopenje, dalje se jo dijele: monografija, doktorska disertacija, di