SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Denis Horvat

NEFORMALNI OBLICI FINANCIRANJA MALIH I

SREDNJIH PODUZEĆA U HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

NEFORMALNI OBLICI FINANCIRANJA MALIH I

SREDNJIH PODUZEĆA U HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

KOLEGIJ: Financijska tržišta i institucije

MENTOR: prof. dr.sc. Zdenko Prohaska

KOMENTOR : doc.dr.sc. Bojana Olgić Draženović

STUDENT : Denis Horvat

JMBAG: 0081133728

SMJER: Marketing

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................................ 1

1.3. Svrha i cilj istraživanja ................................................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada .............................................................................................................................. 2

2. ZNAČAJ I ULOGA MALOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ .......................................... 4

2.1. Uloga malih i srednjih poduzeća u hrvatskoj ekonomiji ............................................................ 4

2.2. Zakonodavni i institucionalni okvir ............................................................................................. 7

2.3. Prepreke razvoju malih i srednjih poduzeća ............................................................................. 12

2.4. Trendovi u poslovanju malih i srednjih poduzeća ..................................................................... 15

3. OBLICI FINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U HRVATSKOJ ................. 16

3.1. Vlastiti izvori financiranja ........................................................................................................ 16

3.1.1. Sredstva vlasnika .................................................................................................................... 16

3.1.2. Zadržana dobit ........................................................................................................................ 17

3.2. Formalni oblici financiranja ...................................................................................................... 17

3.2.1. Bankarski krediti .................................................................................................................... 17

3.2.2. Leasing ................................................................................................................................... 18

3.2.3. Faktoring ................................................................................................................................ 19

3.2.4. Vladini programi poticanja i subvencioniranja kreditnih linija .............................................. 20

3.2.4.1.Subvencioniranje kamata poduzetnicima ............................................................................. 21

3.2.5. Mikrofinanciranje ................................................................................................................... 25

3.2.6. Programi Europske unije ........................................................................................................ 25

4. NEFORMALNI OBLICI FINANCIRANJA ................................................................................ 31

4.1. Rizični kapital ............................................................................................................................ 31

4.1.1.Pojam i uloga rizičnog kapitala ............................................................................................... 31

4.1.1.1. Oblici rizičnog kapitala ....................................................................................................... 31

4.1.1.2. Uloga rizičnog kapitala........................................................................................................ 33

4.1.2. Značajke tržišta rizičnog kapitala u Hrvatskoj ....................................................................... 34

4.2. Poslovni anđeli .......................................................................................................................... 38

4.2.1. Pojam i uloga poslovnih anđela .............................................................................................. 38

4.2.1.1. Uloga poslovnih anđela ....................................................................................................... 39

4.2.2. Razvoj financiranja poslovnih anđela u Hrvatskoj ................................................................. 41

4.2.3. Značaj poslovnih anđela za financiranje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj ................... 42

4.3. Fondovi za gospodarsku suradnju ............................................................................................. 45

4.4. Sekuritizacija ............................................................................................................................. 48

4.4.1. Pojam sekuritizacije................................................................................................................ 48

4.4.2. Perspektiva sekuritizacije u Hrvatskoj za financiranje malih i srednjih poduzeća ................. 50

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 52

LITERATURA ...................................................................................................................................... 54

POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 58

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................ 58

POPIS SHEMA ..................................................................................................................................... 59

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovoga rada predstavljaju mala i srednja poduzeća koja predstavljaju

važan dio gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Mala i srednja poduzeća trebala bi biti

okosnica svakog gospodarstva te pokazivati svoj značajan doprinos u gospodarstvu posebno u

području zaposlenosti, ali i u ukupnom ostvarenom prihodu i izvozu. Ovo područje

gospodarstva ima veliki značaj jer se upravo ono smatra generatorom radnih mjesta. Opstanak

malih i srednjih poduzeća na tržištu ovisit će o njihovoj mogućnosti konkuriranja, razvoja,

izazova koje postavlja ovo tržište koja se doima prilično zahtjevno. Postoje mnogi problemi

koji muče područje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj kao što su : kapitalna ograničenja,

prepreke otvorenom tržišnom natjecanju, problemi u pristupima izvoru financiranja, malen

udio rastućih poduzeća, administrativne prepreke za provođenje poduzetničkih aktivnosti te

nedostatak edukacije fokusiran na razvoj poduzetničkih znanja.

Iz definiranog problema istraživanja definira se predmet istraživanja. U radu će se teorijski

istražiti i analizirati različite metode i programi, prepreke i novi trendovi u poslovanju

poduzeća, formalnih i neformalnih oblika financiranja malih i srednjih poduzeća u

Hrvatskoj.

Objekt istraživanja fokusirat će se na neformalne oblike financiranja malih i srednjih

poduzeća u Hrvatskoj s naglaskom na rizični kapital, poslovne anđele, sekuritizaciju te

fondove za gospodarsku suradnju. U radu će se istražiti različiti oblici financiranja koji još

nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati u Hrvatskoj.

1.2. Radna hipoteza

S obzirom na navedeni problem, objekt i predmet istraživanja radna hipoteza glasi:

Istraživanjem modela financiranja malih i srednjih poduzeća dolazi se do spoznaje da u

Republici Hrvatskoj neformalni oblici finaniciranja srednjih i malih poduzeća nisu dovoljno

prepoznati i razvijeni.

2

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Ciljevi koji se žele postići u ovom radu su ukazivanje na značaj i ulogu malih i srednjih

poduzeća te prikazati pristupe financiranja koji nisu dovoljno prepoznati u Hrvatskoj. Pokušat

će se saznati koji problemi su prisutni u financiranju i koji problemi postoje pri razvoju te

financiranju malih i srednjih poduzeća te kako država, banke, a najvećim dijelom kako se

može ukazati na neformalne oblike financiranja s kojima bi se moglo olakšati poslovanje

malih i srednjih poduzeća i ukazati na njihovu ulogu u Hrvatskoj ekonomiji.

1.4. Znanstvene metode

U svrhu pronalaženja odgovora na problem istraživanja potrebno je provesti istraživanje

primjenom metode istraživanja. S obzirom na sadržaj diplomskog rada koristit će se metode

analize i sinteze, metoda kompilacije, metoda indukcije i dedukcije, metoda generalizacije. U

cilju preglednosti, pojedini dokumenti bit će prikazani u tablicama, grafikonima i shemama.

1.5. Struktura rada

Rad je sastavljen od pet dijelova koji su međusobno povezani. Prvi dio je uvod u kojem je

postavljena hipoteza, problem, predmet i objekt istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja i

znanstvene metode.

Drugi dio rada je značaj i uloga malog gospodarstva u Hrvatskoj koji se sastoji od uloga malih

i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, zakonodavni i institucionalni okvir u kojima su definirana

mala i srednja poduzeća prema različitim kriterijima, prepreke razvoju malih i srednjih

poduzeća i trendovi u poslovanju malih i srednjih poduzeća.

Treći dio rada se sadrži od oblika financiranja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj koji se

dalje dijeli na podcjeline vlastitih i formalnih oblika financiranja. U ovoj cjelini opisani su

klasični oblici financiranja koji postoje kod malih i srednjih poduzeća te koji su najviše

zastupljeni kod finaniciranja malih i srednjih poduzeća te njihove prednosti i nedostaci,

vladini programi poticanja i subvencioniranja kreditnih linija, mikrofinanciranje i programi

Europske unije koji predstavljaju neke nove oblike financiranja koji predstavljaju perspektivu

u financiranju malih i srednjih poduzeća.

3

Četvrti dio je srž i najbitniji dio ovog diplomskog rada, a odnosi se na neformalne oblike

financiranja koji je podijeljen na podcjeline : rizični kapital, poslovni anđeli, fondovi za

gospodarsku suradnju i sekuritizacija, a ukazuje nam da uz klasične oblike financiranja kao

što su bankarski krediti postoje i drugi oblici financiranja koji u Hrvatskoj još nisu prepoznati

u dovoljno velikoj mjeri te se želi ukazati i na njihovu značajnost i potencijal u poslovanju

malih i srednjih poduzeća

Peti dio je završni dio koji se odnosi na zaključak cijelog ovog rada u kojem su opisani

rezultati istraživanja.

4

2. ZNAČAJ I ULOGA MALOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ

Mala i srednja poduzeća okosnica su svakog gospodarstva, a njihov značaj posebno se očituje

u zaposlenosti koje pruža u gospodarstvu. Pitanje efikasnosti ovoga dijela gospodarstva jako

je značajno s obzirom da upravo mala i srednja poduzeća predstavljaju „žilu kucavicu“,

posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju gdje će opstanak i razvoj malih i srednjih

poduzeća ovisiti o njihovoj konkurentnosti i odgovorima na izazove koje pruža ovo tržište.

2.1. Uloga malih i srednjih poduzeća u hrvatskoj ekonomiji

Sektor malih i srednjih poduzeća pod velikim je utjecajem raznih trendova, rastom

konkurentnošću malih i srednjih poduzeća dovodi se do oporavka gospodarstvo raznim

politikama usmjerenim na ovaj sektor, veliki udio u proizvodnji, financijski pokazatelji

predstavljaju značajnu ulogu malih i srednjih poduzeća. Uloga malih i srednjih poduzeća u

hrvatskoj ekonomiji stalno raste. U nastavku su prikazane tablice iz kojih je moguće

prepoznati ulogu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj.

Iz tablice 1. vidljivo je da prevladava sektor malih i srednjih poduzeća u odnosu na velika

poduzeća u ogromnoj razlici kroz sve tri godine s udjelom čak višim od 99% svih poduzeća.

Kroz ove tri godine vidljiv je i mali pad u usporedbi 2012. i 2011. godine, ali taj negativni

trend je brzo prestao i u 2013. godini je već u porastu s preko 100000 poduzeća.

Tablica 1. : Struktura poduzeća s obzirom na veličinu u 2011., 2012., 2013. godini u Hrvatskoj

Opis 2011. 2012. 2013.

Sektor malih i srednjih

poduzeća 98171 96906 100841

Mala poduzeća 96855 95597 99573

Srednja poduzeća 1316 1309 1268

Velika poduzeća 359 348 350

Ukupno 98530 97254 101191

5

Izvor : Izrada autora prema Hrvatska gospodarska komora, Pregled gospodarskih kretanja za 2014.

godinu.

Tablica 2. : Struktura zaposlenih s obzirom na veličinu poduzeća u 2011., 2012., i 2013. godini u Hrvatskoj

Opis 2011. godina 2012. godina 2013. godina

Tip poduzeća Broj zaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih

Malo 417685 406834 414507

Srednje 156545 149787 150605

Veliko 277156 273253 265816

Ukupno 851386 829874 830928

Izvor : Izrada autora prema Hrvatska gospodarska komora, Pregled gospodarskih kretanja u 2014.

godini.

Iz tablice 2 vidljive su promjene u broju zaposlenih u usporednim godinama te vidimo da u

2012. godini broj zaposlenih u malim poduzećima pada u odnosu na 2011. godinu, dok je u

2013. godini broj zaposlenih opet porastao, a kod velikih poduzeća je vidljiv trend

konstantnog pada kroz tri promatrane godine. Ove promjene mogli bi povezati s prethodnom

tablicom budući da je u 2012. godini bilo prisutno smanjenje broja poduzeća pa je i

razumljivo da u toj godini ima najmanje zaposlenih, dok bi broj zaposlenih u 2013. godini

mogli povezivati sa sve većom produktivnošću poduzeća što dovodi do pada broja zaposlenih

pogotovo u velikim poduzećima.

U nastavku je prikazana tablica broj 3. u kojoj su prikazani financijski rezultati poduzeća koja

se nalaze u Hrvatskoj za razdoblje 2012. i 2013. godine., odnosno usporedba između te dvije

godine.

6

Tablica 3. : Financijski rezultati poduzeća Hrvatske u 2012. i 2013. godini, monetarni izrazi su u milijunima kuna

Opis

2012.

godina

Velika

poduzeća

Srednja

poduzeća

Mala

poduzeća

2013.

godina

Velika

poduzeća

Srednja

poduzeća

Mala

poduzeća

Ukupni

prihodi 610376 298636 111966 199774 612441 293227 112309 206905

Ukupni

rashodi 601183 290026 112254 198903 604998 288580 111816 204601

Dobit prije

oporezivanja 38388 34639

Porez na

dobit 4252 1749 571 1931 3914 1203 573 2138

Dobit nakon

oporezivanja 34053 18480 4382 11191 30392 12365 4970 13057

Gubitak

nakon

oporezivanja 29112 11620 5241 12251 26862 8921 5049 12891

Konsolidirani

fin. rezultat 4941 6860 -859 166 3529 3443 -80 166

Izvor : Izrada autora prema Hrvatska gospodarska komora, Pregledi gospodarskih kretanja u 2014.

godini

Iz tablice 3. vide se podaci o financijskim udjelima malih i srednjih poduzeća i velikih poduzeća u Hrvatskoj u 2012. i 2013. godini.

Nakon ovoga možemo zaključiti da malo gospodarstvo predstavlja značajni segment kojem bi

svaka zemlja trebala dati mjesto u razvijanju poduzetništva. Mala i srednja poduzeća u

Hrvatskoj pokazuju pomak, ali da postoji još puno problema kao npr. : nizak stupanj

inovativnosti, sporo reagiranje na krizu, administrativni problemi, vrlo je rijetko udruživanje

poduzeća. Spoznaje se da je značaj i udio malih i srednjih poduzeća u proizvodnji,

zaposlenosti, financijskim pokazateljima ogroman i uvelike utječe na gospodarstvo.

Mala i srednja poduzeća zaslužuju kompleksnu i dugoročnu orijentiranu podršku zbog efekta

na fleksibilnost i inovativnost gospodarstva, rast zaposlenosti i izvoza, smanjenju socijalnih i

regionalnih razlika (Vidučić, 2005). Konkurentnost malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj je

vrlo loša, slaba potražnja domaćih proizvoda te loša povezanost među proizvođačima kao i

ovisnost o stranim dobavljačima prilikom proizvodnih inputa nikako ne pridonose poboljšanju

konkurentnosti. Domaća mala i srednja poduzeća pokazuju lošu strategiju internacionalizacije

7

poslovanja. Problem se ne odnosi samo na mala i srednja poduzeća nego razlog loše

konkurentosti cijele ekonomije treba tražiti i u velikim poduzećima. Ne postoji dovoljan broj

adekvatnih poduzeća koja bi mogla potpomognuti i malom i srednjem poduzetništvu.

2.2. Zakonodavni i institucionalni okvir

Mala i srednja poduzeća prema hrvatskom zakonodavstvu

Mala i srednja poduzeća su jako široki pojam koji predstavlja veliki broj subjekata koji se

razlikuju prema različitim kriterijima kao što su : broj zaposlenih, vrsta djelatnosti kojom se

bave, visinu prihoda. S obzirom na različitosti potrebno ih je grupirati prema raznim

karakteristikama. Klasifikacija se provodi zbog ostvarivanja određenih prava, ali i izvršavanja

obveza posebno onih financijskih. Poduzetnici se prema Zakonu o računovodstvu (NN 56/13)

razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o iznosu ukupne aktive, iznosu prihoda te

prosječnom te prosječnom broju radnika tokom poslovne godine. Zakon o računovodstvu

regulira računovodstvo poduzetnika kroz obvezu vođenja knjiga, provođenje revizije,

financijskog izvještavanja i drugih oblika nadzora. Prema Zakonu o poticanju razvoja malog

gospodarstva, poduzetnici su svrstani u tri kategorije odnosno u mikro, male i srednje subjekte

malog gospodarstva.

Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta :

· ukupna aktiva 32.500 000 kuna,

· prihod 65. 000 000 kuna,

· prosječan broj radnika tijekom poslovne godine je 50.

Srednji poduzetnici su oni koji prelaze barem dva od tri uvjeta za male poduzetnike, ali ne

prelaze dva sljedeća uvjeta :

· ukupna aktiva 130. 000 000 kuna,

· prihod 260. 000 000 kuna,

· prosječan broj radnika tijekom poslovne godine je 250.

8

Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz definicije srednjih poduzetnika.

Ovim zakonom usklađuje se kategorizacija veličine poduzetnika koje čine subjekti u

poduzetništvu i obrtu.

Prema veličini u smislu ovoga Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog

gospodarstva.

Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe ovog Zakona koje

(http://www.zakon.hr/z/527/Zakon-o-poticanju-razvoja-malog-gospodarstva) :

1) prosječno godišnje imaju zaposlene manje od 10 radnika

2) prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u

iznosu protuvrijednosti do 2 milijuna eura ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na

dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu

protuvrijednosti do 2 milijuna eura.

Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje :

1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika

2) prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u

iznosu protuvrijendosti do 10 milijuna eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza

na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu

protuvrijednosti do 10 milijuna eura.

Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje :

1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 250 radnika

2) ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijenosti do 50 milijuna eura, ili imaju

ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su

obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 43 milijuna eura.

9

Poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarenja ciljeva razvoja malog gospodarstva su :

1) kreditiranje subjekata malog gospodarstva pod povoljnijim uvjetima i subvencioniranje

kamata po preuzimanju kredita, te kreditiranje za početak poslovanja,

2) davanje jamstava za kredite,

3) osnivanje i upravljanje fondova rizičnog kapitala i drugih fondova,

4) pružanje stručne i savjetodavne pomoći za subjekte malog gospodarstva,

5) pojednostavljene postupka za osnivanje, poslovanje i razvoj subjekata malog gospodarstva

i njihovih udruga,

6) davanje potpora za jačanje konkurentosti malog gospodarstva,

7) davanje potpora za povećanje zapošljavanja, stručnu i poduzetničku izobrazbu

prekvalifikaciju i dokvalifikaciju,

8) davanje potpora za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim izložbama

u zemlji i inozemstvu,

9) organiziranje i poticanje mreže potpornih institucija malog gospodarstva te drugih pravnih

osoba za poticanje malog gospodarstva,

10) promicanje poduzetništva i poticanje razvoja poduzetništva posebnih skupina,

11) davanje potpora za istraživanje, razvoj i primjenu inovacija te uvođenje suvremenih

tehnologija,

12) stvaranje uvjeta za povezivanje subjekata malog gospodarstva radi nastupa na tržištu,

13) druge aktivnosti za ostvarenje ciljeva razvoja malog gospodarstva.

Zakon o računovodstvu i poticanju malih i srednjih poduzeća je izmjenama i dopunama

Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva uskladio s kriterijima koje primjenjuje

Europska unija čime je omogućena kvalitetnija analiza i usporedba sektora malih i srednjih

poduzeća u Hrvatskoj te bolje iskorištavanje mehanizama potpore namijenjenih malim i

srednjim poduzećima.

10

Nositelji provedbe mjera i instrumenata razvoja malog gospodarstva su :

· Ministarstvo poduzetništva i obrta,

· Hrvatska agencija za malo gospodarstvo inovacije i investicije,

· Hrvatska gospodarska komora,

· Hrvatska obrtnička komora,

· Hrvatska banka za obnovu i razvitak,

· Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća.

Ministarstvo poduzetništva i obrta (http://www.minpo.hr/)

Ministarstvo poduzetništva i obrta obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na malo i

srednje poduzetništvo; obrtništvo; zadrugarstvo; poticanje izvoza i stranih ulaganja, te

unapređenja konkurentnosti u području maloga i srednjega poduzetništva; ravnomjerni

regionalni razvoj poduzetništva; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera

gospodarske politike na razvoj obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva te

poslovanje obrtnika i poduzetnika; poticanje primjene inovacija, novih tehnologija i osnivanja

i poslovanja slobodnih i poduzetničkih zona u području maloga i srednjega poduzetništva.

2) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i inovacije (http://www.hamagbicro.hr/)

Djelatnost Agencije obuhvaća poticanje osnivanja i razvoja subjekata malog gospodarstva,

poticanje ulaganja u malo gospodarstvo, financiranje poslovanja i razvoja subjekata malog

gospodarstva kreditiranjem i davanjem jamstva subjektima malog gospodarstva za odobrene

kredite od strane kreditora, kao i davanjem potpora za istraživanje, razvoj i primjenu

suvremenih tehnologija.

3) Hrvatska gospodarska komora (http://www.hgk.hr)

Hrvatska gospodarska komora je institucija koja predstavlja sve gospodarske subjekte u

Republici Hrvatskoj, čija su davanja ovisna o snazi, a svi imaju jednaka prava na usluge i

pristup informacijama čime se zadržava pravedan princip međusobne potpore i solidarnosti.

4) Hrvatska obrtnička komora (www.hok.hr)

Svrha komore je zastupanje interesa obrtništva pred državnim tijelima, pravodobno i

kvalitetno informiranje, edukacija obrtništva kroz informatičko opismenjavanje i

certificiranje, unaprjeđenje sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja, jačanje promocije

11

putem specijaliziranih sajmova u zemlji i inozemstvu, te interneta, kao i nove usluge

komorskog ureda HOK-a, s ciljem da obrtnicima budu na raspolaganju profesionalci na svim

razinama, od HOK-a, područnih komora do udruženja obrtnika.

5) Hrvatska banka za obnovu i razvitak (www.hbor.hr)

HBOR je razvojna i izvozna banka osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka

hrvatskoga gospodarstva.

Djelatnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak su:

· financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,

· financiranje infrastrukture,

· poticanje izvoza,

· potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,

· poticanje zaštite okoliša,

· osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.

6) Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća (www.cepor.hr)

Područja djelovanja su :

neovisna istraživanja vezana za politiku razvoja poduzetništva i malih i srednjih poduzeća

radi objektivnog definiranja problema i predlaganja rješenja te savjetovanje vladinih

institucija radi izgradnje zakonodavnog i institucionalnog kapaciteta Vlade za dizajniranje i

implementiranje djelotvornih i nediskriminirajućih politika razvoja malih i srednjih poduzeća.

U Hrvatskoj postoji dovoljan broj institucija koje se bave poslovima financiranja malih i

srednjih poduzeća te bi trebala samo malo bolja povezanost međusobno između njih kako bi

sveukupno dovelo do boljeg funkcioniranja financiranja malih i srednjih poduzeća.

12

2.3. Prepreke razvoju malih i srednjih poduzeća

Brojna istraživanja u koja je uključena i Hrvatska pokazuju na iste prepreke razvoja malih i

srednjih poduzeća kao npr. (Alpeza i drugi.,2013) :

· administrativne prepreke,

· neefikasnost pravosuđa,

· dugotrajne procedure registracije vlasništva,

· slaba fokusiranost na poduzetničko obrazovanje,

· nerazvijenost neformalnih oblika financiranja poslovnih pothvata.

U nastavku slijedi tablica koja prikazuje rezultate globalne konuretnosti Hrvatske i uspredba

sa drugim zemljama.

Tablica 4. : Rezultati globalne konkuretnosti Hrvatske i referentnih zemalja usporedba

2013. i 2014. godine

Zemlja Rang 2014. Rang 2013.

Češka 37. 46.

Poljska 43. 42.

Bugarska 54. 57.

Rumunjska 59. 76.

Mađarska 60. 63.

Makedonija 63. 73.

Crna Gora 67. 67.

Slovenija 70. 62.

Slovačka 75. 78.

Hrvatska 77. 75.

Albanija 97. 95.

Srbija 94. 101.

Izvor : Izrada autora prema : Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2014. – 2015.

13

Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti (www.konkurentnost.hr, 2014) Hrvatska se u 2014.

godini nalazi na 77. mjestu što u usporedbi s prethodnom godinom predstavlja pad za 2

mjesta. Od 2002. godine od kako smo uključeni u ovo istraživanje Hrvatska nema konstantu

nego su rezultati poprilično oscilirajući i ne pokazuju pozitivni pomak. U ovom Izvješću

obuhvačeni su mnogi pokazatelji koji pokazuju da u Hrvatskoj postoji još previše prepreka

koje usporavaju razvijanje malog i srednjeg poduzetništva. Rezultati istraživanja za 2014.

godinu pokazuju veliki pad u ocjeni makroekonomskog okruženja ( za 24 mjesta) i inovacija

(za 14 mjesta) te su to najveće prepreke privlačenju inovacija kao i neprovođenje strukturnih

reformi bitnih za gospodarski rast i povećanje globalne konkurentnosti. Značajni problem

predstavlja i neučinkovitost javne uprave, velika prisutnost korupcije, porezna regulativa i

pristup financiranju. Uspredimo li Hrvatsku sa zemljama u regiji možemo vidjeti da se i tu

nalazimo pri dnu s obzirom da se Mađarska nalazi na 60. mjestu, Makedonija na 63. mjestu,

Slovenija na 70. mjestu sa velikom padom u 2014. godini, čak se i Crna Gora nalazi ispred

nas na 67. mjestu, dok možemo navesti jedino Srbiju iza nas na 94. mjestu.

U nastavku je prikazan grafikon stupova globalne konkuretnosti Hrvatske i usporedba

odnosno pregled da li je Hrvatska u navedenim godinama napredovala ili unazadovala.

Grafikon obuhvaća različita područja kao što su : institucije, infrastruktura, zdravstvo,

makroekonomsko okruženje, više obrazovanje i trening, efikasnost tržišta roba, razvoj

financijskog tržišta, inovativnost, veličina tržišta i poslovna sofisticiranost.

14

Grafikon 1. Stupovi globalne konkuretnosti Hrvatske usporedba 2013. godine i 2012.

godine s drugim zemljama

Izvor : Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2013. – 2014. godine

Rezultati prikazuju poboljšanje Hrvatske u usporedbi 2013. i 2012. godine. U razdoblju 2012.

-2013 godine Hrvatska se nalazila na 81. Mjestu, dok je 2013. godine zabilježila porast za 6

mjesta što znači da ipak dolazi do pozitivnih pomaka čime je zauzela 75. mjesto od 148

zemalja.

Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici globalne konkuretnosti. Rezultati Izvješća o globalnoj

konkurentnosti ukazuju na potrebu za poticanjem inovativnosti kao područja u kojima

poduzeća moraju surađivati ukoliko žele postići održivi gospodarski razvoj. Izvješće ukazuje i

na nedostatak provedbe strukturnih reformi što je najveći izazov održivom globalnom

gospodarskom rastu i konkurentnosti.

15

2.4. Trendovi u poslovanju malih i srednjih poduzeća

Promjene koje se javljaju u poslovanju malih i srednjih poduzeća su definitvno

internacionalizacija poslovanja i globalizacija koja donose nove izazove u poslovanju,

posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ovdje definitvno treba reći da sve više

poduzeća djeluje u novim djelatnostima u svezi intelektualnog kapitala i tehnologija, odnosno

barem bi se trebala okrenuti u jednom dijelu svog poslovanja jer se danas sve više izražava

značajnost istraživanja i razvoja unutar svakog pojedinog poduzeća. Nagle promjene okoline,

sve zahtjevniji kupci danas su osnove koje bi trebale pratiti sva poduzeća. Da bi opstala na

tržištu poduzeća moraju biti izrazito fleksibilna, inovativna i naravno usredotočena na to što

radi konkurencija odnosno što oni rade bolje ili gore, kako se odnose prema svojim kupcima,

pozicioniranje na tržištu , određivanje cijena, kako se reklamiraju. Potrebno je pratiti nove

trendove odnosne pristupe financiranja koji su u Hrvatskoj poprilično nerazvijeni. Većina

dostupnog mikrofinanciranja dolazi iz bankarskog sektora (82 %) ,dok je udio mikro i malih

poduzeća u ukupnom kreditnom portfelju samo 8% (Hrvatska udruga poslodavaca, 2013).

Potrebno bi bilo razvijati nove pristupe financiranju koji nisu zastupljeni u velikoj mjeri u

Hrvatskoj, odnosno nisu još uvijek prepoznati kao npr. ulaganja van bankarskog sektora poput

rizičnog tj. venture kapitala i poslovnih anđela. U Hrvatskoj previše prevladavaju

konvencionalni oblici financiranja poput kredita, dok se premala pažnja posvećuje drugim

oblicima financiranja.

16

3. OBLICI FINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U HRVATSKOJ

Mala i srednja poduzeća prikupljaju sredstva na različite načine. Najveći problem kod

osnivanja poduzeća je prikupljanje kapitala odnosno osiguravanje kapitala kojji je potreban za

osnivanje poduzeća. Često poduzetnik nema dovoljno vlastitih sredstava za pokretanje

poduzeća pa se mora obratiti drugim izvorima financiranja. U financiranju malih i srednjih

poduzeća postoje vlastiti izvori financiranja, formalni i neformalni o kojima će više biti

rečeno u nastavku. U financiranju SME-a sektora u Hrvatskoj veliku ulogu imaju i banke.

Financijske institucije koje kreditiraju SME u Hrvatskoj pored banaka su i nebankarske

institucije – štedno – kreditne zadruge, osiguravatelji, leasing, a vrlo skromno i faktoring

institucije (Vidučić, 2006).

3.1. Vlastiti izvori financiranja

Glavni izvori financiranja malih i srednjih poduzeća pogotovo onih manjih i novosnovanih su

sredstva vlasnika i zadržana dobit ostvarena poslovanjem. Prednosti kod financiranja vlastitih

izvora možemo navesti veću poslovnu i financijsku samostalnost, nema obveze vraćanja

sredstava, veći financijski i kreditni kapacitet dok kao nedostatke možemo navesti više

troškove financiranja i određeni stupanj ograničenosti korištenja vlastitih izvora.

3.1.1. Sredstva vlasnika

Financiranje vlastitim kapitalom obavlja se vlastitim kapitalom vlasnika koji on unosi kao

temeljni kapital poduzeća. Poduzetnik vlastiti kapital ulaže u započinjanje ili dalje odvijanje

poslovnog pothvata. Kod vlastitih sredstava ne postoji obveza vraćanja i nemaju rok

dospijeća. Koriste se za ulaganja sredstva u poslovanje privrednog subjekta na neodređeno

vrijeme.

17

3.1.2. Zadržana dobit

Poduzeće može ponovno uložiti dio ili cijelu ostvarenu dobit ponovno u poslovanje poduzeća.

Zadržana dobit predstavlja dobit koju je poduzeće zadržalo i akumuliralo tijekom uspješnih

godina poslovanja. Ponovnim investiranjem može doći do pozitivnih stvari u poslovanju

poduzeća kao porastom vrijednosti dionica ako će taj novac ostvariti prinos koji očekuju

investitori. Prednost kod refinanciranja zadržanom dobiti je da poduzeća ne treba tražiti

vanjskog investitora.

Vlastiti izvori financiranja malih i srednjih poduzeća su značajni jer je poželjno za

poduzetnika da prvo raspolaže svojim vlastitim sredstvima prvenstveno zbog toga jer nije

opterećen vraćanjem sredstava i objašnjavanjem razloga ulaganja u poduzeće za koje je

odlučio uložiti sredstva, ali poduzetnici često ne raspolažu velikim iznosima vlastitih

sredstava pa su ih primorani pronaći druge načine.

3.2. Formalni oblici financiranja

Osnovne izvore formalnih oblika investiranja u Hrvatskoj čine : bankarski krediti, leasing,

faktoring, vladini programa poticanja i subvencioniranja kreditnih linija, mikrofinanciranje i

programi Europske unije.

3.2.1. Bankarski krediti

Bankarski krediti najzastupljeniji su u financiranju malih i srednjih poduzeća (Škrtić,

Mikić,2011). Tržište bankarskih kredita u Hrvatskoj je razvijeno i gotovo sve banke nude

kredite malim i srednjim poduzetnicima. U bankocentričnim državama kao što je naša banke

su još uvijek dominantne financijske institucije. Pristup malih poduzetnika kreditima određen

je kreditnom sposobnošću, položajem na tržištu, veličinom i regijom u kojoj djeluje. Na

osnovi pregleda financijske ponude dominiraju dugoročno i kratkoročno kreditiranje. Ključni

elementi za ostvarivanje kredita su vjera kreditora u sposobnost vraćanja korisnika kredita,

njegovo ispunjavanje obveza i neto vrijednost. U hrvatskom financijskom sustavu prevelika je

dominacija kredita kao instrumenta financiranja. Hrvatske tvrtke bi se trebale okretati i prema

18

drugim oblicima financiranja jer bi pretjerano oslanjanje na kredite moglo dovesti do

nestabilnosti financijskog sustava.

3.2.2. Leasing

Leasing je jedno od najatraktivnijih sredstava financiranja malih i srednjih poduzeća te je vrlo

rašireno u Hrvatskoj. Leasing je oblik financiranja koji ovisno o odredbama sklopljenim u

ugovoru može poprimiti obilježje najma pojedinog sredstva – operativni leasing ili

kupoprodaje nekog sredstva – financijski leasing (Milić, 2014). Ugovor o leasingu

omogućava korisniku leasinga da uz mjesečnu naknadu dobije neko prijevozno sredstvo,

opremu ili nekretninu za rad. Pozitivna značajka leasinga je da na kraju korisnik nekog

sredstva ne mora postati vlasnikom, a dobio je od njega određenu zaradu.

Vrste leasinga koje stoje na raspolaganju poduzetnicima su operativni i financijski leasing.

Operativni leasing je oblik financiranja vozila, opreme, pokretnina i nekretnina. Vlasnik

predmeta je leasing društvo dok korisnik plaća određenu mjesečnu naknadu. Davatelj leasinga

snosi troškove amortizacije. Kod operativnog leasinga je manji angažman financijskih

sredstava korisnika nego kod financijskog leasinga. Temeljem ugovora kod operativnog

leasinga korisnik mora platiti određeni dio jamčevine odnosno pologa. Postotak jamčevine

zavisi od više faktora. Mjesečna rata za otplatu uvijek je ista.

Financijski leasing je također oblik financiranja vozila, opreme, pokretnina i nekretnina, ali

kod financijskog leasinga korisnik ne plaća najam već mjesečnu ratu. Primatelj leasinga plaća

davatelju leasinga naknadu koja obuhvaća cjelokupnu vrijednost, snosi troškove amortizacije

tog objekta i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva (Milić, 2014).

19

Tablica 5. : Vrijednost novozaključenih ugovora leasing društva prema objektima u

2011./2012. godini

Objekt leasinga

1.1. do 31.3.

2011. udjel

1.1. do 31.3.

2012. udjel2

indeks

u

2011.

/2012

. g.

Nekretnine 83.579.566 7,09% 54.320.113 4,60% 64,99

Osobna vozila 643.651.725 54,58% 668.748.327 56,68% 103,9

Gospodarska vozila 219.152.619 18,58% 214.785.514 18,21% 98,01

Plovila 52.563.366 4,46% 68.415.078 5,80%

130,1

6

Letjelice 0 0,00% 0 0,00%

0

Postrojenja, strojevi,

transportni uređaji i oprema 166.431.230 14,11% 159.971.686 13,56% 96,12

Ostalo 13.968.778 1,18% 13.564.137 1,15% 97,1

Ukupno 1.179.347.285 100% 1.179.804.855 100% 100

Izvor : Izrada autora prema : Hanfa, Kvartalni biltenhttp://www.hanfa.hr/getfile, 2012)

Najveći broj aktivnih ugovora prema objektima leasinga odnosi se na ugovore na osobna

vozila i u 2011. godini s udjelom od 54,58 %, i u 2012. godini s udjelom od 56,68 % od

ukupnih ugovora.

3.2.3. Faktoring

Faktoring je oblik kratkoročnog financiranja na temelju otkupa nedospjelih potraživanja, pri

čemu se otkupljuju potraživanja koja u pravilu imaju rok dospijeća do 120 dana. To je

zapravo posao financiranja robnih potraživanja, izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao

posebne organizacije koji klijentu osigurava naplatu i pomaže mu da lakše upravlja

potraživanjima (Pešić M., 2011). Faktoring je pravni posao u kojem pružatelj usluge

faktoringa na temelju i u skladu s ugovorom u faktoringu sklopljenim s dobavljačem ili

kupcem, kupuje predmete faktoringa s pravom ili bez prava na regres. Zakonom o faktoringu

uređuju se područja uvjeta za osnivanje, poslovanje i prestanak rada faktoring društva, ugovor

20

o faktoringu, prava i obveze subjekata u poslovima faktoringa, izvještavanje, nadzor

poslovanja i prekogranično poslovanje. Poslovi faktoringa mogu biti tuzemni ili inozemni, s

pravom na regres i bezregresni, a može biti i obrnuti faktoring u kojem faktoring društvo

ugovara plaćanje dugova svom naručitelju posla, a ovaj ima pravo otkupiti predmet

faktoringa. Iako prije nekoliko godina faktoring bio poprilično nepoznata financijska prilika

vidljiv je njegov sve veći rast i značaj za našu domaću industriju. U prvom tromjesečju prošle

godine faktoring je zabilježio više od 55 milijuna kuna dobiti što je godišnji skok za 58 %

(T.Pili, 2014).

Donošenjem Zakona o faktoringu je pridonijelo unapređenju financijske industrije jer je

faktoring važan instrument koji može doprinjeti financiranju malog i srednjeg poduzetništva.

Primjena faktoringa dobiva sve veću važnost te je kao financijski instrument od pomoći za

unaprjeđenje likvidnosti malih i srednjih poduzeća. U Hrvatskoj prevladava regresni oblik

faktoringa i u prošloj godini je tržište faktoringa naraslo za 9,5%, dok je u prvoj polovini

2014. godine zabilježen rast od 32 % (Hrvatska gospodarska komora, 2014). Kao prednosti

faktoringa mogu se navesti poboljšanje likvidnosti, uravnoteženje odnosa između

kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza, povećanje kreditne sposobnosti, smanjenje

rizika, povećanje rentabilnosti poslovanja, povećanje prodaje i konkurentnost.

3.2.4. Vladini programi poticanja i subvencioniranja kreditnih linija

Ministarstvo poduzetništva i obrta godišnjim programima poticanja poduzetništva i obrta

utjecalo je na pozitivne pomake i trend rasta ukupnog sektora u uvjetima gospodarske krize.

Značajna sredstva izdvojena su za jačanje tržišnog položaja subjekata malog gospodarstva

koji trebaju poslovati na zajedničkom tržištu Europske unije. Prema izvješćima u 2013. godini

temeljem provedbe Programa poticanja sektor malog i srednjeg poduzetništva pokazuje

pozitvne rezultate. Mali i srednji poduzetnici ostvarili su pozitivni financijski rezultat i

poslovali s neto dobiti. Ukupni prihodi rasli su za 5,6 %, broj zaposlenih u sektoru 4,3 %, te

izvoz za 11,2 % (Poduzetnički impuls, 2015). Spajanjem Hrvatske agencije za malo

gospodarstvo i investicije i Poslovno inovacijske agencije u jednu instituciju postignuta je

sinergija u učincima koji se očituju u jačanju konkurentnosti subjekata malog gospodarstva,

pristupa financijskim sredstvima, a posebice institiucionalnoj podršci u svim fazama

financiranja. Koristi od odruživanja posebno se očituju u praćenju kvalitetnih ideja s

21

različitim instrumentima financiranja, od bespovratnih potpora, jamstava i kreditiranja. Sustav

dodjele potpora u potpunosti je usklađen sa načinom i uvjetima korištenja sredstava iz

europskih fondova.

U svakoj od fazi razvoja iznimno su poboljšani uvjeti financiranja. Subvencije kamate na

povoljne kredite Ministarstva poduzetništva i obrta u razdoblju od 2012. do 2014. godine

iznosi ukupno 92 milijune kuna (Poduzetnički impuls, 2015).

3.2.4.1.Subvencioniranje kamata poduzetnicima

Vlada Republike Hrvatske donijela program o subvencioniranju kamata u 2014. godini za

mikro, mala i srednja poduzeća koji će se provoditi u dvije mjere.

Mjera kreditom do konkuretnosti provodit će se uz sudjelovanje županija/ grada Zagreba i

poslovnih banaka, a subvencionira se kamata na poduzetničke kredite za financiranje

projekata iz uslužne i proizvodne djelatnosti sukladno utvrđenoj Nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti. Kamatu na poduzetničke kredite subvencionira Ministarstvo poduzetništva i obrta

: 2 postotna poena za proizvodnu i 1 postotni poen za uslužnu djelatnost.

22

Tablica 6. : Kreditom do konkuretnosti - mjere za dobivanje kredita u Hrvatskoj za

2014. godinu

Izvor : http://www.minpo.hr/UserDocsImages/

23

Tablica 7. : Kreditom do uspješnog poslovanja - mjere za dobivanje kredita za uspješno poslovanje u Hrvatskoj u 2014. godini

Izvor : http://www.minpo.hr/UserDocsImages

24

Mjera kreditom do uspješnog poslovanja provodit će se u suradnji s poslovnim bankama, a

subvencionira se kamata na poduzetničke kredite za financiranje tekuće likvidnosti i trajnih

obrtnih sredstava.

Financijska sredstva za izvršenje ovog Programa osigurana su iz državnog proračuna

Republike Hrvatske i u skladu s proračunom za 2015. godinu. Za subvencioniranje kamata iz

Programa Kreditom do uspjeha te za preuzete obveze iz prethodnih kreditnih linija,

Ministarstvo poduzetništva i obrta planira u 2015. godini izdvojiti 33 294 152 kuna.

Ministarstvo poduzetništva i obrta će u 2015. godini i dalje subvencionirati kamate i to u

iznosu od 1 000 000 kuna na kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak u kreditnim

linijama : Početnik i poduzetništvo mladih, te za kategoriju u sljedećim kreditnim linijama :

malo i srednje poduzetništvo, turizam i pronalasci. U kategoriju početnika spadaju

novoosnovana trgovačka društva, obrti, zadruge, mali i srednji poduzetnici i oni koji posluju

kraće od dvije godine. Iznos kredita je 80 000 do 1 800 000 kuna, a rok otplate do 14 godina

uz poček od 2 godine.

HAMAG –BICRO u okviru Programa poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih

subjekata malog i srednjeg poduzetništva od strane prihvatljivih ulagača radi daljnjeg razvoja

inovativnog proizvoda ili usluge, poticat će takva ulaganja odobravanjem dodatnih sredstava

u obliku bespovratne potpore. Ovim projektom nastojat će se olakšati pristup financiranju u

ranoj fazi rasta. Najviši iznos dodijeljene potpore korisniku od strane HAMAG –BICRO

prema ovom programu je 200 000 kuna. Najniži iznos dodijeljene potpore korisniku od strane

HAMAG –BICRO prema ovom programu je 50 000 kuna.

25

3.2.5. Mikrofinanciranje

Program Mikrokreditiranje projekt je koji je HAMAG – BICRO započeo u 2013. godini.

Mikro krediti osigurali su brz i efikasan izvor financiranja, a program se pokazao uspješnim.

Program je namjenjen poduzetnicima početnicima koji posluju do 24 mjeseca. Najviši iznos

kredita koji se poduzetnicima kroz program omogučava je 120 000 kuna, a najniži 10 000

kuna uz povoljnu fiksnu kamatnu stopu od 0,99 % godišnje s rokom otplate do 5 godina

uključujući i poček do maksimalno šest mjeseci (Mikrokreditiranje,2015). Za program

Mikrokreditiranje u 2015. godini osigurano je 5 000 000,00 kuna proračunskih sredstava.

3.2.6. Programi Europske unije

Stupanjem Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije dobiva se širi pristup financiranju

uz značajno veće izvore i iznose financiranja. Posljednjih je godina došlo do napretka u

pogledu dostupnosti financiranja i kredita za mala i srednja poduzeća. Europske financijske

institucije, Europska investicijska banka i Europski investicijski fond pojačale su svoje

aktvnosti glede malih i srednjih poduzeća. Europska komisija je usvojila Sporazum o

partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje investicijskih i

strukturnih fondova u razdoblju od 2014. – 2020. godine. Sporazum propisuje na koji će

Hrvatska ispuniti zajedničke ciljeve strategije uz sredstva iz proračuna Europske unije.

Programi bitni za poboljšanje poslovanja malih i srednjih poduzeća su Operativni program

Konkuretnost i kohezija, Obzor 2020 – program Europske unije za poticanje istraživanja i

inovacija te COSME program – Program za konkuretnost poduzeća i malih i srednjih

poduzeća. Programi Obzor 2020 i COSME također su uspostavljeni radi povećanja

konkuretnosti malih i srednjih poduzeća istraživanjima i inovacijama te radi omogućivanja

boljjih pristupa financiranja za male i srednje poduzetnike. Navedeni programi će detaljnije

biti objašnjeni u nastavku.

26

Temelj operativnog programa Konkuretnost i kohezija analiza je socioekonomskog stanja,

utvrđenih prepreka za rast i razvojnih potreba u Hrvatskoj. Potrebno je suočiti se s mnogim

izazovima kako bi se pridonijelo ostvarivanju ciljeva strategije. Potreba za poboljšanjem

poduzetničkih vještina i statusa poduzetništva rješavat će se ne samo kroz promidžbene

aktivnosti nego i kroz potporu malim i srednjim poduzećima, stvaranje napredne poslovne

infrastrukture i povezanih usluga ponuđenih poduzeća npr. inkubatorima, tehnološkim

parkovima. Postoje prioriteti prema nacrtu prema kojem će se dodijeliti potpote sukladno

područjima kojima je to najpotrebnije području malih i srednjih poduzeća.

Poslovna konkuretnost – promicanje poduzetništva posebno olakšavajući ekonomsko

iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem posolvnih

inkubatora sa ciljem boljeg pristupa izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike te

stvaranja povoljnog okruženja.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj poduzetnicima će u sklopu dva Poziva biti

dodijeljeno ukupno 1,13 milijardi kuna bespovratnih sredstava: 760 000 000 kuna za natječaj

„Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu“ odnosno 357 200 000 kuna na

natječaju „Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP“.Bespovratna sredstva dodjeljivat će se

putem trajno otvorenih Poziva na dostavu projektnih prijava do 31. prosinca 2020. godine,

odnosno do iskorištenja sredstava. Prijave na natječaje kreću od 11. svibnja 2015.

godine.Ukoliko se projekt odnosi na izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu,

najniži iznos bespovratnih sredstava koji mu se može dodijeliti je 1.500.000 kuna i ne može

prijeći 15.000.000 kuna. Za projekte koji se odnose na ulaganja u proizvodnu tehnologiju

bespovratna sredstva koja se mogu dodijeliti za pojedini projekt ne mogu biti niža od 500 000

kuna niti viša od 5 000 000 kuna (http://www.hgk.hr/poticaji).

Područje promicanja poduzetništva posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih

ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora obuhvača

:

· uvođenje novih i potpora postojećim financijskim potporama,

· poduzetnički kapital, garancije za bankovne kredite,

· subvencionirane kamatne stope,

27

· financijski instrumenti prilagođeni za financiranje specifičnih ciljnih skupina,

· potpora poduzetničkim potpornim institucijama i poslovnim udruženjima u razvoju

poduzetničkih i poslovnih vještina malih i srednjih poduzeća,

· podrška stvaranju napredne poslovne infrastrukture i povezanih naprednih poslovnih

usluga koje se nude poduzetnicima kao i poboljšanje kvalitete takvih infrastruktura i

usluga,

· promidžbe poduzetništva, internacionalizacije i investicija.

Potpora stvaranju kapaciteta malih i srednjih poduzeća za uključivanje u proces rasta na

regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima povećanja

obuhvača :

· poboljšanje poslovne uspješnosti i tehničke spremnosti malih i srednjih poduzeća, s

ciljem pokretanja proizvodnje novih dobara i usluga ili novih ili promijenjenih procesa

i proširenja kapaciteta,

· podrška poduzećima u ispunjavanju standarda i certificiranju proizvoda u svrhu

pristupa međunarodnim tržištima i povećanju konkuretnosti,

· poboljšanje konkuretnosti i učinkvitosti malih i srednjih poduzetnika kroz mogućnosti

koje pružaju ICT alati,

· projekt poticanja umrežavanja malih i srednjih poduzetnika s ciljem jačanja pozicije

na tržištu, financiranje razvoja lanaca ponude, lanaca vrijednosti, klastera,

· internacionalizacija rastućih i inovatinih poduzeća,

· uspostava kapaciteta koji se temelje na inovacijama i tehnologijama namijenjenim

konkuretnim proizvodima i uslugama napredne tehnologije,

· potpore malim i srednjim poduzetnicima s ciljem njihova uključivanja u procese

vezane za inovacije,

· poboljšanje inovacijskog potencijala poduzeća i podrška za zaštitu intelektualnog

vlasništva.

28

Kroz program Horizon 2020 poticat će se sve aktivnosti vezano za inovacije i poticati

inovativna mala i srednja poduzeća (MSP). Cilj je bio napraviti integrirani sistem financiranja

koji će pokriti sve aktivnosti vezano za inovacije i istraživanje, a koje su do sada bile

financirane kroz više programa, uključujući i CIP program. Dakle, Horizon 2020 obuhvatit će

kompletan inovacijski ciklus – od istraživanja do izlaska inovativnih proizvoda/proizvodnih

usluga na tržište odnosno njihove komercijalizacije.

Program Obzor 2020. novi je program Europske unije za financijski period 2014. - 2020.

kojim će se nastojati riješiti društvene izazove i premostiti jaz između istraživanja i tržišta.

Obzor 2020. je do sada najveći okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije sa

sedmogodišnjim proračunom u iznosu od gotovo 80 milijardi EUR. Programom se

obuhvaćaju dionici iz svih sektora koji čine inovacijski lanac vrijednosti. Znanstveno-

istraživačke institucije i partneri iz gospodarstva (uključujući malo gospodarstvo) putem

razvoja partnerstava udruživat će potrebne resurse i potencijale za uspješnu realizaciju

projekata. Sredstva su namijenjena poticanju gospodarstva temeljenog na znanju koje nudi

rješenja za društvene izazove i unapređuje svakodnevni život građana. Ukupni proračun EU-a

u 2014. predviđen za istraživanje, uključujući navedene stavke i administrativne troškove,

iznosi približno 9,3 milijarde EUR i narast će na 9,9 milijardi EUR (Ministarstvo

poduzetništva i obrta, 2015).

COSME program (Programme for the Competitiveness of enterprises and SMEs - Program za

konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća) je program Europske unije za

financijsko razdoblje 2014. - 2020. kojim će se poticati konkurentnost europskih malih i

srednjih poduzeća. Zajedno sa programom Horizon 2020, COSME predstavlja nastavak

aktivnosti koje su se u periodu 2007. - 2013, uspješno provodile kroz Program za

poduzetništvo i inovacije. Kroz COSME program nastavit će se financirati aktivnosti koje za

cilj imaju podizanje konkurentnosti i osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća. COSME

program prvenstveno je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima te nacionalnim,

regionalnim i lokalnim organizacijama/institucijama koje djeluju u području poticanja,

promicanja i/ili podupiranja poduzetništva. (Ministarstvo poduzetništva i obrta, Cosme

program, 2015).

Program će provoditi mjere u cilju smanjivanja svih onih poteškoća koje limitiraju rast

poduzeća (posebice MSP) uključujući bolje poslovno okruženje, lakši pristup financijama,

29

promociju poduzetničke kulture i internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća tj. njihov

izlazak na strana tržišta, u Europi i izvan EU.

Osnovni ciljevi Programa su:

(Ministarstvo poduzetništva i obrta, Cosme program, 2015)

· poboljšati okvirne uvjete za konkurentnost poduzeća i osigurati povoljno okruženje za

rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz pojednostavljenje administrativnih

procedura,

· poduzetnička kultura: promovirati ideju poduzetništva,

· poboljšati pristup financijama,

· olakšati izlazak malim i srednjim poduzećima na strana tržišta,

· promocija poduzetništva.

U okviru ove komponente potiče se razvoj poduzetničkih vještina posebno među novim

poduzetnicima, mladima i ženama. Potiče se žensko poduzetništvo putem Europske mreže za

promociju ženskog poduzetništva i Europske mreže ambasadorica ženskog poduzetništva,

provodi se program razmjene Erasmus za poduzetnike, potiče se društveno odgovorno

poslovanje. Kroz promotivne aktivnosti u školama i na sveučilištima promoviraju se

poduzetničko učenje i samozapošljavanje. Na natječaje se mogu javiti organizacije/institucije

koje djeluju u području poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva.

Sredstva programa koriste se s ciljem investiranja u mala i srednja poduzeća u fazi rasta i to

kroz 2 instrumenta: garancije za kredite do 150 000 EUR i direktno ulaganje u fondove

rizičnog kapitala koji investiraju u MSP u fazi rasta. Financijska sredstva na temelju ugovora

s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond u izravnoj suradnji s

nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi

rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima. Podupiru se investicije u tehnološki razvoj,

transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti.

30

Istraživanje, razvoj i inovacije najvažniji su za održivi razvoj i rast malih i srednjih poduzeća.

Ciljevi ovih programa su stvaranje boljeg sustava potpore za istraživačke i inovacijske

aktivnosti malih i srednjih poduzeća. Jedan od glavnih ciljeva je popunjavanje praznina u

financiranju početnih visokorizičnih istraživanja i inovacija malih i srednjih poduzeća.

Formalni oblici financiranja su oni koji su najčešći i najzastupljeniji jer su poduzetnici o

njima najviše informirani i najlakše im je preko tih programa kreditiranja bankarskog sektora

doći do sredstava potrebnih za financiranje malih i srednjih poduzeća. Bankarski krediti su i

dalje daleko najzastupljeniji oblik financiranja poduzeća i smatram da bi se to svakako trebalo

promijeniti te da bi se poduzetnici trebali više okretati neformalnim oblicima financiranja

poduzeća koji su itekako korisni i učinkoviti za poslovanje kao i činjenica da bi preveliko

oslanjanje većinskim udjelom na bankarske kredite dovelo do nestabilnosti unutar

financijskog sustava. Ovi programi korisni i učinkoviti za financiranje malih i srednjih

poduzeća, ali da bi trebala biti promjene u preraspodjeli između financiranja malih i srednjih

poduzeća pomoću formalnih i neformalnih oblika financiranja.

31

4. NEFORMALNI OBLICI FINANCIRANJA

4.1. Rizični kapital

Tijekom zadnjih dvadesetak godina rizični kapital pokazao se kao alternativa

tradicionalnom ulaganju te predstavlja jednu od nezaobilaznih komponenti imovine

institucionalnih investitora na tržištu. Rizični kapital povezuje višak sredstava na tržištu

kapitala s potrebom za kapitalom.

4.1.1.Pojam i uloga rizičnog kapitala

Rizični kapital prikuplja se preko private equity odnosno venture capital fondova tako da

privlače kvalificirane ulagače da im daju na raspolaganje kapital koji ulažu u odabrana

poduzeća i projekte. Ulagači mogu biti pojedinci ili institucionalni ulagači poput

mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, specijalizirani fondovi. Kapital se mora

vratiti ulagačima s određenom stopom povrata. PE/ VC fondovi zarađuju na razlici

između ukupnog ulaganja u poduzeće i prodaje udjela u poduzeću koje se realizira u

periodu od 3-7 godina. Razlika između private equity i venture capitala je u tome da je

venture capital uži, a private equity širi pojam. Private equity se može ulagati u bilo kojoj

fazi rasta i razvoja poduzeća, a venture capital je ulaganje u početnoj fazi poduzeća

odnosno fazi ranog rasta i ekspanzije. Ovakve investicije nisu uobičajene jer nisu

dostupne preko burze investitorima odnosno poduzetnici ne mogu osigurati ovu vrstu

kapitala preko banaka.

4.1.1.1. Oblici rizičnog kapitala

Venture capital: široka podkategorija private equity kaptala koja se odnosi na ulaganja tipično

u mlade tvrtke, za pokretanje i rani razvoj, ili ekspanziju poslovanja. Venture capital se

uobičajeno dijeli na podkategorije u odnosu na fazu razvoja tvrtke, od kapitala za rani razvoj

kojim se financira pokretanje poslovanja pa sve do kasnije faze i kapitala za rast koji se koristi

za financiranje ekspanzije postojećeg poslovanja koji generira prihode, no još uvijek nije

profitabilan ili ne generira potreban cash-flow za financiranje budućeg rasta.

32

Growth capital: odnosi se na ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, uglavno manjinske

udjele, u već zrelije tvrtke koje traže kapital za širenje ili restrukturiranje poslovanja, za

ulazak na nova tržišta ili za financiranje većih akvizicija bez promjena u kontroli nad tvrtkom.

Leveraged buyout or Buyout: odnosi se na strategiju ulaganja u vlasničke vrijednosne papire

kao dijela transakcije u kojoj se akvirira tvrtka, poslovna jedinica ili imovina od postojećih

vlasnika tipično koristeći financijsku polugu . Tvrtke koje sudjeluju u ovakvim transakcijama

su tipično zrelije tvrtke koje generiraju operativni cash flow.

Svi fondovi ne ulažu na jednaki način. Ulaganja se razlikuju po veličini investicije, udjela,

fazi ulaganja, industriji, poduzeću, zemlji. Većina fondova je specijalizirana. S obzirom na

faze ulaganja i investicijsku strategiju fondovi će kupiti većinske odnosno manjinske udjele u

poduzeću ili kombinirano oba prisupa. Fondovi ne ulažu samo kapital iz fondova nego i

znanje, ali pokušavaju i povezati poduzeća kako bi ona mogla surađivati odnosno povećati

vrijednost svoga poduzeća. Vraćanje kapitala na način da se kupi udjel u poduzeću, poveća se

njegova vrijednost kako bi njeogv udio bio skuplji nego kada su ga kupili (Nexus Private

Equity, 2011).

Prednosti koje se javljaju u poslovanju s rizičnim kapitalom su (HVCA,2011):

· srednji do dugoročni horizont ulaganja,

· solidna kapitalna osnova za realizaciju plana budućeg rasta,

· povrati ovise o rastu i uspjehu, što je tvrtka uspješnija to realiziraju bolje povrate na

uložena sredstva,

· ako tvrtka zapadne u teškoće, private equity investitor će se potruditi da tvrtku izvede

na pravi put.

Neki od nedostataka od strane poduzetnika mogu biti (HVCA, 2011):

· postupak za koji je vremenski potrebno nešto više vremena jer je potrebno detaljno

snimanje tvrtke,

· poduzetnici moraju dio vlasničkog kapitala u tvrtki predati private equity investitoru,

· private equity investitor zadržava kontrolu nad određivanjem trenutka realizacije

prodaje.

33

Private equity nije osiguran nikakvom imovinom, iako jedan dio financijskog paketa koji

osigurava private equity, a odnosi se na dužnički dio, može tražiti određeno osiguranje. Stoga

private equity snosi rizik neuspjeha kao i ostali dioničari. Private equity je poslovni partner u

vlasničkom kapitalu i njegova nagrada ovisi o poslovnom uspjehu tvrtke.

4.1.1.2. Uloga rizičnog kapitala

Private equity osigurava dugoročan vlasnički kapital kako bi tvrtkama neuvrštenim na burzu

pomogao realizirati rast i uspjeh. Ako želite pokrenuti tvrtku, proširiti poslovanje, kupiti dio

ili cijelu tvrtku, restrukturirati ili revitalizirati tvrtku, tada vam private equity kapital može

pomoći ostvariti te ciljeve.

Private equity omogućava razvoj novih tehnologija i njihovu primjenu. Fokus na

unaprijeđivanje fundamentalnih poslovnih rezultata znači da private equity kapital može biti

jedan od najsnažnijih sila koje potiču unaprijeđivanje produktivnosti gospodarstva.Privlačenje

private equity kapitala razlikuje se od podizanja kredita od vjerovnika, kao što su banke.

Vjerovnici imaju zakonsko pravo na kamatu na kredit i povrat glavnice, neovisno o

poslovnom uspjehu ili neuspjehu tvrtke. Private equity ulaže u zamjenu za vlasnički udio u

tvrtki te su njegovi povrati na ulaganje, kao i ostalih vlasnika, ovisni o rastu i profitabilnosti

poslovanja tvrtke.U dijelu koji se odnosi na rast i razvoj mladih tvrtki (poduzetništva), private

equity ima iznimno važnu socio-ekonomsku funkciju financirajući perspektivne gospodarske

projekte koji bi bez private equity kapitala bili ili iznimno teško ili uopće ne bi bili realizirani,

čime se pospješuje razvoj i tehnološki napredak gospodarstva, odnosno ukupnog društvenog

blagostanja (NEXUS, 2011).

Fondovi traže priliku za investiranje u poduzeća koja imaju veliki potencijal. Od

perspektivnog poduzeća traži se da uspije razviti održivu komparativnu prednost nad

konkurentima. Osim poslovnih i financijskih planova te ostalih pokazatelja odlučujuću ulogu

ima menadžerski tim poduzeća u koji se ulaže.

34

4.1.2. Značajke tržišta rizičnog kapitala u Hrvatskoj

Prema statistikama, Hrvatska u usporedbi sa zemljama u regiji stoji poprilično solidno sa

udjelom u 2012. godini od 32 299 000 eura, odnosno u 2013. godini sa udjelom od 19 195

000 eura, što predstavlja poprilični pad u usporedbi između te dvije godine. Iz podataka je

vidljivo da Hrvatska u regiji stoji negdje u sredini mada u ovoj usporedbi postoji dosta

zemalja koje su još poprilične nerazvijene.

Tablica 8. : Investicije rizičnog kapitala po zemljama u 1000 eura i kao udio u BDP-u

pojedine zemlje, za razdoblje 2012. i 2013. godine

Država Ukupne investicije

Investicije kao dio BDP-a

2012 2013 2012 2013

Bosna i Hercegovina 0 0 0.000% 0.000%

Bugarska 84.167 11.098 0.211% 0.028%

Hrvatska 32.299 19.195 0.074% 0.044%

Češka 105.874 134.339 0.069% 0.090%

Estonija 18.630 27.554 0.107% 0.149%

Mađarska 102.953 56.827 0.106% 0.058%

Latvija 3.802 15.300 0.012% 0.047%

Litva 7.119 17.550 0.022% 0.051%

Makedonija 0 7.675 0.000% 0.094%

Moldavija 0 2.099 0.000% 0.035%

Crna Gora 0 0 0.000% 0.000%

Poljska 473.015 380.033 0.124% 0.098%

Rumunjska 27.606 70.099 0.021% 0.049%

Srbija 4.350 16.076 0.014% 0.049%

Slovačka 97.848 2.050 0.138% 0.003%

Slovenija 3.508 4.355 0.010% 0.012%

Ukrajina 43.314 18.933 0.032% 0.014%

Ukupno 1.004.485 783.144 0.082% 0.063%

Ukupno Europa 36.752.294 35.726.211 0.262% 0.253%

Izvor :Izrada autora prema : EVCA/ PEREP Analytics

Jedan od glavnih razloga koje bi mogli navesti kao razlog još uvijek nedovoljnom privlačenju

ovog oblika financiranja je još uvijek nedovoljan interes za ovakav oblik financiranja koji ima

udio u BDP-u sa svega 0,044 %. Istraživanja pokazuju da 0,1 % BDP-a investirano u rizični

35

kapital znači 0,4 % rasta BDP-a (Cvijanović, Marović, Sruk, 2008) što ukazuje na veliki

značaj rizičnog kapitala za gospodarstvo. Iako je private equity kapital već dovoljno dugo

prisutan u našoj zemlji tržište je još poprilično nerazvijeno. Razlozi zaostajanja mogu se naći i

u drugim oblicima finaciranja prvenstveno jeftinih i lako dostupnih kredita. Zbog ograničenja

zaduživanja od strane HNB-a možemo očekivati da će krediti biti sve nedostupniji izvor

financiranja i zbog činjenice da može doći do nestabilnosti financijskog sustava zbog velikog

obujma korištenja formalnih oblika financiranja što predstavlja mogućnost razvoja rizičnog

kapitala. Dio krivnje se može svaliti i na poduzetnike odnosno i zbog njih se ovakvav oblik

financiranja ne razvija puno brže jer nemaju interes za ovakav oblik financiranja. Još jedan od

razloga je dakako porezni sustav koji je poprilično nestabilan kao i pravni sustav te nikako ne

predstavljaju povoljno okruženje za ulaganje.

Ulaganja rizičnog kapitala pretežno su u mlade poduzetničke poduhvate, odnosno mlade

inovativne tvrtke. Država do sada nije dovoljno mjerama poticala poduzetništvo . Poduzetnici

se teško odlučuju za neke profitabilnije poslovne projekte koji su po definiciji rizičniji pa

stoga investitori rizičnog kapitala teško dolaze do novih kvalitetnih korisnika. Nedostatak

znanja o tome što je to investiranje rizičnog kapitala također se pokazao kao bitan čimbenik

razloga pojavljivanja malog broja novih korisnika što je negativno utjecalo na nastajanje i

razvitak mladih i inovativnih poduzeća kao i gospodarstvo u cjelini.

36

Tablica 9. Faza investicije u poduzeće u 2012. i 2013. godini prema navedenim zemljama i fazama ulaganja u poduzeće (iznosi u € * 1000)

2013. godina

Iznosi u

eurima Bugarska Hrvatska Češka Estonija Mađarska Latvija Litva Poljska

Faze

ulaganja

Eksperim

entalna 0 0 516 0 562 0 1.591 1.559

Start up 4.718 6.220 1.341 2.954 8.421 600 2.103 4.946

Ulaganje

u kasnoj

fazi 380 300 924 3.225 8.290 500 623 9.127

Ukupno

ulaganje 5.098 6.520 2.781 6.179 17.273 1.100 4.317 15.632

Rast 6000 5.972 4.440 20.875 36.194 2.200 7.157 150.412

Rescue 0 6.703 0 0 0 0 0 0

Zamjensk

i kapital 0 0 7.000 0 0 0 0 8.214

Buy out 0 0 120.118 500 3.360 12.000 6.076 205.775

Ukupno 11.098 19.195 134.339 27.554 56.827 15.300 17.550 380.033

2012. godina

Iznosi u eurima Bugarska Hrvatska Češka Estonija Mađarska Latvija Litva Poljska

Faze ulaganja

Eksperimentalna 0 0 0 327 0 0 200 2.720

Start up 88 0 127 4.854 56.675 400 3.548 2.904

Ulaganje u kasnoj

fazi 0 3000 5.101 800 8.813 1.642 0 3.460

Ukupno ulaganje 88 3000 5.229 5.981 65.488 2.042 3.748 9.084

Rast 3 12.102 4.220 11.650 2.926 1.360 3.371 104.042

Rescue 0 0 0 0 0 0 0 3.100

Zamjenski kapital 0 0 0 1000 0 400 0 25.701

Buy out 84.076 17.196 96.425 0 34.539 0 0 331.087

Ukupno 84.167 32.298 105.874 18.630 102.953 3.802 7.119 473.015

37

Izvor :Izrada autora prema: EVCA/ PEREP Analytics

Prema ovoj tablici vidimo da se u Hrvatskoj najviše ulaže u početnoj fazi poduzeća start –up

odnosno u 2013. godini se ulagalo u kasnijim fazama, ali to možemo povezati s tim da postoji

malen broj fondova za rizični kapital, odnosno da postoji malen broj poduzeća koja trguju

rizičnim kapitalom te da su to stoga ista poduzeća samo što se u 2013. godini u odnosu na

2012. ulagalo u njih u kasnijim fazama.

Rizični kapital igra važnu ulogu u ekonomskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta. Rizični

kapital pridonosi razvoju i podizanju dinamike gospodarstva tako da (Cvijanović, Marović,

Sruk, 2008.) :

· otvara nova radna mjesta,

· povećava konkuretnost efikasnim restrukturiranjem gospodarskih sektora temeljeno na

tržišnim principima,

· povećava likvidnost na tržištu kapitala ulaganjem dugoročnog vlasničkog kapitala i pri

izlasku iz investicije,

· pruža atraktivne investicijske mogućnosti za hrvatske institucionalne ulagače i

kompanije,

· privlači inozemni kapital s dugoročnim investicijskim apetitom.

Rizični kapital obuhvaća financiranje mladih, dinamičnih poduzeća kroz vlasnički kapital od

strane profesionalnih ulagača. Rizični kapital ulaganje najčešće je organizirano kao

partnerstvo s ograničenom odgovornosti što podrazumijeva da fondom upravlja menadžment

kompanije koja ima neograničenu odgovornost nad obvezama fonda. Menadžment kompanije

nadgleda, savjetuje i pomaže pri investiranju pružajući svojim investitorima uvid u

investicijske mogućnosti koje nebi inače poduzeli zbog nedostatka znanja i opreme. Mala i

srednja poduzeća vrlo su važna za poticanje poduzetničke aktivnosti i privatnog vlasništva,

generiranje zapošljavanja, povećanje proizvodnje i izvoza. Kako bi nastala i razvijala se

38

potrebna su im osim vlastith izvora i vanjski izvori financiranja. Rizični kapital kao

alternativni oblik financiranja malih i srednjih poduzeća može doprinijeti njihvom nastanku i

razvoju. Razvijenost ove industrije u svijetu pokazuje kako ovaj izvor trebaju korisiti hrvatski

poduzetnici.

4.2. Poslovni anđeli

Usprkos činjenici da država kroz kredite i agencije smanjuje barijere, zbog nedostupnosti

financijskih izvora mnoge ideje poduzetnika ostaju nerealizirane, posebno za tvrtke čije su

ideje vezane uz tehnologiju i koje imaju visok udio znanja u novostvorenoj vrijednosti. Ubiti

im je to nedostatak jer se teško mogu financirati iz raspoloživih izvora na bankarskom tržištu.

Nakon što iskoriste vlastita sredstva veliki broj poduzetnika ne zna kako dalje. Kao

mogućnost i novi izvor financiranja u fazi pokretanja poduzetničkog pothvata postoje

poslovni anđeli.

4.2.1. Pojam i uloga poslovnih anđela

.Poslovni anđeli su ubiti bogati pojedinci koji dio svoje imovine ulažu u poduzetničke

pothvate s visokim rizikom kao i s visokim povratom. Osim što ulažu novac, poslovni anđeli

pružaju svoje komercijalno znanje, iskustvo, poslovno umijeće i kontakte, te na taj način

igraju aktivnu ulogu u poduzeću. a na temelju svojih interesa i iskustava (Šimić M.,2012).

Kod ovakvih financiranja najčešće se postiže partnerski odnos između investitora i

poduzetnika. Poslovni anđeli su već duže vrijeme značajan izvor financiranja, ali i pomoći

novim i rastućim poduzećima. Poslovni anđeli su fizičke osobe koje raspolažu vlastitim

sredstvima, koja imaju menadžerska iskustva, osobe koje poznaju djelatnost u kojoj poduzeće

posluje te tržište, infrastrukturu i kadrove u tom sektoru. Poslovni anđeli povezuju vlastita

ulaganja i zadovoljstvo sudjelujući u ostvarivanju rasta malih i srednjih poduzeća. Najčešći

oblik ulaganja poslovnih anđela je tzv. equity deal, odnosno u zamjenu za ulaganje poslovni

anđeo dobiva (najčešće manjinski) udio u vlasništvu tvrtke. To znači da i ulagač zajedno s

poduzetnikom dijeli rizik projekta, te vrlo često sudjeluje i u vođenju te operativnom radu

39

firme, u pravilu bez ikakve posebne naknade. Ponekad se ulaganje oblikuje kao “konvertibilni

zajam”, što znači da poslovni anđeo daje zajam, koji se ukoliko se ispune određeni uvjeti ne

mora vraćati već se pretvara u vlasnički udio.

Razlikuju se četiri vrste poslovnih anđela(prema MIT Entrepreneurship, 2000):

· anđeli čuvari – donose i poduzetničko iskustvo i poznavanje određene industrije. To su

osobe koje su bile uspješni poduzetnici u istom sektoru u koji ponovno žele ulagati,

· anđeli poduzetnici imaju iskustvo pokretanja poduzetničkog pothvata, ali u nekom

drugom sektoru, različitom od onog u koji ulažu,

· operativni anđeli imaju iskusto i znanje stečeno u određenoj industriji, ali radeći u

velikim poduzećima. Možda im nedostaju iskustva u malim, tek osnovanim

poduzećima,

· financijski anđeli investiraju isključivo radi ostvarivanja povrata na uložena

financijska sredstva.

4.2.1.1. Uloga poslovnih anđela

Kao i drugi investitori rizičnog kapitala i poslovni anđeli moraju voditi računa o raznim

stvarima. Tu možemo navesti izvor financiranja, vrijednost uloga, dobro ugovoriti odnose s

vlasnikom poduzeća, dobra potpora poduzetniku i primjerena izlazna strategija. Što je možda

najbitnije potrebna je povezanost između poduzetnika i poslovnog anđela kako bi posao

mogao uspjeti.

Poslovni anđeli kompaniji pomažu na više načina kao npr. (Kušen, 2012.):

· osigurati obrtni kapital,

· osigurati kapital za razvoj,

· davati savjete za strateške poteze kompanije,

· uključiti se u operativni rad menadžmenta kompanije,

40

· svojim kontaktima omogućiti pristup tržištu na kojima kompanija može plasirati svoje

proizvode.

Radi kvalitetnijeg nastupa na financijskim tržištima poslovni anđeli se organiziraju u klubove

i poslovne mreže. Tome je najviše pridonijela brzina promjena i nove mogućnosti u ICT

sektoru.

Poslovni anđeli se razvijaju u pravcu jače formalizacije tržišta kapitala kao rezultat rastuće

ponude i potražnje, najviše zbog (Cvijanović i dr. ,2008):

· želje da se privuku bolji projekti i generiraju veći povrati, nego što to mogu anđeli

pojedinačno,

· rasta rizičnih fondova i privlačnosti investicijskih ulaganja,

· pravne i gospodarske kompleksnosti investicija,

· velikog porasta broja osobnih ulaganja s visokim povratima koji žele biti uključeni u

različite oblike upravljanja imovinom,

· volumena novčanih tokova,

· socijalne povezanosti između investitora.

Modeli organiziranja klubova i mreža poslovnih anđela su napredovali i te grupe su bolje

financirane od grupa individualnih investitora. Te grupe osiguravaju posebnu mrežu koja daje

koristi poduzećima i suinvestitorima. Grupe poslovnih anđela mogu pružati odgovarajući

novčani tok rizičnim fondovimas financijskim potrebama na razini individualnih i

institucionalnih investitora. Poslovni anđeli se udružuju ugrupe kako bi kvalitetnije

zadovoljili sve veće potrebe za ulaganijima novih i brzorastućih poduzeća i tako ostvarili veće

prinose. Kao grupa može se lakše i brže privući i prepoznati povoljnije investicijske

mogućnosti nego pojedinačno.

41

4.2.2. Razvoj financiranja poslovnih anđela u Hrvatskoj

Kad se uračunaju svi dobici i gubici od svih ulaganja, prosječan poslovni anđeo ostvaruje

dobit od 20 ili 30 posto. U Hrvatskoj od 2008. djeluje mreža poslovnih anđela CRANE, koja

okuplja ulagače zainteresirane za financiranje proizvodnih i inovativnih tvrtki u početnom

stadiju razvoja. CRANE je kratica od Croatian Angel Network, no riječ istodobno na

engleskom znači ždral, što je i simbol udruge. CRANE (Crane.hr) je sastavljen od nekoliko

institucija - Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Poteza Ventures, Hrvatske Private

Equity, Venture Capital asocijacije, Udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva

“Initium”. Odabranim projektima ulagači umreženi u CRANE pružaju financiranje u iznosima

između 25.000 i 250.000 eura te “know-how”, što uključuje širok raspon stručnih znanja i

kontakata. CRANE navodi da su najvažnije odrednice prema kojima njegovi članovi donose

odluku o investiranju inovativnost, tržišna privlačnost i koliko se projekt i poduzetnik, ili

poduzetnički tim, svide pojedinom investitoru.

Mreža poslovnih anđela će igrati aktivnu ulogu u osiguravanju kapitala za početne faze

projekata gdje je evidentan nedostatak kapitala kao alternativa plasmana drugim sredstvima

financiranja te na taj način promicati razvoj poduzetništva.

Aktivnosti mreže poslovnih anđela ( http://www.crane.hr/):

· Identifikacija potencijalnih projekata,

· selekcija kvalitetnih projekata prema kriterijima za odabir projekata i interesima

investitora,

· organizacija predstavljanja selektiranih projekata poslovnim anđelima,

· organiziranje edukacije mladih poduzetnika koji žele pokrenuti biznis(odabranih preko

Angelsofta),

· organiziranje edukacije poslovnih anđela,

· pomoć investitorima prilikom sindiciranja deal-ova,

· suradnja sa EBAN — European Business Angel Network — mrežama poslovnih

anđela u Europi i USA, te fondovima rizičnog kapitala (venture capital/private equity

fondovima) u regiji i Europi,

42

· suradnja sa raznim parterima, sveučilištima, institucijama i tvrtkama koje imaju interes

razvoja malog i srednjeg inovativnog poduzetništva.

Budite svjesni da prikupljanje kapitala podrazumijeva i troškove. Proces prikupljanja kapitala

odvijat će se uspješnije ako unajmite usluge profesionalaca koji će vam pomoći u izradi

troškovnika, slanju i primanju korespondencije, obavljanju telefonskih razgovora, davanju

pravnih savjeta i drugom. Takve profesionalce vjerojatno ćete morati platiti, osim ako ne

pristanu na rizik, primjerice na postotak od eventualne zarade. Potrebno je da pronađete i

kontaktirate anđele koji su pogodni za vas. Zaobiđite ulagače specijalizirane za područje ili

branšu bitno različite od vašeg.

4.2.3. Značaj poslovnih anđela za financiranje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj

CRANE je osnovan jer su s jedne strane, male i srednje tvrtke pokretači hrvatskog

gospodarstva čine 99,4 % registriranih tvrtki, zapošljavaju 64, 7 % svih zaposlenih, ostvaruju

44 % BDP-a i 40,5 % izvoza. Male i srednje tvrke suočavaju se s problem pokrivanja

nedostatka kapitala, pogotov u start-up fazi, budući da banke traže kolateral, a fondovi

rizičnog kapitala teže većim investicijama u kasnijoj manje rizičnoj fazi poslovanja (Garača,

Marjanović, 2010). Veliki značaj stavlja se na mala i srednja poduzeća jer su ona koja

pokreču gospodarstvo i gospodarski rast i definitvno povećanjem ulaganja poslovnih anđela

kao još jednim dodatnim alternativnim izvorom financiranja može se dodatno doprinjeti

gospodarstvu.

Za dobivanje projekta posebno je važan dobar poslovni plan investiranja. Kako bi poduzetnik

dobio potrebna sredstva za poduzetnički pothvat od poslovnih anđela definitvno je potreban

dobar projekt. Poduzetnik prijavljuje u hrvatskoj mreži pojedini projekt, a on na temelju

raznih kriterija odlučuje da li je projekt dovoljno dobar za investiranje.

Poslovni anđeli su izuzetno bitni za gospodarski razvoj zemlje jer ulažu u vrlo rizične projekte

u ranim fazama u koje ne ulažu niti jedni drugi subjekti. U pravilu ulažu u rasponu od 20.000€

43

pa do 250.000€, u slučaju ako se radi o sindiciranom ulaganju (http://www.crane.hr/wp-

content/).

Grafikon 2. Proces selekcije projekata poslovnih anđela

Izvor : Crane, 2013.

Ovdje je prikazan proces selekcije i sve što je potrebno kako bi dobili poslovni projekt

odnosno sredstva od poslovnog anđela. Prijavom poslovnog projekta povezujemo ideju sa

kapitalom, prijave projekata su besplatne i to je još jedan dodatni motiv kako bi se što više

poboljšao ovakav oblik investiranja, tim više što je iznošenje vašeg projekta dostupno svim

poslovnim anđelima diljem svijeta te se tako lakše može doći do investicija.

44

Tablica 10. : CRANE Hrvatska udruga poslovnih anđela - investicije od 2008. do 2012.

godine u Hrvatskoj

Godine Broje projekata/ investicija Iznos(kn) Prosječni iznos investicije(kn)

2008. 1 1.800 000 1.800 000

2009. 3 1.029 000 343. 000

2010. 2 1.131 500 565. 750

2011. 5 2.634 100 526. 820

2012. 2 podaci nisu dostupni podaci nisu dostupni

Ukupno 13 6.594 600 599. 509

Izvor : Izrada autora prema Crane, 2013.

Iz tablice je vidljivo kako se u razdoblju od 2008. do 2012. godine ostvarilo ukupno 13

investicija s ukupno 6594600,00 kuna što je još uvijek relativno mala brojka zbog toga što fali

još uvijek dovoljno kvalitetnih projekata, još je uvijek nedovoljna educiranost poduzetnika te

nedovoljno razvijeno tržište kapitalnih fondova. Mada ima dosta negativnih strana smatram

da ovo područje ima još uvijek dovoljno potencijala koji će biti prepoznati u budućnosti.

Poslovni anđeli su poseban oblik pomoći u financiranju poduzetničkog projekta. Njihove

posebnosti u odnosu na druge izvora financiranja su te što su oni individualci, a ne institucije,

predstavljaju tip neformalnog rizičnog kapitala, ulažu u poslove sa visokim potencijalom, a

koji se nalaze u početnoj fazi, profit ostvaruju prodajom vlasničkog udjela, a time dijele rizik

projekta zajedno sa poduzetnikom, posjeduju poslovno iskustvo, vještinu i poslovne kontakte

kojima također pridose razvoju i rastu posla (Cvijanović i drugi, 2008).

Poslovni anđeli postaju sve više prepoznati kao oblik financiranja. Sve veći broj poduzetnika

koristi i ovaj oblik financiranja što je pozitivna stvar, ali smatram da bi se taj broj trebao isto

znatno povećati. Udruživanje u grupe poslovnih anđela također pridonosi boljoj organizaciji

posebno udruživanje različitih institucija i poduzeća koja su zainteresirana za različite oblike

financiranja malih i srednjih poduzeća. Poslovni anđeli većinom su iskusni poduzetnici koji

su već ostvarili znatna sredstva svojim pojedinim poslovima te se odlučuju pomoći drugim

poduzetnicima u kojima prepoznaju potencijal te obadvije strane imaju koristi. Ovakav oblik

financiranja ima itekako veliki potencijal i nadam se da će se sve više razvijati u hrvatskom

poduzetništvu.

45

4.3. Fondovi za gospodarsku suradnju

Fondovi za gospodarsku suradnju su otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s

privatnom ponudom koji su osnovani i posluju u skladu sa Zakonom o alternativnim

investicijskim fondovima. Cilj osnivanja je poticanje razvoja gospodarstva, očuvanje

sadašnjih i stvaranje novih radnih mjesta, jačanjem postojećih i pokretanjem novih

gospodarskih subjekata, putem vlasničkog restrukturiranja kroz ulaganje dodatnog

kapitala.Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kao kvalificirani ulagatelj imenovan od strane

Vlade Republike Hrvatske zajedno s privatnim investitorima sudjeluje u provedbi aktivnosti

Fondova za gospodarsku suradnju.

Vlada Republike Hrvatske, putem Kvalificiranog ulagatelja u Fondove za gospodarsku

suradnju, sudjeluje u veličini svakog Fonda za gospodarsku suradnju u iznosu kojim udjel

Vlade Republike Hrvatske ne može biti ni niži od 25% plus jedan udjel, niti viši od 50%

udjela, bez ograničenja na visinu ulaganja svih ostalih kvalificiranih ulagatelja

(http://www.propisi.hr/).

Sukladno propisima Republike Hrvatske koji uređuju investicijske fondove rizičnog kapitala,

Kvalificirani ulagatelj u svoje ime, a za račun Vlade Republike Hrvatske u svaki od Fondova

za gospodarsku suradnju ulaže iznos koji je odgovarajući odredbama ovog Pravilnika.

Sukladno propisima Republike Hrvatske, Fondovima za gospodarsku suradnju upravlja

Društvo za upravljanje.

Ukupni iznos sredstava kojima Vlada Republike Hrvatske sudjeluje u Fondovima za

gospodarsku suradnju, iznosit će najviše do milijardu kuna. Najveći iznos pojedinačne

maksimalne obveze ulaganja jednog ulagatelja (izuzevši Republiku Hrvatsku) može iznositi

75% – (minus) 1 udjel veličine Fonda za gospodarsku suradnju. Fondovi za gospodarsku

suradnju se osnivaju na određeno vrijeme od deset godina uz mogućnost produljenja za

maksimalni dodatni rok od dvije godine.Odluku o produljenju trajanja pojedinog Fonda za

gospodarsku suradnju za maksimalni dodatni rok od dvije godine donosi Povjerenički odbor

glasovima svih članova odbora (http://www.propisi.hr/).

46

Korisnici Fondova za gospodarsku suradnju su trgovačka društva koja imaju sjedišta u

Republici Hrvatskoj i koja isključivo ili pretežito obavljaju svoju djelatnost na području

Republike Hrvatske i koja imaju(http://www.hbor.hr/):

· proizvode i usluge s visokim potencijalom rasta,

· prednost nad konkurencijom,

· dobar menadžment,

· uredno i transparentno poslovanje i dobar poslovni plan,

· prihvatljivu stopu povrata na uložena sredstva od strane FGS-ova.

Gospodarski subjekti zainteresirani za ulaganje u svoje društvo od strane Fondova za

gospodarsku suradnju mogu se obratiti društvima za upravljanje Fondovima za gospodarsku

suradnju. Za sastanak potrebno je pripremiti sažetak financijskog stanja društva, njegova

udjela na tržištu, opis vođenja društva i strategije razvoja. U sljedećoj fazi pregovora nužno je

izraditi poslovni plan s planiranim efektima ulaganja od strane Fondova za gospodarsku

suradnju. Nakon načelnog dogovora pristupa se potpisivanju predugovora o ulaganju koji nije

obvezujući za stranke. Isti se potpisuje radi reguliranja daljnjih aktivnosti i pripreme

transakcije društva i Fondova za gospodarsku suradnju. Nakon potpisivanja predugovora

započinje dubinska analiza poslovanja od strane ovlaštenih revizorskih i odvjetničkih

društava. Nakon nalaza dubinske analize u Ugovoru o ulaganju definiraju se detaljni uvjeti

transakcije, obveze društva i Fondova za gospodarsku suradnju, razdoblje izlaza iz

investicije. Iznos financiranja nije ograničen ovisi o mogućnostima financiranja Društva za

upravljanje Fondova za gospodarsku suradnju.

Zahvaljujući inicijativi Vlade Republike Hrvatske fondovi nedavno je osnovano pet Fondova

za gospodarsku suradnju / fondova rizičnog kapitala koji su prikupili dvije milijarde kuna za

ulaganje u propulzivne investicijske projekte. Radi se o značajnom iznosu raspoloživog

kapitala za ulaganje u postojeća hrvatska poduzeća ili poduzetničke pothvate.

47

Tablica 11. : Pregled ulaganja Fondova za gospodarsku suradnju u 2014. godini u

Hrvatskoj

Ulaganja FGS -a po

sektoru

Broj

ostvarenih

pojedinačnih ulaganja

Iznos

ulaganja u

kn

Iznos

ulaganja u

odobrene

projekte iz

sredstava

proračuna RH u kn

IT industrija 2 56.500.300 28.250.150

Drvna industrija 3 100.154.250 50.077.125

Energetika 2 76.165.000 38.082.500

Poljoprivreda 2 168.550.000 84.275.000

Tekstilna industrija 1 25.000.000 12.500.000

Kemijska industrija/trgovina

1 30.087.500 15.043.750

Turizam 4 136.814.523 68.407.262

Bankarski sektor 2 147.260.661 73.630.330

Građevinski sektor 1 100.655.415 50.327.708

UKUPNO 18 841.187.649 420.593.825

Izvor : Izrada autora prema : http://www.minpo.hr/

Od osnivanja Fondova za gospodarsku suradnju u 2011. godini do kraja 2014. godine vidljiva

su ulaganja Fondova za gospodarsku suradnju u tablici. Tijekom 2014. godine Fondovi za

gospodarsku suradnju su investirali u projekte 353 264 353,90 kuna ( http://www.minpo.hr/).

Fondovi za gospodarsku suradnju bitan su financijski instrument u fazi rasta i ekspanzije

poduzeća. Cilj takvih fondova je ulaganjem dodatnog kapitala poticati razvoj gospodarstva,

očuvati postojeća i stvarati novih radnih mjesta, i to jačanjem postojećih i pokretanjem novih

gospodarskih subjekata putem vlasničkog restrukturiranja. Korisnici financiranja su trgovačka

društva koja imaju sjedišta u Republici Hrvatskoj i koja isključivo ili pretežito obavljaju svoju

djelatnost na području RH te imaju proizvode i usluge s visokim potencijalom rasta, prednost

nad konkurencijom, dobar menadžment, uredno i transparentno poslovanje i dobar poslovni

plan te prihvatljivu stopu povrata na uložena sredstva od strane Fondova za gospodarsku

suradnju. Za 2014. godinu u proračunu Republike Hrvatske za investiranje Fondova za

48

gospodarsku suradnju planiran je iznos od 435 milijuna kuna, što znači da se mogu financirati

projekti sveukupne vrijednosti do 870 milijuna kuna, jer će u drugoj polovici investiranja

participirati privatni ulagači (http://eu-projekti.info).

Fondovi za gospodarsku suradnju predstavljaju perspektivan način financiranja malih i

srednjih poduzeća, posebno u fazi rasta i ekspanzije kada je potrebno dodatnog kapitala za

poslovanje. Ali zbog zakonskih ograničenja Fondovi za gospodarsku suradnju raspolažu sa

iznosom od 800 milijuna kuna što je premalo za potrebe hrvatskog tržišta. Fond godišnje

može uložiti 20 posto od ukupne financijske mase što ga ograničava u njegovom radu.

Fondovi bi mogli puno brže da se postigne drugačiji dogovor posebno s državom.

4.4. Sekuritizacija

Glavna je zadaća svakog financijskog sustava efikasno upošljavanje viškova štednje u procesu

reprodukcije. U svom neprekidnom razvitku financijski nam sustav nudi nove mehanizme i

instrumente koji nam olakšavaju mobilnost štednje prema ekonomskim subjektima u potrebi

financiranja. Preobrazba imobilnih financijskih imovina u prenosive vrijednosne papire

proizvod je učestalih inovacija na financijskim tržištima u smjeru njihova unapređenja. Brzom

širenju procesa sekuritizacije financijskih imovina pogodovala je težnju sudionika financijskih

tržišta prema mobilnosti i likvidnosti financijskih imovina neovisno o njihovom karakteru.

Sekuritizacija u Hrvatskoj je nedovoljno razvijena zbog ekonomskih, regulatornih i pravnih

razloga zbog toga što postoje jednostavniji i povoljniji načini finanicranja dok je kod

sekuritizacije dosta zahtjevna procedura, a i postoji veliki utjecaj Hrvatske narodne banke.

4.4.1. Pojam sekuritizacije

Sekuritizacija je proces pomoću kojeg se imovina ili kreditni rizik te imovine pretvara u

tržišne vrijednosnice. Najčešće je vlasnik imovine inicijator postupka u kojemu prodaje svoju

imovinu ili kreditni rizik te imovine poduzeću posebne namjene osnovanom u tu svrhu. To

poduzeće financira tu kupnju izdajući tržišne vrijednosnice.Imovinu koju je moguće

sekuritizirati, odnosno pretvoriti iz netržišnih u tržišne vrijednosnice uključuje svu imovinu

koja ima stabilan predvidljiv novčani tok : hipotekarni krediti, potrošački krediti, kartična

potražnja, auto krediti ,leasing krediti, dužnički krediti.

49

Efikasnost i transparetnost financijskih tržišta glavne su pretpostavke za značajni razvitak

poslova sekuritizacije. Samo je u efikasnom financijskom sustavu moguće da za to relevantne

institucije rangiraju novostvarene vrijednosnice poboljšavajući tako njihovu likvidnost jer se

investitori upoznaju s razinom rizika koji svaki vrijednosni papir nudi, olakšavajući pritom

investicijski izbor. Zakonodavno okruženje potiče ili priječi navedeni proces. Zakonsko

definiranje pravila u okviru kojih se sekuritizacija odvija i porezni poticaj investitora u

novoizdane vrijednosnice poticaj su njegovom dinamičnijem razvitku.

Shema 1. Tok procesa sekuritizacije

Izvor : R. Ercegovac, Sekuritizacija financijske imovine

Dva su osnovna modela sekuritizacije (Cvijanović i drugi, 2008) :

1) Prodaja imovine inicijatora poduzeću posebne namjene gdje je imovina potpuno odvojena

od incijatora i više nije u njegovoj bilanci

50

2) Prodaja kreditnog rizika poduzeću posebne namjene gdje imovina ostaje u bilanci

inicijatora, a poduzeće posebne namjene preuzima kreditni rizik imovine i zauzvrat od

inicijatora prima premiju za osiguranje kreditnog rizika.

Prednosti sekuritizacije postoje i i za investitora i inicijatora. Glavne prednosti investitora

uključuju diverzifikaciju, kreditni rejting i bolji povrat na sekuritiziranu vrijednosnicu nego

usporedna obveznica istog kreditnog rejtinga radi kompleksne strukture. Osnovne prednosti

za inicijatora vezane su uz mogućnost financiranja i transfer kreditnog rizika. Mogućnost

financiranja pomoću sekuritizacije omogućava pristup novim izvorima financiranja,

diverzifikaciju baze investitora, veću fleksibilnost pri financiranju, te trošak financiranja

vezan uz kvalitetu sekuritizirane imovine, a ne inicijatora. Značajne prednosti sekuritizacije

uključuju i poboljšanje povrata na imovinu i povrata na vlasnički kapital, te poboljšano

upravljanje aktivom i pasivom. Nedostaci za inicijatora prvenstveno uključuju visoke

troškove sekuritizacije, pad kvalitete vlastitog portfelja ako se sekuritizira najbolja imovina, te

visoke troškove rejting agencija, pravnika i investicijske banke koja sudjeluju u pripremi

transakcije sekuritizacije (Cvijanović i drugi, 2008).

Problemi koji se javljaju kod sekuritizacije u Hrvatskoj je dokumentacija koja mora biti

visoko standardizirana, moraju biti raspoloživi svi podaci o kreditiranju, klijenti u najvećem

slučaju neće moći izmijeniti niti jednu stavku u ugovoru o kreditu, ali lakše plasiranje i

povećanje kreditne baze bi trebalo olakšati i smanjiti troškove kredita. S obzirom da količina

aktera i rizici koji prate čitavi posao dodatno kompliciraju stvari, ali takve transakcije bi

povećale ponuda vrijednosnica na tržištu i pomogle u stabilizaciji domaćeg financijskog

tržišta. Sekuritizacija je financijski instrument koji povezuje domaću štednju sa i

investicijama što dovodi do većih prinosa na financijska ulaganja i smanjuje rizike ulaganja.

4.4.2. Perspektiva sekuritizacije u Hrvatskoj za financiranje malih i

srednjih poduzeća

U Hrvatskoj do danas nema značajnog razvoja sekuritizacije zbog ekonomskih, regulatornih i

pravnih razloga. Ekonomski razlozi uključuju prvenstveno poslovno okruženje bankarskog

sektora, gdje su hrvatske banke imale dostupne druge jednostavnije i povoljnije izvore

51

financiranja. Kao važnu ekonomsku prepreku sekuritizaciji možemo istaknuti i male portfelje

imovine pogodne za sekuritizaciju. Struktura sekuritizacije da bi bila ekonomski isplativa,

zahtijeva određenu veličinu portfelja kako bi se pokrili visoki troškovi pravnika, rejting

agencija i investicijske banke koja organizira transakciju sekuritizacije. Ti su troškovi najveći

za prvo izdanje sekuritiziranih vrijednosnica. Regulatorne prepreke sekuritizaciji u Hrvatskoj

odnose se na potrebno dopuštenje Hrvatske narodne banke u oslobađanju dijela jamstvenog

kapitala. Kako je dosad malo zastupljena sekuritizacija u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka

je bila poprilično suzdržana prema tom obliku transakcija. Pravne prepreke za sekuritizaciju u

Hrvatskoj su brojne i uključuju probleme vezane uz prijenos vlasničkih prava i instrumenata

osiguranja, zaštitu prava potrošača, zaštitu podataka (HANFA, 2010).

Sekuritizacija u Hrvatskoj oporavkom globalnih tržišta može postati itekako aktualna.

Sekuritizacija kredita malih i srednjih poduzeća ima potencijalno važnu ulogu za razvoj i

financiranje sektora malih i srednjih poduzeća, stoga bi razvoj sekuritizacije kredita malih i

srednjih poduzeća imao pozitivne učinke na ukupno hrvatsko gospodarstvo.

52

5. ZAKLJUČAK

Mala i srednja poduzeća imaju veliki utjecaj na današnju ekonomiju. Uloga je značajna zbog

njihova velikog utjecaja na prihode, zapošljavanje, izvozne aktivnosti poduzeća. Situacija na

tržištu 21. stoljeća koja se dosta promijenila zahtijeva velike promjene. Sve oštrija

konkurencija, ali prvenstveno kupci koji postaju sve zahtjevniji i žele kvalitetnije proizvode i

usluge. Uspjevaju samo ono poduzeća koja su fleksibilna i mogu se brzo prilagođavati raznim

promjenama na tržištu. Odnosno poduzeća bi trebala iskorištavati razne oblike financijskih

instrumenata koji se nude na tržištu. Snaga malih i srednjih poduzeća trebala bi biti u njihovoj

povezanosti, fleksibilnosti, inovativnosti i kreativnosti zaposlenih ljudi u poduzeću,

istraživačkim potencijalima te ostvarivanju promjena prije konkurencije. Snaga poduzeća

trebala bi biti prepoznata u ljudima, njihovoj kreativnosti i inovativnosti, njihvom znanju i

umijeću. Kao veliki problem u Hrvatskoj javlja se kod regulatornog i zakonodavnog okvira

koji je i dalje nepovoljan. Gotovo svake godine se ukazuje na iste prepreke na kojima bi se

trebalo više raditi kako bi se olakšalo poslovanje malih i srednjih poduzeća. Prvenstveno se tu

misli na složenost procedura u pokretanju i provođenju poduzetničkih aktivnosti. Pozitivnija

stvar kod ovoga je što se prebacuje aktivnost s Ministarstvo obrta i poduzetništva sve više na

agencije i institucije koje bi morale najviše biti zadužena za ovo područje kao Hrvatska

agencija za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Centar za

politiku razvoja malih i srednjih poduzeća.

Pristup financijskim sredstvima malih i srednjih poduzeća je dosta ograničavajući. Većina

poduzetnika se oslanja na formalne odnosno klasične oblike financiranja malih i srednjih

poduzeća gdje velika većina koristi kredite banaka odnosno bankarski sektor, dok su drugi

izvori financiranja, posebno neformalni jednostavno prenezastupljeni u Hrvatskoj. Smatram

da bi se tome trebala dakako pridodati puno veća pažnja u Hrvatskoj zato što postoji

perspektiva i za druge neformalne oblike financiranja kao što su poslovni anđeli, odnosno

rizični kapital, fondovi za gospodarsku suradnju i sekuritizacija koja gotovo i nije prisutna u

Hrvatskoj.

53

To su oblici financiranja koji bi mogli pomoći i pokrenuti gospodarstvo u pozitivnijem smjeru

pogotovo jer u Hrvatskoj postoji prevelika dominacija kredita kao oblika financiranja. Trebalo

bi se okrenuti više i ovim drugim neformalnim oblicima financiranja jer bi kreditiranjem

mogli dovesti i do nestabilnosti financijskog sustava. U Hrvatskoj su još uvijek preslabo

prepoznati financijski izvori za financiranje rizičnih faza poduzetničkog pothvata što bi mogli

„pripisati“ još uvijek nedovoljnoj upućenosti hrvatskih poduzetnika i nezainteresiranosti za

druge oblike financiranja malih i srednjih poduzeća odnosno oni su naviknuti na korištenje

formalnih izvora financiranja. To bi se svakako trebalo promijeniti edukacijom poduzetnika,

odnosno s više uključenosti prethodno navednih organizacija i institucija koje su nadležne za

malo i srednje poduzetništvo koje bi trebale ukazivati i na druge oblike financiranja i

informiranja poduzetnika, ali i sami poduzetnici koji bi trebali početi koristiti druge oblike

financiranja.

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju pridobila još jedno veliko ogromno tržište, kao i

programi Europske unije koji uvelike svojim financijskim sredstvima mogu pomoći malim i

srednjim poduzećima u Hrvatskoj. Ostaje samo na našim poduzetnicima koliko su oni svjesni

i sposobni iskoristiti prednosti koje se pružaju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ali i s

druge strane „nošenje“ s konkurencijom. Opstanak hrvatskih poduzeća ovisit će o njihovoj

sposobnosti uspješnog konkuriranja i odgovora na izazove koje predstavlja novo tržište.

U Hrvatskoj postoji veliki potencijal razvitka financiranja malih i srednjih poduzeća, ali

trebalo bi puno više koordiniranosti između Vlade, agencije i poduzetnika kako bi se krenulo

prema nekom zajedničkom cilju koji bi svakako išao na zadovoljstvo svih strana koje

sudjeluju.

54

LITERATURA

KNJIGE

Cvijanović V., Marović M., Sruk B., 2008, Financiranje malih i srednjih poduzeća, Zagreb,

Binoza press

Milić.D.C., 2014, Analitički pristup financiranju dugotrajne imovine putem leasinga,

Elektrotehnički fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek

Škrtić M., Mikić M., 2011, Poduzetništvo, Sinergija, Zagreb

Vidučić M., 2005, Mala i srednja poduzeća, Ekonomski fakultet u Splitu, Split

Vidučić Lj., 2006, Financijski menadžment, RRIF, Zagreb

ČLANCI

Alpeza M., Biškupić N., Eterović D., Oberman M., Singer S., Šarlija N.,2013 Izvješće o

malim i srednjim poduzećima – http://www.cepor.hr/Izvjesce o malim i srednjim poduzecima,

na dan 21.4.2015

Ercegovac R.,2003, Sekuritizacija financijske imovine u kontektstu upravljanja kamatnim

rizikom, Ekonomski pregled, vol. 54 (1-2) 102-120 str.

Garača, N., Marjanović, I., Uloga poslovnih anđela u poduzetništvu, Visoka škola za

menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Praktični menadžment, Vol. I, br. 1, str. 75.-

80 str.

Hanfa, 2012, Kvartalni bilten (http://www.hanfa.hr/getfile/39358/HANFA%202012-

1%20kvartal%20-%20Broj%2016-za%20objavu.pdf, vol. 10, str. 14, na dan 24.4.2015

Makek M., Puljiz H., Banović D., Zemlić Z., Terzić V., Marović M., HVCA,2011,

(file:///C:/Users/KORISNIK/Downloads/Kako%20financirati%20poslovanje%20fondovima%

20rizicnog%20kapitala_HVCA_2012_01_20%20(2).pdf), str. 8, na dan 17.5.2015

Pešić M., 2011, Financiranje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, Ekonomski vjesnik

vol. 2, str. 431

55

Šimić M., 2012 , Zbornik radova s međunarodne znanstvene i stručne konvencije, Poslovni

anđeli, neformalni riziko kapital,svezak 1, 24 – 34 str.

ELEKTRONSKI IZVORI

Aktivnosti mreže poslovnih anđela http://www.crane.hr/o-nama/, na dan 17.4. 2015

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća http://www.cepor.hr/o-ceporu/sto-je-

cepor/, na dan 17.4. 2015

EVCA/ PEREP Analytics, 2014, Central and Eastern Europe

Statisticshttp://www.evca.eu/media/259990/_evca_bro_sp_cee2013.pdf, str. 20, na dan

12.5.2015

EVCA/ PEREP Analytics, 2014, Central and Eastern Europe

Statisticshttp://www.evca.eu/media/259990/_evca_bro_sp_cee2013.pdf, str. 16, na dan

12.5.2015

Fondovi za gospodarsku suradnju, http://www.propisi.hr/print.php?id=10096, na dan

21.4.2015

Fondovi za gospodarsku suradnju- NN 40/13 (www.propisi.hr/print.php?id=9965)

na dan 21.4.2015

Fondovi za gospodarsku suradnju - http://eu-projekti.info/poduzetnicki-impuls-fondovi-za-

gospodarsku-suradnju)., na dan 21.4.2015

HAMAG-BICRO - http://www.hamagbicro.hr/wp-

content/uploads/2013/08/Mikrokreditiranje-program-2015.g..pdf, na dan 17.5.2015

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo inovacije i investicije http://www.hamagbicro.hr/o-

nama/osnivanje/) na dan 21.4.2015

Hrvatska banka za obnovu i razvitak http://www.hbor.hr/Sec1372 , na dan 21.4.2015

HBOR, Prednost fondova za gospodarsku suradnju – (http://www.hbor.hr/Sec1683 ), na dan

12.5.2015

Hrvatska gospodarska komora http://www.hgk.hr/o-hgk na dan 21.4.2015

56

Hrvatska gospodarska komora, 2014, Faktoring važan instrument unapređivanja likvidnosti

malog i srednjeg poduzetništva - https://www.hgk.hr/djelatnost/gosp_financije/vaznost-

faktoringa-za-unapredenje-likvidnosti-malog-i-srednjeg-poduzetnistva , na dan 24.4.2015

Hrvatska gospodarska komora, 2014, Pregled gospodarskih kretanja, http://www.hgk.hr/wp-

content/blogs.dir/1/files_mf/gospodarska_kretanja_1238 , na dan 24.4.2015

Hrvatska mreža poslovnih anđela http://www.crane.hr/ , na dan 21.4.2015

Hrvatska udruga poslodavaca 2013, - Kako poboljšati položaj malih i srednjih poduzeća u

uvjetima krize( http://www.hup.hr/kako-poboljsati-polozaj-malih-i-srednjih-poduzeca-u-

uvjetima-krize , na dan 24.4.2015

Izvješće o globalnoj konkuretnosti 2014, - (www.konkurentnost.hr/lgs.axd?t=16&id=504 ),

str. 4 , na dan 24.4.2015

Kušen, D., 2012, Poslovni anđeli: Mogu li i hrvatske tvrtke putem Amazon.coma?

http://www.seebiz.eu/poslovni-andeli-mogu-li-i-hrvatske-tvrtke-putem-amazoncoma/ar-

49661/ , na dan 24.4.2015

MIT Entrepreneurship Center, 2000, : Venture Supports Systems Project : Angel Investors,

na dan 12.5.2015

Ministarstvo poduzetništva i obrta http://www.minpo.hr/default.aspx?id=21 , na dan

12.5.2015

Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2015, Novi program Europske unije za poticanje

istraživanja i inovacija http://www.minpo.hr/default.aspx?id=513 , na dan 12.5.2015

Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2015., Cosme program – novi program Europske unije za

poticanje malog i srednjeg poduzetništva http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520 , na dan

12.5.2015

NEXUS, 2011, Oblici rizičnog kapitala - http://www.nexus-pe.hr/hr/rizicni-kapital/oblici/ , na

dan 5.9.2015

Poduzetnički impuls 2015, Program poticanja poduzetništva i obrta

http://www.minpo.hr/UserDocsImages , na dan 12.5.2015

Program Konkuretnost i kohezija http://www.hgk.hr/poticaji , na dan 17.5.2015

57

T.Pili, 2014, Factoring raste godišnje između 10 i 20 posto

(http://www.poslovni.hr/trzista/factoring-raste-godisnje-izmeu-10-i-20-posto-275394), na dan

21.4.2015

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva NN 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 -

http://www.zakon.hr/z/527/Zakon-o-poticanju-razvoja-malog-

gospodarstva%20(Zakon%20o%20poticanju%20razvoja%20malog%20gospodarstva , na dan

17.4.2015

Zakon o računovodstvu –NN 109/07, 54/13, 121/14 http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-

ra%C4%8Dunovodstvu , na dan 17.4.2015

Značaj poslovnih anđela http://www.crane.hr/wp-

content/uploads/2015/03/MediaKIT_2015.pdf, na dan 12.5.2015

58

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SHEMA

Tablice

Tablica 1. : Struktura poduzeća s obzirom na veličinu u 2011., 2012., 2013. godini u Hrvatskoj .......... 4

Tablica 2. : Struktura zaposlenih s obzirom na veličinu poduzeća u 2011., 2012., i 2013. godini u Hrvatskoj ................................................................................................................................................. 5

Tablica 3. : Financijski rezultati poduzeća Hrvatske u 2012. i 2013. godini, monetarni izrazi su u milijunima kuna ....................................................................................................................................... 6

Tablica 4. : Rezultati globalne konkuretnosti Hrvatske i referentnih zemalja usporedba 2013. i 2014.

godine .................................................................................................................................................... 12

Tablica 5. : Vrijednost novozaključenih ugovora leasing društva prema objektima u 2011./2012. godini ..................................................................................................................................................... 19

Tablica 6. : Kreditom do konkuretnosti - mjere za dobivanje kredita u Hrvatskoj za 2014. godinu .... 22

Tablica 7. : Kreditom do uspješnog poslovanja - mjere za dobivanje kredita za uspješno poslovanje u Hrvatskoj u 2014. godini ....................................................................................................................... 23

Tablica 8. : Investicije rizičnog kapitala po zemljama u 1000 eura i kao udio u BDP-u pojedine zemlje,

za razdoblje 2012. i 2013. godine .......................................................................................................... 34

Tablica 9. Faza investicije u poduzeće u 2012. i 2013. godini prema navedenim zemljama i fazama ulaganja u poduzeće(€ * 1000) .............................................................................................................. 36

Tablica 10. : CRANE Hrvatska udruga poslovnih anđela - investicije od 2008. do 2012. godine u

Hrvatskoj ............................................................................................................................................... 44

Tablica 11. : Pregled ulaganja Fondova za gospodarsku suradnju u 2014. godini u Hrvatskoj ............ 47

Grafikoni

Grafikon 1. Stupovi globalne konkuretnosti Hrvatske usporedba 2007. godine, 2013. godine i 2014.

godine .................................................................................................................................................... 14

Grafikon 2. Proces selekcije projekata poslovnih anđela ...................................................................... 43

59

Shema

Shema 1. Tok procesa sekuritizacije ..................................................................................................... 49

60