Teorija poduzeća

Ekonomski profit

• Ekonomski profit= prihod – ekonomski troškovi• Ponašanje koje maksimizira profit:

– Izabrati metodu proizvodnje koja minimizira troškove proizvodnje za danu količinu outputa

– Izabrati cijenu proizvoda koja maksimizira prihod za danu količinu outputa

– Izabrati količinu outputa koja maksimizira profit

Ekonomski troškovi

• Uključuju najam, nadnice, sirovine, kamate, deprecijaciju ali i:– Oportunitetni trošak novca koji je vlasnik vezao u

poslu– Oportunitetni trošak vlasnikovog vremena

• Ekonomski profit razlikuje se od računovodstvenog (računovodstveni troškovi ne uključuju oportunitetne troškove)

Normalni i supernormalni profit

• Normalni profit je razina računovodstvenog profita koja je potrebna da bi se dobilo da je ekonomski profit =0

• Supernormalni profit – kada je ekonomski profit pozitivan (>0)

Granični prihod (MR)• Granični prihod je povećanje ukupnog prihoda

uzrokovano povećanjem outputa za jednu jedinicu

• MR=d(ukupni prihod)/d(output)• MR negativan ako je potražnja neelastična• MR krivulja je padajuća i strmija od krivulje

potražnje (osim u slučaju savršene konkurencije i cjenovne diskriminacije)– Cijena pada s povećanjem outputa

Granični trošak (MC)

• Povećanje ukupnog troška uzrokovanog povećanjem outputa za jednu jedinicu

• MC=d(trošak)/d(output)• Oblik krivulje graničnog troška varira (za razliku

od MR) – ovisi o industriji

• Točka ravnoteže se postiže kad je MC=MR

Fiksni i varijabilni faktori• Proizvodni faktori su dobra koja se koriste da bi

se proizveo output (rad, strojevi, zgrade, sirovina, energija, itd.)

• Varijabilni faktori: oni čija razina se može mijenjati u kratkom roku (nestručna radna snaga, sirovine)

• Fiksni faktori: oni čija se razina ne može mijenjati kratkoročno (kapital)

Dugoročni i kratkoročni efekti

• Kratkoročno razdoblje: ono u kojem su moguće samo djelomične prilagodbe– Fiksni faktori su fiksirani, nije moguće izaći s tržišta

• Dugoročno razdoblje: ono u kojem su moguće potpune prilagodbe– Svi inputi mogu biti varirani

Kratkoročni i dugoročni granični trošak

• Kratkoročni granični trošak (SMC) je povećanje ukupnog troška uzrokovanog povećanjem outputa za jednu jedinicu u kratkom razdoblju (kratkoročno)

• Dugoročni granični trošak (LMC) je povećanje ukupnog troška uzrokovanog povećanjem outputa za jednu jedinicu u dugom razdoblju (dugoročno)

• U kakvom su odnosu LMC i SMC?– LMC < SMC (ako se počinje s optimalnom razinom

kapitala )– LMC je “položenija” krivulja

Kratkoročni i dugoročni prosječni trošak

• Prosječni trošak = ukupni trošak/količina outputa• Kratkoročni prosječni trošak = ukupni kratkoročni

trošak/količina outputa• Dugoročni prosječni trošak = ukupni dugoročni

trošak/količina outputa

Maksimizacija profita

• Maksimalni profit se postiže za količinu outputa koje se dobije kada se izjednače granični trošak i granični prihod MR=MC– Ako je MC>MR tada treba smanjiti output– Ako je MC<MR tada treba povećati output

• Dugoročni profit: MR=LMC• Kratkoročni profit: MR=SMC

Ekonomija razmjera (economies of scale)

• Opisuje situaciju kada dugoročni prosječni trošak pada s povećanjem outputa

• Mogući razlozi:– Raspoređivanje fiksnih troškova– Specijalizacija– Financijski razlozi – Manja nabavna cijena– popratni proizvodi– Potpuno korištenje strojeva moguće samo pri velikim

outputima

Disekonomija razmjera (diseconomies of scale)

• Opisuje situaciju kada dugoročni prosječni trošak raste s povećanjem outputa

• Mogući razlozi:– Velike tvrtke trebaju više menadžera – Teško motivirati zaposlenike– Kvaliteta resursa (velike količine – pada

kvaliteta)– Fizičke disekonomije razmjera (avion za 900

ljudi ili za 450 ljudi)

14

Funkcija proizvodnje

Pokazuje maksimalne količine proizvodnje nekog proizvoda koje se uz danu tehnologiju mogu ostvariti ulaganjem određenih količina proizvodnih faktora

Q = f (X1,X2,….Xn)

15

Pretpostavljamo da poduzeće proizvodi jednu vrstu proizvoda s dva faktora, radom (L) i kapitalom (K), pa jednadžba proizvodne funkcije izgleda ovako:

Q = f (L, K)

Kratki rok - faktor K fiksan, faktor L varijabilan

Dugi rok - oba faktora varijabilna

Funkcija proizvodnje

Funkcija proizvodnje-kratki rok

Ukupna proizvodnost (TP) - rezultat angažiranja varijabilnog faktora, dok količinu drugog faktora držimo konstantnim

Prosječna produktivnost rada (APL) – jednaka je ukupnom proizvodu po jedinici utrošenog rada:

17

Granična proizvodnost rada (MPL) - promjena ukupnog proizvoda po jedinici promjene utrošenog rada:

Elastičnost proizvodnje u odnosu na rad (EL) - pokazuje sposobnost proizvodnje da više ili manje reagira na promjenu neke veličine koja je s njom u međuovisnosti:

Funkcija proizvodnje-kratki rok

Granični proizvod rada (MPL)

• MPL je povećanje u ukupnom outputu koje se dobije dodavanjem još jedne jedinice rada (npr. zapošljavanjem još jednog zaposlenika), ako su svi drugi proizvodni faktori nepromijenjeni – vezano uz kratkoročnu analizu

• Nakon nekog vremena MPL počne padati– Povoljni efekti podjele rada prestaju nakon određene

količine proizvoda– Kapital je fiksiran kratkoročno, količina kapitala koja je

na raspolaganju svakom zaposleniku se smanjuje

Rad (L) Kapital (K) TP (Q) APL MPL

Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (radom)

0 10 0 --- ---1 10 10 10 102 10 30 15 203 10 60 20 304 10 80 20 205 10 95 19 156 10 108 18 137 10 112 16 48 10 112 14 09 10 108 12 -410 10 100 10 -8

rad

proizvod

60

112

0 2 3 4 5 6 7 8 9 101

A

B

C

D

Ukupni proizvod

količ

ina

(Q)

rad (L)

120112100

80

60

40

20

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

količ

ina

(Q)

rad (L)

35

30

25

20

15

10

5

0

• 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

A

B

C

Ukupni proizvod

B

M

D

Granični proizvod Prosječni proizvod

D

Faze proizvodnje

Funkcija proizvodnje-dugi rok

Proizvodna funkcija s dva varijabilna čimbenika grafički se prikazuje pomoću izokvanti

Izokvanta - krivulja koja povezuje različite kombinacije dvaju proizvodnih faktora (rad i kapital) koje poduzeće može upotrijebiti da proizvede određenu razinu proizvodnje

Izokvanta

1 20 40 55 65 75

2 40 60 75 85 90

3 55 75 90 100 105

4 65 85 100 110 115

5 75 90 105 115 120

kapital 1 2 3 4 5

rad

Izokvanta

L

1

2

3

4

1 2 3 4 5

5

Q1 =55

A

D

B

Q2 =75Q3 =90

C

EK

Osobine izokvanti

1) što je udaljenija od ishodišta to je veća količina proizvodnje

2) izokvante se nikad ne sijeku

3) izokvanta je negativno nagnuta*

4) konveksne su u odnosu na ishodište*

* u relevantnom području

Izokvante kada su inputi savršeni supstituti

0

Kapital

RadQ1 Q2 Q3

B

A

C

Izokvante kada su inputi savršeni komplementi

K1

0

Kapital

L1 Rad

Q1

Q2

Q3

A

B

C