Komunikacijski Plan poduzeća

Komunikacijski plan

M a r t i n e v i d . o . o .

C e r j e N e b o j s e 1 9 8

T e l . + 3 8 5 4 2 7 5 9 7 5 9

F a x . + 3 8 5 4 2 7 5 9 1 1 0

2 / 1 7 / 2 0 1 1

Milan Cerjan

Poslovna komunikologija

Komunikacijski plan 1

Sadraj

1.Izvrni saetak....................................................................................................................................... 2

2.Komunikacijski proces .......................................................................................................................... 3

3.Kronologija dogaanja ......................................................................................................................... 4

4.Analiza stanja ........................................................................................................................................ 5

5.Opde poruke/potencijalne teme .......................................................................................................... 7

6.Javnost/publike/interesno-utjecajne skupine ...................................................................................... 8

7.Poruke za kljune javnosti .................................................................................................................... 9

8.Provedba ............................................................................................................................................ 10

9.Proraun ............................................................................................................................................. 12

10.Mjerenje i vrednovanje .................................................................................................................... 13


1.Izvrni saetak

Martinevid d.o.o. je organizacija koja se bavi uzgojem i prodajom peradi i lovnim

turizmom.U ovom komunikacijskom planu nalaze se ciljevi,problemi i opis same

interne i eksterne komunikacije u organizaciji.Glavni problem organizacije je loe

oglaavanje i gotovo nikakav menadment.Mala zainteresiranost javnosti i opda

neinformiranost dodatni su problemi u organizaciji.Donoenjem kljunih odluka

odnosno dobrim strategijama oglaavanja eli se poboljati poslovanje.

Svaki lan ove organizacije ima bitnu ulogu u funkcioniranju moe se redi ove velike

obitelji.U narednim poglavljima ovog komunikacijskog plana nalaze se

elje,ciljevi,naini provedbe tih ciljeva,proraun , analiza trenutnog stanja organizacije

, mjerenja , itd.Ciljne skupine su jasno definirane i upravo zbog toga ovaj

komunikacijski plan bi trebao usmjeriti organizaciju na pravi put poslovanja, to

dovodi na kraju i do vedeg profita.


2.Komunikacijski proces

Sami komunikacijski procesi su organizirani kroz svakodnevne sastanke , tjedne

izvjetaje i mjesene sjednice.Na tjednim izvjetajima i svakodnevnim sastancima

sudjeluju svi radnici i direktor,dok na mjesenim sjednicama sudjeluju samo voditelji

pojednih pogona/odjela u organizaciji.Glavnu rije na sjednicama ima naravno sami

direktor koji pregledava izvjetaje voditelja pogona.Voditelji pogona iznose mjesene

rezultate za njihove odjele.U tim izvjetajima nalaze se trokovi koji su bili potrebni za

samu proizvodnju i prijedlozi kako bi se ti trokovi mogli smanjiti a proizvdonja

poboljati.Takoer mora se spomenuti da postoji zdrava komunikacija izmeu

poslodavca i zaposlenika , to je vidljivo u svakodnevnom radu u organizaciji.

Veliku vanost u samom poslovanju pridonose svakodnevni razgovori izmeu

nadlenih tijela i samih radnika u organizaciji.Upravo time se sprijeavaju problemi i

prije nego to se stvore.Svaki radnik je odgovorna osoba koja svakodnevno donosi

odluke i vaan je lan u samom stablu poslovanja organizacije.

Popis zaposlenih osoba:

Zvonko Martinevid direktor

Tanja Martinevid komercijalist

Marija Cerjan voditelj proizvodnje i uzgoja ivotinja

Rua Martinevid voditelj prodaje

Andrija Gregur voditelj lovnog turizma


3.Kronologija dogaanja

1.Popis najvanijih dogaanja

70-te godine napravljen vlastiti inkubator, poela obiteljska tradicija uzgoja

peradi

1997.g. - osnovana organizacija

- uzgoj vlastitog matinog jata kokoi za proizvodnju jaja

- voliere za uzgoj jelena i divljih svinja

2000.g. - proirivanje kapaciteta

2011.g. - planiranje agroturizma

2. Utjecaj spomenutih dogaanja na interne ili eksterne komunikacijske procese

Interni komunkacijski procesi objanjeni su u Komunikacijskom procesu.Kod

eksternih komunikacijskih procesa organizacija komunicira sa drugim organizacijama ,

sa razliitim domadim i inozemnim lovcima ,itd.Preko web portala moe se pratiti

kada i to se lovi u kalendaru lova.Takoer preko raznih lovnih evenata, kao

primjerice lovnih natjecanja ostvaruje se komunikacija sa domadim ali i inozemnim

gostima.Inozemni gosti su najede iz Italije.U prilagodbi i govoru pomau im

zaposlenici koji vrlo vjeto priaju talijanski jezik i omoguduju gostima da se osjedaju

kao kod kude.Glavnu ulogu kod eksternih komunikacijskih procesa ima komercijalista

koji ugovara sve inozemne i domade poslove.On takoer prati na financije i samo

provoenje radova vezanih uz poslove i evente vezane uz lov.Ugovaraju se razna

prevoenja jaja i kokoi u sve dijelove Hrvatske , to se provodi slubenim vozilima

organizacije.


3.Vizija i misija organizacije

Vizija organizacije je napraviti neku vrstu brenda vezanog uz prodaju i uzgoj peradi i

lovni turizam u Hrvatskoj.Kroz modernizirane pogone i vrlo ljubazno osoblje eli se

postidi to veda zastupljenost u cijeloj zemlji a ne samo na ovome podruju.

Misija organizacije je privudi domade i inozemne kupce i lovce.Takoer proiriti dobru

reklamu po cijeloj Hrvatskoj i susjednim dravama.

4.Analiza stanja

Ovaj komunikacijski plan se donosi iz razloga to postoji sve manja zainteresiranost za

ovakvu vrstu djelatnosti.Ovim komunikacijskim planom eli se provesti misija

organizacije kroz razliite strategije oglaavanja , itd.

U strategiji de se definirati elementi koji de pridonijeti boljem imidu u javnosti ali u

razliitim medijima.Mala zainteresiranost za ovakvu vrstu djelatnosti je upravo u

loem oglaavanju.Pomodu razliitih komunikacijskih kanala pridonijet de se boljoj

eksternoj komunikaciji.

U javnosti organizacija ima vrlo dobar imid i ugled.To se moe vidjeti upravo iz

injenica da ima kupaca ak i iz najudaljenih krajeva nae drave.Nerijetko se viaju i

inozemni kupci i lovci , koji su najede iz Italije.Iz istraivanja i anonimnih anketa

dobiveni su rezultati da organizacija slovi kao jedna od vodedih organizacija u ovoj

vrsti djelatnosti.

Naalost u medijima za ovu organizaciju se i previe nezna.Na web portalu se

potencijalni klijenti mogu vrlo dobro informirati.Tek poneka reklama se nae u

lokalnim novinama i neki ingl na lokalnim radio stanicama.

Nedovoljna informiranost i zainteresiranost bit de glavni problemi koji de se rijeavati

ovim komunikacijskim planom.Iz same nedovoljne informiranosti slijedi da je sve

manje klijenata , sve manje posla.Kao to postoji izreka Dobar glas daleko se uje , u


ovom sluaju dobar glas se sve slabije uje.Potencijalne klijente treba uvjeriti u sve

mogudnosti koje prua ova organizacija i predstaviti u najboljem mogudem svijetlu.

Pozitivne injenice kod nedovoljne informiranosti su te da de putem razliitih medija

javnost modi stedi dovoljno informacija o organizaciji i poslovanju organizacije i

naravno dodi na prodajno mjesto.Dodue sve to moe podi po zlu , primjerice ako se

neke reklame previe vrte postanu gledatelju odnosno sluatelju dosadne i

automatski izbaci takvu informaciju iz glave.

Pozitivne injenice kod zaintesiranosti su da se na mnogim eventima i nagradnim

igrama pridobi neka vrsta povjerenja javnosti i elja da se uvijek vradaju u

organizaciju.Negativne injenice su te da se uopde ne uspije zainteresirati javnost za

ovu djelatnost.U ovome urbanome svijetu ovakve organizacije polako tonu i gube

korak za razvijenim vodedim organizacijama.Ukoliko postoji samo jedan nezadovoljni

klijent , taj loi glas se moe jako brzo proiriti i sama organizacija moe izgubiti

podosta klijenata i podosta primanja.

Bogata prolost , ljubazno osoblje , vrhunske usluge su samo neke od prednosti

organizacije.Mogudnost rezervacija objekta za prihvat lovaca , mogudnost prianja na

vie jezika ine veliku razliku u odnosu na ostale sline organizacije.

Mane organizacije su manjak modenziranih pogona za uzgoj ivotinja,loe

organizirani menadment i slabo reklamiranje organizacije po medijima .

Prilike za ostvarivanje ciljeva se nalaze su boljoj organizaciji menadenta same

organizacije.Tu se eli postidi bolje oglaavanje putem radio valova , TV-a , web

portala , letaka , posjetnica i slino.

Potencijalne prijetnje mogu se javiti ako se putem oglaavanja obrada krivoj ciljanoj

skupini.Treba se jasno naglasiti ciljana skupina i odrediti jasna strategija oglaavanja

kroz koju de se pokuati rijeiti problemi gore navedeni.


5.Ope poruke/potencijalne teme

Opda poruka jest informirati iru javnost o ovoj organizaciji i o ovoj vrsti djelatnosti

kojom se ona bavi.Sa razliim multimedijalnim oglaavanjem i nagradama bogatim

eventima eli se privudi panja potencijalnih klijenata.

Ljubazno osoblje , i vrhunska usluga samo su neke od stvari o kojima organizacija

govori.Kroz moderne pogone i vrlo razvijen lovni turizam pruaju se razliite usluge

kupnje , lova , izleta.Struno osoblje koje pria vie jezika dodatna su motivacija za

inozemne goste i klijente.


6.Javnost/publike/interesno-utjecajne

skupine

Kod svake organizacije vrlo bitan imbenik je znati kojom ciljanoj skupini se

obradamo.Kod ove organizacije ciljana skupina su odrasle osobe od 30-60 godina za

lovni turizam.I odrasle i starije osobe znai od 30 70 godina.Lovni turizam je vrlo

skupi.Upravo zato je ciljana skupina odrasle osobe , jer do 30-te godine prakticki

nema ozbiljnih lovaca.Takoer prema statistici lovci su vrlo dobro stojede osobe i

stoga kaemo da takoer naa ciljana skupina mora biti zaposlena.

Zato su odabrane takoer starije osobe za ciljanu skupinu?

Iz razliitih istraivanja dobiveni su rezlutati da upravo starije osobe u mirovini hrane

dosta peradi i zato se moraju uvrstiti u ciljanu skupinu.

Vedina lovaca ne provodi ba previe vremena na internetu i koristedi neke nove

tehnologije oglaavanja.Sama bit lova je biti sam u prirodi daleko izvan urbane

sredine , daleko od svih tehnologija i sve buke.Naini komunikacije sa ciljanom

skupinom za lov treba biti preko posjetnica , letaka , radio emisija , lovnih natjecanja i

evenata.Dok naini komunikacije sa starijom populacijom je najbolje preko radio

valova ili preko televizijskih programa , jer vrlo mali postotak umirovljenika je

informatiki neobrazovan pa nekakva komunikacija preko foruma, e-maila , itd. ne bi

bila preporuljiva.


7.Poruke za kljune javnosti

Poruka za lovni turizam za kljunu javnost bi glasila:

Provedite lov i odmor u netaknutoj ljepoti prirode

Ovom porukom dodatno se naglaava sam okoli u kojem se moe loviti,gdje se

automatski zakljuuje da postoji nekakav spokoj, nekakva mirna okolina daleko od

bunih gradskih ulica i urbanih sredina.

Poruka za uzgoj i prodaju peradi za kljunu javnost bi glasila:

Garantirana kvaliteta uz stalni veterinarski nadzor

Ovom porukom eli se istaknuti koliko je to to se prodaje zdravo za javnost i

posebno se naglaava kvaliteta to se prodaje.


8.Provedba

Glavni problemi organizacije su u samome oglaavanju organizacije u javnosti i

medijima.Kao to ranije ved pie treba zainteresirati javnost za ovakvu vrstu

djelatnosti i informirati ju o tome.Strategija se sastoji od oglaavanja organizacije

putem razliitih medija kao npr.:

Radio postaja

TV postaja

Posjetnica

Evenata

Plakata

Web stranica

Foruma

Takoer jedan od planova moglo bi biti i ukljuivanje u razliita lovna natjecanja

diljem Hrvatske i Italije.Poto jako puno inozemnih klijenata dolazi upravo iz Italije,

trebalo bi i tamo otidi i tako moda pridobiti i jo vie klijenata , jo vie lovaca.

Na lovnim natjecanjima takoer se dobivaju razne nagrade i priznanja.To naravno

znai i vie trokova.Jedan od prijedloga bi bio da se svaki mjesec od novaca to

ostane stavi jedan mali dio za godinje nagrade za najbolje lovce , tj. za nagrade na

lovnim natjecanjima.Ta natjecanja su najede natjecanja u gaanju glinenih

golubova.U sklopu lovnog turizma nalazi se jedan objekat za prijem lovaca.Tijekom

natjecanja u tome objektu se posluuje hrana i pide , to dodatno povisuje

trokove.Neto od novaca se povrati upravo na hrani i pidu ,ali takoer se i osoblje

koje posluuje mora platiti.Svi inozemni lovci koji dolaze u lov dolaze sa svojim

osobnim lovnim psima.Tim psima treba osigurati hranu i smjetaj.Proraun treba vrlo

oprezno planirati i treba imati na umu sve mogude trokove koji se mogu dogoditi.

Oglaavanje organizacije preko plakata bi se vrilo na svim vedim istaknutim

mjestima,kod raznih kafida i lokalnih trgovina , itd.Putem web stranice bi se

oglaavanje moglo provoditi preko raznih bannera , ili nekih anketa .U vidu se mora

imati i trokovi za odravanje web stranice.


Vrijeme oglaanja bi bilo jedna godina.Tijekom te jedne godine oglasi bi se aurirali

kroz svaki komunikacijski kanal.Ukoliko bi se vidjelo da nakon par mjeseci nema nekih

znaajnih pomaka , promijenio bih se dizajn oglasa , stavile nove boje i slino.

Rezultati koji se oekuju vidljivi bi trebali biti ved nakon par mjeseci.Oekuje se vedi

broj kupaca i vedi broj lovaca.Ove godine se planira i agroturizam.Kada se progura i

agroturizam , organizacija de morati proiti svoje kapacitete i zaposliti nove radne

snage.Sa stalnim razvojem i uvoenjem novih tehnologija u svoje pogone oekuje se

eksponencijalni rast organizacije i njihovog poslovanja.

Ukoliko bi se poslovanje znaajno popravilo radnici bi se dodatno motivirali sa

povedanjem plade.Tako bi i radni odnosi ostali vrlo dobri a svi bi imali osmjeh na

licima.


9.Proraun

U tablici su prikazani trokovi za godinje komunikacijske aktivnosti :

Vrsta trokova Trajanje Iznos

Oglaavanje putem radio emisija

12 mjeseci 800 kn

Oglaavanje putem TV a 12 mjeseci 900 kn

Izrada posjetnica - 500 kn

Eventi 2 godinje 10 000 kn

Lovna natjecanja 2 godinje 20 000 kn

Izrada plakata - 300 kn

Odravanje web stranice 12 mjeseci 300 kn

Konobari na eventima i natjecanjima

2 godinje 3000 kn

35 800 kn

Ukoliko se uzme u obzir da da je zaposleno 6 radnika i 2 voditelja pogona odnosno

odjela, i kada se uzme u obzir da je prosjecna placa po radniku 3000 kn a po voditelju

3500 kn dobijemo sljedede rezluratate:

Godinji trokovi na radnike i voditelje pogona/odjela iznose 336 000 kn .

Za Boid se dodaju bonusi na dodane plade znai 500 kn za svakog radnika to iznosi

4500 kn.


10.Mjerenje i vrednovanje

Mjerenje de se vriti tijekom cijele godine.Mjerit de se odaziv javnosti putem svih

naina oglaavanja koji su spomenuti u provedbi.Takoer de se mjeriti na

eventima(broj ljudi koji dolazi, broj prodanih jela,pida,itd.).Rezultati de se sumirati

tromjeseno.Ukoliko de rezlutati biti dobri , ista strategija se nastavlja u elju da se

ostvari im vedi profit.Ako su rezultati u neutrali , razmatraju se mogude ideje koje bi

se mogle ubaciti u strategiju za poboljanje poslovanja a dugorono da bi se na kraju

ostvario vedi profit organizacije.Ako su rezultati na kraju tromjeseja negativni, saziva

se sastanak direktora i voditelja odjela i ponovno se odluuje o nainima

komuniciranja , tj. nainima poslovanja (oglaavanja).

Poto se radi o oglaavanju prikupljanje rezlutata oglaavanja nede nita kotati,dakle

nede biti trokova.

Broj klijenata , broj prodanih ivotinja , broj lovaca bit de glavni faktori za vrednovanje

poslovanja u poslovanju organizacije.

1.Izvrni saetak2.Komunikacijski proces3.Kronologija dogaanja4.Analiza stanja5.Ope poruke/potencijalne teme6.Javnost/publike/interesno-utjecajne skupine7.Poruke za kljune javnosti8.Provedba9.Proraun10.Mjerenje i vrednovanje

Documents

Komunikacijski Plan poduzeća