SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Natalija Škudar

ANALIZA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆA

KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA POSLOVNOG PLANA PODUZEĆA

KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentor: prof.dr.sc. Branka Crnković-Stumpf

Student: Natalija Škudar

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081120707

Rijeka, lipanj, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja .............................................................................. 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 1

1.3. Struktura rada ........................................................................................................ 1

2. POSLOVNI PLAN ....................................................................................................... 3

2.1. Definicija i obilježja poslovnog plana ................................................................... 3

2.2. Sadržaj poslovnog plana ........................................................................................ 6

2.3. Korisnici poslovnog plana ................................................................................... 13

2.4. Ocjena poslovnog plana financijskim pokazateljima poslovanja ........................ 15

3. PLAN POSLOVANJA PODUZEĆA KOMUNALAC D.O.O. ................................. 19

3.1. Opis poduzeća ..................................................................................................... 19

3.2. Ciljevi i poslovna politika poduzeća ................................................................... 23

3.3. Izvori i upotreba kapitala ..................................................................................... 26

3.4. Plan investicija poduzeća .................................................................................... 27

3.4.1. Vodovod ........................................................................................................ 28

3.4.2. Odvodnja ...................................................................................................... 30

3.4.3. Pročišćenje otpadnih voda ........................................................................... 31

3.4.4. Razvoj, investicije i tehnička kontrola .......................................................... 32

3.4.5. Tržnica .......................................................................................................... 33

3.4.6. Čistoća .......................................................................................................... 33

3.4.7. Mehanička radiona ....................................................................................... 34

3.4.8. Parkiranje ..................................................................................................... 34

3.4.9. Pogrebne usluge ........................................................................................... 35

3.4.10. Održavanje groblja i građevinska grupa groblje ....................................... 35

3.4.11. Sektor ekonomskih poslova ......................................................................... 36

3.5. Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura ........................................... 36

3.6. Proračun amortizacije .......................................................................................... 38

3.7. Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak) ............................................................ 40

3.8. Planirani ukupni prihod ....................................................................................... 42

3.9. Planirani ukupni rashodi ...................................................................................... 43

4. ANALIZA PLANA POSLOVANJA PODUZEĆA OSTVARENIM REZULTATIMA ............................................................................................................ 47

4.1. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća ......................................... 47

4.2. Analiza plana poslovanja financijskim pokazateljima ........................................ 49

4.3. Analiza planiranih i ostvarenih prihoda............................................................... 54

4.4. Analiza planiranih i ostvarenih rashoda .............................................................. 56

4.5. Realizacija „Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture“ 58

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 61

LITERATURA ............................................................................................................... 63

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 64

1

1. UVOD

Unutar uvoda definiran je problem i predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja, te

struktura rada.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja diplomskog rada je izrada plana poslovanja, te utvrđivanje

njegovog doprinosa ostvarenju rezultata poduzeća. Istraživanje toga problema vršit će

se na poduzeću Komunalac d.o.o. Bjelovar, pomoću njihovog plana poslovanja za 2012.

godinu koji oni izrađuju za svaku godinu. Iz navedenog problema istraživanja proizlazi

predmet istraživanja, a to je analiza plana poslovanja i ostvarenih rezultata komunalnog

poduzeća.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha ovog istraživanja je prikaz sadržaja plana poslovanja poduzeća koristeći se

stvarnim podacima i konkretnim brojkama nekog poduzeća, a u ovom istraživanju to je

komunalno poduzeće iz Bjelovara. Cilj ovog istraživanja je utvrditi korisnost izrade

jednogodišnje plana poslovanja, ali i analizirati da li su ostvarena planirana ulaganja,

prihodi, rashodi, poslovni rezultat, broj zaposlenika i sve ostalo što je planirano za

2012.godinu.

1.3. Struktura rada

Struktura ovog diplomskog rada, odnosno rezultati istraživanja prikazani su unutar pet

međusobno povezanih poglavlja.

Prvo poglavlje je „Uvod“, unutar kojega je navedeno koji je problem i predmet

istraživanja, zatim svrha i cilj istraživanja ovog diplomskog rada, te sama struktura rada.

Drugo poglavlja jest „Poslovni plan“ u kojem je definiran i ukratko opisan poslovni

plan, navedena su njegova obilježja, prednosti i nedostaci, te njegovi najčešći korisnici.

Zadnja točka ovog poglavlja odnosi se na financijske pokazatelje koji se koriste za

ocjenu poslovnog plana.

U okviru trećeg poglavlja naziva „Plan poslovanja poduzeća Komunalac d.o.o.

Bjelovar“ izneseni su podaci plana poslovanja koji se odnose na investicije u

2

djelatnosti poduzeća, planirane prihode, rashode i financijski rezultat za djelatnosti,

proračun amortizacije, izvore kapitala, planirani broja zaposlenih po djelatnostima i

drugo.

U četvrtom poglavlju „Analiza plana poslovanja poduzeća ostvarenim rezultatima“

izvršena je usporedba planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda po djelatnostima

komunalnog poduzeća, izračunati su osnovni financijski pokazatelji poslovanja i

pokazatelji ocjene poslovnog plana, te je analizirana realizacija investicije u program

izgradnje objekata komunalne infrastrukture.

Peto poglavlje jest „Zaključak“ u kojem su izneseni najvažniji elementi do kojih se je

došlo istraživanjem i analizom podataka.

3

2. POSLOVNI PLAN

Unutar ovog poglavlja definirat će se poslovni plan i navesti njegova najbitnija

obilježja. Nadalje će biti riječi o njegovom sadržaju, a zatim će se spomenuti i tko su

njegovi najčešći korisnici. Na kraju ove cjeline navesti će se i opisati koji su financijski

pokazatelji koji se koriste za ocjenu poslovnog plana poduzeća.

2.1. Definicija i obilježja poslovnog plana

Poslovni plan je sistemski prikaz planiranih ciljeva i aktivnosti poduzeća u određenom,

najčešće višegodišnjem periodu. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 208) Svrha je poslovnog

plana je definirati ciljeve poduzeća, uzimajući u obzir i pojedine ciljeve vlasnika

(dioničara) i glavnog menadžmenta. (Gulin i dr, 2012., p. 186) Poslovni plan je važan

dokument jer prikazuje ulaganje koje poduzeće planira ostvariti u određenom razdoblju,

te također pruža opcije u promjenjivim situacijama.

On jest: (Škrtić i Mikić, 2011., p. 208)

1. analitičko sredstvo- sadržava informacije koje služe kao temelj artikuliranja i

definiranja poduzetničke vizije, misije i strategije poslovanja

2. sintetičko sredstvo- jednom prikupljeni podaci integriraju se kako bi pružili podršku

poslovanju, pretvarajući viziju poduzeća u strategiju poslovanja

3. komunikacijsko sredstvo- zaposlenima u poduzeću poslovni plan je fokus njihovih

aktivnosti, dok od eksternih korisnika nastoji uglavnom privući pozornost i kapital

4. poziv na akciju- pruža detaljnu listu aktivnosti koje treba poduzeti, zadataka koje

treba izvršiti i rezultata koje treba postići ako poduzetnik želi realizirati svoju ideju.

Poslovni plan je pisani projekt pomoću kojeg se analiziraju čimbenici poslovne politike,

pravci razvoja i pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća. Osnova izrade poslovnog

plana su strateške odrednice. Stoga se poslovni planovi trebaju temeljiti na sljedećim

strateškim odrednicama: (Škrtić i Mikić, 2011., p. 209)

1. misiji poduzeća

2. viziji poduzeća

4

3. strategiji poslovanja

4. strateškim ciljevima poduzeća.

Misija poduzeća označava osnovnu funkciju poduzeća i ona je različita za svako

poduzeće. Dobro definirana misija je temelj za izvođenje ciljeva, strategije i planova.

(Buble, 2006., p. 122) Vizija poduzeća odnosi se na zamišljanje budućeg stanja nekog

poduzeća. Vizija se može najjednostavnije definirati kao jasna predodžba budućih

događaja (budućnosti), odnosno dugoročni željeni rezultat unutar kojega su zaposlenici

slobodni identificirati i rješavati probleme koji su na putu njezina ostvarenja. (Buble,

2006., p. 122) Iz vizije poduzeća definiraju se strategija, odnosno način ostvarivanja

misije i vizije poduzeća,te strateški ciljevi. Strategija obuhvaća donošenje odluke o :

(Škrtić i Mikić, 2011., p. 210)

1. odabiru industrije i tržišne niše (odabiru tržišnog segmenta i tržišnog udjela koji se

želi postići)

2. poslovanju i proizvodima poduzeća

3. definiranju uloge i zadatka svakog proizvoda poduzeća (zbog čega ga poduzeće

proizvodi)

4. određivanju kvalitete i načina proizvodnje

5. identificiranju konkurencije

6. definiranju dvije ili tri konkurentne prednosti koje poduzeće ima ili planira imati u

usporedbi s konkurentima.

Nadalje slijedi postavljanje strateških ciljeva. Pritom treba istaknuti da ciljevi trebaju

biti: jasni, mjerljivi, realistični, vrijedni, definirani (s rokom izvršenja), ali i „dovoljno

izazovni“. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 210) Za ostvarenje izazovnih ciljeva potrebno je

maksimalno angažirati resurse poduzeća i to ljudske, fizičke, financijske i tehničke.

Za izradu poslovnog plana za dionička društva primjenjuju top menadžment pristup i

pristup široke mase. Glavno je obilježje prvoga da sve odluke u procjeni inputa za

poslovni plan donosi glavni menadžment poduzeća (predsjednik poduzeća i

5

potpredsjednici ili pomoćnici direktora za pojedine funkcije poduzeća). (Gulin i dr.,

2012., p. 187) Suprotno tome, pristup „široke mase“ dopušta menadžmentu na svim

razinama poduzeća procjenu inputa poslovnog plana. (Gulin i dr., 2012., p. 187) Iz

svega navedenog može se zaključiti da prvi pristup obilježava legitimnost kod izrade

poslovnog plana, dok je kod drugog pristupa prilikom izrade poslovnog plana moguć

utjecaj srednjeg, ali i nižeg menadžmenta. Svaki poslovni plan ima svoje prednosti i

nedostatke. Obično se ističu četiri dobre strane ili prednosti poslovnog plana, a to su:

(Gulin i dr., 2012., p. 187)

1. osigurava smjernice,

2. motivira zaposlene,

3. koordinira aktivnosti, i

4. pomaže u procjeni ostvarenog.

Smjernice menadžerima pomažu dok donošenja odluka kako bi mogli ostvariti

postavljene ciljeve poduzeća. Motiviranost zaposlenika i menadžera bitna je kod

pripreme i ostvarenja poslovnog plana jer motivirani radnik uvijek nastoji maksimalno

doprinijeti uspješnosti poduzeća. Jedna od prednosti poslovnog plana je i koordiniranje

djelovanja srednjeg i nižeg menadžmenta. Poslovni plan također pomaže i u procjeni

ostvarenosti cilja poduzeća, na način da se uspoređuju planirani i ostvareni rezultati na

temelju čega se utvrđuju ono što je izvršeno i ono što je potrebno poboljšati. Nedostaci

plana mogu se svrstati u nekoliko točaka: (Gulin i dr., 2012., p. 187)

1. plan može imati ograničavajuće djelovanje,

2. može demoralizirati zaposlene, i

3. gubi se poticaj za kontrolom troškova.

Na ograničavajuće djelovanje ostvarivanja ciljeva poduzeća može utjecati situacija kada

poduzeće slijedi nerealan plan. Slijeđenje nerealnog plana može dovesti do

demoraliziranja zaposlenih i menadžmenta. Nadalje na ciljeve poduzeća može se

negativno odraziti i nerealno planiranje troškova što za sobom povlači i gubitak poticaja

kontroliranja troškova.

6

2.2. Sadržaj poslovnog plana

Tri su glavna poglavlja poslovnog plana: (Bangs, 1998., p. 6)

1. poduzeće

2. financijski podaci

3. dodatni dokumenti.

Svako od ova tri poglavlja se još raščlanjuju na potpoglavlja. Dakle, prvo poglavlje

poslovnog plana naziva se poduzeće, a neka od njegovih potpoglavlja su opis poduzeća,

proizvod, tržište, konkurencija, lokacija, zaposlenici i sl. Cilj prvog poglavlja poslovnog

plana je objasniti: (Bangs, 1998., p. 9)

1. čime se poduzeće bavi (osnovna djelatnost- misija sadašnja i/ili buduća)

2. koje proizvode i/ili usluge namjerava nuditi

3. na kojim tržištima namjerava djelovati, koja je njegova veličina i koliko očekuje da bi

bio njegov udio na njima

4. zašto na tim tržištima može biti bolji od svoje konkurencije

5. zašto je izabrao sadašnju lokaciju za poslovanje

6. koje poslovodstvo i zaposlenike ima, ili bi trebao imati, za poslovanje

7. zašto će traženi novac od zajma ili ulaganja u glavnicu učiniti njegov posao još

profitabilnijim

Ovih sedam točaka predstavljaju poslovnu politiku nekog poduzeća koja ukazuje na

smjer i omogućuje stabilnost posla pa im je potrebno posvetiti puno pažnje.

Kod opisa poduzeća kao jednog od potpoglavlja poduzeća potrebno je definirati glavnu

djelatnost poduzeća. Poznavanje djelatnosti poduzeća i načina na koji posluje

omogućuje planiranje dobiti. (Bangs, 1998., p. 10) Nakon opisa poduzeća slijedi opis

proizvoda ili usluga koje poduzeće nudi, te je unutar to potpoglavlja potrebno navesti

zašto je proizvod/usluga poduzeća bolji u odnosu na konkurenciju, po čemu se razlikuje

7

u odnosu na konkurenciju, koje su koristi proizvoda i slično. Kako bi poduzeće ostvarilo

poslovni uspjeh mora zadovoljiti potrebe i želje tržišta, te je stoga tržište sljedeće

potpoglavlje. U ovom dijelu poslovnog plana iznosi se plan marketinga- plan unutar

plana. (Bangs, 1998., p. 17) Prvi je posao- definirati svoja ciljna tržišta. (Bangs, 1998.,

p. 17) Poduzeća mora dobro poznavati svoje tržište i imati dovoljnu količinu kupaca

kako bi uspješno napredovalo. U središtu marketinga je kupac, te on također ulazi u

plan marketinga koji se uključujuću kupce sastoji od osam dijelova. Ostalih sedam

dijelova plana marketinga čine: koristi proizvoda, prodaja i distribucija, konkurencija,

pozicioniranje, publicitet i promocija, određivanje prodajne cijene, poslovni ciljevi i

proračun, te marketinške strategije.

Što se tiče istraživanja tržišta kupaca potrebno je istražiti tko su stalni kupci

konkurencije, također je moguća i demografska podjela tržišta kod koje se kupce dijeli

prema dobi, spolu, zanimanju, bračnom statusu, obrazovanju i slično, što može dovesti

do bolje pozicije poduzeća u odnosu na konkurenciju. Koristi proizvoda predstavlja ono

što kupac kupuje, kupujući određeni proizvod ili uslugu. Ovdje važnu ulogu ima

istraživanje i analiza tržišta s obzirom da na taj način otkrivamo što kupci stvarno žele i

doznajemo što za njih predstavlja korist nekog proizvoda. U istraživanju tržišta

poduzećima mogu pomoći vladine agencije i institucije, tečajevi marketinga u lokalnim

poslovnim školama, poslovno udruženje. (Bangs, 1998., p. 21) Kako bi poduzeću bilo

lakše formirati ponudu bitno je da se koncentrira na koristi za kupca.

Dio plana marketinga je i prodaja i distribucija. Strategija prodaje i distribucije počiva

na jednostavnoj ideji- učinite kupovanje pristupačnim i jednostavnim. (Bangs, 1998., p.

23) Konkurencija je sljedeći bitan dio plana marketinga gdje je potrebno saznati tko su

konkurenti poduzeća, koja to poduzeća prodaju proizvode ili usluge proizvodu

poduzeća, te opskrbljuju iste kupce. Plan marketing obuhvaća i pozicioniranje,

publicitet i promociju, što je već ranije spomenuto. Pozicioniranje je marketinška

metoda kojom se određuje tržišna niša koju poduzeće treba zauzeti i time način

promicanja svojih proizvoda i usluga u odnosu na konkurenciju i ostale faktore. (Bangs,

1998., p. 24) Ono je posebno značajnu za mala poduzeća koja nisu dovoljno snažna da

prebrode veće marketinške pogreške.

8

Ideja pozicioniranja je razlikovati se od konkurencije, znati što konkurencija namjerava

(zato ju je potrebno dobro proučiti), tko su kupci i što oni žele, a da to konkurencija

nema. (Bangs, 1998., p. 24) Što se tiče promocije na tržištu ona za poduzeće predstavlja

najpouzdaniji način ostvarivanja dobiti i udjela na tržištu. Kod odlučivanja poduzeća o

načinu promoviranja potrebno je izbjegavati tri pogrešna mišljenja. Prvo pogrešno

mišljenje je da se može pouzdati u usmenu reklamu. (Bangs, 1998., p. 24) Takvo

mišljenje ne predstavlja ništa drugo nego ispriku za neulaganje u reklamu. Drugo

pogrešno mišljenje jest da je samo visokokreativno i visokoučeno reklamiranje

učinkovito. (Bangs, 1998., p. 25) Treće pogrešno mišljenje je da se može uštedjeti

novac ako reklamiranje poduzeće radi samo. (Bangs, 1998., p. 25)

Kao šesta točka plana marketinga dolazi određivanje prodajne cijene. Nedostatak

hrabrosti u određivanju cijene najveća je pojedinačna marketinška pogreška koju čine

vlasnici malih poduzeća. (Bangs, 1998., p. 26) Prodajne cijene koje je poduzeće

postavilo za svoju robu i usluge ne bi smjele sadržavati samo cijenu proizvoda ili

usluge, već i vrijednost neopipljivog faktora, a to je imidž. (Bangs, 1998., p. 27)

Pretposljednja točka plana marketinga jesu poslovni ciljevi i proračun. Svaka stavka

proračuna, pa i ona za reklamu ovisi o poslovnim ciljevima poduzeća, stoga je bitno da

se proračun marketinga poveže s ukupnim poslovnim ciljevima i planovima.

Najsigurniji je put imati plan prihoda iz prodaje i planiranu dobit, te zatim suprotnim

smjerom doći do marketinškog proračuna potrebnog za ostvarenje tih planiranih

veličina. (Bangs, 1998., p. 28) Posljednja točka plana marketinga odnosi se na

marketinške strategije. Ono što treba sadržavati marketinška strategija poduzeća jest

usmjerenost na kupce, te jasna i potpuna komunikacija s tržištem i zaposlenicima.

(Bangs, 1998., p. 29)

Lokacija je četvrto potpoglavlje u okviru poduzeća. Ona je također bitna za poslovanje

poduzeća i kod njezinog odabir treba biti oprezan. Kod odabira lokacije ne treba se

povoditi niskom cijenom najma ili prodajne cijene poslovnog prostora jer nju određuje

tržište, te je ona u većini slučajeva niska zbog slabe potražnje za dotičnom lokacijom.

Ako je poduzeće pronašlo svoje tržište i ustanovilo da je dovoljno veliko, te da na

njemu postoje mogućnosti širenja, sljedeći korak je upoznati svoju konkurenciju- i to

9

direktnu (čije je poslovanje slično određenom poduzeću) i indirektnu. (Bangs, 1998., p.

32) Tri su trenutka kada treba voditi brigu o konkurenciji: (Bangs, 1998., p. 32)

1. Kada se planira osnovati ili kupiti poduzeće, ili kada se planira širenje na tržište koje

je novo za poduzeće. Bolje je najprije dobro sve ispitati, a zatim sjesti s ulagačima i

bankarima. Budući da u poslovanju ima vrlo malo novih stvari, većina tržišta na koje

neko poduzeće cilja vjerojatno su već zauzeta. Ako poduzeće misli da je našlo potpuno

novo, netaknuto tržište, treba razmisliti pažljivo prije nego što stupi na njega. Ako tamo

nema konkurencije, nešto nije u redu. Vjerojatno to tržište i ne treba proizvode ili

usluge tog poduzeća.

2. Kada se kao konkurencija pojavljuje novo poduzeće. Rezultat je sigurno smanjenje

posla (tržišta) na kojem je do sada određeno poduzeće djelovalo. Nova konkurencija

može doći od direktnih konkurenata (starih i novih). Konkurencija može (indirektno)

doći i izvan djelatnosti poduzeća.

3. U svim ostalim situacijama, dakle uvijek. Stalno praćenje konkurencije jeftina je i

efikasna strategija zadržavanja svojih kupaca. Iako je, da bi se preživjelo, vrlo važno

stalno pratiti konkurenciju, još je važnije prije nje prepoznati i iskoristiti nove

mogućnosti zarade koje tržište nudi. Stalno istraživanje tržišta omogućuje poduzeću da

bude uvijek ispred konkurencije, nove ili stare.

Cilj ovog dijela poslovnog plana jest da uputi poduzeće kako da preuzme dobre poteze

svojih konkurenata, a izbjegne njihove pogreške. (Bangs, 1998., p. 33) Pažljiva analiza

konkurencije može dovesti poduzeće do toga da mora izmijeniti svoju osnovnu misiju

ili samo neke postojeće poslovne aktivnosti kako bi postalo konkurentnije. (Bangs,

1998., p. 33)

Bitan dio poslovnog plana poduzeća odnosi se i na poslovodstvo. Rezultati različitih

studija koje su se bavile razlozima neuspjeha malih poduzeća pokazuju da 98 %

neuspjeha potiče od slabog poslovodstva. (Bangs, 1998., p. 35) Ostalih 2% izazvano je

čimbenicima izvan njegove kontrole. (Bangs, 1998., p. 35) Ne postoji lijek protiv

nesposobnosti, ali postoje dva načina kako da se neiskustvo i/ili nedovoljno iskustvo

umanje: samostalno stjecanje potrebnog iskustva, uzimanje partnera ili zapošljavanje

osobe i s potrebnim iskustvom. (Bangs, 1998., p. 35)

10

Zaposlenici su nakon poslovodstva sljedeći bitan dio na kojeg poduzeće treba obratiti

pažnju kod izrade poslovnog plana. Vrijedilo bi angažirati poslovnog savjetnika da

poduzeću postavi organizaciju, pomogne pri zapošljavanju i izobrazbi ljudi te da ga

nauči kako njima upravljati. (Bangs, 1998., p. 40) Pretposljednji dio poslovnog plana

vezan uz poduzeće odnosi se na upotrebu i očekivani učinak zajma odnosno ulaganja.

Ovaj dio poslovnog plana je važan bez obzira da li se traži zajam, suvlasnik ili se

planira samostalno financirati pothvat. (Bangs, 1998., p. 41)

Prvo poglavlje poslovnog plan poduzeća završava sa sažetkom. Svrha ovog dijela je da

se sažmu svi podaci izneseni u prvom poglavlju poslovnog plana. (Bangs, 1998., p. 43)

njime se provjerava da li različiti dijelovi plana imaju smisla, da li se logično i suvislo

nadopunjuju te da li će na čitatelja ostaviti dojam da je projekt i plan ostvariv i unosan.

(Bangs, 1998., p. 41)

Drugo poglavlje poslovnog plana čine financijski podaci. Prvi korak prema uspjehu je

ustanoviti takvo knjigovodstvo koje daje sirove podatke za izradu pet financijskih

izvještaja (bilance, izvještaja o točki pokrića, izvještaja o dobiti, izvještaja o novčanim

tokovima i izvještaja o odstupanjima). (Bangs, 1998., p. 47) Spomenuti financijski

izvještaji osnova su poslovnog planiranja, ali ne moraju biti jako detaljni. Najčešći

problemi s kojima se suočavaju mnoga poduzeća jest istovremeno održavanje i

profitabilnosti i likvidnosti. Svrha planiranog izvještaja o dobiti i planiranog izvještaja o

novčanim tokovima jest da pomogne da se na vrijeme uoče ovi problemi i riješe-

pribavljanjem novog kapitala ili nekim drugim načinom financiranja. (Bangs, 1998., p.

49) Prvi podnaslov drugog poglavlja odnosi se na izvore i upotrebu kapitala. On je

potreban kod izrade prijedloga za financiranje i predstavlja ponovno iznošenje brojki

koje su navedene kod potpoglavlja naziva Upotreba i očekivani učinak zajma. Nadalje

kao drugi podnaslov vezan uz financijske podatke dolazi popis opreme. On daje uvid u

troškove deprecijacije, pomaže u pitanjima osiguranja te imovine, te sprječava da

rezervacije za zamjenu dijelova te imovine postanu preniske. (Bangs, 1998., p. 51)

također popis opreme pomaže kod izrade proračuna troškova poslovanja poduzeća.

Sljedeći podnaslov se odnosi na jedan od pet financijskih izvještaja, na bilancu. Ona

pokazuje kakva je likvidnost poduzeća i kolika je vlasnička glavnica u određenom

trenutku. (Bangs, 1998., p. 49) Sljedeći izvještaj koji je također važan za poslovni plan

11

jest izvještaj o točki pokrića i čini četvrti podnaslov drugog poglavlja. Izvještaj o točki

pokrića pokazuje koliki je prihod od prodaje potreban da bi se pokrili fiksni i varijabilni

troškovi. (Bangs, 1998., p. 49) Taj izvještaj je temeljen na dva izvještaja, a to su

izvještaj o dobiti i izvještaj o novčanim tokovima o kojima će se u nastavku govoriti.

Nakon izvještaja o točki pokrića slijedi planirani izvještaj o dobiti kao novi podnaslov

poglavlja Financijski podaci te on nadopunjuje bilancu poslovnog plana. Izvještaj o

dobiti daje dinamičku sliku poduzeća u određenom vremenskom razdoblju. (Bangs,

1998., p. 61) Financijski izvještaji koji prikazuju buduće razdoblje zovu se proforma ili

planirani financijski izvještaji. (Bangs, 1998., p. 61) Planirani izvještaj o dobiti je

procjena i proračun troškova i dobiti u bližoj ili daljoj budućnosti. (Bangs, 1998., p. 61)

Što je duže razdoblje za koje se planira, manja je preciznost plana. Kod planiranja

izvještaja o dobiti potrebno je podcijeniti planirani prihod od prodaje, te istovremeno i

precijeniti troškove. Pri izradi plana potrebno je sve pretpostavke navesti u bilješke

koje će kasnije služiti kao podsjetnik kako se je došlo do određenih planiranih brojeva.

Planirani izvještaj o dobiti bilo bi dobro pregledati svaka tri mjeseca radi provjere

aktualnosti izvještaja, ali i zbog mogućih korekcija poslovanja ukoliko je potrebno.

Neovisno o tome da li se neko poduzeće nalazi na početku poslovanja ili posluje dugo,

osnovu njegovog financijskog planiranja čini plan prihoda od prodaje.

Nakon planiranog izvještaja o dobiti dolazi planirani izvještaj o novčanim tokovima kao

još jedan u nizu podnaslova drugo poglavlja poslovnog plana. Planirani izvještaj o

novčanim tokovima je proračun potreba za novcem i pokazuje kako novac ulazi i izlazi

iz poduzeća u određenom vremenskom razdoblju. (Bangs, 1998., p. 72) Kada bi se

prilikom planiranja morao odabrati jedan financijski izvještaj, najbolji odabir bio bi

izvještaj o novčanim tokovima koji predstavlja najjače financijsko oruđe. Taj izvještaj,

odnosno planiranje novčanih tokova može pomoći novom poduzeću na način da propast

pretvori u uspjeh, dok kod već postojećih poduzeća može pretvoriti stagnaciju u rast.

Putem planiranog izvještaja se također može vidjeti i učinak na poslovanje poduzeća, te

ono može uvidjeti optimalan način financiranja, ali i minimizirati potrebu za zajmom

što ujedno znači i smanjenje troška kamate. Izvještaj o novčanim tokovima bavi se

samo stvarnim novčanim primicima i izdacima. (Bangs, 1998., p. 73) U okviru drugog

poglavlja poslovnog plana kao financijski podaci mogu se koristi i prošli financijski

12

izvještaji. Prošli financijski izvještaji pokazuju što se dogodilo u prošlosti i integralni su

dio poslovnog plana poduzeća. (Bangs, 1998., p. 81) Novom ulagaču obično su

dovoljne bilance i izvještaj o dobiti za prethodne tri godine. (Bangs, 1998., p. 81) Prošle

porezne prijave treći su važan izvor financijskih podataka. (Bangs, 1998., p. 81) Budući

da se popunjavaju najmanje jednom godišnje, one sažimaju koliko se zaradilo, kako se

to učinilo i koji su troškovi pritom bili priznati. (Bangs, 1998., p. 81)

Prije sažetka kao posljednjeg podnaslova kako prvog tako i drugog poglavlja potrebno

je još objasniti i peti financijski izvještaj koji se koristi kod poslovnog plana, a to je

izvještaj o odstupanjima. Izvještaj o odstupanjima je direktna kontrola poslovanja

poduzeća. (Bangs, 1998., p. 82) Izvještaj o odstupanjima mora se raditi periodično,

najmanje jednom mjesečno, ako želimo da bude djelotvoran. (Bangs, 1998., p. 82) Kao

što je nekoliko rečenica proje spomenuto drugo poglavlje završava sa sažetkom. I

izuzetkom prošlih financijskih izvještaja, koji su posljedica prijašnjih odluka, poglavlje

Financijski podaci naglašava važnost poznavanja osnovnih ciljeva poduzeća kao prvog

koraka u izradi financijskih planova. (Bangs, 1998., p. 88)

Kao treće poglavlje poslovno plana dolaze dodatni dokumenti. Unutar tog poglavlja

poduzeće ima mogućnost priložiti dokumente koji mogu dati jačinu podacima

navedenim u poslovnom planu. Predlažemo sljedeće dokumente: (Bangs, 1998., p. 95)

1. biografija- vrlo značajno

2. osobna sposobnost zaduživanja

3. ponude dobavljača ili kalkulacije

4. pisma namjere budućih kupaca

5. preporuke pouzdanih ljudi koji vas poznaju

6. ugovori o lizingu ili kupovini/prodaji

7. pravni dokumenti koji se odnose na poduzeće

8. popis stanovništva/demografski podaci.

13

2.3. Korisnici poslovnog plana

Primarni korisnik planskih upravljačkih izvještaja je menadžment poduzeća. (Gulin i

dr., 2012., p. 216) Svi upravljački izvještaji uključujući i financijski plan usmjereni su

prema glavnom menadžmentu. Glavni menadžment koristi se upravljačkim izvještajima

u dvije svrhe: 1) ukupan financijski plan služi mu za analizu djelotvornosti odnosno

sposobnosti ispunjavanja postavljenih ciljeva, kao i za analizu i eliminaciju odstupanja;

2) izvještaj o izvršenju centara odgovornosti služi mu kao podloga za nagrađivanje ili

pozivanje na odgovornost menadžera tih centara glede njihove djelotvornosti

(ispunjenje cilja) i uspješnosti (rezultata). (Gulin i dr., 2012., p. 216) Kao značajan

planski upravljačkih izvještaja javljaju se dioničari, premda se za njih izvještaji

primarno ne sastavljaju.

Međutim, na godišnjoj skupštini dioničarskog poduzeća dioničari mogu zahtijevati

master plan ili izvještaje o izvršenju centara odgovornosti. (Gulin i d.r, 2012., p. 216)

Korisnici upravljačkih izvještaja mogu biti, osim dioničara, i neki vanjski korisnici iz

skupine „ostali“ prema modelu interakcije ciljnih skupina. (Gulin i dr., 2012., p. 216)

To mogu biti npr. kupci, dobavljači, banke, revizijske tvrtke, razne agencije, znanstvene

institucije, ali i opća javnost. (Gulin i dr., 2012., p. 216)

Glavni korisnici poslovnog plana jesu: (Škrtić i Mikić, 2011., p. 223)

1. poduzetnici

2. kreditori - banke

3. potencijalni partneri

4. ulagači (FFF) u kapital poduzeća – dioničari

5. poduzetnikov tim

6. društvena zajednica

7. država.

Najveće koristi od poslovnog plana imaju poduzetnici jer im on pruža mogućnosti da

odrede što žele postići i kako i kada to žele. U njemu se nalaze temeljne smjernice za

14

pokretanje, financiranje, organiziranje, vođenje, razvijanje i kontrolu poduzetničkog

pothvata. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 223) Što se tiče kreditora, oni žele zanati kako će im

biti vraćena uložena sredstva koja su odobrili, te iz zanima i sigurnost uloženog novca.

Stoga kreditori rabe poslovni plan kako bi provjerili iz čega poduzeće namjerava vratiti

glavnicu i kamate i je li to u stanju učiniti na vrijeme. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 223)

također ih zanima novčani tijek poduzeća i da li će njegov menadžer ostvariti ono što je

zacrtano. Prilikom odobravanja kredita banke moraju, poradi zaštite svojih dioničara i

poštivanja zakona, odgovorno upravljati novcem, koristiti se zakonom propisanim

metodama procjene kvalitete plasmana i osigurati da se odobrena sredstva naplate.

(Škrtić i Mikić, 2011., p. 223)

Poslovni plan je referentna slika poslovnoga i financijskoga ugleda poduzeća, pa se na

temelju njega traže partneri za zajednička ulaganja, različite oblike udruživanja, širenje i

razvoj postojeće djelatnosti te za moguću diverzifikaciju – ulazak u nova proizvodna ili

uslužna područja. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224)

Ulagači u kapital novih poduzeća često se nazivaju „3F“ (FFF): prijatelji (friends),

obitelj (family) i naivci (fools). (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224) Oni vrše ulaganje u

kapital društva, a zarada im ovisi o uspješnosti poduzeća. Njima poslovni plan pomaže

kako bi uvidjeli koliki profit proizlazi iz uspjeha poduzeća i kako bi procijenili rizike.

Mnogi investitori u privatni kapital (fondovi za ulaganje u privatna poduzeća i tvrtke u

osnivanju), zbog visokog rizika traže visoke stope povrata svojih investicija (i više od

30%), te ih zanima kako će projekt uspjeti i na koji će se način ostvariti ambiciozna

obećanja zarade. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224)

Društvena zajednica (na različitim razinama) također je zainteresirana za poslovni plan,

posebice ako djelatnost koja se njima elaborira može bitno utjecati na društveno-

gospodarski razvoj i okoliš. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224) poslovni plan je i temeljna

referenca poduzeća odnosno poduzetnika za sklapanje poslovnih ugovora s državnim

organima (državna nabava) te za uključivanje u različite državne i međunarodne

fondove za poticanje i razvoj poduzetništva. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 224)

15

2.4. Ocjena poslovnog plana financijskim pokazateljima poslovanja

Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća predstavljaju nositelje informacija koji su

potrebni kako bi se uspješno upravljalo poslovanjem. Poduzetnici u malim i srednjim

poduzećima, kao i menadžeri u velikim poduzećima, zainteresirani su za sve aspekte

financijske analize jer se mora osigurati i kratkoročna i dugoročna financijska stabilnost

poduzeća. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 225) Također je potrebno osigurati da poduzeće

posluje profitabilno kako bi bilo sposobno podmirivati sve obveze i dugoročne i

kratkoročne, te je potrebno osigurati naknade vlasnicima poduzeća u obliku dividende

određeni iznos akumulacije odnosno zadržanu dobit što će omogućiti poduzeću da se

razvija.

U ekonomskoj teoriji danas financijske pokazatelje efikasnosti poslovanja i efikasnosti

financiranja najčešće klasificiramo u ove skupine pokazatelja: (Škrtić i Mikić, 2011., p.

225)

1. pokazatelji likvidnosti - mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje dospjele

kratkoročne obveze

2. pokazatelji zaduženosti - mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora sredstava

3. pokazatelji aktivnosti - mjere kako efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse

4. pokazatelji ekonomičnosti - mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se

prihoda ostvari po jedinici rashoda

5. pokazatelji profitabilnosti - mjere povrat uloženoga kapitala, što se smatra najvišom

upravljačkom djelotvornošću

6. pokazatelji investiranja – mjere uspješnost ulaganja u obične dionice.

Uspješno upravljanje poduzećem uključuje dva osnovna kriterija poslovanja: (Škrtić i

Mikić, 2011., p. 226)

1. kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduženost)

2. kriterij uspješnosti ili efikasnosti (ekonomičnost i profitabilnost).

16

Pokazatelji likvidnosti se koriste kako bi se utvrdilo da li je poduzeće sposobno

podmirivati kratkoročne što je važno kreditorima, ali i poslovnim partnerima poduzeća.

Najčešće se rabe sljedeći pokazatelji likvidnosti: koeficijent trenutne likvidnosti,

koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske

stabilnosti. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 226) Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje s

koliko novca neko poduzeće raspolaže za podmirivanje trenutnih kratkoročnim obveza.

Koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje sposobnost tvrtke da u kratkom roku udovolji

hitnim potrebama za gotovinom. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 227) Dobiveni koeficijent

ubrzane likvidnosti bi se trebao biti oko 1, a ukoliko je niži od 1 poduzeću je ugrožena

sposobnost plaćanja. Koeficijent opće ili tekuće likvidnosti je pokazatelj likvidnosti koji

se najčešće koristi, a pokazuje s koliko kratkoročne imovine je pokriveno jedinica

kratkoročnih obveza. U situaciji kada poduzeća drže određenu razinu stalnih zaliha

unutar svoje kratkoročne imovine taj koeficijent mora biti najmanje 1,3, a kada

poduzeće ima veliku količinu zaliha poželjno je da iznosi oko 2.

Pokazatelji zaduženosti još se nazivaju i pokazateljima poluge i solventnosti, a

najčešći su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja, koeficijent

financiranja, koeficijent pokrića troškova kamata, faktor zaduženosti. Koeficijent

financijske stabilnosti i financijska poluga. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 228) Koeficijent

zaduženosti još se naziva i stupanj ukupne zaduženosti i indikator je kreditne

sposobnosti koji govori koliko tuđih sredstava poduzeće radi u svom poslovanju. (Škrtić

i Mikić, 2011., p. 228) Što je stupanj zaduženosti manji poduzeće ima veću sposobnost

da podmiri svoje obveze, a što je on veći poduzeće ima manju sposobnost podmirivanja

obveza i ako prelazi 70% u većini slučajeva poduzeća odlaze u stečaj.

Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje u kojoj mjeri je imovina poduzeća

financirana od strane dioničara. Visoki koeficijent vlastitog financiranja znači da su u

većoj mjeri imovinu financirali dioničari, a nizak da su u većoj mjeri imovinu financirali

kreditori. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 229) Koeficijent financiranja pokazuje koliko se u

financiranju poslovanja rabi tuđeg kapitala po jedinici vlastitog kapitala. (Škrtić i Mikić,

2011., p. 225) Ovaj pokazatelj bi trebao biti manji, jer što je on veći je rizik za

dioničare, a nikako nije dobro da je veći od 1. Koeficijent pokrića troškova kamata

pokazuje sposobnost poduzeća da podmiri svoje godišnje troškove kamata, odnosno

17

mjeri koliko nisko može profit pasti, a da se ne ugrozi sposobnost poduzeća da plati

godišnje troškove kamata. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 229) za poduzeće je dobro da je

ovaj koeficijent viši jer je manja vjerojatnost da će poduzeću u budućnosti imati

problema s plaćanjem kamata.

Faktor zaduženosti pokazuje koliko je poduzetniku potrebno godina da iz dobiti i

amortizacije (i bez ulaganja u nove investicije) podmiri svoje obveze. (Škrtić i Mikić,

2011., p. 229) Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje odnos između ročnosti i

izvora sredstava i imovine u koju su ta sredstva uložena. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 229)

Ovaj pokazatelj treba biti veći od 1, a može biti manji od 1 samo u situaciji kada su

vjerovnici spremni produžiti svoja potraživanja. Financijska poluga pokazuje koliko je

puta ukupna imovina veća od vlastitog kapitala. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 230)

Pokazatelji aktivnosti upućuju na to kako uspješno poduzeće rabi svoju imovinu u

stvaranju prihoda. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 230) Pokazatelji aktivnosti najčešće

uključuju: koeficijent obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja zaliha, koeficijent

obrtaja kratkotrajne imovine, koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca i trajanje

naplate potraživanja po danima. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 230) Koeficijent obrtaja

ukupne imovine pokazuje koliko se prihoda stvara iz jedne novčane jedinice imovine

kao i koliko je godina potrebno da poduzeće zavrti svu svoju imovinu. (Škrtić i Mikić,

2011., p. 230) Koeficijent obrtaja zaliha pokazuje koliko se puta tijekom godine obrnu

zalihe poduzeća. Koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca pokazuje koliko se puta

tijekom godine obrnu potraživanja od kupaca. Trajanje naplate potraživanja pokazuje

koliki je broj dana potreban da se naplate potraživanja od kupaca koja su odobrena

davanjem robnih kredita kupcima.

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda, a računaju se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka.

(Škrtić i Mikić, 2011., p. 231) Najčešće se rabe sljedeći pokazatelji ekonomičnosti:

ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost poslovanja (prodaje), ekonomičnost

financiranja i ekonomičnost izvanrednih aktivnosti. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 232)

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja pokazuje odnos ukupnih prihoda i

rashoda poduzeća. Pokazatelj ekonomičnosti poslovanja odnosno prodaje prikazuje

odnos prihoda i rashoda od prodaje. Pokazatelj ekonomičnosti financiranja prikazuje

18

odnos financijski prihoda i rashoda poduzeća. Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti

prikazuje odnos izvanrednih prihoda i rashoda poduzeća. Što se tiče pokazatelja

odnosno koeficijenata ekonomičnosti za poduzeće je bolje da oni budu što veći broj.

Pokazatelji profitabilnosti ili rentabilnosti se najčešće koriste i pokazuju sposobnost

menadžera da prihode od prodaje pretvori u profit. Rentabilnost nam govori koji je

povrat na uloženo. (www.poslovni-savjetnik.com) Pokazatelji profitabilnosti mjere

efikasnost menadžmenta tako da stavljaju u odnos ostvarenu dobit ili novčana sredstva s

jedinicom uloženih sredstva (imovine, kapitala, prihoda). (Škrtić i Mikić, 2011., p. 232)

Pokazatelji profitabilnosti su: stopa povrata na prosječni kapital (ROE), stopa povrata

na prosječnu imovinu (ROA), profitabilnost vlasničkog kapitala, profitabilnost prodaje,

profitabilnost imovine, profitna marža i dodatna ekonomska vrijednost (EVA). ROA i

ROE su pokazatelji koji povezuju račun dobiti i gubitka s bilancom. ROE stavlja u

odnos dobit koja pripada dioničarima s ukupnim kapitalom koji posjeduju dioničari i

time pokazuje koliko jedinica dobiti dioničari ostvaruju po jedinici uloženoga kapitala.

(Škrtić i Mikić, 2011., p. 233) ROA stavlja u odnos dobit koja pripada dioničarima s

ukupnom imovinom koju posjeduje poduzeće i pokazuje koliko jedinica dobiti

poduzeće ostvaruje po jednoj jedinici imovine. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 233)

Profitabilnost vlasničkog kapitala pokazuje koliko je lipa profita stvoreno svakom

vlasnikovom kunom uloženom u poduzeće. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 234) Ona mjeri

profitabilnost za vlasnike, a ukoliko je ona niska to ukazuje na nisku zaradu dioničara.

Kada se želi izračunati ukupan postotak profita zarađenog od poduzeća, koristi se omjer

profitabilnosti prodaje, financijski pokazatelj dobiven dijeljenjem neto profita s neto

prodajom. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 234) On pokazuje koliko se lipa dobiti ostvari

svakom kunom prodaje u poduzeću. Profitabilnost imovine pokazuje koliko lipa stvori

poduzeće na svaku kunu uloženu u imovinu. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 235) Ukoliko

poduzeće ima nisku profitabilnost imovine to znači da poduzeće svoju imovinu ne

koristi dovoljno produktivno. Profita marža pokazuje koliko jedinica dobiti poduzeće

ostvaruje po jedinici ostvarenog prihoda. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 235) Što je profitna

marža veća to znači da poduzeće bolje upravlja svojim troškovima. Dodana ekonomska

vrijednost (EVA) mjeri dodatnu ekonomsku vrijednost stvorenu novom investicijom, tj.

19

vrijednost koja je preostala poduzeću nakon plaćanja troškova svih korištenih sredstava.

(Škrtić i Mikić, 2011., p. 235)

Ekonomski analitičari pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste kao indikatore

upravljačke djelotvornosti, kao mjeru sposobnosti poduzeća za povrat odgovarajućih

ulaganja te kao metodu za predviđanje buduće dobiti. (Vujević i Balen, 2006., p. 38)

Pokazatelji investiranja se koriste za mjerenje uspješnosti ulaganja u dionice

poduzeća. Najčešće se rabe sljedeći pokazatelji investiranja: dobit po dionici, dividenda

po dionici, odnos tržišne cijene i dobiti po jedinici, odnos isplate dividendi i dividendna

profitabilnost dionica. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 237) Dobit po dionici pokazuje zaradu

koja je na raspolaganju vlasnicima običnih dionica. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 237)

Dividenda po dionici pokazuje stvarni novčani primitak za svaku posjedovanu dionicu i

usko je povezana sa zaradom po dionici, no jednostavno na drugi način analizira

ukupnu profitabilnost koja proizlazi iz dioničareva ukupnog ulaganja. (Škrtić i Mikić,

2011., p. 237) Odnos tržišne cijene i zarade po dionici pokazuje koliko je investitor

voljan platiti za svaku kunu zarade. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 237) Odnos isplate

dividendi obuhvaća odnos dividende po dionici i dobiti po dionici i rješava

problematiku detektiranja izvora isplaćivanja dividendi, koje mogu biti isplaćene i/ili iz

ostvarene i/ili iz zadržane dobiti. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 238) Dividendna

profitabilnost dionice pokazuje dividendnu stopu profitabilnosti za obične dioničare po

tekućoj tržišnoj cijeni. (Škrtić i Mikić, 2011., p. 238)

3. PLAN POSLOVANJA PODUZEĆA KOMUNALAC D.O.O.

Na početku ovog poglavlja ukratko će biti opisano poduzeće Komunalac d.o.o. iz

Bjelovara i djelatnosti kojima se ono bavi. Nadalje će se prikazati plan poslovanja

poduzeća i njegovi proračuni za 2012. godinu.

3.1. Opis poduzeća

Komunalac d.o.o. Bjelovar je gradsko komunalno poduzeće koje je nastalo spajanjem

dvaju pravnih subjekata osnovanih u razdoblju od 1950. do 1960. godine, a koja su

20

obavljala komunalne djelatnosti na području nekadašnje općine Bjelovar. (www.

komunalac-bj.hr) Komunalno poduzeće po nazivom Komunalac osnovano je 1979.g. na

temelju novog Zakona o komunalnim djelatnostima. Kao društvo s ograničenom

odgovornošću Komunalac d.o.o. Bjelovar registriran je početkom 1998.g. i u

stopostotnom je vlasništvu Grada Bjelovara. U poduzeću je zaposleno od 175 do 190

radnika, a godišnji prihod poduzeća iznosi oko 45 milijuna kuna. Ono raspolaže sa

gradskom imovinom vrijednosti oko 200 milijuna kuna, koja se raspoređuje na vlastite

bunare i crpna postrojenja u Delovima, pogon za tehnološku pripremu vode u

Javorovcu, 200-tinjak kilometara vodovodne i oko 100-tinjak kilometara kanalizacijske

i kolektorske mreže na području Grada Bjelovara i dr.

Odlagalište neopasnog otpada Doline je prvo odlagalište u RH izgrađeno prema

važećim zakonskim propisima, a uvažavajući sve mjere zaštite okoliša i predstavlja

budući županijski centar za gospodarenje otpadom koji je udaljen pet kilometara od

središta grada. S obzirom na iskustvo poduzeće se je nametnulokao neizbježan izvođač

programa izgradnja objekata i komunalne infrastrukture na području cijele Bjelovarsko

– bilogorske županije. Sukladno tome Komunalac d.o.o. se pojavljuje kao nositelj,

investitor i izvođač pri realizaciji navedenih projekata. Poduzeće racionalno gospodari

gradskom imovinom koja mu je povjerena i svakodnevno je na usluzi građanima.

Iz navedenog proizlazi misija društva koja glasi: „Biti pouzdan servis Grada i

svakodnevno na usluzi građanima.“ i „Vlasniku vrijedna poluga u realizaciji razvojnih i

investicijskih planova Grada.“ (www. komunalac-bj.hr)

U djelokrugu rada Komunalca d.o.o. Bjelovar obuhvaćene su djelatnosti: (www.

komunalac-bj.hr)

1. opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

2. održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada,

3. održavanje javnih površina,

4. tržnice na malo,

21

5. održavanje groblja i krematorija, te obavljanje pogrebnih usluga,

6. graditeljstvo (izvođenje priključaka vodovoda i kanalizacije, izvođenje rekonstrukcije

i sanacija vanjskih vodovoda i kanalizacije, izgradnja grobnica i sl.)

7. obavljanje poslova veterinarske higijene,

8. ostale prateće djelatnosti u kopnenom prometu,

9. kupnja i prodaja robe.

Poduzeće ima odlagalište neopasnog otpada naziva "Doline" i ono je prvo odlagalište

izgrađeno svim zakonskim propisima i pridržavajući se mjera zaštite. Odlagalište se

nalazi oko pet kilometara jugoistočno od centra grada Bjelovara i na toj lokaciji je

smješteno pod kraj 1998. godine. Predviđeni vijek trajanja odlagališta je 25 godina. Na

odlagalištu radi 7 djelatnika, a za njih je na lokaciji smješten objekt s garderobom,

sanitarnim čvorom, tušem i toplom vodom, te cisternom za pitku vodu. (www.

komunalac-bj.hr) Odlagalište posjeduje elektro i telefonski priključak, video nadzor i

meteorološku postaju. (www. komunalac-bj.hr) U okviru plana gospodarenja otpadom

u razdoblju od 2007.-2015. godine predviđena je izgradnja Županijskog centra za

gospodarenje otpadom na odlagalištu „Doline“.

U djelatnosti Komunalca je i gradska tržnica koja je uređena za prodaju na otvorenom,

pod nadstrešnicama i u zgradama, na njoj se obavlja prodaja namirnica i različite robe u

skladu s Tržnim redom. Ona pruža uslugu ustupanja prodajnih mjesta na tržnici i na

klupama izvan tržnice, ustupanje tehničkih sredstava kod obavljanja prometa robe,

ustupanje poslovnih prostora i prostora za postavu montažnih kioska u sklopu tržnice,

organizira prigodne prodaje i ostale razne usluge. U sklopu Gradske tržnici se obavlja

prodaja na mliječnoj tržnici gdje se prodaju mliječni proizvodi vlastite proizvodnje, jaja,

tjestenina, med i zaklana perad koja je pakirana u odgovarajućoj ambalaži. Zatim se vrši

prodaja pod malom nadstrešnicom, na prostoru između male i velike nadstrešnice i pod

velikom nadstrešnicom gdje se prodaje voće, povrće, živo cvijeće i med.

Izvan tržnice i to na štandovima uz zgradu Mliječne tržnice, te na parkiralištu iza

zgrade Mliječne tržnice prodaje se samo ona roba koja se prema svojim svojstvima

22

može prodavati izvan prodavaonica. U Ulici Brune Bušića, na prodajnim mjestima

moguće je prodavati voće i povrće iz vozila, a na štandovima četvrtkom i subotom, roba

koja se može prodavati izvan prodavaonica i rabljena roba.

U sklopu djelatnosti Komunalca jest i parkiranje, a ta djelatnost obuhvaća brigu

djelatnika o automatima na parkiralištu, o održavanju parkirališta, naplaćivanju kazni

uslijed nekupovine parkirne karte i slično. Mjesta za parkiranje su podijeljena u dvije

zone od kojih su mjesta u „I“ zoni označena plavim, a mjesta u „II“ zoni označena

bijelim oznakama. Parkirne karte se mogu kupiti na parkirnim automatima plaćanjem

kovanicama ili mobitelima putem SMS poruka što se naziva m-parking. Moguća je

kupnja i mjesečne parkirne karte na blagajni Komunalca. Kazne za ne plaćanje

parkiranja uključuju trošak izdavanja računa u iznosu 15,00 kn, te cijenu parkiranja od

trenutka kada je vozilo uočeno od strane komunalnog djelatnika do kraja radnog

vremena parkirališta tog dana ili trenutka do kada je bilo parkirano ukoliko se račun

plati isti dana prije isteka radnog vremena parkirališta.

U djelatnost poduzeća ulaze i gradska groblja, a usluge koje zaposlenici vrše vezano uz

groblja su održavanje groblja, prodaja grobnih mjesta i pogrebne opreme, izgradnja

grobnica, obavljanje prijevoza i ukopa pokojnika, te organizacija sahrane. (www.

komunalac-bj.hr) Nadalje u sklopu djelatnosti Komunalca je i vodovod, a gradnja

centralnog vodovoda grada Bjelovara počela je 1962.g. U zadnjih desetak godina radi se

na izgradnji vodoopskrbnog sustava koji se širi i na prigradska naselja, a širenje mreže

odvija se kroz podsustave- sjever, jug, istok i zapad. Kao još jedna u nizu djelatnosti za

koju je zadužen Komunalac jest kanalizacija, odnosno sustav javne odvodnje otpadnih

voda. Taj sustav se sastoji od tri kolektora, a to su A, B i D uključujući kišne preljeve.

Kolektor A prikuplja otpadne vode jugozapadnog područja vodotoka Plavnica i spaja se

na kolektor B. Kolektorom B se dovode sve otpadne vode između vodotoka Bjelovarska

i Plavnica na lokaciju uređaja koji pročišćava otpadne voda. Na kolektor D priključen je

dio zapadnog dijela grada vodotoka Plavnica. On još nije spojen s glavnim sustavom te

se otpadne vode ispuštaju u potok Plavnica.

Djelatnost Komunalca obuhvaća i pročišćenje otpadnih voda, kod koje je u posljednjih

godina uočen trend povećanja ulaganja u odvodnju i samo pročišćavanje otpadnih voda

23

koji će se nastaviti i u narednim godinama. Uređaj za pročišćenje otpadnih voda grada

je smješten je oko dva kilometra od Bjelovara. Na toj lokaciji se nalazi ovlašteni

kontrolno – analitički laboratorij u kojem se svakodnevno kontrolira rad uređaja.

Također je obavljeno i mjerenje buke okoliša od strane laboratorija, te je utvrđeno da

razina buke do koje dolazi radom uređaja ima znatno niže vrijednosti od vrijednosti

propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

borave i da buka rada uređaja ne utječe na okolinu.

3.2. Ciljevi i poslovna politika poduzeća

Temeljem poslovne politike poduzeća definiraju se ciljevi poduzeća pri čemu oni

uvažavaju vanjske i unutarnje čimbenike koji mogu utjecati na uvjete poslovanja

poduzeća ali i vremenski period.

Ciljevi poslovne politike poduzeća: (www. komunalac-bj.hr)

1. Jedan od ključnih čimbenika zaokruživanja procesa kvalitetnoga servisa na polju

pružanja komunalnih usluga, sukladno javno promoviranoj misiji društva, je i stalna

briga za izgrađene sustave, te kontinuirana briga za modernizaciju postojećih i razvoj/

izgradnju novih. Distribucijska je mreža kroz višegodišnji napor intenzivne izgradnje

dostigla razinu koja zadovoljava potrebe 85 % stanovnika na području grada. Međutim,

i dalje je potrebno intenzivno raditi na smanjenju gubitaka vode, te povećanja

pouzdanosti vodoopskrbe i smanjenja radnih troškova.

2. U uvjetima sveopće gospodarske krize (recesije), a radi osiguranja nastavka stabilnog

poslovanja, bez trošenja postojeće supstance, nameće se imperativ snižavanja troškova

uz potrebu zadržavanja postojeće kvalitete komunalnih usluga na cjelokupnom

uslužnom području Komunalca d.o.o. Bjelovar. To od uprave i zaposlenih traži veću

skrb za racionalizaciju poslovanja, snižavanje svih troškova koji ne ugrožavaju

sigurnost proizvodnih i uslužnih kapacitete, distribucije i opskrbe, ovladavanje svim

vrstama rizika i realizaciju razvojnih projekata. Pri snižavanju troškova uprava ne bi

koristila poteze otpuštanja zaposlenih, nego prirodni odljev, ali prije svega traženja

24

rješenja u mogućnosti prekvalifikacije i traženju novih programa angažiranja

raspoloživih resursa. Cilj je uprave društva ostvariti uvjete za kvalitetna radna mjesta

koja bi motivirala zaposlene za ostvarenje što boljih poslovnih rezultata.

3. Kako je pružanje komunalnih usluga svakodnevan posao i sučelje poduzeća s

kupcima/korisnicima usluga, poseban zadatak djelatnika i uprave je i stalna briga i

čuvanje pozitivne slike o poduzeću kroz fer i transparentan odnos prema svim kupcima,

te da svojim djelovanjem osiguraju povjerenje kupaca prema poduzeću. Navedeni

ciljevi poslovne politike Komunalca d.o.o. Bjelovar, moraju se ostvarivati u uvjetima

najvišeg stupnja poštivanja pozitivnih zakonskih propisa RH, važećih gradskih odluka i

internih akata društva, te u najboljoj svjetskoj praksi poslovanja.

Atributi poslovne politike poduzeća su: politika kvalitete, financijska disciplina,

djelovanje temeljeno sigurnosti funkcioniranja sustava, integritet komunikacija,

poštivanje zaposlenika i timski rad. (www. komunalac-bj.hr) Politika kvalitete poduzeća

temelji se na: zadovoljstvu korisnika usluga, razvoju kadrova, društveno odgovornom

poslovanju, odnosima s dobavljačima i politici kontinuiranog razvoja i ulaganja. (www.

komunalac-bj.hr)

Poduzeće je obvezno zadovoljiti potrebe i zahtjeve postojećih ali i budućih korisnika

komunalnih usluga. Ono posvećuje veliku pozornost razvoju kadrova kroz izobrazbu

zaposlenika, osposobljavanja i napredovanja zaposlenika, stvaranje odgovarajućih

uvjeta rada i zaštite na radu, motiviranost i osjećaj pripadnosti poduzeću. (www.

komunalac-bj.hr) Sukladno konceptu društveno odgovornog poslovanja poduzeće ima

odgovoran odnos prema prirodnim resursima i okolišu, zdravlju ljudi, djelovanje

sukladno zakonskim propisima, nacionalnim i međunarodnim standardima i kriterijima

kvalitete i efikasnosti, etičnom poslovanju, pravo na pristup informacijama i otvorenost

prema javnosti u najširem smislu, a sve navedeno jamstvo je njegovog doprinosa

očuvanju i unapređenju okoliša i potvrda odgovornog odnosa prema korisnicima usluga

i društvenoj zajednici u cjelini. (www. komunalac-bj.hr)

Kako bi korisnici usluga komunalnog poduzeća bili zadovoljni kvalitetom usluge, ono

mora poštivati postupak propisan Zakonom o javnoj nabavi i brinuti o kontinuitetu

visoke standardizacije predmeta nabave. U okviru politike kontinuiranog razvoja i

25

ulaganja da bi poduzeće postiglo razvojne ciljeve društva s jedne strane i zadovoljstvo

potrošača s druge strane, mora ulagati u održavanje i razvoj komunalnih sustava uz

primjenu najnovijih tehnologija.

Pod djelovanjem temeljenom na sigurnosti funkcioniranja sustava poduzeća

podrazumijeva se izbjegavanje ponašanja djelatnika koje može dovesti u pitanje

sigurnost poduzeća. Što se tiče integriteta komunikacija poduzeće radi na temelju

otvorenosti i korektnosti, integriteta, ali i ljubaznosti u poslovanju unutar poduzeća i

izvan njega. (www. komunalac-bj.hr) Poduzeće poštuje i brine o svojim zaposlenicima

na svim razina, smatrajući za njih da su i da trebaju biti visoko educirani profesionalci,

te sukladno tome od njih traži kontinuirano obrazovanje i usavršavanje..

Kako bi uspješno funkcioniralo poslovanje Komunalca, koje se bazira na korištenju

suvremenih tehnoloških rješenja u kojima bitan dio poslovanja čine tehničke vještine,

razvoj projekata, građenje, održavanje i upravljanje kompleksnim infrastrukturnim

objektima grada, kapaciteti trgovanja, upravljanje financijskim, ljudskim,

komunikacijskim resursima, te računovodstveni i pravni poslovi, u velikoj mjeri zavise

o timskom radu. (www. komunalac-bj.hr) Timski rad zahtijeva potpunu razmjenu

informacija, te uključivanje zaposlenika u rješavanje nekog problema.

Glavne odrednice kratkoročnih ciljeva poslovne politike društva iskazane su u

poslovnim ciljevima za 2012. godinu: (www. komunalac-bj.hr)

1. nastavak kontinuiteta i sigurnosti isporuke, kao i stalno unapređivanje kvalitete

usluga na uslužnom području,

2. učinkovito poslovanje u smislu racionalnog korištenja raspoloživih resursa,

3. kontinuitet pozitivnih financijskih rezultata uz puno uvažavanje kriterija

priuštivosti cijena komunalnih usluga korisnicima,

4. daljnje povećanje broja korisnika na postojećem uslužnom području,

5. širenja uslužnog područja na druge JLS,

6. daljnja intenzivna ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture.

S obzirom na trend okrupnjavanja komunalnog sektora poduzeće procjenjuje da je

spremno za širenje djelokruga rada i na područje susjednih jedinica lokalne samouprave.

26

Neke od općina koje predstavljaju područje interesa poduzeća za njegovo širenje jesu

općine: Veliko Trojstvo, Velika Pisanica, Nova Rača, Severin, Šandrovac, Rovišće i dr.

Poslovnim politikama komunalno poduzeća predviđeno je pregovaranje s ciljem

proširenja područja za vodne usluge i na susjedne općine gdje se javila potreba

kvalitetnije opskrbe pitkom vodom stanovnika prethodno spomenutih općina. Cilj je

osigurati optimalnije korištenje potencijala komunalnog poduzeća bez negativnog

utjecaja na postojeću razinu financijske efikasnosti poslovanja poduzeća.

3.3. Izvori i upotreba kapitala

Prema planu poslovanja za 2012,.g. poduzeće Komunalac d.o.o se planiralo financirati

iz dva izvora, vlastitih i vanjskih. Vlastiti izvori čine 42 % ukupnih izvora kapitala, dok

na vanjske izvore otpada ostalih 58%, što pokazuje da se poduzeće planiralo financirati

iz vanjskih izvora, za 4.255.100 kuna više od vlastitih. Vlastite izvore koje je poduzeće

planiralo koristi za financiranje svog poslovanja čine amortizacija, vodne usluge,

sredstva pretplate programa poduzeća sa gradom za 2011.g. i prirast sredstava koji je

proizašao iz pozitivnog financijskog rezultat ostvarenog u 2011. godini. Iz tablice je

vidljivo da se poduzeće planiralo najviše financirati iz amortizacije, kao vlastitim

izvorom u iznosu od 9.035.000 kuna, a najmanje iz prirasta sredstava proizišlog i

pozitivnog financijskog rezultata i to u iznosu od 200.000 kuna.

Vanjski izvori iz kojih se ono planiralo financirati su proračun grada Bjelovara,

Hrvatske vode Zagreb, kreditno zaduženje i sami građani Bjelovarsko - bilogorske

županije. U sklopu vanjskih izvora prema planu poslovanja najviše sredstva bi dolazilo

od Hrvatskih voda Zagreb u iznosu od 8.500.000 kuna, ali se poduzeće planiralo

također u visokom iznosu od 5.000.000 kuna financirati i iz kredita. Iznos kreditnog

zaduženja iz plana poslovanja poduzeće je planiralo koristiti za izgradnju podzemne

garaže na prostoru bivšeg rukometnog igrališta grada Bjelovara. Kao kreditora

poduzeće je planiralo Erste & Steiermarkische banku uz kamatnu stopu od 6,5% i

kvartalni način otplate. Sredstva proračuna grada Bjelovara bila su planirana za

27

djelatnost vodoopskrbe i odvodnje. Na građane kao izvor financiranja ne otpada veliki

iznos, no svejedno je značajan za poduzeće.

Tablica 1: Izvori i upotreba kapitala

Stavka 2012. %

A. VLASTITI IZVORI 11.744.900 42

1. Amortizacija 9.035.000

2. Cijene vodnih usluga (1 kn/m3) 1.500.000

3. Sredstva preplate programa za

2011.godinu

798.400

4.Prirast sredstava s osnova pozitivnog

financijskog rezultata u 2011.g.

200.000

5. Sredstva na poslovnim računima 211.500

B. VANJSKI IZVORI 16.000.000 58

1. Grad Bjelovar (proračun za 2012.g.) 2.200.000

- vodoopskrba 200.000

- odvodnja 2.000.000

2. Hrvatske vode Zagreb 8.500.000

- program korištenja voda 3.000.000

- program zaštite voda 5.500.000

3.Kreditno zaduženje 5.000.000

4. Građani 300.000

UKUPNO 27.744.900 100

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4. Plan investicija poduzeća

U sklopu plana poslovanja za 2012.g. poduzeće je razradilo plan investicija za sve

djelatnosti poduzeća. Poduzeće je planiralo uložiti cjelokupni iznos izvora kapitala od

27.744.900 kuna u svoje djelatnosti. Najveći dio ukupnog kapitala u iznosu 19.866.600

kuna, odnosno 71,6% kapitala planiralo se uložiti u djelatnost vodoopskrbe, odvodnje i

pročišćavanje otpadnih voda, dok se u komunalne djelatnosti planiralo uložiti 7.809.300

kuna, odnosno 28,1% kapitala, a manje od 1% točnije 0,3% planiralo se izdvojiti za

sektor ekonomskih poslova. Kao najbitnija investicija unutar prve skupine djelatnosti u

koju je planirano najveće ulaganje može se izdvojiti vodovod u iznosu od 8.106.400

kuna i pročišćavanje otpadnih voda za što je predviđano 5.209.200 kuna. U sklopu

komunalnih djelatnosti kao primarne investicije za poduzeće, mogu se istaknuti one u

čistoću grada iznosa 2.262.400 kuna i u parkiranje u iznosu od 5.063.000 kuna.

28

Tablica 2: Plan investicija za 2012. godinu

Djelatnost Iznos %

I. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

19.866.600 71,6

1. VODOVOD 8.106.400

2. ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

11.747.200

a) Odvodnja 6.538.000

b) Pročišćavanje otpadnih voda 5.209.200

3. RAZVOJ, INVESTICIJE I TEHN.

KONTROLA

13.000

II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 7.809.300 28,1

1. ČISTOĆA I TRŽNICA 2.331.100

a) Tržnica 3.700

b) Čistoća 2.262.400

c) Mehanička radiona 65.000

2. PARKIRANJE I GRADSKA

GROBLJA

5.478.200

a) Parkiranje 5.063.000

b) Gradska groblja i usluge održavanja gradskih groblja

409.200

c) Trgovina pogrebnom opremom -

d) Građevinska grupa groblje 6.000

3. AUTOBUSNI KOLODVOR -

III. SEKTOR EKONOMSKIH

POSLOVA

69.000 0,3

UKUPNO 27.744.900

Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.1. Vodovod

Prema planu investicija za 2012.g. u vodovod kao djelatnosti poduzeća predviđalo se

ulaganje od 8.106.400 kuna. Ulaganje u sam program gradnje građevina za javnu

vodoopskrbu prema planu iznosilo je 3.608.400 kuna. Za izgradnju građevina na

području Vidikovac-prilaz, Plavničke i ulice Petra Barberića, Daruvarska-prilaz i dvije

građevine iz 2011. godine planiralo se koristiti sredstvima pretplate u cijelom iznosu od

798.400 kuna i dio sredstva proizašlih iz cijene vodnih usluga. No, planiralo se da

izgradnju dijela građevina vrše i vanjski izvoditelji, koje bi se isplatilo iz dijela

sredstava cijene vodnih usluga, te iz proračuna grada Bjelovara sredstvima

namijenjenim za vodoopskrbu.

29

U sklopu programa planiralo se je vršiti i rekonstrukcije građevina koje bi se financirale

iz vlastitih izvora. Rekonstrukciju u vlastitoj režiji, ali i onu u izvedbi vanjskih

izvoditelja isplaćivalo bi se iz amortizacije. Nadzor nad izvođenjem i nabava svi

potrebnih uređaja i opreme, te sanacija temeljnog ispusta i konzultantske usluge

poduzeće je planiralo financirati iz vlastitih izvora. Za nabavu potopne pume na

području Delova, te izradu krovišta na području Javorovca također je planirano

korištenje vlastitih izvora financiranja. Izrada projektne dokumentacije plaćala bi će se

sredstvima Hrvatskih voda Zagreb namijenjenim za program korištenja voda, dok se

izrada vodovodnih priključaka planirala naplaćivati od građana.

Tablica 3: Plan investicija za 2012.g. u djelatnosti vodovoda

Naziv investicije Iznos

1. PROGRAM GRADNJE GRAĐEVINA ZA JAVNU VODOOPSKRBU PREMA PROGRAMU GRADA

3.608.400

a) Izgradnja – vanjski izvoditelji 1.122.000

Zapad-Gudovac-Prgomelje 472.000

Podsustav Istok 650.000

b) Izgradnja – vlastita režija 1.376.400

Jug-M.Korenovo,Obrovnica sa Prilazom Mišinačke i Garešničke (iz 2011.g.)

798.400

Jug-M.Korenovo,Obrovnica sa Prilazom Mišinačke i Garešničke (iz 2011.g.)

461.000

Plavnička 25.000

Vidikovac-prilaz 30.000

Petra Barberića 40.000

Daruvarska-prilaz 22.000

c) Rekonstrukcija – vanjski izvoditelji 190.000

V.Vidrića 80.000

V.Vidrića - J.Draškovića-spoj 50.000

M.Getaldića 60.000

d) Rekonstrukcija – vlastita režija 920.000

A.Hebranga-Zvijerci 720.000

M.Šufflaya 40.000

Mirka Bogovića 80.000

Rotori- izmicanje 80.000

2. NADZOR NAD IZVOĐENJEM 40.000

3. IZRADA VODOVODNIH PRIKLJUČAKA 150.000

4. NABAVA RUČNOG KORELATORA ŠUMA ZA OTKRIVANJE PROPUSNOSTI VODOVODNIH SUSTAVA

40.000

5. NABAVA MOTORNE SAMOHODNE ROT. 10.000

6. NABAVA TRIMERA ZA KOŠNJU 8.000

7. NABAVA MOTORNE PUMPE HONDA 10.000

30

8. NABAVA KOMPJUTORA 10.000

9. SANACIJA TEMELJNOG ISPUSTA NA VODOSPREMI

RUDNIK

200.000

10. NABAVA OPREME ZA MIKROBIOLOŠKU ANALIZU VODE

35.000

11. KONZULTANTSKE USLUGE 25.000

12. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE: 3.000.000

a) Paralelni magistralni cjevovod 1.000.000

b) Projekt sanacije gubitaka 500.000

c) Istražni radovi i projektna dokumentacija za izgradnju bunara 200.000

d) Spojni cjevovod Maglenča-Gornji Tomaš 1.300.000

13. DELOVI: 120.000

Nabava potopne crpke 120.000

14. JAVOROVAC: 850.000

a) Izrada krovišta filtar stanice i strojarnice u Javorovcu 800.000

b) Dokumentacija za izradu kosog krova na aeraciji u Javorovcu 50.000

UKUPNO 8.106.400

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.2. Odvodnja

Plan investicija u djelatnost odvodnje za 2012.g. iznosio je 6.538.000 kuna, a najviše

sredstava se planiralo uložiti u izgradnju javnog sustava odvodnje u iznosu od

5.420.000 kuna. Izgradnja tog sustava se planirala vršiti iz vlastitih režija i pomoću

vanjskih izvoditelja. Vanjski izvoditelji planirali su se naplaćivati iz proračuna grada

Bjelovara sredstvima namijenjenim za odvodnju i iz sredstava Hrvatskih voda Zagreb iz

programa zaštite voda, a izgradnja u vlastitoj režiji dijelom iz vlastitih izvora i dijelom

iz proračuna grada Bjelovara kao i vanjski izvoditelji. Rekonstrukciju sustava također je

planirano vršiti u vlastitoj režiji i uz pomoć vanjskih izvođača za koju je planirano

financiranje iz amortizacije. Nabava vozila, kamere, hidrauličnog pištolja, pisača

financiralo bi se iz vlastitih sredstava kao i dobava i ugradnja kompaktora, izmještanje

elektro ormara, projekt rekonstrukcije kanalizacije te nadzor nad izvođenjem sustava

javne odvodnje. Samu izgradnju priključka za odvodnju planiralo se naplaćivati kao i

kod vodovoda iz vanjskih izvora, od kupaca.

31

Tablica 4: Plan investicija za 2012.g. u odvodnju

Naziv investicije Iznos

1.Vozilo i CCTV-kamera 950.000

2.Vozilo za održavanje precrpnih stanica-furgon 120.000

3. Hidraulički pištolj 60.000

4. Pisač 3.000

5. Izgradnja javnog sustava odvodnje 5.420.000

a) izgradnja – vanjski izvoditelji 3.100.000

Mlinovac 800.000

Vidikovac 300.000

Novoseljanska 500.000

Kolektor B-2 1.500.000

b) izgradnja- vlastita režija 660.000

Oborinska odvodnja u Gudovačkoj ulici 260.000

R.F.Mihanovića i J.Filipovića 400.000

c) rekonstrukcija - vanjski izvoditelj 300.000

Vladimira Vidrića 300.000

d) rekonstrukcija – vlastita režija 700.000

Junija Palmotića 100.000

Milana Šufflaya 500.000

Rotori 100.000

6. Nadzor nad izvođenjem 45.000

7. Izgradnja priključaka za odvodnju 150.000

8. Dobava i ugradnja kompaktora za prepumpnu stanicu Stare

Plavnice

250.000

9. Izmještanje elektro ormara u prepumpnoj stanici St.Plavnice 150.000

10. Projekt rekonstrukcije kanalizacije u ul. A. Mihanovića 50.000

UKUPNO 6.538.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.3. Pročišćenje otpadnih voda

U plan investicije poduzeća u pročišćavanje otpadnih voda planiralo se uložiti iznos od

5.209.200 kuna. Sve aktivnosti od izrade projekta tehničkih rješenja, izgradnje

instalacija centralnog grijanja i zemnog plina, izgradnja oborinske odvodnje, uređenje

unutarnjih prometnica i prilazne ceste pa do nabave raznih uređaja, pumpi i opreme, te

konzultantskih usluga planiralo se financirati iz vlastitih izvora kapitala poduzeća.

Izrada projekta tehničkih rješenja potrebna je za utvrđivanje mogućnosti zatvaranja

dotoka ispred pužnih pumpi, za moguću izgradnju ili prilagodbu građevine za strojno

odvajanje šljunka iz otpadne vode, za utvrđivanje lokacije za ugradnju grube

32

automatske rešetke, te za lokaciju pred-tretmana sadržaja dovoznih cisterni i mjesto

njihovog upuštanja. Jedina planirana aktivnost u okviru investicije pročišćenja otpadnih

voda za koju se nije planiralo financiranje iz vlastitih sredstava jest izgradnja prve faze

sustava za obradu mulja. Ona predstavlja najveću investiciju unutar plana ulaganja u

ovu djelatnost poduzeća i iznosila bi 4.000.000 kuna, a njezino financiranje je planirano

iz sredstava Hrvatskih voda Zagreb.

Tablica 5: Plan investicija za 2012.g. u pročišćenje otpadnih voda

Naziv investicije Iznos

1. Izrada projekta tehničkih rješenja 50.000

2. Izgradnja instalacije centralnog grijanja i zemnog plina, sa

priključnim plinovodom

150.000

3. Izgradnja oborinske odvodnje 25.000

4. Uređenje unutarnjih prometnica i prilazne ceste 500.000

5. Kontejner za pijesak 8.000

6. Dobava i ugradnja ventilatora za hlađenje 50.000

7. Dobava i ugradnja ventilatora za prostoriju 25.000

8. Nabava garderobnih ormara 3.000

9. Izgradnja 1. faze sustava za obradu mulja 4.000.000

10. Konzultantske usluge 30.000

11.Mjerač protoka 15.000

12. Analizator suhe tvari 9.500

13. Izrada i ugradnja pregrada na pužne pumpe 70.000

14. Dobava i ugradnja inoks košare na šinjama s rešetkom za krupni otpad

150.000

15. Dobava i ugradnja motora sa zubnom letvom za otvaranje-

zatvaranje glavnih posmičnih vrata na ulazu uređaja

12.000

16. Dobava i ugradnja pumpi za pijesak na mostu M11 95.000

17. Nabava kompjutera sa monitorom i pisačem 7.200

18. Kancelarijski namještaj 5.000

19. Nabava klima uređaja 4.500

UKUPNO 5.209.200

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.4. Razvoj, investicije i tehnička kontrola

Planirano ulaganje poduzeća za 2012. godinu u razvoj, investicije i tehničku kontrolu

nije izrazito visoko u odnosu na ulaganja u prethodne djelatnosti i projekte poduzeća, te

bi ono iznosilo 13.000 kuna. Poduzeće je navedeni iznos planiralo uložiti u kupnju

detektora metala i plotera za je što planiralo upotrijebiti vlastite izvore.

33

Tablica 6: Plan investicija za 2012.g. za razvoj, investicije i tehničku kontrolu

Naziv investicije Iznos

1. Detektor metala 2.500

2. Ploter 10.500

UKUPNO 13.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.5. Tržnica

Prema planu investicija za 2012. godinu poduzeće je planiralo u tržnicu grada Bjelovara

uložiti samo 3.700 kuna koliko je potrebno za kupnju novog klima uređaja za

kancelariju poslovođe. Za kupnju klima uređaja poduzeće je planiralo koristiti vlastite

izvore kapitala poduzeća.

Tablica 7: Plan investicija za 2012. godinu za tržnicu

Naziv investicije Iznos

1. Nabava klima uređaja 3.700

UKUPNO 3.700

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.6. Čistoća

U plan investicije u čistoću grada Bjelovara poduzeće je planiralo značajnije ulaganje

vlastitih izvora u donosu na prethodne dvije investicije iznosa 2.262.400 kuna.

Poduzeće je planiralo upotrijebiti vlastite izvore sredstava kako bi nabavilo samohodni

električni usisivač, europress, trokolicu, puhač lišća, travokosačicu i informatičku

opremu. Za potrebe Grada Bjelovara poduzeće bi moralo nabaviti i vrećice za korisni

otpad volumena 100 litara, a za potrebe Općine posude za komunalni otpad volumena

volumena 120 i 240 litara.

Tablica 8: Plan investicija za 2012.g. za čistoću

Naziv investicije Iznos

1.Nabava europressa 1.221.700

2. Nabava samohodnog električnog usisavača 95.000

3. Nabava vrećica za korisni otpad 135.200

4. Nabava posuda za komunalni otpad, vol. 120 472.500

5. Nabava posuda za komunalni otpad, vol. 240 315.000

34

6. Nabava trokolice 6.000

7. Nabava puhača lišća 3.000

8. Nabava travokosačice 6.000

9. Nabava informatičke opreme 8.000

UKUPNO 2.262.400

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.7. Mehanička radiona

U sklopu plana investicija u 2012. godini nalazila se i mehanička radiona. Poduzeće je

planiralo uložiti sredstva za nabavu alata za radionu i dostavno-servisnog vozila za što

bi bilo potrebno 65.000 kuna sredstava iz vlastitih izvora.

Tablica 9: Plan investicija za 2012.g. za mehaničku radionu

Naziv investicije Iznos

1. Nabava alata za radionu 5.000

2. Nabava dostavno-servisnog vozila 60.000

UKUPNO 65.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.8. Parkiranje

U sklopu plana investiranja poduzeća dio ulaganja odnosio se i na uslugu parkiranja u

gradu Bjelovaru. Unutar ovog plana poduzeće je planiralo uložiti u izgradnju podzemne

garaže na lokaciji nekadašnjeg rukometnog igrališta. Visina te investicije bila bi

5.000.000 kuna, a izgradnja podzemne garaže se planira financirati iz vanjskog izvora i

to kreditnog zaduženja u cjelokupnom iznosu. Za nabavu opreme za kontrolu parkiranja

planiralo se uložiti 63.000 kuna sredstava iz vlastitih izvora.

Tablica 10: Plan investicija za 2012.g. u uslugu parkiranja

Naziv investicije Iznos

1. Oprema za kontrolu naplate parkiranja 63.000

2. Podzemna garaža na rukometnom igralištu 5.000.000

UKUPNO 5.063.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

35

3.4.9. Pogrebne usluge

Poduzeće za 2012. godine nije planiralo previsoka ulaganja u pogrebne usluge, te su one

bile planirane u iznosu od 315.000 koliko bi bilo potrebno za kupnju osobnog vozila s

mogućnošću prijevoza pokojnika, rovokopača i prikolice za prijevoz rovokopača što se

planiralo financirati iz vlastitih izvora.

Tablica 11: Plan investicija za 2012. godinu u pogrebne usluge

Naziv investicije Iznos

1.Osobno vozilo 80.000

2. Rovokopač 200.000

3. Prikolica 35.000

UKUPNO 315.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.4.10. Održavanje groblja i građevinska grupa groblje

U uslugu održavanja groblja u 2012. godini poduzeće je planiralo uložiti iznos od

100.200 kuna. Taj iznos planiralo je upotrijebiti za kupnju šišačice za živicu, trimera,

samohodne kosilice, traktor, motor kosilicu i aparat za varenje. Za nabavu navedenih

strojeva planiralo se koristiti vlastitim izvorima kapitala. Plan investicija za 2012.g. za

građevinsku grupu groblje iznosio je 6.000 kuna za nabavu rova koji se koristi za

podupiranje kod iskopa, te također osigurava da se iskop ne zasipa i što je najbitnije

omogućuje sigurnije izvođenje radova zaposlenika bez tragičnih posljedica.

Financiranje nabave rova planiralo se vršiti iz vlastitih izvora.

Tablica 12: Plan investicija za 2012.g. u uslugu održavanja groblja i građevinsku grupu groblje

Naziv investicije Iznos

1. Šišačica 5.000

2. Trimer 4.000

3. Kosilica 9.000

4. Traktor 69.900

5. Motor kosilice 4.500

6. Aparat za varenje 1.800

7. Otplata vodonepropusna 6. 000

UKUPNO 100.200

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

36

3.4.11. Sektor ekonomskih poslova

Kod sektora ekonomskih poslova poduzeće je za 2012. godinu planiralo ulaganje u

iznosu od 69.000 kuna vlastitih izvora. Ono je planiralo kupnju dva računala, uređaja za

faksiranje, laserski printer za printanje u boji i program za fakturiranje.

Tablica 13: Plan investicija za 2012.g. u sektor ekonomskih poslova

Naziv investicije Iznos

1. Uređaj za faksiranje 2.000

2. Računala 12.000

3. Laserski printer 25.000

4. Program za fakturiranje 30.000

UKUPNO 69.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.5. Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura

U planu poslovanja Komunalac d.o.o Bjelovar planirao je imati zaposleno 185

djelatnika. Od toga najviše zaposlenih planirano je u komunalnim djelatnostima

poduzeća i to 92 radnika. Nadalje najmanje radnika planiralo se za sektor ekonomskih

poslova svega njih 25, što je dosta manje u odnosu na preostale dvije skupine

djelatnosti. U djelatnosti vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda bilo je

planirano raspolagati sa 68 zaposlenika. U spomenutoj djelatnosti planirano je najviše

kvalificiranih radnika, 24 osobe, a najmanje radnika niže stručne spreme, samo jedan

radnik, te nije planiran nijedan visokokvalificiran i polukvalificirani zaposlenik.

Za obavljanje komunalnih djelatnosti planirano je najviše zaposlenika srednje stručne

spreme od 31 osobe, a najmanje polukvalificiranih radnika kojih je planirano 3, dok za

obavljanje ove djelatnost nije planiran nijedan zaposlen sa visokom stručnom spremom

niti jedan visokokvalificirani. Unutar sektora ekonomskih poslova poduzeće je

planiralo imati najviše zaposlenika srednje stručne spreme, 14 osoba, a najmanje

visokokvalificiranih, kvalificiranih i niskokvalificiranih,od svakoga po jedan zaposlen,

te nijedan polukvalificirani.

37

Tablica 14: Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura za 2012.g.

Stupanj stručnog obrazovanja

I.Vodoopskrba,

odvodnja i

pročišćavanje

otpadnih voda

II. Komunalne

djelatnosti

III. Sektor

ekonomskih

poslova

Planirani broj

zaposlenih

VSS 6 - 2 8

VŠS 2 3 3 8

SSS 21 31 14 66

NSS 1 4 3 8

VKV - - 1 1

KV 24 22 1 47

PKV - 3 - 3

NKV 14 29 1 44

UKUPNO 68 92 25 185

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

U tablici ispod prikazana je planirana godišnja bruto plaća zaposlenika po djelatnostima

poduzeća. Komunalac d.o.o Bjelovar je planirao najveću godišnju bruto plaću za

komunalne djelatnosti u iznosu od 5.929.360 kuna, a najmanju za sektor ekonomskih

poslova od 1.887.350 kuna. Za djelatnost vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje

otpadnih voda poduzeće je planiralo godišnju bruto plaću u iznosu 5.355.150 kuna, od

čega je najveće godišnja bruto plaća predviđena za djelatnost vodovoda od 2.066.450

kuna s obzirom da je za tu djelatnost planirana veća investicija u odnosu na odvodnju i

pročišćavanje otpadnih voda pa je vrlo vjerojatno da bi bilo potrebno i više radnika.

Kod komunalnih djelatnosti najveću godišnju bruto plaću od 3.316.350 kuna planiralo

se za djelatnost čistoće, prvenstveno središta grada, ali i najbližeg okruženja grada koja

obuhvaća čišćenje i uređenje okoliša, pločnika, prometnica i slično.

Najveća prosječna bruto plaća po zaposleniku poduzeća planirana je za djelatnost

vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u iznosu od 6.562,68 kuna s

obzirom da bi radnici vršili odgovoran posao od kojeg bi mnoga kućanstva imala

određene koristi, a za to je potrebno da zaposlenici posjeduju visoku razinu znanja i

sposobnosti. Najnižu prosječnu bruto plaću po zaposleniku poduzeće je planiralo u

komunalnim djelatnostima i iznosu od 5.370,80 kuna iako su oni zaslužni za čistoću

grada, održavanje groblja, tržnicu grada i ostale komunalne djelatnosti, predano

obavljajući svoj ne tako cijenjen posao od strane velikog broja ljudi.

38

Tablica 15: Godišnja bruto plaća zaposlenika po djelatnostima poduzeća

Naziv

Godišnja bruto

plaća

Prosječna bruto plaća po zaposleniku

I. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

5.355.150 6.562,68

Vodovod 2.066.450

Odvodnja 1.490.900

Pročišćavanje otpadnih voda 686.200

Razvoj, investicije i tehnička kontrola 1.111.600

II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 5.929.360 5.370,80

Tržnica 474.150

Čistoća 3.316.350

Mehanička radiona 147.500

Parkiranje 537.360

Pogrebne usluge 565.000

Održavanje groblja 526.800

Trgovina pogrebnom opremom 76.400

Građevinska grupa groblje 285.800

III. SEKTOR EKONOMSKIH

POSLOVA

1.887.350 6.291,17

UKUPNO 13.171.860

Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.6. Proračun amortizacije

Poduzeće je u okviru plana poslovanja za 2012. godinu izradilo i proračun amortizacije,

čiji je planirani predračun iznosio 10.300.000 kuna. Predračun amortizacije komunalno

poduzeće je umanjilo za nenaplativa potraživanja koja se planiralo u iznosu od 515.000

kuna, te otplatu kredita u iznosu 750.000 kuna. Nakon umanjenja predračuna

amortizacije za nenaplativa potraživanja i otplatu kredita planirani iznos amortizacije

iznosio je 9.035.000 kuna koji je poduzeće planiralo koristiti kao jedan od vlastitih

izvora financiranja. Poduzeće u svom poslovanju amortizira objekte infrastrukture,

cjevovod i vodovod, za koje se primjenjuje mala stopa amortizacije i oni se amortiziraju

na duži rok. Nadalje unutar poduzeća se amortiziraju i građevine, zgrade, uređaji,

vozila, namještaj i sav osnovni i sitni inventar koji traje dulje od godinu dana, a sve

navedeno se amortizira pravilniku o porezu na dobit.

39

Tablica 16: Proračun amortizacije za 2012. godinu

Opis Iznos

Predračun amortizacije za 2012.g. 10.300.000

Umanjenje za nenaplativa potraživanja -515.000

Otplata kredita u 2012.g. -750.000

AMORTIZACIJA 9.035.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

U sljedećoj tablici navedeni su iznosi amortizacije po djelatnostima poduzeća, te je bila

planirana amortizacija u ukupnom iznosu od 10.340.000 kuna, što je za 40.000 kuna

više u odnosu na predračun amortizacije. Najveći iznos amortizacije imovine poduzeća

planirano je kod djelatnosti vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda od

8.323.400 kuna s obzirom da poduzeće amortizira objekte infrastrukture koji proizlaze

iz djelatnosti vodovoda i odvodnje, razni cjevovodi, vodovodi, građevine za javnu

opskrbu, javni sustav odvodnje, te razne uređaje koji se koriste kod djelatnosti

pročišćavanja otpadnih voda.

Amortizaciju za komunalne djelatnosti poduzeće je planiralo u iznos od 1.726.400 kuna,

od čega je za uslugu čistoće prema planu poslovanja planirana amortizacija od

1.123.500 kuna, a obuhvaća amortizaciju kosilica, trimera, puhaća lišća, trokolice,

europressa i ostalih strojeva koji se koriste kod usluge čistoće. Kod sektora ekonomskih

poslova poduzeće je planiralo amortizaciju u iznosu od 290.200 kuna, ona obuhvaća

amortizaciju računala, namještaja i ostalih uređaja koji se koriste za potrebe te

djelatnosti.

Tablica 17: Plan amortizacije po djelatnostima

Naziv Iznos

I. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE

OTPADNIH VODA

8.323.400

Vodovod 5.159.900

Odvodnja 2.659.300

Pročišćavanje otpadnih voda 406.500

Razvoj, investicije i tehnička kontrola 97.700

II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 1.726.400

Tržnica 216.600

Čistoća 1.123.500

Mehanička radiona 5.900

Parkiranje 37.500

Pogrebne usluge 119.800

40

Održavanje groblja 59.300

Trgovina pogrebnom opremom 1.400

Građevinska grupa groblje 2.000

Autobusni kolodvor 160.400

III. SEKTOR EKONOMSKIH POSLOVA 290.200

UKUPNO 10.340.000

Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.7. Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak)

Unutar plana poslovanja Komunalac d.o.o. izradio je i plan prihoda, rashoda i

financijskog rezultata za 2012.g. po djelatnostima koje obavlja u sklopu svog

poslovanja. Iz podataka u tablici vidljivo je da je poduzeće predviđalo gubitak u

djelatnosti vodoopskrbe, dok je kod komunalnih djelatnosti predviđalo dobit, a u

sektoru ekonomskih poslova financijski rezultat je nula s obzirom da su prihodi jednaki

rashodima. Unutar djelatnosti vodoopskrbe poduzeće je planiralo gubitak u djelatnosti

vodovoda i odvodnje, a kod pročišćenja otpadnih voda pozitivan financijski rezultat.

Kod planiranja prihoda, rashoda i poslovnog rezultata za komunalne djelatnosti

planirano je ostvarenje dobiti u svim djelatnostima koje obavlja i uslugama koje pruža

od tržnice, parkiranja, čistoće grada, gradskih groblja, te autobusni kolodvor.

Najveći prihodi od 24.589.472 kune i rashodi od 25.392.805 kuna planirani su u

djelatnosti vodoopskrbe, a najmanji u kod sektora ekonomskih poslova gdje su prihodi

jednaki rashodima i iznose 5.068.175 kuna. Unutar djelatnosti vodoopskrbe najviše

prihoda se očekivalo iz djelatnosti vodovoda u iznosu od 13.287.850 kuna, a najmanje

kod razvoj, investicija i tehničke kontrole i iznose 1.786.710 kuna. Prihodi djelatnosti

vodovoda obuhvaćaju prihode od priključaka i prodaje vode, od vode za Komunalije

Đurđevac i za Rovišće, od obračunate amortizacije i drugo. Prihodi usluge odvodnje

obuhvaćaju odvoz fekalija, izdavanje tehničke suglasnosti, prihodi od sakupljanja

otpadnih voda, prihodi od obračunate amortizacija i ostalo.

Prihode usluge pročišćenja otpadnih voda čine istoimeni prihodi, prihodi od naplate

vrijednosnog usklađenja, prihodi od obračunate amortizacije i interni prihoda

pročišćenja otpadnih voda. Razvoj, investicije i tehnička kontrola sastoje se od internih

prihoda za obavljene usluge u iznosu od 1.776.710 kuna a ostatak se odnosi na prihode

41

od usluga. Kod komunalnih djelatnosti najveći prihodi od 10.518.255 kuna planirali su

se kod čistoće, a najmanji za mehaničku radionu samo 249.504 kune. Čistoća kao jedna

od komunalnih djelatnosti poduzeća uključuje prihode od sljedećih usluga: odlaganje

otpada na odlagalište, odvoz komunalnog otpada iz domaćinstva, iz škola, vrtića i

zdravstvenih ustanova, iz poslovnih prostora,odvoz otpada po narudžbi, prihod od

doplatnih vrećica za komunalni otpad, strojno i ručno čišćenje grada i parkirališta,

interni prihodi i ostalo.

Prihodi usluge parkiranja obuhvaćaju prihode od naplate parkiranja, od Pauk službe, od

opomena, prihode od parkirališta izdavanjem računa, od naplate sudskih troškova i

ovrha, od naplaćenih vrijednosnih usklađenja, te prihode s temelja osiguranja. Prihode

gradskih groblja, odnosno pogrebnih usluga čine: izdavanje grobnih mjesta, obavljanje

sahrana, ekshumacija, privremeno korištenje grobnica, dozvole za izvođenje radova,

prihod od prijevoza, zakupa i vrijednosnog usklađivanja. Prihode sektora ekonomskih

poslova obuhvaćaju prihodi od usluga, toplih obroka, pozitivnih tečajnih razlika,

opomena, kamata na depozite, kamata obračunatih kupcima, od naplate sudskih

troškova i ovrha, te interni prihodi. Planirani rashodi djelatnosti vodoopskrbe, najveći su

kod djelatnosti vodovoda, a najmanji odnosno isti kao i prihodi su kod razvoja,

investicija i tehničke kontrole. Također i kod komunalnih djelatnosti planirani rashodi

su kao i prihodi najveći kod čistoća, a najmanji za mehaničku radionu. U poduzeću se

od planiranih ukupnih prihoda i ukupnih rashoda oduzima interno klasa pet u iznosu od

7.227.385 kuna.

Unutar interne klase pet komunalnog poduzeće obuhvaćani su troškovi između

poslovnih jedinica, koji jednoj poslovnoj jedinici predstavljaju prihod, a drugoj trošak.

Ti troškovi se najvećim dijelom odnose na troškove zajedničkih službi, a to su sektor

ekonomskih poslova, sektor općih poslova, poslovna jedinica investicija, razvoja i

tehničke kontrole gdje se troškovi plaća i materijalni troškovi tih jedinica po unaprijed

dogovorenom ključu dijele na jedinice koje ostvaruju prihod na tržištu. Pored toga ovdje

može biti i drugih stalnih ili povremenih poslova koje jedna poslovna jedinica izvrši za

drugu. Interna klasa pet predstavlja interni obračun na koji ne ide porez na dodanu

vrijednost, ali potrebno je da se na odgovarajući način rasporede troškovi na pojedine

vrste usluga poduzeća, kako bi se došlo do što realnije cijene koštanja.

42

Tablica 18: Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak) za 2012. godinu

Djelatnost PRIHODI RASHODI DOBIT GUBITAK

I. VODOOPSKRBA 24.589.472 25.392.805 803.333

1. Vodovod 13.287.850 13.845.710 557.860

2. Odvodnja i pročišć. otp. voda 9.514.912 9.760.385 245.473

a) Odvodnja 5.557.868 5.991.955 434.087

b) Pročišć. otpad. voda 3.957.044 3.768.430 188.614

3. Razvoj, investicije i tehnička kontrola

1.786.710 1.786.710 - -

II. KOMUNALNE

DJELATNOSTI

20.063.913 19.229.515 834.398

1. Čistoća i tržnica 12.169.895 11.514.265 655.630

a) Tržnica 1.402.136 1.339.530 62.606

b) Čistoća 10.518.255 9.925.920 592.335

c) Mehanička radiona 249.504 248.815 689

2. Parkiranje i gradska groblja 7.412.018 7.293.150 118.868

a) Parkiranje 3.581.000 3.505.670 75.330

b) Grad. groblje s održ. 2.538.150 2.531.250 6.900

c) Trgov. pogreb.opremom 650.000 633.830 16.170

d) Građ. grad. groblje 642.868 622.400 20.468

3. Autobusni kolodvor 482.000 422.100 59.900

III. SEKTOR EK. POSLOVA 5.068.175 5.068.175 - -

Sektor ek. poslova 5.068.175 5.068.175 - -

UKUPNO 49.721.560 49.690.495 834.398 803.333

INTERNO-MINUS KL. 5 -7.227.385 -7.227.385

42.494.175 42.463.110 31.065

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.8. Planirani ukupni prihod

Komunalac d.o.o u 2012.g. planirao je ostvariti tri skupine prihoda, poslovni prihod,

financijski i izvanredni prihod ukupnog iznosa od 42.494.175 kuna. Poduzeće je

planiralo najviše poslovnih prihoda koji su u iznosu od 36.920.875 kuna, a najmanje

financijskih od 849.100 kuna. Unutar poslovnih prihoda planirani su visoki prihodi od

usluga poduzeća u koje ulaze parkiranje, gradska groblja, čistoća i drugo. Kao drugi po

redu, ni približno visoki prihodi kao od usluga, su prihodi od zakupnina koji većim

djelom proizlaze iz davanja u zakup prodajnih mjesta na tržnici. Od financijskih prihoda

poduzeća je planiralo prihode od kamata po kreditu, od pozitivnih tečajnih razlika, od

obračunatih kamata i prihode od kamata na depozite.

43

Od navedenih financijskih prihoda nijedan se ne ističe kao značajno visok u odnosu na

druge. Što se tiče izvanrednih prihoda planirani su kao dosta visoki, ali ni približno kao

poslovni. Planirani su sljedeći izvanredni prihodi: prihodi od naplate vrijednosnog

usklađenja potraživanja od kupaca, od opomena, od obračunate amortizacije, naplaćenih

sudskih troškova i ovrha, prihodi s temelja osiguranja, prihodi parkirališta, te ostali

izvanredni prihodi. Kao najviši izvanredni prihodi planirali su se oni od obračunate

amortizacije, ali i prihodi od naplate vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca,

dok se drugi izvanredni prihodi planirani dosta niži i podjednakih iznosa.

Tablica 19: Planirani ukupni prihod za 2012. godinu

Vrsta Iznos

A) POSLOVNI PRIHOD 36.920.875

Prihodi od vodovodnih i kanal. priključaka 300.000

Prihodi od izrade grobnica 552.868

Prihodi od usluga 33.628.274

Prihod od Grada Bjelovara za održavanje komunalne infrastrukture

groblja

162.600

Prihodi od Pauk službe 100.000

Prihod od zakupnina 1.527.133

Prihod od prodaje pogrebne opreme 650.000

B) FINANCIJSKI PRIHOD 849.100

Prihodi od kamata po kreditu 199.100

Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 100.000

Prihodi od obračunatih kamata 400.000

Prihodi od kamata na depozite 150.000

C) IZVANREDNI PRIHOD 4.724.200

Prihodi od naplate vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca 1.096.200

Prihodi s temelja osiguranja 350.000

Prihodi parkirališta-izdavanje računa 300.000

Prihodi od opomena 400.000

Prihodi od obračunate amortizacije 1.983.000

Prihodi od naplaćenih sudskih troškova i ovrha 445.000

Ostali izvanredni prihodi 150.000

UKUPNO 42.494.175

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

3.9. Planirani ukupni rashodi

Komunalac d.o.o. o svom planu poslovanja za 2012.g. planirao je ukupne rashode od

42.463.110 kuna. Poduzeće je vrlo detaljno planiralo strukturu rashoda za 2012. godinu.

Najviši rashodi planirani su za bruto plaće zaposlenika u iznosu od 13.171.860 kuna i za

44

amortizaciju imovine koja je planirana u iznosu od 10.340.000 kuna. Neki od rashoda

koji su zbog visine iznosa značajni za poduzeće i koje je ono planiralo za 2012. godinu

su: troškovi materijala, potrošena energija, usluge održavanja, doprinosi na plaće,

naknade troškova prijevoza na posao i s posla i rashodi klase 7.

Rashodi klase 7 planirani su u iznosu 3.036.500 kuna, a čine ih kamate na dugoročne

kredite, zatezne kamate, vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca, nabavna

vrijednost prodane robe, nabavna vrijednost prodanog materijala, naknade štete

drugima, darivanja u novcu i naravi i ostali izvanredni rashodi. Značajni rashodi za

poduzeće planirani su i iz komunalnih djelatnosti iznosom od 953.250 kuna u koje ulaze

zbrinjavanje otpada, održavanje zelenila, parkiranje i garažiranje, analiza vode i mulja i

drugo. Kao rashode za 2012.g. poduzeće je planiralo i troškove stručnog usavršavanja,

dnevnice za službena putovanja, troškovi prijevoza i smještaja na službenom putu te

ostala materijalna prava zaposlenih. Što se tiče troškova materijala poduzeće je planiralo

najveće troškove materijala za investicije u vlastitoj režiji u iznosu od 2.288.050 kuna.

Poduzeće je također planiralo i interne rashode za 2012.g. u iznosu od 7.227.385 kuna, a

čine ih troškovi sektora ekonomskih i pravnih poslova od 3.718.175 kuna, troškovi

razvoja, investicija i tehničkog održavanja od 1.776.710 kune i drugi interni troškovi u

iznosu od 1.452.500 kuna kao značajniji interni rashodi poduzeća, te troškovi tekućeg i

investicijskog održavanja u iznosu od 280.000 kuna.

Tablica 20: Planirani ukupni rashodi za 2012. godinu

Vrsta Iznos

1. MATERIJAL 3.047.050

Osnovni materijal 309.650

Mazivo 58.300

Materijal za čišćenje 107.800

Uredski materijal 162.300

Namirnice i napici u restoranu društv. prehrane 67.500

Materijal za HTZ 4.200

Pomoćni materijal 49.250

Materijal za investicije u vlastitoj režiji 2.288.050

2. POTROŠENA ENERGIJA 3.439.050

Električna energija 2.112.600

Plin 139.000

Gorivo za osobne vozila 112.700

Gorivo za teretna vozila 1.074.750

3. UTROŠEN MATERIJAL ZA ODRŽAVANJE OBJEKATA 791.370

45

4. UTROŠEN MATERIJAL ZA ODRŽAVANJE VOZILA 384.720

5. OTPIS SI, HTZ-e OPREME, AUTOGUMA I AMBALAŽE 247.200

Otpis sitnog inventara u upotrebi 66.800

Otpis HTZ-e opreme u upotrebi 135.200

Otpis auto-guma u upotrebi 45.200

6. POŠTANSKE I TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE 623.900

Cestarine,mostarine,tunel-službeni put 1.900

Usluge dostavnih službi 500.000

Usluge telefonije 108.200

Usluge interneta 13.800

7. USLUGE KOOPERANATA 50.000

8. USLUGE ODRŽAVANJA 1.982.050

Usluge tekućeg održavanja objekata i opreme 1.480.300

Usluge tekućeg održavanja opreme parkirališta 35.000

Usluge održavanja vatrogasnih aparata 4.750

Usluge investicijskog održavanja 462.000

9. ZAKUPNINE 236.000

Zakupnine za građevinske objekte 234.000

Najamnine za opremu 2 000

10. USLUGE PROMIDŽBE 50.000

11. KOMUNALNE USLUGE 953.250

Čuvanje imovine 400.000

Analiza vode i mulja 193.500

Deratizacija i dezinsekcija 43.500

Dimnjačarske usluge 2.500

Održavanje zelenila 44.350

Zbrinjavanje otpada 125.700

Parkiranje i garažiranje 500

Ostale komunalne usluge 142.000

Voda za piće 1.200

12. ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USLUGE 21.300

Zdravstveni pregledi radnika 19.800

Veterinarske usluge -

Usluge sanitarnog inspektora 1.500

13. BANKARSKE USLUGE I USLUGE PLATNOG PROMETA 125.200

14. USLUGE ODVJETNIKA, BILJEŽNIKA I REVIZORA 513.600

15. PREMIJE OSIGURANJA IMOVINE 406.060

Premije osiguranja imovine 65.000

Premije osiguranja opreme od loma 190.000

Premije osiguranja od krađe novca 1.060

Premije osiguranja kod registracije vozila 95.000

Premije osiguranja kod registracije osobnih vozila 25.000

Premije osiguranja-odgovornost iz djelatnosti 30.000

16. PREMIJE OSIGURANJA RADNIKA 46.800

Premije osiguranja radnika-komb. kolektivno 30.000

Premije osiguranja radnika-životno individualno 16.800

46

17. NAKNADA ZA KORIŠTENJE LICENCI 21.400

18. KOMUNALNE I DRUGE NAKNADE 142.350

Komunalna naknada 52.800

Vodna naknada 20.500

Naknada za uređenje voda na nekretnine 48.000

Naknade za uporabu radijske frekvencije 10.220

Pristojba hrvatskoj radioteleviziji 10.830

19. USLUGE ODRŽAVANJA SOFTWARE-a 155.100

20. NAKNADE ZA CESTE I TEHNIČKE PREGLEDE VOZILA 113.200

21. OSTALE USLUGE 272.450

Usluge uređenja prostora -

Usluge pranja i glačanja 900

Usluge pranja vozila 4.600

Usluge SMS parkinga-provizija 83.000

Usluge očitanja tahografa 13.100

Usluge vezane uz zaštitu na radu 57.550

Usluge objave oglasa u javnim glasilima 44.900

Usluge marketinške suradnje 12.200

Ostale usluge 56.200

22. AMORTIZACIJA IMOVINE 10.340.000

23. DNEVNICE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA 9.200

24. TROŠKOVI PRIJEVOZA I SMJEŠTAJA NA SLUŽB. PUTU 1.400

25. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIH 629.000

Troškovi prijevoza i smještaja na službenom putu 1.100

Naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe 300

26. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA 1.225.400

27. TROŠKOVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA 21.800

Kotizacija za seminare i savjetovanja 11.000

Tečajevi za osposobljavanje i vještine 6.800

Školarine 4.000

28. NAGRADE ZA PRAKTIČAN RAD UČENIKA -

29. TROŠKOVI REPREZENTACIJE 35.460

30. ČLANARINE 39.700

Članarina HGK 18.000

Doprinos HGK 2.500

Članarina turističkoj zajednici 3.800

Članarine drugim udruženjima 15.400

31. PROPISANE NAKNADE 1.348.200

Nakn.za općekorisne funkcije šuma 21.500

Koncesija za zahvaćanje voda 125.500

Naknada za ustupanje djelatnosti parkiranja 1.200.000

Naknada za korištenje komunalne infrastrukture 1.200

32. TAKSE I SUDSKI TROŠKOVI 138.800

33. TROŠKOVI STRUČNE LITERATURE 19.500

34. TROŠKOVI ZAŠTITE OKOLIŠA 55.550

Naknada za opterećivanje okoliša neopasnim otpadom 26.500

47

Naknada za opterećivanje okoliša opasnim otpadom -

Naknada za okoliš kod registracije vozila 18.350

Ostali troškovi zaštite okoliša 8.700

Spomenička renta 2.000

35. NAKNADE NADZORNOM ODBORU 124.600

36. POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA 2.800

37. POREZ NA TVRTKU 5.450

38. OSTALI TROŠKOVI 13.500

37. BRUTO PLAĆE 13.171.860

39. DOPRINOSI NA PLAĆE 2.278.740

40. Izgradnja u tijeku investicija u vlastitoj režiji -3.656.400

41. INTERNI RASHODI 7.227.385

Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja 280.000

Drugi interni troškovi 1.452.500

Troškovi sektora ekonomskih i pravnih poslova 3.718.175

Troškovi OJ Razvoj,investicije i tehnička kontrola 1.776.710

42. RASHODI KLASE 7 3.036.500

Nabavna vrijednost prodane robe 460.000

Nabavna vrijednost prodanog materijala 6.300

Zatezne kamate 75.000

Kamate na dugoročne kredite 444.600

Naknada štete drugima 50.000

Ostali izvanredni rashodi 3.000

Darivanja u novcu i naravi 15.000

Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 1.982.600

RASHODI 49.690.495

- Interni rashodi -7.227.385

UKUPNI RASHODI 42.463.110

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

4. ANALIZA PLANA POSLOVANJA PODUZEĆA OSTVARENIM

REZULTATIMA

Na temelju plana poslovanja poduzeća Komunalac d.o.o. Bjelovar izloženog u trećem

poglavlju unutar ovog poglavlja usporediti će se planirano s ostvarenim, kako bi se

utvrdilo da li poduzeće ostvarilo ono što je planiralo za 2012. godinu. Za utvrđivanje

rezultata koje je poduzeće ostvarilo koristit će se razni pokazatelji.

4.1. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća

Kao osnovne financijski pokazatelji poslovanja komunalnog poduzeća odabrani su

ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije oporezivanja, ukupni prihod po zaposleniku,

bruto plaća po zaposleniku, te prosječna bruto plaća po zaposleniku i broj zaposlenih.

48

Poduzeće je za 2012.g. planiralo ukupne prihod u iznosu od 42.494.175 kuna, no

ostvarilo je 1,22% manje prihode iznosa 41.977.467,63 kune, a razlog tome jest manje

obavljanje usluga komunalnih djelatnosti. Nadalje, planirani ukupni rashodi iznosili su

42.463.110 kuna, a poduzeće ih je ostvarilo u iznosu od 41.161.688,48 kuna što je za

3,06% manje iz razloga što su ostvareni manji rashodi kod djelatnosti vodoopskrbe i

odvodnje i komunalnih djelatnosti kod kojih nisu bili potrebni veći troškovi u opremu

za obavljanje tih usluga. Kao jedan od najvažnijih financijskih pokazatelja poslovanja

poduzeća zasigurno je dobit poduzeća prije njezinog oporezivanja. Ona je za 2012.

godinu planirana u znatno manjem iznosu od 31.065 kuna nego što je doista ostvarena

što ukazuje na to da je komunalno poduzeće u velikoj mjeri podcijenilo svoje

poslovanje za spomenutu godinu.

Ostvarena dobit poduzeća prije oporezivanja iznosila je 815.779,15 kuna što svakako

pozitivno djeluje na poduzeće, te mu ukazuje da može u svom godišnjem planu

poslovanja planirati dobit poduzeća u većem iznosu i da na njegovo poslovanje u

velikoj mjeri ne utječe današnja situacija. Kao financijski pokazatelj poslovanja odabran

je i ukupni prihod po zaposleniku kako bi se utvrdio iznos prihoda koji se ostvaruje po

jednom radniku u poduzeću. Stavljanjem u odnos planirani ukupni prihod i broj

zaposlenika dobiveno je da je poduzeće planiralo ostvariti 229.698 kuna prihoda po

jednom radniku u poduzeću. U konačnici u 2012. godini je ostvaren 3,25% veći prihod

po zaposlenome, ali treba uzeti u obzir da je planirano više zaposlenika nego što ih je

bilo zaposleno, te je stoga i ostvareni prihod po zaposleniku veći i iznosi 237.160,83

kune.

Zatim, kao pokazatelji poslovanja poduzeća uzeta je bruto plaća po zaposleniku, ali i

prosječna bruto plaća po zaposleniku kako bi se vidjelo koliko ona otprilike iznosi.

Ostvarena bruto plaća zaposlenika u 2012. iznosila je 12.882.524 kune. Bruto plaća po

zaposleniku i prosječna bruto plaća po zaposleniku veće su za 2,02% u odnosu na plan

poduzeća. Što se tiče samog broja zaposlenih u komunalnom poduzeća on je manji za

4,32%, odnosno u 2012.g. poduzeće je imalo osam zaposlenika manje u odnosu na

planirani broj zaposlenih.

49

Tablica 21: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća

Naziv Planirano Ostvareno Indeks

1. Ukupni prihod 42.494.175 41.977.467,63 98,78

2. Ukupni rashodi 42.463.110 41.161.688,48 96,94

3. Dobit prije oporezivanja 31.065 815.779,15 2.626,04

4. Ukupni prihod po zaposleniku 229.698 237.160,83 103,25

5. Bruto plaća po zaposleniku 71.199 72.636,80 102,02

6. Prosječna bruto plaća po zaposleniku 5.933,25 6.053 102,22

7. Broj zaposlenih 185 177 95,68

Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

4.2. Analiza plana poslovanja financijskim pokazateljima

Za analizu plana poslovanja poduzeća Komunalac d.o.o. Bjelovar u 2012.g. koristili su

se pokazatelji statičke učinkovitosti i to pokazatelji zaduženosti, ekonomičnosti,

likvidnosti, aktivnosti, profitabilnosti (rentabilnosti) i učinkovitosti. Radi lakšeg uvida u

dobivene rezultate za svaki od pokazatelja, korištene su tablice u kojima su navedene

planirane i ostvarene vrijednosti, način izračuna, te rezultati.

Od pokazatelja zaduženosti izračunati su koeficijent vlastitog financiranja, odnosno

samofinanciranja i koeficijent zaduženosti. Pokazatelj samofinanciranja izražava se

odnosom vlasničke glavnice i ukupne imovine, te on iznosi 0,61. Izračunati pokazatelj

označava da je 61% imovine poduzeća financirano vlastitim kapitalom, a 39% iz drugih

izvora. Koeficijent zaduženosti izračunava se odnosom zbroja kratkoročnih i

dugoročnih obveza sa ukupnom imovinom, a dobiveni rezultat korištenjem podataka

poduzeća je 0,0585. Dobiveni rezultat pokazuje da je stupanj zaduženosti poduzeća

5,85% od ukupne imovine što je dosta nisko, no u svakom slučaju dobro za poduzeće.

Tablica 22: Pokazatelji zaduženosti

Naziv Iznos Pokazatelj Koef.

Vlasnička glavnica (G) 150.181.013 G/UK 0,61

Ukupna imovina (UI) 246.555.470 ((KO+DO)/UI) 0,0585

Kratkotrajne obveze (KO) 6.611.403

Dugotrajne obveze(DO) 7.821.675

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a i bilance poduzeća

50

Nadalje slijede pokazatelji ekonomičnosti od kojih su izračunati pokazatelj

ekonomičnosti ukupnog poslovanja i pokazatelj ekonomičnosti financiranja za planirane

i ostvarene prihode i rashode poduzeća. Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja

dobiva se stavljanjem u odnos ukupne prihode i ukupne rashode. Pokazatelj

ekonomičnosti ukupnog poslovanja za planirane ukupne prihode i rashode iznosi 1,

0007 što znači da bi poduzeće prema planu poslovanja za 2012.g. poslovalo

ekonomično što je na kraju i potvrđeno ostvarenim prihodima i rashodima iz čijeg

odnosa ovaj pokazatelj iznosi 1,02, dakle i planirani i ostvareni prihodi su veći od

rashoda.

Pokazatelj ekonomičnosti financiranja izračunava se iz odnosa financijskih prihoda i

rashoda poduzeća, te bi on kod odnosa planiranih financijskih prihoda i rashoda iznosio

1,91, a kod odnosa ostvarenih financijski prihoda i rashoda je nešto manji i iznosio je

1,31. Bitno je da nijedan od ova dva pokazatelja nije manji od jedan jer bi to značilo da

poduzeće ne posluje uspješno i da ima manje prihode od rashoda.

Tablica 23: Pokazatelji ekonomičnosti

Naziv

PLANIRANO

Koef.

OSTVARENO

Koef. Prihodi Rashodi Prihodi Rashodi

Financ. 849.100 444.600 1,909 713.143 544.668 1,309

Uk. 42.494.175 42.463.110 1,0007 41.977.467,63 41.161.688,48 1,019

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća

Nakon pokazatelja zaduženosti i ekonomičnosti izvršen je izračun pokazatelja

likvidnosti i to koeficijenta trenutne likvidnosti, koeficijenta tekuće likvidnosti i

koeficijenta financijske stabilnosti. Koeficijent trenutne likvidnosti izračunava se

stavljajući u odnos novac i kratkotrajne obveze. Stavljanjem u odnos podatke poduzeća

za 2012.g. dobiven je koeficijent trenutne likvidnosti od 0,63454. Koeficijent pokazuje s

koliko novca poduzeće raspolaže za podmirenje trenutnih kratkotrajnih obveza, te ga je

potrebno pomnožiti sa 12, pri čemu on iznosi 7,6 što znači da poduzeće može poslovati

sedam i pol mjeseci koristeći trenutna novčana sredstva na računima ako ne uspije

naplatiti nijedno tekuće potraživanje.

51

Koeficijent tekuće likvidnosti odnosno sposobnosti poduzeća da pravovremeno podmiri

dospjele kratkoročne obveze izračunava se stavljajući u odnos kratkotrajnu imovinu i

kratkotrajne obveze, te on za komunalno poduzeće iznosi 2,81. S obzirom da je poželjno

da ovaj pokazatelj bude dva ili veći od dva poduzeće ima dovoljno visok pokazatelj i sa

sigurnošću se može reći da je sposobno pravovremeno podmiriti svoje obveze.

Koeficijent financijske stabilnosti dobiva se stavljanjem u odnos dugotrajnu imovinu

poduzeća sa zbrojem kapitala i dugoročnih obveza, te dobiveni pokazatelj iznosi 1,44. S

obzirom da je dobiveni pokazatelj veći od jedan znači da je dugotrajna imovina

financirana iz kratkotrajnih obveza, iako je za ovaj pokazatelj definirano da bi trebao

biti manji od jedan jer se kratkotrajna imovina mora financirati iz dijela dugotrajnih

izvora.

Tablica 24: Pokazatelji likvidnosti

Naziv Iznos Pokazatelj Koef.

Novac (N) 4.195.226 N/KO 0,63454

Kratkotrajane obveze (KO) 6.611.403 KI/KO 2,81

Kratkotrajna imovina (KI) 18.578.919 DI/(K+DO) 1,44

Dugotrajna imovina (DI) 227.908.618

Dugotrajne obveze (DO) 7.821.675

Kapital (K) 150.181.013

Izrada studentice prema podacima iz bilance poduzeća

Sljedeći financijski pokazatelj jest pokazatelj aktivnosti, a izračunati su koeficijent

obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine i koeficijent obrtaja

potraživanja od kupaca. Izračun koeficijenta obrtaja ukupne imovine koristeći planirane,

ali i ostvarene ukupne prihode pokazuje da poduzeće svoju ukupnu imovinu u toku

jedne godine ne obrnulo niti jedan put. Poduzeće je u 2012. godini imalo nizak

koeficijent obrtaja ukupne imovine zbog velikih ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Stavljanjem u odnos ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine izračunat je koeficijent

obrtaja kratkotrajne imovine koji pri planiranim prihodima iznosi 2,29, a kod ostvarenih

2,26, dakle u tijeku 2012.g. kratkotrajna imovina poduzeća se obrnula 2,26 puta.

Izračunom koeficijenta obrtaja potraživanja od kupaca pri planiranim prihodima od

52

prodaje dobiveno je da bi se u tijeku 2012.g. potraživanja od kupaca obrnula 5,11 put,

no iz odnosa ostvarenog prihoda od prodaje i potraživanja od kupaca proizašlo je da su

se u poduzeću u 2012. godini potraživanja od kupaca obrnula 5,56 puta.

Tablica 25: Pokazatelji aktivnosti

Planirani

uk. prihodi

Ukupna

im.

Kratk. im

Koef.

Ostvareni uk.

prihodi

Koef.

Koef.obrt.

uk.

imovine

42.494.175

246.555.470

-

0,172

41.977.467,63

0,17

Koef.obrt.

kratkotr.

imovine

42.494.175

-

18.578.919

2,29

41.977.467,63

2,26

Planirani

prihodi od

prodaje

Potraž. od

kupaca

-

Koef.

Ostvareni

prihod od

prodaje

Koef.

Koef.obrt.

potraživ

33.628.274

6.586.553

-

5,11

36.650.510

5,56

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a i bilance poduzeća

Nakon pokazatelja aktivnosti izračunati su pokazatelji profitabilnosti, odnosno

rentabilnosti poduzeća i to rentabilnost prometa i ukupnog ulaganja. Iz izračuna

pokazatelja ukupnog prometa proizlazi da poduzeće bi poduzeće na osnovi planirane

bruto dobiti ostvarivalo 0.0008 kune dobiti po jedinici poslovnog prihoda, a temeljem

ostvarene bruto dobiti i poslovnih prihoda ono je ostvarilo 0,02 kune dobiti po jedinici

poslovnog prihoda. Izračunom pokazatelja rentabilnosti ulaganja za planirane bruto

dobit i investicijska ulaganja dobiven je rezultat od 0,001, što znači da bi poduzeće pri

planiranim vrijednostima ostvarivalo 0,001 kunu dobiti po jedinici investicijskog

ulaganja. Kod izračuna rentabilnosti ukupnog ulaganja za ostvarene vrijednosti bruto

dobiti i investicijskog ulaganja dobiveno je da je poduzeće u 2012.g. ostvarilo 0,039

kuna dobiti po jedinici ulaganja.

Izračun ovih pokazatelja nije dovoljan kod zaključivanja da li je poduzeće u 2012.g.

poslovalo uspješno, stoga je izračunat i pokazatelj rentabilnosti ukupne imovine (ROA).

Stavljanjem u odnos ostvarenu bruto dobit od 815.779,15 kuna i ukupnu imovinu od

246.555.470 kuna dobiveni pokazatelj ROA iznosi 0,003 što znači da je poduzeće

ostvarilo 0,003 kune dobiti na jedinicu uložene imovine. Temeljem izračuna ovih

pokazatelja vidljivo je da poduzeće nije ostvarilo značajnu dobit po jedinici uloženih

53

sredstava, no razlikom prihoda i rashoda ostvarilo je dobit pa se može reći da posluje

profitabilno.

Tablica 26: Pokazatelji profitabilnosti

Naziv PLANIRANO Pokazatelj Koef. OSTVARENO Koef.

Ukupni ulaganja 27.744.900 BD/U 0,001 20.997.281 0,039

Poslovni prihod (PP) 36.920.875 BD/PP 0.0008 41.264.325 0,02

Bruto dobit (BD) 31.065 815.779,15

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća

Posljednji pokazatelj koji je izračunat za komunalno poduzeće jest pokazatelj

učinkovitosti. Učinkovitost poslovanja izražena je stavljanjem u odnos ukupne prihode

i investicijska ulaganja, za planirane vrijednosti daje da bi poduzeće u 2012.g. ostvarilo

1,53 kune dobiti na jednu jedinicu investicijskog ulaganja, a ono je na kraju godine

ostvarilo 2 kune dobiti po jedinici ulaganja. Učinkovitost poslovanja poduzeća izražava

se i odnosom poslovnih prihoda i broja zaposlenih, te je poduzeće ostvarilo 231.882

kune poslovnog prihoda po zaposleniku, što je za 16,19% više od onog što je prema

planu poslovanja proizašlo, da bi poduzeće stavljanjem u odnos planirane vrijednosti

poslovnog prihoda i broja zaposlenih ostvarivalo 199.572,30 kuna poslovnog prihoda

po zaposlenome.

Bitan pokazatelj učinkovitosti poslovanja za poduzeće proizlazi iz odnosa bruto dobiti i

broja zaposlenika koji prema izračunu ukazuje na ostvarenu znatno veću bruto dobit po

zaposleniku poduzeću od onoga što bi proizišlo temeljem plana poslovanja za 2012.

godinu, te ona iznosi 4.608,92 kuna.

Tablica 27: Pokazatelji učinkovitosti

Naziv PLANIRANO Pokazatelj Koef. OSTVARENO Koef.

Ukupna ulaganja

(U)

27.744.900 UP/U 1,53 20.997.281 1,999

Ukupni

prihodi(UP)

42.494.175 PP/Z 199.572,30 41.977.467,63 231.882

Poslovni prihod

(PP)

36.920.875 BD/Z 167,92 41.264.325 4.608,92

Bruto dobit (BD) 31.065 815.779,15

Broj zaposlenika

(Z)

185 177

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća

54

4.3. Analiza planiranih i ostvarenih prihoda

U okviru ovog potpoglavlja izvršena je usporedba planiranih i ostvarenih prihoda za

Komunalac d.o.o. Bjelovar. Na temelju podataka koji se nalaze ispod u tablici izračunat

je verižni indeks kako bi se vidjelo za koliko posto su ostvareni prihodi u 2012. godini

veći ili manji u odnosu na planirane i koji je razlog tome.

Tablica 28: Planirani i ostvareni prihodi za 2012. godinu

Djelatnost

PLANIRANI

PRIHODI

OSTVARENI

PRIHODI

Indeks

I. VODOOPSKRBA 24.589.472 25.173.619,27 102,38

1. Vodovod 13.287.850 13.717.860,86 103,24

2. Odvodnja i pročišć. otp. voda 9.514.912 9.872.444,62 103,76

a) Odvodnja 5.557.868 6.128.035,05 110,26

b) Pročišć. otp. voda 3.957.044 3.744.409,57 94,63

3. Razvoj, invest. i teh. kontrola 1.786.710 1.583.313,79 88,62

II. KOMUNALNE

DJELATNOSTI

20.063.913

19.311.754,09 96,25

1. Čistoća i tržnica 12.169.895 11.877.643,41 97,60

a) Tržnica 1.402.136 1.446.410,82 103,16

b) Čistoća 10.518.255 10.174.920,59 96,74

c) Mehanička radiona 249.504 256.312,00 102,73

2. Parkiranje i gradska groblja 7.412.018 6.949.078,42 93,75

a) Parkiranje 3.581.000 2.866.480,54 80,05

b) Grad. groblje s održ. 2.538.150 2.674.492,90 105,37

c) Trgov. pogreb.opremom 650.000 653.881,19 100,60

d) Građ. grad. groblje 642.868 745.365,08 115,94

3. Autobusni kolodvor 482.000 485.032,26 100,63

III. SEKTOR

EKONOMSKIH POSLOVA

5.068.175

5.091.717,81

100,46

Sektor ekonom. poslova 5.068.175 5.091.717,81 100,46

UKUPNO 49.721.560 49.577.091,17 -

INTERNO-MINUS KL. 5 -7.227.385 -7.599.623,54 -

UKUPNI PRIHODI 42.494.175 41.977.467,63 98,78

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a poduzeća

U djelatnosti vodoopskrbe, kod vodovoda ostvareni prihodi poduzeća su veći za 3,24%

u odnosu na planirane jer je došlo do povećanja prihoda od priključaka, prihoda od

usluge prodaje vode građanima, te povećanja prihoda od obračunate amortizacije. No,

unutar djelatnosti vodoopskrbe kod nekih usluga ostvareni su manji prihodi od

planiranih, a to se odnosi na organizacijsku jedinicu razvoja, investicija i tehničke

kontrole gdje su ostvareni prihodi manji za 11,38% zbog toga što su se smanjili interni

55

prihodi poduzeća za obavljene usluge. Kod usluge pročišćenja otpadnih voda također su

ostvareni manji prihodi od planiranih za 5,37% jer je došlo do pada prihoda od usluge

pročišćavanja otpadnih voda građanima i poduzećima, internih prihoda pročišćavanja

otpadnih voda i prihoda od naplate vrijednosnog usklađivanja. Najveći rast ostvarenih

prihoda u djelatnosti vodoopskrbe ostvaren je kod odvodnje gdje su ostvareni prihodi

veći za 10,26%, a razlog tome jesu veći prihodi od usluga i to usluga čišćenja

Canalmasterom, odvoza fekalija, te od skupljanja otpadnih voda. Poduzeće je kod

odvodnje ostvarilo i znatno veće prihode od internih realizacija.

Kod komunalnih djelatnosti ostvareni prihodi su za 3,75% manji od planiranih jer je

kod usluge parkiranja došlo do pada prihoda. Ostvareni prihodi od usluge parkiranja

manji su za čak 19,95% od planiranih jer došlo do pada prihoda od naplate parkiranja s

obzirom da je sve više nezaposlenih građana koji nemaju financijskih sredstava kojima

bi plaćali parkiranja već se nastoje parkirati na parkiralištima obližnjih trgovačkih

centara, poput Billa-e i Kauflanda. Nadalje, prihodi od Pauk službe su bili nevjerojatno

niski u odnosu na plan, prihoda od opomena nije uopće bilo, a prihodi od parkirališta

temeljem izdavanja računa ostvareni su u 50% manjem iznosu. Unutar komunalnih

djelatnosti najveća razlika između planiranih i ostvarenih prihoda vidljiva je kod usluge

građenja gradskih groblja gdje su ostvareni prihodi veći od planiranih za 15,94%, jer je

poduzeće na kraju godine imalo veće prihode od usluge izgradnje grobnica sa dva

ukopa bez okvira i sa okvirom, te izgradnje imitacije grobnica za jedan ukop.

Ostvareni prihodi gradske tržnice veći su za 3,16% jer je poduzeće ostvarilo veće

prihode od zakupnina, koja obuhvaća zelenu tržnicu, štandove u ulici Brune Bušića i

naknadu za zauzimanja prostora (terase). Poduzeće je kod gradske tržnice ostvarilo i

više prihode od usluge ustupanja „mjestovina“ na zelenoj i mliječnoj tržnici, te štandova

u ulici Brune Bušića na kojima se prodaje rabljena roba i na kojima je svaki četvrtak i

subotu sve više ljudi koji tamo prodaju svoju ili nečiju rabljenu robu. Kod usluge

čistoće ostvareni prihodi su manji od planiranih za 3,26% jer je poduzeće imalo manje

prihode od usluga koje obuhvaćaju strojno i ručno čišćenje grada Bjelovara i

parkirališta, odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava, škola, dječjih vrtića,

zdravstvenih ustanova, poslovnih prostora koji je bio manji kao i odvoz otpada po

narudžbi te kupnja doplatnih vrećica za komunalni otpad. U konačnici poduzeće je u

56

2012. godini ostvarilo prihode manje za 1,22% u odnosu na planirane prihode

projicirane u planu poslovanja.

4.4. Analiza planiranih i ostvarenih rashoda

Nakon usporedbe paniranih i ostvarenih prihoda u prethodnom potpoglavlju, ovdje su

uspoređeni planirani i ostvareni rashodi u 2012. godini za komunalno poduzeće.

Također je izračunat verižni indeks kako bi se vidjelo za koliko posto se razlikuju

ostvareni rashodi od planiranih i što je uzrokovalo njihovo povećanje ili smanjenje.

Tablica 29: Planirani i ostvareni rashodi za 2012.godinu

Djelatnost

PLANIRANI

RASHODI

OSTVARENI

RASHODI

Indeks

I. VODOOPSKRBA 25.392.805 24.718.707,17 97,35

1. Vodovod 13.845.710 13.028.824,38 94,10

2. Odvodnja i pročišć. otp. voda 9.760.385 10.106.569,00 103,55

a) Odvodnja 5.991.955 7.043.410,52 117,55

b) Pročišć. otp. voda 3.768.430 3.063.158,48 81,28

3. Razvoj, invest. i teh. kontrola 1.786.710 1.583.313,79 88,62

II. KOMUNALNE DJELATNOSTI 19.229.515 18.950.887,04 98,55

1. Čistoća i tržnica 11.514.265 11.525.164,73 100,09

a) Tržnica 1.339.530 1.404.659,59 104,86

b) Čistoća 9.925.920 9.866.597,67 99,40

c) Mehanička radiona 248.815 253.907,47 102,05

2. Parkiranje i gradska groblja 7.293.150 6.878.272,02 94,31

a) Parkiranje 3.505.670 2.850.706,73 81,32

b) Grad. groblje s održ. 2.531.250 2.657.221,53 104,98

c) Trgov. pogreb.opremom 633.830 653.881,19 103,16

d) Građ. grad. groblje 622.400 716.462,57 115,11

3. Autobusni kolodvor 422.100 547.450,29 129,70

III. SEKTOR EKONOMSKIH

POSLOVA

5.068.175 5.091.717,81

100,46

Sektor ekonom. poslova 5.068.175 5.091.717,81 100,46

UKUPNO 49.690.495 48.761.312,02 -

INTERNO-MINUS KL. 5 -7.227.385 -7.599.623,54 -

UKUPNI RASHODI 42.463.110 41.161.688,48 96,94

Izrada studentice prema podacima iz RDG-a

Poduzeće je i u komunalnim i djelatnostima vodoopskrbe ostvarilo rashode manje u

odnosu na plan. U komunalnim djelatnostima oni su manji u odnosu na planirane

rashode za 1,45%, a kod djelatnosti vodoopskrbe ostvareni rashodi su manji od

planiranih za 2,65%. U djelatnosti vodoopskrbe kod usluge vodovoda ostvareni su

57

rashodi za 5,9% manji od planiranih jer je poduzeće imalo manji trošak materijala za

investicije u vlastitoj režiji, manji trošak usluge tekućeg održavanja objekata i opreme,

te utrošak materijala za održavanje objekata jer nije došlo do nikakvi kvarova koji bi

zahtijevali troškove i utrošak materijala. Poduzeće kao materijal za održavanje objekata

u djelatnosti vodova koristi fazonske komade, armature, cijevi, spojne elemente,

hidrante koji su korišteni kod održavanja postojećih cjevovoda, vodomjere za zamjenu

dotrajalih vodomjera, te elektromaterijal za održavanje instalacija.

Kod usluge pročišćenja otpadnih voda ostvareni rashodi su manji u odnosu na plan za

18,72% jer su u 2012.g. bili znatno manji troškovi usluge tekućeg održavanja objekata i

opreme korištene za pročišćavanje otpadnih voda za kojima nije bilo potrebe jer se nisu

dogodili nikakvi kvarovi. Sukladno tome poduzeće je imalo i manji utrošak materijala

koji se koristi za održavanje objekata. Troškovi usluge tekućeg održavanja objekata i

oprema odnose se na servis pumpi na mostu (za pijesak), zamjenu ležajeva i servis

reduktora na pužnoj pumpi, servis pumpi za cirkulaciju mulja i pumpi za pumpanje

viška mulja, te razni ostali servisi. Poduzeće je također imalo i niže troškove usluge

investicijskog održavanja koji ostvareni u duplo manjem iznosu jer je bio izvršen samo

dio planiranog investicijskog održavanja. Neki od troškova usluge investicijskog

održavanja jesu zamjena sustava za deionizaciju vode, nadogradnja kontrolera strujnih

faza, zamjena tlačnih sondi, nabava dozirne pumpe za čišćenje membrana kisikom i

slično. Značajno manji ostvareni troškovi bili su i za osnovni materijal korišten za

uslugu pročišćavanja otpadnih voda.

Ostvareni rashodi kod usluge odvodnje bili su 17,55% viši nego što je planirano, a

razlog njihovog porasta većim dijelom vezan je uz troškove rezerviranja za započete

sudske sporove koje je poduzeće imalo u iznosu od 988.339 kuna. Porast rashoda kod

odvodnje dogodio se i zbog većih troškova usluge tekućeg održavanja objekata i

opreme usluge odvodnje za kojima je bila nešto veće potreba nego što je poduzeće

planiralo i zbog porasta internih rashoda.

Kod komunalnih djelatnosti veći ostvareni rashodi za 15,11% u odnosu na planirane su

kod usluge građenja gradskih groblja s obzirom da je za potrebu građenja grobnica

poduzeće imalo veći trošak usluge kooperanata koji su vršili izgradnju grobnica, te su

također ostvareni veći interni rashodi. Za preostale komunalne djelatnosti ostvarenje

58

rashoda većih od planiranih kreće se u rasponu od 0 do 5%. Ostvareni rashodi kod

usluge parkiranja manji su od planiranih i to za 18,68% zbog manjih troškova usluge

tekućeg održavanja parkirališta i njegove opreme je nije bilo puno kvarova pa nije bilo

potrebe za tako visokim troškovima kao što su planirani. Trošak zakupnine za

građevinske objekte, neoporezivi dio, nije se dogodio, a zakupnina se odnosila na

naknadu Županijskim cestama i Hrvatskim cestama za korištenje parkirališta koja su dio

tih cesta jer se zakonom taj trošak nije smio obračunati.

Trošak komunalnih usluga kod djelatnosti parkirališta poduzeće inače planira u većem

iznos i on ovisi o padalinama, jer se ti troškovi odnose na čišćenje snijega na

parkiralištima koji u 2012.g. nije padao u velikim količinama pa je stoga ostvaren

znatno niži trošak komunalnih usluga. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca

bilo je dosta niže od planiranog, nije bilo potrebe za njime, jer su poslane opomene i

podnesene tužbe, a naplata je bila bolja od očekivane. Što se tiče ukupnih rashoda,

poduzeće je ostvarilo za 3,06% manje rashode u odnosu na planirane.

4.5. Realizacija „Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture“

Realizacija gradskog programa za komunalno poduzeće koja se odnosi na izgradnju

vodovoda i kanalizacije izvršena je koristeći vlastitu radnu snagu u velikom opsegu.

Financiranje dijela izgradnje komunalne infrastrukture vršilo se iz cijene vodnih usluga

u iznosu od 1.500.000 kuna.

Tablica 30: Realizacija Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

za 2012.g.

Opis Planirana

investicija

Ostvarena

investicija

Indeks

I. VODOOPSKRBA 8.106.400 7.348.486,43 90,65

Izgradnja 2.498.400 4.364.797,78 174,70

Rekonstrukcije 1.110.000 784.491,05 70,67

Ostala ulaganja u vodoopskrbu 4.498.000 2.199.197,60 48,89

II. ODVODNJA 6.538.000 3.983.381,18 60,93

Izgradnja 3.760.000 3.477.888,31 92,50

Rekonstrukcije 1.000.000 416.432,92 41,64

Ostala ulaganja u odvodnju 1.778.000 89.059,95 5,01

UKUPNO 14.644.400 11.331.867,61 77,38

Izrada studentice prema podacima iz poduzeća

59

U tablici su prikazane planirane i ostvarene investicije djelatnosti vodoopskrbe i

odvodnje koje su se nalazile u sklopu programa grada u suradnji s komunalnim

poduzećem na njegovoj realizaciji. Ukupna ostvarena vrijednost koja je bila potrebna za

realizaciju programa grada manja je za 22,62% od planirane i iznosila je 11.331.867,61

kuna. Nadalje, ukupna ostvarena investicija djelatnosti vodoopskrbe manja je za 9,35%

u odnosu na ono koliko je planirano. Ostvarena investicija djelatnosti odvodnje također

je manja i to za 39,07% od planirane. Što se tiče planiranih vrijednosti vezanih uz

izgradnju, kod vodoopskrbe je vrijednost izgradnje veća za 74,70% zato što je došlo do

proširenja izgradnje građevina za javnu vodoopskrbu u široj okolici grada nego što je

planirano u planu poslovanja, ali i zbog izvršene izgradnje dijela građevina iz 2011.g.

Kod izgradnje vodovoda došlo je do povećanog sufinanciranja od strane Hrvatskih

voda, a projekti su sufinancirani 90%. Do izmjena je došlo i u toku godine, kod

djelatnosti vodoopskrbe bila su odobrena veća sredstva, te je bio raspisan natječaj za

radove u izgradnju za što je postojala sva dokumentacija i dozvole.

S druge strane vrijednost izgradnje kod djelatnosti odvodnje manja je za 7,5%, a razlog

tomu je što su neke od planiranih investicija u izgradnju javnog sustava ostvarene u

nižoj vrijednosti. Vrijednosti rekonstrukcija niže su kod obje djelatnosti, kod

vodoopskrbe su manje za 29,33%, a kod odvodnje za 58,63%. Razlog tomu jesu znatno

niže ostvarene vrijednosti nakon izvršene rekonstrukcije sustava odvodnje u ulicama u

užoj okolici grada Bjelovara. U ulici Vladimira Vidrića rekonstrukcija je bila planirana

u suradnji s vanjskim izvoditeljima, ali je ona izvedena u vlastitoj režiji u iznosu

manjem za skoro 50% što je dovelo do zauzeća operative poduzeća i zastoja u izvođenju

ostalih planiranih rekonstrukcija. Ostala ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju su također

ostvarena u manjoj vrijednosti od planirane. Kod vodoopskrbe ona su manja za 51,11%,

razlog tome je ostvarenje samo dijela planiranih ostalih ulaganja u vodoopskrbu, te

neostvarenje planirane investicije u izradu projektne dokumentacije.

Kod odvodnje ostala ulaganja su manja čak za 94,99% zbog toga što je za odvodnju bilo

nešto manje sufinanciranje od strane Hrvatskih voda tako da su ostala ulaganja bila

manja zbog manje raspoloživih financijskih sredstava. Također su izostale neke od

značajnijih investicija, a jedna od njih je kupnja vozila s kamerom koja je odgođena za

sljedeću godinu. Ostala ulaganja su manja i zbog toga što su planirane investicije

60

vezane uz izgradnju priključaka i rekonstrukciju kanalizacije ostvarene u znatno nižoj

vrijednosti.

61

5. ZAKLJUČAK

Poslovni plan poduzeću predstavlja smjernicu kojom se ono vodi tijekom određenog

razdoblja poslovanja kako bi u što većoj mjeri ostvarilo ciljeve koje si je postavilo,ali i

pozitivan financijski rezultat. Poduzeće Komunalac d.o.o Bjelovar izrađuje

jednogodišnji poslovni plan u okviru kojeg za svaku narednu godinu planira investicije

unutar svake pojedine djelatnosti, izvore i upotrebu kapitala, proračun amortizacije,

bruto plaće, detaljno planira ukupne prihode, ukupne rashode i poslovni rezultat koji

proizlazi iz djelatnosti poduzeća. Uspoređivanjem planiranog poslovanje poduzeća i

ostvarenih vrijednosti u 2012.g. poduzeće je ostvarilo dobre rezultate.

Prvenstveno se to odnosi na ostvarenje pozitivnog financijskog rezultata, odnosno dobiti

koja je bila znatno viša od iznosa koji je planiran. Kako bi se što preciznije mogli

donositi zaključci o ostvarenim rezultatima iz plana poslovanja izvršen je izračun

financijskih pokazatelja. Neki od pokazatelja koji su izračunati su pokazatelji

ekonomičnosti, likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti. Izračunom pokazatelja

ekonomičnosti dobiveni su koeficijenti veći od jedan koji su potvrdili da je poduzeće u

2012. godini poslovalo ekonomično, a iznosi ostvarenih prihoda, ali ni rashoda

komunalnog poduzeća ne odstupaju puno od iznosa projiciranih u okviru plana

poslovanja.

Nadalje, izračunom pokazatelja zaduženosti daje da je poduzeće imalo vrlo nizak

stupanja zaduženosti, te da je veći dio imovine financiralo iz vlastitih izvora. Iz izračuna

pokazatelja likvidnosti, proizašlo je da poduzeće ima koeficijent tekuće likvidnosti veći

od dva, što ukazuje na to da ono pravovremeno podmiruje svoje dospjele obveze.

Temeljem izračuna pokazatelja profitabilnosti dobiveni su vrlo mali koeficijenti, a oni

ukazuju da je poduzeće ostvarilo vrlo nisku dobit po jedinici uloženih sredstava, no

unatoč tome poslovalo je profitabilno ostvarivši dobit kao poslovni rezultat na kraju

godine.

Pokazatelji aktivnosti pokazuju da je poduzeća u 2012.g. obrnula potraživanja od kupca

nešto više od pet puta u godini, dva puta je obrnulo kratkotrajnu imovinu, a niti jednom

ukupnu imovinu poduzeća. Kao posljednji financijski pokazatelj ocjene plana

poslovanja poduzeća izračunati su pokazatelji učinkovitosti koji pokazuju da je

62

poduzeće ostvarilo dvije kune dobiti po jedinici investicijskog ulaganja, 231.882 kune

poslovnog prihoda po zaposleniku i 4.608,92 kuna bruto dobiti po zaposleniku čiji je

iznos nadmašio sva očekivanja s obzirom da je bruto dobit po zaposleniku znatno viša

od planirane, a ukupno gledajući poduzeću je porasla učinkovitost s obzirom da su je

ostvarilo veće poslovne prihode od planiranih.

Realizacija izgradnje objekata komunalne infrastrukture koje je proizašla prema

programu grada izvršena je u iznosu manjem za 3.312.532,39 kune ili izraženo u

postotku 22,62%, a razlog tome je neizvršenje svih planiranih izgradnji i rekonstrukcija,

znatno manje ostvarene investicije kod ostalih ulaganja u odvodnju i vodoopskrbu te

niže ostvarene vrijednosti investicija u izgradnju i rekonstrukciju kod odvodnje.

Sve usluge koje komunalno poduzeće pruža izvršilo je količinama u kojima je planiralo,

a usluge se odnose na potrošnju vode od strane kućanstava, škola, vrtića, interna

potrošnja, zatim usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te usluga odvoza

otpada iz domaćinstava, škola, zdravstvenih ustanova i iz stanova kod kojih je odvoz

otpada bio malo veći od planirane količine.

63

LITERATURA

Knjige:

1. Bangs, D 1998, Kako napraviti poslovni plan, sedmo izdanje, Jakubin i sin, Zagreb

2. Buble, M 2006, Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo, Zagreb

3. Gulin, D, Perčević, H., Tušek, B i Žager, L 2012, Poslovno planiranje, kontrola i

analiza, drugo, izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb

4. Škrtić, M i Mikić, M 2011, Poduzetništvo, Sinergija nakladništvo, Zagreb

Internet:

1. http://komunalac-bj.hr/povijest-tvrtke/ na dan 20.3.2014.

2. http://komunalac-bj.hr/parkiranje/ na dan 20.3.2014.

3. http://komunalac-bj.hr/gradska-groblja/ na dan 20.3.2014.

4. http://komunalac-bj.hr/gradska-groblja/ na dan 20.3.2014.

5. http://komunalac-bj.hr/kanalizacija/ na dan 20.3.2014.

6. http://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/dir_financije/PS%2090-91.pdf

na dan 28.3.2014.

7. Vujević, K i Balen, M 2006, Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća pomorskog

prometa, Pomorstvo, br. 2, 33-45, URL: http://hrcak.srce.hr/file/10428 na dan

28.3.2014.

64

POPIS TABLICA

TABLICA 1: Izvori i upotreba kapitala, str. 29

TABLICA 2: Plan investicija za 2012. godinu, str. 30

TABLICA 3: Plan investicija za 2012.g. u djelatnosti vodovoda, str. 31

TABLICA 4: Plan investicija za 2012.g. u odvodnju, str. 33

TABLICA 5: Plan investicija za 2012.g. u pročišćenje otpadnih voda, str. 34

TABLICA 6: Plan investicija za 2012.g. za razvoj, investicije i tehničku kontrolu, str. 35

TABLICA 7: Plan investicija za 2012. godinu za tržnicu, str. 35

TABLICA 8: Plan investicija za 2012.g. za čistoću, str. 36 TABLICA 9: Plan investicija za 2012.g. za mehaničku radionu, str. 36

TABLICA 10: Plan investicija za 2012.g. u uslugu parkiranja, str. 37

TABLICA 11: Plan investicija za 2012. godinu u pogrebne usluge, str. 37

TABLICA 12: Plan investicija za 2012.g. u uslugu održavanja groblja i građevinsku grupu groblje, str. 38

TABLICA 13: Plan investicija za 2012.g. u sektor ekonomskih poslova, str. 38

TABLICA 14: Planirani broj zaposlenih i kvalifikacijska struktura za 2012.g., str. 39

TABLICA 15: Godišnja bruto plaća zaposlenika po djelanostima poduzeća, str. 40

TABLICA 16: Proračun amortizacije za 2012. godinu, str. 41

TABLICA 17: Plan amortizacije po djelatnostima, str. 42

TABLICA 18: Planirani prihod, rashod i dobit (gubitak) za 2012. godinu, str. 44

TABLICA 19: Planirani ukupni prihod za 2012. godinu, str. 45

TABLICA 20: Planirani ukupni rashodi za 2012. godinu, str. 47

TABLICA 21: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća, str. 51

TABLICA 22: Pokazatelji zaduženosti, str. 52

TABLICA 23: Pokazatelji ekonomičnosti, str. 52

TABLICA 24: Pokazatelji likvidnosti, str. 53

TABLICA 25: Pokazatelji aktivnosti, str. 54

TABLICA 26: Pokazatelji profitabilnosti, str. 55

TABLICA 27: Pokazatelji učinkovitosti, str. 56

TABLICA 28: Planirani i ostvareni prihodi za 2012. godinu, str. 56

TABLICA 29: Planirani i ostvareni rashodi za 2012.godinu, str. 58

TABLICA 30: Realizacija Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2012.g., str. 61

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA POSLOVNOG

PLANA PODUZEĆA KOMUNALAC D.O.O. BJELOVAR izradila samostalno pod

voditeljstvom prof.dr.sc. Branke Crnković-Stumpf. U radu sam primijenila

metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na

kraju diplomskoga rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje

sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u

duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskoga rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Natalija Škudar