Upload
vanhanh
View
215
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Josip Juraj Strossmayer University in Osijek
Odjel za biologiju Department of Biology Cara Hadrijana 8A Tel. ++385 (0)31 399 900 HR-31000 Osijek e-mail: [email protected] Hrvatska / Croatia http: www.biologija.unios.hr
Nastavni plan i program diplomskog sveučilišnog studija
ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
Osijek, kolovoz 2014.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1
1. UVOD
1.1. Osnovni podatci Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za biologiju Cara Hadrijana 8A
Tel: +385 31 399 900
Fax: +385 31 399 939
e-mail: [email protected]
mrežne stranice: http://biologija.unios.hr/
2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE 2.1. Naziv studija Zaštita prirode i okoliša
2.2. Nositelj/izvođač studija Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2.3. Tip studijskog programa Sveučilišni
2.4. Razina Diplomski sveučilišni
2.5. Znanstveno ili umjetničko
područje
1. Prirodne znanosti; 8. Interdisciplinarna područja znanosti
2.6. Znanstveno ili umjetničko
polje
1.05. Biologija; 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti; 8.03. Integrativna
bioetika
2.7. Znanstveno ili umjetnička
grana
1.05.05. Ekologija; 1.05.07. Opća biologija; 1.07.03. Znanost o okolišu
2.8. Uvjeti upisa na studij Studij mogu upisati prvostupnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim
studijem (180 ECTS) iz područja:
� prirodnih znanosti
� interdisciplinarnih znanosti
� biotehničkih znanosti
� biomedicinskih znanosti
2.9. Trajanje studija (u
semestrima)
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša izvodit će se kroz 2 akademske godine,
odnosno kroz 4 semestra. Studenti studij završavaju obranom diplomskog rada.
Studij će biti organiziran kao redoviti studij.
2.10. Ukupan broj ECTS 120 ECTS koje studenti stječu polaganjem 15 obveznih kolegija (87 ECTS) i 7
izbornih kolegija (21 ECTS). Istraživačkom praksom stječe se 4 ECTS, a izradom i
obranom diplomskog rada 8 ECTS.
2.11. Akademski naziv koji se stječe
završetkom studija
Magistar/Magistra zaštite okoliša (mag. biol. oecol.).
2.12. Isprava o akreditiranom
preddiplomskom sveučilišnom
studiju iz znanstvenog polja
biologije
Na Odjelu za biologiju izvodi se Preddiplomski sveučilišni studij biologije čijim
završetkom studenti stječu pravo upisa na predloženi diplomski studij Zaštita
prirode i okoliša (Prilog II - Isprava o akreditiranom Preddiplomskom sveučilišnom
studiju).
2.13. Analiza usklađenosti
studijskog programa sa
strateškim ciljevima visokog
učilišta
Osnivanje studija u potpunosti je usklađeno sa strateškim ciljevima i zadatcima
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Strategija Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku za razdoblje 2011.-2020.; III.1.5.1. Reorganizacija studijskih
programa i ustroj novih studija). Pokretanje diplomskog studija Zaštita prirode i
okoliša izdvojen je kao poseban cilj Odjela za biologiju unutar Strategije Odjela za
biologiju za razdoblje 2012.-2017. godine. U Strategiji Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku opisana je potreba reorganizacije studijskih programa u
skladu s europskim trendovima u visokom obrazovanju i definiranje novih
akademskih profila.
Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku:
http://www.unios.hr/index.php?g=4&i=5
Strategija Odjela za biologiju:
http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta.
2.14. Kompetencije koje se stječu
završetkom studija
Tijekom ovog studija polaznici će biti upoznati sa principima gospodarenja
prirodnim resursima, principima održivog razvoja te osnovama ekonomike okoliša.
Kompetencije koje se stječu završetkom Sveučilišnog diplomskog studija Zaštita
prirode i okoliša su slijedeće:
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2
� poznavanje problematike o zaštiti prirode i okolišu u zemlji i svijetu,
� osposobljenost za izradu ekoloških studija,
� planiranje i gospodarenje u ekološkim sustavima zaštićenih objekata
prirode,
� analiza i valorizacija prostora,
� integrirana zaštita u zaštićenim objektima prirode,
� ekološki monitoring,
� gospodarenje i zaštita tla i voda,
� sanacija degradiranih staništa,
� gospodarenje životinjskim vrstama,
� izrada programa i osnova gospodarenja u zaštićenim objektima prirode i
urbanim ekološkim sustavima,
� pripremljenost za stručno i znanstveno usavršavanje kroz razne edukativne
oblike i poslijediplomski studij.
Osposobljenost za poslove:
� najsloženiji poslovi u svim oblicima organizacija zaštićenih objekata prirode
(strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode,
spomenici prirode, značajni krajobrazi, park šume te spomenici parkovne
arhitekture), državnih, županijskih i gradskih uprava uključujući
savjetodavne službe i inspekcijski nadzor,
� osposobljenost za poslove u okviru hortikulturnih i komunalnih poduzeća,
� poslove stručnog suradnika i voditelja u istraživačkim, znanstvenim
institucijama u području zaštite prirode i okoliša,
� poslovi stručnoga voditelja i nadzornika u zaštiti prirode i okoliša, nastave i
obrazovanja u strukovnim srednjim i srodnim školama,
� poslovi i zadaće u publicistici i medijima vezanim za zaštitu prirode i
okoliša.
� osposobljenost za sudjelovanje u izradi i provedbi studija ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, studijama procjene utjecaja
zahvata na okoliš i prirodu, strateških procjena utjecaja zahvata na okoliš
te studijama procjene rizika za prirodu i okoliš.
Magistri znanosti o okolišu stečenim aplikativnim i interdisciplinarnim znanjem
bioloških, geoloških i geografskih aspekata zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti predstavljaju moderne stručnjake nužne u institucijama za zaštitu
prirode i prostornoga uređenja, nacionalnim parkovima, vodoprivredi itd.
Završetkom diplomskog studija magistri zaštite prirode i okoliša moći će upisati neki
od poslijediplomskih studija iz područja prirodnih znanosti. Na našem Sveučilištu to
je prvenstveno Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Zaštita
prirode i okoliša.
2.15. Mehanizam osiguravanja
vertikalne mobilnosti
studenata u nacionalnom i
međunarodnom prostoru
visokog obrazovanja
Studij je u potpunosti prilagođen Bolonjskom sustavu obrazovanja kojem je osnovni
cilj pokretljivost studenata na svim razinama i smjerovima obrazovanja. Iz tog
razloga, studij je otvoren za sve oblike razmjene studenata sa srodnim
visokoškolskim ustanovama u zemlji i u svijetu.
Predloženi program studija osigurava horizontalnu i vertikalnu pokretljivost
studenata budući da je strukturiran po uzoru na europske studije, a također je
usklađen sa sličnim studijima u Republici Hrvatskoj. Nacionalna mobilnost će biti
osigurana kroz mogućnost odabira izbornih kolegija na drugim srodnim studijima u
Republici Hrvatskoj. Veliki udio izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog
programa u smjeru omogućavanja upisa poslijediplomskih studija koji su predloženi
na našem i na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj.
Međunarodna pokretljivost studenata i nastavnika temelji se na bilateralnim,
partnerskim sporazumima sveučilišta. Odjel za biologiju podržava mobilnost
studenata korištenjem međunarodnih fondova i projekata (Erasmus Mundus, Marie
Curie, TEMPUS, i dr.)
2.16. Povezanost s temeljnim i
modernim vještinama i
strukom
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša interdisciplinarno je usmjeren prema
obrazovanju stručnjaka koji će biti osposobljeni provoditi znanstvena istraživanja, a
dio je cjeloživotnog obrazovanja koje predviđa i daljnje obrazovanje na
specijalističkim, stručnim i poslijediplomskim studijima. Ovaj diplomski studij
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
3
utemeljen je na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama
potrebnim za razvitak društva temeljenog na znanju. U Republici Hrvatskoj postoji
izrazita potreba profesionalnog sektora za stručnjacima i znanstvenicima iz
područja zaštite prirode i okoliša. Stoga će ovaj studij predstavljati značajan
doprinos u povećanju broja mladih znanstvenika i stručnjaka te imati neposredne
učinke na znanstveno-stručni, regionalni i lokalni razvoj već tijekom svog odvijanja.
Studij Zaštita prirode i okoliša, uz temeljna znanja iz područja biologije i ekologije,
usmjerava polaznike studija kako primijeniti ta znanja i odgovorno upravljati
prirodnim resursima, te povezuje ideje i spoznaje ove problematike s drugim
strukama i znanstvenim područjima kao što su klimatologija, urbanizam,
ekonomija, građevinarstvo, poljoprivreda.
Uz fundamentalna, polaznici studija usvajaju i specifična znanja i metode
(monitoring i procjena stanja okoliša, matematičko modeliranje, prostorno
modeliranje, statističke analize i programi, radiobiologija, ekonomika okoliša).
2.17. Povezanost s potrebama
lokalne zajednice
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša predlaže se kako bi se zadovoljile potrebe
lokalne zajednice u produkciji visokoobrazovanog kadra iz predmetnog područja te
kako bi se potaknuo razvoj i unapređivanje, kako na praktičnoj, tako i na
znanstvenoj razini, u ovoj regiji. U predloženom programu zastupljeni su i
akademski i praktični rad, čime će se direktno unaprijediti znanstveni potencijal
naše domovine, kao i doprinijeti stvaranju kadra za razvitak lokalnog, ali i hrvatskog
i europskog gospodarstva.
U modernom je hrvatskom društvu veliki broj institucija i poslovnih subjekata, kako
u javnom tako i u privatnom sektoru, s potrebom za obrazovanim stručnjacima u
području zaštite prirode i okoliša. Potreba organiziranja sveučilišnog diplomskog
studija Zaštita prirode i okoliša proizlazi iz sve veće potrebe za razumijevanjem
složenih procesa u okolišu te primjenu spoznaja iz različitih znanstvenih područja i
disciplina za ocjenu stanja okoliša, optimalno gospodarenje okolišem i planiranje
održivog razvoja.
Razvoj tehnologije i znanja zahtjeva praćenje spoznaja i trendova, te u skladu s
promjenjivim potrebama tržišta rada i nove studijske programe. Osobito je važno
udovoljiti koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. U tom smislu, studenti koji završe
ovaj diplomski studij imat će mogućnost nastaviti obrazovanje na
poslijediplomskom studiju (sveučilišnom doktorskom ili specijalističkom) Zaštita
prirode i okoliša, kao i na drugim poslijediplomskim studijima kako u Hrvatskoj,
tako i u Europi.
S obzirom na regionalni položaj Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, te blizina nekoliko različitih zaštićenih područja (PP Kopački
rit, PP Papuk, Regionalni park Mura-Drava) i rijeke Dunav, lokalna zajednica može
imati višestruku korist u vidu suradnje Odjela za biologiju s različitim institucijama.
2.18. Analiza zapošljivosti Pristupnici koji završe navedeni studij steći će znanja i vještine potrebne za
obavljanje složenih zadataka kojima je cilj zaštita prirode i okoliša.
Mogući poslodavci su mala i srednja poduzeća, ali i velika poduzeća koja iskazuju
potrebu za stručnim i educiranim kadrom. Unatoč relativno visokom stupnju
nezaposlenosti, ulaskom u članstvo Europske unije bit će sve više iskazana potreba
poznavanja europskih regulativa poslovanja. Od studenta koji završe ovaj diplomski
studij očekuje se relativno brza mogućnost zapošljavanja i na međunarodnoj razini,
upravo zbog kompetencija koje stječu kroz studij.
2.19. Usporedba sa inozemnim
akreditiranim programima
U Republici Hrvatskoj ne postoji program ekvivalentan predloženom diplomskom
studiju Zaštita prirode u okoliša, stoga je predloženi studij u nacionalnim
razmjerima inovativan i jedinstven. Postoje inozemni studijski programi koji su slični
predloženom diplomskom studiju. Program predloženog diplomskog studija Zaštita
prirode i okoliša može se usporediti s primjerice:
Master Program Environmental Protection and Management, The University of
Edinburgh
http://www.ed.ac.uk/schools-departments/geosciences/postgraduate/masters-
programme/taught-masters/environment-protection/degree-structure
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
4
Master of Environmental Management, The Yale School of Forestry &
Environmental Studies
http://environment.yale.edu/academics/degrees/mem/#mem-curriculum
Namjera je ovog diplomskog studija omogućiti mobilnost studenata i osoblja sa
studija sličnih programa, a istovremeno zadržati specifične karakteristike koje će ga
učiniti prepoznatljivim.
2.20. Dosadašnje iskustvo u
izvođenju istih ili sličnih
sveučilišnih studija
Sveučilišni Odjel za biologiju trenutno izvodi nastavu na preddiplomskom
(Preddiplomski sveučilišni studij biologije) i dva diplomska studija (Diplomski
sveučilišni znanstveni studij biologije, Diplomski sveučilišni nastavnički studij
biologije i kemije), te tri poslijediplomska studija (Poslijediplomski interdisciplinarni
doktorski studij Zaštita prirode i okoliša, Poslijediplomski interdisciplinarni
specijalistički studij Zaštita prirode i okoliša, te Poslijediplomski interdisciplinarni
doktorski studij Molekularne bioznanosti).
2.21. Partneri izvan visokoškolskog
sustava koji će sudjelovati u
izvođenju predloženog
studijskog programa
U obrazovanju magistara Zaštite prirode i okoliša, kroz terensku nastavu, stručnu
praksu te izradu diplomskih radova, sudjelovat će:
� javne ustanove u zaštiti prirode, npr. JU Park prirode Kopački Rit, JU Park
prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Osječko-baranjske županije;
� znanstvene institucije, npr. Institut Ruđer Bošković, Poljoprivredni institut
Osijek;
� državne institucije, npr. Vodovod, Zavod za javno zdravstvo Osijek, Zavod
za tlo Osijek.
2.22. Razvoj međunarodne
suradnje
Jedan od ciljeva Bolonjskog procesa je i razvitak sustava visokog obrazovanja u tri
ciklusa (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij) s prepoznatljivim
diplomama i sustavom prenošenja bodova (ECTS) što će sveukupno doprinijeti
razvitku i promicanju mobilnosti studenata, nastavnog i istraživačkog i
administrativnog osoblja te potaknuti europske mreže međusveučilišne suradnje na
svim razinama obrazovanja. Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku ima organiziranu strukturu sličnu svim europskim sveučilištima što
omogućava međunarodnu mobilnost. Brojne aktivnosti na Odjelu za biologiju
provode se u svrhu razvoja međunarodnih odnosa s partnerskim ustanovama u
svijetu, poticanje mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja te
sudjelovanje u međunarodnim programima i projektima s područja visokog
obrazovanja. U strategiji Odjela za biologiju, cilj znanstveno-istraživačke djelatnosti
je povećanje kvalitete znanstvenog rada putem uspostave suradnje s drugim
domaćim, a posebno inozemnim sveučilištima i znanstvenim institucijama, kao i
sudjelovanje u zajedničkim projektima s partnerima iz zemalja EU. Međunarodna
suradnja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Odjela za biologiju
ostvaruje se putem bilateralnih međusveučilišnih i međufakultetskih ugovora,
međunarodnih sveučilišnih mreža i udruga, međunarodnih projekata s područja
visokog obrazovanja, međunarodnih znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata,
te suradnje na razini fakulteta, zavoda i pojedinačnih članova akademske zajednice
rada studentskih udruga.
3. OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obvezatnih i izbornih
predmeta s brojem sati
aktivne nastave potrebnih za
njihovu izvedbu i brojem ECTS
(U nastavku - Tablica 1,
Tablica 2)
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
5
Tablica 1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova
POPIS OBVEZATNIH PREDMETA Godina studija: 1.
Semestar: 1.
PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS1
Biogeokemija Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön 30 - 30 6 O
Terestrička ekologija Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić 30 30 - 6 O
Akvatička ekologija Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
Doc.dr.sc. Filip Stević 30 15 15 6 O
Kvantitativna ekologija Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger 30 30 - 6 O
Ekofiziologija Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović 30 - 30 6 O
POPIS OBVEZATNIH PREDMETA Godina studija: 1.
Semestar: 2.
PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS
Ekotoksikologija Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović 30 30 - 6 O
Okolišno inženjerstvo Doc.dr.sc. Goran Palijan
Doc.dr.sc. Filip Stević 30 - 15 4 O
Geoinformatika u zaštiti prirode i okoliša Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić 30 30 - 6 O
Inventarizacija biološke raznolikosti Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger 15 30 - 4 O
Istraživačka praksa - 30 - 4 O
POPIS IZBORNIH PREDMETA
Biomonitoring Doc.dr.sc. Sandra Ečimović 15 - 15 3 I
Radiobiologija Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön 15 - 15 3 I
Ekologija tla Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger 15 15 - 3 I
Urbana ekologija Doc.dr.sc. Dubravka Čerba 15 - 15 3 I
Ekologija vektora Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar 15 - 15 3 I
Mikrobiologija okoliša Doc.dr.sc. Goran Palijan 15 15 - 3 I
* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno dva izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 6 ECTS, odnosno studenti ostvaruju minimalno 30 ECTS u semestru.
POPIS OBVEZATNIH PREDMETA Godina studija: 2.
Semestar: 3.
1 VAŽNO: Ako je predmet obvezatan, upisuje se O, a ako je izborni I.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
6
PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS
Okolišni i prirodni resursi Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba 45 - 45 9 O
Ekološko modeliranje i predviđanje Prof.dr.sc. Tarzan Legović 30 30 - 6 O
Ekonomika okoliša Prof.dr.sc. Josip Mesarić 30 30 - 6 O
POPIS IZBORNIH PREDMETA
Invazivne vrste Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I
Izvori energije i okoliš Doc.dr.sc. Sandra Ečimović 15 - 15 3 I
Zaštićena područja Doc.dr.sc. Filip Stević 15 - 15 3 I
Natura 2000 u Hrvatskoj Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 - 15 3 I
Krajobrazna ekologija Doc.dr.sc. Ljiljana Krstin 15 15 - 3 I
Strukturalna ekologija i ekološke mreže Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger 15 - 15 3 I
Ekološki projekti Doc.dr.sc. Melita Mihaljević 15 - 15 3 I
* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno tri izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 9 ECTS, odnosno studenti ostvaruju minimalno 30 ECTS u semestru.
POPIS OBVEZATNIH PREDMETA Godina studija: 2.
Semestar: 4.
PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS
Procjena utjecaja na prirodu i okoliš Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić 45 - 30 8 O
Konzervacijska biologija Doc.dr.scc. Dubravka Čerba
Doc.dr.scc. Alma Mikuška 30 - 15 4 O
Ekologija čovjeka Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 30 - 15 4 O
POPIS IZBORNIH PREDMETA
Eutrofizacija Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić
Doc.dr.sc. Filip Stević 15 15 - 3 I
Prirodoslovne zbirke Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I
Poljoprivreda i okoliš Doc.dr.sc. Ivna Štolfa 15 - 15 3 I
Lišajevi kao biomonitori Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I
Zaštita prirode i okoliša u edukaciji Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić 15 15 - 3 I
Izrada diplomskog rada 4
Obrana diplomskog rada 4
* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno dva izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 6 ECTS, odnosno studenti ostvaruju minimalno 30 ECTS u semestru.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
7
Tablica 2. Opisi predmeta
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön
Naziv predmeta Biogeokemija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 1. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente s ključnim konceptom i glavnom problematikom biogeokemije. Studenti će se upoznati s osnovnom metodologijom u biogeokemijskim istraživanjima uključujući i računalne simulacije, kao i najvažnijim fizičko-kemijskim procesima u okolišu. Ukazati na važnost biogeokemijskih ciklusa u globalnom okolišu u razumijevanju ekologije i utjecaja čovjeka na okoliš. Ukazati na mnoge probleme povezane s očuvanjem i degradacijom staništa koji se javljaju kao posljedica antropogenih utjecaja na prirodne biogeokemijske cikluse. Cilj je postići razumijevanje antropoloških utjecaja na lokalne, regionalne i globalne biogeokemijske cikluse, te shvatiti utjecaj čovjeka i globalnih promjena na biogeokemijske cikluse i ekološki sustav. Od studenata se očekuje razvijanje kritičkog načina razmišljanja. Također će se poticati sagledavanje problema okoliša koristeći princip inter- i multidisciplinarnosti.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Po završetku predmeta student će znati objasniti porijeklo i evoluciju biogeokemijskih sustava na Zemlji, te na koji način interakcije među različitim „sferama“ reguliraju funkcioniranje našeg planeta. Student će znati objasniti osnovne biogeokemijske principe, te razumjeti važnost biogeokemijskih ciklusa u ekologiji. Student će moći opisati i razumjeti različite tehnike korištene u biogeokemiji, te povezati navedene tehnike sa znanstvenim istraživanjima problematike utjecaja čovjeka i globalnih promjena na Zemlju. Nadalje, student će moći diskutirati o aktualnim temama antropogenih promjena prirodnih ciklusa koji vode ka degradaciji ekosustava.
1.4. Sadržaj predmeta
Podrijetlo elemenata i metaboličkih procesa. Osnovni principi fizičko-kemijskih procesa u okolišu (ionske interakcije, otapanje, taloženje, oksidacijski i redukcijski procesi, fotokemijski procesi, adsorpcija, ionska izmjena, difuzija, filtriranje). Biogeokemija atmosfere. Biogeokemija litosfere. Biogeokemija oceana. Biogeokemija kopnenenog okoliša. Biogeokemija rijeka i jezera. Radionuklidi u okolišu. Globalni ciklus vode. Globalni ciklus ugljika. Globalni ciklus dušika. Globalni ciklus fosfora. Globalni ciklus sumpora. Biogeokemija žive i drugih teških metala. Istraživanje biogeokemije analizom izotopa. Antropogeni utjecaji na prirodne biogeokemijske cikluse poput nutrijenata, vode, teških metala i drugih zagađivala. Antropogene promjene prirodnih ciklusa koje vode ka degradaciji ekoloških sustava.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
8
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 1,5 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovnim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Izrada i prezentacija seminarskog rada donosi 20% konačne ocjene, pismeni dio ispita 30%, a usmeni dio ispita 50% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bashkin, V.N. 2006. Modern biogeochemistry: environmental risk assessment, Springer. 2. Filipović-Vinceković, N., Dutour-Sikirić, M., Tomašić, V. 2004. Fizičko-kemijski procesi u okolišu, Interna skripta za studente
poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog znanstvenog studija Zaštita prirode i okoliša u Osijeku. 3. Schlesinger, W. H. 2005. Biogeochemistry. Elsevier-Pergamon, Oxford, UK.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bashkin, V.N., Howarth, R.W. 2003. Modern biogeochemistry. Kluwer Academic Publishers, Boston, USA. 2. Bianchi, T.S. 2007. Biogeochemistry of Estuaries, Oxford University Press. 3. Black, K.D., Shimmield, G.B., (Eds.) 2003. Biogeochemistry of Marine Systems, Oban, UK, Blackwell Publishing. 4. Huang, P.M., Gobran, G.R., (Eds.) 2005. Biogeochemistry of Trace Elements in the Rhizosphere, Uppsala, Sweden, Elsevier. 5. Kirk, G., 2004. The Biogeochemistry of Submerged Soils, Chichester, England, John Wiley & Sons Ltd. 6. Likens, G.E., (Ed.) 2010. Biogeochemistry of Inland Waters, A Derivative of Encyclopedia of Inland Waters, Amsterdam, The
Netherlands, Elsevier. 7. McClain, M.E., Victoria, R.L., Richey, J.E., (Eds.) 2001. The Biogeochemistry of the Amazon Basin, Oxford, UK, Oxford University
Press, Inc. 8. Prasad, M.N.V., Sajwan, K.S., Naidu, (Eds.) R. 2006. Trace Elements in the Environment; Biogeochemistry, Biotechnology, and
Bioremediation, Taylor & Francis Group, NY, USA. 9. Reddy, K.R., DeLaune R.D. 2008. Biogeochemistry of Wetlands, Science and Applications, CRC Press, Taylor & Francis Group, NY,
USA. 10. Schlesinger, W.H. 1997. Biogeochemistry – An Analysis of Global Change. 2nd Ed. Academic Press, San Diego, USA.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Bashkin, V.N. 2006. Modern biogeochemistry: environmental risk assessment, Springer.
25
Filipović-Vinceković, N., Dutour-Sikirić, M., Tomašić, V. 2004. Fizičko-kemijski procesi u okolišu, Interna skripta za studente poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog znanstvenog studija Zaštita prirode i okoliša u Osijeku.
25
Schlesinger, W. H. 2005. Biogeochemistry. Elsevier-Pergamon, Oxford, UK.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
9
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Naziv predmeta Terestrička ekologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 1. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s prostornom varijabilnošću terestričkih ekoloških sustava na Zemlji i u Hrvatskoj, s njihovom biološkom raznolikošću, te s okolišnim procesima i čimbenicima koji dovode do njihovog nastanka, opstanka i nestanka. Upoznati studente s kruženjem tvari u terestričkim ekološkim sustavima.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati poznavati i razumijevati sastavnice i procese u terestričkim ekološkim sustavima na globalnoj i lokalnoj razini. Student će znati objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na organizme, definirati građu tla i utjecaj tla na terestričke ekološke sustave, znati interpretirati cikluse kruženja hranjivih tvari i energije u terestričkim ekološkim sustavima. Znat će obrazložiti utjecaj biotičkim čimbenika na terestričke ekološke sustave, povezati prostornu razdiobu bioma i njihovu dinamiku u vremenu s abiotičkim i biotičkim čimbenicima, prepoznavati i opisati različite terestričke ekološke sustave njihove karakteristike u florističkom i faunističkom pogledu, kao i abiotičke čimbenike u njima.
1.4. Sadržaj predmeta
Što je to kopneni ekološki sustav i kakvi organizmi u njemu žive? Ekološki čimbenici koji utječu na život organizama u kopnenom ekološkom sustavu. Sunčeva energija dozračena na površinu Zemlje. Globalna atmosferska cirkulacija. Makroklima - parametri, njihova prostorna i vremenska varijabilnost. Kruženje vode. Litološka podloga i reljef kao okolišni faktori. Topoklima. Tlo kao preduvjet postojanja i održanja kopnenog ekološkog sustava. Pedosfera, pedogeneza, pedosistematika - osnovni pojmovi. Biotički čimbenici. Životne strategije kopnenih organizama. Kruženje tvari i energije u kopnenom ekološkom sustavu. Osnovni tipovi kopnenih ekoloških sustava (biomi) i njihova korelacija s makroklimom. Prostorna razdioba bioma na Zemlji i njihova dinamika u vremenu (globalni paleoekološki aspekt). Bioklimatske zone u Europi i Hrvatskoj. Edafski faktori i diferencijacija biogeocenoza unutar bioklimatskih zona. Prostorno-vremenska povezanost tla i vegetacije. Tipologije kopnenih ekoloških sustava s pregledom značajki pojedinih tipova (na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini): 1) dominantni abiotički čimbenici, 2) tlo i vegetacija, 3) tipični predstavnici organizama, njihove prilagodbe na stanište i međusobne interakcije, 4) geneza i ekološka stabilnost, 5) antropogeni utjecaji. Granice kopnenih ekoloških sustava. Okolišni gradijenti i postupni prijelazi među kopnenim ekološkim sustavima, te kopnenih prema slatkovodnim i morskim ekološkim sustavima. Antropogeni kopneni ekološki sustavi.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, odrađene praktične vježbe.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
10
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na kolegiju se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno završenim vježbama student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 60%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bailey, R.G. 2009. Ecosystem Geography: From Ecoregions to Sites. Springer-Verlag, New York, Dordrecht, Heidelberg, London. 2. Chapin, F.S. III, Matson, P., Mooney, H.A., Chapin M.C. 2011. Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology. Springer-Verlag, New
York.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gobat, J.-M., Aragno, M.,Matthey, W. 2004. The Living Soil - Fundamentals of Soil Science and Soil Biology. Science Publishers Inc., Endfield USA, Plymouth UK.
2. Marschner, P., Rengel, Z. (Ur.) 2007. Nutrient cycling in terrestrial ecosystems, Springer, Heidelberg. 3. Topić, J., Vukelić, J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb. 4. Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., Rosavec, R. 2009. Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Državni zavod
za zaštitu prirode, Zagreb. 5. Woodward, S.L. (Ed.) 2008. Greenwood guides to biomes oft he world, Greenwood press, Westport, Connecticut.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Chapin, F.S. III, Matson, P., Mooney, H.A., Chapin M.C. 2002. Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology. Springer-Verlag, New York.
25
Woodward, S.L. (Ed.) 2008. Greenwood guides to biomes oft he world, Greenwood press, Westport, Connecticut.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
11
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Dubravka Čerba, Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta Akvatička ekologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 1. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+15V+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima vezanim za ekologiju vodenih ekoloških sustava te životnim zajednicama morskih i slatkovodnih staništa. Upoznati studente sa saznanjima o funkcioniranju vodenih ekosustava te osposobiti studente za korištenje osnovnih metoda i opreme za proučavanje vodenih ekoloških sustava in situ. Cilj je potaknuti studente na samostalan rad i razvijanje ideja vezano za istraživanje i zaštitu voda te poticanje kritičkog promišljanja o utjecaju čovjeka na morske i slatkovodne ekološke sustave u svrhu njihove zaštite.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati osnovne pojmove iz područja ekologije vodenih ekoloških sustava te opisati životne zajednice morskih i slatkovodnih ekoloških sustava i njihove karakteristike. Moći će shvatiti kako funkcioniraju vodeni ekosustavi te objasniti povezanost i međuovisnost tipa staništa, životnih uvjeta, flore i faune. Također, student će znati odabrati i koristiti različite tehnike i metode za samostalno izvođenje rada na terenu te argumentirati važnost praćenja i procjene stanja, upravljanja i zaštite vodenih ekosustava.
1.4. Sadržaj predmeta
Osnovni pojmovi u ekologiji voda. Fizikalno-kemijska svojstva vode – važnost i međuovisnost pojedinih parametara, utjecaj na floru i faunu, razlike i sličnosti između morskih i slatkovodnih ekosustava (kisik, temperatura, otopljeni plinovi, salinitet/konduktivitet/mikro- i makrokonstituenti, gustoća, stratifikacija). Nutrijenti. Ocjena trofije i kakvoća voda – indikatori i klasifikacija. Primarna i sekundarna proizvodnja. Trofički odnosi i načini prehrane. Životne zajednice vodenih staništa i njihove specifičnosti. Podjela, ekološka klasifikacija, horizontalni i vertikalni raspored vodenih organizama. Prilagodbe organizama na životne uvjete. Invazivne vrste. Vrste indikatori promjena u okolišu. Važnost močvara. Utjecaj čovjeka na vodene ekološke sustave. Veza alternativnih izvora energije i vode. Praćenje i procjena stanja, upravljanje i zaštita vodenih ekoloških sustava. Zakonski okviri zaštite voda – domaće i međunarodne konvencije. Zaštita i gospodarenje vodenim ekološkim sustavima.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog semestra (svibanj ili lipanj).
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i terenskih/laboratorijskih vježbi te seminara. Uvjet za pristupanja pismenom dijelu ispita: izvještaj u
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
12
pismenom obliku s rezultatima i zaključcima provedenih istraživanja i obavljenih analiza.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
1 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Pravilno izvršen rad na terenu i u laboratoriju donosi 10%, a riješeni pravilno ispunjen terenski/laboratorijski dnevnik 5%. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 10% konačne ocjene. Izradom i predajom terenskog dnevnika i seminarskog rada student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 35% konačne ocjene konačne ocjene, a usmeni ispit 40% ukupne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Dobson, M., Frid, C., 2009. Ecology of Aquatic Systems, Oxford University Press. 2. Simić, V., Simić, S., 2012. Ekologija kopnenih voda, PMF-Kragujevac. 3. Wetzel, R.G. 2001., Limnology, Academic Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bakran-Petricioli, T., 2007. Morska staništa. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 2. Castro, P., Huber, M. E., 2005. Marine biology, Global Coastal Strategies. 3. Engelhardt, W., 2003. Was lebt im Tümpel, Bach und Weiher? Kosmos, Stuttgart. 4. Hauer, F. R., Resh V. H., 2006. Methods in stream ecology, Elsevier. 5. Purger, J. J. (ed.), 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu. 6. Streble, H., Krauter, D., 2002. Das Leben im Wassertropfen. Mikroflora und Mikrofauna des Suswassers. Kosmos, Stutgart.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Dobson, M., Frid, C. 2009. Ecology of Aquatic Systems, Oxford University Press.
25
Simić, V., Simić, S. 2012. Ekologija kopnenih voda, PMF-Kragujevac.
1 25
Wetzel, R.G. 2001. Limnology, Academic Press. 1 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
13
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger
Naziv predmeta Kvantitativna ekologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 1. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s različitim numeričkim metodama koje se koriste za analizu složenih ekoloških podataka, te dobivanje uvida u pravilno korištenje tih metoda kako bi se dobili traženi odgovori. Studenti će u sklopu vježbi sve metode s predavanja moći preko primjera obraditi s odgovarajućim softverskim alatom. Studenti će tijekom predmeta steći znanje potrebno za dizajniranje ekoloških pokusa i praćenja stanja okoliša te pravilno interpretiranje dobivenih rezultata.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će steći znanja potrebna za analizu složenih ekoloških podataka te će znati samostalno dizajnirati eksperiment i obraditi dobivene podatke. Studenti će znati primijeniti adekvatne statističke analize i pravilno ih interpretirati. Također, u okviru predmeta naučit će se služiti odgovarajućim softverskim alatom. Studenti će biti sposobni kritički analizirati literaturu iz područja kvantitativne ekologije i statistike.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod. Dizajn eksperimenata: temeljni principi i smjernice. Dizajn uzorkovanja i određivanje veličine uzoraka. Grupiranje, sistematiziranje i temeljna obrada podataka. Testiranje raspodjela. Mjere združivanja i matrice (Q i R mod). Pregled numeričkih metoda. Regresija, Opći linearni modeli (logistička i Poissonova regresija), Modeli miješanih učinaka, multivarijantne metode. Vizualizacija multivarijatnih metoda. Rojna analiza (hijerarhijska, nehijerarhijska, fuzzy, kofenetička korelacija, k-srednje vrijednosti, medoidi, Kendallov W koeficijent slaganja, oblici podataka). Poredbena primjena pokazatelja i procjenitelja biološke raznolikosti. Slobodno svrstavanje (višerazmjerni podatkovni prostori, raščlamba glavnih komponenti, raščlamba slaganja, raščlamba glavnih koordinata, nemetričko višerazmjerno razmjeravanje). Kanoničko svrstavanje (raščlamba suvišnosti, kanonička raščlamba slaganja, pravocrtna diskriminantna raščlamba, kanonička korelacijska raščlamba, koinercijska raščlamba, višečimbenička raščlamba). Prostorna analiza ekoloških podataka (prostorne strukture, prostorna ovisnost i autokorelacija, prostorni korelogram, trend-površinska raščlamba, vlastiti vektor i prostorno modeliranje, MEM).
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
14
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
1 Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Položeni svi parcijalni kolokviji čine 30% ukupne ocijene. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gotelli, N.J., Ellison, A.M. 2004. A primer of ecological statistics, Sinauer. 2. McGarigal, K. i sur. 2000. Multivariate statistics for wildlife and ecology research, Springer.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Borcard, D., Gillet, F., Legendre, P. 2011. Numerical Ecology with R, first edition, Springer. 2. Crawley, M.J. 2007. The R book. Wiley, UK. 3. Legendre, P., Legendre, L., 1998. Numerical ecology. Elsevier, Amsterdam. 4. Quinn, G., Keough, M. 2002. Experimental Design and Data Analysis for Biologists, Oxford press. 5. Zuur, A.F., Ieno, E.N., Meesters, E.H.W.G. 2009. A beginner's guide to R, Springer.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Gotelli, N.J., Ellison, A.M. 2004. A primer of ecological statistics, Sinauer.
25
McGarigal, K. i sur. 2000. Multivariate statistics for wildlife and ecology research, Springer.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
15
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić, Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta Ekofiziologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 1. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30S
2. OPIS PREDMETA
1.14. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim fiziološkim procesima biljnih i životinjskih organizama ovisnim o čimbenicima u okolišu. Studenti će se upoznati s ekofiziološkim pojavama na svim razinama biološke organizacije. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s osnovnim fiziološkim principima, a zatim s fiziološkim procesima i integracijom fizioloških procesa uz utjecaj okolišnih čimbenika. U konačnici studenti će razumjeti principe prilagođavanja različitim okolišnim uvjetima u vodenom i kopnenom okolišu, njihovoj fluktuaciji te različitim ekstremnim uvjetima (velike visine, pustinje i sl.). Studenti će se također upoznati s fiziološkim prilagodbama organizama ekstraterestričkim uvjetima te uvjetima umjetnog okoliša.
1.15. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.16. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u ekofiziologiji, te objasniti temeljne fiziološke procese u biljnim i životinjskim organizmima, kao i utjecaj okoliša na te procese. Student će moći povezivati interakcije između okoliša i živih organizama te razumjeti i objasniti principe aklimatizacija i adaptacija na različite okolišne uvjete. Student će znati procijeniti i analizirati kako će promjene u abiotičkim i biotičkim čimbenicima utjecati na fiziološke procese organizmima, te povezati stečena znanja s interakcijama na različitim razinama biološke organizacije. Student će znati kritički razmotriti utjecaj globalnih promjena na organizme i okoliš u kojem se oni nalaze.
1.17. Sadržaj predmeta
Uvod u ekofiziologiju. Homeostaza. Stres i stresori. Aklimatizacija, adaptacija i prirodni odabir. Ekofiziologija biljaka Fotosinteza - interakcije endogenih i egzogenih čimbenika u određivanju fotosintetske učinkovitosti. Respiracija (endogeni i egzogeni čimbenici disanja, fotorespiracija). Fiziologija rasta i razvoja. Funkcionalna uloga anorganskih elemenata u biljkama s obzirom na rast, razmnožavanje i preživljavanje u različitim okolišima. Fiziološke prilagodbe biljaka na nepovoljne uvjete tla (nedostatak i toksičnost mineralnih nutrijenata, salinitet, kiselost, lužnatost, suša, teški metali). Adaptacije i aklimatizacije biljaka na promjene klimatskih uvjeta (povećana konc. CO2, ekstremne temperature, suša, UV zračenje). Biotičke interakcije. Ekofiziologija životinja Termalna fiziologija. Fiziološke prilagodbe na život u pustinjama i suhim savanama. Fiziološke prilagodbe na život u polarnim područjima. Hibernacija i torpor. Orijentacija i navigacija u životinja. Funkcionalna anatomija i fiziologija kretanja. Fiziologija letenja. Fiziologija ronjenja ptica i sisavaca. Biološki satovi. Fiziologija antropogenih učinaka na životinje. Fiziologija biljaka i životinja u ekstremnim uvjetima, ekstraterestričkom i umjetnom okolišu.
1.18. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.19. Komentari
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
16
1.20. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.21. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 1 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.22. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.23. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Nobel, P. S., 2009. Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Fourth Edition, Elsevier Inc. 2. Randall, D., Burggen, W., French, K., 2002. Eckert Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and
Company, New York. 3. Teiz, L., Zeiger, E., 2002. Plant Physiology, Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts. 4. Willmer, P., Stone, G., Johnston, I., 2004. Environmental Physiology of Animals, Wiley-Blackwell.
1.24. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Ahmad, P., Prasad, M.N.V., 2012. Environmental Adaptations and Stress Tolerance of Plants in the Era of Climate Change. Springer Science + Business Media B.V.
2. Bradshaw, D., 2003. Vertebrate Ecophysiology: An Introduction to its Principles and Applications, Cambridge University Press. 3. Lambers, H., Chapin III, F. S., Pons, T. L., 2008. Plant Physiological Ecology, Springer.
1.25. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Nobel, P. S., 2009. Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Fourth Edition, Elsevier Inc.
25
Randall, D., Burggen, W., French, K., 2002. Eckert Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and Company, New York.
25
Teiz, L., Zeiger, E., 2002. Plant Physiology, Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts.
25
Willmer, P., Stone, G., Johnston, I., 2004. Environmental Physiology of Animals, Wiley-Blackwell.
1.26. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
17
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger, Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta Ekotoksikologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim principima ekotoksikologije, te suvremenim pristupima problematici utjecaja zagađivala na različite strukturne dijelove ekološkog sustava, kao i na cjelokupnu biosferu. U sklopu ovog predmeta studenti će se upoznati sa osnovnim pojmovima u ekotoksikologiji, osnovnim grupama zagađivala, sudbinom zagađivala u okolišu i mehanizmom djelovanja zagađivala na različite razine ekološkog sustava. Kroz primjere i studije slučaja, studenti će usvojiti znanja o osnovnim interakcijama bioloških struktura sa zagađivalom unutar sastavnica ekološkog sustava.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u ekotoksikologijii, te objasniti i analizirati sudbinu zagađivala u okolišu, te mehanizme djelovanja i utjecaj zagađivala na sastavnice okoliša. Student će moći povezivati interakcije između zagađivala i različitih sastavnica okoliša, te će znati procjeniti utjecaj pojedinih zagađivala na ekološki sustav. Student će savladati osnovne metode procjene i upravljanja ekološkim rizikom.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod i povijest ekotoksikologije. Definiranje osnovnih pojmova ekotoksikologije. Osnovne grupe zagađivala. Antropogeni i neantropogeni izvori zagađenja. Sudbina zagađivala u okolišu. Biomagnifikacija, bioakumulacija i biokoncentracija. Bioraspoloživost. Odgovor jedinke, populacije, zajednice i ekološkog sustava na zagađivalo (molekularna, fiziološka i bihevioralna razina). Letalni i subletalni učinci. Stres. Biomonitoring i biomarkeri zagađenja. Princip ovisnosti o koncentraciji u ekotoksikologiji. Utjecaj zagađivala na stabilnost i dinamiku populacija. Mehanizmi narušavanja stabilnosti interakcija između populacija zagađivalima. Zagađivala i stabilnost populacija i populacijska genetika. Stabilnost biocenoza pod kontinuiranim i diskontinuiranim opterećenjem zagađivalom. Učinci zagađivala na individualne organizme. Predviđanje ekološkog učinka zagađivala. Interakcije među zagađivalima. Kruženje zagađivala u biosferi. Razgradnja zagađivala u okolišu. Pesticidi u ekološkom sustavu. Kvantifikacija i mjerenje ekotoksikoloških učinaka. Biotestovi. Rizik i opasnost. Procjena ekotoksikološkog rizika. Upravljanje ekotoksikološkim rizikom. Sondiranje i skrining terena. Dizajn uzorkovanja. Odabir pokusnih organizama i organizama za monitoring. Mikrokozmos. Mezokozmos. Konzerviranje i primarna obrada uzoraka. Dizajn višeslojnog biomonitoringa. Determinacija izvorišta zagađenja na terenu. Gradijent zagađenja u vodenom i terestričkom okolišu. Gradijent zagađenja zraka. Određivanje kritičnih točaka u prostoru.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
18
Redovito pohađanje nastave i uspješno obavljene sve praktične vježbe.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno odrađene praktične vježbe donose 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J., 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC. 2. Newman, M.C., 2009. Fundamentals of Ecotoxicology. Third Edition, CRC Press. 3. Robinson, L., Thorn, I., 2005. Toxicology and Ecotoxicology in Chemical Safety Assessment, Blackwell Publishing Ltd.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. McCarthy, J.F., Shugart, L.R., 1990. Biological Markers of Environmental Contamination. Lewis Publishers, USA 2. Moriarty, F., 1999. Ecotoxicology – The Study of Pollutants in Ecosystems, Academic Press, London. 3. Mumtaz, M., 2010. Principles and practice of mixtures toxicology, WILEY-VHC. 4. Newman, M.C., Clements, W.H., 2008. Ecotoxicology. A comprehensive treatment, CRC Press, Taylor & Francis Group. 5. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibley, R.M., Peakall, D.B., 2001. Principles of Ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J., 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC.
25
Newman, M.C., 2009. Fundamentals of Ecotoxicology. Third Edition, CRC Press.
25
Robinson, L., Thorn, I., 2005. Toxicology and Ecotoxicology in Chemical Safety Assessment, Blackwell Publishing Ltd.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
19
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Goran Palijan, Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta Okolišno inženjerstvo
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 4 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima okolišnog inženjeringa i njegovom primjenom te najnovijim tehnologijama okolišnog inženjerstva u svrhu smanjivanja antropogenih utjecaja kao i pretpostavkama njihovih primjena. Cilj je studentima dati znanja kako bi ih osposobili za rješavanje okolišnih problema.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati osnovne pojmove okolišnog inženjerstva. Student će moći odabrati i koristiti različite tehnologije okolišnog inženjerstva, te će znati definirati i kvantificirati antropogene utjecaje. Također će razumjeti osnovne principe tehnologija smanjivanja antropogenih utjecaja.
1.4. Sadržaj predmeta
Okolišno inženjerstvo - definicija i primjena. Principi okolišnog inženjerstva. Određivanje i definiranje utjecaja na okoliš – od globalne do lokalne razine. Podjela i kvantifikacija različitih negativnih utjecaja na okoliš. Tehnologije (metode) za predviđanje, sprječavanje i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Uklanjanje posljedica i optimizacija okoliša. Mogućnosti smanjenja emisija na mjestu nastanka i prevencija zagađenja okoliša. Razvoj novih postupaka i metoda (tehnologija) za smanjenje utjecaja na okoliš. Održivi razvoj i upravljanje okolišem. Zaštita okoliša i upravljanje prirodnim resursima. Modeliranje u sustavima zaštite okoliša. Korištenje prirodnih i poluprirodnih ekoloških sustava za rješavanje okolišnih problema. Biološke barijere. Konstruiranje ekoloških sustava – imitiranje prirode. Umjetne močvare („constructed wetlands“) - vrste i primjena. Izgradnja i princip rada umjetnih močvara. Fitoremedijacija. Bioremedijacija. Postupci pročišćavanja otpadnih voda. Zbrinjavanje otpadnog mulja. Dedesertifikacija. Ekološka nanotehnologija.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
1
Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
20
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40% konačne ocjene, a usmeni ispit 40% ukupne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Jørgensen, S.V., 2009. Applications in ecological engineering. Elsevier, Amsterdam. 2. Kangas, P.C., 2004. Ecological engeneering – principles and practice, CRC Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Kiely, G., 1998. Environmental Engineering, McGraw-Hill. 2. Liu, D., Liptak, B., 1997. Environmental Engineering's Handbook, Lewis Publishers.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Jørgensen, S.V., 2009. Applications in ecological engineering. Elsevier, Amsterdam.
25
Kangas, P.C., 2004. Ecological engeneering – principles and practice, CRC Press.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
21
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Naziv predmeta Geoinformatika u zaštiti prirode i okoliša
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s geoinformatikom kao disciplinom, te im ukazati na ulogu i mogućnosti primjene geoinformacijskih tehnologija u problematici zaštite prirode i okoliša. Identificirati najvažnije pojmove vezane uz geoinformatiku. Upoznati studente s geoinformacijskim programskim paketima. Demonstrirati korištenje GPS-uređaja.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će savladati osnovne operacije nad prostornim podacima, te osnove prostorne analize i digitalne kartografije. Nadalje, studenti će steći pregled nad mogućnostima komercijalnih i slobodno dostupnih programskih paketa, te ih znati upotrebljavati na osnovnoj razini. Studenti će moći interpretirati različite digitalne prikaze. Studenti će se samostalno koristiti GPS-uređajem, te znati samostalno izraditi digitalne tematske karte.
1.4. Sadržaj predmeta
Definicija i obuhvat geoinformatike. Organizacija i prikaz prostornih podataka. Geografski informacijski sustav (GIS). Projekcije i prostorne transformacije. Digitalizacija, skeniranje, vektorizacija. Georeferenciranje. Rasterski i vektorski GIS. Tematski slojevi. Atributne tablice. Osnovne operacije nad rasterskim i vektorskim temama. Digitalni model reljefa i osnovne geomorfometrijske izvedenice. Fizikalne osnove daljinskih istraživanja. Fotogrametrija i fotointerpretacija. Ortofoto. Multispektralni skeneri. Spektralni potpis Zemljine površine. Pasivni i aktivni senzori. Najvažnije satelitske platforme. Prostorna, vremenska, spektralna i tematska razlučivost. Subjektivna interpretacija i delineacija. Značaj geoinformacijskih tehnologija u problematici zaštite prirode i okoliša s demonstracijom na konkretnim primjerima iz prakse. Pregled komercijalnih i slobodno dostupnih geoinformacijskih programskih paketa. Korištenje GPS-uređaja. Samostalna izrada digitalne tematske karte.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, uspješno odrađene sve vježbe i samostalni zadatci.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
22
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 2
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađene vježbe i samostalni zadatci donose 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Frančula, N. 2003. Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb. 2. Oluić, M. 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Zagreb.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bernhardsen, T. 2002. Geographic Information System, An Introduction, 3rd ed., John Willey and Sons, Toronto. 2. Burrough, P.A., McDonnell, R.A. 1998. Principles of geographical information systems, 2nd Ed, Oxford University Press, Oxford. 3. Hengl, T. 2004. Geografski informacijski sustavi u inventarizaciji prirodnih resursa. Sveučilište u Osijeku, Osijek.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Frančula, N. 2003. Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.
25
Oluić, M. 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
23
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar, Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
Naziv predmeta Inventarizacija biološke raznolikosti
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 4 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenate s postupcima i metodama inventarizacije biološke raznolikosti na odabranom području, kao temeljem za cijeli niz aktivnosti u zaštiti prirode i okoliša. Upoznati studente s rijetkim, endemičnim i ugroženim svojtama u fauni i flori Hrvatske. Osposobiti studente za sudjelovanje u projektima inventarizacije i praćenja stanja staništa, flore i faune na području Hrvatske. Ukazivanje na mogućnosti uključivanja studenata u aktivne projekte inventarizacije na području Hrvatske. Upoznavanje studenata s mjerama i postupcima očuvanja biološke raznolikosti. Osposobljavanje studenata za odabir ključnih metoda određivanja veličina populacija, kao i usvajanje potrebnih znanja za dizajniranje i izvođenje vjerodostojne i pouzdane inventarizacije različitih biljnih i životinjskih svojti.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati objasniti što je biološka raznolikost. Student će znati primjeniti postupke i mjere koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Student će znati prepoznati postupke koji mogu negativno utjecati na biološku raznolikost. Student će znati objasniti i argumentirati pojavnost rijetkih i ugroženih vrsta u fauni i flori Hrvatske na određenim stanišnim tipovima. Student će znati procijeniti i primjeniti različite metode uzorkovanja za pojedine skupine organizama faune Hrvatske. Student će znati koristiti metodologiju inventarizacije prostornih razdioba odabranih pojedinačnih bioloških vrsta, skupina vrsta, te vegetacijskih i stanišnih tipova. Student će znati izraditi plan inventarizacije faune i flore odabranog područja.
1.4. Sadržaj predmeta
Biološka raznolikost. Utjecaj čovjeka na biološku raznolikost u kopnenim dijelovima biosfere. Utjecaj alohtonih i invazivnih vrsta na biološku raznolikost. Mjere za očuvanje i povećanje biološke raznolikosti. Raznolikost faune Hrvatske. Raznolikost vaskularne flore Hrvatske. Rijetke i ugrožene životinjske i biljne vrste u Hrvatskoj. Upoznavanje s priručnicima za inventarizaciju i praćenje stanja biološke raznolikosti Hrvatske. Ugroženost i zaštita biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Metode inventarizacije flore i faune (direktne i indirektne), metode praćenja stanja (monitoring), geokodiranje i uporaba kartografskih mreža, baze podataka istraženosti biološke raznolikosti u Hrvatskoj, korištenje baze podataka. Određivanje staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Inventarizacija različitih tipova staništa. Determinacija karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta različitih tipova staništa. Izrada popisa biološke raznolikosti. Kvalitativni (ima/nema) i kvantitavni (gustoća populacije) podatak. Kartografski aspekt inventarizacije biološke raznolikosti. Tehnike geokodiranja terenskih podataka i veza s geoinformacijskim sustavima. Kartiranje stanišnih i vegetacijskih tipova. Mjerilo karte i minimalna površina kartiranja. Povezivanje podataka iz različitih izvora. Metode prostorne analize biogeografskih podataka. Planiranje inventarizacije. Principi uzorkovanja. Apsolutne procjene veličina populacija. Relativne metode mjerenja veličina populacija i derivacija apsolutnih procjena. Metode cenzusa po biljnim i životinjskim skupinama.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
24
1.6. Komentari U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog semestra (svibanj ili lipanj).
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i terenskih vježbi. Uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita: izvještaj nakon inventarizacije obrađenih lokaliteta u pismenom obliku.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 0,5
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran izvještaj inventarizacije obrađenih lokaliteta u pismenom obliku donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlazka na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, dok usmeni ispit čini 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hill, D., Fasham, M., Tucker, G., Shewry, M., Shaw, P. 2005. Handbook of biodiversity methods, Cambridge University Press, New York.
2. Lévêque C. & Mounolou J.C. 2001. Biodiversity. John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 283 pp. 3. Topić J., Vukelić J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 376
pp.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gottstein S. 2010. Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 99 pp. 2. Henderson P.A., 2003. Practical methods in ecology. Blackwell, UK.Levin S.A. 2000. Encyclopedia of Biodiversity. Academic press,
New Jersey, 943 pp. 3. Nikolić T., Bukovec D., Šopf J., Jelaska S.D. 1998. Kartiranje flore Hrvatske – mogućnosti i standardi. Natura Croatica 7,
Supplementum 1: 62 pp. 4. Radović J., Čivić K., Topić R., Posavec Vukelić V. 2009. Biološka raznolikost Hrvatske, Drugo izmjenjeno izdanje. DZZP, Zagreb. 5. Sutherland W.J. 2010. Ecological Census Techniques – a handbook, Cambridge University Press, New York. 6. Topić J. et al. 2006. Biološka raznolikost Hrvatske, priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. DZZP, Zagreb.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Hill, D., Fasham, M., Tucker, G., Shewry, M., Shaw, P. 2005. Handbook of biodiversity methods, Cambridge University Press, New York.
0 25
Lévêque C. & Mounolou J.C. 2001. Biodiversity. John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 283 pp
0 25
Topić J., Vukelić J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 376 pp.
10 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
25
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta Biomonitoring
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s biomonitoringom, te objasniti zašto je neophodan u kontroli stanja okoliša, praćenju zagađenja i procjeni ekološkog rizika. Studenti će se upoznati s osnovnim vrstama biomonitoringa, metodama i načinima njihova provođenja, te interpretiranju dobivenih rezultata. Cilj je pružiti studentima osnovna znanja o biomarkerima neophodnim u postupku biomonitoringa i procjeni ekološkog rizika. Studenti će usvajati znanja potrebna za procjenu stanja ekoloških sustava i pravilan dizajn biomonitoring studija.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati što je biomonitoring i koje su vrste biomonitoringa. Student će razumjeti i znati objasniti ulogu biomonitoringa u procjeni ekološkog rizika, primjenu biomarkera u biomonitoringu i načine provođenja biomonitoringa. Pomoću stečenih znanja student će znati procijeniti stanje različitih ekoloških sustava, dizajnirati biomonitoring studiju, te samostalno interpretirati rezultate biomonitoringa.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u biomonitoring. Vrste biomonitoringa. Osnovni ekotoksikološki pojmovi u kontekstu biomonitoringa i procjene ekološkog rizika. Definicije i podjela biomarkera. Populacijski biomarkeri. Sustavni biomarkeri. Bioindikatorske vrste. Organizmički biomarkeri. Stanični i molekularni biomarkeri. Metode istraživanja. Dizajn uzorkovanja, načini uzorkovanja. Mjerenja, interferencije, interpretacija podataka. Daljinska istraživanja i primjena geografskog informacijskog sustava. Biomonitoring zagađenja akvatičkih ekoloških sustava. Biomonitoring zagađenja terestričkih ekoloških sustava. Biomonitoring zagađenja tla. Integrirani biomonitoring. Procjena stanja akvatičkih i terestričkih ekoloških sustava. Dizajn biomonitoring studija. Studije slučaja.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
26
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J. 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC. 2. Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G., 2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts, and Applications, Elsevier
Science Ltd., UK. 3. Zhang, C., 2007. Fundamentals of environmental sampling and analysis, John Wiley & Sons, Inc.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Lauwerys, R.R., Hoet, P., 2001. Industrial Chemical Exposure: Guidelines for Biological Monitoring, CRC Press. 2. U.S. EPA. 1998. Guidelines for Ecological Risk Assessment. U.S. Environmental Protection Agency, Risk Assessment Forum,
Washington, DC, EPA/630/R095/002F. 3. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M., Peakall, D.B. 2001. Principles of ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J. 2003. Handbook of cotoxicology, CRC Press LLC.
25
Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G., 2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts, and Applications, Elsevier Science Ltd., UK.
25
Zhang, C., 2007. Fundamentals of environmental sampling and analysis, John Wiley & Sons, Inc.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
27
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön
Naziv predmeta Radiobiologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente sa biološkim učincima ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s izvorima, vrstama i svojstvima zračenja, a zatim će upoznavati interakcije između ionizirajućeg zračenja i biološkog sistema. Cilj je ukazati na učinke zračenja na molekularnoj, staničnoj i tkivnoj razini i na razini cijelog organizma. Studenti će se upoznati i s metodama detekcije štetnih učinaka zračenja, ali i adekvatnom zaštitom od zračenja. U konačnici, studenti će se upoznati s primjenom u medicinskoj dijagnostici, terapiji i biomedicinskim istraživanjima.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati opistai izvore, vrste i svojstva zračenja, te biti sposoban odrediti vrstu i izmjeriti intenzitet radioaktivnog zračenja. Student će moći povezati i uočiti interakcije između ionizirajućeg zračenja i biološkog sistema. Student će biti osposobljen poduzeti odgovarajuće mjere zaštite, predvidjeti potencijalne i detektirati nastale štetne posljedice, te prevenirati dodatne štetne učinke zračenja.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u radiobiologiju. Pregled najvažnijih znanstvenih otkrića. Vrste i podjela zračenja. Radioaktivnost. Izvori radioaktivnosti u okolišu. Putevi izloženosti zračenju: vanjski (izvor zračenja ostaje izvan organizma) i unutarnji (izvor unešen u organizam udisanjem, gutanjem ili injekcijom). Primjena izvora zračenja u medicinskoj dijagnostici i terapiji. Radioterapija i radiološka dijagnostika. Mjerenje ionizirajućeg zračenja. Međudjelovanje zračenja s biološkim makromolekulama. Osjetljivost stanice na zračenje. Apsorpcija zračenja. Mehanizmi oštećenja i popravka DNA. Tkivna radioosjetljivost. Učinci zračenja na organizam. Tipovi radijacijskih oštećenja. Vremenska skala. Somatski i genetski učinci. Akutni i kronični učinci. Fetalna radijacija. Biološki učinci zračenja optičkog spektra. Radiofrekcvencijska - mikrovalna zračenja, ultrazvuk. Načela zaštite od ionizirajućeg zračenja. Moguće posljedice izlaganja ionizirajućem zračenju. Mjerenje oštećenja uzrokovanog zračenjem. Radioprotektori i radiosenzibilizatori.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
28
Pohađanje nastave Aktivnost u
nastavi Seminarski rad
1 Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Down, S.B., Tilson, E.R. 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed. Saunder WB. Company, Toronto, Canada.
2. Polk, C., Postow, E. 1996. Biological Effects of Electromagnetic Fields, CRC Press, USA.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Fenech, M. 2006. Cytokinesis-block micronucleus assay evolves into a "cytome" assay of chromosomal instability, mitotic dysfunction and cell death. Mutation Research 600: 58-66.
2. Natarajan, A.T. 2002. Chromosome aberrations: past, present and future. Mutation Research 504:3-16.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Down, S.B., Tilson, E.R. 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed. Saunder WB. Company, Toronto, Canada.
25
Polk, C., Postow, E. 1996. Biological Effects of Electromagnetic Fields, CRC Press, USA.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
29
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
Naziv predmeta Ekologija tla
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s integrativnim prikazom tla, pri čemu će se studentima pružiti osnovna znanja o svim biološkim, kemijskim i ekološkim procesima, kruženjem tvari i organizmima u tlu. Nadalje, studenti će se upoznati s najčešćim uzrocima degradacije tala, te utjecajima okolišnih čimbenika i njihovih promjena na zdravlje tala.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Po završetku ovog predmeta studenti će znati objasniti građu tla, kruženje tvari u tlu kao i temeljne fizikalno-kemijske i termodinamičke procese u tlu. Studenti će znati prepoznati i nabrojati najvažnije skupine organizama u tlu. Studenti će razumjeti osnovne interakcije organizama u tlu te će znati osnove pedološko-ekoloških eksperimenata i načine dizajniranja istih.
1.4. Sadržaj predmeta
Tlo – građa tla, formacija tla, mikroklima tla. Biogene strukture tla. Kruženje tvari i termodinamička ravnoteža tla. Temeljni fizikalno kemijski i termodinamički procesi u tlu. Specifičnost i raznolikost života u tlu (biologija, ekologije, metode istraživanja). Interakcije organizama u tlu i procesa u tlu. Degradacija tala. Tlo i klimatske promjene. Pedološko ekološki eksperimenti i njihov dizajn.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, uspješno odrađene praktične vježbe.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
30
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Pravo izlaska na pismeni ispit student ostvaruje predavanjem riješenih vježbi. Pismeni ispit čini 60%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bardgett, R.D., 2005. The biology of soil – a community and ecosystem approach, Oxford University Press, New York. 2. Coleman, D.C., Crossley, Jr. D.A., Hendrix, P.F., 2004. Fundamentals of soil ecology. Elsevier, USA. 3. Jeffery, S., Gardi, C., Jones, A., Montanarella, L., Marmo, L.,Miko, L., Ritz, K., Peres, G., Römbke, J., van der Putten, W.H. (eds.),
2010, European Atlas of Soil Biodiversity. European Commission, Publications Office ofthe European Union, 4. Luxembourg.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. European commission DG ENV 2010. Soil biodiversity: functions, threats and tools for policy makers – final report. 2. Lavelle, P., Spain, A.V. 2002. Soil ecology, Springer, New York. 3. Paul, E.A., 2007. Soil microbiology and biochemistry, Elsevier.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Bardgett, R.D., 2005. The biology of soil – a community and ecosystem approach, Oxford University Press, New York.
25
Coleman, D.C., Crossley, Jr. D.A., Hendrix, P.F., 2004. Fundamentals of soil ecology. Elsevier, USA.
25
Jeffery, S., Gardi, C., Jones, A., Montanarella, L., Marmo, L.,Miko, L., Ritz, K., Peres, G., Römbke, J., van der Putten, W.H. (eds.), 2010, European Atlas ofSoil Biodiversity. European Commission, Publications Office ofthe European Union, Luxembourg.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
31
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
Naziv predmeta Urbana ekologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s pojmovima i konceptima urbane ekologije. Razviti svijest studenata o važnosti planiranja i razmatranja antropogenog utjecaja na okoliš i različite životne zajednice prilikom širenja urbanih područja. Upoznati studente s karakteristikama urbanih sredina kao specifičnih ekosustava i životnim zajednicama u urbanim sredinama. Također, cilj je upoznati studente s metodama monitoringa kvalitete zraka, vode i tla te osposobiti studente za predlaganje načina zaštite prirode u urbaniziranim područjima.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati osnovne pojmove i koncepte urbane ekologije te na na primjerima pokazati važnost urbane ekologije. Student će znati objasniti kako urbana područja funkcioniraju kao specifični ekosustavi, definirati važne biljne i životinjske vrste u urbanim područjima, prepoznati probleme vezane za ekologiju i zaštitu antropološki izmijenjenih područja te predložiti metode zaštite prirode u urbaniziranim područjima.
1.4. Sadržaj predmeta
Urbana ekologija – definicija, povijesni razvoj i današnja važnost. Urbanističko planiranje i strategije razvoja. Grad kao specifičan ekosustav. Ekologija staništa urbanih područja. Obrazac, dinamika i ekološki efekti urbanizacije. Bioraznolikost biljnih i životinjskih zajednica u urbanim sredinama. Adventivne vrste. Procjena rizika poplava i utjecaja klimatskih promjena u urbanim sredinama. Monitoring zagađenja. Metode praćenja kvalitete zraka, vode i tla i mjere zaštite okolišta. Povezivanje kulture i prirode u gradovima. Megapolisi. Parkovi i zelene površine. Studije utjecaja na okoliš. Zaštita od poplava. Izgradnja kolektora i kanalizacijskih mreža.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
0,5 Eksperimentalni rad
Pismeni 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
32
ispit
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Marzluff, J.M., Shulenberger, E., Endlicher, W., Alberti, M., Bradley, G., Ryan, C., ZumBrunnen, C., Simon, U., 2008. Urban Ecology: An International Perspective on the Interaction Between Humans and Nature, Springer.
2. Richter, M., Weiland, U., 2012. Applied urban ecology: a global framework, Blackwell Publishing Ltd.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Purger, J.J., 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu. 2. WWF, 2002. Waterway Transport on Europe.s Lifeline, the Danube.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Marzluff, J.M., Shulenberger, E., Endlicher, W., Alberti, M., Bradley, G., Ryan, C., ZumBrunnen, C., Simon, U. 2008. Urban Ecology: An International Perspective on the Interaction Between Humans and Nature, Springer.
25
Richter, M., Weiland, U. 2012. Applied urban ecology: a global framework, Blackwell Publishing Ltd.
1 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
33
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
Naziv predmeta Ekologija vektora
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta jest pružiti studentima osnovne informacije o prepoznavanju, biologiji, ekologiji i medicinskom značenju vektora (s naglaskom na člankonošce) koji utječu na ljudsko zdravlje. U prvom dijelu predmeta studenti će stjecati znanja iz biologije i ekologije vektora, a biti će upoznati sa bolestima i uzročnicima bolesti koje ti vektori prenose. U drugom dijelu predmeta studentima će se ukazati na veliku važnost poznavanja okolišnih, socioloških i ekonomskih promjena koje mogu utjecati na rasprostranjenost vektora koji predstavljaju javno-zdravstveni problem. Cilj je opisati studentima program integriranog suzbijanja vektora (IVM, engl. Integrated Vector Management) gdje se prvo daje naglasak na važnost razumijevanja ekologije lokalnih vektora i putova prijenosa bolesti, a zatim se odabire odgovarajuća metoda kontrole vektorskih vrsta. Cilj je upoznati studente s važećim zakonima i regulativama koji se odnose na vektorske vrste u Hrvatskoj i svijetu.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će biti u mogućnosti opisati životne cikluse najvažnijih vektora bolesti, njihovu ulogu u prijenosu bolesti i mjere kontrole. Znati će opisati tipična staništa koja preferiraju najpoznatiji vektori među člankonošcima, a na osnovi stečenih znanja iz biologije i ekologije vektora znati će usporediti prednosti i nedostatke različitih metoda kontrole vektorskih vrsta. Biti će u stanju definirati IVM i izraditi program nadzora, praćenja i kontrole za barem jednog uzročnika vektorskih bolesti.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u biologiju vektora bolesti. Pregled klasifikacije člankonožaca - vektora bolesti. Identifikacija medicinski značajnih člankonožaca. Popis i biologija vektora i njihovih patogena: Krpelji (Ixodides: Ixodidae i Argasidae). Braničevke (Simuliidae). Komarci (Culicidae). Leptirašice (Psychodidae). Komarčići (Ceratopogonidae). Obadi (Tabanidae). Ce-ce muhe (Glossinidae). Buhe (Pulicidae). Uši (Pediculidae). Životni ciklus vektora. Bolesti i simptomi bolesti koje prenose vektori: Lyme borelioza. Rikecioza. Malarija. Žuta groznica. Encefalitis virusa Zapadnog Nila. Japanski encefalitis. Denga groznica. Chikungunya. Lišmanioza. Mjere prevencije. Prisutnost i rasprostranjenost vektora u svijetu i Hrvatskoj. Klimatske promjene i vektori. Kemijska i biološka kontrola vektora.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
34
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Atkinson, P.W. 2010. Vector Biology, Ecology and Control, Springer. 2. Marquardt, W.H. 2004. Biology of Disease Vectors. Second edition, Academic Press. 3. Service, M. 2012. Medical Entomology for Students. Fifth edition, Cambridge University Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bowman, A.S., Nuttal, A.P. 2009. Ticks Biology, Disease and Control, Cambridge University Press. 2. Cameron, M.M., Lorenz, L.M. 2013. Biological and Environmental Control of Disease Vectors, CABI Publishing. 3. Friend, M. 2006. Disease Emergence and Resurgence: The Wildlife-Human Connection. U.S. Geological Survey, Circular 1285. 4. Goddard, J. 2007. Physician's guide to Arthropods of Medical Importance. Fifth edition. CRC Press, Taylor and Francis Group. 5. Gratz, N.G. 2006. The vector- and rodent-borne diseases of Europe and North America: their distribution and public health burden,
Cambridge University Press. 6. Lehane, M.J. 1991. Biology of blood-sucking insects, Harper Collins Academic. 7. Takken, W., Knols, B.G.J. 2007. Emerging pests and vector-borne diseases in Europe, Wageningen Academic Publishers. 8. Takken, W., Knols, B.G.J. 2010. Olfaction in vector-host interactions, Wageningen Academic Publishers. 9. WHO. 2012. Handbook for Integrated Vector Management, WHO/HTM/NTD/VEM/, Geneva.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Atkinson, P. 2010. Vector Biology, Ecology and Control, Springer.
25
Marquardt, W.H. 2004. Biology of Disease Vectors. Second edition, Academic Press.
25
Service, M. 2012. Medical Entomology for Students. Fifth edition, Cambridge University Press.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije znanja studenata i rada nastavnika, s ciljem osiguranja kvalitete nastave i kontinuiranog unapređenja studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
35
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Goran Palijan
Naziv predmeta Mikrobiologija okoliša
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 1. godina, 2. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim konceptima mikrobiologije okoliša. Objasniti studentima ulogu i važnost mikroorganizama u protoku energije i kruženju tvari tj. u funkcioniranju ekoloških sustava. Studenti će usvajati znanja i razvijati vještine koje će ih osposobiti kako bi mogli prepoznati i izbjeći okolišne probleme.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u mikrobiologiji okoliša, te objasniti temeljne mikrobiološke procese, kao i utjecaj okoliša na te procese. Student će moći primijeniti principe i metodologiju istraživanja mikrobiologije okoliša te razumjeti i objasniti interakciju između mikroorganizama i okoliša. Student će znati procijeniti i analizirati interaktivne odnose mikroorganizama s okolišem, te ih objasniti povezujući ih sa stečenim znanjima.
1.4. Sadržaj predmeta
Fizikalno-kemijski čimbenici koji utječu na sudbinu mikroorganizama u okolišu, kompetitivne strategije mikroorganizama, interakcije između mikroorganizama, život mikroorganizama pri niskim koncentracijama nutrijenata, biofilmovi, biofilmovi tla, biofilmovi mora i oceana, biofilmovi kopnenih voda, ekstremna staništa.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog semestra.
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i vježbi.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana Referat Praktični rad 0,5
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
36
provjera znanja
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis i izlazak na ispit. Uspješno završene vježbe i pismeni ispit čine svaki po 25 % ocjene, a usmeni ispit 50 % konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Barton, L.L., Northup, D.E., 2011. Microbial Ecology, Wiley-Blackwell, New Jersey. 2. Pepper, I.L., Gerba, C.P., 2005. Environmental Microbiology, Elsevier, Amsterdam.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Brown, A.E., 2009. Benson's Microbiological Applications – Laboratory Manual in General Microbiology, McGraw-Hill, Boston. 2. Ghannoum, M., O'Toole, G.A., 2004. Microbial Biofilms, ASM Press, Washington DC. 3. Varnam, A.H., Evans, M.G., 2000. Environmental Microbiology, Manson Publishing Ltd, London.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Barton, L.L., Northup, D.E. 2011. Microbial Ecology. Wiley-Blackwell, New Jersey.
25
Pepper, I.L., Gerba, C.P. 2005. Environmental Microbiology. Elsevier, Amsterdam.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
37
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić, Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
Naziv predmeta Okolišni i prirodni resursi
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 9 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 45P+45S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s obnovljivim i neobnovljivim prirodnim resursima i njihovim optimalnim upravljanjem, ukazati na utjecaj globalnih klimatskih promjena i onečišćenje okoliša kao limitirajućih faktora u dostupnosti i iskoristivosti prirodnih resursa i razviti svijest studenata o važnosti razvijanja i korištenja obnovljivih izvora energije, potrajnog gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima, te racionalnog korištenja neobnovljivih prirodnih resursa.
1.2. Uvjeti za upis kolegija
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegija
Nakon uspješno završenog kolegija student će raspolagati znanjima i vještinama koji će mu omogućiti: prepoznati potencijale i ograničenja u korištenju prirodnih resursa na konkretnom području, prepoznati konflikte u prostoru povezane sa sukobljenim interesima u korištenju različitih prirodnih resursa, sudjelovati u definiranju prioriteta i građenju lokalnih politika u korištenju prirodnih resursa zajedno s predstavnicima lokalne zajednice i drugim zainteresiranim dionicima (posebno u dijelu povezanom s osiguranjem zaštite prirode i okoliša), sudjelovati u izradi različitih programa gospodarenja prirodnim resursima (posebno u dijelu povezanom s mjerama zaštite prirode i okoliša), sudjelovati u edukaciji šire društvene zajednice o nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije, potrajnog gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima, te racionalnog korištenja neobnovljivih prirodnih resursa.
1.4. Sadržaj kolegija
Tipologija okolišnih i prirodnih resursa. Voda kao temeljni resurs. Onečišćenje voda i narušeni vodni režim. Ribarstvo i akvakultura. Kriteriji, metode i postupci u održivom upravljanju vodnim resursima. Tlo kao temeljni resurs za biljnu proizvodnju. Onečišćenje i gubitak tla. Kriteriji, metode i postupci u održivom upravljanju zemljišnim resursima. Potrajno upravljanje prirodnim i doprirodnim šumama. Agrošumarstvo. Ekstenzivna, intenzivna i ekološka poljoprivreda. Genetsko osiromašivanje i onečišćenje. Integralno upravljanje slivom. Zrak kao temeljni resurs. Onečišćenje zraka. Rudni resursi. Neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Ravnoteža ugljika i globalne klimatske promjene. Prostor kao temeljni resurs. Tipični primjeri prostornih konflikata u korištenju prirodnih i okolišnih resursa. Kriteriji, metode i postupci u održivom korištenju prostora. Principi prostornog planiranja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Dionici u korištenju prostora. Međusobna suradnja i participacija dionika u odlučivanju.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja
seminari i radionice
vježbe obrazovanje na
daljinu
terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
ostalo ___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, odrađeni seminarski rad i samostalni zadatci.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
38
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
3 Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
2 Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
2 Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hackett, S.C., 2006. Environmental and natural resources economics: theory, policy, and the sustainable society, M.E. Sharpe. 2. McPherson, G.R., DeStefano, S., 2003. Applied Ecology and Natural Resource Management, Cambridge University Press. 3. Newman, E.I., 2000. Applied ecology & Environmental management, Blackwell Science Ltd a Blackwell Publishing company.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Anderson, D.A., 2010. Environmental economics and natural resource management, Taylor & Francis 2. Mitchell, B., 2002. Resource and Environmental Management, Pearson Education Limited. 3. Newson, M., 2008. Land, Water and Development. Sustainable and adaptive management of rivers, Taylor & Francis.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Hackett, S.C., 2006. Environmental and natural resources economics: theory, policy, and the sustainable society, M.E. Sharpe.
25
McPherson, G.R., DeStefano, S., 2003. Applied Ecology and Natural Resource Management, Cambridge University Press.
1 25
Newman, E.I., 2000. Applied ecology & Environmental management, Blackwell Science Ltd a Blackwell Publishing company.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
39
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Tarzan Legović
Naziv predmeta Ekološko modeliranje i predviđanje
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s principima matematičkog modeliranja ekoloških procesa, vrstama matematičkih modela i njihovom primjenom u ekologiji, zaštiti prirode i upravljanju okolišem. Osim što će studenti naučiti modelirati osnovne promjene biotičkih i abiotičkih čimbenika okoliša, upoznat će se s gotovim modelima i njihovom primjenom u prognostici promjena i stanja.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati studenti će usvojiti osnovna znanja o principima modeliranja ekoloških procesa i primjeni matematičkih modela u ekološkim istraživanjima. Studenti će moći opisati osnovne procese pojedinih okolišnih kompartmenata i osnovne metode i mogućnosti modeliranja istih (vrste modela, struktura modela, procjene parametara, analiza osjetljivosti, optimizacija).Studenti će znati opisati osnovne prednosti i nedostatke najčešće korištenih modela.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod – pregled postojećih modela u ekologiji, osnovna podjela modela (diskretni, kontinuirani, deterministički, stohastički modeli) i njihove karakteristike. Modeli populacija jedne vrste ("single-species" models). Malthusov model rasta populacije. Intraspecijska kompeticija - Verhulstov model. Pojava kaosa u diskretnim matematičkim modelima. Alleov efekt. Modeliranje starosno strukturiranih populacija: Lesliev i Lefkovitchev model. Analiza dinamike populacija - osnove analize vlastitih vrijednosti ("Eigenanalysis"). Modeli metapopulacija: Levinova metapopulacija, MacArthurova i Wilsonova teorija ravnoteže, "Source-sink" metapopulacije i efekt spašavanja. Modeli dviju populacija: Lotka-Volterra model. Elementarni epidemiološki modeli. Modeliranje ekoloških sustava (upoznavanje s osnovnim modelima - "Whole Ecosystem Models", "Minimum Realistic Models, Dynamic System Models, ESAM). Modeli uzgoja i prirasta. Modeli kruženja tvari. Hidrološki modeli. Modeli i prognostika vodostaja. Modeli i prognostika otapanja leda.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni 1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
40
ispit
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Uspješno završen i prezentiran praktični rad čini 30% ukupne ocjene. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Edelstein-Keshet, L. 2005. Mathematical Models in Biology, SIAM. 2. Rockwood, L.L. 2006. Introduction to Population Ecology, Blackwell Publishing.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. de Vries, G., Hillen, T., Lewis, M., Müller, J., Schönfisch, B. 2006. A Course in Mathematical Biology: Quantitative Modeling with Mathematical & Computational Methods; Society for Industrial and Applied Mathematics, Philadelphia.
2. Jopp, F., Reuter, H., Breckling, B. 2011. Modelling Complex Ecological Dynamics: An Introduction into Ecological Modelling for Students, Teachers & Scientists, first edition, Springer.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Edelstein-Keshet, L. 2005. Mathematical Models in Biology, SIAM.
25
Rockwood, L.L. 2006. Introduction to Population Ecology, Blackwell Publishing.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
41
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Josip Mesarić
Naziv predmeta Ekonomika okoliša
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 6 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim ekonomskim konceptima i analitičkim alatima potrebnim za razumijevanje i ocjenjivanje odnosa između okoliša i ekonomije. Problemi zagađenja okoliša sagledavat će se u kontekstu kompetitivne ekonomije, a studenti će naučiti osnove analize troškova-koristi (CBA), netržišnie metode procjene vrijednosti okoliša, te procjene ekonomske učinkovitosti u provođenju politike zaštite okoliša (standardi zagađenja, porezi, poticaji, utržive dozvole). Tijekom predmeta studenti će se upoznati sa osnovama okolišne politike RH.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati osnovne ekonomske koncepte i analitičke alate potrebne za razumijevanje i ocjenjivanje odnosa između okoliša i ekonomije. Studenti će se upoznati s problemima zagađenja okoliša u kontekstu kompetitivne ekonomije, te će naučiti primjenjivati osnovne analize troškova-koristi, netržišne metode procjene vrijednosti okoliša, te procjene ekonomske učinkovitosti u provođenju politike zaštite okoliša.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u ekonomiku okoliša (Definicija i osnovni pojmovi; Utvrđivanje prava vlasništva na okoliš; Problemi održivosti ekonomije i okoliša; Društveni kapital, PPF-Production Possibilities Frontier, CIC-Comunity Indifference Curves; Meadows-ov model-granice rasta; Okolišna Kuzentsova krivulja-EKZ). Odnos ekonomije i okoliša (1. i 2. zakon termodinamike; Procesi zagađenja; Klasifikacija zagađivala, Ttrendovi zagađenja u RH). Model kompetitivnog tržišta (Krivulje potražnje; Potrošačev višak (CS-Consumer Surplus); Krivulje ponude; Proizvođačev višak (PS-Producer Surplus); Krivulje potražnje; Ravnoteža kompetitivnog tržišta). Društvena učinkovitost i tržišni neuspjeh (Društveno blagostanje (SW); Model društvene učinkovitosti (SEM-Social Efficiency Model); Kompetitivna tržišta; Socijalna učinkovitost; Tržišni neuspjeh, Eksterni troškovi; Eksterni troškovi potrošnje; Eksterna dobit). Ekonomija zagađenja okoliša (Eksterni troškovi proizvodnje; Eksterni troškovi potrošnje; Model ekonomije zagađenja; Krivulja marginalne štete (MD-Marginal Damage curve); Krivulja marginalnog ublažavanja troškova (MAC-Marginal Abatement Cost curve); Društveno učinkovit nivo zagađenja; Nivo zagađenja prema modelu kompetitivnog tržišta). Analiza troškova i koristi (BCA-Benefit-Cost Analysis) (Uvod; Neto dobit; Neto sadašnja vrijednost (NPV-Net Present Value); Učinci diskontne stope; Odabir diskontne stope). Metode procjene dobiti u poboljšanju kvalitete okoliša (Direktne metode procjene; Doza-učinak krivulja (DRM-Dose-Response Method), Metoda preventivnih troškova (PEM-Preventative Expenditure Method), Metoda hedonističke procjene cijene (HPM-Hedonic Pricing Method); Indirektne metode procjene-Metoda putnih troškova (TCM-Travel Cost Method), metoda uvjetne procjene vrijednosti (CVM-Contigent Valuation Method), metoda prijenosa koristi (BTM-Benefit Transfer Method). Procjena troškova zagađenja (Proračun troškova - okviri i nivo analize; Economic Impact Analysis (EIA); Ekonomski učinci smanjenja zagađenja). Evaluacijski kriteriji okolišne politike (učinkovitost i isplativost). Okolišna politika, zakonska regulativa i pravo vlasništva (Zakonska regulativa odgovornosti za štetu u okolišu; Pravo vlasništva-učinkovitost i isplativost; Evaluacijski kriteriji za utvrđivanje prava vlasništva; Moralni nagovor (Moral suasion) - evaluacijski kriteriji, standardi-emisije u okoliš, tehnološki standardi; Porezi i subvencije - evaluacijski kriteriji za određivanje poticaja za smanjenje zagađenja; Utržive dozvole – evaluacijski kriteriji). Okolišna politika u RH.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
42
daljinu terenska
nastava
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i uspješno odrađene sve vježbe.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
2 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 1 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Field, B., Olewiler, N. 2011. Environmental Economics, 3rd Canadian Edition, McGraw-Hill Ryerson. 2. Kolstad, C.D. 2010. Environmental Economics, Second Edition, Oxford University Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Daly H.E., Farley, J. 2010. Ecological economics: principles and applications, Second edition, Island Press. 2. Hussen, A.M. 2004. Principles of Environmental Economics, Second edition, Routledge, New York.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Field, B., Olewiler, N. 2011. Environmental Economics, 3rd Canadian Edition, McGraw-Hill Ryerson.
25
Kolstad, C.D. 2010. Environmental Economics, Second Edition, Oxford University Press. 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
43
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta Invazivne vrste
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta jest pružiti studentima osnovna znanja o biljnim i životinjskim invazivnim vrstama u Hrvatskoj i Europi, te uzrocima i načinima njihova unošenja i širenja. Studenti će se upoznati s mehanizmom bioloških invazija, te njihovim utjecajem na smanjenje biološke raznolikosti, štetnim učinkom na zdravlje ljudi i negativnim ekonomskim učinkom. Cilj je upoznati studente s metodama kontrole, sprječavanja širenja i uklanjanja invazivnih vrsta, te važećim zakonima i regulativama koji se odnose na invazivne vrste u Hrvatskoj i Europi.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog kolegija student će znati prepoznati invazivne vrste u Hrvatskoj i Europi, te navesti uzroke i načine unošenja i širenja invazivnih vrsta. Student će moći razumjeti i objasniti mehanizam bioloških invazija te znati procijeniti utjecaj na ekološki sustav kroz analizu učinaka invazivnih vrsta na biološku raznolikost, zdravlje ljudi i gospodarstvo. Student će znati opisati metode kontrole invazivnih vrsta.
1.4. Sadržaj predmeta
Strane i invazivne vrste. Zašto vrste postaju invazivne? Biološke karakteristike uspješnih invazivnih vrsta. Uloga invazivnih vrsta u ekološkom sustavu. Invazivne vrste vaskularnih biljaka Europe. Invazivne vrste kopnenih beskralježnjaka Europe. Invazivne vrste beskralježnjka i riba u kopnenim vodama Europe. Invazivne morske vrste Europe. Invazivne vrste ptica, vodozemaca i gmazova u fauni Europe. Invazivne vrste sisavaca Europe. Pregled invazivnih vrsta biljaka i životinja u Hrvatskoj. Mehanizam biološke invazije. Posljedice invazija stranih vrsta u ekološki sustav. Otpornost ekološkog sustava na invazije. Ekonomski i zdravstveni utjecaj invazivnih vrsta. Pravovremeno otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivnih stranih vrsta. Procjena rizika od invazivnih vrsta. Metode kontrole invazivnih vrsta. Domaća i međunarodna zakonska legislativa za invazivne vrste.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i odrađeni svi zadaci.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje 1 Aktivnost u Seminarski 0,5 Eksperimentalni
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
44
nastave nastavi rad rad Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 0,5
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. DAISIE. 2009. Handbook of alien species in Europe, Springer. 2. Keller, R.P., Lodge, D.M., Lewis, M.A., Shogren, J.F. 2009. Bioeconomics of invasive species. Oxford university press, New York. 3. Wilcox, C.P., Turpin, R.B. 2009. Invasive species. Detection, impact and control. Nova Science Publishers, Inc. New York.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Clout, M.N., Williams, P.A. 2009. Invasive species management. Oxford University press, New York. 2. Lockwood, J.L., Hoopes, M.F., Marchetti, M.P. 2013. Invasion Ecology, Wiley-Blackwell. 3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 2008. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Zagreb. 4. Nikolić, T., Mitić, B. 2009. Invazivne biljke prijetnja bioraznolikosti, Coast.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata DAISIE 2009. Handbook of alien species in Europe, Springer.
25
Keller, R.P., Lodge, D.M., Lewis, M.A., Shogren, J.F. 2009. Bioeconomics of invasive species. Oxford university press, New York.
25
Wilcox, C.P., Turpin, R.B. 2009. Invasive species. Detection, impact and control. Nova Science Publishers, Inc. New York.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije znanja studenata i rada nastavnika, s ciljem osiguranja kvalitete nastave i kontinuiranog unapređenja studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave i nastavnika. Provodit će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
45
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta Izvori energije i okoliš
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s različitim načinima proizvodnje energije, pri čemu će se poseban naglasak dati na okolišne i ekonomske učinke proizvodnje energije – cost benefit (zagađenje okoliša, troškovi kontrole zagađenja, ostvarena profit).
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će usvojiti osnovna znanja o različitim načinima proizvodnje energije. Student će znati definirati, objasniti i analizirati okolišne i ekonomske učinke proizvodnje energije, te utjecaj pojedinih načina proizvodnje energije na okoliš.
1.4. Sadržaj predmeta
Energija i okoliš (osnovni pojmovi, pregled globalnih zahtjeva za energijom i potrošnja energije). Termodinamički principi pretvorbe energije (osnovni oblici energije, termodinamička svojstva, učinkovitost pretvorbe energije). Problemi proizvodnje, prijenosa i pohrane energije. Elektrane na fosilna goriva (determinacija glavnih učinaka na okoliš, problemi hlađenja, kontrola emisija – nepotpuna sagorijevanja, CO, lebdeće čestice, sumpor, dušikovi oksidi, toksične emisije, problemi odlaganja otpada), kogeneracijska postrojenja. Nuklearne elektrane (nuklearna energija; nuklearni reaktori; determinacija osnovnih učinaka na okoliš – radioaktivnost, problemi hlađenja, biološki učinci radijacije; standardi zaštite od radijacije). Obnovljivi izvori energije i determinacija glavnih učinaka na okoliš (Hidroelektrane, Biomasa, Geotermalna energija, Solarna energija, Energija vjetra, Energija plime i oseke, Energija valova, Energija vjetra, Termalna energija oceana, Kapitalni troškovi obnovljivih izvora energije). Okolišni učinci sagorijevanja fosilnih goriva (zagađenje zraka i voda, globalno zatopljenje, potencijal zagrijavanja pojedinih stakleničkih plinova – CO2 ekvivalenti, metode kontrole emisije CO2). Budućnost korištenja pojedinih izvora energije, alternativni izvori i energetska optimizacija.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
46
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Fay, J.A., Golomb, D.S. 2002. Energy and the Environment, Oxford University Press, New York. 2. O’Keefe, P., O’Brien, G., Pearsall, N. 2010. The Future of Energy Use, Erthscan.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Sørensen, B. 2004. Renewable Energy: Its physics, engineering, use, environmental impacts, economy and planning aspects, Third Edition, Elsevier Science.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Fay, J.A., Golomb, D.S. 2002. Energy and the Environment, Oxford University Press, New York.
25
O’Keefe, P., O’Brien, G., Pearsall, N. 2010. The Future of Energy Use, Erthscan.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
47
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta Zaštićena područja
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je stjecanje znanja o značaju i utjecaju zaštićenih područja za očuvanje bioraznolikosti i prirodnu obnovu biocenoza. Upoznavanje ustroja zaštite i upravljanja zaštićenim područjima. Upoznavanje s metodama izrade planova upravljanja zaštićenim područjima. Upoznavanje zaštićenih područja - njihova kategorizacija te upoznavanje sa zaštićenim područjima prirode. Upoznavanje s ustrojem i radom zaštićenog područja na primjeru Parka prirode Kopački rit.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati zaštićena područja te znati koje preduvjete neko područje treba zadovoljiti da ga se proglasi zaštićenim. Također, bit će upoznati s međunarodnim i nacionalnim kategorijama zaštite kao i najvažnijim zaštićenim područjima u RH i svijetu. Student će poznavati strukturu upravljanja zaštićenim područjem te moći raspravljati o zakonima i pravnim dokumentima na temelju kojih se provodi planirana zaštita (planovi upravljanja, akcijski planovi). Također, student će se upoznati s mogućnostima ukidanja stupnja zaštite te uvjetima koji u tu svrhu moraju biti ispunjeni.
1.4. Sadržaj predmeta
Zaštićena područja - definicija. Nastanak i razvoj zaštite zaštićenih područja. Uloga i važnost zaštićenih područja. Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj. Međunarodna proglašenja zaštićenih područja (područja svjetske baštine, rezervati biosfere, močvare od međunarodne važnosti - Ramsarska područja, Europska i svjetska mreža geoparkova). IUCN kategorije zaštićenih područja. Primarna funkcija nacionalnog parka i parka prirode, temeljni fenomeni po kojima je područje zaštićeno. Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Hrvatskoj. Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj. Zaštićena područja u svijetu (nacionalni parkovi Europe, Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike i Australije) – pregled s osnovnim karakteristikama. Postupak zaštite novih područja – trajna i preventivna zaštita. Postupak ukidanja zaštite područja. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta u zaštićenim područjima. Monitoring i istraživanja u zaštićenim područjima, reintrodukcija ugroženih vrsta. Posjećivanje i rekreacija u zaštićenim područjima. Zaštićena područja i lokalne zajednice - održivi razvoj područja. Razvoj zaštite prirode u zaštićenim područjima.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje 1 Aktivnost u Seminarski 1 Eksperimentalni
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
48
nastave nastavi rad rad Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno proveden samostalni zadatak donosi 10% konačne ocjene. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 35%, a usmeni ispit 35% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Dudley, N. (Ed.), 2008. Guidelines for Applying Protected Area Management Categories, IUCN, Gland, Switzerland. 2. Martinić, I., 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Chape, S., Blyth, S., Fish, L., Fox, P., Spalding, M. (compilers) 2003. 2003 United Nations List of Protected Areas. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK and UNEP-WCMC, Cambridge, UK.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Dudley, N. (Ed.), 2008. Guidelines for Applying Protected Area Management Categories, IUCN, Gland, Switzerland.
25
Martinić, I., 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
49
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta Natura 2000 u Hrvatskoj
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je pružiti studentima osnovna znanja o NATURA 2000 kao mreži područja važnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. U prvom dijelu kolegija studenti će se upoznati s osnovnim idejama koje su uvjetovale nastanak programa koji čini osnovu zaštite prirode u EU. Također će ih se upoznati s procedurom uspostave NATURA 2000 područja u Hrvatskoj. Studenti će kroz predmet biti upoznati s kriterijima odabira područja ekološke mreže te će im se ukazati na važnost znanstvenih istraživanja u provedbi NATURA 2000. Ujedno će studenti biti upoznati s obvezom upravljanja NATURA 2000 područjima, te obvezom izvješćivanja kako bi se evaluirale mjere očuvanja. U konačnici studenti će razumjeti važnost očuvanja biološke raznolikosti kroz suradnju svih članica EU, te važnost praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati pojmove vezane uz NATURA 2000, te objasniti važnost provedbe ekološke mreže na području EU i Hrvatske. Student će moći razumjeti i objasniti procedure odabiranja NATURA 2000 područja te razlikovati pravne dokumente koji su osnova za njeno proglašenje. Student će moći obrazložiti načine upravljanja NATURA 2000 područjima te međunarodne obveze svake članice EU vezano za provođenje Direktive o pticama i Direktive o staništima, kao i praćenje stanja sukladno vrstama i tipovima staništa uvrštenim na Dodatke spomenutih direktiva.
1.4. Sadržaj predmeta
NATURA 2000-ideja i koncept. Direktiva o staništima (92/43/EEC) i Dodaci. Direktiva o pticama (79/409/EEC) i Dodaci. Provedba ekološke mreže u Hrvatskoj. Biogeografske regije u Hrvatskoj. Odabir područja NATURA 2000. NATURA 2000 i gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo i eko turizam) u Hrvatskoj. NATURA 2000 i ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu u Hrvatskoj. NATURA 2000 i nevladine organizacije. Upravljanje područjima NATURA 2000 u Hrvatskoj. Obveze praćenja stanja i izvješćivanja u zemljama članicama EU. Praćenje stanja u Hrvatskoj. NATURA 2000 vrste u Hrvatskoj. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj prema biogeografskim regijama.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
50
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na kolegiju se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 50% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Peternel, H., Roth, P., Antonić, O., Mesić, Z., Mazija, M., 2011. Priručnik za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. 2. Topić, J., Ilijanić, LJ., Tvrtković, N., Nikolić, T., 2006. Staništa-Priručnik za invertarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 3. Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Nikolić, T., 2006. Flora- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 2. Bakran-Petricoli, T., 2007. Morska staništa- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 3. Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb. 4. Topić, J., Vukelić, J., 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU Državnog zavoda
za zaštitu prirode, Zagreb. 5. Gottstein, S., 2010. Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državnog zavoda za
zaštitu prirode, Zagreb 6. Temunović, M., Turić, N., (2011): Praćenje vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) na važnim područjima za očuvanje vrste u
RH i rezultati istraživanja na potencijalnim novim nalazištima vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj. Konačni izvještaj. Udruga za biološka istraživanja – BIOM. Zagreb.
7. Temunović M., Turić N.. 2013. Program praćenja na biogeografskoj razini sa smjernicama za ocjenu stanja očuvanosti vrste Graphoderus bilineatus. Udruga BIOM. Zagreb, 28 str.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Peternel, H., Roth, P., Antonić, O., Mesić, Z., Mazija, M., 2011. Priručnik za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
25
* Topić, J., Ilijanić, LJ., Tvrtković, N., Nikolić, T.,2006. Staništa-Priručnik za invertarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
25
* Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. Na zadnjem satu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima. * literatura dostupna na Internetu
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
51
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Ljiljana Krstin
Naziv predmeta Krajobrazna ekologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s problematikom prostorne strukture krajobraza i njezinim ekološkim posljedicama. Povećanje svijesti o vrijednostima krajobraza i potrebi očuvanja krajobrazne raznolikosti. Ukazivanje na značaj geoinformatike u krajobraznoj ekologiji te pružanje osnovnih znanja o primjeni geografsko informacijskog sustava. Spoznavanje važnosti monitoringa i planskog upravljanja krajobrazom.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati definirati osnovne principe krajobrazne ekologije, s naglaskom na kvantifikaciji strukture krajobraza u okviru geografskog informacijskog sustava. Studenti će moći razlikovati glavne pritiske koji utječu na pojedine tipove krajobraza. Nadalje, studenti će znati opisati geometrijske značajke strukture krajobraza i prepoznati ulogu geoinformatike i daljinskih istraživanja te raspraviti o mogućim mjerama za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.
1.4. Sadržaj predmeta
Subjektivni doživljaj krajobraza u svakodnevici. Objektivizacija krajobrazne problematike. Definicije i teorije krajobraza. Struktura, funkcija i promjena krajobraza. Geometrijske značajke strukture krajobraza. Slojevi, koridori i matrice. Diskretizacija prostora. Prikaz ekotona. Skaliranje i fraktali. Odnosi bioloških vrsta i njihovih areala. Protezanje kretanja životinja u vremenu i prostoru. Teorija metapopulacije. Fragmentacija, odvajanje i izolacija. Ekološki aspekti fragmentacije. Defragmentacija i umreženje. Modeli staništa. Uloga geoinformatike i daljinskih istraživanja u krajobraznoj ekologiji. Parametrizacija prostorno-strukturalnih karakteristika krajobraza u okviru GIS-a: površina, granična linija, analiza jezgre, oblik, fraktalna dimenzija, kompaktnost, raznolikost, homogenost. Odnos susjedstva i blizine. Ocjenjivanje karakteristika krajobraza u funkciji planskog modeliranja. Varijantiranje, scenariji i simulacije. Analiza i optimizacija mreže. Monitoring krajobraza i analiza promjena.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave te sudjelovanje u nastavnim aktivnostima.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje 1 Aktivnost u Seminarski Eksperimentalni
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
52
nastave nastavi rad rad Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 0,5
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Jednu polovinu (50%) konačne ocjene čini pismeni ispit, dok drugu polovinu (50%) konačne ocjene čini usmeni ispit.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Farina, A., 2006. Principles and Methods in Landscape Ecology: Towards a Science of the Landscape, Springer. 2. Gergel, S.E., Turner, M.G., 2002. Learning Landscape Ecology: A Practical Guide to Concepts and Techniques, Springer. 3. Haines-Young, R., Green, D.R., Cousins, S.H., 2003. Landscape Ecology and Geographical Information Systems, CRC Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Collinge, S.K., 2009. Ecology of Fragmented Landscapes. Baltimore: Johns Hopkins University Press. 2. Coulson, R.N., Tchakerian, M.D., 2010. Basic Landscape Ecology, KEL Partners Incorporated. 3. Millington, A.C., Walsh, S.J., Osborne, P.E., 2012. Gis and Remote Sensing Applications in Biogeography and Ecology, Springer. 4. Turner, M.G., Gardner, R.H., O'Neill, R.V., 2003. Landscape Ecology in Theory and Practice: Pattern and Process, Springer.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Farina, A., 2006. Principles and Methods in Landscape Ecology: Towards a Science of the Landscape, Springer.
25
Gergel, S.E., Turner, M.G., 2002. Learning Landscape Ecology: A Practical Guide to Concepts and Techniques, Springer.
25
Haines-Young, R., Green, D.R., Cousins, S.H., 2003. Landscape Ecology and Geographical Information Systems, CRC Press.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
53
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
Naziv predmeta Strukturalna ekologija i ekološke mreže
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s pojmovima strukturalna ekologija i ekološke mreže. Studente će se upoznati s konceptom ekoloških mreža i njihove dinamike. Struktura ekoloških sustava i ekoloških mreža će se kroz predmet raščlaniti kako bi studenti usvojili znanja o svim njihovim sastavnicama. Studentima će se pružiti osnovna znanja i vještine o metodama izrade i analize ekoloških mreža. U konačnici studenti će biti sposobni primijeniti ekološke mreže u praksi na primarnoj razini.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati što je strukturalna ekologija, te što su ekološke mreže i koja su njihova svojstva. Također, studenti će znati izraditi i analizirati ekološke mreže, ali ih i primijeniti u znanstvenom i stručnom radu. Studenti će pomoću stečenog znanja moći opisati i usporediti strukture stvarnih ekoloških sustava, odnosno procijeniti učinak strukture ekološke mreže na određena svojstva proučavanog ekološkog sustava, kao npr. njegovu stabilnost.
1.4. Sadržaj predmeta
Upoznavanje s pojmom strukturna ekologija i konceptom ekoloških mreža. Svojstva ekoloških mreža (kompleksnost, povezivost, clustering, kompartmentalizacija). Stabilnost ekoloških mreža. Trofičke ekološke mreže. Netrofičke ekološke mreže. Karakterizacija interspecifičnih interakcija. Važnost interspecifičnih interakcija. Određivanje ključnih vrsta. Dinamika ekoloških mreža. Primjena ekoloških mreža.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 1 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana Referat Praktični rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
54
provjera znanja
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bascompte, J., Jordano, P. 2013. Mutualistic Networks, Princeton University Press. 2. Képès, F. (Ed.) 2007. Biological networks, World Scientific, Singapore.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Fath, B.D., Scharler, U.M., Ulanowicz, R.E., Hannon, B. (2007) Ecological network analysis: network construction. Ecological Modelling 208: 49-55.
2. Montoya, J.M., Pimm, S.L., Sole, R.V. 2006. Ecological networks and their fragility. Nature 442: 259-264. 3. Bascompte, J. 2007. Networks in ecology. Basic and Applied Ecology. 8: 485-490.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Bascompte, J. 2007. Networks in ecology. Basic and Applied Ecology 8: 485-490.
25
Képès, F. (Ed.) 2007. Biological networks, World Scientific, Singapore.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
55
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Melita Mihaljević
Naziv predmeta Ekološki projekti
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 3. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s problematikom istraživačkih i znanstvenih projekata i načinom pripreme projekata iz područja ekologije i zaštite prirode na europskom i nacionalnom nivou. Također, ukazati na problematiku načina izrade financijske konstrukcije te poštivanja vremenskih rokova za pojedinu fazu izrade projektne dokumentacije. Poticati samostalan rad studenata i razvijati sposobnost osmišljavanja vlastitog projekta te ukazati na moguće načine prijavljivanja i pronalaska natječaja domaćih i međunarodnih organizacija i fondova.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog kolegija, student će razumjeti važnosti izrade projekata za proučavanje i zaštitu prirode te će shvatiti princip i način izrade i apliciranja prijedloga projekta.
1.4. Sadržaj predmeta
Istraživačko-znanstveni projekti, razvojni projekti – planiranje, specifičnosti, elementi prijave, vođenje i završetak projekta. Fondovi, financijski programi i natječaji Europske unije. Aplikacija projekta za financijsku potporu iz fondova Europske unije. Projekti i državna zaklada za znanost. Projekti Državnog zavoda za zaštitiu prirode - LIFE. CARDS. PHARE. IPA projekti. UKF fond („Jedinstvo uz pomoć znanja“). Smaragdna mreža u Hrvatskoj. Priprema i izrada projektne dokumentacije i proces prijave projekta. Ocjene prihvatljivosti projekata. Uloga pojedinca, nevladinih udruga, znanstvene zajednice i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u prijavi i provedbi ekoloških projekata. Zakoni i propisi o zaštiti prirode. Samostalna izrada projektne dokumentacije s temama ekoloških istraživanja i zaštite prirode.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje
na daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i seminara. Uvjet za pristupanja pismenom dijelu ispita: izvještaj u obliku prijave znanstvenog projekta.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave 1 Aktivnost u
nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
56
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat 0,5 Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Izrada referata čini 30%, pismeni ispit 40%, a usmeni ispit 30% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Kerzner, H. 2003. Project management, A systems Approach to Planning, Scheduling and Controlling. John Wiley & Sons, Inc. 2. Martinić, I. 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. McCarthy, S. 2013. How to Write a Competitive Proposal for Horizon 2020. Seán McCarthy Hyperion Ltd. 2. McCarthy, S. 2008. How to Write a Competitive Proposal for Framework 7. Seán McCarthy Hyperion Ltd.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Kerzner, H. 2003. Project management, A systems Approach to Planning, Scheduling and Controlling. John Wiley & Sons, Inc.
5 25
Martinić, I. 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
5 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
57
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Naziv predmeta Procjena utjecaja na prirodu i okoliš
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 8 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 45P+30S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s procjenom antropogenih utjecaja na prirodu i okoliš, uključujući i normativni aspekt te djelatnosti propisane zakonima. Studentima će se prezentirati osnovna problematika procjene utjecaja na prirodu i okoliš kroz studije slučaja te moguća rješenja kako bi se izbjegli ili umanjili negativni utjecaji. Studenti će biti upoznati s teorijom i praksom provedbe postupaka procjene utjecaja na prirodu i okoliš, te vezanom zakonskom regulativom Republike Hrvatske i Europske unije.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati identificirati i opisati osnovne probleme vezane uz zaštitu okoliša koje su ključne za procese provedbe postupaka procjene utjecaja na prirodu i okoliš. Studenti će znati opisati tijek postupka procjene utjecaja na prirodu, okoliš i strateških procjena te će poznavati vezanu zakonsku regulativu. Studenti će znati navesti osnovnu zakonsku regulativu Republike Hrvatske i Europske unije vezane uz problematiku, i znati osnovni sadržaj istih. Također, studenti će moći kritički analizirati proces procjene utjecaja na prirodu i okoliš i strateških procjena te analizirati uloge i interese pojedinih dionika u procesu.
1.4. Sadržaj predmeta
Kratki repetitorij tipova utjecaja na sastavnice prirode i okoliša (more, kopnene vode, tlo, zrak, organizme, bioraznolikost i ekološke sustave). Procjena utjecaja u širem smislu: tipične faze procjene (sagledavanje značajki zahvata i utjecanog prostora, mjerenje i opažanje, modeliranje i predviđanje, kvantifikacija posljedica utjecaja, sagledavanje mogućnosti izbjegavanja/smanjivanje/kontrole utjecaja, varijantiranje, analiza troška i koristi, odabir najpovoljnijeg varijantnog rješenja) s pregledom metoda procjene prema tipovima utjecaja i sastavnicama prirode i okoliša. Standardna procjena utjecaja u okviru zakonske regulative. Elementi i faze postupka Procjene utjecaja na okoliš (PUO). Elementi i faze postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu (OPZEM). Analiza tipičnih primjera zahvata u prostoru: linijski infrastrukturni objekt (cesta, pruga, dalekovod, plinovod), industrijski pogon, energetska postrojenja (termoelektrana, nuklearna elektrana, hidroelektrana s hidroakumulacijom i derivacijskim kanalom, protočna hidroelektrana, vjetroelektrana, solarna elektrana), životinjska (stočarska, peradarska) farma, ribogojilište, marina, ispust otpadnih voda, hidrotehničke regulacije.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija i izrada referata.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
3 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
58
Pismeni ispit
2 Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Praktični rad čini 30%, pismeni ispit 40%, a usmeni ispit 30% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Glasson, J., Therivel, R., Chadwick, A., 2012. Introduction To Environmental Impact Assessment, Routhledge.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Anjaneyulu, Y., Manickam, V., 2011. Environmental Impact Assessment Methodologies, CRC Press, UK.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Glasson, J., Therivel, R., Chadwick, A., 2012. Introduction To Environmental Impact Assessment, Routhledge.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
59
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Dubravka Čerba , Doc.dr.sc. Alma Mikuška
Naziv predmeta Konzervacijska biologija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 4 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s konzervacijskom biologijom kao interdisciplinarnom znanošću koja povezuje načela biologije i drugih socijalnih i ekonomskih znanosti. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima i načelima konzervacijske biologije, te će im se ukazati na negativne utjecaje ljudskih aktivnosti koji utječu na smanjenje biološke raznolikosti. Također, cilj predmeta je upoznati studente s uspješnim primjerima iz prakse.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati osnovne pojmove o načelima i ciljevima konzervacijske biologije i čimbenike koji dovode do ugrožavanja bioraznolikosti. Također, student će moći objasniti negativan utjecaj čovjeka na bioraznolikost ekoloških sustava. Student će moći prepoznati ključne vrste i njihov značaj, kao i prirodne socio-ekonomske i kulturološke aspekte zaštićenih područja. U konačnici, studenti će razumjeti vrijednost biološke raznolikosti, načine njenog očuvanja te važnost održivog gospodarenja prirodnim resursima.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u konzervacijsku biologiju. Bioraznolikost - značaj vrste u konzervacijskoj biologiji. Genetska raznolikost: bottleneck efekt, founder efekt, genetski drift, inbreeding, outbreeding, genetika i očuvanje vrsta: uloga konzervacijske genetike. Koncept metapopulacija. Ključne vrste (flagship, umbrella, indicator, ecosystem engineers) i značaj u zaštiti bioraznolikosti. Konzervacija migratornih vrsta. Etika i odnos prema vrijednostima bioraznolikosti. Ugroženost bioraznolikosti: antropogeni utjecaji koji dovode do degradacije, fragmentacije i nestanka staništa, antropogeni utjecaji na promjene unutar ekoloških sustava. Unešene i invazivne vrste i njihov utjecaj na biološku raznolikost. Očuvanje vrsta „in situ“ i „ex situ“. IUCN kriteriji zaštite. Reintrodukcija vrsta. Zaštićena područja (prirodni, socio-ekonomski i kulturološki aspekt). Ekološka restauracija. Konzervacija vrsta i staništa u praksi, primjeri konzervacije vrsta i staništa na globalnoj i lokalnoj razini (posebni osvrt na konzervaciju, vodenih i kopnenih beskralježnjaka, te kopnenih kralježnjaka).
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
60
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
1 Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovitim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 30% kunačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Pullin, S.A., 2007. Conservation Biology. Cambridge University Press, New York. 2. Groom, J.M., Meffe, K.G., Carroll, R.C., 2006. Principles of Conservation Biology. Sinnauer Associates, Massachusetts.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Magurran, A.E., 2010. Measuring Biological Diversity. Blackwell Publishing, UK. 2. Hunter, M.L. JR., Gibbs, J. 2007. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition. Blackwell Publishing, UK. 3. Maczulak, A., 2010. Biodiversity. Conserving Endangered Species. Facts On File. USA. 4. DZZP, 2008. Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Zagreb. 5. Williams, D.R., Pople, R.G., Showler, D.A., Dicks, L.V., Child, M.F., zu Ermgassen, E.K.H.J., Sutherland, W.J., 2012. Bird
Conservation: Global evidence for the effects of interventions. Exeter, Pelagic Publishing.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Pullin, S.A., 2007. Conservation Biology. Cambridge University Press, New York.
25
Groom, J.M., Meffe, K.G., Carroll, R.C., 2006. Principles of Conservation Biology. Sinnauer Associates, Massachusetts.
1 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
61
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta Ekologija čovjeka
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Obvezni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 4 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati se s osnovnim principima kvalitetnog življenja i upoznati se s prijetnjama koje čini čovjek sam sebi.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završenog predmeta studenti će moći prepoznati negativne utjecaje na čovjeka koje sam čovjek producira. Studenti će moći analizirati djelovanje pojedinih kemijkalija na čovjeka. Moći će objasniti razloge kontaminacije hrane. Studenti će moći tumačiti zdravlje kroz oblike življenja i povezati farmaceutsku industriju i zdravlje. Studenti će izgraditi stav o zdravim načinima žvljenja.
1.4. Sadržaj predmeta
Genetska fiziološka i socijalna adaptacija na okoliš i na promjene u okolišu. Međuodnos između ljudskog razvoja (ekonomskog) i gubitka bioranolikosti. Čovjek kao invazivna vrsta. Analiza osnove življenja; energija, disanje, hrana i kretanje. Utjecaji na život: zračenje, okoliš, osobni izbor, utjecaj industrijalizacije, udaljavanje od prirode. Negativan utjecaj masovne proizvodnje hrane: masovna proizvodnja hrane, kemikalije u hrani, razlozi unošenja tih kemikalija, ostaci pesticida i lijekova u hrani i kontaminacija uskladištene hrane. Prirodna hrana: organska produkcija hrane, raznolikost i način pripremanja hrane. Kemikalije oko nas i njihov utjecaj na čovjeka: kemikalije za opću upotrebu i kemikalije u okolišu. Zdravlje: definicija zdravlja, stanje organizma: zdravlje vs bolest, zdravstvene ustanove, lijekovi, farmaceutska industrija Kako živjeti u modernom društvu. Odgoj u funkciji kvalitetnog življenja: suvremeni i tradicionalni.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada projekta i seminarskog rada.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1,5 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt 0,5 Kontinuirana provjera znanja
0,5 Referat Praktični rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
62
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave biti će kroz valorizaciju aktivnosti u nastavi (10%), valorizaciju kolokvija (10%) te ocjenjivanje seminarskog rada (20%). Ispit će se sastojati od pismenog dijela (20%) i usmenog dijela (40%).
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Young, G.L. 1974. Human ecology as an interdisciplinary concept: A critical inquiry. Advances in Ecological Research 8: 1–105. 2. Foster, J. (2003). Between economics and ecology: Some historical and philosophical considerations for modelers of natural capital.
Environmental Monitoring and Assessment 86: 63–74. 3. Marten, G., 1992. Human Ecology - Basic Concepts for Sustainable Development. Earthscan Publications.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Williams, L., Roberts, R., Mcintosh, A., 2012 Radical Human Ecology: Intercultural and indigenous approaches. Ashgate Publishing. 2. Holmgren, D., 2002. Permaculture: Principles and Pathways beyond sustainbility. Holmgren Design Services. 3. Kushi M., Makrobiotika: put zdravlja sreće i mira. Planetopija.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
* Young, G.L. 1974. Human ecology as an interdisciplinary concept: A critical inquiry. Advances in Ecological Research 8: 1–105.
25
* Foster, J. (2003). Between economics and ecology: Some historical and philosophical considerations for modelers of natural capital. Environmental Monitoring and Assessment 86: 63–74.
25
* Marten, G., 1992. Human Ecology - Basic Concepts for Sustainable Development. Earthscan Publications.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. Na zadnjem satu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima. * dostupno na Internetu
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
63
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić, Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta Eutrofizacija
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s uzrocima, posljedicama i problemima eutrofizacije. Osposobiti studente za praćenje i proučavanje procesa eutrofizacije – teorija i praksa (metode). Dati jasnu razliku između promjena izazvanih ljudskom aktivnošću i onih koje su dio uobičajenih prirodnih procesa. Upoznati studente s mogućnostima zaštite okoliša. Potaknuti kritičko mišljenje i samostalni rad studenata u proučavanju procesa eutrofizacije, revitalizacije i zaštite okoliša.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završenog predmeta student će moći objasniti proces eutrofizacije, procijeniti utjecaj eutrofizacije na stanište, floru i faunu, prepoznati antropogene izvore koji opskrbljuju okoliš dušikom i fosforom, i predložiti moguću kontrolu istih. Studenti će znati usporediti prednosti i nedostatke različitih metoda za borbu protiv antropogene eutrofizacije, primjeniti žive organizme u procijeni trofičkog stanja ekosustava te izdvojiti pozitivne i negativne posljedice procesa eutrofizacije na ekosustav, odnosno utjecaj na primarnu i sekundarnu proizvodnju ekosustava.
1.4. Sadržaj predmeta
Definicija pojma eutrofizacija. Uzroci, posljedice i kontrola eutrofizacije. Proces eutrofizacije – priroda vs. čovjek. Glavni utjecaji eutrofizacije na promjene u okolišu – utjecaj na stanište, floru i faunu. Pokazatelji eutrofizacije u pojedinom ekološkom sustavu. Procijena trofičkog stanja odabranih vodenih ekoloških sustava. Primjeri vodenih ekoloških sustava prema stupnju trofije (od oligotrofnih do eutrofnih). Izvori zagađenja. Nutrijenti. Primjeri eutrofizacije – Hrvatska i svijet. Upravljanje prirodnim resursima s obzirom na eutrofizaciju određenog područja. „Management“ onečišćenja/zagađenja u svrhu smanjenja eutrofizacije. Restauracija prirodnih područja - metode revitalizacije voda. Mogućnosti revitalizacije ekoloških sustava na temelju njihovog aktualnog stanja.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje
na daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i i vježbi.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
64
ispit
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Pismeni ispit čini 50%, a usmeni ispit 50% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Ansari A.A, Singh Gill G.S., 2014. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume II), Springer. 2. Ansari A.A, Singh Gill G.S., Lanza G.R., Rast W. 2011. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume I), Springer. 3. Wetzel, R.G. 2001. Limnology – Lake and River Ecosystems. 3rd ed. Academic Press, San Diego.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Butusov M., Jernelöv A., 2013. Phosphorus. An Element that could have been called Lucifer, Springer. 2. Shen Z., Niu J., Wang Y., Wang H., Zhao X., 2013. Distribution and Transformation of Nutrients and Eutrophication in Large-scale
Lakes and Reservoirs, Springer. 3. Scheffer, M., 2001. Ecology of Shallow Lakes. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston, London. 4. Smith V.H., Tilman G.D., Nekola J.C., 1999. Eutrophication: impacts of excess nutrient inputs on freshwater, marine, and terrestrial
ecosystems. Environmental Pollution 100: 179-196.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Ansari, A.A, Singh Gill, G.S., 2014. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume II), Springer
1 25
Ansari, A.A, Singh Gill, G.S., Lanza, G.R., Rast, W. 2011. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume I), Springer
1 25
Wetzel, R.G. 2001. Limnology – Lake and River Ecosystems. 3rd ed. Academic Press, San Diego.
1 25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
65
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta Prirodoslovne zbirke
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je ukazati na važnost i dragocjenost prirodoslovnih zbirki. Studenti će se upoznati s različitim tipovima prirodoslovnih zbirki, te mogućnostima uzgajanja oglednih organizama u akvarijima, terarijima, vrtovima i sl. Cilj je studentima dati osnovna znanja i razvijati vještine za izradu prirodoslovnih zbirki i odgovorajućih uzgojnih podloga i staništa. Studenti će se također upoznati s nekoliko muzejskih prirodoslovnih zbirki u sklopu terenske nastave.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati samostalno izraditi prirodoslovnu zbirku. Moći će procijeniti važnost primjene zbirki u znanstvenom i stručnom radu, te korištenje zbirki kao prikaza bioraznolikosti u zaštiti prirode i okoliša. Usvojene vještine student će moći primjeniti pri izradi akvarija ili terarija i prepoznati biološki materijal pogodan za izradu prirodoslovnih zbirki.
1.4. Sadržaj predmeta
Različiti tipovi prirodoslovnih zbirki (botaničke, zoološke, paleontološke, petrografske, minerološke). Moderne zbirke (kulture stanica i tkiva, banke DNA, ostali „molekularni preparati“). Virtualni zapisi zbirki. Metode sakupljanja, metode i recepture pripreme materijala za izradu zbirke. Obilježanje dijelova zbirke. Pristup zbirkama i informacijama – odnos znanstvenih ustanova, muzeja i javnosti. Zaštićene biljne i životinjske vrste. Posjet muzejskim prirodoslovnim zbirkama. Izrada različitih prirodoslovnih zbirki (herbarij, entomološka zbirka, zbirka kostiju...).
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i vježbi. Uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita: izrada prirodoslovne zbirke prema uputama nastavnika.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad 1
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
66
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovnim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno sakupljena i izrađena zbirka donosi 60% konačne ocjene, ispravna determinacija vrsta i poznavanje zbirke 20%, a usmeni ispit 20% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Alinger, P. 1948. Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Harde, K.W. 1998. Der Kosmos Kaferfuhrer. Kosmos Naturfurhrer, Sttutgart. 2. Oshea, M., Halliday T. 2002. Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book, London. 3. Vaugham, T.A., Ryan, J.M., Czaplewski, N. 2000. Mammology. Saunders College Puplishing, Philadeplhia.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Alinger, P. 1948. Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
67
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Ivna Štolfa
Naziv predmeta Poljoprivreda i okoliš
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama poljoprivredne proizvodnje. Studenti će spoznati negativne učinke konvencionalne poljoprivrede na okoliš, razumjeti važnost ekološke poljoprivredne proizvodnje i ekološki prihvatljivih principa uzgoja i zaštite biljaka. U konačnici cilj predmeta je ukazati studentima na važnost održive poljoprivredne proizvodnje u smanjenju opterećenja okoliša, a time i očuvanju zdravlja čovjeka i biološke raznolikosti.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati definirati i opisati osnovne pojmove iz poljoprivredne proizvodnje te objasniti negativne učinke konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš. Studenti će moći uočavati interakcije poljoprivrednih i prirodnih ekosustava te prepoznati važnost ekološki prihvatljivih principa uzgoja i zaštite biljaka s ciljem očuvanja okoliša, zdravlja čovjeka i biološke raznolikosti. Također, studenti će moći samostalno obraditi znanstvene radove i prezentirati pojedine tematske cjeline iz problematike predmeta.
1.4. Sadržaj predmeta
Osnove i sustavi biljne proizvodnje. Osnove stočarske proizvodnje. Tehnološki postupci uzgoja domaćih životinja. Interakcije poljoprivrednih i prirodnih ekosustava. Principi i problemi konvencionalne poljoprivredne proizvodnje: Monokulture. Ekološki problemi gnojidbe i korištenja sredstva za zaštitu biljaka. Navodnjavanje i odvodnja poljoprivrednog zemljišta. Genetički modificirane biljke i životinje. Utjecaj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na terestričke i akvatičke ekosustave, klimatske promjene, očuvanje staništa i bioraznolikosti. Organska poljoprivreda po principima agroekologije i održivi razvoj. Usporedba konvencionalne i organske poljoprivrede. Povezanost očuvanja bioraznolikosti i organske poljoprivrede. Ekološki potencijal proizvodnje biogoriva, bioetanola, biomase. Standardi i legislativa u ekološkoj proizvodnji. Agrotehničke i zootehničke mjere, sredstva i postupci dopušteni u ekološkoj proizvodnji bilja i u ekološkom uzgoju životinja s ciljem očuvanja okoliša.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada i referata.
1.8. Praćenje rada studenata
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
68
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 0,5 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Frances, C.A., 2009. Organic farming: The ecological system, American Society of Agronomy. 2. Gliessman, S.R., 2007. Agroecology: The Ecology of Sustainable Food Systems, Taylor & Francis Group.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Lutz, E., 1998. Agriculture and the Environment: Perspectives on Sustainable Rural Development, World Bank Publications. 2. Clay, J., 2003. World agriculture and the environment : a commodity-by-commodity guide to impacts and practices, Island Press. 3. Vukadinović V., Lončarić Z., 1997. Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet, Osijek.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Frances, C.A., 2009. Organic farming: The ecological system, American Society of Agronomy.
25
Gliessman, S.R., 2007. Agroecology: The Ecology of Sustainable Food Systems,. Taylor & Francis Group.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
69
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta Lišajevi kao biomonitori
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
2. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s jedinstvenim karakteristikama lišajeva koji ih čine idealnim organizmima za biomonitoring kopnenih ekoloških sustava. Cilj je i ukazati na važnost sveze Lobarion pulmonariae i ostale epifitske lišajske flore u upravljanju i zaštiti šumskih ekoloških sustava.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni objasniti sve biološke karakteristike i ekološke prilagodbe lišajeva koje ih čine idealnim i pouzdanim biondikatorima zagađenja zraka. Razlikovati osjetljive i tolerantne bioindikatorske vrste na onečišćenje zraka. Također, studenti će znati procijeniti onečišćenje zraka prema sastavu lihenoflore na temelju: upotrebe lihenoloških istraživanja na terenu i u laboratoriju; analize ekoloških značajki lišajske flore prema indikatorskim vrijednostima i životnim oblicima; kartiranja lihenoflore određenog područja i primijene skale lišajeva prema otpornosti na onečišćenje zraka. Studenti će moći protumačiti pojam biomonitori i objasniti zašto se lišajevi koriste za monitoring kopnenih ekoloških sustava kroz procjenu kvalitete zraka, klime i bioraznolikosti. Prosuditi i sažeto objasniti važnosti sveze Lobarion pulmonariae za šumski ekološki sustav.
1.4. Sadržaj predmeta
Biološke karakteristike i ekološke prilagodbe lišajeva koje ih čine indikatorskim vrstama. Bioindikatori kakvoće zraka – osjetljive i tolerantne bioindikatorske vrste na onečišćenje zraka. Lihenološka istraživanja (istraživanja na terenu, laboratorijsko istraživanje i određivanje lišajeva, uporaba ključa za određivanje lišaja). Ekološke značajke lišajske flore prema indikatorskim vrijednostima i životnim oblicima. Kartiranje lihenoflore i procjena onečišćenja prema sastavu lihenoflore - skale lišajeva prema otpornosti na onečišćenje. Kriteriji odabira vrsta lišajeva za biomonitoring. Uloga lišajeva kao biomonitora u monitoringu kopnenih ekoloških sustava. Sekundarni metaboliti lišajeva kao pokazatelji kakvoće zraka i općenito kao procjena zagađenja ekološkog sustava. Značaj lišajeva kao biomonitora u upravljanju i zaštiti šumskih ekoloških sustava. Značenje i čimbenici osiromašenja sveze Lobarion pulmonariae i ostalih epifitskih lišajeva.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
70
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 1 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Brodo, I. M., Duran Sharnoff, S., Sharnoff, S., 2001. Lichens Of North America, Published by Yale University Press. 2. Shukla, V., Upreti, D.K., Bajpai, R., 2014. Lichens to Biomonitor the Environment, Springer.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Partl, A., 2009. Lišejvi. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 2. Richardson, D.H.S., 1992. Pollution monitoring with lichens, Richmond Pub. Co. 3. Stolte, K.W., Stroh Huckaby, L., Tonnessen, K.A., 1993. Lichens as bioindicators of air quality. Rocky Mountain Forest and Range
Experiment Station, Forest Service, U.S. Dept. of Agriculture.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata Brodo, I. M., Duran Sharnoff, S., Sharnoff, S., 2001. Lichens Of North America, Published by Yale University Press
25
Shukla, V., Upreti, D.K., Bajpai, R., 2014. Lichens to Biomonitor the Environment, Springer.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
71
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta Zaštita prirode i okoliša u edukaciji
Studijski program Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta Izborni
Godina 2. godina, 4. semestar
ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15P+15S
3. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je doprinijeti obrazovanju za održivi razvoj kroz osposobljavanje studenata za poučavanje učenika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode i okoliša. Tijekom poučavanja poticalo bi se kritičko razmišljanje, radilo na razvijanju socijalnih vještina i spremnosti za suradnju i usmjeravalo na rješavanje problema.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni anketom i intervjuom ustanoviti stavove učenika i procijeniti njihovu razinu svijesti o potrebi očuvanja prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti u svojoj neposrednoj okolini, odnosno na području Hrvatske i cijele Zemlje; kategorizirati razloge ugroženosti prirode i potencijalne opasnosti vezane uz aktivnosti svakodnevnog života za neposredan okoliš u kojem žive te za cjelokupnu prirodu na Zemlji; osmisliti i izvesti nastavu s ciljem donošenja mogućih mjera i akcija zaštite prirode implementiranjem znanstvenog protokola istraživanja (od postavljanja problema i hipoteze do analiziranja rezultata i donošenja zaključaka); izraditi pripreme za nastavni sat s ciljem provedbe akcije zaštite prirode primjenom aktivnih, učeniku usmjerenih tehnika rada koje će pomoći nastavnicima u samostalnom radu i razvoju njihovih kompetencija za takav rad; raspraviti o važnosti suradnje škole s lokalnom zajednicom te izraditi prijedlog njihovog partnerstva u svrhu djelovanja za zaštiti prirode i okoliša s naglaskom na održivi razvoj.
1.4. Sadržaj predmeta
Instrumenti za prikupljanje odgovora, aktivne tehnike poučavanja (suradničko učenje, konstruktivističko poučavanje, konceptualne mape, istraživačko učenje, projektna nastava…). Protokol u znanstvenom istraživanju (uočavanje i definiranje problema, postavljanje hipoteze, planiranje i provedba istraživanja, analiziranje dobivenih rezultata i donošenje zaključaka). Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, NATURA 2000, kategorije zaštite (nacionalni parkovi, strogi rezervati, park prirode, …) održivi razvoj (koncept i komponente održivog razvoja, obrazovanje za održivost, pedagoška načela obrazovanja za održivi razvoj, učeničke i nastavnikove kompetencije za održivi razvoj…).
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja seminari i
radionice vježbe obrazovanje na
daljinu terenska
nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
72
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave
1 Aktivnost u nastavi Seminarski
rad 1 Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit
0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gabel, D.L., 1994. Handbook of Research on Science Teaching and Learning, New York: Macmillan. 2. Graef, B., 1994. Environmental Inquiry for Students and Teachers, Grassroots.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Agencija za odgoj i obrazovanje, 2011. Obrazovanje za održivi razvoj. Priručnik za osnovne i srednje škole, Zagreb. 2. Bruning, L., Saum, T., 2008. Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Zagreb, Naklada Kosinj. 3. Gardner, M., Greeno, J.G., Reif, F., Schoenfield, A.H., DiSessa, A., Stage, E. (Eds.), 1990.Toward a Scientific Practice of Science
Education. Hillsdale, NJ: Erlbaum. 4. Hogan, K, 1994. Eco-Inquiry. Iowa: Kendall/Hunt Publishing Company.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Gabel, D.L., 1994. Handbook of Research on Science Teaching and Learning, New York: Macmillan.
25
Graef, B., 1994. Environmental Inquiry for Students and Teachers, Grassroots.
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
3.2. Struktura studija, ritam
studiranja i uvjeti za upis u
slijedeći semestar
Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi, seminara i konzultacija. Ista se izvodi
interaktivno i pored teorijskih postavki nastava se temelji na studiji slučaja (case
study) i to primjera iz prakse. Studij se organizira u četiri semestra, s tim da u prvom
semestru studenti slušaju samo obvezne predmete, dok u drugom, trećem i
četvrtom semestru uz obvezne predmete imaju i ponuđene izborne predmete.
U drugom semestru studenti su dužni uspješno obaviti istraživačku praksu. U
posljednjem, četvrtom semestru predviđena je izrada i obrana diplomskog rada. U
svakom semestru studenti se dužni prikupiti 30 ECTS, odnosno po završetku studija
120 ECTS. U prvom semestru svih 30 ECTS prikuplja se polaganjem obveznih
predmeta, u drugom semestru obvezni predmeti donose 20 ECTS, istraživačka
praksa 4 ECTS, a izborni predmeti 6 ECTS. U trećem semestru obvezni predmeti
donose 21 ECTS, a izborni predmeti 9 ECTS, dok u četvrtom semestru obvezni
predmeti donose 16 ECTS, izborni predmeti 6 ECTS, a izrada i obrana diplomskog
rada po 4 ECTS.
Za upis u viši semestar studenti su dužni odslušati sve predmete prijašnjih
semestara. Za upis u četvrti semestar studenti su dužni, uz odslušane sve predmete
trećeg semestra i odraditi istraživačku praksu. Za upis u drugu godinu studija,
odnosno treći semestar studenti su dužni prikupiti minimalno 45 ECTS.
3.3. Popis predmeta koje studenti EKONOMSKI FAKULTET
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
73
mogu izabrati s drugih
sveučilišnih studija
Marketing - 5 ECTS
Poduzetništvo - 5 ECTS
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Osnove energetike i ekologije - 6 ECTS
Operacijski sustavi - 5,5 ECTS
FILIZOFSKI FAKULTET Popularna književnost - 2 ECTS
Humana genetika - 2 ECTS
GRAĐEVINSKI FAKULTET Prostorno planiranje i uvod u urbanizam - 2 ECTS
Zaštita okoliša - 2 ECTS
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Uvod u kršćanstvo. Kršćanstvo između mita, filizofija i religija - ECTS
Kršćanski kalendar u ozračju zapadne kulture - 2 ECTS
MEDICINSKI FAKULTET Kako primijeniti Hipokratovu prisegu - 2 ECTS
Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku - ECTS
POLJOPRIVREDNI FAKULTET Seoski turizam - 6 ECTS
Povrćarstvo i cvjećarstvo - 6 ECTS
PRAVNI FAKULTET Radno i socijalno pravo - 7 ECTS
Ustavno pravo - 8 ECTS
3.4. Popis predmeta koji se mogu
izvoditi na stranom jeziku
Svi predloženi predmeti, i obvezni i izborni, mogu se izvoditi na stranom
(engleskom) jeziku.
3.5. Način završetka studija Studenti završavaju studij kada ispune sljedeće obveze:
� odslušaju predviđeni studijski program,
� polože sve propisane ispite iz obveznih i izbornih predmeta,
� uspješno obave istraživačku praksu,
� izrade i pred povjerenstvom uspješno obrane diplomski rad.
Po završetku studija studenti moraju ostvariti najmanje 120 ECTS.
3.6. Uvjeti nastavka studija nakon
gubitka prava studiranja ili
prekida studija
Studenti koji su započeli diplomski studij Zaštita prirode i okoliša imaju pravo nakon
prekida studija ili nakon izgubljenog prava studiranja nastaviti studij uz uvjete
propisane Statutom Sveučilšta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Josip Juraj Strossmayer University in Osijek
Odjel za biologiju Department of Biology Cara Hadrijana 8A Tel. ++385 (0)31 399 900 HR-31000 Osijek e-mail: [email protected] Hrvatska / Croatia http: www.biologija.unios.hr