Nastanak Parryeve zbirke

Nastanak Parryeve zbirkepria o Parryevoj zbirci poinje uljeto 1933. godine, kada mladi Parry prvi put dolazi u Sandak;pria ima i svoju prethistoriju: Parry od 1925. do 1928. u Parizu slua predavanja Antoinea Meilleta, koji ga nagovara da zaroni u ivu tradiciju usmenoga pjevanja;

Homerologijaranih tridesetih Milman Parry je bio okupiran odnosom izmeu tradicije i knjievnosti (lore against literature);brojne teorije o Homerovim i drugim velikim svjetskim epovima mogu se ugrubo podijeliti na analitike i unitaristike;

Homersko je pitanje postalo sinonim za rasprave o autorstvu Homerovih djela i njihovoj vjerodostojnosti; Friedrich Wolf, Prolegomena ad Homerum iz 1795; Wolf obnavlja tezu o tome da se Homerovi epovi sastoje od vie pjesama, ali ipak tvrdi da je vei dio Ilijade vjerojatno ispjevao samo jedan pjesnik;Glavne su teorije:Unitaristika teorija Ilijada je jedinstveno djelo s opim jedinstvom radnje; razlike u stilu izmeu pojedinih dijelova Ilijade i Odiseje objanjavaju time da je Ilijada nastala u pjesnikovim mlaim, a Odiseja u starijim godinama.

Homersko pitanjeAnalitika teorija (pluralisti) Ilijada i Odiseja djela su vie autora;Neounitaristi Ilijada je Homerova, a Odiseja nije; Teorija proirenja Homer je razradio svojevrsnu Prailijadu manjega opsega, da bi to djelo naraslo do dananjega opsega; zastupnik: Johann Gottfried Jakob Hermann (1772. - 1848.) Teorija o pjesmamaIlijada se sastoji od esnaestak pojedinanih narodnih pjesama; zastupnik: Karl Konrad Friedrich Wilhelm Lachmann (1793. - 1851.)Teorija kompilacije Ilijada sastoji od vie manjih epova; isprva je ta teorija vrijedila za Odiseju, a kasnije je primijenjena i na Ilijadu; zastupnik: Johann Wilhelm Adolf Kirchhoff (1826. - 1908.)

Nastanak Parryeve zbirkegodine 1897. Samuel Butler okirao je javnost djelom Homer - Ko je ona bila? (Homer - Who was she?) tvrdei da je Ilijadu napisala ena; tu su ideju kasnije razradili Robert Graves u romanu Homerova ki (Homer's daughter) te Andrew Dalby u svom djelu Ponovno otkrivanje Homera (Rediscovering Homer) Dalby razrauje tu teoriju govorei kako je i Ilijadu i Odiseju napisala ena.Parryeva teza o Homerovim epovima: Ilijada i Odiseja su usmeni epovi;

Nastanak Parryeve zbirkeParryeva hipoteza je bila da ti epovi nisu bili knjievni epovi, ve produkti stare grke usmene tradicije;on akcenat prebacuje sa sadraja na proces, na in nastajanja tih epova;u Parizu Parry upoznaje i Matiju Murka;

Susret sa Murkom

Nastanak Parryeve zbirkeMatija Murko poznat kao MathiasMurko (10 February, 1861 - 11 February, 1952), slovenaki naunik, poznat po svome radu na epskoj tradiciji BiH;Murko je bio student slavenske i njemake filologije na Bekom univerzitetu; doktorirao je 1886., a zatim odlazi na postdoktorske studije u Moskvu; od 1897. do 1902. predaje slavensku filologiju na Bekom univerzitetu, od 1902. do 1917. na Univerzitetu u Grazu, a od 1917. do 1920. na Univerzitetu u Lepzigu; od 1920. do 1931. predaje na Charles University u Prague, gdje i ivi sve do smrti 1952;veinu radova pie na njemakom i francuskom, to e ostvariti jak utjecaj na M. Parrya, u vrijeme dok je radio na doktoratu na Sorboni, kod mentora Antoinea Meilleta;Tragom srpskohrvatske epike ("Tracing the Serbo-Croatian Epic Literature", Zagreb, 1951).

Nastanak Parryeve zbirkeParry prethodno upoznaje zbirke Vuka Karadia, Koste Hrmanna i dvije knjige bonjake epike u izdanju Matice hrvatske; radovi Matije Murka kao i spisi austrijskog etnografa Friedricha Kraussa, posebno njegovi eseji Guslarenlieder i Von wunderbaren Guslarengedaechtnis, u kojim je objanjeno kako je nepismen guslar u stanju da ispjeva na hiljade i hiljade stihova;ciljeve svoga odlaska u Jugoslaviju Parry iznosi u prvom izvjetaju iz 1933. godine ("Project for a Study of Jugoslavian Popular Oral Poetry"): dokazati hipotezu da su Homerovi epovi djela usmene knjievnosti a ne pisane;a dokazati ovu hipotezu bilo je mogue jedino na terenu, u ivoj laboratoriji usmenoga pjevanja;elio se, takoe, uvjeriti:

u kojoj mjeri usmeni pjesnik zavisi od tradicionalne poezije (the traditional poetry as a whole);u kojoj mjeri je pjesma stabilna u svakoj novoj izvedbi;kako se pjesma mijenja kroz vrijeme na jednom lokalitetu;kako se mijenja putujui kroz prostor;u kojoj mjeri se kree kroz prostor;u kojoj mjeri preuzeta graa se prerauje (kreira);koji faktori odreuju kreativni in;kakav je odnos historijskih dogaaja u pjesmama prema aktuelnim dogaajima u stvarnosti;

moderna tehnologija omoguila mu je da epske pjevae snima u prirodnom ambijentu; fonograf;drugi put Parry odlazi u junu 1934. i ostaje sve do septembra 1935; asistirali su mu Albert B. Lord, Nikola Vujnovi (pjeva iz Stoca), Ibro Bea (guslar iz Hercegovine), Hamdija akovi i Ibrahim Hrustanovi (dva mladia koji su mu pomogli u sakupljanju enskih pjesama u Gacku), Ilja Kutuzov (ruski emigrant i folklorista);u jednom svom izvjetaju Parry iznosi uvjerenje da e donijeti natrag u Ameriku zbirku rukopisa i ploa koja je jedinstvena u svijetu za prouavanje funkcionisanja i ivota cijele jedne usmene narativne poezije;Rezultate svojih zapaanja na terenu kao i primjena tih rezultata na ispitivanje ostalih epskih poezija namjeravao je objaviti u posebnoj knjizi The Singer of Tales = Pjeva pria;

za petnaest mjeseci skupili su vie od 12 500 tekstova, uglavnom u pisanoj formi, i vie od 3 500 zvunih zapisa;najbolje mjesto za pronalaenje pjevaa bila je 'turska kafana' u vrijeme ramazana; tu upoznaje Begana Ljucu, koji ga vodi do najpoznatijeg pjevaa Avde Meedovia;

od njega u sljedeih nekoliko dana zabiljeili pjesme koje su bile najdue i najbolje ta su oni ikad uli; neke su imale i po petnaest ili esnaest hiljada stihova; I drugi pjevai su dolazili, ali nijedan nije bio kao Avdo, na jugoslovenski Homer!;Parry je primijetio jednu injenicu: da najbolje pjesme dolaze od muslimanskih pjevaa, ak i od onih koji su bilingvalni (Salih Ugljanin je pjevao na bosanskom i albanskom);prvu objavljenu zbirku materijala ine tekstovi 32 pjesme zabiljeene u Novom Pazaru od Saliha Ugljanina, Sulejmana Fortia, Demaila Zogia, Sulejmana Makia i Alije Fjuljanina;

ove tekstove, zajedno sa razgovorima sa pjevaima i prijevodom na engleski, u dvije knjige zajedniki su objavili Harvardski univerzitet i Srpska akademija nauka 1953. i 1954. godine;U uvodu knjige objavljene 1953. citirane su rijei M. Parryja: ... Ova zbirka tekstova sauvanih usmenih predanjem nije sakupljena sa namjerom da dobijemo jednu novu knjigu uz ve postojee obimne zbirke ove poezije, ve radi dobijanja podataka na osnovu kojih bi se mogli izvui opi zakljuci koji se mogu primijeniti na cjelokupno usmeno pjesnitvo ... ... Ne samo to moemo pratiti kako pjeva sastavlja rijei i reenice i stihove, ve takoer i itave pasuse i teme, moemo vidjeti kako jedna cijela pjesma ivi i prelazi od jednog ovjeka do drugog, s jedne generacije na drugu, prelazi preko polja i planina, pa i preko granica jednog jezika i, jo vie od toga, kako cijela usmena poezija ivi i umire.

Parry ubrzo po povratku u SAD gine (5. decembar 1935.);zadau daljeg rada na projektu preuzima Albert Bates Lord; Albert B. Lord se vraa na Balkan ve 1937., u sjevernu Albaniju gdje biljei oko 200 tekstova epskih pjesama;Novi dolazak pada 1950. i 1951. u ista ona mjesta u kojima je bio sa Parryem;1958. i 1959. boravi u Bugarskoj, zanimajui se za ire prostore Balkana, od Jadranskog do Crnog mora;

od 1962. do 1967. u vie navrata dolazi sa Davidom Bynumom u krajeve u koje je Parry prethodno istraivao;rade sa pjevaima druge generacije, koji su uili od Parryevih pjevaa; put pjesme s generacije na generaciju, s koljena na koljeno;

nastaju brojni zapisi novih pjesama u Srbiji, BiH (Krajina) i Crnoj Gori;od 1963. do 1972. Lord i Bynum prave kopije svih drugih zbirki koje su bile pohranjene u Zagrebu i Beogradu;Milman Parry Collection of South Slavic Oral Tradition zbirka svih zbirki;

***************