Našice, 7. rujna 2007.

Uloga lokalne zajednice u korištenju obnovljivih izvora energije

Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing., OKit Zagreb

Festival: DANI SLAVONSKE ŠUMENAŠICE 6.-9. RUJNA 2007.

‘Obnovljivi izvori energije: biomasa, bioplin i bio gorivo’

SUVREMENI PRISTUP ENERGETICI MJENJA

DOSADAŠNJU PRAKSU

Navikli smo da brigu o energiji vode veliki energetski sustavi: INA, HEP ...

• Porast stanovništva na zemlji traži više hrane – genetski modificirana hrana i ‘junk food’

• Traži više energije – transport, industrija, domaćinstva

HRANA I ENERGIJA SU OSNOV ŽIVOTA!

• Zbog energije se vode suvremeni ratovi

• Primaju u EU nove članice

• EU kao i Hrvatska je energetski siromašna

• Uvozi preko 50% primarnih energenata

• Gustoća energije ugrožava okoliš!

• Nova pristup!

ENERGETSKI ALARM EUROPE

INTELIGENTNA ENERGETIKA

Korištenje ‘otpadne energije’ iz postojećih postrojenjaKorištenje Obnovljivih izvora energijeIntegralna energetika - vođenje ‘Energetskih bazena’

OTPADNA ENERGIJA

Vanjski prostor

El. energija

Toplina

Topl

ina

Top

lina

Primjer: Klima uređaj

‘Otpadna energija' termoelektrane

Kotao Turbina G

EES

Gorivo

Napojna pumpaTOPLINSKA MREŽA

Dim

EFIKASNOST ~ 80%

EFIKASNOST =30%

Rashladni sustav

Toplinska mreža omogućava najnižu cijenu grijanja

0100200300400500

Proizvodna cijena(kn/MWh)

Prodajna cijena(kn/MWh)

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Solarna termika: Nekoliko proizvođača, nedovoljna primjena, nema državnih poticaja, velike mogućnosti

Male HE: Duga tradicija, vlastita tehnologija

Geotermija: Neiskorišteni kapaciteti u sjevernoj Hrvatskoj, postoje planovi za korištenje

Biomasa: Kako gospodarski iskoristiti velike prirodne mogućnosti ?

Vjetar: Investicijski val, ograničena snaga radi stabilnosti rada EES

IZVOZ DRVNE BIOMASE(izvor: HGK)

2003. 235.373 t 8.891.061 $ 37,8 $/t2004. 291.947 t 13.073.574 $ 44,8 $/t

2005. 306.955 t 14.172.609 $ 46,1 $/t2006. 384.815 t 21.730.877 $ 56,5 $/t

Energetsko tretiranje otpada

Proizvodnja energije

Otpad

Razvrstavanje otpada saproizvodnjom goriva

Spalionica

RecikliranjeOdlagalište

90.000 kWh

Biomasa

Mužnja

Hladnjak

Otpadnatoplina

El. agregat 40 kW

Bioplin

Toplina zanjegu krava

OtpadnaToplina570.000 kWh

0,5 kn/kWh45.000 kn

1,2 kn/kWh400.000 kn

Fermantator

340.000 kWh

HEP

140 KRAVA

650.000 litmlijeka

Poljoprivredna biomasa

BIOGORIVO STOČARSKE FARME

ENERGETSKI BAZEN

Energetski bazen grada

El. energija

Kuhanje

INAPlin, LLU

Hrv. Šumebiomasa

INAplin

Javna rasvjeta

Toplinarstvo

Spalionica

Elektra

Gradska plinara GrijanjeHlađenje

GrijanjeHlađenje

HEPel. energija

TE-TO

?

Gradskaenergetika

INTEGRIRANJE ENERGETSKIH SUSTAVA KROZ POSEBAN POSLOVNI SUBJEKT

GRADSKA

ENERGETSKA

CO

~~

SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM

Otočni pogon lokalnih elektrana znatno povećava sigurnost opskrbe električnom

energijom

Diverzifikacija energenata

1. Nafta i plin, domaći izvori ispod 50% potreba2. Električna energija (HEP), oko 40% iz HE3. Biomasa (šumska, poljoprivredna, životinjska)

potencijali oko 20% električne energije4. Solarna energija (masovna upotreba kolektora –

razvoj industrije). 5. Energija iz ‘smeća’ (primarni ekološki,

zdravstveni i turistički interes), potencijali oko 15% el. energije

Komunalni otpad Hrvatske

oko 1,2 milijuna t/god. ~ 2,5 TWh energije ili

oko 15% potrošnje el. energije

Toplinska mreža omogućava diverzifikaciju energenata

Toplinske mreže distribuiraju toplinsku energiju te se napajaju iz kotlovnica ili energana (TE-TO) u kojima se može 'ložiti' i plin i drugi energenti (biomasa, otpad) te koristiti solarni termički kapacitet Diverzifikacija energenata

Moderna apsorpcijska tehnologija može toplinsku mrežu koristiti i za hlađenjePlinske mreže distribuiraju samo plin što ograničava upotrebu drugih energenata. SIGURNOST?Plinofikacija DA, ali za velika postrojenja u kojima se gorivo koristi racionalno, plin za pogon u vršnim opterećenjima, a jeftinija domaća i obnovljiva goriva za temeljni pogon.

KAKO NAJKORISNIJE UPOTRIJEBITI HRVATSKU DRVNU BIOMASU?

Hrvatska raspolaže sa 3 mil. m³ biomase

Energetski potencijal kod 40% vlage iznosi20 PJ = 5,6 TWh,

što je 5,3% ukupne energ. potrošnje u 2001. god. (380 PJ)Kao gorivo u kondenzacijskoj TE (iskoristivost = 0,3) može proizvesti 1,66 TWh el. energije, što je 10,7 % ukupne el energije potrošene u HR u 2001. godini (15,5 TWh)Kao gorivo za proizvodnju topline (iskoristivost 0,85) može proizvesti 53% ukupno proizvedene pare i tople vode u HR 2001. godine (32 PJ)

GRADITI BIOELEKTRANE - TOPLANE

TOPLIFIKACIJOM NASELJA NA ŠUMSKU BIOMASU POSTIŽEMO

NAJVEĆU DODANU VRIJEDNOST OGRIJEVNOM DRVU!

Primjer Beča

Prje godinu dana 20.10.2006. puštena u pogon biolektrana-toplana (BE-TO) Wien-Simmering električne snage 24 MWel i toplinske 66 MWtopl, koja godišnje 'loži' 190.000 tona (245.000 m3) biomase.Raspoloživa biomasa za održivo korištenje UŠP Zagreb 248.000 m3Investitori su: - gradska energetska tvrtka ‘Wien Energie’ (100% Wien

Stadtwerke), - Fernwärme Wien (100% Wien Stadtwerke) i - Österreichische Bundesforste AG ( Austrijske državne šume)

Primjer München

Prje tri godine (2004.) puštena je u pogon biolektrana-toplana električne snage 20 MWel i toplinske 30 MWtopl, koja godišnje 'loži' oko140.000 tona ‘starog drva’ (građevinski i komunalni otpad, staro pokućstvo ...)

Investitor je: E.ON

Proizvodi ‘eko-neutralnu’ struju i toplinu i štedi godišnje oko 120.000 t CO2

ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE

OIE su lokalni izvori

Toplane su lokalne energetske mreže

Iskoristivost goriva se može realizirati lokalno

Bioelektrane-toplane (BE-TO) su ekološka energetska postrojenja

60 manjih BE-TO snage 1, 3 i 6 MW je korisnija investicija nego jedna elektrana snage 260 MW.

Energetska inicijativa u gradnji BE-TO stvara temelje za gospodarski razvoj i zapošljavanje!

HVALA NA PAŽNJI!