Narcizam i tijelo - hrfd.hr · su egoizam, hedonizam, narcizam itd. Oholost, kao novozavjetni sinonim za pojam narcizma, okarakterizirana je u Novom zavjetu kao grijeh.6 Kada je riječ

PrethodnopriopćenjeUDK616.89–008.442.6:159.922.5 177:616.89–008.442.6

Primljeno29.6.2015.

Slobodan SadžakovUniverzitetuNovomSadu,PedagoškifakultetuSomboru,Podgorička4,RS–25000Sombor

[email protected]

Narcizam i tijelo

SažetakU ovom radu osvrćemo se na određene aspekte funkcioniranja tijela u okviru moderne praktičke stvarnosti, ponajprije u kontekstualnoj vezi s modernim fenomenom narcizma. Ta analiza, između ostalog, podrazumijeva sagledavanje odnosa individualnosti i narcizma, razmatranje mogućnosti vrijednosnog ocjenjivanja mjesta i funkcije narcizma, kao i novoformiranih identiteta tijela u okviru moderne društvenosti.

Ključne riječiindividualizam,narcizam,tijelo,kapitalizam,egoizam

1.

Kadasezapredmetpromišljanjauzmetijelo, naprvisepogledmožeučinitidanam»predmet«nemožebitibližiipoznatiji.Tijelompostojimo,tijekomživotaneprestanosmosvjesnisenzacijaipotrebatijela;svjesnostpotječeodmozga, toposanašegrefleksivnogpostojanja,koji je isamdio tijela.Zbogsvegatogamoženamseučinitidaakoneštopoznajemoondajeto,svakako,tijelokaonužnopolazištenašeegzistencije. Ipak, iuovomslučaju,vrijediseprisjetitiHegeloveopaskeda»onopoznatonijeuvijek ionospoznato«.Uvelikombrojusituacija,znanojetoizsvakodnevnogiskustva,»poznato«možebitipoznatonapovršannačin,odnosnopolu-reflektirano.Kaoštonamjekompleksnofiziološkofunkcioniranjetijelasamodoodređenemjerepo-znato,takoseiupogledufunkcioniranjatijelaumrežama praktičkog svijetamožerećidajenašaspoznaja–djelomična.Načinifunkcioniranjapraktičkihstrukturaiprocesačestonamnisusasvimprozirniiakoneprestanosudjelu-jemounjima ipodliježemonjihovimraznovrsnimzakonitostima.Marx je,govorećioponašanjuljudiukompleksnimmehanizmimakapitalističkogpo-retka,toizrazionasljedećinačin:

»Onitoneznaju,alitočine.«1

Tijelofunkcioniraupovijesnoustrojenimsistemimaprava,ekonomije,politi-ke,eksploatacije,zadovoljstva,običaja,seksualnostiitd.Rođenjemulazimoubrojnezatečeneodnosekoji,izmeđuostalog,podrazumijevajumanjeilivišestriktnedruštveneuloge,krugoveslobodeineslobode,normeisubverzivnost.Sve to čini i kontekstočitovanja tjelesnosti. Uovomnam je radunamjera

1

KarlMarx,Kapital I–III,BIGZ,Beograd1971.,str.69.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(455–469)

S.Sadžakov,Narcizamitijelo456

osvrnutisenaodređeneaspektefunkcioniranjatijelauokvirumoderneprak-tičke stvarnosti, ponajprije u kontekstualnoj vezi s modernim fenomenomnarcizma.

2.

Aktualni praktički kontekst, kao rezultat epohalnih »tektonskih« promjenadruštvenosti,uključujebrojnefenomenekojipresudnoutječunadoživljajti-jelaiformenjegovaočitovanja.Neosporno »ubrzanje«modernogsvijetado-nosipermanentno(re)interpretiranjestatusatijela,uokviruopćenitijegproce-sa(re)interpretiranjaslobodeineslobode.Usredištutogprocesa,kaoključno,nalaziseodređenje individualnosti.Modernodobakaodobaprocvataindi-vidualnostidonosilo jenove forme identiteta,nepoznate ranijimperiodimapovijesti,painoveformeidentiteta tijela.Spomenutiprocespodrazumijeva,sjednestrane,bogatstvomogućihočitovanja modernognačinaživota,alisdrugestranepodrazumijevainjegovedubokeambivalentnosti.Tojeosnovnirazlogteškoćaupogledusagledavanjaivrijednosnogocjenjivanjaovogfeno-mena. Individualnostje,utemeljnomsmislu,posredovanapolitičkim,prav-nim,moralnimiekonomskimformamaživota,kojeuodređenompovijesnomtrenutkubitnoocrtavaju poljedruštveneinterakcije.Natemeljutogpraktič-kogokvira,kojijeisampodložanpermanentnimtransformacijama,začinjeseiegzistiračitavniz»lebdećih«formidruštvenosti/identiteta.Riječjeofor-miranjurazličitihstilova životakaomogućihnačinarealizacijeproklamiranemoderneslobodeizbora.2 Diotihizbora,uokvirupotragezasrećom,slobo-domiidentitetom,vezanjezatijeloizaonoštosemožečinitistijelom.Na-vedeno»pravo«tijela,kaoiranijespomenutaambivalentnostindividualnosti,pokazujesekaopermanentnolaviranjeizmeđuslobodeineslobode,izmeđumnogobrojnihmogućnostitijela/identitetaiformimanipulacije,sofisticiranihizboraitegobnogživotatijela,samorealizacijeisamoobmanjivanja.Većidionavedenogzadireupravoupoljemanifestiranjafenomenanarcizmakaosvo-jevrsne»antropološkemutacije«nastalenapotki individualizma.Uraspravamajenajtežesaznatiočemuseraspravlja,kakojetojednompri-mijetioSartre.Slična»nevolja«pratiiodređivanjepojmanarcizma.Problemfiksiranjaivrijednosnogocjenjivanjaovogfenomenarazumljivjesobziromnanjegovamnogobrojnaznačenja,odnosnoširokspektaraktualnih»lica«narciz-ma.Ovdjenavodimonekolikomogućihformiočitovanjaitumačenjanarcizma:psihološka crta,karakterna crta,stil ponašanja,ekonomski i politički konotiran fenomen,kulturni obrazac (ChristopherLasch), fenomen integriran u tzv. industriju zabave i masmedije,pojam koji se može odnositi na kolektivno ponašanje (kolektivnanarcisoidnost)3itd.ErichFrommodređujenarcizamkao»…stanjeiskustvaukomesejedinoosobasama,njenotijelo,njenepotrebe,njeniosjećaji,nje-nemisli,njenovlasništvo,sveisvatkoštonjojpripada,doživljavajukaopotpunostvarni,dokjesvatkoisveštonijedioosobeilinijepredmetnjenihpotrebanezanimljivinepotpunostvaran,opažensamointelektualnimprepoznavanjem,svedokjeafektivnobeztežineiboje.«4

U okviru ovog definiranja dani su, naravno, samo elementi sagledavanjakompleksnogfenomenakakavjenarcizam.

3.

Kadagovorimoopovijesnomprocesuoslobađanjatijela,odmahiskrsavapi-tanje:oslobađanje u odnosu na koga i što?Kratkiodgovormogaobiglasiti:uodnosunasveonoštoseuodređenompovijesnomtrenutkusmatrakonzer



vativizmom,bilodajeriječokršćanskojosuditjelesnosti,stegamapatrijarhal-nogformalizmailitzv.građanskompuritanizmu.Spomenimoovdje,najprije,kršćanskuosudutjelesnosti,mjerodavnuuvrlodugomperiodueuropskepovijesti.UNovomjezavjetutijelo(sarx,soma),usvompodlijeganjuprirodnosti,shvaćenokaoonoštoodvraćaodusmjere-nostibogu.5Tojeodvraćanjeistovremenoodvraćanjeodduhovno-moralnesferekao sfereproklamiranog telosa ljudskogživota.Tijelo tendirakuga-đanjuvarkama»zemaljskogživota«,kojesuodstranenovozavjetnogučenjaproglašene efemernima. Impulsi osjetilnosti (prirodni porivi tijela)morajusezatomiti jerpredstavljajunebitnobavljenje sobom ipreprekudosezanju»istinskogživota«.Svojimosnovnimusmjerenjem(imperativljubavipremaboguiispunjavanjanjegovih»naloga«)kršćanskoučenjenačelnoonemogu-ćujerazmahsvihonihfenomenakojisubliskitjelesnomzadovoljenjukaoštosuegoizam,hedonizam,narcizam itd.Oholost,kaonovozavjetnisinonimzapojamnarcizma,okarakteriziranajeuNovomzavjetukaogrijeh.6

Kadajeriječosistemupatrijarhalneobičajnosti,možeseuočitisličnodetek-tiranjeopasnostikojedonosirazobručenje tijela,odnosnoosjetilnosti.Tojeonoštoje,spravom,sastanovištatognačinaživota,prepoznatokaofatalniproblemupogleduodržanjaporetka.Duhpatrijarhalnezajedniceustrojenjetakodaiskazujepretenzijuda,unajvećojmjeri,raspolažetijelom.Konzek-vencaovepretenzijejestsuspenzijamogućnostirazmahaprivacije tijela,od-nosno značajnijeg izdvajanja iz kolektivnih formi života.Tijelo je ono štokolektivniduhhoće s tijelom, čime»raspolaže«u skladu s kanonimaobi-čajnosti.7 Onoje,uobičajno-patrijarhalnomsistemu,pozicioniranostriktnimsistemomulogakojijeposredovankrozsvebitneformeživota(svakodnev-nopostupanje,odjeća, rituali, sklapanjebraka itd.).Svedodanašnjihdanamožemopratitirecidivetakvognačinaživota,kojiseopirumodernitetu. Na-primjer, jošuvijekaktualnopitanjeonošenjuferedžejest,naravno,pitanjeoidentitetu, tijeluiopstankujednogsistema,pitanjeoslobodi ineslobodi,aneopukomkomadutkanine. Modernizacijajepokazaladadokidanjeobi-čajnosnogokviradruštvenostidonosisasvimdrugačijemogućnosti tijela tedaseupravooslobađanjemosjetilnosti tijelaizlaziizpatrijarhalnostiiotvaranoviprostorkreiranjaživota.Odumiranjestarihtradicionalnihpatrijarhalnihstegapokazaloseoslobađajućim,prijesvega,zažene,aliubitnomsmislui

2

Georg Simmel je stil života shvatio kao re-zultat individualnog izbora i djelovanja kojijevezan,prijesvega,zaživotuvelikimgra-dovima u kojima se kao zadatak postavljaočuvanjeindividualnostiod»pomasovljenja«i»otuđenja«.Psihološkaosnovanakojoj sejavlja »tip velegradskih individualnosti jeintenziviranje živčanog života koje proizila-zi iz brzih i neprekidnih izmjena vanjskih iunutarnjih dojmova«. Usp. Spahija Kozlić,Simmelova kritika moderne,Hijatus, Zenica2008.,str.133.

3

Usp. Erich Fromm, Anatomija ljudske destruktivnosti II, Naprijed, Zagreb 1984., str.28–29.

4

Ibid.,str.26.

5Usp. Slobodan Sadžakov, Novozavetni moral,FilozofskifakultetUniverzitetauNovomSadu,NoviSad2006.,str.128–131.

6Oholostse,premakršćanskojtradiciji,vezu-jezanakićenost,gizdavost,okrenutostsebiinepokazivanjeobzirapremadrugima,uzne-izbježno otuđenje od boga. Nasuprot tome,pozitivno se vrednujuvrlinekao što subla-gost, skromnost, okrenutost drugima. Usp.DraganProle,AlparLošonc,VladimirGvoz-den,AurelKolnai, PredragKrstić,Gordost,Adresa,NoviSad2014.,str.73–81.

7Jedanodnajekstremnijihprimjerajefenomen»virdžina«, nekadašnji običaj vezan zapod-ručjesjeverneCrneGore,KosovaisjeverneAlbanije, koji je podrazumijevao da ženskadjecanazahtjevroditelja(obitelji)preuzima-juulogumuškaraca.



zamuškarce.8 Onojepredstavljalopretpostavkuetabliranjačitavognizamo-dernihfenomena,uključujućiinarcizam.Narcizamje,kaosegmentočitova-njaindividualnosti,podrazumijevaoprocesrasterećenjatijelaod»arhaičnihtabuaiopterećenjanebiliganatajnačinučiniopropustljivijimzadruštvenenorme«.9

Dok kršćanski konzervativizam osuđuje razobručenje tjelesnosti ponajprijeradi nagovora vezanog za budućnosni (eshatološki) moment, patrijarhalnikonzervativizamtočinipozivajućisenaprošlost, snamjeromdaseočuvatradirana zajednica.Kršćanstvokroz eshatološkimoment zagovara stavdaprezentnost nijebitnaosimkaoodsudnovrijememoralnogpotvrđivanjavjer-nostibogu.Tijeloje,utomkontekstu,shvaćenokaonužniinstrumentborbečijiishodtrebabitipobjeda(boguokrenute)dušenadzadovoljstvimatijela.Ukontekstupatrijarhalnognačinaživota,sadašnjosttrebaizvršiti»pukurepro-dukciju«tradiranog.Nasuprottome,modernodobadonosisasvimdrugačijevaloriziranje sadašnjosti i ciljeva u sadašnjosti.Ono podrazumijeva svoje-vrsnu»trivijalizacijuprošlosti«(Lasch).Moderniživotnijevišeu»funkci-jiprošlosti ilibudućnosti«10 imoglobisegovoritiohipostazi prezentnostikojapodrazumijevabitnodrugačijinačinživotauodnosunaranijeperiode.Spomenutajehipostaza,izmeđuostalog,nužansegmenthedonističkikonci-piraneetikekojausredištestavljakultželjei»potragezadobrimživotom«(imperativisamorealizacijeusadašnjosti). Tojeposljedicaepohalnoustroje-nogempirizma i senzibilitetamodernogživotauokvirukojeg»prevladavastrast življenja za trenutak« s redefiniranjem formiponašanja, pri čemu seupravobrigaokotijelaizadovoljstavatijelapokazujukaonekiodpriorite-ta.11Tijelo injegovazadovoljstva se, simultano sprocesompermanentnoguklanjanja»velikihideala«i»transcendentnihciljeva«,prepoznajukaoononajprezentnije, kaoosnovahedonizma i narcizma.Zadovoljstvu sevišenestavljajukrutiokviri;naprotiv,onojevrednovanokaopoželjno,pasemožegovoriti io»dirigiranomhedonizmu«,dokrelativiziranebivajunekadašnjeokosniceživotakaoštosupoštovanjetradicije,žrtvovanjeiasketskiideali.Uokvirutogprocesa,kaoposljedicu»odustajanjaodvelikihdruštvenihciljevaipridavanjaprvenstvasadašnjosti,neonarcizamdonosilebdećuličnost,bezčvrsteokosniceivolje,čijesuglavneodlikelabilnostiemotivnost«.12

4.

Naznačimo još neke od važnih toposa refleksije tijela. Poslije dugotrajnedominacijekršćanskog transcendentno-vrijednosnogokvira,velikiprekiduodnosunatradiranepredodžbesrednjegvijekadonijelajefilozofijaThomasaHobbesa.13Djeloovogautoraubitnomeoznačavavelikuidejnurehabilitaciju tijela, fokusiranjena»prirodnepotrebe«inastrojenosti tijela.Svoju jepažnjuHobbesusmjerionaonoštomusečinilopresudnim,a to jepojam samoodržanja koji podrazumijeva borbu za preživljavanje, težnju kmoći,intereszaštiteoddrugih(tijela)iprimarnurealizacijuvlastitihpotreba.Od-stranivšitranscendentneciljeve,ovajjeautordruštvenostshvatiokaoperma-nentno»vrenje«egoističkihinteresa.14Naglašavajućiegoizamkaočovjekovupresudnodeterminirajućukarakteristiku–»kojasemožesamostišatianikadsasvimodbaciti« – Hobbesističeosnovuskojesemorapoćikadsegovorioindividualnosti(prijesvegaunjenuekonomskomvidu).15 Nadmetanjetijelaipripadnihegoizamauprirodnomstanjuimasvojnastavak,umodificiranojformi,udruštvenom/državnomstanju.Jedanodosnovnihargumenatavezanihzanesigurnost(neodrživost)prirodnogstanjajest,premaHobbesovumišlje-



nju,činjenicada»svatkosvakogmožeubiti«.Tijelodrugogseuprirodnomstanjupokazuje,prijesvega,kaofizička prijetnja,audruštvenomstanjukaoprijetnjarealizacijiraznovrsnoformiranihegoističkihinteresaisvrha(podje-ladobara,moći,ekonomskihinteresa). Hobbesjeuokvirusvojekoncepcijenaglasiodarelativizacijaimperativatijelauprirodnomstanju(težnjakmoći,»bazični«egoizam)vodiuzasnivanjedržave.Državnostanje,kroznadilaže-njekoncepcije tijelakaopukeprirodnosti,produciralo jenovi, sadapravniokvir,učijemokvirufunkcioniranovo,»društveno«tijelo.Sveto,uprvomredu,kazujedaje tijelodruštveni konstrukt ineštoštoseneprestanointer-pretira.Hobbesje,nasvojevrstannačin,otvoriotemupravnogokvirazaštitetijela kao uvjeta razvijanja svih formi društvenosti.16 Osiguravanje pravnezaštite tijela je, naravno, tegoban proces i kroz povijest je uočljivo stalnonarušavanjepravnogstatusatijela,odnosnoredukcijatijelanapukibroj,nanevažno»topovskomeso«.17Tomeje,urelativnobližojprošlosti,posvjedo-čiloidogađanjevezanozaPrviiDrugisvjetskirat.Tekkadtijeloprestanebivatižrtvovanokolektivizmu,običajnojpatrijarhalnosti,ratnimplanovima,domovini itd.,kadsedepolitizira idekolektivizirauznačajnijemsmislu,upravomćesmislumoćiojačatiidejaprivatnostitijelaiotvoritiseprostorzafenomenekaoštosuegoizam,hedonizaminarcizam. Jednomriječju,moder-niNarcisželiseoblikovatiiuživatiusebimimo»velikihideja«iimperativažrtvovanja,situiranujednomnaokoahistorijskomzakutku.18

5.

Nastavimosadarazmatratinekeznačajkeodnosaindividualnostiinarcizma.Usagledavanjunarcizmakaomodernogfenomenačestosemoženaićinaocje-

8

O tome šire u: JohnMacInnes,The End of Masculinity,OpenUniversityPress,Bucking-ham1998.

9

GillesLipovetsky,Doba praznine,IzdavačkaknjižarnicaZoranaStojanovića,SremskiKar-lovci–NoviSad2011.,str.85.

10

Ibid.,str.68.

11

Christopher Lasch,Narcistička kultura, Na-prijed,Zagreb1986.,str.5.

12

G.Lipovetsky,Doba praznine,str.285.

13

Šireotomeu:SlobodanSadžakov,»Hobbesiproblemegoizma«,Filozofska istraživanja,god.32(2012),sv.1,str.63–77.

14

Hobbessmatrada»nepostojitakavfinis ultimus,krajnjicij,nitisummum bonum,najvišedobro, kao što se govori u knjigama starihfilozofamorala«.ThomasHobbes,Levijatan,Gradina,Niš 1991., str. 110. ZaHobbesovepogledenareligijuusp.:PierreManent,Intelektualna istorija liberalizma,Stubovikultu-re,Beograd2001.,str.37–61.

15

Hobbesovu se poziciju često smatra pozici-jomtzv.racionalnog egoizma.Usp.GregoryS. Kavka, Hobbesian Moral and Political Theory,PrincetonUniversityPress,Princeton1986.,str.29–46.

16

Klasičnodjelousferiprava(kaznenogprava)kojeseodnosinazaštitutijelaodmučenjaje:CesareBeccaria,O zločinima i kaznama,Lo-gos,Split1984.

17

UliterarnomjesmislutatemavjerodostojnoobrađenaudjelimakojasebavePrvimsvjet-skimratomkaoštosu:MiroslavKrleža,Bitka kod Bistrice Lesne,Prosveta,Beograd1964.te ErichMariaRemarque,Na Zapadu ništa novo,Minerva,Subotica1980.

18

»Suviše obuzet samim sobom, Narcis odu-staje od religijskog vojevanja, dezinvestiravelikapravovjerja,njegovesunaklonostivo-đenemodom,kolebljive, lišenedubokemo-tiviranosti.« G. Lipovetsky,Doba praznine,str.90.



nudaonpredstavljahipostazu individualnosti,nekuvrstunjenetamnestranekojapodrazumijevazaboravdrugihinjegovanjepredodžbeosebibezpunovezesastvarnošću.Lakojeuočitidajeriječovrijednosnimsudovimakojisu-gerirajunegativneaspekteočitovanjaovogfenomena.Upravotovrijednosnoocjenjivanje narcizma u okvirumoderne društvenosti predstavlja ogromanproblem. Akosepođeod togadanarcizamjestzakonomjerno idopušteno»lice«individualnosti,ondasemogupostavitiisljedećapitanja:Postojeliigdjesugranicenarcizma?Ukojemsmislutajfenomenmožebitiocijenjenkao»slijepaulica«slobode,njenaparodija,praznaljušturaindividualnosti?Kojesedrugeformeindividualnostimoguvrednovatikao»bolje«i»dostoj-nije«odbanalnostinarcizma?Kakounijetivrijednosnikriterijionarcizmugovoritikaoonečemuistinitomilineistinitom?Kakogaetičkivrednovati?Moželisegovoritiopatološkimformamanarcizma?19Jelisvakobavljenjesobomiisticanjesebenarcizamilijeriječsamoostupnjuiopseguočitovanja,odnosnoo»kriterijimaprihvatljivog«?Dali»praksaizjednačavanjanarcizmasasvimštojesebičnoineugodnonarušavapovijesnuspecifičnost«?20Postojili»zdravi«narcizam?Upokušajupribližavanjaodgovorimananavedenapitanja,ovdjesemožemoprisjetitirazličitihetapaindividualizma,pripadnihrazličitimetapamarazvojagrađanskogsvijeta.Najprijetrebaspomenutishvaćanjaprosvjetiteljskihmi-sliteljaoindividualizmu.Tashvaćanjaobilježavalojepovjerenjeupogledupotencijala razumskog subjekta (koji su zatomljeni prethodnim epohalnimsistemomdruštvenosti).Riječjeosvojevrsnomoptimizmuupogleduoslo-bođenjaljudskihpotencijalaumoralnom,političkomiznanstvenomsmislu.Prosvjetiteljisuiskazaliuvjerenjedaprogresivnooslobađanjeindividualnostitrebabiti,narazličitenačine,usmjerenonaonoopće,nasudjelovanjeinadzorupogledusvegaonogašto jestrukturno i štoomogućuje (aktivnosudjelo-vanjeuosmišljavanjupolitičke imoralne zajednice). Iz njihoveperspekti-vevjerojatnosuteškobiliizamislivinekiodoblikaindividualnostikojemidanasimamopredočima.Možesepretpostavitidabitobiloshvaćenokaoiznevjeravanje temeljnih idejao individualnosti iprosvijećenosti teprogla-šenobizarnošćuitrivijalnošću. Onoštojesmodernitetompostaloočiglednojest todasumogućinačiniprakticiranja individualnostiveomadisperzivnii bez konsenzusa u pogledu kriterija suđenja. »Pandorina kutija«moderneslobodeiznjedrilajeobilježivotnihmanifestacijaizaljuljalamnogegranice,uvijeksistomparolom:»itojeindividualnost,itojeslobodnoočitovanje«.Konkzekvencamodernogvrijednosnogpluralizmajesvojevrsnirelativizam,kojije,usvojojpoodmaklojfazi,doveodopotpunogprobabilizmameritu-ma.GillesLipovetskyističedajenadjeludrugival individualnostikoji jeumnogome različit od prvobitnog. On govori o »drugoj individualističkojrevoluciji«,uokvirukojesenarcizampokazujekao»posljedicaiminijatu-riziranamanifestacijaprocesapersonalizacije, simbolprelaska s ‘ograniče-nog’na‘totalni’individualizam,simboldrugeindividualističkerevolucije«.21Upravosuvremeniindividualizam,izmeđuostalog,»rađadotadnepostojećufiguruNarcisa«kojinasvojnačinradina»oslobođenjuvlastitogJa,nasvojojuzvišenojsudbiniautonomijeinezavisnosti«.22 Jednomriječju,narcizamseetabliraokaojedanodmogućihidopustivihodgovoranapitanjeosadržajuindividualizma,praćennastankomčitavejednekulturekojatopermanentnoomogućuje.Spomenutoetabliranjepodrazumijevalojeraskidsbrojnimdo-tadašnjimformamadruštveneinterakcijeidonijelo»dotadnevjerojatnekom-binacijeaktivnosti ipasivnosti,milijardehibridnihbićabez snažnegrupnepripadnosti«.23



Sagledavanjemodernognarcizmaodvijaseusredsveopćepozitivizacijetogprincipa.Sobziromnato,možeseuočitidaseteškodolazidokritičke»stajnetočke«skojesemoguiznijetivrijednosni(uokvirutogaietički)argumentio devastirajućimaspektima etabliranja i perpetuiranja ovog fenomena te osužavanjuiosiromašenjuformiljudskeinterakcije. Naravno,iporedtogapo-stojeznačajninaporikojidolazeizsferefilozofije,sociologijeipsihologije,aiduupravcusagledavanjafunkcija,manifestacijaikonzekvencireproduk-cijeprincipanarcizmauokvirumodernedruštvenosti.Upodručjufilozofije,kakouklasičnoj tako iu recentnoj literaturi,postojimnogo respektabilnihpokušajapreispitivanjaonogaštodonosi stvarnostgrađanskogsvijeta, kojisuukontekstualnojveziistemomnarcizma.24Sličnojeiupodručjusocio-logije.25Uokriljupsihologije takođersemožeuočitikritičkosagledavanjefenomenanarcizma,kakoupogleduznačajkipsihološkog razvoja tako iupogledunagoviještenihpatološkihkonzekvencikojedonosihipostazaovogprincipa.26To,uodređenomsmislu,predstavljadalekiodjekonogaštojeurudimentudanovećumituoNarcisu.Tajjemitukazaonafatalnostpreveli-kezaljubljenostiusebeiopsjednutostisobom,nakobapsolutizacijefysisaisamozaljubljenosti.Kadajeriječopsihoanalitičkomsagledavanjunarcizma,raspravusupokrenulepoznateFreudovestudijeoovomfenomenuinjegovorazlikovanjeprimarnogisekundarnognarcizma.27 DoneklenaFreudovutra-gu,autoripoputFrommaonarcizmugovoreuokvirudetektiranja»patologijenormalnosti«i»iracionalnogracionalizma«kojeproduciramodernadruštve-

19

»Ponačeludapatologijapredstavljapojačanuverzijunormalnosti,patološki narcizam,kojinalazimoukarakternimporemećajimatevr-ste,trebaobinamrećineštoonarcizmukaodruštvenoj pojavi.« Ch. Lasch, Narcistička kultura,str.43.

20

Ibid.,str.37.

21


22

Ibid.,str.72.

23

Ibid.,str.97.Trebaspomenutiičinjenicudasezaetabliranjefenomenakaoštojemoder-ni narcizammoralo osigurati mnoštvo pret-postavki u pogledu reprodukcije društvenestvarnosti (slobodno vrijeme, mas-mediji,strukturaintersubjektivnihodnosaitd.).Nekeodpretpostavkivezanesuiza»vanjskeuvje-te« doživljaja vlastitog fizičkog lika. CarlaRiceukazujenatodasuu19.stoljećusamobogatijeobiteljimoglesebipriuštitiogledalo,dokpripadnici»nižihklasa«praktičnonisuniimali»uvid«usvojfizičkiizgled.Usp.CarlaRice,Becoming Women,UniversityofToron-toPress,Toronto2014.

24

OvdjesevrijediprisjetitiMillovogpokušajakorigiranja Benthamove koncepcije ugode,sažeto iskazanog usporedbi vrijednosti »za-dovoljnesvinje«i»nezadovoljnogSokrata«.Prijenjega,Kantjegovorioovrednovanjuu

pogledu sfere morala, supostavljajući »nižeugode«, koje potječu iz »patološke sfere«, iopćekriterijeumnosti(morala).

25

Spomenimo knjige kao što su: David Ries-man, Usamljena gomila, Nolit, Beograd1965.;RobertD.Putnam,Kuglati sam,Me-diterran publishing, Novi Sad 2008.; Sher-ryTurkle,Sami zajedno,Clio,Beograd2011.

26

Prema klasifikaciji poremećaja u DSM-IV(američkiPriručnik za dijagnostiku i statistiku mentalnih oboljenja),narcisoidniporeme-ćaj ličnosti ogleda se u tome što osoba imaizraženu potrebu za divljenjem i nedostataksuosjećanjasdrugima.Simptomikojisupri-sutnisu,prijesvega,grandiozniosjećajvlasti-teveličine,kojinijeu skladusnjenimreal-nimdostignućima,zaokupljenostfantazijamaoneograničenomuspjehu,moći,briljantnostiitd.Lipovetskysmatradasenarcističkipore-mećaji »manje javljaju u vidu poremećaja sjasnimijasnodefiniranimsimptomimanegouvidu‘karakternihporemećaja’kojiseodli-kujuneodređenomisveobuhvatnomnelagod-nošću,osjećanjemunutrašnjepraznineibes-mislenosti života, nesposobnošću osjećanjastvariibića.«G.Lipovetsky,Doba praznine,str.102.

27

Usp. Sigmund Freud, »Prilog uvodu u nar-cizam«,u:SigmundFreud,Budućnost jedne iluzije,Naprijed,Zagreb1986.



nost.28 Frommnazaoštrennačin,imajućiuvidučitavnizpojava(međunjimaimoderninarcizam)kojenegativnoocjenjuje,postavljapitanje:Moželise,zaista,govoritio»bolesnomdruštvu«?29

6.

Manifestacijenarcizmavezanesuzamnogobrojneformemodernedruštve-nosti.Nekeodnajuočljivijihsvakakosuonekojeseodnosenaoblikovanjeidentiteta tijela.Tijelo,rasterećenoodpatrijarhalne,kršćanskeietičkeosude,postajeosnovni»instrument«narcizma,toposuživanja,izražavanjaipotvrđi-vanja,vrločestoigrotesknogpridavanjavažnosti.Relativiziranjem»velikih«ciljevaiideala,asprimatomhedonizmaisamoobuzetosti,zatijeloseotvaraspecifičanprostor»čistogpromiskuitetasasobom«.Lipovetskynaglašavada»narcizamupravoproizlaziizustoličenjanoveimaginativnostitijela«,30 dokLasch,opisujući»kulturunarcizma«,detektirasvevećubriguokovanjštine,odnosno tretiranja tijelakao»sredstva samoekspresije«.Tijelo sepokazujekao»besmrtnamašinabeskrajnosposobnazapreoblikovanje«.31Onojepodijza široki raspon očitovanja, od umjetničkog izražavanja (body art, perfor-mans)dobanalnihizljevasamozaljubljenostiiekshibicionizma.Porednavedenog,ostajepitanještojesdruštvenominterakcijomtakoformi-ranihmodernihnarcisa,odnosnopitanjekako»egomanijakalnoimperijalnosepstvo«izlazinaagorudruštvenosti.32Iakojeriječoprimarnojusmjerenostinasebe,moderniNarcisočajničkivapizadrugima,prijesvegazareducira-nimdrugima(onimakojićepotvrditiNarcisovukonstruiranuiprezentiranusliku).DokjemitskomNarcisuogledalomogaobitipotok,modernijeNarcisupućennaljudekojimaželiprikazatitijelo,uspjeh,bogatstvoitd.,odnosnodobitiodnjihpotvrduovlastitomznačaju.Drugise,dakle,pokazujukaone-izbježna»adresa«prikazivanjanarcizma:

»Usprkospovremenimiluzijamaovlastitojsvemoći,narcisusupotrebnidrugidabidoživiosamoopoštovanje.Onnemožeživjetibezpublikekojamusedivi.(…)dokjeoporiindividu-alistdoživljavaosvijetkaopraznudivljinukojuvaljaoblikovatiposvojojvlastitojzamisli,zanarcisajesvijetogledalo.«33

Utakoformiranomkontekstu»narcističkekulture«nadjelujepermanentnonadmetanjenarcizama,borbazapriznanjeipotvrđivanjeteubrzanopremje-štanjekomunikacijenasasvimdrugačijerazineuodnosunaranije.Nepresta-nareprodukcijanarcizmapokazujesekaopotrebaidentiteta,važandiosvako-dnevneinterakcijeinastojanjadaseosigurajubarprividiznačajaiuravnote-ženosti,izamaskeopćeravnodušnosti(novahibridnadruštvenostfunkcioniraiakosezapravonitkonikomenepokazujekaodoistavažan). Narcizamtražiistvarasvoje»oaze«,nezavisnoodustaljenihkriterijaobjektivnostiiistinito-sti.34Uodređenomsmislu,Hobbesovačuvenapostavkadaječovjekčovjekuvuk(iliegoist)dobivasvojumodernurepliku–čovjek je čovjeku narcis!Svetojeneizbježnoposredovanonovimformamamasovnogkomuniciranja.Ši-renjemoćimedijaidrugihsredstavamasovnekomunikacijepokazalosevrlopogodnimzapreobražajvelikogdijelaživotaisvojevrsnueksploziju narcizma.35Na taj način narcizam se smješta u jedan poseban društveni konstrukt kojiimasvemanjevezesastvarnošćuuklasičnomsmislu.Poredostalog,Laschsmatra da je sveprisutnost kamera u našim životima dovela do toga da sečestoprikazujemo lažno.36 Istinitompostaje slika,prikaz, imidž, vanjština.Narcizammora»izaćiizsebe«,autom»izlasku«neodvojivjeodraznovrsnihformireklameisamopromocije,uzfleksibilnoadaptiranjeaktualnomtržištupoželjnog.Virtualnasfera,dakle,usisavanarcizamipokazujesepogodnom



zanovoformatiranjeidentiteta(uokvirutogaiidentitetatijela).Fenomeno-logijamodernog narcizma,prijenosizsfereneposrednihodnosauvirtualno,usidrenaje,izmeđuostalog,upermanentnomprikazivanju(mediji,internet,društvenemreže).Imperativmodernekomunikacije,uokvirukojejeintegri-raninarcizam,podrazumijevapermanentnu prisutnost.»Lebdeći«statusnar-cizmanalazikorespondencijuuspecifičnostrukturiranimvirtualnimodnosi-ma,unjihovojneobaveznosti:ništanijestalno;informacije,slike,ekspresijei impresijesmjenjujuseneviđenombrzinom,onepostajunevažnevećkojitrenutakpoobjavljivanjuilidoživljavanju.37Međutim,moderniNarcis,čijesusvrhedominantnovezanezasadašnjost,prihvaćamodernuverziju»pantarei«,nestalnostkaoneminovnostiuokvirunjevršisamopromocijuiprezen-tiranjesnamjeromdase »dopada«,da»zavodi,itoštojedužemoguće«,uzneprestanuželjudabude»slušan,prihvaćen,zaštićen,voljen«.38

Prostornarcističkepromocijetražiseiusferi»visokovrednovanihponaša-nja«(humanitarnadjelatnost,empatija,solidarnost, raznevrsteangažirano-sti i »društvene svjesnosti«). »Reklamni« rezon narcizma, smanje ili višeuspjehaupogleduvlastitemimikrije,zaposjedaiovesfere. Čaki»kadtežiodgovornosti i dobročinstvuà la carte,Narcis je i daljeNarcis, simbolič-noutjelovljenjenašegcentripetalnogdoba«.39Smisaojavnosti(javnesfere)bivapostupnoredefiniran,uskladuspotrebamanarcizma. Nadjelusunovashvaćanjanjenogsmisla inačinafunkcioniranja,vrlorazličitauodnosunaklasičneprosvjetiteljskeiliberalnepredodžbeotome(vezaneprijesvegazaaktivnosudjelovanjeukreiranjuikontrolipolitičkih,moralnihidrugihzajed-nica).Sferaprivatnostise,uzpomoć»narcističkogimpulsa«,naspecifičan

28

Podpojmom‘narcizam’Frommjepodrazu-mijevaoraznovrsneoblikesamodivljenja,sa-mozadovoljstvaisamouveličavanja,koristećigaukontekstualnojvezispojmom‘asocijalniindividualizam’kojiopisujepojavusužavanjapotrebezasuradnjomizadrugimaopćenito.

29

Usp.ErichFromm,Zdravo društvo,Naprijed,Zagreb1989.

30


31

RenataSalecl,Tiranija izbora,Arhipelag,Beo-grad2014.,str.126.

32

Usp.Ch.Lasch,Narcistička kultura,str.14.

33

Ibid.,str.11.

34

Uliteraturisunavođenibrojnirazlozitepo-trebe:životni»ventil«,produktivanprincipukoordinatamakapitalističkogsistemadruštve-nosti, pokušaj kreativnosti, nadilaženje stra-ha,oblikovanjeidentiteta,samodopadljivost,traganjezaosjećanjemvrijednostiitd.

35

Usp. JeanM. Twenge,W. Keith Campbell,The Narcissism Epidemic, Atria Paperback,NewYork2013.,str.90–107.

36

Analizirajući američku kulturu, Lasch je is-kazao mišljenje da su Amerikanci izgubilisposobnostspontanihosjećanja,pačakiljut-nje, stvarajući specifičnu »komercijaliziranuljubaznost«izakojesekrijesurovonatjecanjesciljempostizanjapoložaja,uspjehaibogat-stva.

37

»Narcizam se pojavljuje kao dosad nepo-stojeći oblik apatije sačinjen od površinskeosjetljivosti na svijet i istovremeno dubokeravnodušnosti prema njemu: to je paradokskojidjelomiceobjašnjavapletoruinformacijakojimasmozasutiibrzinukojommasmedija-liziranidogađajiprekrivajujednidruge,one-mogućavajućibilokakvutrajnuemociju.«G.Lipovetsky,Doba praznine,str.70.

38

Ibid.,str.95.

39

Ibid,str.313.»Udemokratskimvremenima,ljudiserijetkožrtvujujednizadruge,alipo-kazujuopćesuosjećanjepremasvimpripadni-cimaljudskogroda«(AlexisdeTocqueville),cit.prema:G.Lipovetsky,Doba praznine,str.268.



načintransformirai»otvara«premajavnojsferi,pričemu,uokvirusveopćebagatelizacije,upotrebljivo ikorisnopostaje sveštomožeprivućipažnju idatiprilikunarcističkojekspresiji,pa ionošto jenekoć ljubomornočuva-nokaonajosobnije(moderna»rasprodajaboli«,osjećaja,radosti,obiteljskihintimnih trenutaka). Površnost narcizma, očitovana u nepreglednom obiljuvanjskihmanifestacija,trijumfiranadsvimonimmanjetransparentnim,težedokučivimiposredovanijim. Pretpostavljena dubinaiznačaj»nevidljivog«iduhovnog(»duše«)bivarelativizirana,štojejednaodključnihkonzekvencipovijesnoetabliranogempirizma.Jednomriječju,imperativiprezentnosti(tre-nutnoguživanjaiprikazivanja)onosuštonajvišekorespondirasnarcizmom,doksveostaloiskušava»sudbinu«margineiupitnosti.Utompogledume-diji,društvenemreže,različitatehničkapomagala,fitness-centri,kozmetičkisaloniitd.postaju»radionice«proizvodnjei»podiji«prikazivanjanarcizma,bilodajeriječotijeluilidrugim»poželjnim«vrijednostima.40 Uistovrijeme,naelektroničkom/medijskom»sajmutaštine«događasetransformacijatijelaodnjegovenekadašnjeoslobodilačkefunkcijekupotrebnomsredstvuupro-cesuprodorabizarnosti,ekshibicionizmaipseudo-slobodeumotaneuprividautentičnosti,dubokointegriraneupostojećisistem.Crescendotogprocesapredstavljaaktualnapomamaza»selfijima«(selfies),kojajemanjeneka»vr-stasamoistraživanja«,kakosečestosugerira,avišetužniznakdevijantnostikojunarcizamdonosi.Tapojavaujedinjujenarcizam,inzistiranje na važnosti trenutka (prezentnost) iželju za prikazivanjem (prijesvega tijela)drugima.Utojvizuri,svakijetrenutakvažan,trebagaučinitislužbenim,podijelitisdrugimajerjedoživljeno samo ono što je prikazano.Silazak s novouspostavljene pozornice, povratak iz virtualnog (elektronič-kog,medijskog) zabrananarcizmauklasičnu»staromodnu« realnost (kojapodrazumijevamnoštvoživotnihzapriječenostiodkojihseeskapističkibje-ži),rjeđeseprihvaćatraumatično,ačešćenafatalističkiravnodušannačin.Pripovratkuizvirtualnesferenailazisenaranije»odbačenotijelo«ili»zastarjelotijelo«(Stelarc),tj.onotijelokojeostajeurealitetupriulaskuuvirtualno.41RiječjeoneprestanojdualnostinakojusemoderniNarcismoraadaptirati,odijalekticirealne beznačajnostiisamoizgrađene značajnosti,uokvirukojesetjelesnostpokazujekaoneštoštolaviraizmeđurealnostiivirtualnog,pričemunisusasvimjasnegranicegdjeprestajejedno,apočinjedrugo.

7.

Jačanjeidejenarcizma,kaoipovijesnoetabliranjeprincipaegoizma,ubit-nomejeutjecalonaredefiniranjeformiljudskogidentitetaidruštveneinter-akcije.Umodernomjedobunadjelu,premamišljenjuvelikogbrojaautora,apsolutizacijaindividualnesamovoljegdjegodjetomoguće,odnosnolegiti-miranje brojnih formi narcistički i egoistički protumačene individualnosti.Jedanod autorakoji na to skrećepažnju jeGillesLipovetsky.Govoreći ointerakcijimodernihindividua,Lipovetskynapominjeda»…prostormeđuljudskogsuparništvapostupnoustupamjestoneutralnomjavnomodnosuuko-jemDrugi,izgubivšisvupuninu,nijevišeneprijateljskinastrojennitijesuparničkiraspoložen,negojeravnodušan-desupstancijaliziran.«42

Ravnodušnost postaje primarni vidmeđuljudskog općenja, što je u potpu-nojsuglasnostisnarastajućimdiskursom bezosjećajnosti.43 Utojatmosferi,kojujeproduciraotijekmodernedruštvenosti,reinterpetirajuseobrascisvako-dnevnog ponašanja i formira kompleksna fenomenologija ljudskih odnosa(prijateljstvo,brak,kolegijalniodnosi,javnost,moralnedužnostiitd.).44



Modernifenomennarcizmajavljase,nesumnjivo,kao jedanodmogućihod-govoranapitanjekakosavladatimoderniosjećaj»iskorijenjenosti izsvije-ta«.45Onpredstavlja»nastup«usistemuosiromašenihintersubjektivnihod-nosa,aliubitnomeisegmentreprodukcijetakvihodnosa,prijedionjihovakonzerviranja negoli transcendencije.Moderne forme socijalne interakcije,prožetenarcizmom,strukturnosužavajubrojnemogućnostirazvijanjadruga-čijihtipovakomunikacije,suradnje,integracije,empatije,zainteresiranostiiakcije. Izgrađenanaosnovama»narcističkekulture«,aktualnainterakcijanepodrazumijevaproduktivanodnos,negoprijeparodijukomunikacijeisuradnjeurežijiatomiziranihpojedinaca,kaoiuočljivuoskudnostodnosa»alergičnihsubjekata«. Narcisoidna osoba često »postiže osjećaj sigurnosti u potpunosubjektivnomuvjerenjuosvomsavršenstvu,svojojnadmoćnostipremadru-gima,osvojimizvanrednimkvalitetetama,aneputemodnosapremadrugimailiputemikakvogsvogradailidostignuća«.46Uovakostruktuiranimodno-sima,stvarnostmodernogNarcisadobivaoblik»rastrzanesvijesti«,sperma-nentnomambivalentnošćuusferiemotivnogodnošenjapremadrugima:

»OčajNarcisa,suvišedobroprogramiranogusvojojsamoobuzetostidabimogaobitidirnutDrugim,dabiizašaoizsamogsebe,aipakjošuvijeknedovoljnoprogramiranogjerjošuvijekžudizaafektivnimodnosima.«47

Jošjedanvažanaspektvezanzainterakcijuna»narcističkimosnovama«jestnjenosagledavanjeukontekstukonfliktaizaoštravanjaljudskihodnosa.Laschkaoosnovnukarakteristikumodernogodnošenjanavodinaizgledparadoksa-lanmomentvezanzasuradnjuinapetostunutarreprodukcijedruštvenosti:

»Prevladavajućinačinmeđusobnogponašanjaudanašnjemdruštvujesuparničkasaradnja.«48

Ovajautorpodrobnoopisuje»kulturunatjecateljskogindividualizmakojajeusvojojizopačenostilogikuindividualizmadoveladokrajnosti,doratasvihprotivsviju,apotraguzasrećomdoslijepeulicenarcističkeobuzetostiso-bom«.49Ubrojnim slučajevimanarcizamse, kao i egoizam,pokazujekaotipponašanjakojijenesamonekavrsta»ventila«isamoosmišljavanjanegoinaglašenoproduktivanprincipuokvirukoordinatamodernekapitalističkedruštvenosti.50Lipovetskysmatradanarcizam

40

Npr.opsjednutostpsihičkimsamousavršava-njem,umotanauretorikuautentičnosti.

41

Usp.MihailEpštejn,Filozofija tela,Geopoeti-ka,Beograd2009.,str.20.

42


43

Tome treba dodati i Taylorovo mišljenje ojavljanju specifičnog eskapizma modernegrađanske individue, odnosno bijega u višeili manje značajna područja privatnih zado-voljstava, što »objektivno može voditi gu-bitkupolitičkemoći,kaoipojavinovevrstečovjekovaotuđenjaodjavnesfere«.CharlesTaylor,Prizivanje građanskog društva,Čigo-jaštampa,Beograd2000.,str.34.

44

»Savjetiljudimadaneulažuprevišeuljubaviprijateljstvo,daizbjegnuprevelikuovisnosto

drugima,daživezatrenutak–aupravosutoglavničimbenicikojisudovelidokrizeljud-skihodnosa.«Ch.Lasch,Narcistička kultura,str.31.

45

»Kultintimnostiskrivasvevećiočajtraženjaintimnosti. Osobni odnosi se raspadaju podemocionalnimteretom«.Ibid.,str.213.

46

E.Fromm,Zdravo društvo,str.26.

47


48

Ch.Lasch,Narcistička kultura,str.133.

49

Ibid.,str.XV.

50

Laschsmatrada»usprkossvimsvojimunu-trašnjim patnjama, narcis posjeduje mnoge



»…ide rukupodrukusasvebarbarskijim i svekonfliktnijim ljudskimodnosima.Pojedincisamoprividnopostajudruštvenijiispremnijizasuradnju;izaparavanahedonizmaibrižnosti,svatko cinično ekspolatira osjećaje drugoga i brine o vlastitom interesu ne vodeći računa obudućimnaraštajima.Čudna jekoncepcija taj narcizam,predstavljenkaodosadnepostojećapsihičkastruktura,azapravozahvaćenmrežom‘samoljublja’iželjezapriznavanjem,kojesujošHobbes,RousseauiHegelsmatraliodgovornimazaratmeđuljudima.«51

Svenavedenosugerirapotrebuotvaranjapitanjacjelinemodernedruštvenostiinačinanjenogperpetuiranja,odnosnopitanjeanalizenarcizmaukontekstuosnovnihstrukturnihkarakteristikaepohalnognačinadruštvenostiobilježe-nogekonomskimsistemomreprodukcije. Timeseizbjegava»psihologizira-nje«ovogfenomena,sobziromnatodasečinisuvišejednostavnimsvestiganapodručjepsihologijeiizdvojitiizcjelinepraktičkogdogađanja.52

8.

Uprethodnimsmopoglavljimaradanastojalinaznačitinekeodkarakteristikafenomenologijemodernognarcizma.Kadajeriječotoj temi,kaojedanodvažnihmomenata čini se utjecaj ekonomskih determinanti na formiranje ireprodukcijuprincipanarcizma.53Trebaspomenutiitodase tijelo,uralja-manarcističkesamoobuzetostiipoddojmom»bezgraničnihhorizonataoslo-bođenihspiralomsubjektivneautonomije«,54možeučinitiisključivosferommnogostrukihmogućnosti slobode i»lepršavih izbora« teugodnesamodo-voljnosti u pogledu kreiranja života.To znači previdjeti njegovu relativnočvrstu pozicioniranost u okvirumodernog kapitalizma, njegov djelokrug iuzglobljenostuokvirustrukturakojesuprimarnousmjerenenareprodukcijuodređenihekonomskihinteresairezona.Sobziromnato,manipulacija,eks-ploatacija,otuđenjeidrugidevastirajućimomentitakoproduciranedruštve-nostipredstavljajutežeuočljivi»dokaziv«dio,posebnozbogsvojeideologij-skemistifikacije.55Uanalizamaindividualizma(auokvirutogainarcizma),čestosegovorioapstraktnoj»građanskojindividui«,uzveličanjepripadneslobode raznovrsnih izbora i sugeriranjegotovoneograničenihmogućnostisamorealizacije.Međutim,tekbikonkretiziranjeipodrobnijaanalizapoka-zalirazličiterazineupotrebeimanipulacijenarcizmomitijelomterazličiterazinedegradacijeprouzročeneprofitomkaodominantnimtelosom.56Takvaanalizanemožedoći izsferepozitivističkogiapologetskogpristupastvar-nosti,negojedinoizoptikekritičkogpromišljanjamodernedruštvenosti,od-nosnosagledavanjapojavaunjihovojvišeslojnosti.Vraćajućisetemitijela,možesezapazitipostojanjepermanentnoglaviranjaizmeđumogućihformiočitovanjaindividualnosti,paionihkojeseodnosenaidentitettijela:

»Tijelojedanas,moždavišenegoikadprije,sjednestranegurnutouarenudruštvenihsukobairepresivnekontrole,asdrugeotvoreno,višenegoikadprije,premaoslobađajućimaspektimasuvremenekultureidruštvenogživota.«57

Uvidutakođertrebaimati ičinjenicudajetijelokrozpovijestoslobađanozahvaljujućiraznovrsnimekonomskimrezonimaipotrebama.Mnogojepri-mjerakakoje»nevidljivaruka«tržišta»usklađivala«i»usklađuje«poriv za slobodomipotrebe kapitala,kakoodređenepomakeslobodečitavomjednomideološkommašinerijom(kojanemorabitirepresivnauklasičnomsmislu)integrirausistemekonomskereprodukcijeieksploatacije.Jedanodnjihjeitzv.seksualna revolucija(seksualnooslobođenje).Kapitalizamje,postupnoinebezprepreka,»oslobađao«tijelosvudagdjesepokazivalodato»oslobo-đenje«možedonijeti–profit.58 Uskladustime,činisedaseiufenomenu



modernognarcizmamožepokazativezaizmeđunarcističkesamoobuzetostiitržišta,vezaizmeđuformiranjakarakternestruktureidoživljavanjasebekaorobe(kojasemorananajboljiinajprivlačnijinačin»upakirati«,prezentiratiištoboljeprodati).59Drugimriječima,sintezaslobodeizborainarcizmado-gađa senajčešćeupravou sferi ekonomije.60Mnogostrukioblici bavljenjatijelom(zadovoljavanjeproklamiranihstandardafizičkogizgleda)i»psiho-usavršavanja« svoje »ušće« imaju upravo u konzumerizmu, potpomognutičitavom»industrijom«stvaranjaprofita.61

9.

Kapitalizamkaoepohalnisistemdruštvenosti imagolemusposobnost inte-gracijeieksploataciječitavognizafenomenakojisupovezanisindividualno-šću.Narcizamse,kaoštosmonastojalinaznačitiuranijimpoglavljimarada,pokazaopogodnimza toupravozbog svoje imanentnepovršnosti, konfor-

bitnestvaripotrebnezauspjehubirokratskiminstitucijama, koje mnogo polažu na mani-puliranje međuljudskim odnosima, ometajustvaranje dubokih osobnih privrženosti, aistovremeno pružaju narcisu odobravanjekojemujepotrebnodabiosjetiosamopošto-vanje«. Ibid.,str.248.

51


52

O psihološkim osnovama narcizma, kriticiFrommovapristupateodnosu»kliničkihaspe-katanarcističkogsindroma«ianalizidruštve-nog konteksta usp. Ch. Lasch, Narcistička kultura,str.35–38.

53

Topodrazumijevaiširuanalizuutjecajaeko-nomskesferenaoblikovanjekarakternestruk-ture i identiteta tijela, odnosno razmatranjenjenaudjelaupogledutzv.tržišnogkonceptaličnostiisvojevrsnogdiscipliniranjatijela.

54


55

»Naš grozničavi interes za tijelo uopće nijespontan i ‘slobodan’,negosepokoravadru-štvenimimperativimakaoštosu‘linija’,‘for-ma’,orgazam.Narcizamigraidobijanasvimpoljima,funkcionirajućiuistimahkaoizvrši-teljdestandardizacijeikaoizvršiteljstandar-dizacije.«Ibid.,str.84.

56

Takonkretizacijapokazalabivelikerazlikeunačinuživotapripadnikajednogdruštva,za-visnoodnjihovogsocijalnogpoložaja.Mje-stou»lancunarcizma«nije istozasve,kaoni svakodnevno »raspolaganje« tjelesnošću.Nadjelu je ogroman rasponmogućihočito-vanja, od sofisticiranog bavljenja sobom dovrlobrutalne idevastirajućeborbezaopsta-nak(zaneketijelonepredstavljamogućnost

‘lepršavih’izbora,negoidalje,kaoiupret-hodnim stoljećima, radnu snagu kao jedinu‘imovinu’).

57

Usp.AnaMaskalan,»Ljepotaboli«,u:IvanaZagorac (ur.),O sportu drugačije,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2014.,str.174.

58

Upotreba tijela u funkciji stjecanja profitaposebnojeočiglednausferisporta.Možesezapazitičitavnizpojavakojeopstajuusprkossvojojiracionalnostiibarbarstvujer»donoseprofit«(boks,ultimate fight,»rekordomanija«praćenaraznimformamadopingaiugrožava-njatijela).Usp.IvanaGreguric,»Kiborgiza-cija u sportu«, u: I. Zagorac (ur.), O sportu drugačije,str.183–195.

59

»Jesulidanašnjipacijenti/ceestetskekirurgijetašti/e?Nekiodnjihsvakakoijesu,anekiodnjihtraženačinpreživljavanjausvijetupoli-tičke,medicinske i ekonomskenormalizacije.«A.Maskalan,»Ljepotaboli«,str.176.

60

VećjeMandevilleukazaonapovezanost iz-međuoholosti(narcizma)iekonomije.Tako-đertrebaimatiuviduivezuizmeđumoderne»estetizacije« i ekonomije: »U suvremenojglobalnoj krizi 20kilograma salamanje, 10centimetaraduženogeipunekošaricegrud-njakaizgledadamoguutjecatinaskokprekoegzistencijalneprovalijenezaposlenostiigla-di.«Ibid.,str.171.

61

O»konstatnojrekonstrukcijimuževnostikrozpotrošnju«,revidiranju»muškogidentiteta«uokvirukonzumerističkihvrijednosti,odnosnoafirmiranju modela nove, znatno »mekše«muževnosti,kojajeorijentiranananarcistič-kupotrošnjuiužitak,usp.ibid.,str.160–161.



mizma,mogućnostikomercijalizacije (stvaranjeprofita) iapolitičnosti.Po-zabavimosenakrajunavedenomkarakteristikom.Moderninarcizamsvojustvarnost,izmeđuostalog,gradiutijesnojpovezanostisaslobodomizbora:

»Štoizoliranijipostajemoodstvarnogsudjelovanjaudruštvenojipolitičkojsferi,tosmovišeupućeninagospodarenjesamimasobom.Štonepredvidljivijiinekontroliranijipostajetijekna-šegživota,tonasvišepozivajudazacrtamovlastitikurs,da‘zagospodarimo’svojomsudbinomidasepreobrazimo.«62

Ovavrstaproklamiranogdostojanstvaprivacijeimasvojepretpostavkeikon-zekvencekojesuneospornovezanezakoordinateetabliranognačinafunk-cioniranja sistema društvenosti. Jedna od njih je i to da se kroz hipostazunarcizmasmanjuje»emocionalninabojinvestiranujavniprostor«(odustaja-njeodznačajnijepolitičkeparticipacijeipotrebemijenjanjadanihokolnosti),uzzadovoljavanjeupražnjavanjem»privatnog«bavljenjasobom.Riječjeosvojevrsnojdemobilizaciji javnogprostora,odnosnopretumačenjunjegovefunkcije.63Neonarcizamse,kakojeprimijećenouliteraturi,rađaizotpadni-štvaodpolitikeipodrazumijevasvojevrsnuamortizaciju»politiziranogtijela«te značajno relaksiranje od odgovornosti za »kvalitetu« ustrojstva zajedni-ce.64To,premaLipovetskom,predstavljakrajhomo politicusa inastupanjehomo psychologicusa(krozrazneformetraganjazaegom,vlastitimintere-som,ekstazomosobnogoslobođenja, krozopsjednutosttijelom).Utompo-gledu,narcizamsemože,usvomimanentnomdoprinosuneutralizacijihomo politicusa,sagledatiikaoprincipstatusa quo.Nadrugojstrani,kaojedanodradikalnihodgovoranaopćudepolitizacijuiamortizaciju»političkogtijela«,javljasekorištenjetijelakaosredstvaterorizma.65 Međutim,takvaupotreba,kojapodrazumijevadestrukcijuvlastitogituđihtijela,pokazujesekaomanj-kaviipseudo-političkipristup.Iako,unačelnomsmislu,možebitimotiviranodređenimpolitičkimciljevima,terorizamubitidonosisuspenzijupolitičkogtenije rješenje za racionalnu i svrsishodnu»politizaciju tijela«.Nesumnji-vojeda»pronalaženjepolitičkog«(UlrichBeck)predstavljastalnizadataki kompleksan problem, damoderna politička borba uključuje i svojevrsnopreviranjeupogleduciljevaimetoda,odnosnotraženjenačinaproširivanjaslobodepolitičkeparticipacije. Iakodruštvaliberalnedemokracijepodrazu-mijevajučitavkorpuspravavezanihzapolitičkodjelovanje,onaposjedujuimehanizmeodstranjivanjasvakognetipičnogpojavljivanjatijelaupolitič-kom smislu (naravno, kaomedija političke borbe, ideja i zahtjeva), što jemotiviranociljemočuvanjaodređenihinteresa.66

Nakraju,iakopostojiznačajnasuglasnostkadasegovoriočinjenicamave-zanimazaetabliranost»narcističkekulture«i»eksplozijenarcizma«,moglabise,izsasvimdrugačije»optike«,postavitinaizglediznenađujućapitanja:Jesulimoderniljudidovoljnonarcisi?Dalidovoljnovoleicijenesebe?Jesuli dovoljno individualisti ili samokoriste površnu»stranu« slobodeunutarzacrtanogkrugakojiprijesvegapodrazumijevaodržanjesistemaMoćiiPro-fita?Jelitavrstaindividualizma(praćenasvojevrsnimponosomupogleduneobaziranjanaonoopće) najdalji odmakodkolektivizma i u tom smisluneštonajslobodnijeilijeneštonajudaljenijeodslobodeidostojanstva(akoihshvatimoupovezanostisaktivitetomimogućnošćuistinskogkreiranjavlasti-togsvijeta)?Jesulimoderninarcisižrtvesamoobmaneikorisniciserviranogprividakoji imomogućujedaseosjećajuposebnimadoksuustvari samo»potrošno sredstvo« određenog sistema, isključeni iz odlučivanja u bitnimstvarima?67

Ovdjećemosezadovoljitisamonapomenomvezanomzaodnosnarcizmaiistinesobziromnaposljednjenavedenopitanje.Frommgovoriomodernom



Narcisukoji,usvojoj»subjektivizaciji«,upogleduistineima»dvostrukistan-dardpercipiranja«i»pokazujeozbiljnenedostatkeupercipiranju«.Drugimriječima,nedostajemu»sposobnostobjektivnosti«.68Upravozatosečinidasemožegovoritiosintezi»lažnogsamouvida«narcizmaiideologijske»lažnesvijesti«,sintezikojajepotrebnazaočuvanjeodređenogsistemareprodukcijedruštvenosti.Uokvirutoga,aktualnipoložajindividualnosti,njegovumoral-nuiuopćevrijednosnukonfuziju,moždanajboljedočaravajuKafkineriječi: »Tisislobodanizatosiizgubljen.«

Slobodan Sadžakov

Narcissism and the Body

AbstractThis paper will analyse certain aspects of body functioning within contemporary practical reality, primarily within its contextual relationship with contemporary narcissism phenomenon. The analysis mainly focuses on the relationship between individuality and narcissism, considers the possibility of ethical valuation of the position and function of narcissism, as well as valuation of the newly formed bodily identities in contemporary sociability.

Key wordsindividualism,narcissism,body,capitalism,egoism

62

R.Salecl,Tiranija izbora,str.26.

63

»Res publica je devitalizirana, krupna ‘filo-zofska’,ekonomska,političkaivojnapitanjaizazivaju istu nehajnu pažnju kao bilo kojavijest iz crne kronike, sve ‘uzvišene stvari’postupnoseurušavaju,zahvaćeneopsežnomoperacijomdruštveneneutralizacijeibanali-zacije.Izgledadajedinoprivatnasferaizlazikaopobjednicaizteplimeapatičnosti;brigao zdravlju, očuvanju materijalnog položaja,oslobađanjeod‘kompleksa’,čekanjeljetova-nja:postalojemogućeživjetibezideala,beztranscendentnogcilja.«G.Lipovetsky,Doba praznine,str.67–68.

64

»Skrbničkiliberalizamkojipojedinceosloba-đamoralneodgovornostiipremanjimaseod-nosikaopremažrtvamadruštvenihokolnos-ti.«Ch.Lasch,Narcistička kultura,str.248.

65

»Makolikotobiloparadoksalno,jedinirastu-ćipokretkoji jošozbiljnodoživljavadanosttijelaiunjegapolažeglobalnureligiozno-po-

litičkumisijujestterorizam,opsjednutsveto-šću ismrtnošću tijela,punspremnostidagaraznese eksplozijom radi rajskog blaženstvasvojihmučenika i izbavljenja svijeta od ne-vjernika.No, i za terorizamse tijelo, ubiti,pretvaraufigurupolitičkogjezika,uretoričkistih ultimatuma…«. M. Epštejn, Filozofija tela, str.19.

66

PrimjerpokretaOccupyWallStreetpokazujesesastanovištasistemakao»višaktjelesnogpojavljivanja«,akaoglavniargumentzanje-govosuzbijanjeističeseonaj–»komunalni«:takopolitizirana tijelamorajuseukloniti jer»ometaju«svakodnevnofunkcioniranježivo-ta.

67

Kantodbacujeodređeneoblikeoholostijersemoguprodati,aligovorio»plemenitojoholos-ti« kojavodi do samopoštovanjakakobi seizbjegaogrijehservilnosti.

68

E.Fromm,Zdravo društvo,str.26.

Documents

Narcizam i tijelo - hrfd.hr · su egoizam, hedonizam, narcizam itd. Oholost, kao novozavjetni sinonim za pojam narcizma, okarakterizirana je u Novom zavjetu kao grijeh.6 Kada je riječ