Embed Size (px)
Citation preview
Nakladnik Primorsko-goranska županija
Za nakladnika župan Zlatko Komadina
Izvršni nakladnik Glosa d.o.o. Rijeka
Za izvršnog nakladnika Ksenija Čulina
Izrađivač Izvješća Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša
Za izrađivača Izvješća pročelnica dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković
Voditeljica izrade Izvješća mr. sc. Jelena Čanik
Autori Izvješća Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša mr. sc. Jelena Čanik, Rajka Alfreider Horvat, Darko Hlavica, Vjekoslava Hrvatin Bakić, Hicela Margan, Biljana Stipetić-Kalinić
Javna ustanova Priroda mr. sc. Marko Randić
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije doc. dr. sc. Ana Alebić-Juretić, Dušanka Ćuzela-Bilać, mr. sc. Željko Linšak, Denis Pešut
APO d.o.o. Indira Crnkić, Andrea Rapić, Staša Zovko Ćeramilac
Autori i izvori fotografija Siniša Abramović, Želimir Černelić, Tješimir Marić, Miljenko Marohnić, mr. sc. Marko Randić Arhiva Primorsko-goranske županije Javna ustanova Priroda
Lektor Josip Žgaljić
Grafičko uređenje Jasminka Maržić-Kazazi, Tempora, Rijeka
Tisak AKD, Zagreb
Rijeka, 2011.
I ZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE za razdoblje 2006.-2009. godine
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 120902043
ISBN 978-953-7221-39-3
5
KAZALO
1. UVoD ...........................................................................................................11
2. oSNoVNI PoDACI o PRIMoRSKo-GoRANSKoJ ŽUPANIJI .................................13
2.1. Geografski položaj i opis područja Županije .................................................13
2.2. Teritorijalni ustroj Županije .......................................................................16
2.3. Glavne gospodarske djelatnosti .................................................................16
2.3.1. Trgovina .......................................................................................18
2.3.2. Prerađivačka industrija ...................................................................19
2.3.3. Promet i veze ................................................................................19
2.3.4. Turizam ........................................................................................19
2.4. Prometna povezanost i važni infrastrukturni objekti ......................................19
2.5. Klimatska obilježja ..................................................................................20
3. USTRoJ PRIMoRSKo-GoRANSKe ŽUPANIJe ...................................................23
3.1. Tijela Županije .......................................................................................23
3.1.1. Županijska skupština .....................................................................23
3.1.2. Župan ..........................................................................................23
3.1.3. Upravna tijela ..............................................................................24
3.2. Županijske javne ustanove i društva ...........................................................25
3.2.1. Javna ustanova Priroda ..................................................................25
3.2.2. Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana ...............................25
3.2.3. ekoplus d.o.o. ...............................................................................25
3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske županije d.o.o. (ReA KVARNeR) ........................................................................25
4. INSTITUCIJe, SPeCIJALIZIRANe USTANoVe I NeVLADINe UDRUGe KoJe Se NA PoDRUČJU PRIMoRSKo-GoRANSKe ŽUPANIJe BAVe ZAŠTIToM oKoLIŠA ......27
5. DoKUMeNTI ZAŠTITe oKoLIŠA PRIMoRSKo-GoRANSKe ŽUPANIJe ................33
5.1. Dokumenti županijske razine ....................................................................33
5.2. Dokumenti na razini gradova i općina ........................................................34
6. STANJe oKoLIŠA ...........................................................................................35
6.1. Zrak ......................................................................................................35
6.1.1. Zakonski okvir ...............................................................................35
6.1.2. Praćenje kakvoće zraka .................................................................36
6.1.3. Stanje kakvoće zraka .....................................................................40
6.1.3.1. Županijska (lokalna) mreža ................................................42
6.1.3.2. Monitoring DINA-Petrokemije d.d. omišalj ..........................45
6.1.3.3. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju ............46
6.1.3.4. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki ............47
6
6.1.3.5. Monitoring Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. .......................47
6.1.3.6. Monitoring odlagališta Viševac, Viškovo ..............................48
6.1.4. Kategorizacija Primorsko-goranske županije prema kakvoći zraka ........48
6.1.5. ocjena postojećega imisijskog monitoringa Primorsko-goranske županije ....................................................................................51
6.1.6. Prikaz postojećeg stanja emisija u zrak .............................................52
6.1.6.1. Pojedinačni stacionarni izvori .............................................52
6.1.6.2. emisije iz kolektivnih (plošnih) izvora ..................................55
6.1.6.3. Ukupne emisije u zrak .....................................................55
6.1.7. Zaključak ....................................................................................57
6.2. Vode ......................................................................................................57
6.2.1. Zakonski okvir ...............................................................................57
6.2.2. osnovni podaci o kakvoći vode .......................................................58
6.2.2.1. osnovni podaci o površinskim vodama ................................58
6.2.2.2. osnovni podaci o podzemnim vodama ................................60
6.2.3. Vodni resursi .................................................................................61
6.2.4. Kakvoća voda Primorsko-goranske županije u razdoblju od 2006. do 2009. godine .........................................................................62
6.2.4.1. ocjena kakvoće vode vodotoka...........................................65
6.2.4.2. ocjena kakvoće vode jezera i akumulacija ...........................65
6.2.4.3. ocjena kakvoće vode za piće .............................................67
6.2.4.4. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije .............................................68
6.2.5. Utjecaj onečišćenja na podzemne i površinske vode ..........................69
6.2.6. Stanje u vodoopskrbi .....................................................................71
6.2.7. Stanje u odvodnji ..........................................................................72
6.2.8. Zaključak .....................................................................................72
6.3. More ......................................................................................................73
6.3.1. Zakonski okvir ...............................................................................74
6.3.2. Kakvoća mora ...............................................................................74
6.3.3. Plava zastava ................................................................................79
6.3.4. Jadranski projekt ...........................................................................79
6.3.5. Praćenje donosa onečišćenja s kopna ..............................................81
6.3.6. Izvori onečišćenja mora s kopna ......................................................83
6.3.7. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji .........................................................84
6.3.8. Vodeni balast ................................................................................85
6.3.9. otoci ...........................................................................................87
6.3.10. Zaključak .....................................................................................87
6.4. Tlo .........................................................................................................88
6.4.1. Zakonski okvir ...............................................................................88
6.4.2. Stanje tla u Županiji ......................................................................88
6.4.3. Zaključak ....................................................................................90
7
7. KULTURNo-PoVIJeSNo NASLIJeĐe ...............................................................91
7.1. Zakonski okvir .........................................................................................91
7.2. Stanje kulturnih dobara na području Primorsko-goranske županije .................91
7.2.1. Projekt Putovima Frankopana .........................................................92
7.2.2. Sanacija i obnova pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina ............92
7.3. Zaključak ................................................................................................93
8. oTPAD ..........................................................................................................95
8.1. Zakonski okvir .........................................................................................95
8.1.1. Zakon o otpadu .............................................................................95
8.1.2. Strategija o gospodarenju otpadom ..................................................95
8.1.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. .............97
8.1.4. ostali propisi ................................................................................99
8.1.5. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije ..................99
8.2. Gospodarenje otpadom ...........................................................................101
8.2.1. Gospodarenje komunalnim otpadom .............................................102
8.2.1.1. Prikupljanje komunalnog otpada ......................................102
8.2.1.2. Količine i vrste komunalnog otpada ..................................104
8.2.1.3. odlagališta komunalnog otpada .......................................106
8.2.2. Gospodarenje proizvodnim otpadom .............................................106
8.2.2.1. Neopasni proizvodni otpad ..............................................107
8.2.2.2. opasni proizvodni otpad ..................................................110
8.2.3. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada ...............................110
8.2.3.1. Ambalažni otpad ............................................................111
8.2.3.2. Građevni otpad ..............................................................113
8.2.3.3. otpad koji sadrži azbest ..................................................115
8.2.3.4. otpadne gume i vozila ....................................................116
8.2.3.5. otpadne baterije i akumulatori .........................................117
8.2.3.6. otpadna ulja ..................................................................117
8.2.3.7. otpadni električni i elektronički uređaji i oprema ................118
8.2.3.8. Medicinski otpad ............................................................119
8.2.3.9. Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili ..........................121
8.2.3.10. ostale posebne kategorije otpada .....................................121
8.3. Sanacija i zatvaranje odlagališta u Županiji ...............................................124
8.3.1. Sanacija odlagališta komunalnog otpada ........................................124
8.3.1.1. odlagalište Viševac .........................................................124
8.3.1.2. odlagalište osojnica .......................................................126
8.3.1.3. odlagalište Peterkov laz .................................................127
8.3.1.4. odlagalište Treskavac......................................................127
8.3.1.5. odlagalište Sović laz .......................................................128
8.3.1.6. odlagalište Duplja .........................................................129
8.3.1.7. odlagalište Pržić ............................................................130
8
8.3.1.8. odlagalište Kalvarija ......................................................130
8.3.1.9. odlagalište Cetin ...........................................................131
8.3.1.10. odlagalište Sorinj ...........................................................131
8.3.2. Sanacija divljih odlagališta ...........................................................133
8.3.3. Sanacija odlagališta proizvodnog otpada ........................................136
8.3.3.1. odlagalište proizvodnog otpada INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju ..............................................................136
8.3.3.2. Privremeno odlagalište otpada u DINA-Petrokemiji d.d. ......137
8.3.3.3. odlagalište opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak) ..............137
8.4. Dokumentacija o gospodarenju otpadom .................................................138
8.5. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom ......................................139
8.5.1. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina .....................139
8.5.1.1. Imovinsko-pravna priprema zemljišta za izgradnju ŽCGo Marišćina .............................................................139
8.5.1.2. Dokumentacija i dozvole za izgradnju ŽCGo Marišćina .......139
8.5.1.3. Izgradnja ŽCGo Marišćina ...............................................139
8.5.1.4. Automatska mjerna postaja i infrastruktura ........................139
8.5.1.5. organizacija financiranja izgradnje ŽCGo Marišćina ............140
8.5.1.6. Planirani nastavak realizacije ŽCGo u razdoblju 2010-2013. ...................................................140
8.5.2. Pretovarne stanice, reciklažna dvorišta i eko-otoci ...........................141
8.6. Izobrazba i informiranje .........................................................................141
8.7. Zaključak .............................................................................................141
9. BUKA .........................................................................................................143
9.1. Zakonski okvir .......................................................................................143
9.2. Stanje u Županiji ...................................................................................143
9.2.1. Karte buke ..................................................................................143
9.2.2. Mjerenja razine buke ....................................................................144
9.3. Zaključak ..............................................................................................146
10. oNeČIŠĆIVAČI NA PoDRUČJU ŽUPANIJe ......................................................147
11. PRoCJeNA UTJeCAJA PoJeDINAČNIH ZAHVATA NA oKoLIŠ .........................155
12. UPRAVLJANJe RIZICIMA .............................................................................157
13. eNeRGeTIKA ...............................................................................................161
13.1. Zakonski okvir ...................................................................................161
13.2. Strategija energetskog razvitka Primorsko-goranske županije ....................161
13.3. energetska bilanca Primorsko-goranske županije ....................................162
13.4. Postojeći strateški energetski kapaciteti ................................................163
13.5. Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost .................163
14. PRoMeT .....................................................................................................167
14.1. Zakonski okvir ....................................................................................167
14.2. Cestovna mreža ..................................................................................167
9
14.3. Željeznička mreža ...............................................................................168
14.4. Pomorski promet .................................................................................170
14.5. Zračni promet .....................................................................................170
15. INSPeKCIJSKI NADZoR ................................................................................171
15.1. Inspekcija zaštite okoliša ......................................................................171
15.2. Inspekcija zaštite prirode .....................................................................172
15.3. Vodopravna inspekcija .........................................................................172
15.4. Sanitarna inspekcija ............................................................................172
16. FINANCIRANJe ZAŠTITe oKoLIŠA ...............................................................173
16.1. Ulaganja Primorsko-goranske županije ...................................................174
16.2. Ulaganja jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije .............................................................................................175
16.3. Ulaganja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ......................177
16.4. Ulaganja Hrvatskih voda ......................................................................178
17. PRoJeKTI SUFINACIRANI SReDSTVIMA eURoPSKe UNIJe ...........................183
18. INFoRMACIJSKI SUSTAVI PRIMoRSKo-GoRANSKe ŽUPANIJe KoJI SADRŽe PoDATKe o ZAŠTITI oKoLIŠA .................................................187
18.1. Registar onečišćavanja okoliša (Roo) ....................................................187
18.2. Izrađene prostorne baze podataka u ISPU ..............................................188
18.2.1. GIS baza Jadrana .....................................................................188
18.2.2. GIS baza Županije ....................................................................189
18.2.3. GIS baza prostornih planova uređenja općina i gradova ..................189
18.2.4. GIS baza podataka o zaštiti prostora u sastavu GIS baze prostornih planova uređenja općina i gradova ................................190
19. eKoLoŠKA IZoBRAZBA ...............................................................................191
20. ANALIZA oSTVARIVANJA PRoGRAMA ZAŠTITe oKoLIŠA U PRIMoRSKo-GoRANSKoJ ŽUPANIJI ZA RAZDoBLJe 2006.-2009. .................193
21. ZAKLJUČAK ...............................................................................................213
22. IZVoRI PoDATAKA ......................................................................................214
11
1. UVOd
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovolj-niji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka. Radi osiguranja cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša na način da se ostvari održivi razvi-tak, Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) određena je obveza donošenja doku-menta održivog razvitka i zaštite okoliša. To su:
• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske,
• Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske,
• Program zaštite okoliša,
• Izvješće o stanju okoliša.
Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske dugoročno se usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku države. Planom zaštite okoliša određuju se prioritetni ciljevi zaštite okoliša u državi. Programom zaštite okoli-ša se, u skladu s regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima područja, pobliže razrađuju mjere iz Plana za područje na koje se Program donosi. Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva navedenih dokumenata donose se četverogodišnja izvješća o sta-nju okoliša.
U skladu s člankom 52, stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša, Izvješće o stanju okoliša koje se donosi za praćenje ostvarivanja ciljeva Županijskog programa zaštite okoliša sadrži: podatke o stanju okoliša u području za koje se izvješće donosi, podatke o utje-caju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu stanja, ocjenu učinkovitosti provedenih mje-ra, podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem te korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata, te druge podatke od značenja za zaštitu okoliša.
Izvješće o stanju okoliša na regionalnoj razini izrađuje upravno tijelo nadležno za zašti-tu okoliša, a donosi ga Županijska skupština.
Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji donesen je za razdoblje 2006.-2009. godine. U skladu s tim treba donijeti Izvješće o zaštiti okoliša Primorsko-goran ske županije za isto razdoblje.
Izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije za razdoblje 2006.-2009. godi-ne sadrži podatke o donesenim dokumentima zaštite okoliša, podatke o stanju okoliša po sastavnicama okoliša, izvješće o gospodarenju otpadom, o utjecaju energetike, pro-meta i buke na okoliš, podatke o onečišćivačima, o procjeni utjecaja pojedinačnih za-hvata na okoliš, o upravljanju rizicima, provedenom nadzoru, te podatke o informacij-skom sustavu zaštite okoliša i o projektima koji su sufinancirani sredstvima europskih
12
fondova. Prikazana je dinamika i visina financijskih sredstava koja su uložili Primor-sko-goranska županija, gradovi i općine iz vlastitog proračuna, zatim uložena i/ili odo-brena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te uložena sredstva Hrvatskih voda u projekte i aktivnosti zaštite okoliša. Izvješće sadrži i analizu ostvariva-nja Programa zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006.-2009. godine.
Izvješće ne sadrži podatke o prirodnoj baštini jer je Županijska skupština 17. lipnja 2010. godine na 13. sjednici donijela zaključak kojim se prihvaća Izvješće o stanju pri-rode na području Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2005. do 2009. godine.
Pri izradi ovog Izvješća korišteni su dostupni podaci, programi, planovi i izvješća Žu-panije, gradova i općina, komunalnih društava, JU Zavoda za prostorno uređenje, Na-stavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i drugih institucija, te podaci iz Registra onečišćenja okoliša, Registra dozvola za gospodarenje otpadom, Registra dokumenata održivog razvoja i izvješća Agencije za zaštitu okoliša, te rezulta-ti anketa i drugi podaci kojima raspolaže odsjek za zaštitu okoliša, komunalne poslove i kulturno-povijesno naslijeđe Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primor-sko-goranske županije.
Čabranka
13
2. OSNOVNI POdAcI O PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
Slika 1. Geografski položaj Primorsko-goranske županije
2.1. Geografski položaj i opis područja ŽupanijePrimorsko-goranska županija je smještena na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Na-lazi se između Istre, Like i središnje Hrvatske i važno je središte putova koji omoguću-ju prometno povezivanje Srednje europe s Jadranom i prekomorskim zemljama te ze-mljama Zapadne europe s balkanskim i istočno mediteranskim zemljama. Županija se nalazi u zapadnom dijelu teritorija Republike Hrvatske, na zapadu graniči s Istarskom, na istoku s Karlovačkom, a na jugoistoku s Ličko-senjskom županijom (slika 1).
Primorsko-goranska županija jedna je od sedam primorskih županija RH te, osim ko-pnenog dijela, obuhvaća i veći broj stalno naseljenih otoka, od kojih su najveći Krk (406 km2), Cres (406 km2), Rab (91 km2) i Lošinj (75 km2), a stalno su naseljeni još i Unije (17 km2), Ilovik (6 km2) i Susak (4 km2). Površina teritorija Županije iznosi 3.582 km2, a površina akvatorija, tj. obalnog mora 4.339 km2. Na području Županije 2001. godine, odnosno u doba najnovijega službenog popisa stanovništva, stalno je boravilo 305.505 stanovnika. Primorsko-goranska županija, s udjelom od 6,9%, peta je po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoća naseljenosti Županije iznosila je 85,3 stanovnika/km2, što je više od prosječne gustoće naseljenosti RH, koja iznosi 78,4 stanovnika/km2.
14
Sjedište Primorsko-goranske županije je Grad Rijeka s 144.043 stanovnika, koja je upravno-administrativno, poslovno, gospodarsko, kulturno i sportsko središte Župani-je. Rijeka je treći grad po veličini u Hrvatskoj (poslije Zagreba i Splita).
Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:
• Gorskikotar, koji zauzima oko 37% teritorija Županije i obuhvaća gradove Ča-bar, Delnice i Vrbovsko te općine Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Rav-na Gora i Skrad;
• Priobalje s neposrednim zaleđem, koje zauzima oko 34% teritorija Županije i obuhvaća gradove Bakar, Crikvenica, Kastav, Kraljevica, Novi Vinodolski, opati-ja i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenič-ka Draga, Viškovo i Vinodolska;
• Otoci, koji zauzimaju oko 29% teritorija Županije i obuhvaćaju gradove Cres, Krk, Mali Lošinj i Rab te općine Baška, Dobrinj, Lopar, Malinska-Dubašnica, omišalj, Punat i Vrbnik.
Gorskikotar zauzima prostor visokoga planinskog reljefa. Najistaknutiji gorski masivi ovog područja su Risnjak (Veliki Risnjak, 1.528 m; Snježnik, 1.506 m; obruč, 1.376 m) i Velika Kapela (Bjelolasica, 1.534 m; Viševica, 1.428 m). Između Risnja-ka i Velike Kapele usječeno je sedlo Delničkih vrata (742 m), koje je od iznimne pro-metne i strategijske važnosti. Nedaleko od Mrkoplja, u području Velike Kapele, nalazi se najviše stalno naselje u RH – Begovo Razdolje (1.060 m, 47 stanovnika). ovaj je prostor dio geotektonske cjeline vanjskih Dinarida. Dinarska orografska orijentiranost (SZ-JI) karakteristična je za većinu gorskih struktura. U morfostrukturnom smislu to je prostor borano-navlačno-ljuskavih struktura, formiranih u karbonatnim stijenama (va-pnenci s ulošcima dolomita, djelomice i klastita) jure i krede, a u manjoj mjeri i paleo-gena. Nepropusnije stijene trijasa (glineni škriljavci, lapori, pješčenjaci i konglomerati) utvrđene su samo u području gornjeg Pokuplja (između Čabra i Ravne Gore) te u dije-lu masiva Risnjaka. Zbog navedenih litoloških obilježja prevladava reljef uglavnom po-krivenog krša s mjestimično izraženim tipičnim krškim oblicima (ponikve, škrape, po-nori, jame, ponornice i slično).
Najveća ponornica ovog prostora je Dobra, a glavni površinski vodotok Kupa. Najve-ćim dijelom svog toka kroz Županiju – od osilnice do Zdihova – rijeka Kupa predstav-lja i državnu granicu Hrvatske i Slovenije.
Na području Gorskog kotara nalaze se dva manja, ali turistički pa i energetski, zani-mljiva jezera: Lokvarsko i Bajersko jezero.
Prostor je znakovit po velikoj količini oborina (više od 2.000 mm godišnje, a u području Risnjaka i dijelova Velike Kapele i više od 3.000 mm). Najviše oborina padne u jesenskim mjesecima (listo-pad, studeni), a najmanje ljeti (srpanj, kolovoz). Najveći dio pro-stora pokriven je smeđim tlima na vapnencima i dolomitima, a mjestimice je razvijena i vapnenačko-dolomitna crnica te crvenica. Kamenjar (litosol) također nije rijedak. Smeđa distrična kisela tla utvrđena su mjestimično (šire područje Broda na Kupi i Lokava).
Najveći dio tzv. visokoga Gorskog kotara pokrivaju kontinentske šume bukve i jele (Calamintho-Abieti-Fagetum; Luzulo-Abieti-Fagetum). Niži, sjeveroistočni dio prostora, tj. širi pojas između Broda na Kupi i ogulina znatnim je dijelom pokriven kontinent-skom bukovom šumom (Lamio orvalae-Fagetum, Luzulo-Fage-
Lokvarsko jezero
15
tum). Samo najviši dijelovi Risnjaka i Velike Kapele obrasli su klekovinom bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), subalpinskim bukovim šumama i šikarom (Homogyno alpi-nae – Fagetum) te šumama smreke (Calamagrostio – Picetum, Listero – Picetum).
ObalnopodručjeKvarnerskogzaljeva izaobalnihflišnihudolina prostire se od Plomi-na na zapadu do Sibinja Krmpotskog na istoku. To je uzak priobalni pojas; u zapad-nom je dijelu omeđen masivom Učke (Vojak, 1.401 m), na sjeveru (u širem području Rijeke) priobalnim grebenima Grobništine, a na istoku vinodolskom priobalnom uzvisi-nom (319 m).
Reljef zaobalja primorskih grebena dominantno je uvjetovan mlađim pokretima spu-štanja (Grobničko polje, Vinodol). U dijelovima ovog prostora prevladavaju slabopro-pusne naslage paleogenskog fliša, koje u vinodolskoj udolini omogućavaju tradicional-nu poljodjelsko-vinogradarsku djelatnost. S iznimkom flišnog pojasa Klana-Cernik-Vi-nodol, čitav je ostali dio priobalja (uključujući i masiv Učke) građen od karbonatnih stijena (vapnenci, dolomiti) kredne starosti. Vinodolska flišna zona u svojem je sjeve-rozapadnom dijelu potonula i potopljena morem, tvoreći danas morfološki prepoznat-ljiv prostor Bakarskog zaljeva.
Najveći dio Kvarnerskog primorja, zajedno s otocima, godišnje prima 1.000-1.500 mm oborina i pokazuje obilježja submediteranske klime. Nešto je vlažnije liburnijsko primorje (u podnožju Učke), gdje srednja godišnja količina oborina iznosi 1.500-2.000 mm. Najviše oborina padne u jesen (listopad, studeni), a najmanje ljeti (srpanj, kolovoz). Značajan modifikator klime, osobito istočnog priobalja Kvarnera, je jak i hladan, uglavnom mahovit vjetar (bura), koji puše iz sjeveroistočnog kvadranta. Zbog relativno velike dinamike reljefa, odnosno, nagnutosti padina, tla su ovdje velikim dijelom ero-dirana ili pak vrlo tanka. Kamenjar (litisol) je raširen, a znatne su vapnenačko-dolo-mitne površine pokrivene smeđim tlom. Autohtoni vegetacijski pokrov obilježen je pre-vladavajućim submediteranskim šumama te šikarama hrasta medunca i crnograba (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae), odnosno, hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis, Carici-Carpinetum orientalis).
Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko težište Županije: to je prostor riječke aglomeracije u kojemu živi oko 200.000 ljudi (tj. oko 62% ukupnog stanovništva Žu-panije), djeluje nekoliko većih industrijskih i drugih gospodarski relevantnih objekata, ali su značajni tradicionalno turistički lokaliteti (Crikvenica, Krk, Lošinj, opatija).
Prostorkvarnerskihotoka(najvećimeđunjimasuKrk,Cres,RabiLošinj) treća je velika cjelina Primorsko-goranske županije. otoci su, kao i susjedno kopno, pretežno građeni od vapnenaca krede, dok se u udolinskim prostorima (npr. pojas Malinska – Baška na Krku, Supetarska Draga – Bar-bat na Rabu, područje Valuna na Cresu, Nerezina i Velog Lošinja na Lošinju i dr.) nerijetko nalaze flišne naslage. orografska struk-tura otočnih uzvišenja obilježena je dinarskim pravcem na unu-trašnjim (Krk, Rab), a pravcem SSZ-JJI na zapadnim otocima (Cres, djelomice Lošinj). U južnom dijelu Lošinja strukture se povijaju u dinarski smjer. Taj smjer prema jugoistoku zadržavaju sve otočne cjeline – počevši od Silbe, oliba i Premude, preko Molata do većih otoka Zadarskog arhipelaga i dalje na jugoistok.
Spomenuta dva niza velikih otoka Kvarnera gotovo u potpunosti zatvaraju Riječki zaljev. ovaj je s pučine dostupan preko tri prola-za: Velih vrata, između Cresa i Istre, Srednjih vrata, između Cresa i Krka te uskog Vinodolskog kanala između otoka Krka i Vinodola.
16
obale svih četiriju velikih otoka obiluju zaljevima, zatonima i dragama pa im je obala relativno dugačka, s visokim koeficijentom razvedenosti. Tako, duljina obale otoka Krka iznosi 189,3 km, a koeficijent razvedenosti 2,64. Na Cresu su ove vrijednosti još veće: 247,7 km, odnosno, 3,48. obala Raba dugačka je 103,2 km, ali mu je razve-denost vrlo velika te iznosi 3,06. Najrazvedeniji je otok Lošinj s koeficijentom 3,66, a duljinom obale 112,2 km.
Reljef kvarnerskih otoka tek mjestimično dosiže visinu sredogorja (Gorice na Cresu, 648 m; osorščica na Lošinju 589 m; obzova na Krku, 568 m; Kamenjak na Rabu, 470 m), ali ipak predstavlja značajan mikroklimatski modifikator. To posebno dolazi do izražaja na otoku Rabu, gdje je “kalifrontska”, od bure zaštićena jugozapadna oba-la, svojim mediteranskim obilježjima klime i bujnom vegetacijom posve drugačija od ogoljelog, buri okrenutoga sjeveroistočnog dijela otoka. Jedna od hidromorfoloških po-sebnosti kvarnerskog otočja je slatkovodno Vransko jezero na otoku Cresu.
Južna obala Krka i Raba te južni dio otoka Cresa i čitav Lošinj pokriveni su autohto-nom mediteranskom zimzelenom makijom hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). To su jedina područja Županije s obilježjima prave mediteranske klime. Najveći dio otoka Krka te sjeverni dio Cresa i Raba, poput priobalne zone, obrasli su submediteranskom šumom i šikarom hrasta medunca i crnograba, odnosno, bjelograba (Seslerio-Ostrye-tum carpinifoliae; Querco-Carpinetum orientalis, Orno-Carpinetum orientalis, Cari-ci-Carpinetum orientalis).
Godišnja količina oborina na otocima Kvarnera kreće se između 800 i 1.200 mm.
2.2. Teritorijalni ustroj ŽupanijeSukladno današnjem upravno-teritorijalnom ustroju, područje Primorsko-goranske žu-panije čini 14 gradova i 22 općine (tablica 1).
S obzirom na popis stanovništva iz 1991. godine, kada je na području Županije živje-lo 323.130 stanovnika, broj stanovnika smanjio se za oko 5,5%. Demografsko težište Županije nalazi se u području priobalja, gdje živi oko tri četvrtine ukupno prisutnog stanovništva Županije. Područje Gorskog kotara najrjeđe je naseljeno, sa samo 11% stanovništva Županije. Tu je zabilježena i najmanja gustoća naseljenosti – 26,9 sta-novnika/ km2.
Prikazane razlike u demografskoj valorizaciji prostora prije svega ukazuju na specifične vrijednosti svake od navedenih sredina, ali posredno i dugoročno – utječući na nerav-nomjeran i neuravnotežen razvitak Županije u cjelini – mogu predstavljati značajan gospodarski i ekološki problem. on se očituje u pretjeranom pa i neizdrživom demo-grafskom pritisku u jednom području (priobalju), a iseljavanju i društveno-gospodar-skom izumiranju drugih dijelova (Gorskog kotara i otoka) Županije.
2.3. Glavne gospodarske djelatnostiIzvanredno povoljan geoprometni položaj i raskrižje važnih europskih kopnenih i mor-skih putova utjecao je na to da se stanovništvo Primorsko-goranske županije već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijsko središte, razvilo u pomorsko središte s razvijenom lučkom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno šumarsko i drvoprerađivačko po-dručje.
17
Tablica 1. Popis gradova i općina Primorsko-goranske županije s osnovnim podacima
Rednibroj
Grad Općina BrojnaseljaKopnena
površina(km2)Brojstanovnika*
Gustoćastanovništva(st./km2)
1. Bakar 9 125 7.773 62,22. Cres 26 291 2.959 10,23. Crikvenica 4 28 11.348 405,34. Čabar 41 282 4.387 15,65. Delnice 55 217 6.262 28,96. Kastav 6 11 8.891 808,37. Kraljevica 6 18 4.579 254,48. Krk 15 107 5.491 51,39. Mali Lošinj 14 222 8.388 37,8
10. Novi Vinodolski 20 264 5.282 20,011. opatija 10 54 12.719 235,512. Rab 7 76 8.120 106,813. Rijeka 2 44 144.043 3.273,714. Vrbovsko 65 278 6.047 21,815. Baška 4 100 1.554 15,516. Brod Moravice 38 63 985 15,617. Čavle 10 85 6.749 79,418. Dobrinj 20 55 1.970 35,819. Fužine 9 86 1.855 21,620. Jelenje 17 109 4.877 44,721. Klana 5 94 1.931 20,522. Kostrena 19 12 3.897 324,823. Lokve 7 43 1.120 26,024. Lopar 1 26 1.183 44,825. Lovran 5 27 3.987 147,726. Malinska-Dubašnica 21 43 2.726 63,427. Matulji 23 176 10.544 59,928. Mošćenička Draga 14 47 1.641 34,929. Mrkopalj 6 138 1.407 10,230. omišalj 2 37 2.998 81,031. Punat 2 34 1.876 55,232. Ravna Gora 6 112 2.724 24,333. Skrad 32 55 1.333 24,234. Vinodolska 4 152 3.530 23,235. Viškovo 7 18 8.907 494,836. Vrbnik 4 52 1.245 23,9
Županija–Ukupno: 536 3581 305.328 85,3
* Prema popisu stanovništva iz 2001. godine
Prema ekonomsko-socijalnim obilježjima, Primorsko-goranska županija je slična dru-gim županijama na obali Jadrana. Slabije su sagrađeni otoci, urbanizirano i gusto sa-građeno obalno područje, te nerazvijeno i reljefno izolirano zaleđe. Postojeći gospodar-ski kapaciteti najvećim su dijelom smješteni u obalnom dijelu Županije. Na prostoru riječkog prstena, evidentirano je čak oko 81% radnih mjesta cijele Županije, a u sa-mom Gradu Rijeci 59% radnih mjesta Županije. Visoki troškovi industrijskog razvitka, potreba velikih ulaganja u infrastrukturu i prometne terminale, te uvjetovanost indu-strijskog razvitka i urbanizacije, doveli su do koncentracije sadržaja na vrlo uskom obalnom području Županije. Turizam se s druge strane razvijao disperznije, ali samo uz morsku obalu.
18
Primorsko-goranska županija, uz Grad Zagreb i Istarsku županiju, spada u kategoriju ekonomski najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj, s BDP-om iznad prosjeka Republike Hrvatske. U zadnjih pet godina, na području Županije, svi značajni gospo-darski trendovi su u porastu: povećan je prosječan broj zaposlenih u gospodarstvu za 17,2% (najveći broj u uslužnom sektoru), povećao se broj poduzetnika, ostvareni uku-pni prihodi veći su za 62,2%.
Županija je već desetljećima razvijala specifične grane industrijske proizvodnje, poseb-no one koje se temelje na dopremi robe ili sirovina. Dobre pretpostavke tome davale su pogodnosti koje pruža velika riječka luka te ostali terminali u širem području Rijeke (npr. luka za rasute terete u Bakarskom zaljevu i naftni terminal kod omišlja na Krku). Industrijsko-energetski pojas nalazi se u širem gradskom području Rijeke (Kukuljano-vo, Urinj, Melina, Mlaka, Matulji).
Udjel zaposlenih u svakoj od najznačajnijih djelatnosti u PGŽ prikazano je na slici 2. Razvidno je da je najveći broj zaposlenih u trgovini (23,80%), zatim slijede prerađi-vačka industrija (23,50%), sektor prijevoza i skladištenja (10,80%), građevinarstva (9,70%), sektor smještaja i prehrane (9,30%), te sektor stručnih, znanstvenih i teh-ničkih djelatnosti (6,20%). Postotak zaposlenih u ostalim sektorima iznosi 16,70.
Slika 2. Zaposleni u Županiji po djelatnostima u 2009. godini
Izvor: FINA, 2010.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije, gospodarski razvitak prostora treba uskladiti s realnim ograničenjima njegove valorizacije, a u skladu sa zahtjevima djelotvorne zaštite prirodnog i povijesno-kulturnog naslijeđa, kojim prostor Županije ne oskudijeva. Radi gospodarskog razvitka Županije, težište razvitka planira se staviti na strateške djelatnosti kao što su: razvoj riječke luke i transporta, brodogradnje, turizma, industrije nafte i petrokemije, metaloprerađivačke i drvne industrije.
2.3.1. Trgovina
Djelatnost trgovine najrazvijenija je u priobalnom dijelu Županije, a posebno u Gradu Rijeci koji je postao izrazito jako trgovačko središte. Goransko područje karakterizira neujednačena i nerazvijena trgovačka mreža te skromna ponuda. Trgovina na otocima u znatnoj je mjeri u funkciji turizma i nedovoljno je razvijena.
19
2.3.2. Prerađivačka industrija
Promatrano po mikroregijama Županije, u posljednje četiri godine vidljivo je zaostaja-nje prerađivačke industrije na svim područjima osim u priobalju, s tim da je ono naj-manje izraženo u Gradu Rijeci, a najizraženije na otocima, koji ni ranije nisu bili ori-jentirani na industriju. Brojni su pogoni preseljeni iz središta Rijeke u nove proizvodne i poslovne zone u okolici Rijeke, npr. u Industrijsku zonu Kukuljanovo, u poslovne zone u Viškovu, Kastvu, Matuljima i Klani. U tim zonama djeluje i veći broj novih po-gona sa suvremenim tehnologijama na načelu srednjeg i malog poduzetništva.
Povećanje broja zaposlenih od 20% za četverogodišnje razdoblje govori u prilog ubrza-nom trendu razvitka prerađivačke djelatnosti u riječkom prstenu. obrnuti proces na oto-cima, gdje smanjenje iznosi gotovo 25%, govori o daljnjoj tercijarizaciji županijskih oto-ka (turizam, trgovina i promet) i svođenju prerađivačke djelatnosti u najnužnije okvire.
Najveći predstavnici prerađivačke industrije su brodogradilišta 3. maj, Kraljevica, Vik-tor Lenac te Finnvest i Dina-Petrokemija.
2.3.3. Promet i veze
Izvanredno povoljan geoprometni položaj i raskrižje važnih europskih kopnenih i mor-skih putova utjecao je na to da se stanovništvo ovog područja odavno opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo područje, a posebno Grad Rijeka kao županijsko središte, razvilo u jako pomorsko-prometno sredi-šte s razvijenom lučkom i pomorsko-prometnom djelatnošću od velikog značenja za cijelu Hrvatsku. ovo je potaklo razvitak drugih prometnih grana, kao što su cestovni, željeznički, zračni promet, PTT i telekomunikacije i cjevovodni prijenos. Navedeni ra-zvitak potaknuo je i nastanak brojnih poduzeća u području pratećih i pomoćnih djelat-nosti u prijevozu kao što su pomorske agencije, špediteri i druge agencije u prometu. Najznačajnije tvrtke iz ove djelatnosti su: Jadrolinija, Lošinjska plovidba, Luka Rijeka, Autotrans, KD Autotrolej.
2.3.4. Turizam
Primorsko-goranska županija jedna je od turistički razvijenijih regija. Raspolaže sa 166.000 smještajnih jedinica; ukupno ima 79 hotela, 46 kampova i 12.000 obitelj-skih domaćinstava koje pružaju usluge turistima.
Prema vrstama objekata, najviše noćenja ostvaruje se u hotelima, i to 29%, a približ-no toliko i u kampovima te u domaćinstvima. Važan dio ukupne turističke ponude čini i 19 luka nautičkog turizma na Kvarneru, od kojih je osam suvremenih i dobro opre-mljenih marina, s gotovo 3.000 vezova u moru i 2.000 vezova na kopnu i mogućno-šću iznajmljivanja brodica (od Ičića, opatije, Punta na otoku Krku, Cresa, Malog Loši-nja, do Supetarske Drage na otoku Rabu i Raba), godišnje popunjenosti od 73% i više od 16.000 uplovljavanja u tranzitu.
2.4. Prometna povezanost i važni infrastrukturni objektiPrometni sustavi čine međusobno povezane sve prometne grane spregnute u jedin-stvenu funkciju pružanja transportnih usluga. Čine ga prometni podsustavi cestovno-ga, željezničkoga, pomorskoga, zračnoga, cjevovodnoga i telekomunikacijskog prome-ta. Logističku podršku cjelovitoga prometnog sustava omogućuju lučki, cestovni, želje-znički, zračni i cjevovodni terminali za putnički i teretni promet.
20
Prometna vrijednost Primorsko-goranske županije jedna je od njezinih glavnih značajki. Uvjetovano je to važnošću riječke luke, a s tim u vezi, i kopnenih prometnica koje iz bli-že i dalje unutrašnjosti komuniciraju s tim lučkim središtem. Rijeka je već desetljećima jedna od značajnijih mediteranskih luka, koja svoje prometne usluge obavlja i za zemlje Srednje europe. Riječka luka je, uz tršćansku, svojim položajem svakako najpovoljnija s gledišta potreba srednjoeuropskog tržišta. Riječka luka je najveća morska luka Hrvatske.
Tri su važne cestovne komunikacije na području Županije:
1. Autocesta Rijeka – Zagreb, koja osim povezivanja Rijeke sa središtima izvan Županije, gospodarski i demografski pozitivno djeluje na razvitak okolnog po-dručja unutar Županije,
2. Jadranska turistička cesta, koja prolazi priobaljem Županije,
3. Prometnica Rijeka – Rupa, koja Županiju povezuje s Trstom i Ljubljanom, odnosno buduća autocesta Rupa – Rijeka – Sv. Kuzam – Novi Vinodoloski – Žuta Lokva.
Za Županiju je od iznimne važnosti željeznička pruga Zagreb – Karlovac – Rijeka, koja predstavlja glavni oslonac razvitku riječke luke. ova pruga je zastarjela te je Vlada RH najavila rješenje tog problema, jer pruga svojim kapacitetom, tehničko-sigurnosnim osobinama, ne zadovoljava potrebe putničkog prijevoza i gospodarstva Županije. Dru-ga željeznička komunikacija u Županiji, Rijeka – Pivka – Ljubljana ili Trst, povezuje Rijeku sa Slovenijom i dalje Srednjom i Zapadnom europom.
Riječka zrakoplovna luka nalazi se nedaleko od omišlja, na sjeveru otoka Krka, i dje-latna je prije svega u ljetnom dijelu godine. Manja zrakoplovna luka postoji kod Malog Lošinja.
Važan infrastrukturni objekt Županije je Jadranski naftovod, koji povezuje terminal u omišlju (gdje se nalaze prihvatni spremnici) s rafinerijom u Sisku te potom ide do Lendave, Bosanskog Broda, Novog Sada i Pančeva.
Na području Županije nalaze se tri veća proizvodna objekta Hrvatske elektroprivrede: Te Rijeka, He Vinodol i He Rijeka. Glavno županijsko čvorište 400 kV-elektroenerget-skog prijenosnog sustava je Melina kod Rijeke, otkud se pružaju tri kraka dalekovodne mreže: prema Tubrima kod Zagreba, Divači u Sloveniji i Konjskom kod Splita.
2.5. Klimatska obilježjaNajvažniji pokazatelji klimatskih karakteristika svakoga područja su temperatura zra-ka, oborine, relativna vlažnost zraka, naoblaka i vjetar. Budući da se Primorsko-goran-ska županija sastoji od tri dobro izražene geografske cjeline: Gorskog kotara, priobalja s neposrednim zaleđem i otoka, tako se i klimatski čimbenici mogu odvojeno definirati za navedene prostore.
U tablici 2. prikazani su bitni pokazatelji klime za geografske cjeline Županije s poda-cima s četiri meteorološke postaje:
1. Parg kraj Čabra – goranska meteorološka postaja,
2. Rijeka – priobalna meteorološka postaja,
3. Rab i Lošinj – otočne meteorološke postaje.
Iz tablice je vidljiva očita razlika u srednjim godišnjim temperaturama između goran-skog dijela i priobalja, odnosno otoka. Međutim, treba također reći da su, osim u sred-
Termoelektrana Rijeka
21
Tablica 2. Klimatski pokazatelji s 4 meteorološke postaje na području Županije
Mjernapostaja
Srednjegodišnjevrijednosti Godišnjevrijednosti
Temperaturazraka,°C
Tlakzraka,hpaRel.vlagazraka,%
Količinaoborina,Mm
Br.danapodsnijegom(≥1cm)
VedridaniOblačnidani
Parg (Čabar) 8,5 915,3 78 1.765,8 75 22 168
Rijeka 16,1 99,4 62 1.647,1 3 59 117
Mali Lošinj 16,3 1.007,6 67 938,2 0 59 51
Rab 16,5 1.011,8 63 972,0 1 71 77
Izvor: Statistički ljetopis RH, 2010. godine
njoj temperaturi, značajne razlike i između minimalnih i maksimalnih temperatura, odnosno u amplitudi sezonske temperature između priobalnih/otočnih i goranskih/kon-tinentalnih krajeva. Amplituda za područje priobalja i otoka općenito je manja od po-dručja Gorskog kotara, što je pokazatelj kontinentalnosti nekog prostora. Razlog tome je utjecaj mora, koje kao veliki akumulator topline smanjuje oscilacije temperature.
Primorsko-goransku županiju karakterizira nagla promjena nadmorske visine prilikom prijelaza iz priobalja prema unutrašnjosti, što za sobom povlači naglo smanjenje utje-caja mora na temperaturne prilike u kopnenoj unutrašnjosti Županije.
Uočljivo je da kopneni dio Županije (zajedno s priobaljem u čijem se zaleđu nalaze vi-soke planine) ima znatno veću količinu oborina od otoka, što je posljedica utjecaja re-ljefa i opće cirkulacije atmosfere. Razlika u zasićenosti vodenom parom između prio-balnog i otočnog dijela Županije u odnosu na unutrašnjost je posljedica velikih tempe-raturnih razlika.
U priobalnom dijelu Županije i na otoku Krku klima je uvjetovana utjecajem kontinen-talnog zaleđa i Jadranskog mora, a karakteriziraju je blage i kišne zime, topla i sušna ljeta. Srednja učestalost vjetrova za područje od Rijeke do ulaska u Bakarski zaljev, prikazana je u tablici 3.
Tablica 3. Srednja učestalost vjetra za područje od Rijeke do Kraljevice
Tišina N NE E SE S SW W NW
Brojdana 66 34 143 18 21 24 37 7 15
Udiougodini,% 18 9 39 5 6 7 10 2 4
Brzinavjetra,m/s / 1,6 2,8 2,0 2,0 2,0 1,9 1,3 1,5
od vjetrova na ovom području prevladavaju:
• bura, smjer N ili Ne, čiji udari dosežu brzine i do 40 m/s;
• jugo, smjer Se, čija brzina doseže oko 9 m/s.
23
3. USTROJ PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Primorsko-goranska županija jedinica je područne (regionalne) samouprave svih njezi-nih građana s prebivalištem na području 14 gradova: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, opatija, Rab, Rijeka i Vrbovsko, te 22 općine: Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrko palj, omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbnik.
Županija je samostalna u odlučivanju u poslovima od područnog (regionalnog) znače-nja, a posebice kada je riječ o poslovima koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvitak, promet, prometnu infrastruk-turu i pomorsko dobro, održavanje javnih cesta, planiranje i razvitak mreže obrazov-nih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ure-đenja za područje Županije, a izvan područja Grada Rijeke, kao i ostale poslove su-kladno posebnim zakonima.
Županija usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernoga gospodarskoga i društvenog razvoja gradova i općina u sastavu Županije te Županije kao cjeline.
3.1. Tijela Županije
3.1.1. Županijska skupština
Županijska skupština predstavničko je tijelo građana Primorsko-goranske županije i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obav-lja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Županije. Skupština broji 41 člana. Mandat člana Skupštine izabranog na redovitim izborima traje četiri godine. Skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika, te 19 stalnih radnih tijela – odbora.
3.1.2. Župan
Župan je izvršno tijelo Županije. Bira se neposredno na izborima na mandat od četiri godine na način i u postupku koji je određen posebnim zakonom. Župan zastupa Župa-niju, obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela i daje im upute za rad. Župan ima dva zamjenika koji se biraju neposredno na izborima istodobno sa županom.
24
3.1.3. Upravna tijela
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Županije kao i poslova državne upra-ve prenijetih na Županiju ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje župan. Primorsko-goranska župani-ja ima 10 upravnih tijela. To su:
• Kabinet župana
• Ured Županije
• Upravni odjel za proračun i financije
• Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša
• Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb
• Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport
• Upravni odjel za upravljanje imovinom i opće poslove
• Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze
• Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu
• Ured unutarnje revizije
Slika 3. Ustroj PGŽ kao jedinice područne (regionalne) samouprave
25
3.2. Županijske javne ustanove i društvaŽupanija je za potrebe obavljanja poslova zaštite prirode, provedbe programa održivog razvitka otoka, uspostave novog sustava gospodarenja otpadom i razvitka projekta ko-rištenja obnovljivih izvora energije osnovala (ili je suosnivač) sljedećih javnih ustanova i društava:
• Javna ustanova Priroda
• Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana
• ekoplus d.o.o.
• Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske županije d.o.o. (ReA KVARNeR)
3.2.1. Javna ustanova Priroda
Javna ustanova Priroda je osnovana 2006. godine. Djelatnost Ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja radi zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadziranje provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim Usta-nova upravlja.
3.2.2. centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana1
Ustanova Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana započela je s obavljanjem svoje djelatnosti 1. travnja 2007. godine, a preuzela je sve obveze i poslove Centra za mediteransku poljoprivredu Primorsko-goranske županije. Centar ima za cilj provedbu programa održivog razvitka otoka, osmišljavanje i modeliranje trajnog procesa održi-vog razvitka u otočnim jedinicama lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na ra-zvitak poljoprivrede, uporabu alternativnih izvora energije, te na održivi turizam.
3.2.3. Ekoplus d.o.o.
ekoplus d.o.o trgovačko društvo za gospodarenje otpadom osnovali su 2001. godine Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i KD Čistoća d.o.o. Rijeka, a 2006. godine u vlasničku strukturu ušla je i općina Viškovo. osnovni je zadatak ekoplusa koncipira-nje, priprema, izgradnja i upravljanje novim, integralnim sustavom gospodarenja otpa-dom na cijelom području Županije.
3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske županije d.o.o. (REA KVARNER)
Primorsko-goranska županija osnovala je ovu Agenciju 2009. godine. osnovna djelat-nost joj je promicanje, priprema, provedba i razvoj programa, projekata i sličnih aktiv-nosti na području energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije.
1 Godine 2010. pokrenut je postupak zatvaranja Centra za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana.
27
4. INSTITUcIJE, SPEcIJALIZIRANE USTANOVE I NEVLAdINE UdRUGE KOJE SE
NA POdRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE BAVE ZAŠTITOM OKOLIŠA
Na području Primorsko-goranske županije zaštitom okoliša se u okviru djelokruga svo-jega rada bave tijela državne uprave, regionalne (područne) i lokalne samouprave, specijalizirane ustanove, te nevladine udruge, čiji se popis daje u sljedećim tabelarnim prikazima.
Na županijskoj razini poslove zaštite okoliša obavlja odsjek za zaštitu okoliša, komu-nalne poslove i kulturno-povijesno naslijeđe Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša2. odsjek obavlja poslove koji se odnose na provedbu Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o otpadu, Zakona o zaštiti zraka i podzakonskih akata, zatim poslove u vezi s izdavanjem dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, koncesija za po-stupanje s posebnim kategorijama otpada i koncesijama u području energetike. ovaj odsjek utvrđuje i mjere zaštite prirode, obavlja poslove u vezi s realizacijom projekata iz područja komunalnog i vodnog gospodarstva koje sufinancira Županija, te poslove u vezi s obnovom i zaštitom nepokretnih kulturnih dobara.
U tablici 4. prikazane su i ostale institucije i službe, te specijalizirane ustanove koje se bave poslovima zaštite okoliša na području Primorsko-goranske županije.
Navedene institucije, ovisno o svom djelokrugu rada, obavljaju različite poslove u po-dručju zaštite okoliša – praćenje stanja, provedbe mjera zaštite okoliša, izobrazbu, in-spekcijski nadzor.
Iz tabelarnog je prikaza razvidno da na području Primorsko-goranske županije djeluju inspekcijske službe koje provode nadzor u pet različitih područja – zaštiti okoliša, za-štiti prirode, zaštiti od buke, zaštiti voda i zaštiti šuma. Sve su one organizirane u tije-lima državne uprave – Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvu kulture, Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodar-stva te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
U tablici 5. prikazana je ekipiranost za obavljanje poslova zaštite okoliša na razini je-dinica lokalne samouprave (gradova i općina). Samo u Gradu Rijeci postoje dvije oso-be koje su zadužene za poslove zaštite okoliša (odnosno zaštite prirode i okoliša te održivi razvoj i zaštitu okoliša), dok u drugim gradovima i općinama poslove zaštite okoliša obavljaju djelatnici kojima je to samo jedna od dužnosti (najčešće u okviru ko-munalnih poslova).
2 Poslovi zaštite okoliša na razini Županije obavljali su se do kraja 2007. godine u okviru Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje (koji je bio ustrojen kao upravno tijelo u okviru Primorsko-goranske županije) i u Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave. Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09) Županijski zavod se transformirao u Javnu ustanovu Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Dana 1. siječnja 2008. godine, poslovi zaštite okoliša iz Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje i iz Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove preneseni su u novoustrojeni Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša.
28
Tablica 4. Institucije i specijalizirane ustanove s djelokrugom rada i kontakt osobama koje se na području Primorsko-goranske županije bave zaštitom okoliša
R.br. Nazivinstitucije Djelokrugrada Kontaktosoba1. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva Uprava za inspekcijske poslove odjel inspekcijskog nadzora Područna jedinica u Rijeci
- Inspekcijski poslovi zaštite okoliša Žarko Vogrinc, dipl. ing. 051/325-760 [email protected]
2. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstvaUprava za atmosferu i gospodarenje otpadom Sektor za atmosferu, more i tloodjel za zaštitu mora
- Poslovi zaštite mora i priobalja jadranskih županija Nevia Kružić, dipl. ing. građ.051/213-499 [email protected]
3. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Lučka kapetanija Rijeka
- održavanje reda u lukama i sprječavanje onečišćenja mora aktivnostima na pomorskom dobru
- Sprječavanje onečišćenja mora s brodova i plovila - operativni centar kod iznenadnog onečišćenja mora
(detekcija, nadzor i praćenje)
Kap. Darko Glažar 051/214-113 [email protected]
4. Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava primorsko-goranska
- Zamjenik zapovjednika ŽoC-a Jasmin Brkljača 051/430-429 [email protected]
5. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstvaUprava gospodarenja vodamaodjel državne vodopravne inspekcije odsjek primorsko-istarskih slivova
- Državna vodopravna inspekcija u skladu sa Zakonom o vodama
Vlado Rogić, dipl. ing.098/[email protected]
6. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbiUprava za sanitarnu inspekcijuSlužba županijske sanitarne inspekcijeodjel za Istru i Primorjeodsjek za Primorsku-goransku županiju
- Inspekcijski poslovi iz područja zaštite od buke Stipo Karaula, dr. med. 051/[email protected]
7. Ministarstvo kulture Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode
- Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti prirode i propisa donesenih temeljem njega
mr. sc. Ivanka Jelenić051/[email protected]
8. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Zdravstveno-ekološki odjel
- Poslovi praćenja kakvoće pojedinih sastavnica okoliša radi zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša
mr. sc. Željko Linšak 051/[email protected]@zzjzpgz.hr
9. Prirodoslovni muzej Rijeka - Biološka i geološka istraživanja - obrazovno-kulturna djelatnost i popularizacija
prirodoslovlja - Izrada studija i prijedloga za zaštitu prirode
Marin Kirinčić, dipl. ing.051/[email protected]
10. Hrvatske šume Uprava šuma Delnice
- održavanje i unaprjeđivanje ekološke stabilnosti šuma i šumskog zemljišta
Robert Abramović dipl. ing. 051/829-700 [email protected]
11. Hrvatske šume Uprava šuma Senj
- održavanje i unaprjeđivanje ekološke stabilnosti šuma i šumskog zemljišta
Jurica Tomljanović, dipl. ing. 053/881-022 [email protected]
12. Hrvatske šume Uprava šuma Buzet
- održavanje i unaprjeđivanje ekološke stabilnosti šuma i šumskog zemljišta
Ivan Pentek, dipl. ing.052/695-150 [email protected]
13. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstvaUprava šumarstva Sektor šumarske inspekcije
- Inspekcijski poslovi iz područja šumarstva Anđelko Grospić, dipl. ing. 01/[email protected]
14. Državna uprava za zaštitu i spašavanje Područni ured Rijeka
- Priprema, planiranje i rukovođenje operativnim snagama te koordinacija sustava zaštite i spašavanja
Matko Škalamera, dipl. oec.051/352-440091/[email protected]
15. Javna ustanova Priroda - Zaštita, upravljanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Županije
Sonja Šišić, dipl. oec. 051/[email protected]
16. Javna ustanova Nacionalni park Risnjak - Upravljanje Nacionalnim parkom Risnjak Ivan Malnar, dipl. ing.051/836-133099/[email protected]
17. Javna ustanova Park prirode Učka - Upravljanje Parkom prirode Učka, unutar čijih se granica nalazi geomorfološki spomenik Vela draga
Suzi Petričić, dipl. oec.051/[email protected]
29
Tablica 5. Osobe zadužene za poslove zaštite okoliša u gradovima i općinama
Grad/Općina
Osobezaduženezaposlovezaštiteokolišausklopudrugihposlova
Odsjek/Odjelprigradskoj/općinskojupravi
Kontaktosoba
Gradovi
Bakar 3 (pročelnik, voditelj odsjeka i komunalni redar)
odsjek za komunalni sustav, urbanizam i ekologiju
Aranka Velkovski tel. 051/455-755, fax 051/761-137 e-mail: [email protected]
Cres 4 (voditelj, 2 referenta i komunalni redar)
odsjek za stambeno-komunalni sustav Dubravka Fak tel. 051/661-950, fax 051/571-331 e-mail: [email protected]
Crikvenica 7 (pročelnik, stručni suradnik, 3 komunalna redara + 2 vježbenika)
Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša
Ivan Petrinović tel. 051/455-400, fax 051/242-009e-mail:[email protected]
Čabar 2 (predstojnik i komunalni redar) odjel komunalnih poslova Franjo Volftel. 051/829-493Saša Kovačtel. 051/829-490e-mail: [email protected]
Delnice 2 (voditelj, komunalni redar) odsjek za komunalni sustav, strategijsko planiranje, razvoj i izgradnju, promet, ekologiju i gospodarenje imovinom grada
Davorka Grgurićtel. 051/812-055 e-mail: [email protected]
Kastav 3 (voditelj, referent i komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Cvetka Šćepanovićtel. i fax 051/691-452, 691-453e-mail: [email protected]
Kraljevica 1 (pročelnica) Jedinstveni upravni odjel Vladimir Dročićtel. 051/282-460, fax 051/281-419 e-mail: [email protected]
Krk 5 (pročelnik, 3 referenta, komunalni redar)
Upravni odjel za komunalni sustav Đimi Skomeršićtel. 051/222-823, fax 051/221-126e-mail: [email protected]
MaliLošinj 1 (pročelnik) Upravni odjel za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pododsjek za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša
Tanja Jović tel. 051/231-056, fax 051/232-307 e-mail: mario.hofman@mali-lošinj.hr
NoviVinodolski
1 (pročelnica) Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša
Tanja Komadinatel. 051/245-045, 091 245 9701; fax 051/244-409 e-mail: [email protected]
Opatija 7 Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša
Raul Degano tel. 051/680-113; fax 051/701-313 e-mail: [email protected]
Rab 2 Upravni odjel za razvoj, prostorno planiranje i javne potrebe
Voislav Marčić tel. 051/ 777-466, fax 051/ 724-777 e-mail: [email protected]
Rijeka 22 (2 osobe zadužene isključivo za zaštitu okoliša*)
Direkcija za razvoj, urbanizam i ekologiju
Ljubomir Stojnić tel. 051/209-442, fax 051/209-451 e-mail: [email protected]
Vrbovsko 2 (voditelj, komunalni redar) odsjek za komunalni sustav i gospodarstvo
Nevenko Žagartel. 051/875-148, fax 051/875-008
Općine
Baška 2 (voditelj i komunalni redar) Jedinstveni upravni odjelodsjek za komunalni sustav, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Neven Dorčić tel. 051/856-809, fax 051/856-889 098/326-591
BrodMoravice
Jedinstveni upravni odjel Miroslav Štefančić tel/fax 051/811-822, 817-355
Čavle 2 (referent i komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Jasna Cuculićtel. 051/208-209, fax 051/208-311 e-mail: [email protected]
Dobrinj 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Igor Fugošić tel. 051/848-344, fax 051/848-141e-mail: [email protected]
30
Grad/Općina
Osobezaduženezaposlovezaštiteokolišausklopudrugihposlova
Odsjek/Odjelprigradskoj/općinskojupravi
Kontaktosoba
Fužine 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Mirela Majnarić-Blaževićtel. 051/829-503, fax 051/835-768 e-mail: [email protected]
Jelenje 2 (samostalni referent i komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Borislav Klić tel. 051/208-080, fax 051/208-090 e-mail: [email protected]
Klana Jedinstveni upravni odjel Matija Laginja tel. 051/808-205, fax 051/808-708 e-mail: [email protected]
Kostrena 4 (pročelnik, voditelj, stručni referent i komunalni redar)
Upravni odjel za komunalne djelatnosti, gospodarstvo, održivi razvoj i prostorno planiranje, Služba prostornog i urbanističkog planiranja, zaštite i unapređenja prirodnog okoliša, upravljanja imovinom
Milan Tićaktel. 051/209-000, fax 051/289-400e-mail: [email protected]
Lokve 2 (koordinator za komunalne poslove i komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Nenad Štanfel tel. 051/831-336, fax 051/831-255 e-mail: [email protected]
Lovran 3 (2 referenta i komunalni redar) odsjek za stambeno-komunalni sustav Branka Radićtel. i fax 051/291-045 e-mail [email protected]
Lopar Jedinstveni upravni odjel Marina Protulipac-Tomičićtel. 051/775-593, fax 051/775-597 e-mail: [email protected]
Malinska-Dubašnica
odjel za komunalni sustav Bernard Cvelićtel. 051/750-500, fax 051/858-859 e-mail: [email protected]
Matulji 2 (voditelj i komunalni redar) odjel za komunalni sustav Ronald Puharić tel. i fax 051/274-114, 274-238 e-mail: [email protected]
MošćeničkaDraga
1 (pročelnica) Jedinstveni upravni odjel Mirna de Karina tel. 051/737-536, fax 051/737-210e-mail: [email protected]
Mrkopalj 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Marin Gašparactel. 051/833-131, fax 051/833-101 e-mail: [email protected]
Omišalj 3 (voditelj, stručni referent i komunalni redar)
odsjek za komunalno gospodarstvo Nataša Domišljanović tel. 051/661-970, fax 051/661-980 e-mail: [email protected]
Punat 2 (voditelj poslova prostornog uređenja i komunalnog sustava te komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Anton orlić tel. 051/854-140, fax 051/854-840e-mail: [email protected]
RavnaGora 2 (voditelj i komunalni referent/redar)
odsjek za komunalni sustav Nedeljko Ružić tel. 051/ 829-455, fax 051/829-460 e-mail: [email protected]
Skrad 1 (referent za komunalne poslove) Jedinstveni upravni odjel Igor Bukovac tel. i fax 051/ 810-680e-mail: [email protected]
Vinodolska odsjek za komunalni sustav Jedinstvenog upravnog odjela
Bernard Peko Lončar tel. 051/248-006, fax 051/248-007 e-mail: [email protected]
Viškovo 3 (pročelnik, samostalni referent i komunalni redar)
Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje, uređenje naselja, stanovanje i komunalne djelatnosti
Vesna Milih-Lazovićtel. 051/503-779 fax 051/257-521 e-mail: [email protected]
Vrbnik 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Domagoj Gršković tel/fax 051/857-099 e-mail: [email protected]
* samostalni suradnik za zaštitu prirode i okoliša i vodeći suradnik za održivi razvitak i zaštitu okoliša
Izvori: Internet stranice gradova i općina, direktni kontakti s gradovima te ispunjeni upitnik za općinu Vrbnik
31
Na području Primorsko-goranske županije djeluje velik broj udruga koje se bave zašti-tom okoliša i zaštitom prirode. Njihov je popis dan u sljedećoj tablici:
Tablica 6. Udruge koje se bave zaštitom okoliša i zaštitom prirode
Nazivudruge Adresa1. Centar za održiv razvoj – ekopark Pernat Lubenice 26, 51557 Cres2. Delničko ekološko društvo Hloja Supilova 32, 51300 Delnice 3. Društvo Crikveničana, Crikvenica Petra Preradovića 1, 51260 Crikvenica4. Društvo Naša djeca Zagrebačka 1, 51550 Mali Lošinj5. Društvo za ekološki prihvatljive projekte-Arelena Medermunići 10, 51513 omišalj6. Društvo za očuvanje i razvoj naselja Mrzla Vodica Mrzla Vodica 11/A, 51316 Lokve7. Društvo za poljepšavanje omišlja Put mora 2, 51513 omišalj8. Društvo za uljepšavanje mjesta odvojak Draga 1, 51512 Njivice9. Društvo za zaštitu kulturne baštine i prirode Vinodola u Crikvenici Petra Preradovića 1, 51260 Crikvenica
10. Društvo za zaštitu prirodne i kulturno povijesne baštine Kastavštine, Klane i okolice Mažuran
Široli 1, 51216 Viškovo
11. eko centar mladih čuvara okoliša društva Naša djeca Rijeka Jelačićev trg 1 , 51000 Rijeka12. eko Rijeka Primorje 39, 51222 Bakar13. eko udruga mladih Raba eko-um Palit 71, 51280 Rab14. eko-centar Caput Insulae–Beli, istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode Beli 4, 51559 Beli15. ekološka udruga Stribor Blaža Polića 24, 51000 Rijeka16. ekološko društvo Crikvenica Petra Preradovića 1 51260 Crikvenica17. ekološko društvo Novi Vinodolski Korzo hrvatskih branitelja 50/a, 51250 Novi Vinodolski 18. ekološko društvo Žmergo Viktora Cara emina 3, 51410 opatija19. eko-udruga Sveti Gaudencije Creska 7, 51550 Mali Lošinj20. Građanska udruga Smokvarijanska lista Bezjaki 6, Marinići, 51216 Viškovo21. Hrvatska ekološka udruga Bravinac Vodice Rupina 6/A, Vodice 51557 Cres22. In klub inovatora Rijeka Verdijeva 11/II, 51000 Rijeka 23. otočno ekološko vijeće Vela placa 1/II , 51500 Krk24. Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora Kaštel 14, 51551 Veli Lošinj25. Plavo-zelena udruga Šumogorska cesta 7, 51211 Matulji26. Ruta – grupa za kvalitetniji život na otoku Cresu Drevenik 28, 51557 Cres 27. Stan Crnika Filozići 2, 51557 Cres 28. Udruga Animalia Drage Gervaisa 37, 51000 Rijeka 29. Udruga brodara Punat obala bb, 51521 Punat30. Udruga eko Kvarner Primorska 10, 51512 Njivice31. Udruga Jezero Kralja Tomislava 15, 51511 Malinska32. Udruga obala naših unuka Dubrovačka 4, 51000 Rijeka 33. Udruga Pastrva Moravice Tići 5/A, Moravice, 51361 Vrbovsko34. Udruga plavo zelenih Lido Rakovčea 15, 51410 opatija35. Udruga Stari mlin Klanac Kralja Tomislava 33, 51361 Vrbovsko36. Udruga Vidov san za čistu planetu Čavle 76, 51219 Čavle37. Udruga vlasnika kuća i stanovnika naselja Grabar Grabar 3, 51557 Cres 38. Udruga Vrh Vrh 33, 51500 Krk39. Udruga za ekologiju i gospodarski razvoj Jadranovo I. G. Kovačića 1, 51264 Jadranovo40. Udruga za ekologiju, kulturu i umjetnost ekos Susak 513, 51561 Susak41. Udruga za promidžbu i očuvanje Gorskog kotara Plodovi gorja Gorskog kotara
Ravna GoraKosa 5, 51314 Ravna Gora
42. Udruga za razvitak eko-turizma, ekološke poljoprivrede i zaštite okoliša Dunav – Drina – Jadran
Blaža Polića 2, 51000 Rijeka
43. Udruga za zaštitu okoliša i mora Trebenež Porozina, 51557 Cres 44. Udruga za zaštitu okoliša i razvitak Grada Vrbovsko G. Kovačića, 51361 Vrbovsko45. Udruga za zaštitu prirode i životinja Bolji svijet Trg kneza Branimira bb, Vodice 51557 Cres46. Udruga za zaštitu životinjskog svijeta u creskom ekološkom sustavu Melin 14, 51557 Cres 47. Udruga za zdravi život i zdravu prirodu Trbuhovica Čabar Narodnog oslobođenja 2, 51306 Čabar48. Udruga zaštitara prirode Marčeljska staza Marčelji-Viškovo Garići 3, Marčelji, 51216 Viškovo49. Udruga Zdrav život Rijeka Verdieva 11, 51000 Rijeka 50. Udruga Zlobin, eko prijatelj Zlobin 151, 51324 Zlobin51. Unije eko centar svijeta Unije 5, 51551 Unije52. Zeleno u plavom obala maršala Tita 7, 51551 Veli Lošinj
Izvori: Internet stranica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te podaci Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša.
osim navedenih udruga, na području Primorsko-goranske županije zaštitom okoliša bave se i planinarska društva koja uz svoju osnovnu djelatnost promiču zaštitu okoli-ša, zaštitu prirode, te očuvanje biološke raznolikosti.
33
5. dOKUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
5.1. dokumenti županijske razineDokumenti iz područja zaštite okoliša koji su doneseni na županijskoj razini su sljedeći:
• Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije (SN 11/04, 16/04)
• Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (SN 31/05)
• Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006.-2009. godine (SN 31/05)
• Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015. godine (SN 17/07, 50/08)
• Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2009.-2012. (SN 23/09)
• Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj župa-niji (SN 26/09)
Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije donesen je u ožujku 2004. godine temeljem državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01). Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ubla-žavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti ostalih pojedi-nih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s in-terventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona.
Stupanjem na snagu Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08), 31. ožujka 2009. godine stavljen je izvan snage državni Plan interven-cija u zaštiti okoliša pa i planovi doneseni na temelju toga.
Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije donesena je u studenom 2005. Sadrži osnovne podatke o PGŽ, polazišta za utvrđivanje strateških ciljeva zaštite okoli-ša PGŽ, utvrđivanje prioriteta u zaštiti okoliša PGŽ, pregled prostornih cjelina u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša, politiku zaštite okoliša i strateške ci-ljeve zaštite okoliša PGŽ te instrumente i sudionike provedbe. Strategijom se daju pre-poruke i nude rješenja za očuvanje raspoloživih resursa. Pri tome je osnovna vodilja bila poticanje razvitka, uz poštivanje raspoloživih resursa.
Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006.-2009. do-nesen je u travnju 2005. godine. Sadrži mjere za predviđanje, sprječavanje i ograniča-vanje onečišćenja okoliša te smjernice i mjere za očuvanje i unaprjeđenje zaštite priro-de i okoliša, pregled subjekata koji su dužni provesti pojedinu mjeru zaštite okoliša, način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša, rokove i izvore financiranja za poduzimanje i provedbu pojedinih mjera, te procjenu potrebnih sredstava za provedbu planiranih mjera.
34
Plan gospodarenja otpadom Primorsko goranske županije za razdoblje 2007.-2015. do-nesen je u travnju 2007. godine. Sadrži osnovne podatke o gospodarenju otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, polazišta i ciljeve gospodarenja otpadom. Posebno važan dio Plana čine mjere uspostave novoga sustava gospodarenja otpadom koji će iziskivati velika financijska sredstva. Projekt je već kandidiran za sredstva IPA predpristupnog fon-da europske Unije, a sufinacirao ga je Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.
Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2009.-2012. donesen je u srpnju 2009. godine. Sadrži obveze Primorsko-goranske žu-panije u zaštiti zraka, prikaz postojećeg stanja emisija u zrak, ocjenu stanja kakvoće zraka, kriterije za određivanje ciljeva i prednosti, ciljeve zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, mjere za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka, pregled prostornih cjelina na kojima treba provoditi mjere smanjenja onečišćenja zraka ili sanacijske mjere, obveze jedinica lokalne samouprave, redoslijed, rokove i nositelje provedbe mjera, procjenu potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa i izvore financiranja, analizu troškova i ko-risti poboljšanja kakvoće zraka te plan praćenja provedbe programa. Planom je predvi-đeno da se u prostornim cjelinama, u kojima je prekomjerno onečišćen zrak, trebaju provoditi mjere smanjenja onečišćenja zraka ili sanacijske mjere.
Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji do-nesen je u srpnju 2009. godine. ovim planom se utvrđuju postupci i mjere za predvi-đanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišće-nja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Primjenjuje se kod iznenadnog onečišćenja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg od 2.000 m3, te za manji opseg i jači-nu izvanrednoga prirodnog događaja u moru. Plan se primjenjuje i na morske prosto-re, dno i podmorje koji obuhvaćaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode i teritori-jalno more u granicama Primorsko-goranske županije.
5.2. dokumenti na razini gradova i općinaDokumenti iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom koji su doneseni na ra-zini jedinica lokalne samouprave su sljedeći:
• Planovi gospodarenja otpadom za sljedeće gradove: Bakar, Delnice, Kastav, Krk, Novi Vinodolski, Rab, i općine: Baška, Čavle, Dobrinj, Jelenje, Kostrena, Lopar, Mošćenička Draga, Mrkopalj, omišalj, Punat, Skrad i Vinodolska;
• Planovi/Programi sanacije divljih odlagališta (smetlišta) za sljedeće gradove: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Rab, Vrbovsko, i općine: Baška, Brod Moravice, Jelenje, Kostrena, Lokve, Lopar, Mošćenička Draga, Mrkopalj, omišalj, Punat, Ravna Gora, Viškovo;
• Izvješće o stanju okoliša općine omišalj – utvrđivanje nultog stanja (2009. go-dine);
• Plan intervencija u zaštiti okoliša gradova i općina: Baška, Jelenje, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lovran, Rab, Mrkopalj, omišalj, opatija, općina Vinodolska, Punat, Skrad, Vrbnik;
• Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora za Grad Kraljevicu i općinu Dobrinj;
• Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka općine Kostrena za razdoblje 2009.-2012.;
• Programi, strategije i akcijski planovi održivog razvitka za gradove i općine: Ba-kar, Delnice, Kraljevica, Čavle, Klana, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Viškovo.
35
6. STANJE OKOLIŠA
6.1. Zrak
6.1.1. Zakonski okvir
Krovni zakon za područje zaštite zraka je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) koji određuje mjere, način organiziranja i provođenja zaštite te poboljšanja kakvoće zraka kao općeg dobra koje ima osobitu zaštitu države. Pojedina pitanja u području zaštite zraka regulirana su s 24 podzakonska akta.
Zakonom o zaštiti zraka na županijskoj razini utvrđene su sljedeće obveze:
• donošenje Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (za razdoblje od četiri godine),
• donošenje dvogodišnjeg Izvješće o stanju kakvoće zraka,
• uspostava lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području,
• određivanje lokacija postaja u lokalnoj mreži i donošenje programa mjerenja kakvoće zraka te osiguranje uvjeta njegove provedbe,
• određivanje područja kakvoće zraka u ovisnosti o kategoriji kakvoće zraka na osnovi podataka iz lokalne mreže,
• osiguranje sredstava za financiranje zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u župa-nijskom proračunu.
Člankom 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03, 85/06) definirano je da jedini-ca područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da osigurava sredstva za provođenje mjera zdrav-stvene ekologije i to: ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za piće, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje ko-munalne buke i ispitivanje onečišćenja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz članka 5. stavka 3. Zakona.
Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08) je provedbeni dokument Strategije zaštite zraka koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša. Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kakvoće zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima gdje je kakvoća zraka treće i druge kategorije.
Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji za razdo-blje 2009.-2012. definirao je obveze Primorsko-goranske županije i jedinica lokalne samouprave u zaštiti zraka. Sadrži prikaz postojećeg stanja emisija u zrak, ocjenu sta-nja kakvoće zraka, te ciljeve i mjere za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka.
36
ocjena kakvoće zraka na području Hrvatske izrađena je na temelju hrvatskih propisa te u skladu s naputcima i direktivama eU. Svrha ocjene bila je utvrditi stupanj oneči-šćenosti za sve onečišćujuće tvari za koje postoje:
• podaci o emisijama onečišćujućih tvari,
• podaci mjerenja razina onečišćujućih tvari u zraku, i/ili
• podaci proračuna matematičkim modelima,
te izraditi podloge za određivanje područja (zona) i naseljenih područja (aglomeracija) u RH s obzirom na prostornu razdiobu emisija onečišćujućih tvari, zadane kriterije i kategorije kakvoće zraka geografska obilježja i klimatske uvjete koji su značajni za praćenje kakvoće zraka.
Radi izrade ocjene kakvoće zraka, analizirani su podaci mjerenja na postajama držav-ne mreže za praćenje kakvoće zraka te podaci objavljeni u godišnjim izvješćima s mjernih postaja lokalnih mreža za praćenje kakvoće zraka.
Analizom dobivenih podataka izrađeno je i predloženo prostorno razgraničenje Hrvat-ske u 7 područja/zona i 6 naseljenih područja/aglomeracija – urbanih i industrijski ra-zvijenih područja.
Primorsko-goranska županija (izuzimajući Grad Rijeku) je zajedno s Ličko-senjskom županijom uvrštena u zonu HR 5.
Prostorni obuhvat područja/zone HR 5 s obrazloženjem:
• prema geografskim obilježjima pripada središnjem planinskom području Hrvat-ske;
• ima karakteristične klimatske uvjete koji ga izdvajaju od ostalog dijela Hrvatske;
• područje je maksimalnog opterećenja suhim i oborinskim taloženjem sulfata i nitrata te kiselim taloženjem iz lebdećih čestica;
• područje je maksimalnog opterećenja zbog daljinskog prijenosa onečišćivača (zbog fizičkih i klimatskih obilježja);
• nalazi se u neposrednoj blizini emisijskih žarišta (Tršćanski zaljev, riječko po-dručje, industrijska područja BiH);
• prema emisijama onečišćujućih tvari, pripada području niskih i srednje visokih emisijskih vrijednosti s obzirom na većinu parametara.
Analiza podataka pokazala je kako je onečišćenost zraka s obzirom na sumporov diok-sid, dušikove okside, lebdeće čestice, ugljikov monoksid, benzen i koncentraciju ozona dovoljno niska u svim zonama, uključujući i HR 5. Međutim, unutar područja/zona identificirano je šest naseljenijih područja/aglomeracija (koja uključuju i industrijska područja) gdje je situacija puno složenija. Ta su naselja (uključujući i grad Rijeku) ve-ćim dijelom u prvoj kategoriji kakvoće zraka, s mjestimičnim povišenim koncentracija-ma određenih parametara, koja uzrokuju drugu ili pak treću kategoriju kakvoće zraka.
6.1.2. Praćenje kakvoće zraka
Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije osigurava se priku-pljanjem i obradom podataka iz sljedećih segmenata monitoringa:
1. lokalne (županijske) mreže za praćenje kakvoće zraka,
2. državne mreže za praćenje kakvoće zraka,
3. mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata,što obuhvaća:
37
• monitoring DINA-Petrokemije d.d. omišalj
• monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka – Urinj
• monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka – Mlaka
• monitoring Brodogradilišta Viktor Lenac d.d.
• monitoring odlagališta Viševac.
U skladu s obvezama iz Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) u Primorsko-go-ranskoj županiji uspostavljena je lokalna mreža za praćenje kakvoće zraka. Poslove praćenja kakvoće zraka obavlja odsjek za kontrolu zraka u sastavu Zdravstveno-eko-loškog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Program mjerenja kakvoće zraka obuhvaća praćenje vremenske i prostorne raspodjele onečišćujućih tvari koje se emitiraju iz industrijskih i energetskih pogona, tehnoloških procesa, kotlovnica, prijevoznih sredstava te difuznih izvora.
Lokalna (županijska) mreža obuhvaća 13 mjernih postaja:
• devet postaja na području grada Rijeke i Bakarskog zaljeva,
• jedna postaja na zapadnom dijelu Županije – opatija,
• jedna na otoku Cresu uz jezero Vrana,
• dvije u Gorskom kotaru – Delnice i Lividraga u blizini Gerova.
Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije u 2008. i 2009. godini provodilo se temeljem više programa:
• u sastavu Provedbe programa zdravstvenih mjera zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, na 13 mjernih postaja,
• u sastavu Programa praćenja utjecaja objekata DINA-Petrokemije d.d. omišalj na okoliš, na tri mjerne postaje,
• ugovorom s INA Industrijom nafte d.d. Zagreb na četiri mjerne postaje na po-dručju Kostrene te na jednoj na području Mlake,
• u Brodogradilištu Viktor Lenac o ispitivanju utjecaja rada Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. na kakvoću zraka, na dvije mjerne postaje,
• na jednoj postaji na području odlagališta komunalnog otpada Viševac, općina Viškovo.
Lokacije mjernih postaja državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka određene su Uredbom o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 4/02), dok je način mjerenja utvrđen Programom mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02).
Državna mreža za praćenje kakvoće zraka još je u uspostavljanju. od predviđene 22 postaje na državnom teritoriju u razdoblju od 2003. do 2007. godine uspostavljeno je osam automatskih mjernih postaja, od čega su dvije na području Grada Rijeke, mjer-ne postaje Rijeka-1 i Rijeka-2.
Mjerna postaja Rijeka-1nalazi se u Rijeci na lokaciji Stari grad. Prvenstvena namjena postaje je praćenje razina onečišćenja koje je posljedica prometa, ali to ne isključuje praćenja iz ostalih izvora onečišćenja. Na mjernoj postaji Rijeka-1 mjeri se koncentra-cije sljedećih onečišćujućih tvari: sumporov dioksid So2, dušikov dioksid No2, ugljikov monoksid Co, sumporovodik H2S, lebdeće čestice PM10, ukupne lebdeće čestice, BTX (benzen, toluen, etilbenzen, o-p-m ksilen) te meteorološki parametri (temperatura, vlaga, smjer i brzina vjetra). Iz uzoraka PM10 kemijskom analizom u laboratoriju odre-đuje se sadržaj teških metala i poliaromatskih ugljikovodika.
Automatska mjerna postaja za ispitivanje kakvoće zraka u Opatiji
Mjerni uređaj za ispitivanje kakvoće zraka u NZZJZ PGŽ
38
Mjerna postaja Rijeka-2 nalazi se u Rijeci na lokaciji Sušak. Prvenstvena namjena po-staje je praćenje razina onečišćenja u naseljima i industrijskim područjima. Na mjer-noj postaji Rijeka-2 mjeri se koncentracije sljedećih onečišćujućih tvari: sumporov di-oksid So2, dušikov dioksid No2, ugljikov monoksid Co, lebdeće čestice PM10, prize-mni ozon o3, UV-B zračenje te meteorološki parametri (temperatura, vlaga, smjer i brzina vjetra).
Na slici 4. prikazane su lokacije ostalih postaja za praćenje kakvoće zraka na područ-ju Primorsko-goranske županije. U tablici 7. dan je popis lokacija mjernih postaja.
Tablica 7. Popis mjernih postaja na području Primorsko-goranske županije
Mjernapostaja Lokacija
ZAVoD I. Krešimirova 52a, RijekaZAVoD II. Krešimirova 38, RijekaMLAKA I. Sušnja 4, RijekaČANDeKoVA Franje Čandeka 10, RijekaFIoReLLo LA GUARDIA Studentska 1, RijekaDRAGA Brig 24, DragaKoSTReNA Glavani bb, KostrenaBAKAR Primorje 39, BakarKRASICA I. Krasica bb, KrasicaKRALJeVICA Frankopanska 9, KraljevicaVoLoSKo Stube I. Zavidića 1, VoloskooPATIJA Gorovo bb, opatijaJeZeRo VRANA Jezero Vrana bb, CresoMIŠALJ oŠ omišalj, Baječ bbNJIVICe Jezero Njivice, KrkPoNIKVe Jezero Ponikve, KrkINŽeNJeRING Urinj, KostrenaVRH MARTINŠĆICe II. Vrh, KostrenaKRASICA II Krasica bb, KrasicaPAVeKI Šojska, KostrenaTRoGIRSKA Trogirska bb, Rijeka VRH MARTINIŠĆICe I. Vrh, KostrenaŽURKoVo Žurkovo, KostrenaDeLNICe Supilova 32, DelniceLIVIDRAGA LividragaVIŠeVAC Viškovo
Automatska mjerna postaja za ispitivanje kakvoće zraka
u Kostreni
39
Slika 4. Lokacije automatskih (crveno) i klasičnih (crno) postaja za praćenje kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji
40
Županijski monitoring kojeg provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo je klasičnog tipa, osim četiri automatska analizatora za mjerenje So2, Nox, ozona i lebdećih česti-ca PM10, koji su instalirani u Krešimirovoj ulici (u zgradi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, izuzev analizatora PM10 koji se nalazi u dvorištu Vatrogasne postrojbe) i analizatora ozona u opatiji kod dvorane Gorovo.
Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju je u potpunosti automatski, a čine ga četiri mjerne postaje smještene na lokacijama: Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica i Paveki. Automatska postaja monitoringa Rafinerije nafte na Urinju sastoji se od:
• modula za mjerenje imisijskih koncentracija: So2, No2, o3, H2S, Co, PM10, BTX (osim na Urinju, gdje se umjesto BTX prate formaldehid i etil-benzen),
• modula za mjerenje meteoroloških parametara,
• sedimentatora,
• sustava za automatsku obradu podataka.
Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka – Mlaka čini automatska postaja Turnić smještena u neposrednoj blizini rafinerije, a sastoji se od automatskih analizatora za praćenje So2, H2S, Nox i BTX-a te meteoroloških parametara.
Monitoring DINA-Petrokemije d.d. omišalj također je klasičnog tipa i provodi se na tri postaje (omišalj, Jezero kod Njivica i akumulacija Ponikve).
U okruženju Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. kakvoća zraka se prati na dvije mjerne postaje – Martinšćica i uvala Žurkovo. U Martinšćici se nalazi i automatski analizator lebdećih čestica PM10 koji daje trenutne, odnosno 1-satne koncentracije.
Automatska postaja imisijskog monitoringa na odlagalištu Viševac na Viškovu prati devet različitih parametara (So2, No2, o3, H2S, Co, PM10, benzen, toluen i ksilen) i meteorološke parametre.
Pregled mjerenih parametara po postajama i podatak o početku mjerenja dan je u ta-blici 8.
6.1.3. Stanje kakvoće zraka
Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) ima cilj očuvati zdravlje ljudi, biljnog i ži-votinjskog svijeta, kulturne i materijalne vrijednosti kako bi se postigla najbolja mogu-ća kakvoća zraka, sprječavanje promjene klime i uspostavljanje i održavanje cjelovito-sti sustava upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju države.
Za upravljanje kakvoćom zraka na nekom području potrebno je stalno pratiti koncen-tracije onečišćujuće tvari znakovitih za izvore onečišćenja zraka toga područja i uspo-ređivati izmjerene koncentracije s vrijednostima koje služe za ocjenu kakvoće zraka.
Sukladno članku 18. Zakona o zaštiti zraka (NN 174/04 i NN 60/08), prema razina-ma onečišćenosti, a s obzirom na propisane granične (GV), tolerantne (TV), ciljne i dugoročne vrijednosti za ozon, utvrđuju se sljedeće kategorije kakvoće zraka:
• prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekora-čene granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon;
• druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su gra-nične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon;
• treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon.
41
Tablica 8. Pregled mjernih postaja i parametara koji se mjere
Monitoring Parametar Lokacija Početakmjerenja
Lokalnižupanijski
So2 i dim Čandekova ul., Ul. F. la Guardia 1973.Krešimirova ulica 1982.Mlaka 2000.Draga 1974.opatija (Volosko) 1987.Kostrena, Bakar, Kraljevica 1974.Krasica 1983.Jezero Vrana (Cres) 1986.Delnice 1995.
taložna tvar Krešimirova ulica 1994.Bakar, Kraljevica 1974.Kostrena (Urinj) 1978.Jezero Vrana (Cres) 1986.Delnice, Lividraga 1995.
No2 Krešimirova ulica 1995.Mlaka 1981.Ul. F. La Guardia 2006.Kraljevica 1981.
NH3 Krešimirova ulica 1995.Mlaka 1981.Kraljevica 1981.Kostrena 1982.Bakar 1978.
H2S Mlaka 1981.Kraljevica, Krasica 1981.
PAU u PM10 Krešimirova ulica 2006. PM10
1982.-2005. ULČ (s prekidima)dnevni uzorci oborina Krešimirova ulica 1984.
Cres 1986.Delnice, Lividraga 1995.
lebdeće čestice PM10 i metali Krešimirova ulica 2006. PM10
1982. ULČ (s prekidima)
DINA-Petrokemijad.d.Omišalj
So2 i dim omišalj, Jezero kod Njivica 1986.kloridi omišalj, Jezero kod Njivica 1986.ukupna taložna tvar omišalj, Jezero kod Njivica 1986.
akumulacija Ponikve 1997.dnevni uzorci oborina Jezero kod Njivica 1986.
akumulacija Ponikve 1997.
INAd.d.RafinerijanafteRijeka–Urinj
lebdeće čestice PM10 Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica 2000.-2005. ULČ2006. PM10
So2 Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica 2000.No2 Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica 2000.Co Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica 2000.o3 Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica 2000.H2S Urinj, Vrh Martinšćice, Krasica 2000.formaldehid Urinj 2000.etil-benzen Urinj 2000.benzen Vrh Martinšćice, Krasica 2000.toluen Vrh Martinšćice, Krasica 2000.p-ksilen Vrh Martinšćice, Krasica 2000.
INAd.d.RafinerijanafteRijeka–Mlaka
So2 Trogirska 2002.H2S 2002.Nox 2002.BTX 2002.
BrodogradilišteViktorLenacd.d.
taložna tvar* Martinšćica, uvala Žurkovo 1996.,prekid 2003.-2004.
lebdeće čestice PM10 + metali (Fe, Zn, Cu, Pb i Cd)
Martinšćica 1996.-2006. ULČ2006. PM10
lebdeće čestice PM10 (automatski analizator) Martinšćica 2000.-2006. ULČ2006. PM10
OdlagališteViševac
So2 Viševac 2006.H2S 2006.Nox 2006.Co 2006.PM10 2006.o3 2006.benzen, toluen i ksilen 2006.
*određuje se zbir topivog i netopivog dijela te sastav – pH, ukupno netopivo, pepeo, izgorjelo, Pb, Cd, Fe, Cu, Zn, ukupno topivo, sulfati, nitrati, kloridi, NH4, Ca.
PM10 – čvrste čestice aerodinamičnog promjera manjeg od 10 μm, NH3 – amonijak, ULČ – ukupne lebdeće česti-ce, BTX – benzen, toluen, ksilen, So2 – sumporov dioksid, Co – ugljikov monoksid, No2 – dušikov dioksid, PAU – policiklički aromatski ugljikovodici, o3 – ozon, H2S – vodikov sulfid, Fe – željezo, Zn – cink, Cu – bakar, Pb – olovo, Cd – kadmij
42
pri čemu je:
• C – koncentracija dobivena obradom podataka za godinu dana ispitivanja;
• granična vrijednost (GV): granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se pre-koračiti;
• tolerantna vrijednost (TV): granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije.
Tablica 9. Kategorije kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08)
Kategorijekakvoćezraka Obrazloženje
I. kategorija ispod graničnih vrijednosti
II. kategorija između graničnih i tolerantnih vrijednosti
III. kategorija iznad tolerantnih vrijednosti
Kategorija kakvoće zraka utvrđuje se za svaku onečišćujuću tvar posebno, jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu.
Temeljem članka 29. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) podaci kakvoće zra-ka iz lokalne mreže su javni i objavljuju se u službenom glasilu ili na web stranicama jedinice lokalne i područne samouprave.
Kakvoća zraka na području Primorsko-goranske županije prikazuje se u okviru pet (s odlagalištem šest) godišnjih izvješća što se dostavljaju naručiteljima i jedinici lokalne samouprave gdje je onečišćivač lociran. Komplet svih pet (odnosno šest) izvješća čini cjelinu te se dostavlja županijskom Upravnom odjelu nadležnom za zaštitu okoliša i Agenciji za zaštitu okoliša u Zagrebu.
6.1.3.1. Županijska (lokalna) mreža
Povećano onečišćenje zraka na području Županije prisutno je uglavnom na području Grada Rijeke. onečišćenja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu prometa. Zbog orografije terena i specifičnosti obalnog strujanja zraka prisutan je utjecaj emisija i iz visokih industrijskih izvora.
Rezultati praćenja kakvoće zraka na području Županije pokazuju sljedeće:
Sumporov dioksid
• Srednje godišnje koncentracije sumporova dioksida od 2006. godine na većini postaja pokazuju trend pada. Izuzetak su Bakar i Krasica kod kojih je zadnjih godina vidljiv porast prosječnih godišnjih koncentracija So2, čemu je najvjerojat-niji uzrok pojačana emisija iz INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju i Termoelektra-ne Rijeka.
• Na većini je postaja kakvoća zraka bila I. kategorije s obzorom na sumporov di-oksid, odnosno zrak je bio čist ili neznatno onečišćen tim polutantom. Iznimka je lokacija Mlaka gdje je kakvoća zraka bila II. kategorije s obzirom na sumpo-rov dioksid u razdoblju 2006.-2007. Ista kategorija zraka bila je i u Čandekovoj ulici u 2006. godini, te na Krasici u 2008. godini. U 2009. godini zbog pove-ćane koncentracije sumporova dioksida na lokacijama Urinj i Krasica zrak je bio III. kategorije.
43
crni dim
• Prosječne godišnje koncentracije crnogdima niže su u odnosu na prethodne godi-ne ispitivanja na čitavom području Primorsko-goranske županije (2005. godine i ranije). Na svim mjernim postajama srednje godišnje koncentracije dima bile su ispod godišnje granične vrijednosti GV. Godine 2006. po prvi put, od početka mjerenja početkom sedamdesetih, zadovoljene su granične vrijednosti za dim u Ulici F. la Guardia, što je vjerojatno posljedica plinifikacije središta grada.
Na slici 5. prikazane su trogodišnje pomične vrijednosti sumporova dioksida i dima (1-Čandekova ulica, 2-Ulica F. la Guardia, B-Bakar, T-Krasica).
Slika 5. Pomične vrijednosti sumporova dioksida i dima (1-Čandekova ulica, 2-Ulica F. la Guardia, B-Bakar, T-Krasica)
Sumporov dioksid
dim
44
Ukupne taložne tvari
• Niti na jednom mjestu u promatranom razdoblju nisu registrirane količine uku-pne taložne tvari iznad godišnje granične vrijednosti. Isto se odnosi i na godiš-nje količine istaloženog olova i kadmija, koje su ispod odgovarajućih godišnjih graničnih vrijednosti (100, odnosno 2 mg/m2dan).
dušikov dioksid
• od postaja gdje se koncentracije dušikovog dioksida prate klasičnom metodom, u 2006. godini, godišnja granična vrijednost zadovoljena je na Mlaki i u Kralje-vici, dok je u Ulici F. la Guardia prosječna godišnja koncentracija No2 iznad go-dišnje granične vrijednosti te je zrak II. kategorije, odnosno umjereno onečišćen dušikovim dioksidom.
• Na postaji u Krešimirovoj ulici mjerenje No2 provedeno je analizatorom. Pro-sječna godišnja koncentracija ne prelazi godišnju graničnu vrijednost.
• Umjereno onečišćen zrak, odnosno II. kategorija kakvoće zraka, evidentirana je na područjima Ul. F. La Guardia s obzirom na dušikov dioksid 2008. godine, a 2009. godine dodatno i u Krešimirovoj ulici.
Ozon
• Prema dobivenim rezultatima iz 2006. godine, prekoračenje graničnih vrijedno-sti za ozon svrstava područje opatije i Krešimirove ulice u II. kategoriju kakvoće zraka, odnosno zrak je umjereno onečišćen ozonom. Treba napomenuti da su mjerenja ozona u Rijeci obavljena u središtu grada s gustim prometom, gdje is-pušni plinovi automobila dijelom uklanjaju ozon. Stoga su razumljive nešto više koncentracije izmjerene u opatiji od onih izmjerenih u Rijeci. Prekoračene kon-centracije ozona zabilježene su i na području Viševca te Martinšćice.
• Tijekom 2008. godine, s obzirom na ozon, evidentirana je također II. kategorija kakvoće zraka na lokacijama Krešimirova 52a – Rijeka te opatija. Na području Viševca je, s obzirom na ozon u 2008. godini, bila III. kategorija kakvoće zraka, odnosno prekomjerno onečišćen zrak. Potrebno je napomenuti kako prekomjer-no onečišćenje odlagališta Viševac ozonom nije isključivo posljedica rada odla-gališta, već lokacije mjerenja na povišenoj koti gdje se ozon akumulira donosom iz Riječkog zaljeva i/ili daljinskim transportom.
• U 2009. godini zabilježeno je pogoršanje kakvoće zraka u obliku onečišćenja ozonom. Treća kategorija kakvoće zraka evidentirana je na tri lokacije: Krešimi-rova 52a – Rijeka, opatija i Viševac.
Amonijak
• Na svim postajama srednje godišnje koncentracije amonijaka u2006. godini suispod godišnjih graničnih vrijednosti. Na postaji Mlaka zabilježeno je pet dana kada su koncentracije amonijaka prelazile dnevnu graničnu vrijednost. U odno-su na prethodnu mjernu godinu u 2007. godini, zabilježen je značajan porast koncentracije amonijaka na mjernoj postaji Mlaka.
• S obzirom na koncentracije amonijaka izmjerene tijekom 2008. i 2009. godine, područje Primorsko-goranske županije nalazi se u I. kategoriji kakvoće zraka.
Vodikov sulfid
• Rezultati praćenja prosječnih dnevnih koncentracije vodikova sulfida u 2006. godini na svim postajama su ispod godišnjih graničnih vrijednosti.
45
• Srednje godišnje koncentracije vodikova sulfida u 2007. godini više su u odno-su na prethodnu godinu na postajama Urinj, Trogirska ulica, Paveki, Krasica te odlagalište Viševac.
• Na područjima Trogirska ulica, Viševac, Urinj i Paveki tijekom 2008. godine zrak je bio prekomjerno onečišćen, odnosno III. kategorije s obzirom na vodikov sulfid.
• Prekomjerno onečišćenje zraka, odnosno III. kategorija kakvoće zraka, 2009. godine je zabilježeno na dvije mjerne postaje, Trogirska ulica i Viševac.
Važno je napomenuti kako je prekomjerno onečišćenje vodikovim sulfidom posljedica vrlo stroge tolerantne satne vrijednosti (TV=8,2 μg m-3), na razini granice mirisa (7 μg m-3), dok npr. ePA Kalifornije ima graničnu satnu vrijednost od 42 μg m-3 do-nesenu radi zaštite populacije protiv osjećaja simptoma glavobolje i/ili mučnine. Kako se prekoračenje satne TV na Mlaki i Viševcu događa u vrijeme sezone loženja, ono je najvjerojatnije posljedica izgaranja goriva s povišenim sadržajem sumpora i/ili lošeg izgaranja u kotlovnicama.
Ukupne lebdeće čestice• Rezultati mjerenja ukupnih lebdećih čestica (ULČ) u Krešimirovoj ulici u prvom
dijelu 2006. godine u razini su vrijednosti iz istog razdoblja u 2005. godini. Zbog malog broja uzoraka lebdećih čestica PM10 (od lipnja 2006. godine) i ne-ujednačene raspodjele tijekom godine, nije moguća usporedba s graničnim vri-jednostima za PM10 i sadržaja metala u njima.
• Prosječna godišnja koncentracija lebdećih čestica PM10 nalazi se iznad godišnje granične vrijednosti. Dnevna granična vrijednost u 2006. godini prekoračena je tijekom 106 dana, od čega je 18 dana prekoračena i dnevna tolerantna vrijed-nost. Prema dobivenim rezultatima, kakvoća zraka u okolini navedene postaje je II. kategorije, odnosno zrak je umjereno onečišćen lebdećim česticama PM10. Rezultati mjerenja za 2007. godinu pokazali su prekoračenje vrijednosti na po-stajama Viševac (koje je s obzirom na PM10 u III. kategoriji) te na Vrhu Martin-šćice (II. kategorija).
• Tijekom 2008. godine na lokacijama Inženjering-Urinj i Viševac evidentirana je II. kategorija kakvoće zraka.
• U 2009. godini zabilježeno je poboljšanje na lokaciji Urinj, dok je Viševac s ob-zirom na lebdeće čestice u III. kategoriji kakvoće zraka.
Policiklički aromatski ugljikovodici• Zbog malog broja uzoraka, odnosno zbog prelaska na mjerenje PM10 sredinom
2006. godine, nije moguća usporedba koncentracije benzo(a)pirena (BaP) s graničnom vrijednosti. Ako se usporedi sadržaj policikličkih aromatskih ugljiko-vodika (PAU) u ULČ s istovjetnim razdobljem prethodne godine, i dalje se bilježi pad koncentracija te grupe spojeva. Udio koncentracija pojedinih PAU u PM10 i ULČ iznosi 10-30%, no zbog neuobičajeno tople zime, ovaj se rezultat mora uzeti s rezervom.
6.1.3.2. Monitoring dINA-Petrokemije d.d. Omišalj
Prema rezultatima mjerenja, u razdoblju 2006.-2009. godine na svim mjernim posta-jama na području mogućeg djelovanja DINA-Petrokemije d.d. omišalj kvaliteta zraka bila je I. kategorije.
Koncentracije sumporova dioksida i dima bile su niske. Dobivene godišnje vrijednosti zadovoljavaju granične vrijednosti koje su definirane Uredbom o graničnim vrijednosti-
46
ma onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05), odnosno vrijednosti koje je Svjetska zdrav-stvena organizacija predložila u interesu zaštite zdravlja stanovništva i vegetacije.
Koncentracije klorida u zraku također su daleko ispod graničnih vrijednosti i nalaze se u okviru vrijednosti koje se evidentiraju tijekom cjelokupnog razdoblja neprekidnog praćenja kakvoće zraka na otoku Krku od 1986. godine.
Količine onečišćujućih tvari koje su istaložene po jedinici površine u jedinici vremena (taložna tvar) također su niske i zadovoljavaju granične vrijednosti kakvoće zraka.
Analiza oborina ukazuje da je 29% dnevnih uzoraka kišnice na Jezeru te 24% uzora-ka na Ponikvama po definiciji kiselo, tj. ima pH <5,6 i predstavlja smanjenje udjela kiselih oborina na ovom području. Sastav oborina, a time i njihova kiselost, uglavnom su posljedica donosa onečišćujućih tvari daljinskim transportom, uz manji udio utje-caja emisija onečišćivača iz lokalnih izvora.
Na temelju rezultata ispitivanja kakvoće zraka u razdoblju 2006.-2009., s obzirom na promatrane onečišćujuće tvari, područje mogućeg utjecaja DINA-Petrokemije d.d. omišalj svrstava se prema stupnju onečišćenosti zraka u I. kategoriju kakvoće zraka.
6.1.3.3. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju
obradom i analizom podataka o imisijskom monitoringu Rafinerije nafte Rijeka na Urinju u razdoblju 2006.-2009, područje mogućeg utjecaja može se klasificirati kao:
• Koncentracije vodikova sulfida svrstavaju u prekomjerano onečišćeno područje, odnosno u III. kategoriju zraka područje Urinja i Paveka u 2007. i 2008. godini, te područje Krasice u 2007. godini. Klasifikaciji u III. kategoriju zraka svakako pridonosi novom Uredbom propisana vrlo striktna granična vrijednost na razini granice mirisa (7 μg/m3) te njoj vrlo bliska tolerantna vrijednost (8,6 – 10 μg/m3). Treba napomenuti da zbog nepouzdanog rada analizatora podaci nekih godina i lokacija nisu mogli biti analizirani.
• U Urinju je 2006. godine zrak bio prekomjerno onečišćen, odnosno imao je III. kategoriju i u odnosu na lebdeće čestice PM10. U naredne tri godine kvaliteta zraka s obzirom na PM10 se poboljšala te prema rezultatima mjerenja bila II. kategorije.
• Na području mogućeg djelovanja INA d.d. Rafinerije na Urinju u nekoliko je navrata evidentirano umjereno onečišćenje ozonom (II. kategorija), i to 2007. godine na Vrhu Martinšćice i u Urinju.
• Zbog prekoračenja dnevnih i satnih graničnih vrijednosti, u Pavekima je 2006. godine dobivena II. kategorija, odnosno zrak je bio umjereno onečišćen sumpo-rovim dioksidom. Narednih se godina stanje poboljšalo te je kvaliteta zraka s obzirom na taj parametar 2007. i 2008. bila I. kategorije, ali 2009. zbog prekoračenja sumporova dioksida na lokacijama Urinj i Krasica zrak je bio III. kategorije.
• Koncentracije dušikova dioksida zadovoljavale su granične vrijednosti kroz čitavo razdoblje, te je zrak na svim postajama I. kategorije, tj. čist ili neznatno onečišćen.
Premda je monitoring oko pogona rafinerije na Urinju vrlo opsežan, ne daje rezultate koji se od njega očekuju. Vrlo kompliciran sustav angažiranja servisa i kupnje potrošnog ma-terijala ima kao posljedicu velika razdoblja kada nema podataka ili su nepouzdani. Glav-ni je problem vodikov sulfid, odnosno njegove vrlo stroge granične i tolerantne vrijednosti bazirane na granici mirisa, koje se vrlo lako prijeđu. Zbog izostanak kontrole rada anali-zatora referentnom metodom, rezultati mjerenja benzena nisu pouzdani i nisu obrađivani.
47
6.1.3.4. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki
Rezultati praćenja onečišćenja zraka na postaji u Trogirskoj ulici, koja je instalirana za potrebe praćenja utjecaja Ininih rafinerijskih postrojenja, pokazuju sljedeće:
• Kroz čitavo promatrano razdoblje zrak je bio III. kategorije, odnosno prekomjer-no onečišćen vodikovim sulfidom i to zbog velikog broja prekoračenja satnih to-lerantnih vrijednosti. Prekomjerno onečišćenje vodikovim sulfidom nastavljeno je i nakon zatvaranja pogona rafinerije (u listopadu 2008. prestala je proizvod-nja bitumena, baznih ulja, parafina i loživih ulja; nastavili su s radom blending – namješavanje motornih i industrijskih ulja, obrada otpadnih voda i energana). Najvjerojatniji uzrok tome je korištenje loživog ulja s visokim sadržajem sumpo-ra u malim kotlovnicama. No, upitna je i vrlo stroga granična GV i tolerantna vrijednost TV za ovaj parametar, bazirana na granici mirisa.
• U 2006. godini, zbog prekoračenja satnih tolerantnih vrijednosti za sumpor di-oksid, područje Trogirske ulice imalo je III. kategoriju. Pažljivim vođenjem pro-cesa proizvodnje već je u 2007. godini postignuta I. kategorija zraka s obzirom za ovaj parametar, a krajem iste godine pogon Mlaka je prešao na plin čime je problem So2 bio definitivno riješen.
• Izmjerene koncentracije dušikova dioksida zadovoljavale su graničnu vrijednost GV, te je zrak bio I. kategorije s obzirom na taj parametar.
• Izmjereni rezultati benzena nisu bili dovoljno pouzdani pa nisu korišteni za kate-gorizaciju kakvoće zraka.
6.1.3.5. Monitoring Brodogradilišta Viktor Lenac d.d.
Rezultati praćenja kakvoće zraka u okolini Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. ukazuju na sljedeće: Brodogradilište Viktor Lenac
u Kostreni
48
• Prosječne koncentracije ukupnih lebdećih čestica i lebdećih čestica PM10 dobivene diskontinuiranim mjerenjima u razini su vrijednosti koje se mjere na području Županije. U 2006. godini, zbog premalog broja podataka, odnosno neravnomjerne raspodjele tijekom mjerne godine, nije bilo moguće provesti kla-sifikaciju zraka obzirom na PM10. Rezultati mjerenja za 2007. godinu na području Martinščćice pokazali su prekoračenje dopuštenih koncentracija za PM10 što Martinšćicu uvrštava u II. kategoriju kakvoće zraka.
• Unatoč navedenoj manjkavosti podataka za 2006. godinu, vidljivo je da su srednje koncentracije olova i kadmija u lebdećim česticama višestruko niže od graničnih vrijednosti za ove metale. Prosječne koncentracije ispitivanih metala na obje postaje više su od odgovarajućih koncentracija u Rijeci, što ukazuje na brodogradilište kao izvor.
• Količine ukupne taložne tvari i istaloženih metala olova i kadmija ispod su go-dišnje granične vrijednosti na obje postaje. Količine istaloženog olova i kadmi-ja ipak su povećane u odnosu na postaje izvan utjecaja brodograđevne indu-strije.
6.1.3.6. Monitoring odlagališta Viševac, Viškovo
U 2006. godini rad automatske postaje na odlagalištu Viševac bio je još u eksperi-mentalnoj fazi. Tek je 2007. godine ova postaja uključena u lokalnu mrežu za praće-nje kakvoće zraka. Rezultati praćenja onečišćenja zraka na području odlagališta Više-vac su sljedeći:
• Zbog velikog broja prekoračenja dnevne granične vrijednosti (35, tolerira se 7), odnosno zbog velikog broja dana s izmjerenim prekoračenjem 8-satnih pomičnih prosjeka (60 dana, a tolerira se 25), područje odlagališta Viševac je prekomjer-no onečišćeno ozonom, odnosno zrak je na tom području III. kategorije. Treba naglasiti da odlagalište nije isključiv izvor ovako visokih koncentracija ozona, već su one karakteristične za područja nešto udaljenija od izvora prekursora ozona (ugljikovodici ili dušikovi oksidi) u industrijskom ili urbanom području.
• Izmjerene vrijednosti lebdećih čestica PM10 prelaze godišnju graničnu vrijed-nost; stoga je područje odlagališta prekomjerno onečišćeno lebdećim česticama PM10.
• Rezultati mjerenja za 2007, 2008. i 2009. godinu pokazuju prekoračenje do-puštenih vrijednosti za koncentracije H2S, što je razlog III. kategorije kakvoće zraka na području Viševca i u pogledu tog parametra.
• Prema dobivenim rezultatima, proizvodi izgaranja goriva: sumporov dioksid, du-šikov dioksid, ugljikov monoksid i benzen zadovoljavaju granične vrijednosti. Tvari neugodnog mirisa na odlagalištu, amonijak i vodikov sulfid, također zado-voljavaju granične vrijednosti.
• Budući da ne postoje zdravstvene norme za metan, izmjerene se vrijednosti ne-maju s čime uspoređivati. Povremeni skokovi dnevnih i satnih koncentracija do-kazuju povremeno izbijanje tog plina iz odlagališta.
6.1.4. Kategorizacija Primorsko-goranske županije prema kakvoći zraka
Kategorizacija područja Primorsko-goranske županije prema kakvoći zraka u razdoblju od 2006. do 2009. godine dana je u tablicama 10 – 13.
49
Tablica 10. Kategorije kakvoće zraka prema stupnju onečišćenosti zraka, 2006. godina
NedovoljnopodatakaI.kategorijaC<GV
II.kategorijaGV>C<TV
III.kategorijaC>TV
Vrh Martinšćice Draga Mlaka (So2) Urinj (PM10)
Martinšćica (PM10) Bakar Čandekova (So2) Trogirska ul. (H2S, So2)
Krasica Krešimirova (o3, PM10) odlagalište Viševac (o3)
Kraljevica F. la Guardia (No2)
Kostrena – Glavani opatija – Gorovo (o3)
opatija – Volosko Paveki (So2, benzen)
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
omišalj
Jezero, Njivice
Akumulacija Ponikve
Uvala Žurkovo
Napomena: U zagradi su navedeni parametri koji svrstavaju to područje u određenu kategoriju zraka
Tablica 11. Kategorije kakvoće zraka prema stupnju onečišćenosti zraka, 2007. godina
NedovoljnopodatakaI.kategorijaC<GV
II.kategorijaGV>C<TV
III.kategorijaC>TV
Čandekova ul. Mlaka (So2, NH3) Trogirska ul.(H2S)
Draga Krešimirova (o3, PM10) Urinj (H2S)
Bakar F. la Guardia (No2) Paveki (H2S)
Krasica opatija – Gorovo (o3) Krasica (H2S)
Kraljevica Vrh Martinšćice I (PM10) odlagalište Viševac (H2S,PM10, o3)
Kostrena – Glavani Vrh Martinšćice II (o3)
opatija – Volosko
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
omišalj
Jezero, Njivice
Akumulacija Ponikve
Uvala Žurkovo
Napomena: U zagradi su navedeni parametri koji svrstavaju to područje u određenu kategoriju zraka
Rezultati mjerenja kakvoće zraka s mjernih postaja na području Primorsko-goranske županije pokazali su da je u 2006. godini kakvoća zraka bila III. kategorije na područ-ju Urinja (zbog prekomjernog onečišćenja zraka PM10), Trogirske ulice (zbog preko-mjernog onečišćenja zraka So2 i H2S) te odlagalištu Viševac (zbog prekomjernog one-čišćenja zraka ozonom).
U 2007. godini zabilježena su tri područja više u III. kategoriji kakvoće zraka i to Urinj, Paveki i Krasica, zbog prekomjernog onečišćenja zraka sumporovim vodikom. U 2007. godini, III. kategoriji kakvoće zraka na području odlagališta Viševac uz ozon pridonose H2S i PM10.
50
Tablica 12. Kategorije kakvoće zraka prema stupnju onečišćenosti zraka, 2008. godina
NedovoljnopodatakaI.kategorijaC<GV
II.kategorijaGV>C<TV
III.kategorijaC>TV
Draga Urinj (So2, PM10) Urinj (H2S)
Bakar odlagalište Viševac (PM10) Trogirska ul. (H2S)
Zavod i Zavod II. Krešimirova 52a (o3) Viševac (o3, H2S)
Kraljevica F. la Guardia (No2) Paveki (H2S)
Kostrena – Glavani opatija – Gorovo (o3)
opatija – Volosko Krasica(So2)
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
omišalj
Jezero, Njivice
Akumulacija Ponikve
Uvala Žurkovo
Mlaka
Čandekova
Vrh Martinšćice I. i II.
Napomena: U zagradi su navedeni parametri koji svrstavaju to područje u određenu kategoriju zraka
Tablica 13. Kategorije kakvoće zraka prema stupnju onečišćenosti zraka, 2009. godina
NedovoljnopodatakaI.kategorijaC<GV
II.kategorijaGV>C<TV
III.kategorijaC>TV
Draga Krešimirova 52a (No2) Urinj (So2)
Bakar F. la Guardia (No2) Trogirska ul. (H2S)
Zavod i Zavod II. Viševac (o3, H2S) PM10)
Kraljevica Krasica(So2)
Kostrena – Glavani Krešimirova 52a (o3)
opatija – Volosko opatija – Gorovo (o3)
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
Paveki
Jezero, Njivice, omišalj
Akumulacija Ponikve
Uvala Žurkovo
Mlaka
Čandekova
Vrh Martinšćice I. i II.
Napomena: U zagradi su navedeni parametri koji svrstavaju to područje u određenu kategoriju zraka
Na području Mlake su 2006. godine izmjerene prekoračene koncentracije So2 zbog čega je kakvoća zraka II. kategorije, što je mjerenjima 2007. godine potvrđeno, uz napomenu da je kakvoća zraka tada bila nezadovoljavajuća i u pogledu amonijaka. Prema rezultatima mjerenja, u 2008. i 2009. godini područje Mlake je svrstano u I. kategoriju kakvoće zraka.
51
Poboljšanje kakvoće zraka zabilježeno je i u Čandekovoj ulici, koja je 2006. godine bila u II. kategoriji zbog prekomjernog onečišćenja zraka sa So2, dok su u 2007, 2008. i 2009. godini izmjerene koncentracije bile ispod graničnih što navedenu loka-ciju uvrštava u I. kategoriju kakvoće zraka.
Iz rezultata mjerenja može se zaključiti da je kakvoća zraka na većem dijelu Županije bila I. kvalitete, odnosno zrak je čist ili neznatno onečišćen. Povećano onečišćenje zra-ka, kao i prethodnih godina prisutno je na području središta grada Rijeke i u okolini industrijskih pogona. onečišćenja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu niskih industrijskih izvora i kotlovnica, te prometa.
6.1.5. Ocjena postojećega imisijskog monitoringa Primorsko-goranske županije
od prvih mjerenja onečišćenja zraka započetih 1974. godine, mreža postaja za praće-nje kakvoće zraka postupno se širila te je danas područje Primorsko-goranske županije dobro pokriveno s 13 mjernih postaja: devet na području Rijeke i Bakarskog zaljeva, po jedna na području opatije i na otoku Cresu (od sredine 80-ih), te dvije u Gorskom kotaru (Delnice, Lividraga – od sredine 90-ih godina).
Sredinom 2000. godine na području Županije uspostavljena je prva automatska mre-ža za praćenje kakvoće zraka na području Republike Hrvatske koja je obuhvaćala dvi-je mjerne postaje. Mreža se do 2007. godine proširila na 11 automatskih mjernih po-staja u sklopu mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata.
od 2003. godine podaci o mjerenju onečišćenja zraka prikazuju se na web stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (www.zzjzpgz.hr). Na ovaj se način razvila cjelovita i kvalitetna mreža kojom se prati stanje u okruženju izvora onečišćenja zraka na ugroženim područjima, ali i na odabranim područjima s I. kategorijom kakvoće zraka, koja predstavljaju vrijedne lokacije za praćenje stanja atmosfere na području Županije.
osim lokalne mreže, 2006. godine uspostavljene su i dvije postaje za trajno praćenje kakvoće zraka u državnoj mreži na području grada Rijeke i to Rijeka-1 na lokaciji Stari grad s prvenstvenom namjenom praćenja razina onečišćenja od prometa te Rijeka-2 na lokaciji Vežica s namjerom praćenja onečišćenja u naseljima i industrijskim po-dručjima.
ocjena postojećega lokalnoga imisijskog monitoringa Primorsko-goranske županije po-kazuje:
• ostvarena je dobra pokrivenost područja Županije,
• potrebni su napori usmjereni na daljnji razvitak postojećeg sustava.
Mjerenja kakvoće zraka klasičnim mjernim postajama i dalje su značajno zastupljena u lokalnoj mreži Primorsko-goranske županije. Županijska (područna) mreža stoga za-htijeva stalni razvitak, što prvenstveno podrazumijeva modernizaciju imisijskog moni-toringa. Klasične postaje treba postupno zamjenjivati automatskim uređajima, ali valja istaknuti da će dio mjerenja i dalje biti vezan isključivo za laboratorijske metode.
Dosad su se ta mjerenja uglavnom financirala iz županijskog proračuna, no novi Za-kon o zaštiti zraka (čl. 25. NN 178/04, 60/08) predviđa aktivnije sudjelovanje i jedi-nica lokalne samouprave u financiranju te mreže.
52
6.1.6. Prikaz postojećeg stanja emisija u zrak
Za prikaz emisija u ovom Izvješću obrađeni su podaci za točkaste i plošne izvore unu-tar Primorsko-goranske županije. Točkaste izvore čine industrijska i energetska postro-jenja, dok su grupom plošnih izvora obuhvaćena domaćinstva, promet i uslužne dje-latnosti.
6.1.6.1. Pojedinačni stacionarni izvori
Za izračun emisija točkastih izvora korišteni su podaci katastra (od 2008. registra) emisija u zrak u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje od četiri godine, od 2006. do 2009. godine, a prikazani su u tablicama 14 – 21.
Tablica 14. Emisije u zrak iz pojedinačnih izvora; 2006. godina
NazivpoduzećaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj 7.148 1.553 138 1.538.063 334
HeP Zagreb, pogon Te Rijeka 6.672 1.335 - 615.158 182
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka 1.768 202 29,8 - 17,5
DINA-Petrokemija d.d. omišalj 185 28,6 0,46 14.996 0
ostali pojedinačni izvori 93 145 228 26.528 17,8
Tablica 15. Emisije u zrak iz toplana KD Energo Rijeka; 2006. godina
Kotlovnica/toplanaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
Gornja Vežica 73,6 13,5 8.597 1,43
Vojak 42 6,3 4.932 1,05
Donja Vežica V-44 5,1 0,77 594
Kozala 26,6 4,49 3.090 0,49
Škurinje 25,5 0,02 4.067 0,3
Po-48 2,78 3.367 0,06
Po-18 0,7 0,01 1.020
Podmurvice 5,5 1,24 0,02 988
Zamet 25,8 4,2 0,01 2.991
Malonji 7,19 1,76 1.202
Srdoči 17,8 2,67 0,02 2.077 0,37
Krnjevo 1,16 0 985 0,01
I. Marinkovića 0 0,04 0 122
Teslina 0,4 0,07 0 123
Ciottina 0,02 0 30
Istravino 0,68 0,11 0 204
Splitska 0,01 0 36
Pod Koludricu 0,21 0,01 409
Riječki neboder 0,57 0,08 0 169
Riva 10 0,11 0 134
Ukupno 232 39,4 0,09 35.137 3,71
53
Tablica 16. Emisije u zrak iz pojedinačnih izvora; 2007. godina
NazivpoduzećaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj 7.464,700 1.376,290 190,81 948.011,600 60,647
HeP Zagreb, pogon Te Rijeka 13.304,000 2.009,000 41,15 901.759,000 181,340
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka 1.216,370 222,950 82,726 119.270,600 13,092
DINA-Petrokemija d.d. omišalj 219,258 18,629 0,094 14.358,475 5,162
Tablica 17. Emisije u zrak iz toplana KD Energo Rijeka; 2007. godina
Kotlovnica/toplanaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
Gornja Vežica 68,6 10,7 0,47 7958 2,4
Vojak 40 6 0,04 4723 2,1
Donja Vežica V-44 5,2 0,8 - 606 -
Kozala 4 - 3057 0,76 4
Škurinje 1,3 0,01 2925 0,03 1,3
Po-48 4,23 2,4 3630 0,15
Po-18 0,05 0,83 0,007 1229 -
Podmurvice 0,7 1 0,017 149 -
Zamet 24,5 4 - 2843 -
Malonji 0,06 1,45 - 990 -
Srdoči 16,3 2,3 - 1904 0,98
Krnjevo 1,25 0,9 - 1085 0,02
I. Marinkovića - 0,03 - 92 -
Teslina 0,4 0,07 0,005 126 -
Ciottina - 0,017 - 27 -
Istravino 0,63 0,1 0,003 190 -
Splitska - 0,007 0,0002 11 -
Bazen Kantrida - 0,37 0,011 709 -
Riva 10 - 0,1 0,0018 123 -
Riječki neboder 0,58 0,08 0,00003 168 -
Ukupno 191,3 36,454 0,56503 32545 6,44
Tablica 18. Emisije u zrak iz pojedinačnih izvora; 2008. godina
NazivpoduzećaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj 7.102,000 1.185,040 105,200 829.600,000 63,48
HeP Zagreb, pogon Te Rijeka 9.975,530 1.662,770 48,260 741.816,000 153,08
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka 49,800 85,600 16,700 77.800,000 2,94
DINA-Petrokemija d.d. omišalj 194,188 28,467 1,725 15.862,589 4,673
54
Tablica 19. Emisije u zrak iz toplana KD Energo Rijeka; 2008. godina
Kotlovnica/toplanaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
Gornja Vežica 58,940 1,923 0,468 7.183,909 -Vojak 41,920 2,382 0,065 4.868,379 -Donja Vežica V-44 5,430 0,763 0,369 626,534 -Kozala 21,480 1,059 0,004 2.762,076 -Škurinje - 0,755 0,184 2.511,698 -Po-48 13,230 2,853 0,077 6.783,643 -Po-18 - 0,254 0,010 694,094 -Podmurvice - 0,552 0,015 1.354,206 -Zamet 19,592 3,250 0,006 2.938,559 -Malonji - 0,104 - 344,221 -Srdoči 17,200 2,132 0,038 1.996,757 -Krnjevo - 0,693 - 1.294,051 -I. Marinkovića - 11,900 0,004 97,187 -Teslina 0,420 0,064 0,005 150,456 -Ciottina - 0,009 0,001 27,484 -Istravino 0,420 0,060 - 221,583 -Splitska - 0,004 - 28,015 -Bazen Kantrida - 0,286 0,008 816,994 -Riva 10 - 0,041 0,015 114,335 -Ukupno 178,632 29,084 1,269 34814,181 -
Tablica 20. Emisije u zrak iz pojedinačnih izvora; 2009. godina
NazivpoduzećaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj 8.077,202 1.187,573 176,349 1.012.447,50 70,858HeP Zagreb, pogon Te Rijeka 11.288,430 1.500,620 23,090 765.231,00 225,880INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka 16,026 18,350 5,590 18.625,45 0,590DINA-Petrokemija d.d. omišalj 190,613 28,736 1,742 13.348,73 4,512
Tablica 21. Emisije u zrak iz toplana KD Energo Rijeka; 2009. godina
Kotlovnica/toplanaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
Gornja Vežica 3,43 1,809 0,092 5.520,829 -Vojak 81,58 15,806 0,344 9.112,648 -Donja Vežica V-44 5,34 0,676 0,183 617,105 -Kozala - 1,175 0,005 2.398,495 -Škurinje 2,06 0,822 0,069 2.456,432 -Po-48 5,20 1,835 0,124 3.225,191 -Po-18 0,02 0,240 0,010 655,854 -Podmurvice 0,28 0,296 0,005 778,323 -Zamet 24,08 3,093 0,006 2.796,149 -Malonji 0,14 0,179 0,001 920,809 -Srdoči - 0,816 0,038 1.520,460 -Krnjevo 0,32 0,938 - 1.059,188 -I. Marinkovića - 0,015 0,004 94,358 -Teslina 0,44 0,066 0,005 154,039 -Ciottina - 0,009 0,001 27,440 -Istravino - 0,075 - 223,462 -Splitska - - - - -Bazen Kantrida - 0,384 0,010 989,613 -Riječki neboder 0,51 0,051 0,002 150,239 -Riva 10 - 0,042 0,004 114,770 -Ukupno 123,40 28,327 0,903 32815,404 -
55
6.1.6.2. Emisije iz kolektivnih (plošnih) izvora
osnova za izračun emisija plošnih izvora bili su podaci o prometu i registriranim vozili-ma (Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska) te procje-na emisija iz neindustrijskih ložišta. Pod tim pojmom podrazumijevaju se mala ložišta u kojima izgara gorivo za dobivanje toplinske energije, poput malih ložišta u maloj pri-vredi, ustanovama, kućanstvima, poljoprivredi i šumarstvu i akvakulturi te proizvodnja toplinske i električne energije za vlastite potrebe. Neindustrijska ložišta obuhvaćaju domaćinstva (stambeni prostor) i usluge (poslovni prostor) iz prethodnog Izvješća o stanju okoliša (2002. godina). Procjena emisija iz kolektivnih izvora za 2006. godinu prikazana je u tablici 22.
Tablica 22. Emisije u zrak iz plošnih (kolektivnih) stacionarnih i mobilnih izvora; 2006. godina
Plošni/kolektivniizvoriSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
Neindustrijsko izgaranje* 380 268 8.440 - 295Cestovni promet 294 5.641 4.868 547.027 199Ukupno 674 5.909 13.803 547.027 494
* U prethodnom Izvješću o stanju okoliša (2002) navedeno kao Domaćinstva (stambeni prostor) i Usluge (poslovni prostor)
Napomena: Za izračun emisija korištena procjena emisija u okoliš (ekonerg, 2006)
6.1.6.3. Ukupne emisije u zrak
U tablici 23. prikazana je procjena ukupnih emisija u zrak na području Primorsko-go-ranske županije u 2006. godini, a u tablici 24. za 2009. godinu.
Tablica 23. Ukupne emisije u zrak; 2006. godina
NazivpoduzećaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
HeP Zagreb, Te Rijeka 6.672 1.335 - 615.158 182INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj 7.148 1.553 138 1.538.063 334INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka 1.768 202 29,8 0,10 17,5DINA-Petrokemija d.d. omišalj 185 28,6 0,46 14.996 0KD energo 232 39,4 0,09 35.137 3,71ostali pojedinačni izvori 93 145 228 26.528 17,8Kolektivni izvori 674 5.909 13.803 547.027 494Ukupno 16.772 9.212 14.199 2.776.909 1.049
Tablica 24. Ukupne emisije u zrak; 2009. godina
NazivpoduzećaSOx[t/god]
NOx[t/god]
CO[t/god]
CO2[t/god]
čestice[t/god]
HeP Zagreb, Te Rijeka 11.288 1.500 23 765.231 225INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj 8.077 1.187 176 1.012.447 70INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka 16 183 5,6 18.625 0,59DINA-Petrokemija d.d. omišalj 190 28 1,7 13.348 4,5KD energo 123 28 0,9 32.815 -ostali pojedinačni izvori 93 145 228 26.528 17,8Kolektivni izvori* 674 5.909 13.803 547.027 494Ukupno 20.461 8.980 14.238,2 2.416.021 811,9
*U trenutku pisanja ovog Izvješća podaci iz plošnih izvora za vremensko razdoblje od 2007. do 2009. godine nisu bili dostupni pa oni stoga nisu niti obrađeni. S obzirom na podatke iz Stastičkog ljetopisa o registriranim ce-stovnim motornim vozilma za 2008. (162.182) i 2009. godinu (161.456) po kojima se vidi da se broj registri-ranih vozila nije znatno povećao; može se pretpostaviti da su omjeri emisija podjednaki kao i prethodnih godina.
56
Ukupna emisija Sox na području Županije u 2006. godini iznosila je 16.772 tone te predstavlja smanjenje emisije ovog onečišćivača od 12,8% u odnosu na 2001. godinu (19.249 tona). Doprinos pojedinačnih izvora iznosi oko 93% u ukupnoj emisiji Sox.
Ukupna emisija Sox na području Županije u 2009. godini iznosila je 20.461 tonu te predstavlja povećanje emisije ovog onečišćivača u odnosu na 2006. godinu (16.772 tone). Iz tablice se može vidjeti da je doprinos pojedinačnih izvora oko 90% u ukupnoj emisiji Sox.
Doprinos kolektivnih stacionarnih izvora (stambeni i poslovni prostor) i cestovnog pro-meta znatno manje pridonosi u ukupnoj količini emisije Sox. Na slici 6. prikazane su emisije So2 na području Županije.
Najveće pojedinačne doprinose emisiji Sox u 2009. godini daju Termoelektrana Rijeka i Rafinerija nafte Rijeka – Urinj.
Slika 6. Emisije SO2 na području Primorsko-goranske županije, 2009. godina
Ukupna emisija Nox u 2006. godini iznosila je 9.212 tone, što je povećanje od 1,9% u odnosu na 2001. godinu (9.043 tona). Približno 61,4% od navedenog otpada na cestovni promet, 34% otpada na pojedinačne izvore, te oko 4,5% na kolektivne staci-onarne izvore. Za 2009. godinu se može primijetiti kako se ukupna emisija Nox kreće oko približno istih vrijednosti te iznosi 8.980 tona. Na slici 7. prikazane su emisije Nox na području Županije.
Slika 7. Emisije NOx na području Primorsko-goranske županije, 2009. godina
57
Ukupna emisija čestica u 2006. godini iznosi 1.049 tona, što je u razini vrijednosti iz 2001. godine (1.082 tone). Najveći doprinos u ukupnoj emisiji čestica daje INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj i to s 32%, što predstavlja povećanje udjela za 9% u odnosu na prethodni katastar emisija. Značajniji doprinos emisiji čestica ima i neindu-strijsko izgaranje s oko 28% u ukupnoj emisiji. Treba napomenuti da nedostaju podaci o emisiji čestica iz Brodogradilišta Viktor Lenac te Luke Rijeka.
Prema podacima (uz napomenu da podaci također nisu bili potpuni) za 2009. godinu, ukupna emisija čestica se u 2009. godini smanjila za oko 20% te iznosi 811 tona.
Katastar emisija za Co i Co2 nije potpun jer nedostaju podaci za neke industrijske izvore. Prema dostupnim podacima, ukupna emisija Co u 2006. godini iznosila je 14.199 tona. Najveći doprinos emisiji daje promet (97,2%).
Ukupna emisija Co2 u 2009. godini iznosi 2.416.021 tonu što je smanjenje emisija u odnosu na 2006. godinu za 13%.
6.1.7. Zaključak
Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije osigurava se priku-pljanjem i obradom podataka iz lokalne (županijske) mreže za praćenje kakvoće zra-ka, državne mreže i mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata.
Pokrivenost područja Županije mjernim postajama za praćenje kakvoće zraka je zado-voljavajuća, ali sustav praćenja treba stalno unaprjeđivati.
Prema rezultatima praćenja kakvoće zraka, u razdoblju 2006.-2009, kakvoća zraka je na većem dijelu Županije bila I. kategorije. Narušena kakvoća zraka je na području središta Grada Rijeke, Urinja, Krasice, u okruženju odlagališta Viševac, te u opatiji (zbog povišenih koncentracija ozona). onečišćenja su posljedica lokalnih izvora, u pr-vom redu niskih industrijskih izvora i kotlovnica, te prometa.
Rezultati praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak pokazuju povećanje So2 u 2009. godini, u odnosu na 2006. godinu za oko 20%. Najveće pojedinačne doprinose u emisiji So2 daju Termoelektrana Rijeka i Rafinerija nafte na Urinju i to približno 95%. U ukupnim emisijama Nox najveći doprinos (oko 61%) emisija je iz prometa.
6.2. Vode
6.2.1. Zakonski okvir
Temeljni propis u području voda je Zakon o vodama (NN 153/09) kojim se uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količi-nom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i na-vodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pi-tanja vezana za vode i vodno dobro. Zakon o vodama temelji se na osnovnom načelu da su vode opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti u ničijem vla-sništvu i imaju osobitu zaštitu države.
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) izrađena je za 30-godišnje razdoblje. Kao dugoročni planski dokument Strategija daje strateška opredjeljenja i smjernice razvitka vodnoga gospodarstva polazeći od zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potre-ba, gospodarskih mogućnosti, međunarodnih obveza te potreba za očuvanjem i una-
58
prjeđenjem ekološkog stanja voda i o vodi ovisnih ekosustava. Usklađena je s relevan-tnim direktivama eU i predstavlja osnovnu podlogu za postupne izmjene i dopune Za-kona o vodama i pripadajućih podzakonskih akata. Temeljni cilj Strategije je postiza-nje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju i na svakom od četiri vodna područja.
Temeljem prijašnjeg Zakona o vodama doneseni su brojni provedbeni propisi od kojih su važniji: Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08), Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08), Pravilnik o utvr-đivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), Pravilnik o zdravstvenoj ispravno-sti vode za piće (NN 47/08), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 86/10), te Državni plan obrane od poplava (NN 8/97). Navedeni provedbeni propisi su važeći do donošenja novih, temeljem Zakona iz prosinca 2009. godine. Temeljem novog Zakona doneseni su odluka o popisu voda I. reda, odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 86/10), Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10), Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10), odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) i drugi.
Pojedinačne odredbe o vodama nalaze se i u zakonima kojima se uređuju ostala prav-na područja, a osobito Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) te Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09) koji sadrži odredbe o komunalnim djelatnostima opskrbe pitkom vo-dom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Kakvoća vode na izvorištima prati se prema Planu monitoringa vode izvorišta namije-njenih javnoj vodoopskrbi u Republici Hrvatskoj, kojeg svake godine na temelju čl.13. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) i na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donosi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Pravne oso-be koje upravljaju vodoopskrbnim objektima dužne su potpisati Ugovor s županijskim ZZJZ o ispitivanju vode i platiti troškove provedbe monitoringa izvorišta.
osim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) koji definira op-seg ispitivanja, učestalost i broj uzoraka po vodoopskrbnim sustavima, nadzor zdrav-stvene ispravnosti vode za piće definiran je i Zakonom o vodama (NN 153/09) i Zako-nom o hrani (NN46/07).
Napominje se, a budući da se ovo Izvješće izrađuje za razdoblje od 2006. do 2009. godine, poziva se na propise koji su bili na snazi do 2009. godine, a navode se i pro-pisi koji su stupili na snagu nakon 2009. godine. Npr. Zakon o vodama (NN 153/09) stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine, odluka o popisu voda I. reda (NN 79/10) 25. lipnja 2010. godine, a Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) 19. kolovoza 2010. godine.
6.2.2. Osnovni podaci o kakvoći vode
6.2.2.1. Osnovni podaci o površinskim vodama
Sukladno novom Zakonu o vodama (NN 153/09), površinske vode se dijele na vode I. reda i vode II. reda. odlukom o popisu voda I. reda (NN 79/10) utvrđen je popis voda I. reda koji uključuje međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale te bujične vode veće snage. ostale površinske vode su vode II. reda. Sukladno odluci o popisu voda I. reda površinske vode I. reda Primorsko-goranske županije su: Kupa, Dobra, Rječina, Čabranka, tunel Lovranka – Ličanka, akumulacije – Jezero kod Njivi-
59
ca, Lokvarka, Lepenica, Ponikve, Bajer, Tribalj i Valići. ostale vode spadaju u vode II. reda. osnovnu hidrografsku mrežu Primorsko-goranske županije čine vode I. reda.
Većina vodotoka, izuzev Čabranke, Dobre i Kupe su povremene vodne pojave bujičnog karaktera. Iznimka je Dubračina kojoj glavninu protoka daju vode slivnog područja vi-sokoga goranskog krša, a koriste se u energetskom smislu u sustavu He Tribalj. Vode Rječine koriste se u He sustavu Rijeka.
otoci Cres i Krk imaju veće stalne površinske vodne pojave, koje su ujedno i glavni izvori vode za piće tih otoka.
Na otoku Krku, osim dvaju jezera – Jezero i Ponikve, nalazi se i najveći otočni površin-ski vodotok-bujica Suha ričina u Baški.
od površinskih voda za vodoopskrbu koristi se i voda iz akumulacije Gusić polje u Lici za vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak, koji opskrbljuje vodom otok Rab.
Vransko jezero predstavlja posebno vrijedan prirodni resurs vode za piće s volumenom od 220 milijuna m3. To je prirodna nakupina vrlo kvalitetne vode. Voda je uvijek fizi-kalno-kemijski i bakteriološki ispravna.
Voda akumulacije Gusić polje svojim karakteristikama spada u II. vrstu voda u prirodi koje se nakon procesa pročišćavanja mogu koristiti za piće.
Većina vodovoda u preradi koristi samo proces dezinfekcije vode. Iznimak su vodovodi Ponikve na Krku, vodovod Hrvatsko primorje južni ogranak i vodovod Delnice, te vo-dovod Fužine koji imaju ugrađene uređaje za pročišćavanje.
Vransko jezero na Cresu
60
6.2.2.2. Osnovni podaci o podzemnim vodama
Prema odredbama Zakona o vodama, RH je radi upravljanja riječnim slivovima podije-ljena na dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područ-je. Vodna područja dijele se na područja podslivova, područja malih slivova i sektore. Do stupanja na snagu novog propisa, na snazi je odluka o utvrđivanju slivnih područja (NN 20/96, 98/98 i 5/99) donesena temeljem starog Zakona o vodama.
Primorsko-goranska županija dijelom pripada Jadranskom, a dijelom Crnomorskom slivu. Slivu Jadranskog mora pripada Hrvatsko primorje (od uvale Plomin do Senja), područje sjeveroistočno od Ćićarije do razvodnice prema Tršćanskom zaljevu i planin-sko područje Gorskog kotara do razvodnice s Crnomorskim slivom te otoci. Slivu Crnog mora pripada dio Gorskog kotara do granice sa Slovenijom.
Karakteristike Jadranskog sliva vezane su gotovo isključivo uz razvoj krša. Temeljne značajke krških slivova su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim područjima vrlo bogatim oborinama te kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima s vodonepropu-snim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora. okršavanje i podzemni tokovi daleko su dublji od današnjih razina mora, zahvaljujući nižim razinama mora u kvar-tarnom razdoblju.
Na području Primorsko-goranske županije izdvojeni su sljedeći slivovi:
• sliv izvora u Gradu Rijeci,
• sliv opatijskog područja,
• sliv izvora u Bakarskom zaljevu,
• sliv Novljanske Žrnovnice,
• slivovi otoka,
• sliv rijeke Kupe.
SlivizvorauGraduRijecije najveća i najvrednija drenažna cjelina na ovom području. Zona istjecanja sliva je široko obalno područje od Preluke do Kostrene s glavnim kon-centracijama istjecanja u kanjonu Rječine (Zvir) i u uvali Martinšćice. Najveći dio sliva sagrađen je od okršenih karbonatnih stijena, a vodonepropusne naslage fliša u Vinodol skoj dolini ili imaju hidrogeološku funkciju barijere ili samo usmjeruju podze-mne vode u duboko krško podzemlje, dok vode izviru u priobalju. Posebno značajno mjesto u slivu ima izvor Rječine i sjeverozapadni dio Grobničkog polja koji predstavlja-ju zone povremenog istjecanja. Izvori u Gradu Rijeci (Zvir I, Zvir II, Martinšćica i drugi) su zone stalnog istjecanja sliva.
Sliv opatijskog područja obuhvaća sjeveroistočni dio Ćićarije, područje Krasa i Ka-stavštine i istočnu padinu Učke. Na krškom dijelu sliva nema površinskih tokova osim uz rub područja sagrađenog od vodonepropusnih flišnih naslaga, gdje površinski toko-vi poniru i krškim podzemljem otječu prema obali mora na potezu od Preluke do Ike. U vrijeme kišnih razdoblja istječu ogromne količine vode, međutim, u sušnim razdo-bljima te količine se bitno smanjuju i istjecanje se koncentrira na nekoliko lokacija (najznačajnija je Kristal-Admiral). Kaptirani izvori na području Učke vezani su za na-vlaku vapnenaca na vodonepropusne naslage fliša.
Sliv izvorauBakarskomzaljevuzauzima prostor s jugoistočne strane sliva izvora u gradu Rijeci, a formira se u karbonatnom masivu padine prema Gorskom kotaru. Pro-sječne godišnje oborine od 2.500 mm daju veliku količinu podzemne vode koja izvire na kontaktu karbonatnog masiva i fliške barijere smještene uz sjeverozapadnu obalu zaljeva. od tri kaptirana izvora (Perilo, Dobra i Dobrica) uključenih u vodopskrbu dva su pod utjecajem mora, posebno izraženim tijekom ljetnih sušnih razdoblja.
61
Sliv izvoraNovljanskeŽrnovnice ima izduženu zonu izviranja u obalnom području, više ili manje otvorenu prema utjecaju mora. Prostire se od Lič polja kod Fužina do ponornih zona rijeke Gacke i Like. Lič polje predstavlja razvodnicu koja dijeli vodu s jedne strane prema Bakarskom zaljevu, a s druge strane prema izvorištu Novljanske Žrnovnice. Izvorište je smješteno u dubokoj uvali na obali mora, a negativni utjecaj mora je saniran injekcijskom zavjesom.
Slivoviotoka također pripadaju Jadranskom slivu i imaju građu sličnu kao i obalno područje. Najveći dio otoka sagrađen je od karbonatnih krednih i eocenskih naslaga, zatim tercijarnih breča i kvartarnih sedimenata. Na otocima su slatkovodni sustavi ograničenog kapaciteta (osim Vranskog jezera na otoku Cresu).
Na otokuKrku je geološka situacija kompleksnija jer je to granično područje dinarske i jadranske karbonatne platforme. Vodne pojave (Jezero kod Njivica i Ponikve) smješte-ne su u središnjem dijelu otoka s jugozapadne strane fliške sinklinale, koja od SI pre-ma JZ dijeli otok na dvije međusobno nepovezane hidrogeološke cjeline. Na području Baške značajan je zahvat podzemne vode u fliškim naslagama (bušeni bunari).
OtokCres ima tipičnu ljuskavu geološku strukturu koja pripada jadranskoj karbonatnoj platformi (okršene karbonatne stijene). Unutar jedne takve strukture uzdužno je formi-rana depresija Vranskog jezera ispunjena u cijelosti slatkom vodom. Detaljna hidroge-ološka istraživanja upozoravaju na otvorenost najdubljeg dijela jezera prema morskoj sredini.
Na otokuRabuu geološkoj građi prevladava fliška zona, koja presijeca otok na dva dijela. Crpilišta su izvedena u tom, generalno gledajući vodonepropusnom području. Naime, bunarima su nabušene značajne rezerve podzemnih voda u rastrošenim pje-ščenjacima unutar vodonepropusnog kompleksa, međutim, dosta ograničenog prihra-njivanja.
Najveći dio sliva rijekeKupe nalazi se u Hrvatskoj. osnovne karakteristike sliva su vrlo komplicirana geološka građa u kojoj prevladavaju okršeni karbonatni vodonosnici. Tokovi podzemnih voda teku ispod navučenih vodonepropusnih kompleksa naslaga, što dokazuje izviranje izvora Kupice i Zelenog Vira. Kupa i njezin pritok Čabranka predstavljaju bazu istjecanja s pojavama vrlo jakih krških izvora na desnoj obali rijeke, jer se u zaleđu na teritoriju Hrvatske nalazi prostrani sliv s brojnim većim i manjim krškim poljima u kojima poniru površinski tokovi (na području Lokava, Mrkoplja, Ku-pjaka, Ravne Gore, Delnica).
6.2.3. Vodni resursi
osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na području Primorsko-goranske župani-je su podzemne vode (90%). Zahvaćene količine vode zadovoljavaju u vrijeme povolj-nih hidroloških prilika, dok se u ljetnim mjesecima stanje pogoršava na području Gor-skog kotara i na otoku Krku. U vodoopskrbne sustave uključena su 82 izvorišta različi-te minimalne izdašnošti (od 0 do 1.500 l/s), a ukupna maksimalna mogućnost zahva-ćanja kreće se oko 6.800 l/sec vode, što ovisi o hidrološkim prilikama. ova raspoloži-va količina bitno je manja u vrijeme kada presuši izvor Rječine ili kada u priobalnim zahvatima dođe do ljetnog zaslanjenja (Perilo) pa je u sušnom razdoblju moguće za-hvatiti samo oko 3.165 l/sec vode.
U tablici 25. je prikazano je postojeće stanje vodoopskrbnog sustava Županije.
62
Tablica 25. Vodoopskrbni sustavi na području Primorsko-goranske županije
KomunalnopoduzećePodručjeopskrbe/
BrojstanovnikapriključenihnavodovodIzvorištavodezapiće
Vodovod i kanalizacija, Rijeka
Gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Bakar, općine Klana, Viškovo, Čavle, Kostrena / 190.000
Izvori Zvir, Rječina, Perilo, Dobra i Dobrica u Bakarskom zaljevu i bunari u Martinšćici
Komunalac, opatija Grad opatijaopćine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga / 28.500
Izvori na Učki i u tunelu Učka, sustav Rijeka i Ilirska Bistrica
Vodovod Žrnovnica, Novi Vinodolski
Gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski, općina Vinodolska / 20.300
Izvori u Novljanskoj Žrnovnici i bunari u Triblju
Ponikve, Krk Grad Krk, općine omišalj, Malinska-Dubašnica, Punat, Vrbnik, Dobrinj i Baška / 17.100
riječki izvori za omišalj, izvor Vela Fontana, bunari u Bašćanskoj kotlini, izvori ogreni i Paprati
Vodovod i čistoća, Cres Gradovi Cres i Mali Lošinj / 11.000 Jezero Vrana na otoku Cresu
Vrelo, Rab otok Rab / 9.000 Dotok s kopna (Hrmotine)Izvori i bunari na Rabu
Komunalac, Delnice općine Delnice, Fužine, Mrkopalj, Lokve, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice / 15.040
Izvori Kupica, Mrzlica, Mihićevo, Gločevac,Vrelo Ličanke, Sušica, Frankopan i brojni drugi mali izvori (ukupno 23 izvora)
Komunalac, Vrbovsko Vrbovsko, Stara Sušica, Severin na Kupi, Lukovdol, Bosiljevo, Gomirje, Ljubošina / 3.480
Ribnjak, Javorova Kosa, Draškovac i Topli potok
Čabranka, Čabar Čabar, Gerovo, Tršće, Prezid, Zamost, Plešce, Mandli, Donji Žagari / 7.150
Izvor Čabranke, Tropeti, Pakleni jarak, Sušica, Žikovci, Kamenje, Trbuhovica, Mlaka i brojni drugi mali izvori (ukupno 17 izvora)
Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, 2010.
6.2.4. Kakvoća voda Primorsko-goranske županije u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Hrvatske vode sustavno i kompleksno prate kakvoću vode izvora i površinskih voda u Primorsko-goranskoj županiji od 80-ih godina, putem ovlaštenog laboratorija Nastav-nog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Tijekom godina monitoring voda doživljavao je brojne promjene vezano za učestalost ispi tivanja pojedinih parametara, odnosno opsega samih analiza. od 1996. godine redovito se izrađuju i objavljuju godišnji izvještaji s ocjenom kakvoće vode.
Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98), vode se prema namjeni i stupnju čistoće raspoređuju u pet vrsta i grafički prikazuju u bojama. Grafičko prikazivanje bojama iz-mijenjeno je Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o klasifikaciji voda (NN 137/08) te je sada podjela i grafički prikaz sljedeći: za I. vrstu plavo, za II. vrstu zele-no, za III. vrstu žuto, za IV. vrstu narančasto i za V. vrstu crveno.
Klasifikacija voda provodi se usporedbom izmjerenih vrijednosti s dopuštenim granič-nim vrijednostima pojedinih skupina pokazatelja koji obilježavaju izvore i uzročnike onečišćenja voda. Sukladno izmjenama Uredbe, pokazatelji za klasifikaciju voda su fi-zikalno-kemijski pokazatelji, pokazatelji režima kisika, hranjive tvari i biološki pokaza-telji.
63
Slika 8. Geografski položaj mjernih postaja za kakvoću vode na području Primorsko-goranske županije
HrvatskevodeVGORijekaĐureŠporera351000Rijeka
64
Na području Primorsko-goranske županije Hrvatske vode ispituju kakvoću vode na 27 mjernih postaja (slika 8):
• U Gradu Rijeci i okolici ispituju se izvori Rječina, Zvir I, bunar B2 u Martinšćici, Dobrica i Žrnovnica.
• U Gorskom kotaru ispituje se izvorišni dio Čabranke i Kupe te izvorišta Kupica i Ribnjak.
• Kakvoća vode prati se na vodotocima Rječina, Dobra, Kupa, Čabranka i Mala Belica.
• Ispituje se površinski i pridneni sloj Jezera kraj Njivica, akumulacija Ponikve, Bajer i Lokvarka, Vranskog jezera na otoku Cresu i površinski sloj akumulacije Tribalj.
Svi izvori na području Primorsko-goranske županije su tipična krška vrela podzemnih voda. To su vode povoljnih fizikalno kemijskih svojstava. pH je uvijek blago alkalan, a parametri – alkalitet i električna vodljivost ne odstupaju od višegodišnjih vrijednosti. Vode izvora su dobro zasićene kisikom s vrlo niskom biološkom i kemijskom potroš-njom kisika.
općenito se može reći kako je glavni uzrok narušene kakvoće podzemnih voda Primor-sko-goranske županije, bakteriološka onečišćenost. S druge strane, podzemne vode na području Županije u kemijskom su pogledu bile vrlo dobre kakvoće te nisu bile optere-ćene specifičnim organskim onečišćujućim tvarima. Koncentracije mineralnih ulja, fe-nola i anionskih detergenata u svim ispitivanim vodama zadovoljavale su kriterije za I. vrstu voda. Sintetske organske tvari: lakohlapljivi halogenirani ugljikovodici, poliklori-rani bifenili i organoklorni pesticidi nisu bili prisutni, odnosno njihove koncentracije bile su ispod granica detekcije primijenjenih analitičkih metoda.
U krškim vodonosnicima, koje nalazimo na ovom prostoru, promjene kakvoće vode u Županiji su najizraženije, a onečišćenja voda najveća za jakih kiša, kada je vrlo brz i neposredan kontakt između sliva i izvora. onečišćavanje voda je dinamički proces koji ovisi o vrsti i veličini izvora onečišćavanja i njihovom smještaju u prostoru te o hidro-loškim prilikama u slivu.
Podzemne vode sliva glavnog grebena Učke, bunari u fliškim zonama na području Baške na otoku Krku i na području otoka Raba te izvor Mala Belica u Gorskom kotaru su vode visoke čistoće, odnosno po svim pokazateljima bile su I. vrste.
Vode izvora Rječine, izvora Zvir I, izvora u Bakarskom zaljevu i uvali Novljanska Žr-novnica te izvora Kupe u Gorskom kotaru, uglavnom su imale sve karakteristike vrlo
čistih podzemnih voda (vode I. vrste). Ipak, u nekim hidrološkim prilikama (jake kiše nakon sušnih razdoblja) javljala su se bakte-riološka onečišćenja karakteristična za II. vrstu voda.
Izvori sliva u Gradu Rijeci (bunari u Martinšćici), u Gorskom kota-ru (izvor Čabranke, izvor Kupice, izvor Ličanke i Ribnjak) su u ke-mijskom pogledu bili dobre kakvoće, ali je mikrobiološko oneči-šćenje fekalnog podrijetla bilo neprekidno prisutno te dostizalo vi-soke vrijednosti za jakih kiša. Po bakteriološkom zagađenju svr-stane su u II/III. vrstu voda.
Zagađenje stijena iznad bunara 4 izvorišta Zvir II. naftnim deri-vatom je drastičan primjer dugotrajnih negativnih posljedica za-gađenja podzemnih voda. Saniranje ovog izvora traje već punih 20 godina.
Tribalj
65
Podzemne vode nisu bile onečišćene ni teškim metalima. Koncentracije bakra, cinka, kadmija, kroma, olova i žive su u svim vodama izvora i bunara ispod granice detekcije primijenjene analitičke metode. Željezo i mangan bili su prisutni također u vrlo niskim koncentracijama, ispod MDK za I. vrstu. Iznimak je voda izvora Vela Fontana u kojoj se javljaju povećane koncentracije mangana u određenim razdobljima godine (ljeto i jesen) zbog utjecaja površinskih voda akumulacije Ponikve na podzemnu vodu.
6.2.4.1. Ocjena kakvoće vode vodotoka
Skupina pokazatelja koja je najviše odstupala od planirane vrste vode su mikrobiološki pokazatelji. Mjerenja u razdoblju od 2006. do 2008. godine pokazuju sljedeće:
• Vodotok Rječina ispituje se na dvije postaje: kod Drastina i na ušću. obje posta-je nalaze se u urbaniziranom području s neriješenim ili djelomično riješenim su-stavom odvodnje otpadnih voda. Posljedica navedenog je onečišćenje vodotoka mikrobiološkim pokazateljima. Mjerodavne vrijednosti koliformnih i fekalnih bakterija odgovarale su III. i IV. vrsti vode.
• Vodotok Kupa ispituje se na dvije mjerne postaje: Kupa – Kupari i Kupa nakon utoka Kupice. Broj fekalnih koliforma na ovim postajama varira od II. do III. vr-ste. ovo je posljedica utjecaja otpadnih voda okolnih naselja, kao i ispiranja tla u vrijeme jačih oborina.
• Vodotok Čabranka na postaji iza Čabra svrstava se u IV. vrstu voda zbog broja fekalnih koliforma dok se prema ušću broj bakterija smanjuje na vrijednost koja je u III. vrsti voda.
• Vodotok Dobra je III. i IV. vrste voda, s odstupanjima vrijednosti ukupnih i fekal-nih koliforma.
U vodotoku Rječine koncentracije klorida, sulfata, magnezija i kalcija te posljedično i vrijednosti električne vodljivosti variraju tijekom godine, ovisno o plimi i oseki te vodo-staju Rječine. U 2008. godini koncentracije metala praćene su na mjernoj postaji Rječina ušće. Mjerodavne vrijednosti koncentracija ukupnog bakra, cinka, kadmija, kroma i nikla kretale su se unutar raspona za I. vrstu voda, mjerodavne vrijednosti koncentracija olova i žive odgovarale su II. vrsti vode za olovo, odnosno IV. vrsti za živu, a te vrijednosti su ujedno i granice detekcije primijenjenih analitičkih metoda. U istoj godini ukupni teški metali ispitivani su u Kupi i Čabranki. Mjerodavne vrijednosti koncentracija metala nalazile su se u rasponima za I. i II. vrstu voda te tako odgovara-le planiranoj vrsti.
6.2.4.2. Ocjena kakvoće vode jezera i akumulacija
Gotovo se sva jezera i akumulacije na području Županije koriste za vodoopskrbu ili su potencijalni resursi vode za piće pa je ka-kvoća ovih površinskih voda od posebnog značenja. Biološka produktivnost jezera jedan je od osnovnih čimbenika koji utječe na kakvoću vode. ona je primarno određena sadržajem fosfornih i dušikovih spojeva. Prema stupnju trofije (intenzitetu primarne produkcije) vode jezera i akumulacija mogu biti: oligotrofne (I. vrsta), mezotrofne (II. vrsta), umjereno eutrofne (III. vrsta) i eu-trofne (IV. vrsta).
Na svim postajama jezera i akumulacija mjerodavne vrijednosti pH bile su unutar raspona definiranog za I. vrstu vode.
Vodosprema na otoku Krku
66
Mjerodavne vrijednosti električne vodljivosti odgovarale su I. ili II. planiranoj vrsti na svim postajama, osim 2008. godine u akumulaciji Ponikve-površina, gdje su odgova-rale III. vrsti i 2009. godine u jezeru kraj Njivica gdje su odgovarale II. vrsti.
U jezerima i akumulacijama, uz iznimku pridnenog sloja Jezera kod Njivica i jezera Tribalj, mjerodavne vrijednosti pokazatelja režima kisika, zadovoljavale su propisane I. ili II. vrstu vode. U pridnenom sloju Jezera mjerodavne vrijednosti koncentracija oto-pljenog kisika odgovarale su IV. vrsti, a zasićenja kisikom III. vrsti vode, osim u 2009. godini kada su po tim pokazateljima bile u II. vrsti voda. Najniže koncentracije oto-pljenog kisika, kao i zasićenje kisikom, izmjerene su ljetnom razdoblju. Razlog tome su intenzivni procesi razgradnje organske tvari u ljetnim mjesecima koji nastupaju na-kon izražene primarne produkcije i uslojavanja vodenog stupca.
Akumulacije Ponikve, Tribalj, Bajer i Jezero su relativno plitke stajačice čija kakvoća vode varira tijekom godine. Zbog male dubine i visokih temperatura u ljetnom i ranoje-senskom razdoblju odvijaju se intenzivni procesi fotofinteze i razgradnje organske tvari koji u površinskom sloju dovode do hipersaturacija sa zasićenjima kisikom i više od 130%, dok se u pridnenom sloju javlja hipoksija. Tako je jezero Njivice u pridnenom sloju III. vrste zbog povišenih vrijednosti amonijaka i niske koncentracije kisika, a po-višene su vrijednosti metala željeza i mangana. Akumulacija Bajer u pridnenom sloju vode je III. vrste zbog povišenih vrijednosti ukupnog fosfora u 2007. godini.
ocjena kakvoće voda jezera i akumulacija prema hranjivim tvarima uglavnom je odgo-varala planiranoj vrsti voda. Mjerodavnim vrijednostima dušikovih i fosfornih spojeva, u 2008. godini na dvije mjerne postaje nije odgovarala planiranoj II. vrsti voda. Vri-jednosti ukupnog fosfora u akumulacije Tribalj odgovarale su III. vrsti, s maksimalnim vrijednostima od 0,08 mgP/L, a u pridnenom sloju jezera kraj Njivica mjerodavne vri-jednosti amonija odgovarale su IV. vrsti i ukupnog fosfora III. vrsti. Maksimalne vrijed-nosti amonija od 0,0709 mg N/L izmjerene su u ljetnim mjesecima, kada su koncen-tracije kisika bile najniže. Voda akumulacije Lokvarka u 2007. i 2009. godini u II. je vrsti voda po ukupnom fosforu.
od biološke skupine pokazatelja ispituje se P-B indeks saprobnosti, koji se dobiva analiziranjem zajednica fitoplanktona. Vode Lokvarskog jezera, Bajera i Jezera kod Njivica u 2006. i 2007. godini pripadale su I. vrsti voda, jer je broj vrsta fitoplankton-skih zajednica bio malen. Vode jezera Ponikve i Triblja pripadale su II. vrsti voda jer su bile bogatije vrstama koje ukazuju na povećan stupanj trofije jezera, poput zelenih algi. U 2008. godini vode Vranskog jezera, Bajera i Jezera kod Njivica pripadale su I. vrsti voda, a II. vrsta utvrđena je za jezero Tribalj i akumulaciju Ponikve. Fitoplankton-
ske zajednice jezera Vrana čini vrlo mali broj vrsta, koje su indi-katori čistih voda. Prema koncentracijama klorofila mjerenima tijekom proljeća i ljeta 2008. godine, voda Vranskog jezera i je-zera kod Njivica je bila oligotrofna, dok je voda jezera Bajer i akumulacije Ponikve bila mezotrofna. Jezero Tribalj svrstava se u eutrofne vode prema istom parametru. Vrlo visoka koncentra-cija klorofila utvrđena je u jezeru Tribalj u svibnju 2008. godine kada je u jezeru bio prisutan vrlo veliki broj jedinki fitoplankto-na. U 2009. godini, vode Vranskog jezera te akumulacija Lo-kvarke i Bajer pripadale su I. vrsti voda, dok su vode Jezera Nji-vice, Ponikve i Triblja pripadale II. vrsti voda.
Mjerodavne vrijednosti praćenih mikrobioloških pokazatelja na gotovo svim mjernim postajama jezera i akumulacija zadovolja-vale su II. vrstu voda.
Kupica
67
Vrijednosti metala – bakra, cinka, kadmija, kroma, nikla, olova i žive su u I. odnosno II. vrsti ili ispod granice detekcije metoda ispitivanja.
Prema mjerodavnim vrijednostima mineralnih ulja, kakvoća vode akumulacija bila je I. vrste.
6.2.4.3. Ocjena kakvoće vode za piće
opskrba stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za piće je složen zadatak koji ovi-si o mnogo čimbenika. To su prvenstveno kakvoća i čistoća vode u prirodi zahvaćene za vodoopskrbu (vode izvora, bunara, jezera, vodotoka), način pročišćavanja vode te sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti vodoopskrbnih objekata.
Dobra i zdravstveno ispravna voda za piće je voda dobrih organoleptičkih osobina (bez boje, muteži i mirisa), bez prisutnosti tvari u koncentracijama koje bi štetno mogle djelovati na ljudski organizam (kemijski ispravna voda) i bez uzročnika bolesti koje se prenose vodom za piće (mikrobiološki ispravna voda).
Vodoopskrba Primorsko-goranske županije organizirana je u 9 vodoopskrbnih sustava kojima upravljaju komunalna poduzeća:
• Vodovod Rijeka – koristi vode izvora Rječina, Zvir, bunara u Martinšćici i izvora Dobrica, Perilo i Dobre u Bakarskom zaljevu.
• Komunalac opatija – koristi izvore sa slivnog područja Učke i vodu iz vodoop-skrbnog sustava Rijeke.
• Vodovod Žrnovnica – za crikveničko-vinodolsko područje koristi izvore u Nov-ljanskoj Žrnovnici i bunare u Triblju.
• Ponikve Krk – koristi vodu izvora Vrutak, Vele Fontane, bunare u Bašćanskoj dolini i od ljeta 2008. iz riječkog sustava.
• Vodovod Cres i Lošinj – koristi vodu iz Vranskog jezera na otoku Cresu.
• Vrelo Rab – koristi vodu iz Like i nešto vlastitih izvora i bunara.
• Komunalac Delnice – koristi vodu izvora Kupice, Ličanke i niz malih izvora za lokalne vodovode.
• Komunalac Vrbovsko – koristi vodu izvora Ribnjak, Javorova kosa, Topli potok i Draškovac.
• Čabranka Čabar – koristi vodu izvora Čabranke i niz malih izvora za lokalne vo-dovode.
Postotak priključenosti na sustav javne vodoopskrbe je visok i iznosi 95%, što je znatno iznad prosjeka cijele države (75%).
Glavni vodeni resursi u Županiji su podzemne vode (90%) vrlo promjenjive izdašnosti. U vodoopskrbne svrhe uključeno je 79 izvora s ukupnom minimalnom izdašnošću oko 4.170 l/s vode.
Sirove vode izvorišta zahvaćenih za vodoopskrbu ispituju se po programu nacionalnog monitoringa površinskih i podzemnih voda kojeg su nositelji Hrvatske vode ili po programima interne kontrole komunalnih društava koja upravljaju vodovodima.
68
6.2.4.4. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije
Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske župa-nije za potrebe Ministarstva zdravstva provodi odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. odsjek jednom godišnje donosi Program ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće. Pro-gram ispitivanja usklađen je s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće koji definira opseg ispitivanja, učestalost i broj uzoraka po vodoopskrbnim sustavima, maksimalno dopuštene koncentracije za ispitivane pokazatelje (MDK). Usklađen je i s karakteristikama pojedinih vodoopskrbnih sustava. Program, u dogovoru s Uredom dr-žavne uprave – odjel sanitarne inspekcije, obuhvaća samo prerađenu vodu na mjesti-ma potrošnje. Uzorci vode uzimaju se, ili na javnim, izljevima ili u javnim objektima, poput škola, vrtića ili ugostiteljskih objekata.
Uz osnovne pokazatelje kakvoće vode, u prerađenoj vodi određuje se i sadržaj nuspro-izvoda kloriranja vode koji nastaju nakon dezinfekcije vode klornim preparatima. ovi-sno o vrsti kloriranja, to mogu biti trihalometani (THM) kad se voda klorira plinovitim ili tekućim klorom ili kloriti i klorati koji nastaju uporabom klordioksida kao dezinfek-cijskog sredstva.
U vodovodu Delnice kontrolira se sadržaj aluminija čiji se spojevi koriste u postupku pročišćavanja vode izvora Kupice.
U uzorcima vodovoda Ponikve kontrolira se sadržaj mangana i željeza. Naime, izvori-šte Vela Fontana ima prirodno povišeni sadržaj ovih metala koji se uklanjaju postup-kom aeracije, a kontrola učinkovitosti uklanjanja željeza i mangana obavlja se u uzor-cima na mreži.
Zdravstvena ispravnost vode za piće u razdoblju 2006.-2009, u vodovodima Rijeka, opatija, Žrnovnica, Cres-Lošinj, Rab i Ponikve na Krku bila je dobra. Broj neispravnih uzoraka bio je nizak, uvijek ispod 5%, a uzrok neispravnosti uglavnom je bio povišeni broj kolonija koji nema učinka na zdravlje ljudi. Povećani broj neispravnih uzoraka u vodovodu Rijeka uzrokovan je zamućenjem riječkih izvora u jesen 2008. i 2009. go-dine. Mutnoće se javljaju uglavnom u jesen nakon prvih jačih kiša i u načelu traju kratko. U tim se slučajevima učestalije uzimaju kontrolni uzorci, a kao mjera predo-strožnosti preporuča se pojačano kloriranje vode kako bi se osigurala bakteriološka ispravnost vode. Svi ostali uzorci bili su ispravni. U vodovodu Ponikve su samo pojedi-načno i neznatno kloriti prelazili propisanu vrijednost iz Pravilnika. ovaj je vodovod dobio odobrenje od Ministarstva zdravstva za nešto višu MDK za klorite kako bi se postigla ispravna dezinfekcija.
Zdravstvena ispravnost vode za piće vodovoda na području Delnica u promatranom se razdoblju poboljšala u smislu bakteriološke analize. Samo pojedinačno, vrlo rijetko i u neznatnom broju dokazano je bakteriološko onečišćenje a u većini uzoraka uzrok nei-spravnosti bili su kemijski parametri: niski pH, nešto povišeni rezidualni klor i povre-meno mutnoća.
Nezadovoljavajuća zdravstvena ispravnost vode za piće bila je u vodovodima na područ-ju Vrbovskog i Čabra. Neispravnost vode uzrokovana je neodgovarajućom i nekontinuira-nom dezinfekcijom vode, pa klora ili ima previše ili ga uopće nema što ima za posljedicu bakteriološku neispravnost vode za piće uzrokovanu fekalnim onečišćenjem.
Iz prikazane slike 9. vidljiv je trend smanjenja broja neispravnih uzoraka u promatra-nom razdoblju. Blagi porast neispravnih uzoraka u 2009. godini, u odnosu na 2008, uzrokovan je pojavom zamućenja izvorišta riječkog vodovoda i povećanim brojem ispi-
69
tivanih uzoraka za vrijeme trajanja zamućenja. Treba naglasiti da su za cijelo vrijeme povećane mutnoće svi ispitivani uzorci bili bakteriološki ispravni.
6.2.5. Utjecaj onečišćenja na podzemne i površinske vode
Potencijalno onečišćenje podzemnih voda u primorsko-goranskom i otočnom području posebno je izraženo radi krške strukture terena slivnog područja. S obzirom na hidro-geološku situaciju terena, u slivu pojedinih izvora ili grupe izvora izdvajaju se prostori, koji su s aspekta ugroženosti podzemnih voda, iznimno osjetljivi. Ti prostori zahtijeva-ju posebnu brigu o korištenju te zaštitu voda od onečišćenja.
U ovu kategoriju spadaju vodoopskrbni rezervati koji su glavno područje prihranjivanja izvora i dubokih podzemnih retencija vode od strateškog značenja za sadašnje i budu-će zahvate, vode za piće te područja koja obuhvaćaju zaleđa izvorišta, s neposrednim dotokom vode prema izvoru, uključujući i područja poznatog ili mogućeg prihranjiva-nja izvorišta podzemnih voda.
Problematika onečišćenja vodotoka uglavnom je zastupljena u okviru problematike onečišćenja izvorišta iz kojih se stvaraju površinski tokovi. Dodatni problem je što su vodotoci Gorskog kotara i Primorja, iako raspoređeni u vode visoke kakvoće (I. ili II. vrste), istodobno i prijemnici otpadnih voda. Međutim, pročišćavanjem otpadnih voda te kontroliranim ispuštanjem u vodotoke, njihova se kakvoća može relativno jedno-stavno očuvati ili vratiti propisanoj namjeni, za razliku od mnogo kompleksnije zaštite podzemnih voda.
U daljnjem tekstu slijedi prikaz izvora onečišćenja smještenih u osjetljivom području podzemnih i površinskih voda Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i otoka.
Gorski kotar
Na području Gorskog kotara naselja bez sagrađene kanalizacije ili s parcijalnim rješe-njima odvodnje (Delnice, Ravna Gora, Tršće) glavni su izvori onečišćenja podzemnih voda. Zapušteni kanalizacijski sustav u Tršću, parcijalno izvedeni kolektori u Ravnoj Gori, izravni ispusti otpadnih voda u naseljima Lokve–Homer u vodotok koji završava
Slika 9. Zdravstvena ispravnost vode za piće u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006.-2009. prikazana postocima neispravnih uzoraka
70
u ponoru, te neriješena odvodnja otpadnih voda naselja Jablan u neposrednoj priljev-noj zoni izvora Ribnjak, ključni su problemi onečišćenja okosnice vodoopskrbe ovog kraja: izvora Čabranke, Kupice i izvora Ribnjak.
Slivnim područjem izvora Čabranke, Kupice i Ribnjaka prolaze i magistralni infrastruk-turni objekti: autocesta, državne i županijske ceste, naftovod i plinovod. Izvorište Ča-branke jako je ugroženo državnom cestom koja presijeca njegovo neposredno zaleđe. Slivnim područjem izvora Kupice prolazi brza cesta sa sagrađenim kontroliranim su-stavom odvodnje čije je održavanje upitno. Državnim i županijskim cestama u slivu prevoze se opasni tereti pa je prisutan i veliki rizik od incidentnih zagađenja. Naftovod prolazi slivom izvora Kupice u dužini od 25 km te neposredno iznad izvora Ribnjak, a kao što je poznato posljedice izlijevanja nafte iz ovog cjevovoda mogu biti vrlo teške za izvore. Trasa nedavno sagrađenog plinovoda posebno je na svojim strmim dijelovima, koji se nalaze u vrlo osjetljivim područjima izvora Kupice i Ribnjaka (II. zona zaštite), izložena erozijskim procesima jer nisu tijekom i neposredno nakon izgradnje provede-ne predviđene protuerozijske mjere.
Karakteristika vodoopskrbe Gorskog kotara je i korištenje mnogih, oko 40-ak izvora male izdašnosti (od 0,1 do nekoliko l/s) za lokalnu vodoopskrbu. Slivne površine ovih izvora su male i uglavnom čiste. Ističe se ugroženost izvora Trbuhovice (vodoopskrba Prezida) i izvora Draškovac (vodoopskrba Gomirja) naseljima Kozji Vrh, odnosno Musulini.
Slivovi potencijalnih izvorišta: izvorišta Kupe, Male Belice, Velike Belice, Studenog vrela i izvora Kamačnik pretežno su prekriveni šumom i vrlo slabo urbanizirani. Unutar slivova ovih izvorišta postoji samo nekoliko problematičnih mjesta. Za izvorište Kupe to su naselje Crni Lug i odlagalište komunalnog otpada Peterkov laz, za izvore Velika i Mala Belica naselje Lokve i dio Delnica te odlagalište komunalnog otpada Sović laz. Za Studeno vrelo to su pak ponori Sušičkog potoka uz naselje Staru Sušicu.
Najveći problem u slivu akumulacije Lokvarka je prolazak stare državne ceste, na ko-joj je još uvijek intenzivan promet i prijevoz opasnih tvari. Sliv planirane akumulacije Križ potok je nenaseljen, a njegovim rubnim područjem prolazi županijska cesta.
Tvornica Drvenjača u Fužinama jedini je značajniji industrijski zagađivač u Gorskom kotaru. Djelomično pročišćene otpadne vode ispuštaju se u lagune u starom koritu ri-jeke Ličanke i dalje u ponornu zonu Potkoša i Potkobiljaka u Lič polju iz koje je doka-zana podzemna veza s izvorima u Novljanskoj Žrnovnici.
Priobalno područje
Riječko urbanizirano područje od Škurinja do Vežice, gdje se svi problemi zagađivanja s površine terena posredno ili neposredno prenose na vode, spada među osnovne no-sitelje onečišćenja u slivu izvora u Rijeci. Dio sagrađene kanalizacije ovog dijela grada je u trošnom stanju (zidani kanali ili oštećena, propusna kanalizacija).Tu su i brojna spremišta goriva te gusta mreža gradskih prometnica s pratećim onečišćenjima od naftnih derivata, od kojih dobar dio njih završava u podzemlju. Intenzivna raspucanost i okršenost omogućava da se sve vode koje se infiltriraju na višim dijelovima sliva ove urbanizirane zone pojave na izvoru Zvir i na bunarima u Martinšćici.
Prigradska naselja na Grobništini (Grobnik, Dražice, Potkilavac i Jelenje) i naselja najbli-žeg zaleđa Grada Rijeke (Draga, Pašac, Svilno, orehovica), u kojima prevladava stambe-na izgradnja, bez industrije i druge značajne djelatnosti, izravno ugrožavaju kvalitetu voda riječkih vodocrpilišta, zbog neriješene odvodnje otpadnih voda. Naročito postoji opasnost od svih zagađenja koja se javljaju na području Grobničkog polja jer je to retencijski pro-stor podzemnih voda kapitalnih izvora vode za piće priobalnog područja Županije.
71
U vodozaštitnom području Bakarskih izvora (II.-III. zona zaštite) smještena je indu-strijska zona Kukuljanovo. U zoni je postupno građena raznovrsna industrija s velikim skladištima i servisima. od početka se znalo za osjetljivost ovog područja te su u svim industrijskim objektima provedene vrlo stroge mjere zaštite. Za cijelu zonu sagrađen je zajednički odvodni sustav s privremenim središnjim uređajem za pročišćavanje i ispu-stom putem upojnog bunara u tunelu prema Kostreni i kolektor oborinske vode u Ba-karski zaljev.
Nadomak Grada Rijeke nalazi se odlagalište komunalnog otpada Viševac i odlagalište opasnoga tekućeg otpada (kiseli gudron, katran, otpadna mineralna ulja…) tzv. “crna jama” Sovjak. I Viševac i Sovjak smješteni su u dvije prirodne, vrlo duboke krške poni-kve. Ponikva Sovjak se koristila za deponiranje tekućega opasnog otpada do 1986. godine i procijenjeno je da je u nju odloženo oko 260.000 m3 otpada. Sanacija oba odlagališta je u tijeku. Ukoliko se jama Sovjak ne sanira, postoji bojazan da će doći do procjeđivanja sadržaja u podzemlje koje može izazvati zagađenje vode izvora u zapad-nom dijelu grada (izvor Cerovica) sulfonatima, policikličkim aromatskim ugljikovodici-ma i teškim metalima.
U ostalom priobalnom području treba naglasiti problem dionice Jadranske magistrale koja prolazi kroz neposredno zaleđe glavnog vodozahvata crikveničkog područja Nov-ljanske Žrnovnice. Zbog velike frekvencije prometa, naročito u turističkoj zoni, poveća-na je opasnost zagađenja ovog izvorišta. odlagalište otpada crikveničkog područja Du-plja, koji se nalazi u slivu izvora Novaljnske Žrnovnice, mora se što prije sanirati.
opatijski izvori vodoopskrbe, smješteni u visokoj zoni, imaju pretežito nesagrađeno slivno područje.
Otoci
Izvore vode za piće otoka Krka, Raba, Cresa i Lošinja uglavnom ugrožavaju lokalna onečišćenja iz sliva, naročito s glavnih otočnih prometnica te ekstenzivna poljoprivre-da i stočarstvo. Zbog razvijenog turizma i posebno industrije na Krku, otoci Rab i Krk dobivaju dio vode s kopna, što ukazuje da se zaštita voda mora provoditi i na vrlo udaljenom području od korisnika vode.
U slivu postojećih crpilišta na otoku Rabu nema izrazitijih onečišćivača.
Na otoku Krku izdvojena su tri slivna područja vodozahvata i to: sliv jezera Njivice, sliv akumulacije Ponikve i sliv područja Dobrinj – Vrbnik – Baška. opasnost od oneči-šćenja u ovim slivovima uglavnom potječe od lokalnih prometnica i manjih naselja u slivu bez kanalizacije.
Izgradnjom glavne otočne prometnice otoka Cresa s kontroliranim sustavom odvodnje riješen je veliki problem ugroženosti jezera Vrana, jedinog izvora vodoopskrbe na oto-cima Cresu i Lošinju, oborinskim vodama s ceste i opasnosti zbog zagađenja jezera prometnim incidentom.
6.2.6. Stanje u vodoopskrbi
Na osnovi prikupljenih podataka, može se zaključiti da je stanje u vodoopskrbi zado-voljavajuće. Naime, u gotovo svim općinama i gradovima, priključenost domaćinstava na vodoopskrbni sustav je više od 90%. Iako je pokrivenost vodoopskrbom relativno dobra, ona ne govori o stanju infrastrukture. ovdje postoje problemi kao što su: pre-mali presjeci cijevi, starost cijevi, gubitak u mreži, nedovoljan broj hidranata, i sl. Me-đutim, ulaganja u ovaj segment su velika i konstantna i treba očekivati da će se nedo-staci postupno ukloniti.
72
6.2.7. Stanje u odvodnji
U funkciji zaštite voda od onečišćenja od posebnog je značenja odvodnja otpadnih voda i stanje izgrađenosti sustava javne odvodnje. Vidljivo je da su ulaganja u izgrad-nju vodoopskrbnih sustava značajna, rezultat čega je dobra i kvalitetna opskrba voda-ma. Nasuprot tome, izgradnja odvodnog sustava nije pratila rast vodoopskrbe. Tako danas prema rezultatima upitnika možemo reći da većina općina i gradova odvodnju rješava putem sabirnih jama. odvodnja je najbolje riješena na području Grada Rijeke, Grada Malog Lošinja, te općina Lopar, Kostrena i Baška. Sustav obrade otpadnih voda prije ispuštanja u prirodni prijemnik ima otprilike polovica općina i gradova i to uglav-nom samo mehanički. Biološka obrada otpadnih voda samo je djelomično riješena, i to u nekim naseljima u gradovima Rijeci, Fužinama, Čabru i Delnicama.
Većina općina i gradova kao najveći problem u zaštiti okoliša, prepoznala je upravo odvodnju otpadnih voda, u smislu dotrajalih sustava ili nepostojećeg sustava odvodnje te potrebu izgradnje ili dogradnje pročišćivača otpadnih voda. Za veliki broj općina koje su u fazi ili projektiranja ili izgradnje sustava odvodnje, ograničavajući čimbenik predstavljaju financijska sredstva.
6.2.8. Zaključak
Temeljne značajke slivova na području Županije uvjetovane su krškom strukturom te-rena na kojem se nalaze. Karakteristični su po prostranim zonama prikupljanja vode u planinskim područjima, kompleksnim uvjetima izviranja na kontaktima s vodonepro-pusnim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora, slabo razvijenom nadzemnom i bogatom podzemnom hidrografijom. Podzemni tokovi su brzi, dreniraju velike prosto-re pa se onečišćenja iz slivova brzo pojavljuju na izvorima.
Većina vodotoka, izuzev Rječine, Čabranke, Dobre i Kupe su vodne pojave bujičnog karaktera. Po fizikalno kemijskim pokazateljima razvrstane su u I. ili II. vrstu vode. S obzirom na mikrobiološke pokazatelje Rječina je III. i IV. vrste, Kupa (Kupari i nakon utoka Kupice) je II. i III. vrste, Čabranka (iza Čabra) III. vrste, a Dobra III. i IV. vrste.
Podzemne vode su glavni resurs vode za piće i njihova kakvoća je vrlo dobra. U kemij-skom pogledu to su čiste vode. Bakteriološko zagađenje javlja se u vodi mnogih izvo-ra, uzrokovano je neriješenom odvodnjom otpadnih voda naselja, a najintenzivnije je za vrijeme jakih kiša.
Gotovo sve akumulacije su sadašnja ili potencijalna izvorišta vodoopskrbe. Kao vode za piće koriste se: Vransko jezero (za opskrbu otoka Cresa i Malog Lošinja), Jezero kod Njivica (za opskrbu otoka Krka), te vode akumulacije Gusić polje u Lici (za opskrbu otoka Raba). Vransko jezero predstavlja posebno vrijedan prirodni resurs kvalitetne vode za piće. Vode Jezera kod Njivica zahvaćene su procesima eutrofikacije i za vodo-opskrbu se koriste nakon složenih postupaka pročišćavanja.
Stanje u vodoopskrbi je zadovoljavajuće. Priključenost domaćinstava na vodoopskrbni sustav, u svim gradovima i općinama je više od 90%. Zdravstvena ispravnost vode za piće u vodovodima Rijeka, opatija, Žrnovnica, Cres – Lošinj, Rab i Ponikve na Krku je dobra. Broj neispravnih uzoraka je nizak, a uzrok neispravnosti uglavnom je bakterio-loško onečišćenje. U vodovodu Rijeka povremeno se javlja mutnoća uglavnom u jesen nakon prvih jačih kiša i u pravilu traje kratko. Nezadovoljavajuća zdravstvena isprav-nost vode za piće bila je u vodovodima na području Vrbovskog i Čabra. Neispravnost vode uzrokovana je neodgovarajućom i nekontinuiranom dezinfekcijom vode, pa klora
73
ili ima previše ili ga uopće nema, što ima za posljedicu bakteriološku neispravnost vode za piće uzrokovanu fekalnim onečišćenjem.
Slivovi podzemnih voda su s aspekta ugroženosti od onečišćenja najosjetljivije područ-je Županije. Glavni izvori onečišćenja su naselja bez sagrađenih kanalizacijskih susta-va, a kao potencijalni izvori su brojni spremnici goriva, prometnice, Jadranski nafto-vod i nesanirana odlagališta otpada. Posebno su opasne zbog mogućeg incidentnog zagađenja prometnice koje prolaze iznad bunara u Martinšćici i Jadranska magistrala u dijelu koji prolazi iznad Novljanske Žrnovnice.
6.3. MoreMorski dio Primorsko-goranske županije zauzima oko 55% ukupne površine, a čine ga Kvarnerski zaljev (veći dio) s Velebitskim i Vinodolskim kanalom, Riječki zaljev, Kvar-nerić i Kvarner. Morski dio Županije s obalnim područjem ima izrazitu geografsku i bi-ološku raznolikost, a pod izravnim je utjecajem antropogenih djelatnosti, a osobito utjecaja s kopna (industrijska postrojenja, otpadne vode naselja i turističkih objekata, luke i luke nautičkog turizma, promet na obali), te izravnih djelatnosti na moru (mor-ski promet ljudi i roba, turističke djelatnosti, ribolov i marikultura, polaganje podvod-nih kablova, crpljenje plina i drugo). obalni dio Županije obuhvaća područje od Brse-ča do Klenovice te uokviruje kvarnerske otoke Cres, Lošinj, Unije, Susak, Krk, Rab i brojne manje otoke.
74
6.3.1. Zakonski okvir
Temeljni propis o gospodarenju morem je Pomorski zakonik (NN 108/04, 76/07 i 146/08) koji, između ostalog, određuje morski i podmorski prostor RH, sigurnost plo-vidbe, zaštitu i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša. Zakon o po-morskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06 i 38/09) uređuje pravni sta-tus pomorskog dobra, utvrđivanje njegovih granica, upravljanje i zaštitu pomorskog dobra, upotrebu i korištenje, razvrstavanje morskih luka i drugo. odlukom o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (NN 157/03, 77/04, 138/06, 31/08) uspostavlja se zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZeRP), ali je njegova primje-na u odnosu na zemlje eU odgođena do iznalaženja zajedničkog dogovora. Pravilni-kom o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu RH (NN 47/08) propisuju se mjere zaštite okoliša kojih se moraju pridržavati svi pomorski objekti koji plove ili se nalaze u ZeRP-u.
Za zaštitu mora važan je provedbeni propis Plan intervencija kod iznenadnog onečišće-nja mora u RH (NN 92/08) kojim se utvrđuju mjere i postupci za predviđanje, sprječa-vanje, ograničavanje, reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja te način provođenja mjera. Na području Primorsko-goranske županije do 15. srpnja 2009. primjenjivao se Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji iz 1999. godine koji je donijet temeljem Plana interven-cija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj iz 1997. godine. Kako je na državnoj razini donijet novi Plan intervencija 31. srpnja 2008. godine, kojim se stari Plan intervencija stavlja izvan snage, tako se na županijskoj razini ukazala obveza doni-jeti novi Plan intervencija koji bi bio usklađen s novim i suvremenim rješenjima po pita-nju intervencija i postupaka u slučaju onečišćenja mora i izvanrednih prirodnih događa-nja u moru. Novi Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-go-ranskoj županiji Županijska skupština usvojila je 15. srpnja 2009. (SN 26/09).
Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) te Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/06) propisuju se standardi kakvoće mora za kupa-nje na morskoj plaži s graničnim vrijednostima mikrobioloških i drugih pokazatelja.
od međunarodnih ugovora koje je Hrvatska prihvatila za zaštitu mora najvažnije su: Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja (Barcelonska konvencija, NN-MU 12/93), izmijenjena Konvencija o sprječavanju onečišćenja morskog okoliša i obalnih područja u Sredozemlju (NN – MU 17/98), Konvencija o sprječavanju oneči-šćenja mora s brodova (NN – MU 1/02) te protokoli koji proizlaze iz njih.
Hrvatska, kao jedna od članica Mediteranskog akcijskog plana (MAP), sudjeluje u Stra-teškom akcijskom programu (SAP) za smanjivanje unosa onečišćenja s kopna u more i pripremi Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem. Taj protokol uvelike korespondira s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenoga obalnog područja (NN 128/04).
6.3.2. Kakvoća mora
Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša RH, kakvoća mora u Hrvatskoj je dobro sačuvana, zdravstvena kakvoća mora na plažama i kupalištima je većim dijelom viso-ka do zadovoljavajuća. Priobalno more onečišćuje dotok hranjivih tvari (primarno s kopna) iz točkastih izvora (ispusti kolektora, pojedinačni onečišćivači), raspršenih izvora (onečišćenje iz zraka, prometa, ispiranje tvari s poljoprivrednih površina, manji ispusti i drugo) te unos vodotocima (npr. Rječina). Prema dosadašnjim istraživanjima,
75
more na području Primorsko-goranske županije je manje onečišćeno opterećenjima s kopna u odnosu na Istru ili Dalmaciju.
Problem u zaštiti mora i obalnog pojasa predstavlja uzurpacija pomorskog dobra (na-sipavanje obale i plaža, izgradnja dokova, pristana te općenito izgradnja u obalnom pojasu) koja je donekle ublažena ugradnjom odredbi iz Uredbe o ZoP-u3 u prostorno plansku dokumentaciju Županije, gradova i općina. Znatne intervencije u obalnom po-dručju primarno su uzrok promjena priobalnih životnih zajednica, pri čemu su najo-sjetljivije tzv. livade morskih cvjetnica na pjeskovitim podlogama zaljeva i uvala (npr. vrste Posidonia oceanica). ove su naseobine važno stanište brojnih morskih životinj-skih organizama, a dodatno su ugrožene rastom agresivnih ksenobiotskih vrsta (npr. Caulerpa taxifolia kod Malinske i u Barbatskom kanalu i dr.), a na nekim lokacijama i onečišćenjima s kopna. Kao jedno od područja koje treba posebno pratiti i sanirati navodi se Bakarski zaljev, u kojemu od 2001. do 2006. godine nisu uočene znatnije promjene u odnosu na stupanj eutrofikacije niti povećanje prozirnosti vode. Tropska invazivna crvena alga, Womersleyella setacea pronađena je u blizini rta oštro kod Kraljevice. Ta vrsta naseljava područja s izraženijom sedimentacijom i može izazvati negativne promjene na autohtonim zajednicama algi.
Kakvoća morske vode na plažama i kupalištima prati se u Primorsko-goranskoj župa-niji neprekidno od 1986. godine. Uzorkovanje i ispitivanje provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije, odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi sa sjedištem u Rijeci. Kontrola morske vode na kupalištima i plažama u razdo-blju 2006.-2008. godine obavljala se u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), dok je u 2009. godini stupila na snagu nova Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) koja je usklađena s europskom direk-tivom za vode za kupanje. Uredba određuje vremensko razdoblje ispitivanja, učesta-lost ispitivanja (najmanje svakih 15 dana u razdoblju ispitivanja), opseg ispitivanja i kriterije za ocjenu kakvoće mora na plažama.
Ispitivanje kakvoće mora na plažama obuhvaća ispitivanje osnovnih fizikalno-kemij-skih i mikrobioloških parametara koji se općenito smatraju najznačajnijim pokazatelji-ma onečišćenja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama te upućuju na potencijalni rizik od zaraznih bolesti njezinim korištenjem za rekreaciju ili proizvodnju hrane.
Ciljevi praćenja kakvoće mora su:
• zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti,
• gospodarenje plažama radi očuvanja njihovih prirodnih prednosti i održivog ko-rištenja,
• utvrđivanje izvora onečišćenja, određivanje prioriteta i praćenje izgradnje kana-lizacijskih sustava te praćenje funkcioniranja postojećih sustava,
• objavljivanje rezultata radi turističke promidžbe Republike Hrvatske.
Za koordinaciju programa praćenja i ocjene kakvoće mora za kupanje, objedinjavanje, valorizaciju podataka te informiranje javnosti zaduženo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sukladno članku 7. Uredbe o kakvoći mora za ku-panje (NN 73/08), predstavničko tijelo Županije je obvezno donijeti odluku kojom se provodi praćenje kakvoće mora za kupanje, izrada kartografskog prikaza i izrada profi-la za kupanje. U skladu s tim odluka o određivanju morskih plaža na području Pri-morsko-goranske županije, na kojima se provodi praćenje kakvoće mora za kupanje (SN 24/10), donesena je u lipnju 2010. godine.
Za određivanje ocjene kakvoće mora koriste se standardi prikazani u tablici 26.
3 Uredba o ZoP – Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 120/04)
76
Tablica 26. Standardi za ocjenu kakvoće mora nakon svakog ispitivanja
PokazateljKakvoćamora
Metodaispitivanjaizvrsna dobra zadovoljavajuća
crijevni enterokoki (bik*/100 mL)
< 60 61–100 101–200 HRN eN ISo 7899-1 ili HRN eN ISo 7899-2
Escherichia colli (bik*/100 mL)
< 100 101–200 201–300 HRN eN ISo 9308-1 ili HRN eN ISo 9308-3
* bik – broj izraslih kolonija
Kakvoća mora na području Primorsko-goranske županije u razdoblju 2006. do 2009. godine ispitivana je na sljedećim lokalitetima:
• obalni pojas od Mošćeničke Drage do Voloskog na 34 postaje,
• obalni pojas od Preluke do Uvale Scott na 34 postaje,
• obalni pojas od Jadranova do Sibinja na 38 postaja,
• otok Krk (područje omišlja, Njivica, Malinske, Krka, Punta, Baške i Dobrinja) na 50 – 52 postaje,
• otok Rab (područje Sv. eufemije, Barbata, Banjola, Suhe Punte, Lopara, Kam-pora) na 26 postaja,
• otok Cres (područje Cresa, uvale Martinšćice i Slatina) na 20 postaja,
• otok Lošinj (područje osora, Nerezina, Malog Lošinja i Velog Lošinja) na 31 – 32 postaje.
Na sljedećoj slici prikazana je kakvoća mora na plažama u Primorsko-goranskoj župa-niji u razdoblju 2006.-2009. godine kroz postotak plaža koje su udovoljavale kriterije iz Uredbi.
Slika 10. Kakvoća mora na plažama u
razdoblju 2006.-2009. kroz postotak
neispravnih lokacija
77
U čitavom tom razdoblju postotak neispravnih plaža bio je ispod 10% s trendom sma-njenja postotka. Neznatni rast postotka u 2008. godini posljedica je kvarova na susta-vima odvodnje otpadnih voda u Loparu i Velom Lošinju. Nakon sanacije kvara na obje je lokacije more ponovno bilo čisto. U 2009. godini sve ispitivane lokacije (plaže ili kupališta) odgovarale su kriterijima iz nove Uredbe, odnosno niti jedna nije ocjenjena nezadovoljavajućom.
Rezultati ispitivanja kakvoće mora na plažama u Primorsko-goranskoj županiji su pri-kazani u tablici 27.
Tablica 27. Rezultati ispitivanja kakvoće mora na plažama u Primorsko-goranskoj županiji
Godina 2006. 2007. 2008. 2009.
Broj lokacija ispitivanja 232 233 236 236Ukupan broj uzetih uzoraka 2.382 2.402 2.427 2.364Br. uzoraka koji prelaze granične vrijednosti iz Uredbi (NN 33/96 i NN 73/08)
10 19 22 0
Postotak uzoraka koji prelaze vrijednosti iz Uredbi 0,42% 0,83% 1,42 0
U 2006. godini ukupno su pregledana 2.382 uzorka na 232 lokacije. od ukupno osam lokacija koje u 2006. godini nisu udovoljavale uvjetima iz Uredbe o standardi-ma kakvoće mora na morskim plažama, na sedam točaka (tri na području opatije, a četiri na području Rijeke) more je ocijenjeno kao umjereno onečišćeno, dok je lokacija plaže na Pećinama ispred hotela Park ocijenjena kao jače zagađeno more i stoga je postavljeno upozorenje o zabrani kupanja.
U 2007. ukupno su pregledana 2.402 uzorka na 233 lokacije. Rezultati su pokazali da je znatno smanjen broj plaža povremeno nepodobnih za kupanje, te su sve i na obali i na otocima (uz dva izuzetka na obali) imale visoku ili zadovoljavajuću kakvoću vode za kupanje. Te su godine i dalje prisutni problemi s bakteriološkim onečišćenjem i zabrana kupanja ispred bivšeg hotela Park. Druga lokacija koja nije u potpunosti za-dovoljila sve uvjete za kupanje je plaža Fortica u Kraljevici zbog kratkih ispusta otpad-nih voda u more (bez obrade).
U 2008. ukupno su pregledana 2.427 uzorka na 236 lokacija, od čega je na 231 plaži more udovoljilo kriterije iz Uredbe. U postocima to iznosi visokih 97,9%. Umje-reno onečišćeno more bilo je na 5 lokacija: dijelu kupališta Kantrida, na području Lo-para tri lokacije i u Velom Lošinju kod usisa mora za bazen hotela Punta. Područje Kantride nije kompletno priključeno na sustav javne odvodnje dok su onečišćenja na području Lopara i Velog Lošinja bila posljedica kvara na sustavima odvodnje i obrade otpadnih voda.
U 2009. godini ukupno su pregledana 2.364 uzorka na 236 lokacije, od čega je na 222 točke uzorkovanja završna ocjena kakvoće mora bila izvrsna, što predstavlja 94,07% ukupnih rezultata. Na 11 lokacija uzorkovanja završna ocjena kakvoće mora bila je dobra (4,66%) dok je na tri lokacije završna ocjena kakvoće mora bila zadovo-ljavajuća (1,27%).
Završne ocjene kakvoće mora na području zapadnog dijela Rijeke (Kantrida-nogomet-no igralište, Kantrida-istok i Kantrida-rekreacijski centar 3. maj) ukazuju i dalje na poja-čan rizik od fekalnog zagađenja, tj. da dio fekalnih voda i dalje završava u tom dijelu mora, a ne u kanalizacijskom sustavu.
78
Na slici 11. prikazana je karta Primorsko-goranske županije s rezultatima ispitivanja kakvoće mora u 2009. godini.
Slika 11. Rezultati ispitivanja kakvoće mora za 2009. godinu u Primorsko-goranskoj županiji
Slika 12. Ocjene kakvoće mora u 2009. godini
Legenda:
ocjene kakvoće mora
izvrsno
dobro
zadovoljavajuće
Na slici 12. dan je zbirni prikaz ocjene kakvoće mora u 2009. godini na području Pri-morsko-goranske županije.
79
Prema mikrobiološkim parametrima koji se prate u uzorcima mora može se zaključiti da je glavni izvor onečišćenja mora na plažama neodgovarajuća odvodnja fekalnih ot-padnih voda. Upravo je izgradnja komunalnih sustava odvodnje otpadnih voda prido-nijela znatnom poboljšanju kakvoće mora u odnosu na razdoblje prije 2005. godine.
Primjer predstavlja kakvoća morske vode na području Kantride (Rijeka), koja se nepre-kidno poboljšava nakon izgradnje glavnog kolektora i priključivanja sve većeg broja objekata u zapadnom dijelu grada Rijeke na sustav odvodnje. etapnim dograđivanjem sustava odvodnje i spajanjem svih objekata na sustav kanalizacije stanje bi se trebalo i dalje poboljšavati.
Kakvoća mora za kupanje definirana temeljem rezultata mjerenja redovito se objavlju-je na internetskim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goran-ske županije i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
6.3.3. Plava zastava
Plava zastava je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja, a pokrenula ga je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for envi-ronmental education). Prvenstveni cilj projekta je održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava dodjeljuje se plažama i marinama na jed-nu sezonu, koje su zadovoljile strogo definirane kriterije iz područja: odgoja i obrazo-vanja za okoliš, informiranja javnosti, kakvoće vode, upravljanja okolišem te sigur-nosti i usluga. Hrvatska je u projekt uključena od 1998. godine. Dodjelu Plavih za-stava u Hrvatskoj koordinira udruga Lijepa naša, koja naročito hvali uspjehe Primor-sko-goranske županije u zadovoljavanju uvjeta za dodjelu Plave zastave za plaže i kupališta jer se njihov broj u Županiji svake godine povećava. U tablici 28. dan je prikaz plaža i marina Primorsko-goranske županije nagrađenih Plavom zastavom od 2006. do 2009. godine.
6.3.4. Jadranski projekt
Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, ili skraćeno Jadranskipro-jekt, višegodišnji je projekt koji je pokrenula Vlada RH te Hrvatske vode, a provodi ga novosnovana tvrtka Hrvatske vode Jadranski projekt uz aktivno sudjelovanje lokalnih jedinica samouprave u suradnji s odgovarajućim vladinim agencijama.U realizaciju projekta od samog je početka uključena i Međunarodna banka za obnovu i razvoj koja je odobrila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unaprjeđenja sustava prikuplja-nja, transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske obale i otoka.
Radovi se odnose na obnovu i proširenje kanalizacijske mreže (glavni kolektori, tuneli, podmorski cjevovodi i crpne stanice), obnovu i proširenje postojećih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta. Svi radovi su tehnički racionalni, socijalno i ekonomski opravdani te prihvatljivi sa stajališta zaštite okoliša.
U sklopu Jadranskog projekta provodi se i monitoring mora jer je za realizaciju projek-ta osobito važno uspostavljanje sustavnog praćenja rezultata provedenih aktivnosti.
Pripreme za provedbu projekta započele su 2000. godine, prva provedbena faza (od planirane tri u razdoblju od desetak godina) krenula je 2005. godine.
80
Tablica 28.Plaže i marine Primorsko-goranske županije nagrađene Plavom zastavom od 2006. do 2009. godine
Općina/Grad Plaža/marinaGodina
2006. 2007. 2008. 2009.
Ičići Plaža “Peharovo” Lovran - O O O
Plaža “Kvarner” Lovran - O O O
Plaža “Slatina” opatija - O O O
Plaža “Lido” opatija - O O O
Plaža “Tomaševac” opatija - O O O
ACI Marina opatija – Ičići O O - -
Kostrena Plaža “Svežanj” - - - O
Opatija Plaža “Ičići” O O O O
Omišalj Plaža “Pesja” omišalj O O O O
Plaža “Jadran” omišalj O O - -
Njivice Plaža “Jadran” Njivice - - O O
Malinska-Dubašnica
Plaža “Rupa” O O O O
Krk Plaža “Porporela – Ježevac” Krk O O O O
Plaža “Dražica” Krk O O O O
Plaža “Dunat” O O O O
Plaža “Camping Ježevac” Krk O O O O
Plaža autokampa FKK “Politin” Krk O O O O
Punat Marina Punat O O O -
Plaža naturističkog kampa “Konobe” - - - O
Plaža “Punta Debij” - - - O
Baška “Vela plaža” Baška O O O O
Cres Plaža kampa “Kovačine” O O O O
Plaža Kampa “Slatina” Martinščica - O O O
ACI Marina Cres O O - -
MaliLošinj Plaža “Veli žal – Sunčana uvala” Mali Lošinj O O O O
Plaža “Poljana” - - - O
Plaža “Punta” Veli Lošinj O O O O
Rab Plaža “Rajska plaža – Črnika” Lopar O O O O
Plaža “Suha Punta – Karolina” Rab O O O O
Crikvenica Plaža “omorika” Dramalj O O - -
Plaža “Gradsko kupalište” Crikvenica O O O O
Plaža “Balustrada” Crikvenica O O O O
Selce Plaža hotela “Varaždin” Selce O O O O
Plaža “Rokan” Selce O O O O
Plaža “Poli mora” Selce O O O O
NoviVinodolski
Glavna gradska plaža “Lišanj” Novi Vinodolski O O OO
81
U prvoj fazi u Primorsko-goranskoj županiji provode se dva velika potprojekta izgrad-nje infrastrukture:
1. Liburnijska rivijera – sustavno rješavanje sanitarne kanalizacije na području Matulja, opatije, Lovrana i Mošćeničke Drage, čime se sprječava posredan ili neposredan dotok otpadnih voda u priobalno područje. Istodobno se grade i oborinska kanalizacija i vodovodni sustav;
2. Rijeka – izgradnja sustava javne odvodnje na prostoru riječkog prstena uklju-čujući i Grobnik – čime se sprječava posredan ili neposredan dotok otpadnih voda u podzemlje i površinske vode, te štite osjetljiva područja vodozaštitnih zona izvorišta Zvir, izvora u Bakarskom zaljevu – bunara u Martinšćici, vodotoka Rječine i mora u Riječkom zaljevu.
Ukupna vrijednost druge faze Projekta, koji je pokrenula Vlada Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, iznosi 120 milijuna eura. od toga za nastavak aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda na području Kvarnera namijenjeno je ukupno 153 milijuna kuna. Druga faza izgradnje dijelova oba sustava odvodnje otpadnih voda tra-jat će do 2014. godine.
U sklopu nastavka ostvarenja Jadranskog projekta, potprojektu Rijeka – Grobnik na-mijenjeno je 75 milijuna kuna.
Potpisivanjem Ugovora o podzajmovima te Ugovora o poddarovnici, ukupne vrijedno-sti 90 milijuna kuna, gradovi Cres i Rab ušli su u drugu fazu Jadranskog projekta. U Gradu Cresu predviđa se izgradnja prva etapa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda visokog stupnja pročišćavanja (prošireno biološko pročišćavanje). U Gradu Rabu gra-dit će se gravitacijski kolektori, crpne stanice te pripadajući tlačni cjevovodi, uređaj za pročišćavanje I. stupnja pročišćavanja te podmorski ispust. Uz izgradnju kanalizacij-skih objekata, novčana sredstva bit će korištena i za institucionalno jačanje komunal-nih poduzeća kako bi se unaprijedilo njihovo poslovanje te po potrebi za nabavu opre-me za čišćenje kolektora i pražnjenje septičkih jama te druge isplative mjere.
6.3.5. Praćenje donosa onečišćenja s kopna
Praćenje donosa onečišćenja s kopna u more provodi se još od 1994. godine u okviru Programa praćenja onečišćenja Jadrana s kopna (LBA program4). Na temelju proved-be ovoga Programa, utvrđeno je da 50% ukupnog unosa organskih tvari, ukupnog du-šika i ukupnog fosfora u Kvarnerski zaljev dospijeva iz središnjeg ispusta otpadnih voda kanalizacijskog sustava Rijeke na Delti. LBA programom je potvrđeno da su rafi-nerije nafte Urinj i Mlaka najveći izvor zagađenja mora ugljikovodicima, unatoč viso-kom stupnju pročišćavanja na vlastitim uređajima za pročišćavanje.
U sljedećoj tablici (29) navedene su mjerne postaje komunalnih i industrijskih ispusta otpadnih voda u okviru tzv. LBA monitoring programa Primorsko-goranske županije (ref: Nac. monitoring program RH: Izvješće za 2008. godinu).
4 Land Based Sources and Activities Protocol je dio plana djelovanja MAP – Mediteranean Action Plan, kojim se provodi Barcelonska konvencija o zaštiti Sredozemnog mora.
82
Tablica 29.Mjerne postaje praćenja kakvoće otpadnih voda u more u Primorsko-goranskoj županiji (2008. godina)
Oznakapostaje
Lokacija Nazivpostaje Učestalost Načinuzorkovanja
Ispustikomunalnihotpadnihvoda
RI3-U Rijeka UPoV Delta – prethodni stupanj6 Kompozitni
(više objed. uzoraka)RI7-U Kraljevica Ispust Carevo 6 trenutniOP2-U opatija – Lovran UPoV Punta Kolova – prvi stupanj 12 trenutniCR1-U Crikvenica CS Trajekt (Dubračina) – bez pročišćavanja 6 trenutniCR2-U Novi Vinodolski CS Ričina – bez pročišćavanja 4 trenutniCR3-U Selce CS Slaven – bez pročišćavanja 4 trenutniCL1-U Cres UPoV Kimen – bez pročišćavanja 4 trenutniCL2-U Mali Lošinj UPoV Kijac – prethodni stupanj 4 trenutniKR3-U Krk SC Porat – bez pročišćavanja 4 trenutniKR4-U Punat UPoV Punat – prethodni stupanj 12 trenutniKR5-U Malinska Ispust Kijac – bez pročišćavanja 4 trenutniKR6-U Baška UPoV Zarok – prethodni 12 trenutniRA1-U Rab – Banjol –Palit CS Petrac – bez pročišćavanja 4 trenutni
Ispustiindustrijskihotpadnihvoda
RI2-I RijekaINA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Mlaki (dekantator i uređaj Krofta)
12+12 trenutni
RI5-I Kostrena Termoelektrana Rijeka (otpadne vode od regeneracije ionskih izmjenjivača i pranja kotla)
4 trenutni
RI6-1 KostrenaINA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Urinju – Proizvodnja goriva i aromata (centralni UPoV)
12 trenutni
KR1-I omišalj DINA-Petrokemija d.d. (centralni UPoV) 4 trenutni
Vodotoci
Rječina Ušće 12 trenutni
Legenda: UPoV – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda CS – crpna stanica
Na temelju ispitivanja provedenih na području Primorsko-goranske županije u 2008. godini, dobiveni su podaci o količini i kakvoći otpadnih voda koje se ispuštaju u more iz najznačajnijih komunalnih kanalizacijskih sustava i industrijskih pogona.
otpadne vode komunalnih kanalizacijskih sustava uglavnom se pročišćavaju samo po-stupcima preliminarne obrade.
Iz provedenih ispitivanja uočena je velika varijacija količine i kakvoće otpadnih voda koje se komunalnim kanalizacijskim sustavima ispuštaju u more. Uzroci ovim varijaci-jama su:
• mješoviti kanalizacijski sustavi,
• prodor mora u kanalizacijski sustav,
• velike fluktuacije opterećenja kanalizacijskog sustava na turističkim područjima.
Sve otpadne vode industrijskih pogona ispuštaju se u recipijent nakon pročišćavanja na različitim uređajima za obradu otpadnih voda. Rezultati ispitivanja industrijskih ot-padnih voda nisu pokazali znatne promjene u kakvoći u odnosu na prethodno proma-trano razdoblje, izuzev otpadnih voda rafinerije Urinj. U 2008. godini došlo je do po-boljšanja kvalitete u odnosu na prethodne godine ispitivanja kao posljedica tehnološ-kih poboljšanja na uređaju za pročišćavanje. Uočeno je smanjenje ukupnog godišnjeg tereta fenolima s 13,6 tona u 2007. godini na 2,65 tona u 2008. godini. U trenutku pisanja ovog Izvješća, podaci za 2009. godinu nisu bili dostupni te nisu niti obrađeni.
83
6.3.6. Izvori onečišćenja mora s kopna
Izvori onečišćenja mora s kopna u Primorsko-goranskoj županiji su industrijska postro-jenja (INA d.d. Rafinerija nafte na Urinju i Mlaki, brodogradilišta V. Lenac, 3. maj i Kraljevica) zatim mala remontna brodogradilišta i marine (otpadne vode, onečišćenja iz zraka), stara opterećenja: Koksar – Bakar, te Luka Rijeka i druge veće luke teretne, putničke, nautičkog turizma, benzinske crpke i spremnici goriva i ulja uz obalu kao i fekalne otpadne vode iz stambenih i turističkih objekata. osim navedenog, more se može onečistiti i s plovećih objekata i to otpadom, otpadnim vodama, gorivom i balas-tnim vodama s brodova i tankera. Korištenje mora u turističke i rekreacijske svrhe ima posebne zahtjeve za kvalitetu mora, ali također može imati negativan utjecaj (moguća onečišćenja zbog bacanja otpada, sadržaja kemijskih zahoda i sl. u more, uništavanja i uznemiravanja životinjskog svijeta u moru).
Na lokaciji bivše koksareuBakru, neposredno uz bivšu kemijsku sekciju, evidentirano je onečišćenje podmorja, odnosno morskog sedimenta. Do onečišćenja sedimenta došlo je zbog istjecanja katrana iz procesne opreme bivše koksare za vrijeme njezina rada. Katran je prvo onečistio kopneni dio, te potom posljedično, zbog migriranja, morsko dno. Morski sediment, neposredno uz bivšu koksaru, prekriven je katranskim slojem visine do 20 cm. Zbog izrazite sedimentacije u Bakarskom zaljevu, sloj katrana prekriven je novoistaloženim muljem visine do 5 cm, tako da katran nije u izravnom kontaktu s morem. Provedenim mjerenjima koncentracija PAH-ova i ulja neposredno uz obalu, nisu evidentirana značajnija povećanja koncentracija opasnih tvari. Potkraj 2007. godine potpisan je ugovor o sanaciji onečišćenog tla na prostoru koksare. Sa-nacija je provođena na način da su se potencijalno onečišćena zemlja i temelji na lo-kaciji iskapali, uzorkovali i analizirali u ovlaštenom laboratoriju. onečišćeni dio tla je solidificiran kako bi se spriječilo daljnje istjecanje katrana u more i takav vraćen na lokaciju. Tekući zaostaci naftnih derivata su ispumpani i zbrinuti kao opasni otpad. Sanacija kopnenog dijela koksare završena je u kolovozu 2009. godine. Preostalo je ispitati doseg onečišćenja morskog sedimenta na prostoru ispred bivše koksare u Ba-kru te izraditi prijedlog sanacije onečišćenog morskog sedimenta.
S lokacije INAd.d.RafinerijenafteRijekauUrinju, rafinerijske otpadne tehnološke vode sustavom kanalizacije dolaze na postrojenje za obradu otpadnih voda te se na-kon obrade ispuštaju u more. Tijekom 2006. i 2007. zbog problema s radom postro-jenja za obradu otpadnih voda zabilježene su povećane koncentracije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama. U 2008. stabiliziran je rad postrojenja te znatno poboljšana kakvoća otpadnih voda koja je u granicama parametara propisanih Vodopravnom do-zvolom.
Radovi u sklopu projekta sanacije kanalizacije u Rafineriji (ispitivanje, čišćenje i sana-cija) većim su djelom realizirani u 2007, a nastavljeni su i u 2008. i 2009. godini. obuhvatili su: čišćenje kanalizacijskih cijevi i okna, vizualni pregled (CCTV inspekcija) kanalizacijskih cjevovoda, sanaciju kanalizacijskih cjevovoda CIPP metodom (bez iskopavanja, uvlačenjem i otvrdnjavanjem “linera”) cjevovoda glavnih kolektora K-12 i K-13 te spojnih i sabirnih cjevovoda i sanaciju kanalizacijskih šahti. Ispitivanjem na vodotijesnost utvrđena je propusnost ispitanih dionica kolektora K-12 i K-13. Za ko-lektore K-12 i K-13 postupak sanacije je dovršen početkom 2010. godine.
Na lokaciji Petrolejske luke INAd.d.RafinerijenafteRijekanaMlaki evidentirano je onečišćenje podzemlja i mora nastalo kao posljedica curenja ugljikovodika, te je 2003. godine izrađen Idejni projekt sanacije kojim su predviđene pasivne, aktivne i preventivne mjere sanacije radi zaustavljanja curenja ugljikovodika u more. Provedba
84
mjera propisanih Idejnim projektom neprekidno se provodi. Temeljem obveza iz vodo-pravne dozvole u tijeku je ispitivanje dijela kanalizacijskog sustava koji je ostao u funkciju nakon obustave većeg dijela procesnih postrojenja na lokaciji Mlaka.
DINA-PetrokemijaOmišalj na otoku Krku pod stalnim je nadzorom ovlaštenih insti-tucija vezano uz praćenje kakvoće mora, zraka i vode jezera te emisije u zrak, ot-padne vode i buku. Prema dvadesetgodišnjim ispitivanjima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, otpadne vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz pogona DINA-e su nisko opterećene, a analiza priobalnog mora nije pokazala razlike u vri-jednostima ispitivanih pokazatelja na promatranim lokacijama: 100 m od DINA-e, uvali Sepen i na Punti Ćuf. Tijekom čitavog razdoblja ispitivanja temperatura mora, mutnoća, pH, kloridi i niskomolekularni klorirani ugljikovodici kretali su se u istom rasponu na svim lokacijama. Sadržaj metala (olovo, kadmij i živa) u morskom sedi-mentu na lokacijama rt Knez i uvala Sepen je približno isti i nizak (ispod srednjih vrijednosti za Mediteran). Nema trenda povećanja koncentracija olova, kadmija i žive u morskim sedimentima na ispitivanim postajama. Provedena su i ispitivanja mogućega genitoksičnog djelovanja otpadnih voda DINA-e koja su pokazala da u sedimentu uvale Sepen nisu prisutne mutagene tvari, a u jetrima riba ulovljenih na tom području nema povećanja mutagenog potencijala. Za potrebe praćenja utjecaja odvodnje rashladne i otpadne vode pogona DINA-e provodi se biomonitoring u akva-toriju uvale Sepen i rta Knez. Nađeni organizmi uglavnom pripadaju vrstama široko-ga ekološkog rasprostranjenja ili vrstama tolerantnim na razne granulacije sedimen-ta. Životne zajednice ovog područja značajne su i za druga priobalna područja sje-vernog Jadrana i Kvarnera. Na rtu Knez zajednice su mnogo raznovrsnije i nije uo-čen utjecaj zamuljivanja. U uvali Sepen već je godinama uočen utjecaj pojačane se-dimentacije i tu se nalaze mnoge vrste i zajednice karakteristične za poremećene sredine. Međutim, može se uočiti postupno povećanje bioraznolikosti, a brzo se ob-navljaju zajednice na većoj udaljenosti od obale. Hidrografski uvjeti sredine u čita-vom su akvatoriju stabilni i vrlo izjednačeni.
Značajan potencijalni izvor onečišćenja mora predstavljaju brodogradilišta, osobito do-kovi u moru zbog uporabe sredstava za obradu metalnih i drugih površina (uključujući i ona protiv obraštaja), brušenja, pjeskarenja, ispiranja, čišćenja i drugih aktivnosti.
6.3.7. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji
Zakonska osnova za donošenje Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji (u daljnjem tekst: Plan intervencija) je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora (NN 92/08) (u daljnjem tekstu: Državni Plan inter-vencija). Temeljem obveza iz Državnog Plana intervencija, Županijska skupština je 15. srpnja 2009. godine donijela Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji (SN 26/09). Planom intervencija, su utvrđene mjere koje se poduzimaju radi smanjenja šteta u okolišu izazvanih iznenadnim onečišćenjem mora u Primorsko-goranskoj županiji, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, struktura ustroja te način provedbe mjera.
odlukom župana od 14. studenog 2008. godine imenovani su članovi i zamjenici čla-nova Županijskoga operativnog centra Primorsko-goranske županije. ŽoC je odgovoran za provedbu postupaka i mjera predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti i reagiranja po Županijskom planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora, kao i za operativno sudjelovanje u provedbi Državnog Plana intervencija i Subregionalnog plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.
85
6.3.8. Vodeni balast
Vodeni balast je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta. ocjenjuje se da danas oko 80.000 brodova godišnje prenese oko 12 milijardi tona vodenog balasta s oko 4.500 različitih vrsta organizama i 3.000 planktonskih vrsta. Samo jedan kubični metar balastnih voda može sadržavati od 3.000. do 10.000 morskih organizama, a prema nekim procjenama dnevno se balastnim vodama prevozi gotovo 3.000 različi-tih oblika života u različitim stadijima razvoja.
Prijenos organizama putem vodenog balasta je rastuća prijetnja morskom okolišu, odr-živosti različitih ekosustava i posljedično čitavom nizu gospodarskih grana u priobal-nim područjima. No balast je esencijalni dio sigurnosti plovidbe broda, nužan za osi-guranje stabiliteta broda.
Najviše vodenog balasta krcaju brodovi za rasuti teret, tankeri, brodovi za prijevoz te-kućeg plina. Dakle bez balastnih voda nezamislivo je suvremeno brodarstvo i pomor-ski promet.
Načela i postupci upravljanja i nadzora vodenog balasta na plutajućim i plovnim objektima, dok borave i plove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZeRP) Republike Hrvatske uređeni su Pravil-nikom o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07). Primjenjuje se od 1. ruj-na 2007. godine na sve trgovačke brodove (osim na brodove u nacionalnoj plovidbi) neovisno o njihovoj državnoj pripadnosti, kao i druge plutajuće i plovne objekte građe-ne da mogu ukrcati vodeni balast, a koji uplovljavaju u luke RH ili plove teritorijalnim morem. Svaki brod koji je konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u luke RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim bala-
86
stom. Svi tankeri od 150 BT ili veći, te svi drugi brodovi od 300 BT ili veći, koji dola-ze iz inozemstva, moraju nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti količine i podrijetlo vode-nog balasta na brodu. Radi provjere sastava vodenog balasta, inspektor može zatražiti od ovlaštene ustanove, odnosno od ovlaštenog laboratorija, uzimanje uzoraka i ispiti-vanje vodenog balasta koji se namjerava ispustiti u more.
Zabranjeno je ispuštanje u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i ZeRP-u vodenog balasta s plovnih i plutajućih objekata ako sadrži mikroorganizme navedene u Prilogu 1. koji je sastavni dio navedenog Pravilnika.
U tablicama 30, 31, i 32. prikazani su podaci o dolasku brodova, brodova s vodenim balastom, dovezenom i iskrcanom količinom vodenog balasta na području Lučke ka-petanije Rijeka za razdoblje od 2005. do 2009. godine.
Tablica 30. Dolasci brodova, brodovi s vodenim balastom i iskrcanim vodenim balastom za 2005.-2009.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Broj dolazaka 5.975 7.253 7.309 6.320 6.104
Brodovi s vodenim balastom 3.314 4.797 4.927 4.813 4.680
Iskrcali vodeni balast 1.268 2.037 2.122 1.836 1.774
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Tablica 31.Ukupno prijavljeni kapaciteti, dovezeno i iskrcano vodenog balasta (MT) za 2005.-2009.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Kapacitet 11.743.235 14.657.909 16.473.386 17.873.030 15.597.049
Dovezeno 4.318.184 5.001.122 5.483.674 5.717.389 5.522.263
Iskrcano 1.834.024 2.487.645 2.584.069 2.444.038 2.482.383
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Tablica 32.Podaci o brodovima koji su prijavili i iskrcali vodeni balast, ukupno dovezeno i iskrcano vodenog balasta za 2005.-2009.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Broj brodova koji je prijavio vodeni balast 1.049 983 1.115 1.091 1.062
Ukupni kapacitet vodenog balasta, m3 Nema podataka 6.785.860 7.645.691 7.988.078 7.284.286
Broj prijava brodova koji je iskrcao vodeni balast
1.049 983 1.115 1.091 1.037
Ukupno dovezeno vodenog balasta Nema podataka Nema podataka 2.444.931 2.333.753 2.393.180
Broj brodova koji je iskrcao vodeni balast 432 488 426 374 341
Ukupno iskrcanog vodenog balasta, m3 Nema podataka 1.063.003 1.032.292 964.231 1.159.450
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u 2009. godini prijavlje-no je oko 2,5 milijuna tona balastnih voda koje su iskrcane u hrvatskim lukama. od te količine, na lokacijama Lučke uprave Rijeka iskrcano je 1.159.450 m3 balastnih voda. U prethodnom razdoblju (2006-2008. godine) količine balastnih voda iznosile su oko milijun kubnih metara.
87
6.3.9. Otoci
otoci su od posebnog značenja za Hrvatsku, kao hrvatsko prirodno bogatstvo, te su nekretnine na otocima osobitoga nacionalnoga, povijesnoga, gospodarskoga i ekološ-kog značenja. Zbog toga su načela njihovog razvitka i opstanak života na otocima određeni Nacionalnim programom razvitka otoka i Zakonom o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06). Nacionalnim programom predviđen je održivi razvitak otoka u skladnom suglasju čovjeka i prirode u kojemu će korištenje prirodnih bogatstava biti samo do one razine da ih ne ugrožava i ne iskorijeni.
Među ostalim, Zakon propisuje donošenje Državnog programa zaštite i korištenja ma-lih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora i programa održivog razvitka otoka pojedinih otočnih skupina. Državni program donijela je Vlada RH 30. kolovoza 2007. godine. Programe za pojedine otočne skupine donosi hrvatska Vlada, ali uz prethodnu suglasnost županije, obalno-otočnih gradova i općina te nadležnih ministarstava. Iako su za otočne skupine na području Primorsko-goranske županije doneseni programi održivog razvitka, nema podataka o njihovoj provedbi. Kao savjeto-davno tijelo nadležnom ministarstvu pri provedbi mjera i aktivnosti održivog razvitka otoka, 2004. godine osnovano je otočno vijeće. Projekt Integralno upravljanje obal-nim područjem za Hrvatsku sa specijalnim naglaskom na marikulturu i riblje resurse provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Uključuje uprav-ljanje morskim okolišem i obalnim područjima. U 2005. godini završio je pilot projekt – ADRICoSM u okviru Jadransko-Jonske inicijative Integralno upravljanje obalnim po-dručjima i riječnim slivovima na Jadranu.
6.3.10. Zaključak
More na području Županije je zbog još uvijek visoke kvalitete morske vode (osobito uz otoke), bioraznolikosti i vrijednosti krajolika jedna od navrjednijih sastavnica okoliša Županije.
Kakvoća mora na plažama, na gotovo svim lokacijama ispitivanja (222 od 236 ispiti-vanih lokacija u 2009) je izvrsna. Na 11 lokacija kakvoća mora je bila dobra, a na tri lokacije završna ocjena kakvoće mora je bila zadovoljavajuća. Prema mikrobiološkim parametrima koji se prate, glavni izvor onečišćenja mora je neodgovarajuća odvodnja komunalnih otpadnih voda. Međutim, rezultati praćenja pokazuju da izgradnja susta-va odvodnje otpadnih voda postupno pridonosi poboljšanju kakvoće mora.
Zahvaljujući kakvoći mora i zadovoljavanju drugih strogih kriterija, 2009. godine 28 plaža i tri marine na području Županije imaju Plavu zastavu.
Glavni izvori onečišćenja mora s kopna su komunalne otpadne vode, industrijska po-strojenja (INA d.d. Rafinerija nafte na Urinju i INA d.d. Rafinerija nafte na Mlaki, bro-dogradilišta V. Lenac, 3. maj i Kraljevica), zatim slijede Luka Rijeka, mala remontna brodogradilišta i marine, te benzinske crpke i spremnici goriva uz obalu. More se može onečistiti i s plovećih objekata otpadom, otpadnim vodama i gorivom. Korištenje mora u turističke i rekreacijske svrhe ima posebne zahtjeve za kvalitetu mora, ali također može imati negativan utjecaj na kakvoću mora.
Izvor onečišćenja mora je i curenje onečišćenja s lokacije bivše koksare u Bakru te procjeđivanje onečišćenih voda iz podzemlja rafinerija nafte na Urinju i Mlaki.
Poseban problem predstavlja vodeni balast. Prijenos organizama vodenim balastom je rastuća prijetnja morskom okolišu, održivosti ekosustava i posljedično brojnim gospo-
88
darskim granama u priobalnim područjima. Najviše vodenog balasta ispuštaju brodovi za rasuti teret, tankeri i brodovi za prijevoz tekućeg plina. od ukupne količine iskrca-nog vodenog balasta u hrvatskim lukama, 50% se iskrca na području Luke Rijeka.
6.4. Tlo
6.4.1. Zakonski okvir
Hrvatska još nema temeljni zakon, niti strategiju kojom se štiti tlo. Uporaba i zaštita tla kao sastavnice okoliša i poljoprivrednog zemljišta regulirana je Zakonom o poljopri-vrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10), Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), te propisima o cestovnom i šumskom zemljištu. elementi zaštite tla propisani su i Zakonom o vodama, te Zakonom o rudarstvu. Dodatno za zaštitu ze-mljišta iznimno su važni: Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambe-nih proizvoda (NN 12/01, 14/01, 79/07), te Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemlji-šta od onečišćenja (NN 32/10). ovim Pravilnikom se određuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište i njihove dopuštene količine u tlu, mjere za sprje-čavanje onečišćenja tla i kontrola onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo za-štiti od kemijske i biološke degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim stani-štem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.
6.4.2. Stanje tla u Županiji
Primorsko-goransku županiju čine tri osnovna subregionalna područja, od kojih je svako građeno od više manjih morfogenetskih, pedoloških, hidrografskih, klimatskih i vegeta-cijskih zona i nije geografski homogeno. Priobalno područje je pretežito vapnenačke gra-đe, mezozojske starosti, u kojoj se izdvajaju dolomitne zone, osobito u priobalju Riječ-kog zaljeva (oko Kastva). otočnu cjelinu čine Cres i Lošinj, građeni od krednih vapnena-ca i dolomita, otok Krk s tri zasebne reljefne cjeline (na sjevernom i južnom dijelu su vapnenačke zaravni, dok se u središnjem dijelu izmjenjuju vapnenački i dolomitni reljefi, s bogatijim tlima pogodnim za poljoprivredu), te otok Rab s četiri paralelne zone u kojima se izmjenjuju vapnenci i nepropusni fliš. osnovnu podlogu goranskog područja čine kar-bonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.
U Primorsko-goranskoj županiji inventarizacijom je utvrđeno 57 različitih kombinacija tala (kartiranih jedinica), s 18 tipova (i 58 podtipova) tala, od kojih 15 tipova pripada automorfnom odijelu, dva tipa hidromorfnom odijelu, dok jedan tip tla odjelu halo-morfnih tala.
Postanak automorfnih tala određuje vlaženje oborinama bez dopunskog vlaženja, a ci-jeđenje vode kroz masu tla je slobodno i nema dužeg zadržavanja prekomjerne vode u profilu tla. Hidromorfna tla karakterizira prekomjerno vlaženje u čitavom tlu ili dijelu profila, te su sve pore tla ispunjene vodom koja stagnira ili se sporo kreće i akumulira (saturira). Halomorfna tla obuhvaćaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem nepovoljnih stranih voda.
U priobalnom i otočnom području Županije prevladavaju crvenice, smeđa tla i litosoli, a u Gorskom kotaru kombinacije smeđeg tla na vapnencima, crnice i lesiviranog tla. Na mjestima gdje je geološka podloga dolomitna trošina ili fluvioglacijalni nanos do-miniraju rendzine, dok palezojske naslage najčešće zauzimaju distrično smeđa i pod-zolasta tla. Na cijelom području Županije, na naplavinama u riječnim i potočnim doli-nama i zavalama nalaze se aluvijalna i koluvijalna tla.
89
Najvrednija tla nalaze se na flišu u području doline Rječine i na prostoru koji se prote-že od Klane do Vinodola te plodnim dijelovima otoka Krka i Raba. Kvalitetno poljopri-vredno zemljište s oranicama, vrtovima, vinogradima i voćnjacima zauzima 15.036 ha ili svega 4,2% ukupne površine Županije. Livade zauzimaju 30.582 ha ili 8,5%, a pašnjaci 94.664 ha ili 26,4% ukupnog teritorija Županije. Uz nepovoljnu strukturu poljoprivrednog zemljišta u kojoj su najviše zastupljeni pašnjaci (uz napomenu da su to u najvećoj mjeri stjenoviti, škrti primorski pašnjaci s plitkim tlima i oskudnom vege-tacijom), Županija sa svega 0,15 ha obradivoga poljoprivrednog zemljišta po stanov-niku ne raspolaže zemljišnim resursima dovoljnim za prehranu vlastitog stanovništva. osim toga, evidentan je trend smanjenja poljoprivrednih površina, te porasta šumskog i neplodnog zemljišta (zbog smanjenja napasanja stoke i prepuštanja pašnjaka šikari i šumskoj vegetaciji). Smanjivanje i napuštanje poljoprivredne proizvodnje dovodi do smanjenja prirodne raznolikosti. Danas se intenzivno obrađuju jedino veće poljopri-vredne površine na području Vinodolske doline, Bašćanske doline, Vrbničkog polja i otoka Raba, te manje površine uz okućnice.
U Županiji se ne provode sustavna ispitivanja onečišćenja i oštećenja tla i poljopri-vrednog zemljišta. Posljednje opsežnije ispitivanje onečišćenja tla u Primorsko-goran-skoj županiji provedeno je 1995. godine kada je na 15 lokacija5 ispitivan sadržaj teš-kih metala u tlu. Ta su ispitivanja opširno opisana u prethodnom Izvješću o stanju okoliša Županije i ovdje se neće ponavljati. Rezultati ukazuju na povećan sadržaj kad-mija, bakra i olova u svim analiziranim tipovima tala i lokacijama, dok je tlo područja Rijeke onečišćeno olovom (nađene su 2-5 puta više koncentracije od najviše dopušte-nih vrijednosti). Količine olova povišene su i u šumskim tlima NP Risnjak, a novija istraživanja na tom području pokazala su da u kiselim tlima antropogeno olovo prodire najmanje do dubine od 65 cm. Pojedinačna su ispitivanja provedena isključivo za na-mjenu određenih projekata (npr. sanacija lokacije koksare u Bakru, sanacija odlagali-šta i smetlišta, praćenje onečišćenja ugljikovodicima u Rafineriji i slično).
U okviru posebnog projekta na području Gorskog kotara kontrolirano je zakiseljavanje tla kao posljedica kiselih kiša, uzrokovanih prekograničnim transportom onečišćujućih tvari zrakom. Zabilježena su znatna opterećena šumskog tla zakiseljavanjem.
Na lokaciji INAd.d.RafinerijanafteRijekauUrinju još je 1993. godine utvrđeno onečišćenje tla i podzemnih voda ugljikovodicima. Sanacija tog onečišćenja provodi se neprekidno od tada, a osim mjera sanacije podzemnih voda crpljenjem ugljikovodika, uključuje i eliminaciju zagađenja iz onečišćenog stijenskog kompleksa lokacije Rafine-rije.
Lokacija INAd.d.RafinerijanafteRijekanaMlaki također je u podzemlju onečišćena različitim frakcijama ugljikovodika, što je utvrđeno 1994. godine, a potvrđeno istraž-nim radovima 2002. godine. od prvotnih 36 bušotina, u dijelu je nađen gusti ljepljivi bitumen ili ugljikovodici, dok je dio sadržavao čistu vodu (ponegdje povišene tempera-ture). Prema Idejnom projektu sanacije zagađenja iz 2003. godine, sanacija je uključi-vala čišćenje bušotina, a predviđeno je i snimanje i čišćenje kanalizacije na lokaciji kao mogućeg izvora onečišćenja. INA d.d. Rafinerija nafte na Mlaki prestala je s ra-dom u listopadu 2008. godine. obzirom na ugljikovodike nađene u dijelu bušotina 2002. godine vjerojatno je da cijela lokacija i danas onečišćena i zahtjeva nastavak sanacije tla i podzemnih voda.
Na lokaciji bivše koksareuBakruu više navrata provedena su ispitivanja tla radi utvr-đivanja stanja. Razgradnja procesne opreme i većine objekata koksare trajala je od 1994. do 2001. godine, dok je dimnjak bivše koksare srušen 2005. godine. Radi
5 Ispitivanja tla na teške metale provedena su na dvije lokacije vojnog skladišta Lučice kod Delnica, vinogradu u Mošćenicama, parkovima Mlaka i Donja Vežica u Rijeci, Crno, sjeverno od Bakra, poljoprivred-nom tlu uz cestu Meja – Gaj, uz željezničku prugu u Sipin dolcu, bivšem vinogradu u Bakarcu, na tri lokacije u krugu i okolici bivše koksare u Bakru, krugu INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka u Urinu, okolici postrojenja DINA u omišlju i masliniku u Puntu.
90
utvrđivanja stanja i razine onečišćenosti tla na prostoru bivše koksare u Bakru izrađeno je 18 bušotina dubine do 12 metara i 2 raskopa, te je uzeto 20 uzoraka potencijalno onečišćenog zemljišta. Na prostoru kemijske sekcije provedena su i hidrodinamička ispi-tivanja razine fluida u sagrađenim bušotinama. Rezultati kemijsko-fizikalnih analiza flui-da iz bušotina, zemljišta, te rezultati hidrodinamičkih ispitivanja fluida navedeni su u Iz-vješću o stanju okoliša bivše koksare u Bakru s prijedlogom sanacije. Tada provedenim istraživanjima utvrđeno je da je bivša kemijska sekcija bila glavno izvorište onečišćenja, te da je iz toga područja došlo do širenja onečišćenja u druga područja, pa čak i u more. Glavno utvrđeno onečišćenje bilo je onečišćenje katranom, odnosno policikličkim aro-matskim ugljikovodicima, dok su sporedna žarišta bila onečišćenja uljima i naftalenom. Primijećeno je da se katran u površinskim i podzemnim slojevima nalazi na naslagama kamena, šljunka i pijeska, te pod utjecajem raznih čimbenika migrira u dublje slojeve. Sanacija onečišćenog tla trajala je od 2007. do 2009. godine.
6.4.3. Zaključak
Glavni izvori onečišćenja tla u Županiji su stara industrijska postrojenja, nesanirane lokacije odlagališta otpada i divljih odlagališta, napuštenih kamenoloma i šljunčara, te izvori onečišćenja zraka. Gubitku i oštećenju tala pridonose prenamjena poljoprivred-nog zemljišta u građevinsko, eksploatacija kamena, te procesi erozije tla. Stoga, mje-rama zaštite prioritetno treba planirati sanaciju zemljišta u okruženju industrijskih po-strojenja, sanaciju odlagališta otpada, napuštenih kamenoloma i šljunčara te zaštitu poljoprivrednog tla od prenamjene kao i zaštitu tla od erozije uključujući mjere zaštite od bujičnih voda.
91
7. KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE
Nepokretna kulturna dobra kao najvrjedniji dio kulturno-povijesne baštine usko su po-vezana s prirodnim naslijeđem s kojim zajedno čine nerazdvojivi dio čovjekova okoli-ša. U tom smislu javlja se uz graditeljsko naslijeđe i pojam povijesnog okoliša, koji ta-kođer ima svoj puni smisao, pogotovo ako ga se promatra u okviru širega, ekološkog aspekta kulturnih vrijednosti na određenom području.
Primorsko-goranska županija odlikuje se vrijednom i raznolikom kulturno-povijesnom baštinom. Graditeljsko naslijeđe kao dio te baštine označava nepokretna kulturna do-bra nastala ljudskom rukom od prapovijesti do suvremenih graditeljskih ostvarenja.
7.1. Zakonski okvirZaštita nepokretnih kulturnih dobara uređena je Zakonom o zaštiti i očuvanju kultur-nih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 – ispravak, 87/09 i 88/10). osim vrsta kul-turnih dobara, načina uspostavljanja zaštite nad kulturnim dobrom, obveza i prava vlasnika kulturnih dobara, te mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Zakonom je regulirana i odgovornost za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara kao i odgovornost za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovom provedbom.
Uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom provodi se upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu, Ministarstvo kulture RH, Uprava za za-štitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, prati stanje kulturno-povijesne baštine na području Primorsko-goranske županije i radi na reviziji Registra kulturnih dobara. Trenutno je u Registru upisano 417 kulturnih dobara s područja Primorsko-goranske županije, a pod preventivnom zaštitom nalazi se još 15 dobara.
Zakonom je određeno da županije mogu dobra koja nisu upisana u Registar kulturnih dobara proglasiti zaštićenim. U Primorsko-goranskoj županiji nema ovako zaštićenih objekata.
7.2. Stanje kulturnih dobara na području Primorsko-goranske županijePrimorsko-goranska županija godinama neprekidno vodi brigu o kulturnim dobrima na svom području te pruža pomoć gradovima i općinama u obnovi pojedinačnih dobara kao i vrijednih kulturno-povijesnih cjelina. U obnovu i sanaciju kulturnih dobara ulažu se znatna sredstva Ministarstva kulture, Županije i jedinica lokalne samouprave, udru-ga i vlasnika kulturnih dobara. Velik broj kulturnih dobara nalazi se u nekoj od faza obnove, bilo da se radi o istraživanju, valorizaciji, pripremi dokumentacije, sanaciji ili rekonstrukciji.
osim ulaganja u građevinsku sanaciju kulturnih dobara, Županija pokušava kulturno povijesnu baštinu uključiti u suvremen život i uvažavati je kao značajan gospodarski i
92
razvojni potencijal. Najznačajniji programi revitalizacije usmjereni su na primjerenu namjenu i korištenje, kojim će se kulturna dobra moći redovito i samostalno održavati te služiti široj društvenoj zajednici.
Sanacija, obnova i revitalizacija kulturnih dobara, osobito onih upisanih u Registar kulturnih dobara RH, vrlo je složen, zahtjevan i skup proces koji podliježe strogim uvjetima konzervatorske službe vezano za određivanje namjene, uporabe materijala i načina izvođenja radova. Kako bi se objedinila financijska sredstva te sustavno i dugo-ročno vodila briga oko zaštite, obnove i revitalizacije kulturnih dobara napravljen je Program sanacije i revitalizacije kulturnih dobara za razdoblje 2005. -2008. godine.
Program se sastoji iz dvije samostalne cjeline:
• Putovima Frankopana – revitalizacija frankopanskih kaštela
• Sanacija i obnova pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina.
7.2.1. Projekt Putovima Frankopana
ovim je projektomplanirana obnova i revitalizacija deset frankopanskih kaštela Vino-dola, a osmišljen je za četverogodišnje razdoblje 2005.-2008. ovim projektom obu-hvaćeni su: kaštel u Bakru i ostaci kaštela u Hreljinu, grad Zrinskih i kaštel Nova Kra-ljevica u Kraljevici, kula i kaštel u Novom Vinodolskom te ostaci kaštela u Ledenica-ma, kaštel Grobnik u općini Čavle, kaštel u Driveniku, kula u Bribiru i ostaci kule u Grižanama. Ministarstvo kulture RH podržalo je projekt, a provođenje projekta pratilo je i nadziralo stručno tijelo u kojem su bili predstavnici Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci. Iako je uspješno okončan 2008. godine, Projekt je ocijenjen iznimno važnim za očuvanje kulturne baštine, te se planira nastavak i proširenje Projekta koji će imati poveznice s gospodarskim razvojem i bit će poticaj razvoju poduzetništva i turizma na tom području.
Tijekom 2009. godine uz potporu Ministarstva turizma, postavljene su informativne ploče kojima su obilježeni Projektom obuhvaćeni kašteli, te je izdana brošura koja ih tematski objedinjuje u smisleni turistički itinerer. Nastavljena je sanacija kaštela u Dri-veniku, te pripremljena sanacija kula Dvorca Nova Kraljevica. Planira se izrada novog Programa sanacije koji će obuhvatiti sve frankopanske kaštele na području Županije kao i priprema ovog projekta za kandidiranje prema fondovima europske Unije.
7.2.2. Sanacija i obnova pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina
Provodi se neprekidno pružanjem financijske potpore jedinicama lokalne samouprave, vjerskim zajednicama i udrugama koje skr-be o kulturnim dobrima. osnovni kriteriji za izradu prijedloga te odobravanje financijskih sredstava za sufinanciranje aktivnosti i projekata bili su: stanje kulturnog dobra, hitnost intervencije, status kulturnog dobra (registriran, preventivno zaštićen, eviden-tiran), mišljenje konzervatora, vlasništvo te projektna dokumen-tacija (troškovnik, faze realizacije). ova zajednička suradnja na obnovi pojedinačnih dobara pokazala se dobra i djelotvorna jer je u proteklom razdoblju obnovljen veliki broj sakralnih, fortifika-cijskih i civilnih građevina te potpomognuta arheološka istraživa-nja.
Kaštel u Bakru
93
U razdoblju od 2006. do 2009. godine Županija je ukupno uložila 6.050.000 kuna.
Pregled uloženih sredstva po godinama dan je sljedećoj tablici.
Tablica 33. Pregled uloženih sredstava po godinama
Godina Objekti Uloženasredstva(kn)
2006. arheološki lokaliteti Ad turres (Crikvenica), Poje (omišalj), Cickini (Malinska-Dubašnica), Corintia (Baška); antički limes (Čabar); gradske zidine Raba, osora, Kastva i Krka; spomenik Juliju Kloviću; obiteljska knjižnica Vitezić; urbanistička jezgra Mošćenica; spomen muzej u Lipi; gradska kula u Cresu; kompleks Kraj Mira (Punat); Kortil Tonun (Lovran); Župni dvor Lubenice; Povijesna staza M. Draga – Trebišća – Perun; Toš u Belom; Mlin za masline; Torać; kašteli Fortičina u omišlju, Gradina u Klani i Zrinski u Brodu na Kupi; kalvarija u Lokvama i sakralni objekti
2.250.000
2007. urbane jezgre Dobrinj i Mošćenice; gradske zidine Kastav, Krk, Vrbnik i osor; stupa za sukno i mlin za žito (Baška); Kalvarija u Lokvama; arheološki lokaliteti Mirine-Fulfinum, Kotor-Godač i Kaštelina; Kaštel Gradina u Klani; kameni upornjaci u predjelu Fajeri; zgrada Rački u Delnicama; kule u Cresu, Turanj (Brod Moravice); lošinjske cisterne i bunari; stari toš u Puntu; zvjezdarnica Manora; gromače u Milohnićima; liburnijski limes (Čabar); podzemne utvrde na Pulcu; mitološka staza M. Draga – Trebišće – Perun; muzej u Trebišću; orgulje krčke katedrale; knjižnica kapucinskog samostana; župna kuća Križišće i sakralni objekti
2.300.000
2008. kuće Kolarica (Brod Moravice) i Rački (Delnice); Dvorac Zrinski u Čabru; stari toš u Puntu; gradski bedemi Krk i Rab; Palača Kvarner; Kaštel Gradina u Klani; Župni dvor u Lubenicama; Muzej u Trebišću i sakralni objekti
1.000.000
2009. kuća Rački (Delnice); Kaštel Gradina u Klani i Utvrda Gradec u Garici; gradski bedemi Kastav; Palača Kvarner; Muzej u Trebišću; pekarska zbirka u Kastvu; secesijsko dizalo u Rijeci i sakralni objekti
500.000
Ukupno 6.050.000
7.3. ZaključakUnatoč svim nastojanjima i dosadašnjim financijskim ulaganjima ipak nisu osigurani uvjeti za očuvanje mnogih povijesnih gradića neponovljive ambijentalne vrijednosti. Situacija u kojoj se danas nalaze povijesne graditeljske cjeline, urbane i ruralne, dubo-ko je povezana s razvojem suvremenog života uopće. Neprimjerene intervencije u pro-storu, promjena strukture stanovništva, kao i nepovoljna demografska kretanja, samo su neki od razloga njihovog propadanja. Dok su mnoga naselja gotovo napuštena i ko-riste se za sezonsko stanovanje tijekom ljetnih mjeseci (Beli, Lubenice), druga su se nekontrolirano, čak i planski povećavala bez pretjerane brige za povijesno naslijeđe, očuvanje kompozicije, prirodu i okoliš, po-ljoprivredno tlo i slično (Mali Lošinj, Cres, omišalj, Malinska).
Poseban problem zaštite čini očuvanje povijesnih ruralnih i etno cjelina na otocima i kultiviranog krajobraza u njihovom okruže-nju. U posljednje vrijeme primjetna je ubrzana degradacija nasli-jeđenoga ruralnoga primorskoga i otočnog krajobraza za koji su prepoznatljive terase, suhozidi i gromače.
Stočarske ekonomije (stanovi), evidentirane su u velikom broju, prvenstveno na otoku Cresu (Tramuntana, Punta Križa). Stanovi su napušteni, tako da o njihovom postojanju svjedoče samo razvaline, koje svjedoče o razvijenosti otočne stočarske privrede kroz stoljeća.
Kaštel u Driveniku
94
Mnoga arheološka nalazišta su vremenom uništena izgradnjom naselja, raznošenjem građevinskog materijala ili izgradnjom građevina, putova i infrastrukturnih koridora i na njihovim lokalitetima. Hidro-arheološka nalazišta izložena su neprekidnom devasti-ranju i pljački te se u posljednje vrijeme radi intenzivnije na njihovoj zaštiti.
Primorsko-goranska županija stalno poduzima mjere zaštite i očuvanja kulturnih doba-ra, ulaže stručni i materijalni napor kako bi se kulturna dobra valorizirala i stvorili uvjeti da primjerenom namjenom i korištenjem služe potrebama pojedinaca i općem interesu. Glavni ciljevi su:
• zaštita i očuvanje kulturnih dobara za buduće naraštaje,
• revitalizacija i upravljanje kulturnim dobrima uz primjerenu namjenu i korište-nje.
Da bi se navedeni ciljevi ostvarili, potrebno je:
• sustavno istraživati, stručno obrađivati i promovirati kulturna dobra Primorsko-goranske županije;
• unaprjeđivati baze podataka, informacije i znanja o baštini područja;
• pokretati postupke registracije za preventivno zaštićena kulturna dobra;
• provoditi zaštitu povijesnih cjelina kroz planove prostornog uređenja;
• raditi na izobrazbi profesionalaca, političara i lokalnog stanovništva i u to uklju-čiti sve relevantne sektore i nevladine organizacije;
• surađivati unutar Županije, s drugim županijama i prekogranično;
• izraditi programe revitalizacije urbanih i ruralnih povijesnih cjelina koji će prido-nijeti primjerenom korištenju kulturnih dobara radi gospodarskog razvitka Župa-nije (posebice turizma);
• nastaviti s započetim i pokretati nove radove na uređenju i privođenju primjere-noj namjeni kulturnih dobara;
• revitalizirati tradicionalna stočarska i poljoprivredna gospodarstva (stanove) na otocima za prihvatljiv razvitka ekološkoga, kulturnoga i seoskog turizma.
U provedbi zacrtanih ciljeva bitna je stalna koordinacija i partnerstvo. Nužno je u pro-grame i izvedbene aktivnosti uključiti sve: gradove i općine, konzervatorsku službu, turističke zajednice, regionalne razvojne agencije, udruge, poduzetnike i druge zainte-resirane.
95
8. OTPAd
8.1. Zakonski okvirosnove gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj propisane su Zakonom o otpa-du, (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015. godine (NN 85/07).
8.1.1. Zakon o otpadu
Zakonom o otpadu uređuje se način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospoda-renja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troško-vi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpa-dom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Sukladno Zakonu o otpadu, županije su odgovorne za gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termičke obrade otpada. odgovornosti u procesu unaprjeđivanja sustava gospodarenja otpadom opisane su u Strategiji gospodarenja otpadom u RH i Zakonu o otpadu.
8.1.2. Strategija o gospodarenju otpadom
Temeljem Zakona o otpadu, Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju gospoda-renja otpadom koja između ostalog daje: načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpa-dom, mjere gospodarenja opasnim otpadom te smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Utemeljena je na općim načelima eU u području gospodarenja otpadom te predstavlja okvir državne politike za uspostavu održivog gospodarenja otpadom u RH do 2025. godine.
Strateški ciljevi gospodarenja otpadom u RH iz Strategije su: 1) Izbjegavanje nastaja-nja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz ma-terijalnu i energetsku oporabu otpada; 2) Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava); 3) Smanjivanje rizika od otpada; 4) Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; 5) edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenje otpa-dom.
Strategijom su definirani i kvantitativni ciljevi gospodarenja otpadom vezano uz količi-ne otpada koji treba oporabiti, obraditi i odložiti, rokovi za izgradnju centara za gospo-darenje otpadom i sanaciju postojećeg odlagališta te kvote oporabe i recikliranja za neke posebne kategorije otpada. U ovome se dokumentu prenose najvažniji ciljevi (ta-blice 34 – 36).
96
Tablica 34. Kvantitativni ciljevi za količine otpada iz Strategije gospodarenja otpadom RH
CiljeviUdio(%)/godina
2005. 2010. 2015. 2020. 2025.
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada 80 85 90 95 99
Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25
Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30
Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45
Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995.
95 85 75 55 35
Tablica 35. Kvantitativni ciljevi za odlagališta otpada iz Strategije gospodarenja otpadom RH
CiljeviGodina
2005. 2010. 2015. 2020. 2025.
Regionalni centri za gospodarenje otpadom (broj formiranih centara) 0 1-2 2-3 3 4
Županijski centri za gospodarenje otpadom (broj formiranih centara) 0 3-7 7-10 10-14 14-21
Službena odlagališta (broj aktivnih odlagališta) 187 100 50 30 14-21
Udio saniranih odlagališta (% od broja ustanovljenog za 2000. godinu) 5 65 75 85 100
Tablica 36. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada iz Strategije gospodarenja otpadom RH
Otpad PostupaksotpadomKvotepogodinama(%)
2010. 2015. 2025.
Ambalažni otpadoporaba* 50 – 60 65Recikliranje** 25 – 45 55 – 60
otpadna vozilaoporaba 85 95Recikliranje 80 85
ee-otpad – 4 kg/stan/godoporaba 70 – 80Recikliranje 50 – 80
otpadne gume vozilaoporaba 70 – 80 90Recikliranje 60 – 70 70
otpadna uljaoporaba 90 -Recikliranje - -
Građevinski (građevni) otpad oporaba - 80
* oporaba je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe, te uključuje bilo koju od operacija iz Aneksa IIB Direktive o otpadu, 75/442/eeC.
** Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.
97
8.1.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.
Vlada RH 2007. godine usvaja Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015. godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpa-dom na državnoj razini. Plan sadrži: 1) vrste, količine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 3) mrežu lokacija građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za nji-hovu gradnju, 4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpa-dom, i 5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospo-darenju otpadom. Svrha je uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanji-ti količinu i opasna svojstva otpada koji proizvodi te načina održivog gospodarenja ot-padom koji je proizveden.
Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih cilje-va Strategije gospodarenja otpadom postavljene u RH za razdoblje do 2025. godine i to:
1) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
2) sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
3) sanacija “crnih točaka”, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,
4) razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja, i
5) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
Prema vremenskom planu uspostave sustava, Županije su trebale donijeti županijske planove gospodarenja otpadom do 2007. godine; uspostava centara predviđena je do kraja 2011. godine. Nadzor i godišnje izvještavanje o Provedbi državnog plana provo-di Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i zaštite okoliša.
Provedbom Plana treba ostvariti:
• uspostavu sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/ žu-panijskom konceptu;
• povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada;
• recikliranje i ponovnu oporabu otpada;
• prethodnu obradu otpada prije konačnog odlaganja;
• smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu;
• izdvajanje goriva iz otpada;
• smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima;
• smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš;
• samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.
Državnim Planom su definirani i/ili procijenjeni kvantitativni ciljevi vezano uz:
• obuhvat stanovništva Hrvatske sustavom organiziranog skupljanja otpada,
• povećanje primarnog odvajanja (primarne reciklaže) iz komunalnog otpada,
• smanjenje količine biorazgradivog otpada u otpadu koji se odlaže na odlagališta radi smanjenja volumena otpada i emisija plinova u okoliš.
Ciljevi su prikazani u sljedećim tablicama (tablice 37-39). Treba napomenuti da su ro-kovi za provedbu ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom u RH kraći od rokova postavlje-nih Strategijom gospodarenja otpadom u RH iz 2005. godine (vidi tablice 34. i 35).
Odlagalište Viševac
98
Tablica 37. Projekcija porasta udjela stanovništva obuhvaćenog sustavom organiziranog skupljanja
Planskorazdoblje(godine) Udiostanovništvaobuhvaćenogsustavomorganiziranogskupljanja
2007.-2010. 90%
2011.-2015. 95%
2016.-2020. 98%
Tablica 38. Procjena povećanja udjela odvajanja otpada iz komunalnog otpada (primarna reciklaža)
PGORH2007-2015.
2004.godina(stanje) 2015.godina(predviđanja)
Odvajanjeizkomunalnogotpada
NačingospodarenjaOdvajanjeiz
komunalnogotpadaNačingospodarenja
Vrstaotpada % t opis % t opis
Biootpad 0,01 182 organizirano skupljanje 3 59.000 organizirano skupljanje
Papir i karton 3,66 48.000 RD, organizirano skupljanje 6 117.000Primjena posebnih propisa, organizirano skupljanje, RD
Staklo 0,99 13.000 RD, organizirano skupljanje 6 117.000Primjena posebnih propisa, organizirano skupljanje
Metal 0,02 300 organizirano skupljanje 6 117.000 RD, organizirano skupljanje
Plastika + PeT 0,19 2.548 RD, organizirano skupljanje 2 39.000Primjena posebnih propisa, organizirano skupljanje
ostalo 0,03 422 RD, organizirano skupljanje 0 2.000 RD, organizirano skupljanje
Ukupno 4,92 64.452 23 451.000
Preostalo 95,08 1.245.548 organizirano skupljanje 77 1.502.000 organizirano skupljanje
Sveukupno 100 1.310.000 100 1.953.000
Izvor: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015.godine (NN 85/07)
Tablica 39. Ciljevi smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada prema Planu gospodarenja otpadom RH
CiljevizasmanjenjeodlaganjabiorazgradivogotpadapremaPGORH2007-2015.
Rokovizaprovedbucilja
do2012. do2015. do2020.
Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1997. godine
75% 50% 35%
99
8.1.4. Ostali propisi
Temeljem Zakona o otpadu, doneseno je 35 podzakonskih propisa kojima se omogu-ćuje provedba odredbi iz Zakona te ciljeva i mjera iz Strategije i Plana. Najvažniji su: Pravilnik o gospodarenju otpadom, Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji ot-pada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, te pravilnici o postupanju s pojedinim kategorijama otpada.
8.1.5. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije
Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015. godine (dalje Plan) donesen je u travnju 2007. godine, temeljem članka 10. Zakona o otpadu. Plan je donesen za razdoblje od osam godina, a izmjenama i dopunama iz 2008. godine (SN 50/08) usklađen je s naknadno donesenim državnim Planom gos-podarenja otpadom.
Županijskim se Planom u uvodnom dijelu obrazlažu obveze izrade te cilj i svrha izrade Plana gospodarenja otpadom, propisani elementi Plana, razdoblje i postupak donoše-nja. Potom su opisani osnovni podaci o Županiji u kontekstu gospodarenja otpadom, detaljno obrazložena polazišta i ciljevi gospodarenja otpadom te uspostava novog su-stava gospodarenja otpadom. U okviru Polazišta, Plan obrazlaže obveze Županije i je-dinica lokalne samouprave koje proizlaze iz važećih propisa i stupanj njihova ostvare-nja do trenutka donošenja Plana.
Županija – jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je:
• donijeti županijski plan gospodarenja otpadom, usklađen sa Strategijom i Pla-nom gospodarenja otpadom RH, Strategijom održivog razvoja RH i važećim Pla-nom zaštite okoliša RH te Programom zaštite okoliša Županije uz suradnju gra-dova i općina na svom području;
• dokumentima prostornog uređenja utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom;
• osigurati provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termičku obradu otpada koje propisuje Vlada RH;
• koordinirati provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada;
• osigurati sredstva za gradnju građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom (osim opasnog otpada);
• donositi odluke o koncesijama za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ako nisu dodijeljene na državnoj razini) i komunalnim otpadom kada se obav-ljaju za područje više jedinica lokalne samouprave i/ili više županija;
• uspostaviti županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podršku jedinica lokalne samouprave;
• sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno Planu gospodare-nja otpadom;
• prikupljati i dostavljati podatke o otpadu sukladno propisima;
• provoditi sustavnu edukaciju i informiranje.
100
Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) dužne su:
• dokumentima prostornog uređenja utvrditi lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom;
• donijeti plan gospodarenja otpadom, usklađen s državnim i županijskim planom gospodarenja otpadom i županijskim programom zaštite okoliša;
• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje komunalnog otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada;
• poticati sustavnu izobrazbu i informirati proizvođače, lokalne organizacije i sta-novništvo;
• omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada: postaviti od-govarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnih dvorišta za odvojeno priku-pljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom;
• osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za građevinski (građevni) otpad;
• organizirati prijevoz otpada do centra za gospodarenje otpadom, uključivo i us-postavu i vođenje rada pretovarnih stanica (tehnološki i organizacijski usklađe-nih na razini Županije);
• sanirati divlja odlagališta (smetlišta) na svom području te osigurati uklanjanje i zbrinjavanje/oporabu otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njiho-vom području;
• narediti osobama koje odlažu otpad protivno odluci o komunalnom redu i/ili (na vlastitoj ili tuđoj nekretnini) putem komunalnog redara da taj otpad odlože na propisan način o vlastitom trošku.
Planom je opisano postojeće stanje postupanja s komunalnim, opasnim i neopasnim otpadom, te posebnim kategorijama i tokovima otpada.
Ciljevi gospodarenja otpadom u Planu postavljeni su temeljem prioriteta i ciljeva iz Strategije zaštite okoliša RH i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš, Strategije zašti-te okoliša Primorsko-goranske županije, prostorno-planske dokumentacije Primorsko-goranske županije i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. godi-ne. osnovni zahtjev bio je uskladiti postupanje s otpadom na području Županije s odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim propisima temeljem ovoga Zakona, Na-cionalne strategije i Nacionalnog plana gospodarenja s otpadom te Prostornog plana PGŽ, što podrazumijeva:
• uspostavu usvojenog sustava gospodarenja otpadom na području Županije;
• postupno zatvaranje i sanaciju postojećih službenih odlagališta otpada;
• sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom;
• saniranje neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla;
• razvijanje i utvrđivanje programa izobrazbe o otpadu.
Konkretni ciljevi i aktivnosti uključuju:
• uspostaviti sustav za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada;
• izgraditi elemente sustava gospodarenja otpadom: središnju zonu (ŽCGo) s po-trebnim građevinama, transfer-stanice i reciklažna dvorišta;
• sanirati postojeća odlagališta (posebno: Viševac, Duplje, Cetin i Peterkov laz te odlagalište opasnog otpada Sovjak);
101
• sanirati površine na kojima se odlagao otpad unutar INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju i DINA-Petrokemije u omišlju na otoku Krku;
• ostvariti Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na po-dručju Primorsko-goranske županije;
• osigurati sredstva za financiranje za provedbu mjera iz Plana gospodarenja ot-padom Županije;
• osmisliti i provesti program izobrazbe gospodarenja otpadom.
Koncepcija novog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim otpadom utvrđena je projektnom dokumentacijom izrađenom za potrebe Županijskog centra za gospoda-renje otpadom (ŽCGo) i studijom Tehnološki i ekonomski koncept uspostave cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u Primorsko-goranskoj županiji te Izmjenama i dopunama koncepta ŽCGo Marišćina. Glavne dije-love sustava čine: ŽCGo Marišćina, pretovarne stanice, mreža reciklažnih dvorišta i eko otoka te sustav prijevoza otpada. Novi sustav temelji se na količinama komunal-nog i neopasnog proizvodnog otpada koje su za Županiju procijenjene u okviru Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015. godine.
Predviđene tehnologije u ŽCGo Marišćina uključuju prihvat komunalnog i neopasnog otpada, prihvat i reciklažu/obradu izdvojeno prikupljenih tokova otpada, mehaničko-biološku obradu otpada uz izdvajanje iskoristive komponente za materijalnu ili ener-getsku oporabu (proizvodnja goriva iz otpada: GIo ili RDF), odlaganje neiskoristive komponente otpada te proizvodnju energije iz metanogene frakcije otpada (tzv. biosta-bilat). Izdvojene korisne vrste otpada, odnosno sekundarnih sirovina, predavat će se ovlaštenim skupljačima. Izgradnja ŽCGo je planirana u više faza.
Planirano je pet lokacija pretovarnih stanica: na području Delnica, Novog Vinodol-skog, Krka, Cresa i Raba, čiji će kapaciteti ovisiti o količini otpada koja nastaje na po-dručju koje gravitira pretovarnoj stanici, mogućoj dinamici prijevoza otpada te broju i učinkovitosti reciklažnih dvorišta i eko otoka.
U Planu je predviđeno 17 reciklažnih dvorišta (12 na području Priobalja, dva u Gor-skom kotaru te tri na Kvarnerskim otocima), čiji će se broj postepeno povećavati.
Sustav prijevoza podrazumijeva prijevoz od mjesta skupljanja do ŽCGo za područja u krugu oko zone Marišćina, prijevoza od mjesta skupljanja do pretovarnih stanica, te prijevoz od pretovarnih stanica do ŽCGo.
8.2. Gospodarenje otpadomGospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1) sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utje-caja na okoliš, 2) obavljanje skupljanja, prijevoza, opo-rabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpa-dom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3) skrb za odlagališta koja su zatvorena.
otpad se kategorizira prema mjestu nastanka i prema svojstvima. Tako, s obzirom na mjesto nastanka, može biti komunalni i proizvodni, a prema svojstvima opasni, neopasni i inertni.
Odlagalište Treskavac
102
Pod komunalnim otpadom podrazumijeva se otpad iz kućanstva i/ili uslužne djelatno-sti, ako je prema svojstvima sličan otpadu iz kućanstva.
Proizvodni (tehnološki, industrijski) otpad je onaj koji nastaje u proizvodnom procesu industrije, obrta i drugih procesa, a prema sastavu i svojstvima razlikuje se od komu-nalnog otpada. opasni otpad je svaki otpad koji je prema sastavu i svojstvima odre-đen kao opasan, a neopasni je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada.
Inertni otpad je onaj koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim i/ili biološkim promjenama; nije topljiv, zapaljiv, ne reagira fizikalno niti kemijski, niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u doticaj ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinja, biljnog svijeta ili na povećanje emisija u okoliš.
Posebne kategorije otpada su: ambalaža i ambalažni otpad, građevinski (građevni) ot-pad, otpadni električni i elektronički uređaj i oprema, otpadna vozila, otpadne gume, otpadne baterije i akumulatori, medicinski otpad, otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadna ulja, poliklorirani bifenili (PCB)/poliklorirani terfenili (PCT). Gospodarenje posebnim kategorijama otpada propisano je dodatnim podzakon-skim aktima temeljem Zakona o otpadu.
8.2.1. Gospodarenje komunalnim otpadom
Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatno-sti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Pri opisu gospodarenja komunalnim otpadom u praksi se najčešće razlikuju sljedeći tokovi:
• miješani komunalni otpad koji se prikuplja putem kontejnera, baja i kanti na javnim površinama, zgradama i obiteljskim kućama,
• glomazni komunalni otpad,
• otpad od čišćenja ulica,
• otpad iz vrtova, parkova i kućanstava (biootpad i zeleni otpad),
• otpadni muljevi (septičke jame, kanalizacija),
• ostali odvojeno prikupljeni ili naknadno izdvojeni sastojci komunalnog otpada koji mogu biti neopasni (npr. papir, staklo, plastika, tekstil, drvo i slično) ili opa-sni s kojima se gospodari odvojeno sukladno posebnim propisima i dozvolama (npr. baterije ili fluorescentne cijevi).
8.2.1.1. Prikupljanje komunalnog otpada
Komunalni otpad u gradovima i općinama na području Primorsko-goranske županije uglavnom sakupljaju ko-munalna društva i odlažu na odlagališta komunalnog otpada. Grad Čabar nema posebno komunalno društvo, već se prikupljanje i odvoz otpada organizira u okviru odsjeka za komunalni sustav, prostorno uređenje i gos-podarstvo Grada Čabra. U sljedećoj tablici dan je popis komunalnih društava i tvrtki koje imaju važeću dozvolu za prikupljanje komunalnog otpada na području Župa-nije (tablica 40).
103
Tablica 40. Komunalna društva i tvrtke koje imaju dozvolu za prikupljanje komunalnog otpada
Komunalnodruštvo/tvrtke Sjedište Gradoviiopćineizkojihseprikupljaotpad
KD Čistoća d.o.o. Rijeka, Dolac 14 Rijeka, Bakar, Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Kastav, Kraljevica, Viškovo
Komunalac d.o.o. opatija, Stubište Lipovica 2 opatija, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga
GKTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski, Trg. I. Mažuranića 1
Novi Vinodolski, općina Vinodolska
GKTD Murvica d.o.o. Crikvenica, S. Radića 1/II Crikvenica
Ponikve d.o.o. Krk, Vršanska 14 Krk, Punat, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, omišalj, Vrbnik
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o.
Cres, Peškera 2 Cres i Mali Lošinj
Vrelo d.o.o. Rab, Palit 68 Rab
Komunalac d.o.o. Delnice, Supilova 173 Delnice, Brod Moravice, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad
Komunalac d.o.o. Vrbovsko, Željeznička 1a Vrbovsko
Lopar Vrutak d.o.o. Lopar, Lopar bb Lopar (od 2008. godine)
ecooperativa d.o.o. Jurdani, Jušići 30 cijelo područje Županije
eko otok d.o.o. Ičići, Perinići 19 cijelo područje Županije
IND-eKo d.o.o. Rijeka, Korzo 40/2 cijelo područje Županije
Metis d.d. Kukuljanovo Škrljevo, Kukuljanovo 414 cijelo područje Županije
Rijekatank d.o.o. Rijeka, Strohalova 2 cijelo područje Županije
Izvori: Registar dozvola za gospodarenje otpadom AZo i podaci iz komunalnih društava
osim navedenih društava i tvrtki, na području Delnica prikupljanje i prijevoz otpada s javnih površina i gospodarskih subjekata provode i obrt Juranić, te Neven i Marin d.o.o. Delnice, a na području Fužina – KTD Fužine.
Komunalna društva na području Županije redovito obnavljaju potrebnu opremu i veći-na imaju planove nabavke novih i zamjene dotrajalih spremnika te formiranja novih ili obnavljanja postojećih lokacija za odvojeno prikupljanje otpada. Samo tri komunalna društva za sada nemaju organizirane eko-otoke, odnosno lokacije i/ili spremnike za odvojeno prikupljanje pojedinih sastojaka komunalnog otpada (tablica 41). Jedinice lokalne samouprave u kojima te društva prikupljaju komunalni otpad ili nemaju orga-nizirano odvojeno prikupljanje (osim godišnjeg prikupljanja glomaznog otpada i amba-laže koja se predaje u trgovinama uz naknadu), ili su same postavile spremnike za odvojeno prikupljanje o vlastitom trošku, a te vrste otpada prikupljaju ovlaštene druge tvrtke.
Pokrivenost kućanstava odvozom komunalnog otpada na području Primorsko-goran-ske županije je zadovoljavajuća i u 2009. godini većinom iznosi 98-100%. Izuzetak je Grad Čabar koji zbog nedostupnosti udaljenijih zaselaka (naročito zimi) pokriva oko 70% kućanstava na svom području.
104
Tablica 41. Podaci o opremi komunalnih društava namijenjenoj skupljanju otpada (2009)
Komunalnodruštvo/upravniodjel
Vozila KontejneriiposudeEko-otoci/lokacijezaodvojeno
skupljanjeotpada
Čistoća d.o.o. Rijeka 128 150 baja, 7.600 kontejnera, 100 zvona (za staklo), 100 kontejnera za papir, 28 press kontejnera, 20 roll kontejnera, 3 kompleta posuda za dječja igrališta
200 eko-otoka 800 eko-otoka zapremine 2 m3
Komunalac d.o.o. opatija 15 34 baje i 2.897 kontejnera 45 eko otoka
Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski
11 147 posuda, 20 kontejnera, 1 press kontejner, 164 košarice i “vrše”, 12 posuda
45 lokacija za odvojeno skupljanje otpada (eko-otoci sa spremnicima za papir i karton, metalnu, plastičnu i staklenu ambalažu)
Murvica d.o.o.Crikvenica
8 2 press kontejnera i 15 posuda te 10 zvona za skupljanje staklene ambalaže
Korisni otpad se skuplja direktnim preuzimanjem od kućanstava i ustanova
Ponikve d.o.o. Krk 24 5.750 posuda za odvojeno skupljanje, 16 press kontejnera, te 90 otvorenih kontejnera za glomazni otpad
1.400 lokacija za odvojeno skupljanje otpada
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o.
26 1.115 kontejnera i posuda 21 posuda za selektivno prikupljanje otpada.eko otoci još nisu formirani
Vrelo d.o.o. Rab 8 i 2 vozila za pranje kontejnera
203 posude za skupljanje komunalnog otpada i 86 posuda za skupljanje primarnog ambalažnog otpada
Nema reciklažnog dvorišta. Grad Rab je postavio kontejnere za prikupljanje ambalažnog otpada (plastika, limenke, staklo, papir).
Lopar Vrutak d.o.o. 4 opremanje komunalnog društva i nabavka posuda je u tijeku (osnovano je 2008. godine)
Postoji plan postavljanja spremnika i eko otoka, a njegova provedba je u tijeku.
Komunalac d.o.o.Delnice (+ obrt Juranić i KTD Fužine)
2 kamiona + 3 za prijevoz kontejnera
275 kontejnera i 4.995 posuda za skupljanje komunalnog otpada
Spremnike za odvojeno prikupljanje papira, staklene i PeT ambalaže, postavile su na svom području JLS. Na području Delnica: 9 eko-otoka.
Komunalac d.o.o. Vrbovsko 2 zatvorena kamiona i 1 za odvoz kontejnera
1.200 kanti (od 120 l), 1.100 kontejnera (1.100 l), kontejneri za odvoz smeća: 15 od 7 m3 i 25 od 5 m3
Nema podataka o odvojenom prikupljanju
Upravni odjel za komunalne djelatnosti Grada Čabra
1 vozilo –vlasništvo
koncesionara obrta Muhvić
40 kontejnera 5 kontejnera za staklo
Izvor: Ankete Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, studeni 2009. i srpanj 2010.
8.2.1.2. Količine i vrste komunalnog otpada
Količina prikupljenog komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj županiji od 2006. do 2009. godine je u postupnom porastu (tablica 42), s izuzetkom 2007. godine kad je prijavljena količina otpada bila nešto manja nego u 2006. godini. Najveći je porast uočljiv 2009. godine kada je prijavljeno oko 20% više komunalnog otpada u odnosu na 2008. godinu.
105
Tablica 42. Prikupljene količine komunalnog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Komunalnodruštvo/upravniodjel/obrt/tvrtka
Količinasakupljenogkomunalnogotpada(t)
2006. 2007. 2008. 2009.
Čistoća d.o.o. Rijeka 43.233 43.376 44.500 39.543
Komunalac d.o.o. opatija 14.643 29.054 15.606 15.564
GKTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski14.391
6.669 6.261 6.070
GKTD Murvica d.o.o. Crikvenica 7.223 7.092 7.776
Ponikve d.o.o. Krk 15.057 13.648 14.436 13.680
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o. 4.500 4.675 20.137 20.764
Vrelo d.o.o. Rab i Lopar Vrutak d.o.o. 12.685 15.636 10.269 9.256
Komunalac d.o.o. Delnice (s obrtom Juranić te Neven i Marin d.o.o. Delnice) i KTD Fužine
5.600 6.591 8.415 7.006
Komunalac d.o.o. Vrbovsko 1.250 1.300 1.250 2.500
odsjek za komunalni sustav, prostorno uređenje i gospodarstvo Grada Čabra (s obrtom Muhvić)
1.854 1.807 1.808 1.800
UkupnozaPrimorsko-goranskužupaniju(t) 113.213 129.979 129.774 123.959
Izvori: Roo (Keo)
KD Čistoća d.o.o. Rijeka koja otpad prikuplja iz Grada Rijeke i okolnog prstena, u cije-lom je razdoblju prikupila najveće količine otpada i to 30-38% ukupno sakupljenih količina komunalnog otpada u Županiji u razdoblju 2006. do 2009. godine (slika 13). ostali sakupljači koji prikupljaju veće količine komunalnog otpada su: Komunalac d.o.o. opatija, GKTD Ivanj Novi Vinodolski (s GKTD Murvica Crikvenica), Ponikve d.o.o. Krk, Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj i Vrelo Rab (s tvrtkom Lopar Vrutak) koji pojedinačno prosječno prikupljaju 7-15% ukupne godišnje količine komunalnog otpada. Izuzeci tog pravila su znatno manje prijavljene količine komunalnog otpada s područja otoka Cresa i Lošinja u 2006. i 2007. godini u odnosu na 2008. i 2009. godinu, zatim dvostruko veće količine otpada koje su prikupila komunalna društva na otoku Rabu u 2009. godini. Također treba spomenuti i prikupljene količine Komunal-ca iz opatije u 2007. godini koje su dvostruko veće od prosječnih količina iz ostalih godina u promatranom razdoblju.
Vrijednosti navedene u prethodnoj tablici i slici 13. su ukupne količine komunalnog otpada iz grupe 20 koje su komunalna društva prikupila u pojedinim godinama pro-matranog razdoblja.6 Ne uključuju odvojeno prikupljenu ambalažu i ambalažni otpad iz grupe 15 koji je obrađen u sklopu poglavlja o posebnim kategorijama otpada.
od ukupno prikupljenih količina komunalnog otpada, najveći udio je miješani komu-nalni otpad i iznosi od 100.000 do 120.000 tona, tj. 76-88% ukupnog komunalnog otpada. od ostalih vrsta otpada treba spomenuti glomazni otpad koji se prikuplja od-vojeno u svim jedinicama lokalne samouprave na području cijele Županije, a njegov udio je u porastu (od 5% u 2006. godini do 12,5% u 2009. godini). Količine odvoje-no prikupljenog biorazgradivog otpada također su u laganom porastu te u 2009. godi-ni čine oko 3% ukupnog komunalnog otpada. ovom porastu primarno pridonosi odvo-jeno prikupljanje ove vrste otpada na otoku Krku (Ponikve d.o.o. Krk) i području na kojemu djeluje Komunalac d.o.o. opatija.
6 Podjela otpada sukladno Katalogu iz Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09). Grupu 20 čine vrste komunalnog otpada iz kućanstava i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona i iz ustanova, uključujući odvojeno prikupljene sastojke.
106
Slika 13. Količine komunalnog otpada u razdoblju 2006.-2009. godine (tone)
8.2.1.3. Odlagališta komunalnog otpada
Na području Županije komunalni se otpad dovozi i odlaže na 10 komunalnih odlagali-šta, ukupne korisne površine za odlaganje iznose oko 309.300 četvornih metara. Sva navedena odlagališta su aktivna. Prema podacima iz komunalnih društva i zapisnika inspekcijskih nadzora, procjenjuje se da je do 2010. godine na ta odlagališta odlože-no oko 7,6 milijuna m3 komunalnog i neopasnog otpada (tablica 43).
Uspoređujući podatke iz Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije uočljivo je da se površine pojedinih odlagališta znatno razlikuju u odnosu na nalaze inspekcijskih nadzora iz travnja 2010. i podatke dobivene anketiranjem tvrtki odgo-vornih za odlagališta u srpnju 2010. godine. Treba napomenuti da su sva odlagališta u postupku ili pripremi sanacije te se zatvoreni dijelovi više ne koriste, već su otvorene nove uređene plohe i/ili kazete na koje se otpad odlaže do uspostave Županijskog cen-tra za gospodarenje otpadom. Sveukupno je ukupna korisna površina krajem 2009. godine bila 18% veća u odnosu na kraj 2005. godine. Također postoje znatne razlike u količinama odloženog otpada krajem 2005. i 2009. godine, koje su proizašle iz či-njenice da su na odlagalištima načinjene nove geodetske izmjere ili procjene odloženih količina otpada. Nove procjene mogućeg vijeka odlagališta ukazuju da na 50% odla-gališta, bez dodatnih proširenja površine i/ili kote do koje se otpad može odlagati, nema dovoljno kapaciteta za odlaganje do očekivanog početka rada ŽCGo 2013. go-dine (tablica 43). Sanacija odlagališta opisana je u zasebnom potpoglavlju.
8.2.2. Gospodarenje proizvodnim otpadom
Proizvodni otpad nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. ovisno o sastavu, podrijetlu i svojstvima može biti: opasan, neopasan ili inertan. Prikupljaju ga ovlašteni sakupljači, tj. tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje
107
s otpadom, a u slučaju posebnih kategorija predaju ga ovlaštenim oporabiteljima ili obrađivačima, odnosno u izvoz ukoliko zbrinjavanje nije moguće u Hrvatskoj.
Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, 112 tvrtki, poduzeća i obrta na području Primorsko-goranske županije izradilo je Planove gospodarenja otpadom i dostavilo ih u AZo, sukladno obvezama iz Zakona o otpadu i Pravilnika o gospodarenju otpadom. Neki od prijavljenih pravnih subjekata imaju više organizacijskih jedinica na različitim lokacijama na kojima nastaje i/ili se privremeno skladišti proizvodni otpad.
8.2.2.1. Neopasni proizvodni otpad
Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada, utvrđenih u Dijelu III. Liste opasnog otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09). Inertni otpad je onaj koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama.
Ovlaštene tvrtke
Prema podacima iz Registra dozvola za gospodarenje otpadom Agencije za zaštitu okoliša i podacima o izdanim rješenjima za gospodarenje otpadom u Županiji, na po-dručju Primorsko-goranske županije, za poslove gospodarenja neopasnim otpadom u 2010. godini registrirano je 29 tvrtki koje ujedno imaju i sjedište i/ili podružnicu u Županiji (tablica 44). Broj ovlaštenih tvrtki za gospodarenje neopasnim otpadom u Županiji u stalnom je porastu: od 15 tvrtki 2005. godine u 2008. godini porastao je na 24, a sredinom 2010. godine na 29 tvrtki i komunalnih društava.
Tablica 43. Odlagališta komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj županiji
Odlagališteikomunalnodruštvokojenjimeupravlja
Gradoviiopćineizkojihseodvoziotpad
Ukupnapovršina(m2)
Ukupnoodloženekoličine(m3)
Mogućivijekodlagališta
2009. 2009. od1/2010.
Viševac KD Čistoća d.o.o. Rijeka
Rijeka, Bakar, Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Kastav, Kraljevica, Viškovo
75.000 1.850.000 2 godine
osojnicaKomunalac d.o.o. opatija
opatija, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga
36.500 450.000 1,5 godina
Sorinj Vrelo d.o.o. Rab Rab i Lopar 40.000 595.000 0,5 godina
Treskavac Ponikve d.o.o. Krk svi gradovi i općine na otoku Krku 42.000 3.460.00010 godina (do 2020)
Kalvarija Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o.
Mali Lošinj 37.000 700.0003 godine
(do 2013)
Pržić Cres 20.000 160.0004 godine
(do 2014)
Sović lazKomunalac d.o.o. Delnice
Delnice, Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad
13.000 70.0005 godina
(do 2015)
Peterkov laz
Grad Čabar, odsjek za komunalni sustav, prostorno uređenje i gospodarstvo
Čabar 13.500 35.0005 godina
(do 2015)
CetinKomunalac d.o.o. Vrbovsko
Vrbovsko 4.500 51.2702 godine
(do 2012)
DupljaIvanj d.o.o. Novi Vinodolski
Crikvenica, Novi Vinodolski, općina Vinodolska
33.300 270.000 2-2,5 godine
Ukupno: 309.300 7.641.270
Izvor:Ankete Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ i nalazi inspekcije iz travnja 2010.
108
Tablica 44. Pravni subjekti ovlašteni za gospodarenje neopasnim otpadom na području Županije
Nazivtvrtke Adresa Rješenje(dozvola)izdanoza:Datumrješenja
Rokistekarješenja
Adrias d.o.o. Vinodolska 20, Crikvenicaskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i oporaba neopasnog otpada
24. 9. 2007. 5 god.
Arcus prerada d.o.o. Ružićeva 27, Rijekaskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada neopasnog otpada
11. 5. 2010. 5 god.
Biofish-Dragoslavić Nikola
Kalvarija bb, Mali Lošinj skupljanje neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada 31. 11. 2005. 5 god.
Čistoća d.o.o. Dolac 14, Rijekaskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
17. 12. 2009. 31. 12. 2009.
Dezinsekcija d.o.o. Brajšina 13, Rijeka skupljanje neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada 17. 7. 2006. 5 god.
ecooperativa d.o.o. Jušići 30, Jurdaniskupljanje, prijevoz i privremeno skladištenje neopasnog otpada
17. 7. 2008.24. 5. 2010
17. 7. 2013.
eko-otok d.o.o. Perinići 19, Veprinacskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada (rastavljanje, rezanje i drobljenje) neopasnog otpada
28. 12. 2009. 28. 12. 2014.
europametali d.o.o. Kukuljanovo bb, Škrljevoskupljanje i obrada (rezanje i prešanje) neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada (metalni otpad i obojeni metali)
30. 5. 2007. 5 god.
GKTD Ivanj Novi Vinodolski d.o.o.
Trg Ivana Mažuranića 1, Novi Vinodolski
skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
26. 2. 2009. 31. 12. 2011.
GKTD Murvica d.o.o.Trg Stjepana Radića 1/II, Crikvenica
skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
4. 3. 2009. 31. 12. 2011.
INA d.d. – lokacija Urinj
Kostrena, Urinj bb prijevoz i odlaganje neopasnog otpada 19. 7. 2010. 19. 7. 2011.
IND-eKo d.o.o. Korzo 40/2, Rijekaskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada (filtracija, frakcioniranje i ugušćivanje) neopasnog otpada
25. 5. 2009. 5 god.
Izgradnja d.o.o.Ulica kralja Zvonimira 45, Crikvenica
obrada i oporaba neopasnog otpada 23. 6. 2008. 5 god.
Jadran Metal d.o.o. za preradu sekundarnih sirovina
Radna zona Kukuljanovo 29/R
skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog otpada
19. 12. 2008. 5 god.
K.M.D. Babić d.o.o. Blažići 25a, Viškovoprijevoz, privremeno skladištenje, obrada, oporaba i reciklaža neopasnog otpada
7. 10. 2009. 5 god.
Kemis – Termoclean d.o.o.
Sudišćak 3, Zagrebskupljanje, prijevoz i privremeno skladištenje neopasnog otpada
28. 11. 2007. 5 god.
Komunalac d.o.o. Delnice
Supilova ulica 173, Delniceskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
4. 3. 2010. 4. 3. 2011.
Komunalac d.o.o. opatija
Stubište Lipovica 2, opatijaskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
5. 3. 2010. 5. 3. 2011.
Komunalac d.o.o. Vrbovsko
Željeznička 1a, Vrbovskoskupljanje, prijevoz i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
17. 12. 2009. 17. 12. 2010.
Lopar-Vrutak d.o.o. Lopar bb, Loparskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog otpada
14. 7. 2010. 17. 3. 2011.
Metis d.d. I. Marinkovića 2, Rijekaskupljanje i prijevoz, privremeno skladištenje i obrada neopasnog otpada
27. 11. 2007. 5 god.
Metis d.d.Industrijska zona, Kukuljanovo bb, Škrljevo
skupljanje i obrada neopasnog proizvodnog, ambalažnog i komunalnog otpada
22. 9. 2008. 5 god.
Mi-plast d.o.o. Industrijska 54, Rijekaprijevoz, privremeno skladištenje i oporaba neopasnog otpada
2. 10. 2007. 5 god.
Pert d.o.o. Ilok – Podružnica Rijeka
Šetalište XIII divizije 2, Rijeka
skupljanje neopasnog komunalnog otpada (otpadno jestivo ulje)
13. 4. 2007. 5 god.
Ponikve d.o.o. Vršanska 14, Krkskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
5. 3. 2010. 5. 3. 2011.
Požega Ivan – SSS – skupljanje sekundarnih sirovina
Bjanižov 19, omišaljneopasni tehnološki otpad (metalni otpad, obojeni metali i plastika)
20. 4. 2005. 5 god.
Rijekatank d.o.o. Kružna 10, Rijekaskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada (filtracija, koagulacija, flokulacija i solidifikacija) neopasnog otpada
3. 6. 2009. 5 god.
Sekundar d.o.o. Rijeka Jurdani, Permani bbskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje i obrada neopasnog otpada
11. 5. 2010. 5 god.
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o.
Peškera 2, Cresskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog i inertnog otpada
14. 5. 2010.privremena na
1 god.
Vrelo d.o.o. Rab Palit 68, Rabskupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, obrada i odlaganje neopasnog otpada
17. 3. 2010. 17. 3. 2011.
Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, srpanj 2010.
109
Količine i vrste neopasnoga proizvodnog otpada
Godišnje količine proizvedenog neopasnog otpada u Županiji u razdoblju od 2005. do 2009. godine iznose od 43.000 do 62.000 tona (podaci iz Roo/Keo).
Količine otpada predane sakupljačima, kao i na obradu ne odgovaraju u potpunosti proizvedenim količinama jer proizvedeni otpad nije nužno obrađen iste godine kada je i proizveden.
Prema podacima iz Roo, u Primorsko-goranskoj županiji u 2009. godini proizvedeno je ukupno oko 46.500 tona, što se može usporediti s količinama proizvedenim 2006. godine (tablica 45). od prijavljenoga neopasnog otpada, najveće količine su iz sljede-ćih grupa: 1) otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i mehaničke površinske obrade metala i plastike; 2) građevinski otpad i otpad od rušenja objekata te 3) otpad od prerade drveta i proizvodnje drvenih ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona. otpad iz te tri grupe čini više od 50% ukupno proizvedenoga neopasnog otpada u Žu-paniji u obje promatrane godine.
Tablica 45. Količine proizvodnog otpada u Županiji 2006. i 2009. godine po grupama
NazivgrupeotpadaizKataloga
Proizvedeniotpadu2006.godini(t)
Proizvedeniotpadu2009.godini(t)
Neopasni Opasni Neopasni Opasni
otpad koji nastaje kod istraživanja, kopanja, obogaćivanja i daljnjeg obrađivanja ruda i od iskopavanja i drobljenja kamenja
46,2 0,0 0,6 0,0
otpad iz poljodjelske, vrtlarske, lovačke, ribarske i primarne proizvodnje vodenih kultura, pripremanja hrane i prerade
771,2 0,0 724,6 0,0
otpad od prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, celuloze, ploča i namještaja
11.731,7 2,2 9.391,9 0,0
otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije 7,7 0,0 0,0 0,0otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena
847,0 3.537,0 0,0 507,1
otpad iz anorganskih kemijskih procesa 15,4 0,1 0,0 1,5otpad iz organskih kemijskih procesa 21,8 0,5 44,6 0,8otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza, ljepila, sredstava za brtvljenje i tiskarskih boja
16,3 137,8 1,0 25,2
otpad iz fotografske industrije 1,9 10,7 0,5 2,4Anorganski otpad iz termičkih procesa 1.438,0 130,7 1.983,0 229,2Anorganski otpad koji sadrži metale, od obrade i zaštite metala; hidrometalurgija obojenih metala
75,5 3,6 70,0 0,1
otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i mehaničke površinske obrade metala i plastike
7.193,4 18,0 13.206,4 35,4
otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)
0,0 3.238,0 0,0 7.292,6
otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapala (osim 07 i 08) 0,0 2,0 0,0 1,3Ambalaža; apsorbensi, materijali za upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način
4.699,1 100,3 4.887,6 98,2
otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 390,3 2.991,2 2.318,6 3.863,3Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 12.363,9 547,2 11.504,1 418,8otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja
46,2 16,5 14,0 5,5
otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode
1.342,1 4,4 1.461,3 7,5
Komunalni i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući odvojeno prikupljene frakcije
1.855,9 6,5 827,2 8,1
Ukupno(t) 42.863,5 10.746,8 46.435,4 12.497,0
Izvor:Keo/Roo
110
U strukturi proizvodnog otpada najzastupljeniji su metali i metalne strugotine, drveni otpiljci i strugotine, otpad od pjeskarenja te ambalaža i gume.
Najveći pojedinačni proizvođači neopasnog proizvodnog otpada u Županiji prema količi-ni su brodogradilišta (Viktor Lenac, 3. maj, Kraljevica), zatim Ravnogorska pilana, tvrtka Calligaris d.o.o., INA d.d., a u 2009. i Disuplin Porto Re d.o.o. i Auto Ukić d.o.o.
Državni Plan gospodarenja otpadom predvidio je da će u Županiji u razdoblju od 2010. do 2030. godine za odlaganje preostati ukupno oko 1.160.000 tona neopa-snog otpada (tj. prosječno oko 58.000 t/godišnje). Pretpostavljeno je da će se samo 15% ukupno proizvedenoga neopasnog otpada odlagati, dok će se veći dio oporabiti ili obraditi na drugi način.
8.2.2.2. Opasni proizvodni otpad
opasni otpad je po sastavu i svojstvima listom otpada – Katalogom, određen kao ot-pad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadra-žljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari.
Ovlaštene tvrtke
U 2009. godini važeću dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom (skupljanje, prijevoz, skladištenje) koju izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na području Primorsko-goranske županije je prema podacima Agencije za zaštitu okoliša imalo sedam tvrtki i jedan obrt, a samo tri od navedenih tvrtki imale su i dozvolu za oporabu i/ili obradu opasnog otpada (tablica 46). Broj ovlaštenih skupljača i obrađivača opasnog otpada nije se znatno povećao od 2006. godine kada je dozvolu za gospodare-nje opasnim otpadom imalo šest tvrtki koje se tim poslom bave godinama.
Količine i vrste opasnog otpada
U Primorsko-goranskoj županiji u razdoblju od 2005. do 2009. godine proizvođači opasnog otpada su prosječno godišnje prijavili oko 12.000 opasnog otpada. Količine otpada predane sakupljačima, kao i na obradu ne odgovaraju u potpunosti proizvede-nim količinama jer proizvedeni otpad nije nužno obrađen iste godine kada je i proizve-den.
Uspoređujući sastav opasnog otpada prema prijavama u Keo 2006. godine, odnosno Roo 2009. godine, uočljivo je da najviše otpada čine otpadna ulja i otpad od tekućih goriva te otpad koji sadrži ulja, otpadne baterije i odbačene uređaje i opremu, a u 2006. godini i otpad od prerade nafte.
8.2.3. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada
Posebne kategorije otpada su one čije je gospodarenje propisano posebnim propisima, a to su prvenstveno: ambalaža i ambalažni otpad, građevni (građevinski) otpad, otpad koji sadrži azbest, otpadne gume, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori, ot-padna ulja, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema (ee otpad), medicinski otpad, poliklorirani bifenili (PCB), otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih siro-vina i otpad iz industrije titanovog dioksida. ovoj listi treba dodati balastne vode i ot-pad s brodova te animalni otpad (životinjski nusproizvodi).
111
8.2.3.1. Ambalažni otpad
Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda radi njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje. Gospodarenje ambala-žom i ambalažnim otpadom propisano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpa-du (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10).
Višekratna uporaba ambalaže jedan je od najučinkovitijih doprinosa smanjivanju na-stajanja otpada. Reciklažom ambalažnog otpada rasterećuju se odlagališta, smanjuju emisije i štede prirodne sirovine. Smjernice za zbrinjavanje ambalažnog otpada su sljedeće: smanjivanje nastanka ambalažnog otpada, promjena dizajna radi smanjenja ambalaže, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe, strogo ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalažnog otpada, uvođenje naknada za proizvođače i uvoznike radi organiziranja sustava prikupljanja, obrađivanja i zbri-njavanja ambalažnog otpada.
Temeljem Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) iz 2007. godine Županijsko poglavarstvo je bilo nadležno za donošenje odluka o dodjeli koncesije za gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Županijsko poglavarstvo Primorsko-goranske županije je provelo javni natječaj, te u prosincu 2007. donijelo odluke o dodjeli koncesije za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalažnog otpada na području Primorsko-goranske
Tablica 46. Pravni subjekti ovlašteni za gospodarenje opasnim otpadom na području Županije
Tvrtka Sjedištetvrtke Dozvolaizdanaza Datumizdavanja
Dezinsekcija d.o.o.
Rijeka, Brajšina 13
skupljanje i prijevoz te privremeno skladištenje opasnog otpada vozilima, plovilima i na lokaciji Veli Vrh, Pulac bb u Rijeci
27. 3. 2007.8. 1. 2009. (dopuna)
ecooperativa d.o.o.
Jurdani, Jušići 30
skupljanje opasnog otpada i privremeno skladištenje sakupljenog opasnog otpada u objektu/građevini na lokaciji Pazin, Kurelića Šime 20/4
29. 8. 2007. 15. 10. 2007. i
26. 2. 2009. (dopune)
eko-kem d.o.o. Rijeka, Lužine 7/D
skupljanje i prijevoz opasnog otpada korištenjem vlastitih uređaja i poslovnog prostora
27. 3. 2007.
INA-Industrija nafte d.d.
Rijeka, M. Barača 26
skupljanje opasnog otpada od proizvođača koje uključuje interventne sanacije okoliša onečišćenog opasnim tvarima / otpadom, privremeno skladištenje i zbrinjavanje / oporabu u svojim objektima i uređajima na lokaciji Urinj bb, Kostrena
23. 3. 2007.
IND-eKo d.o.o. Rijeka, Korzo 40/2
skupljanje opasnog otpada, privremeno skladištenje i zbrinjavanja / oporabu u svojim objektima i uređajima na lokaciji Urinj bb
18. 7. 2006.
Metis d.d. Škrljevo, Industrijska zona Kukuljanovo 414
za skupljanje i prijevoz te privremeno skladištenje za slijedeće lokacije: sjedište tvrtke Škrljevo – Industrijska zona, Kukuljanovo bb; Podružnica Rijeka.
12. 4. 2007.4. 10. 2008. (dopuna)
obrt Frigomatic I. G. Kovačića 20, Punat
za obavljanje djelatnosti skupljanja opasnog otpada i privremenog skladištenja skupljenog opasnog otpada – električni i elektronički otpad
7. 12. 2007.
Rijekatank d.o.o. Rijeka, Kružna 10
skupljanje opasnog otpada od proizvođača otpada koja uključuje interventne sanacije okoliša onečišćenog opasnim tvarima / otpadom, privremeno skladištenje skupljanog opasnog otpada i obradu opasnog otpada u svojim objektima i mobilnim uređajima na lokaciji Martinkovac bb u Rijeci, Srdoči i privremeno skladištenje na lokaciji Veli Vrh, Pulac bb Rijeka, u zakupljenom dijelu skladišta vlasništvo tvrtke Dezinsekcija d.o.o. iz Rijeke.
18. 12. 2007.
Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, srpanj 2010.
112
županije za deset koncesijskih područja: 1) područje gradova Rijeka, Bakar, Kastav, Kraljevica i općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Viškovo; 2) područje Grada opatije i općina Lovran, Matulji, Mošćenička Draga; 3) područje Grada Novi Vinodolski i op-ćine Vinodolske; 4) područje Grada Crikvenice; 5) područje gradova Cresa i Malog Lo-šinja; 6) područje Grada Krka i općina Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, omišalj, Punat i Vrbnik; 7) područje Grada Raba i općine Lopar, 8) područje Grada Vrbovskog, 9) područje Grada Čabra i 10) područje Grada Delnica i općina Fužine, Ravna Gora, Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice.
Međutim, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 87/09) iz srpnja 2009. godine, Županija više nije određena kao davatelj koncesije za djelatnosti gospodarenja posebnim kategorijama otpada, već je to Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koje može ovlastiti Županiju za davanje koncesije.
Tvrtke koje prikupljaju ambalažni otpad na području Županije, nemaju nužno i sjedi-šte u Županiji. ovlašteni skupljači – koncesionari za ambalažni otpad, za područje Primorsko-goranske županije su: Unijapapir d.d. Zagreb, Metis d.d. Rijeka, Jadran Metal d.d. Pula, Sirovina odlagalište d.o.o. Zadar, eko-Flor Plus d.o.o. Jastrebarsko (sve vrste ambalaže) te PAN Papirna industrija d.o.o. Zagreb (samo papirna i karton-ska ambalaža).
Ambalažni otpad prikuplja se organizirano od građana u većim trgovinama i/ili trgo-vačkim centrima gradova i općina u Županiji. Ambalažni otpad nastaje praktično u svim proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Većina jedinica lokalne samouprave ima postavljene posebne spremnike i/ili eko-otoke za prikupljanje ambalažnog otpada (vidi podatke iz tablice 41). Te spremnike organizirano prazne komunalna društva i tvrtke koje posjeduju dozvolu i koncesiju za gospodarenje s ambalažnim otpadom, te su za taj posao sklopile ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Komunalna društva su u 2009. godini prikupila 5.016,50 tona ambalažnog otpada (papirna i kartonska ambalaža, plastična i metalna ambalaža i ambalažno staklo). (Vidi tablicu 47; u tablici su prikazani podaci i o količinama ostalih vrsta odvojeno skupljenog otpada).
Skupljači koji imaju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom u Županiji prijavili su u Roo za 2009. godinu ukupno oko 14.450 tona prikupljene ambalaže i papira. Uspoređujući navedene vrijednosti za 2009. godinu s podacima iz prijašnjih godina vidljiv je neprekidni porast prikupljenih količina ambalaže, vjerojatno kao posljedica primjene novog sustava vrednovanja ambalažnog otpada (koncesije, nadoknade). Za-nimljivo je da prijavljene proizvedene količine nemaju kontinuirani rast, tako da se vri-jednosti za 2009. mogu usporediti s količinama iz 2006. godine, dok su proizvedene količine iz 2007. i 2008. godine 30 do 35% više (tablica 48).
113
Tablica 47. Vrste i količine odvojeno prikupljenih sastojaka otpada – podaci komunalnih društava u 2009. godini
Vrstaotpada
Količinau2009.godini(t)
ČistoćaRijeka
Ponikve,Krk
Vrelo,Rab
Ivanj,NoviVinodolski
VodovodičistoćaCres–
MaliLošinj
KomunalacDelnice
KomunalacOpatija
Ukupno(t)
Papir i karton (ambalaža) 1.628,02 1.476,92 246,76 0,47 - - 13,38 3.365,55
Plastična ambalaža (PeT, PVC folije i ostalo)
3,9 561,51 74,1 0,69 116,19 - - 756,39
Metalna ambalaža (Al i Fe doze)
- 39,33 4,6 0,08 19,05 - - 63,06
Ambalažno staklo - 409,67 94,84 0,73 326,27 - - 831,51
Glomazni otpad - 983,35 - 22,12 - - 2.157,13 3.162,60
Zeleni (biorazgradivi) otpad - 351,96 - - - - 268,92 620,88
Bio otpad (iz kuhinja i sl.) - 1.578,30 - - - - - 1.578,30
Željezo i čelik 21,22 57,5 118,78 - 58,88 - 69,25 325,63
Miješani metali i limovi - - - - 49,56 - - 49,56
Istrošene (otpadne) gume 9,92 16,08 - - 0,7 20 4,32 51,02
Istrošena vozila (automobilske olupine)
- - - - 55,32 - - 55,32
ee otpad 210 50,5 - - 48,28 - 25,61 334,39
Ukupnopotvrtki(t) 1.873,06 5.525,12 539,08 24,09 674,25 20,00 2.538,61 11.194,21
Tablica 48. Usporedba količina i vrsta ambalažnog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Ambalažniotpad Godine 2006. 2007. 2008. 2009.
Proizvedeni otpadneopasni (t) 4.695,6 7.489,3 7.141,1 4.887,0
opasni (t) 85,3 2.107,3 256,9 77,3
Sakupljeni otpadneopasni (t) 2.807,7 7.011,7 14.452,0
opasni (t) 267,3 79,2
Izvor: za 2006. i 2007. Izvješća AZo iz Keo/Roo, za 2008. i 2009. podaci Županije iz Roo
8.2.3.2. Građevni otpad
Građevni otpad je nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odr-žavanja postojećih građevina, te od iskopanog materijala, koji se ne može bez pret-hodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Građevni se otpad dijeli na nekoliko podgrupa: a) beton, cigle, pločice i materijali na bazi gipsa; b) drvo, staklo i plastika; c) mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran; d) metali (uključujući njihove legure); e) zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera; f) građevinski materijal na bazi gipsa; g) ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata. Prosječno najveći dio građevinskog otpada čini materijal iskopa (75%), uključujući i iskopanu zemlju s one-čišćenih lokacija, a ostalo je otpad od rušenja i građenja (15-25%) te asfalt, katran i beton (5-10%). Građevni je otpad najvećim dijelom inertan: otpad od keramike, ruše-nja zgrada, žbuka, gips, razbijeni beton, željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr. čine prosječno oko 95% ukupne mase građevnog otpada. U opasne vrste građev-
114
nog otpada ubrajaju se: asfaltno vezivo, otpad koji sadrži azbest, otpad koji sadrži ili je onečišćen PCB-om i/ili drugim opasnim tvarima.
U Strategiji gospodarenja otpadom RH zadan je cilj da se do 2015. godine mora opo-rabiti 80% količina proizvedenoga građevinskog otpada.
Na području Županije, lokacija za gospodarenje građevnim otpadom nalazit će se u sklopu ŽCGo, što je planirano prostorno-planskom dokumentacijom. Građevni otpad će se oporabiti te koristiti kao sekundarna sirovina od zainteresiranih korisnika, a manja količina neuporabivog otpada će se koristiti za dnevno prekrivanje otpada na lokaciji.
Jedinice lokalne samouprave većinom još nisu odredile lokacije reciklažnih dvorišta za građevni otpad te je u tijeku priprema za izmjenu prostorno planske dokumentacije gradova i općina kako bi se omogućilo lociranje i izgradnja građevina za gospodarenje građevnim otpadom. Građevni otpad s područja Grada Novog Vinodolskog do izgrad-nje ŽCGo Marišćina deponira se na odlagalištu građevinskog otpada Kargač, na koje-mu se privremeno skladište i drugi odvojeno prikupljeni sastojci otpada (gume, stari namještaj i drugi glomazni otpad). Na području općine Lokve uređeno je odlagalište građevnog otpada Štemberger, a na području općine omišalj “reciklažno dvorište” za otpadni građevni materijal. Lokacije neuređenih i divljih odlagališta građevnog otpada na području Županije se sustavno saniraju. Između ostalih, prema podacima jedinica lokalne samouprave sanirane su: Guč u Novom Vinodolskom, pet odlagališta na po-dručju Grada Cresa, odlagališta kod lovačkog doma u Puntu, više odlagališta na po-dručju Grada Rijeke, Dražina, Mestinjak, Vajavina i odlagališta uz naselje Garica u općini Vrbnik, Zakam i Šupele u općini Baška i druge.
Na području Županije, dozvolu za gospodarenje s neopasnim miješanim građevinskim otpadom posjeduje 9 tvrtki i komunalnih društava: Adrias d.o.o. Crikvenica, ecooperati-va d.o.o. Jurdani, eko otok d.o.o. Ičići, IND-eKo d.o.o. Rijeka, Izgradnja d.o.o. Crikveni-ca, Jadran-Metal d.d. – Podružnica Kukuljanovo Bakar, KD Čistoća d.o.o. Rijeka, Rije-katank d.o.o. Rijeka, Sekundar d.o.o. Jurdani, a za gospodarenje metalima 16 tvrtki.
Proizvedene količine neopasnoga građevinskog otpada ne razlikuju se bitno tijekom promatranog razdoblja 2006.-2009. godine te prosječno iznose oko 11.500 tona, s iznimkom 2007. godine kad je prijavljeno tek 25% tog iznosa (tablica 49). Količine opasnog otpada mogu se usporediti za 2006. i 2009. godinu (547, odnosno 419 tona), ali su u 2007. i 2008. godini znatno manje. Prikupljene količine građev-nog otpada u 2006. i 2009. godini su oko 2,2, puta više od prijavljenih vrijednosti, dok u 2008. godini približno odgovaraju proizvedenoj količini.
Tablica 49. Količine građevnog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Građevniotpad Godine 2006. 2007. 2008. 2009.
Proizvedeni otpadneopasni (t) 12.363,9 2.679,2 10.848,3 11.512,0
opasni (t) 547,2 3,0 26,4 418,8
Sakupljeni otpadneopasni (t) 29.050,7 - 10.505,5 25.084,7
opasni (t) 6,0 - 26,4 326,0
Izvor: podaci AZo i Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije
Napomena: Za 2007. godinu u AZo nisu obrađeni podaci o prikupljenim i obrađenim količinama otpada po vrstama otpada za Županije jer se radilo o prijelaznoj godini Keo/Roo.
115
Na području Županije je u 2009. godini proizvedeno oko 11.930 tona građevnog ot-pada (građevinski otpad i otpad od rušenja objekata), od čega su 75,5% metali, 3,5% opasni otpad, a 21% neopasni miješani građevinski otpad i izolacijski materijali. U 2009. godini prikupljeno je ukupno 25.410 tona građevnog otpada, od čega su 95% metali, 1,4% opasni otpad, a ostatak ostali građevni otpad.
8.2.3.3. Otpad koji sadrži azbest
Gospodarenje otpadom koji sadrži azbest propisano je posebnim propisima i naputci-ma. Sukladno Pravilniku o načinima i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07), otpadni azbest je svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbes-tna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijala i proizvoda koji sadrže azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Takav se otpad može podijeliti na: a) čvrsto vezani azbestni otpad – građevinski otpad koji sadrži azbest i pretežito anorganske tvari (npr. azbestno cemen-tni proizvodi kao što su fasadne i krovne ploče, cijevi za vodoopskrbu i odvodnju, za-tim azbest koji je nanesen na tkanine ili karton metodama otvrdnjavanja i sl.); b) čvr-sto vezani azbestni otpad – građevinski otpad koji sadrži pretežito organske tvari na-stao u postupcima prerade azbesta (kao što su materijali onečišćeni azbestom, npr. podne obloge koje sadrže azbest, zatim spojni kitovi, brtvene mase); c) slabo vezani azbestni otpad – izolacijski materijali koji sadrže azbest (kao što su trake i odjeća za zaštitu od visokih temperatura, vatrootporne ploče, čestice prašine iz filtera, lake gra-đevinske ploče i sl.).
otpad u kojima su azbestna vlakna čvrsto vezana može se odlagati u posebno pripre-mljene kazete na odlagalištima komunalnog otpada uz zadovoljavanje uvjeta propisa-nih Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08). Azbest je opa-san za zdravlje samo kada se azbestna vlakna nalaze u zraku koji se udiše te je zato bacanje, struganje, bušenje, razbijanje, lomljenje ili drugo obrađivanje azbestnog ot-pada opasno za zdravlje ljudi.
Sukladno odluci Vlade RH, svaka županija trebala bi imati najmanje jednu plohu za zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest. Za tu je namjenu Fond za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost osigurao 50 milijuna kuna. U Primorsko-goranskoj županiji za sada niti jedno odlagalište nema uređenu kazetu za prihvat i trajno odlaganje građev-nog otpada koji sadrži azbest.
Prema podacima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na području Županije registrirano je pet tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenje s otpadom koji sadrži azbest: Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, ecooperativa d.o.o. Matulji, IND-eKo d.o.o. Rijeka, Metis d.o.o. Škrljevo – Rijeka i Rijekatank d.o.o. Rijeka.
Količine proizvedenog otpada koji sadrži azbest u Županiji u 2006. i 2007. godini iznosile su 14,4 do 14,9 tona, pri čemu se pretežno radilo o metalnoj ambalaži koja sadrži azbest. Međutim, nakon toga bilježi se porast količine proizvedenog otpada s azbestom, naročito izolacijskih i građevinskih materijala koji sadrže azbest, te je u 2008. godini proizvedeno oko 25 tona, a u 2009. godini 72 tone. od ukupno proi-zvedenih količina otpada koji sadrži azbest, u 2009. godini 53% je izolacijski materi-jal, 44% građevinski materijal, a ostalo stara oprema.
Sakupljači su u 2009. godini prijavili ukupno 313 tona otpada s azbestom, od čega je 91% građevinski otpad koji sadrži azbest. Radi se o građevinskom otpadu koji sadrži čvrsto vezani azbest koji se može odložiti u za to posebno pripremljene kazete na od-lagalištima komunalnog otpada.
116
8.2.3.4. Otpadne gume i vozila
Gospodarenje otpadnim gumama propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09). Pravilnikom je predviđena materijalna i ener-getska oporaba istrošenih guma, s time da se materijalnom reciklažom (oporabom) mora obuhvatiti najmanje 70% količine otpadnih guma (utvrđene na temelju uvezenih novih guma u prethodnoj godini).
Na području Županije dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadnim guma-ma posjeduje 16 komunalnih društava i tvrtki. U Hrvatskoj je ovlašten 21 koncesionar – skupljač otpadnih guma (od kojih su Metis d.d. i Rijekatank d.o.o. na području Žu-panije) te četiri koncesionara – obrađivača otpadnih guma (niti jedan sa sjedištem na području Županije).
U 2009. godinu u Roo obveznici – proizvođači otpada su prijavili 2.153 tona otpadnih guma (od čega je 92% prijavila jedna tvrtka). Za 2009. godinu skupljači su prijavili oko 420 tona prikupljenih otpadnih guma, od čega su komunalna društva na području 30 gradova i općina u Županiji prikupila 51 tonu (tablica 47). Najviše je prikupljeno na oto-ku Krku (oko 16 tona) i širem području Delnica (oko 20 tona). Ako se ta količina uspo-redi s podacima za 2007. godinu (264 tone) uočljiv je znatan porast prikupljenih količi-na otpadnih guma. Količine su se u dvije godine povećale čak osam puta, što je vjerojat-no posljedica primjene Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama.
Gospodarenje otpadnim vozilima propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozili-ma (NN 136/06, 31/09, 156/09). Pravilnikom se određuju mjere zaštite okoliša za uspostavu sustava skupljanja otpadnih vozila radi ponovne uporabe, recikliranja i dru-gih oblika oporabe otpadnih vozila te njihovih dijelova kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša svih gospodarskih subjekata koji sudje-luju u vijeku trajanja vozila, posebice subjekata koji izravno sudjeluju u obradi otpad-nih vozila. Pravilnik postavlja rokove i kvote oporabe i recikliranja otpadnih vozila (ta-blica 50), koje su u usporedbi s okvirnim rokovima iz Strategije gospodarenja otpa-dom znatno kraći.
Tablica 50. Kvote oporabe i recikliranja otpadnih vozila prema Pravilniku i Strategiji
PostupakKvota
(%odprosječnemasesakupljenogaotpadnogvozilatijekomgodine)
Rokzapostizanjezadanekvote(godine)
Pravilnikogospodarenjuotpadnimvozilima
Strategijagospodarenjaotpadom
Ponovna uporaba i oporaba
85% 80% 2009. 2015.
Ponovna uporaba i recikliranje
95% 85% 2015. 2025.
U Primorsko-goranskoj županiji dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpad-nim vozilima posjeduje 12 komunalnih društava i tvrtki, a za otpadna vozila koja sadr-že opasne tvari – tri tvrtke (IND-eKo d.o.o, Rijekatank d.o.o. i Metis d.d.). U Hrvat-skoj je ovlašteno 16 koncesionara – skupljača otpadnih vozila (od kojih se samo Metis d.d. Rijeka nalazi na području Županije) te dva koncesionara – obrađivača otpadnih vozila (Ce-ZA-R, Zagreb i Sirovina odlagalište, Zadar).
U 2009. godini na području Županije proizvedeno je 323 tone, a skupljeno je oko 1.400 tona otpadnih vozila, od čega su 73% vozila koja nisu rastavljena i sadrže opa-sne komponente. Povremeno organizirano prikupljanje odbačenih automobilskih olupi-
117
na organizira se u većini jedinica lokalne samouprave. Za 2009. godinu samo je jedna komunalna tvrtka dostavila podatke o prikupljenim otpadnim vozilima (Vodovod i či-stoća Cres – Mali Lošinj) u količini od 55,3 tone (tablica 47). Prijavljene količine ot-padnih vozila su u stalnom laganom porastu u odnosu na prethodne godine. Tako je u 2007. godini u Roo za područje prijavljeno 210 tona otpadnih vozila koja ne sadrže opasne tvari.
8.2.3.5. Otpadne baterije i akumulatori
Sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima propisan je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09). Cilj je uspostavljanje sustava skupljanja, obrade i visoke razine recikliranja te kontroli-rane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrađe-ni. Rokovi za postizanje tih ciljeva su: a) najmanje 25 % stope skupljanja do 26. ruj-na 2012. godine i b) najmanje 45 % stope skupljanja do 26. rujna 2016. godine.
Tvrtke ovlaštene za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima sa sjedištem u Županiji su Dezinsekcija Rijeka, ecooperativa d.o.o. Jurdani, IND-eKo d.o.o. Rijeka, Metis Škriljevo i Rijekatank Rijeka.
U Hrvatskoj je dodijeljeno 11 koncesija za ovlaštene koncesionare – skupljače otpad-nih baterija i akumulatora (od kojih jedino Metis d.d. ima sjedište u Županiji) i tri kon-cesionara oporabitelja otpadnih baterija (CIAK i Munja Zagreb te Firš Križevci).
U 2009. godini u Županiji je proizvedeno i prijavljeno u Roo oko 786 tona baterija i akumulatora (92% od te količine prijavila je jedna tvrtka), a prikupljeno 352 tone akumulatora i baterija. Najvećim se dijelom radi o olovnim akumulatorima (opasni ot-pad). Uspoređujući s dostupnim podacima za 2007. godinu kada je iznosila oko 94,5 tone, može se zaključiti da se znatno povećala količina proizvedenih otpadnih baterija i akumulatora.
8.2.3.6. Otpadna ulja
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (124/06, 121/08, 31/09, 156/09) propi-suje način gospodarenja otpadnim uljima, naknade, obveznike plaćanja naknadi, na-čin izračuna i rokove te sustav koncesionara.
otpadna se ulja dijele na otpadna maziva i otpadna jestiva ulja. otpadna maziva ulja su: mineralna i sintetička maziva, industrijska, izolacijska i/ili termička ulja koja više nisu za uporabu, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kuti-ja, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidrau-lička ulja. otpadna jestiva ulja nastaju obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatno-sti. otpadna se ulja mogu materijalno ili termički oporabiti, pri čemu materijalna opo-raba ima prednost.
od tvrtki koje su ovlaštene za gospodarenje opasnim otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, dozvolu za gospodarenje otpadnim uljima ima ukupno sedam tvrtki: Dezin-sekcija Rijeka, ecooperativa Jurdani, INA-Industrija nafte d.d. Rijeka, IND-eKo Rije-ka, Metis Rijeka, eko-kem Rijeka i Rijekatank Rijeka (tablica 46).
Fond je dodijelio 21 koncesiju za ovlaštene skupljače otpadnih mazivih ulja na po-dručju cijele Hrvatske, te 10 koncesija za ovlaštene skupljače otpadnih jestivih ulja na području cijele Hrvatske.
118
Za ovlaštene oporabitelje otpadnih mazivih ulja dodijeljeno je 11 koncesija (10 za ter-mičku te jedna za materijalnu oporabu), a za oporabu otpadnih jestivih ulja tri konce-sije (dvije sa svrhom proizvodnje biogoriva).
Koncesionari za otpadna ulja sa sjedištem u Primorsko-goranskoj županiji su sljedeći:
• Dezinsekcija d.o.o. Rijeka – koncesionar skupljač otpadnih mazivih ulja,
• Metis d.o.o. Škrljevo – koncesionar skupljač otpadnih mazivih ulja,
• IND-eKo d.o.o. Rijeka – koncesionar skupljač otpadnih mazivih i otpadnih je-stivih ulja, te koncesionar oporabitelj (termička oporaba otpadnih mazivih ulja),
• ecooperativa d.o.o. Matulji – koncesionar skupljač otpadnih jestivih ulja,
• Rijekatank d.o.o. Rijeka – koncesionar skupljač otpadnih jestivih ulja,
• INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Mlaki – koncesionar oporabitelj (termička oporaba otpadnih mazivih ulja).
Prema podacima iz Roo u 2009. godini je ukupno proizvedeno oko 7.300 tona, a prikupljeno oko 7.270 tona otpadnih mazivih ulja iz grupe 13 (otpadna ulja i otpad od tekućih goriva). otpadnih jestivih ulja u 2009. godini je prema prijavama u Roo proizvedeno 24 tone, a prikupljeno 87 tona. Iz tablice 51. razvidno je da je količina proizvedenog opasnog otpada – otpadnih mazivih ulja, u 2009. godini veća za više od 50% u odnosu na 2006. godinu.
Tablica 51. Proizvedene i prikupljene količine otpadnih ulja u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Otpadnaulja Godine 2006. 2007. 2008. 2009.
Proizvedeni otpadopasni – otpadna maziva (t) 3.238,04 2.694,92 3.479,20 7.292,60
neopasni – jestiva ulja (t) 101,76 35,10 - 23,85
Sakupljeni otpadopasni – otpadna maziva (t) 5.744,89 - 1398,10 7.246,70
neopasni – jestiva ulja (t) 0,00 - - 87,27
Izvori: Podaci iz Izvješća APo, te Keo i Roo
8.2.3.7. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema
Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09) propisuje prikupljanje, oporabu, koncesije i fi-nanciranje gospodarenja elektroničkim otpadom u Hrvatskoj te daje osnovnu podjelu otpadne električne i elektroničke opreme i uređaja (ee otpad) u 10 kategorija:
1. Veliki kućanski uređaji (tzv. bijela tehnika: hladnjaci, ledenice, električni šted-njaci, strojevi za pranje itd.).
2. Mali kućanski uređaji (usisivači, strojevi za šivanje, tosteri, glačala, fen za kosu itd.).
3. oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije (računala, pi-sači itd.).
4. oprema široke potrošnje (radioaparati, TV, videokamere, HI-FI itd.).
5. Rasvjetna oprema (sva rasvjetna tijela, sve žarulje osim žarulja sa žarnom niti).
6. električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), (bu-šilice, pile, alati za zavarivanje, kosilice itd.).
7. Igračke, oprema za razonodu i športska oprema (video igrice, el. igračke itd.).
119
8. Medicinski uređaji (osim implantiranih uređaja), (uređaji za dijalizu, analizato-ri itd.).
9. Instrumenti za nadzor i upravljanje (detektori dima, regulatori grijanja itd.).
10. Samoposlužni aparati (za tople napitke, za izdavanje novca itd.).
Za gospodarenje opasnim ee otpadom u Primorsko-goranskoj županiji ovlaštene su tvrtke IND-eKo Rijeka, Metis d.d. Rijeka, Frigomatic Punat, ecooperativa Jurdani i Rijekatank Rijeka, a neopasnim ee otpadom eko otok d.o.o. Ičići, Čistoća Rijeka, Ko-munalac opatija, Ponikve Krk, Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o. te IND-eKo, Metis, ecooperativa Jurdani i Rijekatank.
Koncesije za skupljanje elektroničkog otpada imaju Flora VTC, Virovitica (svih 10 ka-tegorija ee otpada za cijelu Hrvatsku), Metis d.d. Rijeka (prva kategorija ee otpada za Primorsko-goransku, Istarsku i Lučko-senjsku županiju) te Ce-ZA-R, Zagreb (prva ka-tegorija ee otpada za Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju).
ovlašteni koncesionari obrađivači ee otpada za cijelu Hrvatsku su tvrtke Ce-ZA-R (za 1. kategoriju ee otpada) i Spectra Media, Zagreb (za ostalih devet kategorija ee otpada).
Građani mogu ee otpad bez naknade donijeti u sabirne centre ili njihov odvoz dogovoriti telefonom. Na području Županije uspostavljeni su slijedeći sabirni centri za ee otpad:
• obrt Frigomatic, Punat – za svih 10 kategorija ee otpada,
• obrt Mladen Frković – za svih 10 kategorija ee otpada,
• Metis d.d. – Podružnica Rijeka, M. Barača 50 – za 1. kategoriju ee otpada,
• Metis d.d. – Podružnica Rijeka, Kukuljanovo 414 – za 1. kategoriju ee otpada.
U 2009. godini skupljači su prikupili 995,22 tone ee otpada, od čega je 33% prijav-ljeno kao opasni otpad. od navedene količine otpadnih električnih i elektroničkih ure-đaja i opreme, komunalne tvrtke prikupile su 334,4 tona neopasnog ee otpada. Proi-zvođači su u Roo prijaviti 77 tona ee otpada (uključivo i sve stare uređaje i opremu koja sadrži opasne tvari).
Prema podacima AZo, u 2008. godini u Županiji je prikupljeno ukupno 653 tone ee otpada, od čega gotovo 50% čine veliki kućanski aparati (1. kategorija ee otpada, tzv. bijela tehnika).
Zanimljivo je napomenuti da je u Keo/Roo prijavljena 10-ak puta manja proizvodnja otpadnih baterija u odnosu na prikupljene količine i kreće se od 65-77 tona (podaci za razdoblje 2007.-2009. godine).
8.2.3.8. Medicinski otpad
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) uređuje gospodarenje medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja te iz srodnih istraživačkih djelatnosti. Medicinski otpad može biti neopasan (sličan ko-munalnom) i opasan. opasan medicinski otpad čini oko 14% ukupne količine medi-cinskog otpada i dijeli se na nekoliko grupa (tablica 52). Najveći proizvođači medicin-skog otpada su zdravstvene ustanove (bolnice, poliklinike, domovi zdravlja) i veći la-boratoriji (npr. JGL), a manji liječničke, stomatološke i veterinarske ordinacije, domovi za starije i nemoćne, ljekarne i manji laboratoriji. Podaci o medicinskom otpadu koji nastaje u zdravstvenoj zaštiti životinja su najvećim dijelom izvan sustava praćenja, tj. niti jedna veterinarska ambulanta i apoteka nisu prijavile otpad iz grupe 18 (otpad
120
koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili iz srodnih istraživač-kih djelatnosti).
Prema Pravilniku, djelatnost skupljanja, obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja medicinskog otpada obavlja se na temelju koncesije koju dodjeljuje Ministarstvo nadležno za poslo-ve zaštite okoliša. Koncesijskim ugovorom definira se mreža proizvođača medicinskog otpada s teritorijalnom podjelom kao podlogom za raspisivanje javnog natječaja za dodjelu koncesije. Naknada i trajanje koncesije ovisi o: ponuđenoj tehnologiji obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja, lokaciji uređaja u odnosu na proizvođača medicinskog otpa-da i posebnim uvjetima iz javnog natječaja. ovlaštenik koncesije dužan je dva puta godišnje dostaviti Agenciji za zaštitu okoliša izvješće o vrstama i količinama obrađe-nog, oporabljenog i/ili zbrinutoga medicinskog otpada s popisom svih proizvođača me-dicinskog otpada s kojima ima sklopljen ugovor.
Tablica 52. Vrste opasnog medicinskog otpada
Vrstaopasnogamedicinskogotpada KljučnibrojeviUdiouukupnojkoličiniopasnoga
medicinskogotpada
Infektivni otpad 18 01 03, 18 02 02 80%
Kemijski otpad koji sadrži opasne tvari 18 01 06, 18 02 05 2%
oštri predmeti 18 01 01, 18 02 01 8%
Citotoksici i citostatici 18 01 08, 18 02 07 2%
Patološki otpad 18 01 02 5%
ostali opasan otpad uključivo farmaceutski i amalgamski iz stomatologije
18 01 10*, 18 01 09, 18 02 08 3%
Izvori: PGo RH 2007-2015. (NN 85/07) i Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada (NN 50/05, 39/09)
ovlaštenici za gospodarenje pojedinim kategorijama opasnoga medicinskog otpada su tvrtke iz tablice 46. (osim obrta Frigomatic). Do 2010. godine na razini Hrvatske nisu dodijeljene koncesije za gospodarenje medicinskim otpadom.
Tijekom 2009. godine u Županiji skupljači su prikupili oko 125 tona medicinskog ot-pada, od čega je 101,7 tona opasni otpad. Taj je otpad predan ovlaštenim obrađivači-ma ili je izvezen. Podaci o proizvedenim količinama medicinskog otpada, prema prija-vama u Keo/Roo dosta variraju. Najveće su količine prijavljene u 2006. godini (uku-pno oko 53 tone), dok je proizvodnja od 2007. do 2009. godine znatno manja, te postupno raste od oko 10 tona u 2007. do 19,5 u 2009. godini (tablica 53).
Tablica 53. Količine medicinskog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Medicinskiotpad Godine 2006. 2007. 2008. 2009.
Proizvedeni otpadopasni (t) 16,5 8,9 2,2 5,5
neopasni (t) 46,2 1,2 11,1 14,0
Sakupljeni otpadopasni (t) 12,9 - 2,2 101,7
neopasni (t) 0,0 - 11,1 23,8
121
8.2.3.9. Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima ili polikloriranim terfenilima (NN 105/08) propisano je gospodarenje s PCB-ima, otpadnom opremom, uređajima te ostalim otpadom koji sadrži PCB.
PCB su: poliklorirani bifenili, poliklorirani terfenili, monometiltetraklorodifenilmetan, monometildiklorodifenilmetan, monometildibromodifenilmetan i svaka mješavina koja sadrži navedene tvari u ukupnoj količini većoj od 0,005% ukupne mase. oprema koja sadrži PCB je svaka oprema i uređaj koji sadrže ili su sadržavali PCB, kao što su tran-sformatori, kondenzatori, spremnici koji sadrže rezidualne tvari i slično.
Sukladno Pravilniku, svi posjednici uređaja s PCB-om/PCT-om trebali su izraditi Plan dekontaminacije i/ili oporabe i/ili zbrinjavanja s podacima o količini i sadržaju PCB-a te opremi i uređajima koji sadrže PCB, postupcima za sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš, zamjene sadržaja i dekontaminacije te oporabe i/ili zbrinjavanja PCB-a.
Na području Županije za gospodarenje otpadom koji sadrži ili je onečišćen PCB-om ovlaštene su sljedeće tvrtke: Rijekatank, obrt Frigomatic, Metis, IND-eKo i Dezinsekcija.
obzirom da je zabranjeno dopunjavanje uređaja s PCB-ima, otpad s PCB-om najčešće nastaje nakon stavljanja izvan funkcije starih uređaja (transformatori, kondenzatori) koji sadrže PCB. U 2009. godini je u Županiji proizvedeno 3,7 tona ove vrste otpada, a u 2007. godini 1,43 tone. ostale vrste otpada, koji sadrži ili je onečišćen PCB-om (ulja, oprema i građevni otpad onečišćeni PCB-om), nisu prijavljivane u promatranom razdoblju.
8.2.3.10. Ostale posebne kategorije otpada
osim navedenih posebnih kategorija otpada, čije je gospodarenje propisano provedbe-nim propisima donesenim temeljem Zakona o otpadu, treba spomenuti sljedeće kate-gorije:
• nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi,
• otpad s brodova.
Postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla (animalni otpad)
Postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi propi-sano je Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu lju-di (NN 87/09), a donesen je temeljem Zakona o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) i Zakona o hrani (NN 46/07 i 155/07). Pravilnik propisuje veterinarsko-zdravstvene uvjete za skupljanje, prijevoz, skladištenje, postupanje, preradu i uporabu ili uklanja-nje nusproizvoda životinjskog podrijetla, radi sprječavanja da navedeni proizvodi dove-du u opasnost zdravlje životinja ili ljudi, kao njihovo stavljanje na tržište pod posebno propisanim uvjetima.
Nusproizvodi životinjskog podrijetla su cijeli trupovi i lešine životinja ili dijelovi životi-nja ili drugi proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, uklju-čujući jajne stanice, embrije i sjeme. Prema stupnju rizičnosti, svrstavaju se u tri kate-gorije K1, K2 i K3 s time da su nusproizvodi kategorije K1 najrizičniji (potencijalno zaraženi i drugi rizični ili kontaminirani materijali) i moraju se spaliti u posebnim objektima koji zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o načinima i uvjetima termičke obra-de otpada (NN 45/07). Dio nuproizvoda K2 i K3 mogu se iskoristiti za proizvodnju bi-oplina, odnosno energije.
122
otpad životinjskog podrijetla nastaje tijekom klaoničke obrade, prerade ili uzgoja životi-nja u klaonicama i objektima za preradu mesa, riba, jaja i mlijeka, skladištima, tržnica-ma, ribarnicama, prodavaonicama mesa, ugostiteljstvu i objektima javne prehrane, objektima za uzgoj i držanje životinja itd. Postupanje s nusproizvodima životinjskog po-drijetla na propisani način iznimno je značajno radi sprječavanja i suzbijanja pojave za-raznih i nametničkih bolesti ljudi i životinja. Mjerama veterinarske zaštite okoliša sprje-čava se onečišćavanje tla, vode, mora i zraka zbog nekontroliranog odlaganja otpada ži-votinjskog podrijetla te omogućava da se njegova vrijedna svojstva preradom iskoriste. Mjere uključuju i formiranje sabirnih mjesta za nusproizvode (tj. animalni otpad) s ras-hladnim spremnicima, kako bi se spriječilo/usporilo kvarenje otpada i širenje infekcija.
Na području Županije ovlašteni sakupljači podgrupa otpada 02 01 (otpad iz poljodjel-stva, vrtlarstva, vodenih kultura, šumarstva lova i ribolova) i 02 02 (otpad od pripre-manja ribe i mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla) su ecooperativa d.o.o. Jurdani, Rijekatank d.o.o. Rijeka i IND-eKo d.o.o. Rijeka, KD Čistoća d.o.o. Rijeka i Metis d.d. Podružnica Kukuljanovo, ali dozvole ne uključuju i ključni broj 02 02 02 (otpadno životinjsko tkivo). Niti jedan od ključnih brojeva za animalni otpad nije svr-stan u opasni otpad, iako sukladno spomenutoj kategorizaciji nusproizvoda životinj-skog podrijetla mogu biti rizični za okoliš i zdravlje ljudi.
Uvjeti, registracija i odobravanje subjekata koji posluju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi definirani su posebnim propisima. Nositelj javnih ovlasti iz područja veterinarstva na području Županije je Veterinarska stanica Rijeka koja na epizootiološkim jedinicama organizirano skuplja, prevozi i skladišti nusproi-zvode životinjskog podrijetla. Prosječno mjesečno prikuplja više od 180 tona nusproi-zvoda životinjskog podrijetla iz više od 180 objekata s područja Primorsko-goranske, Karlovačke, Ličko-senjske i Istarske županije. Skupljanje se obavlja specijalnim kami-onima različitih nosivosti, a nusproizvodi se odlažu u kontejnere koji se odvoze u ras-hladne komore do otpreme na toplinsku preradu.
ovlaštena tvrtka i koncesionar za ovu kategoriju otpada je Agroproteinka iz Zagreba temeljem odluke Vlade RH o dodjeli koncesije za obavljanje poslova skupljanja i to-plinske prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 127/07).
Za 2009. godinu otpad životinjskog podrijetla (otpadno životinjsko tkivo) u Roo prija-vila su dva proizvođača otpada (trgovine) u ukupnoj količini od 18,5 tona. Nije bilo prijava iz klaonica, mesnica ili ribarnica niti ugostiteljskih objekata. Taj je podatak us-porediv s količinama za prethodne godine koje se kreću od 10 do 15 tona. Skupljači su u 2009. godini prijavili ukupno 422 tone otpada životinjskog podrijetla koji nije za daljnju potrošnju ili preradu.
Otpad s brodova
Pojam otpad s brodova obuhvaća brodski akumulirani otpad i ostatke brodskog tereta. Brodski akumulirani otpad je sav otpad, uključujući fekalne vode i druge ostatke koji nisu ostaci brodskog tereta, a koji su nastali za vrijeme putovanja broda. ostaci brod-skog tereta znače ostatke bilo koje vrste brodskog tereta u brodskim skladištima ili tan-kovima koji su nastali nakon iskrcajnih operacija, čišćenja ili pranja brodskih skladišta, palube ili tankova, uključujući višak i prosuti teret tijekom ukrcajno/iskrcajnih operacija.
U skladu s odredbama Pomorskog zakonika (NN 181/ 04), Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04), Direktive 2000/59eC europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat otpada i ostataka tereta s brodova i međunarodne
123
Konvencije za sprječavanje onečišćenja s brodova MARPoL 73/78, luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene moraju udovoljavati propisanim uvjetima za zaštitu mora od onečišćenja. Zbog toga luke moraju imati prihvatna postrojenja za prihvat teku-ćeg i krutog otpada i ostataka tereta te na oglasnoj ploči objavljen plan lokacija tih po-strojenja s opisom vrste otpada i ostataka tereta s brodova koji se mogu prihvatiti, upu-tom o načinu upotrebe prihvatnih postrojenja, listom ponuđenih operatera i usluga, opi-som postupka za iskrcaj, te postupka za izvještavanje. Luke, odnosno gospodarski su-bjekt koji upravljaju lukama dužne su izraditi Planove gospodarenja otpadom s brodova na području pod upravljanjem lučke uprave kojima se propisuje prihvat i rukovanje brod-skim akumuliranim otpadom i ostacima brodskog tereta. obveznici su Lučke uprave, brodogradilišta, marine, pravni subjekti luka posebne namjene (npr. INA, DINA) te dru-ge tvrtke i obrti za obavljanje lučkih djelatnosti. Prema dostupnim podacima, na područ-ju Županije nisu svi obveznici izradili planove za prihvat u rukovanje otpadom s brodo-va. od otpada koji nastaje na brodovima, jedino se za vodeni balast i ulja s dna plovila mogu dati odvojeni podaci o proizvedenim, odnosno prikupljenim količinama. Sve druge vrste otpada s brodova identične su otpadu koji nastaje i u drugim djelatnostima na ko-pnu (npr. komunalni, otpadna ulja, otpadna ambalaža i drugo) te prema dostupnim po-dacima nije moguće dati zasebne količine tog otpada brodova.
Na području pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka se sukladno obvezama iz MARPoL Konvencije prikuplja i predaje na zbrinjavanje otpad s brodova i to zauljene vode, otpad-na plastika, plutajući otpad, usitnjeni materijali, zauljeni kruti otpad, otpad od hrane i pepeo iz ložišta. Kategorizacija zaprimljenog otpada je prema Aneksima I. i V. MARPoL Konvencije, a količine za razdoblje 2006-2009. godine su prikazane u tablici 54.
Tablica 54. Zaprimljeni otpad s brodova na području Lučke uprave Rijeka – usporedba godine
KategorijeotpadapremaMARPOLKonvencijiKoličine(m3)
2006. 2007. 2008. 2009.
Aneks I. Zauljene vode s brodova 811,1 531,1 840,0 493,4
Aneks V. Kategorija 1 Plastika 490,6 402,8 305,0 365,0
Aneks V. Kategorija 2 Plutajuće daske, vrpce i ambalažni materijal 309,9 342,0 327,0 421,0
Aneks V. Kategorija 3 Usitnjeni papir, staklo, meta, glina i sl. 404,8 363,2 367,0 386,0
Aneks V. Kategorija 4 Zauljene krpe i radna odjeća 97,2 103,1 89,0 62,0
Aneks V. Kategorija 5 otpatci od hrane 204,5 212,5 109,0 90,0
Aneks V. Kategorija 6 Pepeo iz peći za spaljivanje 6,8 14,9 6,0 7,0
Ukupno(m3) 2.324,9 1.969,6 2.043,0 1.824,4
osim navedenog, prema prijavi u Roo, u 2009. godini je na području Županije proi-zvedeno 126,7 tona ulja s dna plovila koja su predana ovlaštenim skupljačima i zbri-nuta kod ovlaštenih obrađivača. Prijavljene količine ove vrste otpada su u porastu. U 2007. godini prijavljena je 61,4 tona.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture završen je projekt Studije o lučkim pri-hvatnim uređajima za otpad. To je studija izvedivosti koja obuhvaća odgovarajuća teh-nička, tehnološka, organizacijska i financijska pitanja uspostave učinkovitog sustava za prihvat otpada s brodova duž hrvatske obale. Mjerama koje proizlaze iz studije planira se povećanje učinkovitosti postojećih kapaciteta za rukovanje krutim i tekućim otpadom s brodova. Studija također postavlja minimalne tehničke standarde za sve lučke prihvat-ne uređaje za različite razine opterećenja okoliša, koji nastaju pomorskim prijevozom.
124
Utvrđene su brojne mjere unaprjeđenja sustava zbrinjavanja otpada s brodova, te se stvaraju uvjeti za učinkovito gospodarenje otpadom, zaštitu mora od onečišćenja i zašti-tu okoliša općenito. Studijom se predlaže da se u svim hrvatskim lukama otvorenim za javni promet, uvede sustav naplate prihvata i odvoza otpada s plovila. Ta naknada bi bila određena i određivalo bi je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a ovisila bi o tipu i veličini plovila. Naknada bi bila obavezna za sva plovila koja ulaze u luke, bez ob-zira imaju li otpada za zbrinjavanje i odvoz, ili ne, čime bi se destimuliralo “besplatno” bacanje otpada u more. Za naplatu pristojbi odgovorne bi bile lučke uprave, a odvoz bi bio u nadležnosti za to specijaliziranih poduzeća. Preporuke o ustroju novog sustava luč-kih prihvatnih uređaja za otpad bit će usvojeni u prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i lukama, koji je u procesu donošenja, a potom i u podzakonskim aktima.
8.3. Sanacija i zatvaranje odlagališta u Županiji
8.3.1. Sanacija odlagališta komunalnog otpada
Na području Županije nalazi se deset odlagališta komunalnog otpada: Viševac (za od-laganje otpada s područja Rijeke i okruženja), osojnica (opatijsko područje), Duplja (za crikveničko-vinodolsko područje), Pržić (za otok Cres), Kalvarija (za otok Lošinj), Treskavac (za otok Krk), Sorinj (za otok Rab), Cetin (za područje Vrbovskog), Peterkov laz (za područje Čabra) i Sović laz (za područje Delnica).
8.3.1.1. Odlagalište Viševac
odlagalište neopasnog otpada Viševac je najveće odlagalište u Županiji. Namijenjeno je odlaganju neopasnog otpada s područja gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Klane, Kostrene, i Viškova. Nalazi se na području općine Viš-kovo, u naselju Marinići. Udaljeno je oko 10 km od Grada Rijeke. Najbliža se kuća nalazi na 50 m od odlagališta.
odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene “bunare” za pasiv-no otplinjavanje, raspolaže hidrantima i protupožarnom opremom. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. otpad se sabija i svakod-nevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. odlagalište je pod stalnim nadzorom. Uz odlagalište je postavljena monitoring postaja za praćenje kakvoće zraka i buke koja je povezana s centralnim sustavom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Na navedenoj stanici prate se sljedeći parametri kakvoće zraka: metan, ugljični dioksid, vodikov sulfid, ozon, sumporov diok-sid, dušikov dioksid, amonijak, lebdeće čestice, benzen, toluen, ksilen te meteorološki parametri.
Temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pro-vodi se monitoring-analiza uzoraka procjednih voda i analiza kakvoće voda na okolnim izvorima (Pod Jelšun, Mlaka i Cerovica) i vode akumulirane u jezercu Kapitovac.
Na istočnom dijelu odlagališta sagrađeni su betonski boksovi za selekcionirani otpad iz eko-otoka (karton, metali, staklo, ee otpad, gume i višeslojna ambalaža). U natkri-venom boksu smještena je preša kojom se provodi baliranje kartonske i višeslojne ambalaže, a koja se potom predaje ovlaštenim skupljačima. odvojeno se skuplja i kru-pni metalni otpad koji se predaje ovlaštenom skupljaču.
Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeno je idejno rješenje i glavni projekt sanacije te pribavljena lokacijska i građevin-
125
Slika 14. Odlagališta komunalnog otpada na području Primorsko-goranske županije
PoSToJeĆA oDLAGALIŠTA oTPADAU PRIMoRSKo-GoRANSKoJ ŽUPANIJI
postojeća odlagališta otpada
granice gradova i općina
Izrada: Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, siječanj, 2007.
126
ska dozvola. Ishodovana je dopuna navedene lokacijske dozvole kojom se omogućilo povećanje kapaciteta odlagališta.
Sanacija odlagališta Viševac je u tijeku, a početak je omogućen sklapanjem ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (21. 7. 2004. godine). Radovi na sanaciji planirani su u četiri faze. U okviru I. i II. faze (2004/2005. godina) postavlje-na je postaja za monitoring zraka te su uređeni protupožarni pojas i postavljena ogra-da oko lokacije. Treća faza je završena 2006. godine, kada je postavljena prekrivka preko odloženog otpada na prvom polju odlagališta (površina od 3.500 m2), izgrađen oborinski kanal, a površina je zatravljena.
U sklopu IV. faze 2007. godine započeti su radovi na sustavu odvodnje sljedećih polja odlagališta. U okviru ove faze predviđeni su i svi ostali radovi na sanaciji: potpuna prekrivka odlagališta, instaliranje sustava za otplinjavanje i obradu plinova, te dovrše-tak kompletnog sustava odvodnje oborinskih i obrade procjednih voda.
Godine 2007. izrađene su dopune postojeće dokumentacije za sanaciju odlagališta te elaborat geodetske izmjere kojima se daje rješenje za povećanje postojećeg kapaciteta za oko 250.000 m3. U 2008. godini ishođena je dopuna lokacijske dozvole, te je nakon toga izrađen i potvrđen Glavni projekt sanacije komunalnog odlagališta Viševac (2009. godine). Tijekom 2009. godine nastavljeni su radovi na sanaciji s proširenjem kapacite-ta u granicama zahvata prema lokacijskoj dozvoli. Kao dio IV. faze na jugozapadnom di-jelu odlagališta sagrađen je novi prostor za odlaganje s temeljnim brtvenim slojem.
Na lokaciji je također uređeno privremeno skladište vrijednog otpada sa sortirnicom i uređajem za njegovo prešanje i baliranje te je instalirala 50-tonska kolna vaga.
Predviđena uporaba odlagališta je do otvaranja Centralne zone gospodarenja otpadom Marišćina. S obzirom da su zadnje geodetske izmjere iz siječnja 2010. godine pokaza-le da je preostalo samo oko 130.000 m3 slobodnoga odlagališnog prostora, i obzirom na dinamiku izgradnje ŽCGo Marišćina, ugovorena je izrada elaborata o mogućnosti-ma povećanja odlagališnog prostora s ekonomskom analizom mogućih rješenja. Na-stavak rada i sanacije odlagališta prilagodit će se zaključcima navedenog elaborata kako bi se omogućilo odlaganje otpada do konačne uspostave sustava gospodarenja otpadom u Županiji.
8.3.1.2. Odlagalište Osojnica
odlagalište neopasnog otpada osojnica nalazi se na području općine Matulji. od naj-bližeg je naselja udaljeno oko 1.000 m, a od opatije oko 7 km. Namijenjeno je odla-ganju otpada s područja Grada opatije i općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga.
odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene “bunare” za pasiv-no otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom i protupožarnim vozilom. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Pod stal-nim je video nadzorom i nadzorom čuvarske službe. odlagalište je okruženo šumom. Sagrađena su i tri betonska odvojka za odvojeno skupljanje guma, stakla i PeT-a, a postoji i spremnik za izdvajanje i skupljanje otpadnih akumulatora te za izdvajanje ot-padnoga električnog i elektroničkog otpada. organizirano je odvojeno prikupljanje pa-pira i kartona te krupnoga metalnog otpada koje preša i odvozi ovlaštena tvrtka.
Provodi se mjerenje meteoroloških parametara na automatskoj postaji na lokaciji te emisija odlagališnog plina četiri puta godišnje.
127
U tijeku je dovršetak dokumentacije za sanaciju odlagališta, a potpisan je i sporazum jedinica lokalne samouprave koje koriste ovo odlagalište o sufinanciranju programa sanacije. Izrađeni su: Idejno rješenje zatvaranja odlagališta osojnica, novi Idejni pro-jekt sanacije odlagališta i SUo za sanaciju i zatvaranje odlagališta (nositelj Komunalac opatija). Proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš zatvaranja i sanacije odla-gališta osojnica, te je dobiveno rješenje nadležnog Ministarstva (MZoPUG) o prihvat-ljivosti namjeravanog zahvata. Predan je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Predviđeno je proširenje kapaciteta odlagališta i upotreba do 2015. godine, te je u tu svrhu IGH d.d. PC Rijeka izradio elaborat procjene potrebnog prostora za odlaganje. Sadašnje se odlagalište u suprotnom može koristiti do otvaranja županijskog centra, a nakon toga će se morati zatvoriti.
8.3.1.3. Odlagalište Peterkov laz
odlagalište neopasnog otpada se nalazi na području Grada Čabra, a udaljeno je 7 km od naselja Gerovo. odlagalište se nalazi u šumskom okruženju. ograđeno je i ima ure-đen protupožarni pojas (ograda je sanirana 2010. godine). Nema priključke na komu-nalnu infrastrukturu. Za potrebe protupožarne zaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara. odlagalište nije pod stalnim nadzorom. Sabijanje i prekrivanje provodi se periodično po potrebi (osim u zimskim mjesecima zbog snijega). Vodi se očevidnik na propisanim obrascima i dnevnik odla-gališta.
Na Peterkov laz dovozi se komunalni otpad prikupljen na području Grada Čabra. S odlaganjem se započelo donošenjem odluke Skupštine općine Čabar iz 1990. godine. Prikuplja se samo miješani komunalni otpad, kojeg prevozi autoprijevoznički obrt Josi-pa Muhvića.
Do 2010. godine na odlagalište otpada odloženo je oko 35.000 m3 komunalnog otpa-da. Ukupni raspoloživi kapacitet odlagališta je 50.000 m3.
S obzirom na činjenicu da se godišnje prosječno odlaže oko 3.000 m3, prema novim procjenama odlagalište će se moći koristiti do 2015. godine. Za planiranu sanaciju i za-tvaranje odlagališta napravljen je izvedbeni građevinski projekt, proveden postupak pro-cjene utjecaja na okoliš i ishođena lokacijska dozvola koja je produžena za dvije godine. Za potvrdu projekta i dalje ostaje otvoreno pitanje rješenja vlasničkih odnosa s RH.
U 2009. godini je za planiranje, sabijanje otpada i navoz materijala za redovitu sana-ciju utrošeno 32.696 kuna, dok se za 2010. godinu predviđa trošak od oko 70.000 kuna.
8.3.1.4. Odlagalište Treskavac
odlagalište neopasnog otpada Treskavac se nalazi na području općine Vrbnik. Udaljeno je 2,5 km od najbližeg naselja. odlaga-lište Treskavac namijenjeno je odlaganju otpada s otoka Krka: Grada Krka i općina Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, omi-šalj, Punat i Vrbnik.
odlagalište se sastoji od starog dijela (u pripremi sanacije) i no-vog dijela na koji se trenutno odlaže otpad. odlagalište je ogra-đeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene “bunare” za pa-sivno otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom. Vodi se
Treskavac
128
dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Redovito se prati sastav odlagališnog plina. odlagalište je pod stalnim nadzorom.
Podaci o količinama dovezenog otpada sustavno se prate od početka 2006. godine kada je postavljena vaga. od 2006. do kraja 2009. godine. odvojeno je prikupljeno 18.418 tona otpada (dovezeno u reciklažno dvorište i obrađeno), dok je 56.684 tone odloženo na odlagalište. U sustav odvojenog prikupljanja otpada na Krku do 2009. uloženo je 25 milijuna kuna.
Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš i pribavljena je lokacijska dozvola. Izrađen je glavni projekt za izgradnju transfer stanice i sanaciju odlagališta Treskavac, dovršena je imovinsko-pravna priprema i predan za-htjev za izdavanje potvrde glavnog projekta. Studijom o utjecaju na okoliš za sanaciju starog dijela odlagališta Treskavac na otoku Krku planirano je uređenje novoga odlaga-lišnog prostora koji bi se koristio do uključivanja u centralni županijski sustav gospo-darenja otpadom. Studijom je planirana i izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer sta-nice na istoj lokaciji.
U sklopu sanacije izgrađena je nova ploha s temeljnim brtvenim slojem, a ovisno o primarnom odvajanju otpada u domaćinstvima, procjenjuje se da će volumen odlaga-lišta biti dovoljan do 2020. godine.
Do 2009. godine na lokaciji je sagrađeno reciklažno dvorište sa sortirnicom i kompo-stanom za prihvat odvojeno prikupljenog otpada, a preostali miješani komunalni otpad se odlaže na prethodno pripremljenu podlogu s temeljnim brtvenim slojem i bazenom za procjedne vode.
Tijekom 2009. godine nije bilo financijskih ulaganja jer je u tijeku ishođenje potrebne dokumentacije kako bi se završila sanacija starog dijela odlagališta koje se više ne ko-risti. očekuje se da će to biti tijekom 2011. godine.
Ponikve d.o.o. Krk osim miješanog komunalnog otpada, odvojeno prikupljaju i gloma-zni otpad, otpadnu ambalažu, karton i papir, bio i zeleni otpad, elektronički otpad, ot-padno željezo i gume. Sustav odvojenog prikupljanja otpada funkcionira od 1. 7. 2005. godine. U 2009. godini odvojeno je prikupljeno 30,3% otpada (tablica 47).
8.3.1.5. Odlagalište Sović laz
odlagalište neopasnog otpada se nalazi na području Delnica, a od grada je udaljeno oko 1,5 km. Namijenjeno je odlaganju komunalnog otpada s područja Grada Delnica i općina Brod Moravice, Lokve, Fužine, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad.
odlagalište zauzima površinu od 12.000 m2, ograđeno je, ima uređen protupožarni pojas i ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje. organizirana je čuvarska služba (7-19 sati). Nema priključke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupožarne zaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara. Pod stalnim je nadzorom čuvarske službe. Na odlagalištu se vodi očevidnik i dnevnik odlagališta.
Do 2009. godine je prema geodetskoj snimci odloženo oko 55.200 m3 otpada, a procje-njuje se da je do 2010. godine odloženo oko 65.000 m3 otpada (u sabijenom stanju).
Kapacitet odlagališta prema projektu je iznosio oko 120.000 m3. Procijenjeno je da se može odložiti još oko 55.000 m3 sabijenog otpada i da je vijek odlagališta pet godina.
129
odlagalište Sović laz sanirat će se uz pomoć sredstava Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost. Grad Delnice je potpisao ugovor o sanaciji odlagališta s Fondom.
Za potrebe sanacije provedeno je sljedeće: istražni radovi za potrebe izrade Idejnog projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada Sović laz, Delnice; Idejno rješenje: Novelacija idejnog rješenja projekta sanacije odlagališta komunalnog otpada – Sović laz – Delnice; Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja sanacije odlagališta Sović laz – Delnice i Glavni projekt – Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sović laz Delnice. U postupku je novelacija Glavnog projekta-Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sović laz Delnice. U tijeku je sređivanje imovinsko-pravnih odnosa za otkup zemljišta na kojemu će se provesti sanacija od privatnih vlasništva i Hrvatskih šuma.
Za potrebe izrade projektne dokumentacije za sanaciju odlagališta Sović laz u 2009. godini utrošeno je 28.347,46 kuna.
Za odvojeno prikupljanje staklene ambalaže, papira i PeT ambalaže jedinice lokalne samouprave postavile su kontejnere po naseljima, ali nema točnih podataka o priku-pljenim količinama, osim za gume kojih je tijekom 2009. prikupljeno oko 20 tona. ostale vrste otpada se za sada ne sakupljaju odvojeno.
8.3.1.6. Odlagalište duplja
odlagalište komunalnog otpada Duplja nalazi se u zaleđu Novog Vinodolskog, 7 kilo-metara od grada i 700 metara od najbližeg naselja. Namijenjeno je odlaganju komu-nalnog otpada iz gradova Novi Vinodolski i Crikvenica i općine Vinodolske.
odlagalište Duplja je prirodna kraška vrtača. Do sanacije, otpad se odlagao izbaciva-njem iz vozila s najviše kote preko metalne rampe, pri čemu je dolazilo do samozapa-ljenja otpada i stalnog izgaranja. ova praksa predstavljala je poseban problem lokacije u III. zoni vodozaštite – izvorišta Žrnovnica.
Prema predviđenoj tehnologiji sanacije, sagrađena je privremena kazeta na koju je tije-kom dvije godine, dok je trajala sanacija (od svibnja 2005. do lipnja 2007. godine), odloženo 32.787 tona otpada. od tada se otpad odlaže na novo pripremljenoj kazeti uz sabijanje i prekrivanje pokrovnim materijalom. Do 2010. godine na novu je kazetu odlo-ženo 35.292 tone otpada. Ukupna procijenjena količina odloženog otpada (uključivši i razdoblje prije sanacije) iznosi oko 270.000 tona miješanoga komunalnog otpada.
osim spomenutih kazeta, u sklopu sanacije uređeni su pristupni putevi, napravljena je zaštitna ograda s protupožarnim pojasom te ulazni punkt s kliznim vratima. Uređeni su prostori za djelatnike sa sanitarnim čvorom, energetski kontejner s dva dizel agre-gata i spremnikom goriva za izvor električne energije, sanitarne vode, grijanja na odla-galištu. Sagrađena je septička jama, te laguna za prihvat procjednih voda. odlagalište je osvijetljeno i pod stalnim nadzorom (kompjutorsko praćenje, videonadzor), a nabav-ljena je i odgovarajuća oprema za dovoz, istovar i sabijanje otpada. Provedene su dru-ge mjere zaštite okoliša, uključivo i analize izgorenog otpada, vode na izvorištu Žrnovi-ca, zraka na lokaciji i u najbližem naselju te postavljanje meteorološke postaje na lo-kaciji (2008. godine). U 2009. godini sagrađeni su boksovi za izdvojeno prikupljanje otpada (PeT, metali, staklo, papir i karton), za što je utrošeno oko 254.000 kuna.
Na odlagalištu Duplja se vodi očevidnik i dnevnik odlagališta.
U tijeku je proširenje donje plohe odlagališta kako bi se dobio dodatni prostor od 1.400 m2 za odlaganje oko 25.000 tona otpada. Predviđeno je odlaganje do otvara-nja Centralne zone, a nakon toga prenamjena u transfer stanicu.
130
8.3.1.7. Odlagalište Pržić
odlagalište komunalnog otpada Pržić nalazi se na otoku Cresu i namijenjeno je odla-ganju otpada s cijelog područja otoka. Udaljeno je od Grada Cresa oko 3 km.
odlagalište ima uređen protupožarni pojas, ugrađene “bunare” za pasivno otplinjava-nje i opremljeno je opremom za početno gašenje požara. Na odlagalištu ne postoje priključci na komunalnu infrastrukturu. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. otpad se sabija i redovito prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Pod stalnim je nadzorom čuvarske službe. Na loka-ciji odlagališta na posebnom se prostoru izdvojeno prikupljaju određene vrste krupnog (automobilske olupine, limovi i staro željezo, tzv. bijela tehnika) i ambalažnog otpada (PeT, staklena, Al i Fe ambalaža). Pribavljen je odgovarajući stroj (gusjeničar utovari-vač) za potrebe održavanja odlagališta.
Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeni Glavni i Izvedbeni projekt, pribavljena je lokacijska dozvola i predan zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnog stanja lokacije odlagališta što i dalje predstavlja najveći problem. Studijom o utjecaju na oko-liš sanacije odlagališta otpada I. kategorije s transfer stanicom i reciklažnim dvorištem na lokaciji Pržić – Cres planirana je sanacija uz odlaganje i zatvaranje odlagališta te izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice.
Do 2010. godine na lokaciji je odloženo 160.000 m3 otpada. Procjenjuje se da raspo-loživi kapacitet odlagališta iznosi još oko 60.000 m3, te da će omogućiti produženje odlaganja otpada do 2014. godine.
Za godišnje održavanje i rad postojećeg odlagališta u 2009. godini utrošeno je oko 300.000 kuna.
8.3.1.8. Odlagalište Kalvarija
odlagalište komunalnog otpada Kalvarija nalazi se uz industrijsku zonu Malog Lošinja, nedaleko turističkog naselja Čikat i udaljeno je 2 km od grada i 700 metara od najbli-žih kuća. Namijenjeno je odlaganju otpada s područja otoka Lošinja.
odlagalište je ograđeno, ima protupožarni pojas i opremu. Vodi se dnevnik rada odla-gališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. otpad se uz sabijanje odlaže na strmoj padini i prostoru unutar ograde. Prekrivanje inertnim materijalom se provodi redovito, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. odlagalište je pod
stalnim nadzorom čuvarske službe.
Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeni Glavni i Izvedbeni projekt, pribavljena je lokacijska dozvola. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnog stanja lokacije odlagališta što i dalje predstavlja najveći problem. Studijom o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta otpada I. kate-gorije s transfer stanicom i reciklažnim dvorištem na lokaciji Kal-varija – Mali Lošinj planirana je sanacija uz odlaganje i zatvaranje odlagališta te izgradnja reciklažnog dvorišta i transfer stanice.
Na lokaciji odlagališta na posebnom se prostoru izdvojeno priku-pljaju određene vrste krupnog otpada (automobilske olupine i gume, limovi i staro željezo, tzv. bijela tehnika) i ambalažnog ot-pada (PeT, staklena, Al i Fe ambalaža).
131
Do 2010. godine na lokaciji je odloženo 700.000 m3 miješanoga komunalnog otpa-da. Procjenjuje se da raspoloživi kapacitet odlagališta iznosi oko 150.000 m3, te da će omogućiti produženje odlaganja otpada do 2013. godine.
Za godišnje održavanje i rad postojećeg odlagališta u 2009. godini utrošeno je oko 2.000.000 kuna.
8.3.1.9. Odlagalište cetin
odlagalište Cetin kod Vrbovskog udaljeno je oko 4 km od najbližeg naselja. Namije-njeno je odlaganju otpada s područja Vrbovskog. odlagalište je ograđeno i vizualno je zaklonjeno šumom. Nema uređen protupožarni pojas. Nema priključke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupožarne zaštite na odlagalištu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gašenje požara. odlagalište nema stalnu nadzornu služ-bu. Na odlagalištu se vodi očevidnik otpada.
U okviru pripreme dokumentacije za sanaciju odlagališta izrađeni su Plan sanacije odlagališta, Studija o utjecaju na okoliš i Idejno rješenje za sanaciju i nastavak rada odlagališta (2007. godine), te je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Do 2010. godine na odlagalište je odloženo 51 273 m3 otpada. Procjenjuje se da je ukupno raspoloživ kapacitet odlagališta oko 72.500 m3, odnosno da će se moći odla-gati do kraja 2011. godine.
8.3.1.10. Odlagalište Sorinj
odlagalište Sorinj se nalazi na sjevernom dijelu otoka Raba na području općine Lopar. Udaljeno je 12,5 km od Grada Raba i 2,5 km od najbližeg naselja. Namijenjeno je odlaganju otpada s područja otoka Raba (Grada Raba i općine Lopar).
odlagalište je ograđeno, ima uređen protupožarni pojas, ugrađene “bunare” za pa-sivno otplinjavanje, raspolaže protupožarnom opremom. Sagrađeni su temelji za po-stavljanje kolne vage. Vodi se dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim koli-činama otpada. otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i dera-tizacije se provode redovito. organizirana je čuvarska služba. Na lokaciji se nalazi i zaravan za skladištenje građevinskog otpada i građevinskog iskopa, koji se koristi za prekrivku i zaravan za privremeno skladištenje glomaznog otpada kojega odvoze ovlašteni sakupljači.
Za sanaciju odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš, izrađeno je idejno rješenje sanacije i Glavni projekt (ecoina d.o.o. Zagreb, 2007) za koji je podnesen zahtjev za izdavanje potvrde. Pribavljena je lokacijska dozvola, a u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Studijom o utjecaju na okoliš planirana je sanacija i zatvaranje odlagališta Sorinj i izgradnja transfer stanice. Planirano je po-ravnavanje i prekrivanje postojećeg otpada, izgradnja sustava za pasivno otplinjava-nje, nastavak odlaganja otpada (do izgradnje ŽCGo), konačno prekrivanje gornjim br-tvenim slojem i zatvaranje odlagališta. Unutar radne zone odlagališta planira se sagra-diti transfer stanica i urediti prostor za smještaj kontejnera za odvojeno skladištenje otpada namijenjenog recikliranju.
Procjenjuje se da je do početka 2010. godine odloženo 385.000 m3 otpada, a situa cija s odlaganjem je kritična jer je raspoloživo još oko 15.000 m3. Nužno pro-duljenje vijeka upotrebe ovisit će o mogućoj visini podizanja zaravni na kojoj se ot-pad odlaže.
132
Ukupna površina odlagališta neopasnog/komunalnog otpada u Županiji, s ukupno od-loženim količinama otpada i najnovijom procjenom preostalog prostora za odlaganje, odnosno mogućeg vijeka rada odlagališta prikazane su u tablici 43. Vidljive su razlike u površinama i odloženim volumenima otpada iz Plana gospodarenja otpadom Pri-morsko-goranske županije (podaci za 2005. godinu) i najnovijih podataka prikupljenih u srpnju 2010. godine (podaci zaključno s 31. 12. 2009. godine). Razlike proizlaze iz činjenica da je na većini odlagališta započela sanacija, te su sanirani dijelovi zatvo-reni, a za odlaganje do početka rada ŽCGo su formirane nove plohe.
Sredstva koja su uložila komunalna društva na sanaciji odlagališta, nabavi potrebne opreme, uređenju reciklažnih dvorišta te prikupljanju i odlaganju opada, dana su u ta-blici 55.
Tablica 55. Pregled utrošenih sredstava za gospodarenje otpadom komunalnih društava
KomunalnodruštvoUloženasredstvau2009.godini(ukunama)
Namjenasredstavau2009.godini
Čistoća d.o.o. Rijeka (odlagalište Viševac)
5.760.000 kn
Sanacija manjih i većih divljih odlagališta na području Grada Rijeke, odvoz otpada iz romskih naselja. organizacija sustava gospodarenja otpadom: nova vozila, spremnici, reciklažna dvorišta te skladište i obrada vrijednog otpada na lokaciji odlagališta Viševac.Iznos ne uključuje kupovinu zemljišta za reciklažna dvorišta.
Komunalac d.o.o. opatija (odlagalište osojnica)
- Nisu dostavljeni podaci o ulaganjima.
GKTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski (odlagalište Duplja)
254.165 knIzgradnja boksova za odvojeno prikupljanje otpada (PeT, metali, staklo, papir i karton).
Ponikve d.o.o. Krk (odlagalište Treskavac)
0 kn U 2009. nije bilo ulaganja jer je u tijeku ishođenje potrebne dokumentacije. Do 2009. uloženo je 25 milijuna kuna u sustav odvojenog prikupljanja otpada na Krku.
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj d.o.o. (odlagališta Pržić i Kalvarija)
2.300.000 kn održavanje i rad postojećih odlagališta: Pržić na Cresu i Kalvarija na Lošinju.
Vrelo d.o.o. Rab(odlagalište Sorinj)
0 knU 2009. godini nije bilo ulaganja u sanaciju jer se čeka ishođenje potvrde na glavni projekt.
Komunalac d.o.o. Delnice (odlagalište Sović laz)
28.347 kn Izrada projektne dokumentacije za sanaciju odlagališta
Komunalac d.o.o. Vrbovsko (odlagalište Cetin)
0 kn U 2009. godini nije bilo ulaganja u sanaciju odlagališta.
Grad Čabar, nadležni odsjek (odlagalište Petekov laz)
32.696 knSredstva za planiranje, sabijanje otpada i navoz materijala za redovnu sanaciju odlagališta. U 2010. godini planirano je utrošiti 70.000 kn.
Izvor: podaci iz komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave, dobiveni anketiranjem Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, srpanj-rujan 2010. godine
Napomene: GKTD Murvica d.o.o. Crikvenica, KTD Fužine i Lopar Vrutak d.o.o. dali su podatke o ulaganjima u 2009. godini za sanaciju odlagališta i/ili sustave odvojenog prikupljanja otpada.
U sljedećoj je tablici dan pregled izrađene dokumentacije, dobivenih dozvola te proci-jenjeni troškovi sanacije odlagališta komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj župa-niji – usporedba podataka iz 2009. godine s procjenama iz 2006. godine.
133
Tablica 56. Pregled dokumentacije za sanaciju odlagališta s procjenom troškova sanacije
Nazivodlagališta
Pregleddokumentacijezasanacijuodlagališta
Procijenjenitroškovisanacije(ukunama)
2006. 2009.
Viševac Idejno rješenje sanacije, Glavni projekt s planom sanacije, Studija o utjecaju na okoliš, lokacijska dozvola, građevinska dozvola, dopuna lokacijske dozvole, potvrda izmjene i dopune glavnog projekta, uporabna dozvola
45.000.000 65.581.000
osojnica Idejno rješenje zatvaranja odlagališta, novi Idejni projekt sanacije, Studija o utjecaju na okoliš, rješenje MZoPUG o prihvaćanju, predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
6.500.000 8.500.000
Duplja Idejno rješenje sanacije, Glavni projekt, Studija o utjecaju na okoliš, lokacijska dozvola, građevinska dozvola
16.000.000 19.000.000
Pržić Idejno rješenje sanacije, Idejni projekt sanacije, Studija o utjecaju na okoliš, lokacijska dozvola, glavni i izvedbeni projekt, predan zahtjev za građevinsku dozvolu
12.824.399 12.824.399
Kalvarija Idejno rješenje sanacije s planom zatvaranja, Idejni projekt, Studija o utjecaju na okoliš, lokacijska dozvola, Glavni i Izvedbeni projekt, predan zahtjev za građevinsku dozvolu
18.319.886 18.319.886
TreskavacIdejno rješenje sanacije, Idejni projekt, Studija o utjecaju na okoliš, lokacijska dozvola za sanaciju i reciklažno dvorište s transfer stanicom, glavni projekt
37.600.000 5.350.000
Sorinj Idejno rješenje sanacije, Studija o utjecaju na okoliš, Glavni projekt, lokacijska dozvola
21.060.000 21.060.000
CetinPlan sanacije, Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja sanacije odlagališta, Idejno rješenje, predan zahtjev za lokacijsku dozvolu.
- -
Peterkov lazIdejno rješenje sanacije, Idejni projekt, Studija o utjecaju na okoliš, izvedbeni građevinski projekt, plan sanacije i lokacijska dozvola
3.792.225 3.792.225
Sović lazIdejno rješenje sanacije, Studija o utjecaju na okoliš, lokacijska dozvola, Glavni projekt, novelacija Glavnog projekta
7.500.000 7.500.000
Izvori: Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015. godine (SN 17/07), podaci iz komunalnih društava u Županiji dobiveni u anketi 2010. godine i zapisnici inspekcijskih nadzora (travanj 2010.)
8.3.2. Sanacija divljih odlagališta
U Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Pri-morsko-goranske županije (SN 34/04) koji je usvojen na Županijskoj skupštini u 2004. godini za razdoblje 2005.-2007. utvrđen je popis s ukupno 170 lokacija koje je potrebno sanirati. Za navedene je lokacije načinjena lista prioriteta sanacije s ocje-nom volumena otpada koji je potrebno sanirati i procjenom troškova. Tijekom tri godi-ne obavljane su sanacije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. U sklopu sana-cija izrađeno je i postavljeno sto informativnih ploča s edukativnom porukom o potrebi očuvanja okoliša. U lipnju 2007. godine je ažuriran popis onečišćenih lokacija7 iz 2004. godine. Rezultati izvršenja Plana su bili vrlo dobri, posebice na području Gor-skog kotara i otoka gdje se onečišćenje saniranih lokacija nije ponovilo. Po Planu je do 2007. godine sanirano 163 od ukupno 170 onečišćenih lokacija, ali 12 lokacija nije dovoljno sanirano. Također na 37 lokacija onečišćenja su se ponovila (od toga na 20 lokacija se redovito ponavljaju), te su potrebna ponovna čišćenja. Kao najveći su pro-blem istaknuta neuređena odlagališta na području riječkog prstena jer su uočeni brojni slučajevi ponovnog onečišćenja i u znatnom opsegu. Navedenim ažuriranjem evidenti-rano je sto novih lokacija divljih odlagališta, veći dio na području priobalja, od kojih je tijekom 2007, 2008. i 2009. velik dio saniran. Nažalost, i nadalje se na određenim lokacijama onečišćenja ponavljaju. Jedinice lokalne samouprave redovito godišnje provode čišćenja i sanacije onečišćenih lokacija. U tablicama u nastavku dani su ažu-rirani podaci o neuređenim odlagalištima (sanirane i nove lokacije) u Županiji.
7 Ažuriranje lokacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije, Rijeka, 2007.
134
Tablica 57. Pregled sanacije neuređenih (divljih) odlagališta na području Primorsko-goranske županije – Primorje
JLSSaniranelokacijeiz2004.godine
Ponovljenaonečišćenja
Novelokacijeod2007.
Obujamzasanaciju(m3)
Saniranodo2010.
Bakar Mezine – Krasica, Moravac – Škrljevo, Učivac, Industrijska zona, Cesta Meja – G. Jelenje, Kalvarija – Ružić Selo – Hreljin, Bivša Koksara (7)
Moravac – Škrljevo, Učivac, Industrijska zona, Kalvarija – Ružić Selo –Hreljin (4)
Uz cestu Hreljin – Kržišće, Kalvarija u Hreljinu, uz cestu Hreljin – Zlobin, Bršljanovo – Krasica (4)Nova odlagališta – nepoznati počinitelji.
820 Redovita sanacija divljih odlagališta.
Crikvenica Kotorska ulica, Zoričići, Selce – Barbara, Podbadanj, Jadranovo – Vodosprema (5)
Jadranovo-Vodosprema (1)
Jadranovo-magistrala, Jadranovo-naselje, uz cestu Smokovo – Klanfari, Dramalj, uz put Zoričići – Šarari, Selce (6)
3.600
Čavle Cipica, Bajt, Zagračišće, Kamenjak (4)
ne Iznad Lukovšćiča, Škrbutnjak prema Bakru (2)
700 Da. Redovite sanacije divljih odlagališta.
Jelenje Dubina (1) Dubina (1) Uz cestu Trnovica-Kopica i Kopica 2 – stari put za Kukuljani, Brnelići, Podhum – kod automotodrom staze, Lopača – put za vodospremu, Vele Dražice – Nadstazine (6)Redovita pojava većeg broja manjih i većih divljih odlagališta je velik problem za općinu.
600 Redovite sanacije divljih odlagališta. Za Dubinu i Kopicu izrađeni Planovi sanacije.
Kastav Radna zona, Čikovi i Škrlji (3) Radna zona, Čikovi i Škrlji (3)
Cesta prema azilu (1) Neprekidna pojava divljih odlagališta.
200 Da. Redovite aktivnosti i eko-akcije.
Klana Loka 1, Loka 2, Klana Dražica – Loka 1, Lisac, Studena – Paje Klančić, Uz šumsku cestu Klana, Pred Boršt, Breza, Škalnica, Kalužica (10)
ne Lisac – vojarna, Strščiva uz cestu Klana – Škalnica, Škalnica (3)
400 Priprema sanacije novih odlagališta.
Kostrena Zeleni pojas – Žurkovo – Stara voda, Stara voda – Bačine, Trim staza Raspelje, Skladište Konstruktora, Ivani (5)
Skladište Konstruktora (1)
Perovići (1)Više puta sanirana divlja odlagališta na Ivanima.
100 Da
Kraljevica Medomišljina, Krž Starac (2) ne Uz cestu Kraljevica – oštro, uz cestu Križišće – Meja, uz cestu Križišće – Jadranovo, Grmani, Kučani (5) Redovita pojava većeg broja malih divljih odlagališta
330 Redovite sanacije divljih odlagališta.
Matulji Šapjane, Male Mune – Vodice, Pasjak, Veli Brgud, Perka, Mučići, Žejane 1, Žejane 2, Permani dep. Afro, Lipa (10)
Pasjak (1) Rupa (1) 800
Mošćenička Draga
Uboka, Pod Rovini, Škulja, Pišćetak (4)
Pišćetak (1) uz cestu Mošćenička Draga – Brseč, Brsečka Vala i Sv. Petar (3). Stalna pojava novih divljih odlagališta.
280 Svake godine sanacije divljih odlagališta
Novi Vinodolski
Protupožarna cesta iza Duplje, D. Veleš Tepli Porat, Kozica, Sibinj, Ledenice – Veleš, Pridol, Bahalin – Mikulja, Vlaška Peć (8)
Protupožarna cesta iza Duplje, Pridol (2)
uz cestu Zagon – Ledenice, Barutana, Ul. 22. lipnja (3)
180 Sanirano odlagalište Guč
Rijeka Grohovska cesta, Sveti Križ R. Petrovića, Bodulovo, Drenovski put – Mihačeva Draga (4)
Grohovska cesta, Bodulovo, Mihačeva Draga (3)
Turanjski put (Kantrida) ispod Vrata Jadrana, Drenova – od streljane do vodospreme, Grohovska cesta (Drenova – Pašac), Grobnička cesta – od mosta na zaobilaznici do Banskih vrata, Kablari, Srdoči (Diraki – Bezjaki), Draga, Trsatske stube (8)
6.300 Da. Na nekima višekratno ponovljena onečišćenja: vidi napomenu.
Vinodolska Tribalj – Sušik, Podsopalj – Driven, Lukovo – Žum. Dolac, Gorići Bribir, Kamenjak, Ravno – Bezdan – Vrtača (6)
Tribalj-Sušik i Ravno-Bezdan-Vrtača (2)
Pećca (Tribalj), Tribalj-groblje, Stranče (Tribalj), Podsopalj Drivenički, Klarići (Drivenički), Antovo – vodosprema, Antovo – Japnenica, Mavrići, Podbadanj, Pevlića most, Katunari – Visoko, Dolinci, Pod Cigansku peć – ispod županijske ceste, Barbara – ispod Vidikovca i Vlastelići (15)Redovita pojava većeg broja malih divljih odlagališta
4.275 Da, sanirani Barci i više manjih divljih odlagališta.
135
JLSSaniranelokacijeiz2004.godine
Ponovljenaonečišćenja
Novelokacijeod2007.
Obujamzasanaciju(m3)
Saniranodo2010.
Viškovo Klana uz cestu, Petrci – Kablari, Trnovica – Lučići, Bezjaki – Kastav, Brnasi – Kastav, Plešivac (6)
Klana uz cestu, Plešivac, Petrci – Kablari, Bezjaki – Kastav, Brnasi – Kastav (5)
uz cestu Biškupi – Saršoni, uz cestu Marčelji – Kosi – Sroki, uz cestu Vozišće – Kastav, Mavri (4)Stalna pojava novih divljih odlagališta.
300 Da, sanacija 2006-2009. god.
Napomena: Na području Grada Rijeke u razdoblju od 2006. do 2007. saniran je veći broj onečišćenih lokacija:
2006. godine sanirano je više manjih odlagališta te veća: Bodulovo, Baračeva ulica, R. Petrovića, Sv. Križ, bivša tvornica R. Benčić, Z Kučića, Br. Branchetta, Sv. Kuzam, Zvonimirova ulica kod elektro škole, Draga – Pelinova gora, Grohovska cesta, Kablarski put, Plase i Grbaste;
2007. godine sanirano je više manjih odlagališta te Drenova kod vodospreme, Drenova kod Sveučilišnog naselja, Škurinjska Draga, duž Lujzijane, duž Petrolejske ceste;
2008. godine sanirano je više manjih odlagališta, a od većih odlagalište na pokosu Grobničke ceste te Drenova kod Sveučilišnog naselja, Škurinjska Draga, duž Lujzijane, duž Petrolejske ceste;
2009. godine sanirano je više manjih odlagališta te Drenova kod Sveučilišnog naselja, Škurinjska Draga, duž Lujzijane, duž Petrolejske ceste.
Tablica 58. Pregled sanacije neuređenih (divljih) odlagališta na području Primorsko-goranske županije – Gorski kotar
JLSSaniranelokacijeiz2004.godine
Ponovljenaonečišćenja
Novelokacijeod2007.
Obujamzasanaciju(m3)
Saniranodo2010.
Brod Moravice
Draškovac, Pod Kalom Lokvica, Repača, Klanci (5)
nema Kuti – iza boćališta i Lazica, Šepci, Kocijani, Goršeti (5)
660 Da, u 2009. Lazica i Gorni Kuti. Još četiri u pripremi za sanaciju.
Čabar Za Stražom – Prezid, Tršće, Naselje Steklice, Tatinska Draga, Šumski put Gerovo – Hrib(5)
nema Naselje okrivje (Krulići i Mikuli), Plešce – uz Pleški potok i Podstene, uz cestu Plešce – Mogušari, uz cestu Plešce – Hrib (5)
1.560 Novi Plan sanacije 2008.
Delnice Rohač NP Risnjak, Štefićev Dolac, Naselje Dedin, Ulica A. Starčevića, Bunar, Naselje Turni, Seme – Crni Lug, Kalvarija, Ispod Šumarija i vojarne, Ispod Geotiska (10)
Dedin, Seme-Crni Lug (2)
Delnice – Lučice i Duge njive, Požar, Guče selo, Malo selo, Velika Lešnica, Dedin (7)Godine 2009. evidentirana su četiri nova manja divlja odlagališta.
430 Da, do 2008. Sanacija novih odlagališta u planu.
Fužine Naselje Vrata, Rudine – naselje Lič (2)
Rudine – naselje Lič (1)
Belo selo (uz cestu Vrata – Mrkopalj) (1) 150
Lokve Štemberger – Lokve, Tumac, osoj Mrzle Vode (3)
nema Podsleme (1) 350 Da
Mrkopalj Mrzle Drage (djelomično) i Sungerska Plana (2)
nema Brestova Draga, Sungerski lug, Tuk, Begovo Razdolje, Uz cestu Begovo Razdolje – Bjelolasica (5)
1.160 Djelomična sanacija odlagališta Mrzle Drage 2008. godine
Ravna Gora Naselje Kupjak, Jarak, Cagar, Naselje Kupjak, Naselje Stari Laz, Uz cestu Kupjak – Rogi, Rogi, Vidmarov Jarak, Naselje Šije (9)
nema Ravna Gora: Johančkova jama, Delačeva jama, Pod Rub i Travnik, Leskova Draga, Kupjak – Glinište (6)
1.970 Da.
Skrad Naselje Hribac, Izgon, Jarak – naselje Divjake, Naselje Veliko Selce, Klanac – naselje Bukov Vrh, Jarak-naselje Bukov Vrh (6)
nema Gornja Dobra (uz cestu Skrad – Zagreb), Malo Selce, Divjake: Ržena Njiva i ulaz od B. Vrha, Kupjak (uz cestu za Skrad) (5)
395 Da, sanirano sedam divljih odlagališta (2006-2009).
Vrbovsko Naselje Radoševići, Heskov put, Naselje Gomirje, Lazine – naselje Vučinići, Naselje Nadvučnik, Školska ulica, Naselje Carevići, Naselje Mali Jadrč, Grič – naselje Tomići (9) Stanašnica (1) nije sanirana do 2007.
Na saniranim nema ponovnih onečišćenja
Stanašnica, Plemenitaš, Uz cestu Vrbovsko – Moravice, Uz cestu Jablan – Gruhe Drage, Tići (Moravice), Uz cestu Lukovdol – Lukovdolska Draga, Presika (uz cestu Vrbovsko – Rijeka) (7)Stalna pojava novih divljih odlagališta.
2.200 Da. U 2009. godini sanirano 15 divljih odlagališta.
136
Tablica 59. Pregled sanacije neuređenih (divljih) odlagališta na području Primorsko-goranske županije – Otoci
JLSSaniranelokacijeiz2004.godine
Ponovljenaonečišćenja
Novelokacijeod2007.
Obujamzasanaciju(m3)
Saniranodo2010.
Baška Supele (1) nema Zakam (1) 1.000 Da, saniranoCres Jelovica, Stivan-naselje uz cestu za
Martinšćicu, Stivan-naselje, Pržići, Batajini – naselje, orlec-naselje, Fižolići-naselje, Vidikovac uz cestu Beli – Cres (8)
Jelovica (1) od 2006. do 2009. registrirano je i sanirano pet divljih odlagališta. Česta ponovna onečišćenja, naročito građevinskim otpadom.
- Da
Dobrinj Kras-selo, Sužan-selo, Gabonjin-selo, Kraski Bok (4) Sveti Ivan-selo, Rasopasno-selo (2) nisu sanirani do 2007.
Na saniranim nema ponovnih onečišćenja.
Sužan (ispod sela) (1)2006-2009. sanacija dva divlja odlagališta.
500 Da
Krk Ulaz u Krk iz pravca omišlja, Kornić-selo, Ulaz u Krk iz pravca Punta, Lakmartin-selo (4)
nema nema 0 Da, godišnje sanacije.
Mali Lošinj Fabrike-Nerezine, otok Susak: Grobotine i Gornje Selo, otok Unije: uvala Vrulje i prema uvali Maračoul 5)
nema nema 0 Da
Malinska uz cestu Malinska – Krk (1) nije sanirano do 2007.
nema nema 0 Da
omišalj Put za kamenolom, Vodosprema Brgud, Trasa JANAFA prema aerodromu i prema Njivicama, Zavoj Kokanj, Ulaz u Njivice, Stari grad omišalj-zidine, Prijevoj između Njivica i Sepena, Plato uz aerodrom Rijeka, Uvala Voz (10)
Put za kamenolom, Trasa JANAFA prema aerodromu i prema Njivicama, Stari grad omišalj-zidine, Prijevoj između Njivica i Sepena (5)
Gromačine u Njivicama, Put za Ćuf, Njivice – ulaz Kojac, omišalj-Vodotoč prema Črpelju (4)
1.730 Da, redovite sanacije.
Punat Auto kamp Škrila, uz cestu za Staru Bašku, Draga (3) Plaj (1) nije sanirano do 2007.
Na saniranim nema ponovnih onečišćenja
Sanirana odlagališta kod Lovačkog doma. Pripremljena dokumentacija za sanaciju odlagališta.
0 Da
Rab Krasovica (1) nema 2006. sanirana lokacija Velih Vrata (Kampor).
0 Da
Vrbnik Prapratna-selo Garica, Arčirovo, cesta Vrbnik (polje) – Garica (3) Put za plažu Potovošće (1) nije sanirano do 2007.
Prapratna-selo Garica, cesta Vrbnik (polje)-Garica, put za plažu Potovošće (3)
Nelegalno odlagalište građevinskog materijala Vajavina – više puta ponovljena onečišćenja.
0 Da, sanirane sve lokacije.
8.3.3. Sanacija odlagališta proizvodnog otpada
U Županiji su zabilježena sljedeća odlagališta proizvodnog otpada:
• odlagalište proizvodnog otpada na lokaciji INA d.d. Rafinerije nafte u Urinju,
• odlagalište proizvodnog otpada na lokaciji DINA-Petrokemije u omišlju,
• odlagalište opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak).
8.3.3.1. Odlagalište proizvodnog otpada INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju
odlagalište se nalazi u krugu INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju, na lokaciji Šoići. Za-uzima površinu od 3.500 m2 s kapacitetom skladištenja od 7.000 m3. Postrojenje INA d.d. Rafinerija nafte na Urinju ima obradu zauljenog otpada koje se sastoji od de-kantera i centrifuge, pri čemu se razdvaja smjesa ugljikovodika od vode. Zauljena se voda obrađuje na uređaju za otpadne vode, a izdvojeni sediment predaje ovlaštenim obrađivačima. Nekada se zauljeni otpad obrađivao na unajmljenoj instalaciji pri čemu je nastajao sediment koji se neutralizirao i solidificirao te odlagao na spomenuto odla-galište kao neopasan proizvodni otpad.
137
Rafinerija planira sanaciju odlagališta uz odlaganje otpada i konačno zatvaranje. Izra-đeni su projekti sanacije i proveden postupak procjene utjecaja sanacije na okoliš. odabranom tehnologijom sanacije planirano je postavljanje brtvenog i drenažnog sloja ispod postojeće plohe i proširenje odlagališta na teren jugoistočno uz postojeću lokaci-ju. Troškovi sanacije su procijenjeni na 3.170.000 kn. U tijeku je izrada Plana sanaci-je sukladno s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07).
8.3.3.2. Privremeno odlagalište otpada u dINA-Petrokemiji d.d.
odlagalište nije u upotrebi od 2000. godine. Lokacija je obraštena gustim raslinjem koje se redovito kosi. Procjedne se vode uzorkuju u piezometrima i analiziraju u ovla-štenom laboratoriju. Izmjerene vrijednosti analiziranih uzoraka pokazuju neznatna op-terećenja.
Za sanaciju i zatvaranje odlagališta 2006. godine izrađena je Studija utjecaja na oko-liš na temelju koje je nadležno Ministarstvo izdalo rješenje da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš. U tijeku je usklađivanje navedene Studije s Pravilnikom o načini-ma i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07). Sanacija odlagališta predstavlja prioritet te će aktivnosti započeti čim se odrede sredstva CAPeX-a (capital expenditure) za razdoblje 2010.-2012. godinu.
8.3.3.3. Odlagalište opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak)
odlagalište se nalazi u općini Viškovo kod Rijeke. Formirano je u prirodnoj vrtači (du-bine minimalno 30 m) u koju je u razdoblju od 1956. do kraja 1980-ih godina odlo-ženo oko 250.000 m3 opasnog otpada, uglavnom iz rafinerija i brodogradilišta s riječ-kog područja.
Do sada provedenim istraživanjima odlagališta Sovjak procijenjen je sastav i potvrđe-na kemijska nestabilnost sadržaja odloženog otpada. Također je potvrđeno da postoji mogućnost istjecanja otpadne vode u podzemlje te da odlagalište Sovjak predstavlja stalnu potencijalnu opasnost onečišćenja podzemlja i podzemnih voda.
Za sanaciju odlagališta opasnog otpada odgovorna je država. Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine jama Sovjak predviđena je za sanaciju. U tu su svrhu u okviru Programa rada Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost planirana sredstva za razdoblje od 2005. do 2008. go-dine u iznosu od 18.000.000 kn.
Tvrtka ecoina d.o.o. iz Zagreba izradila je Program sanacije industrijskih lokacija oneči-šćenih većim količinama opasnih tvari: jama Sovjak kod Rijeke, koji je odobrilo resorno Ministarstvo. Rješenjem MZoPUG iz 2000. godine o prihvatljivosti zahvata sanacije od-lagališta Sovjak za okoliš, sanacija Sovjaka povezana je sa sanacijom odlagališta Više-vac, te su dane mjere zaštite okoliša i Program praćenja stanja za oba zahvata.
Sufinanciranje izrade daljnje projektne dokumentacije za sanaciju jame Sovjak opera-tivnim programom zaštite okoliša 2007.-2009. godine predviđeno je iz sredstava In-strumenta za pretpristupnu pomoć europske Unije (IPA).
138
8.4. dokumentacija o gospodarenju otpadom Temeljem obveze iz Zakona o otpadu i važećeg Plana gospodarenja otpadom Primor-sko-goranske županije, jedinice lokalne samouprave dužne su izraditi i usvojiti Plano-ve gospodarenja otpadom za svoje područje. U sljedećoj su tablici dani dostupni po-daci o donesenim općinskim i gradskim planovima.
Sukladno obvezama iz Zakona o otpadu jedinice lokalne samouprave odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom te sanaciju divljih odlagališta/smetlišta komunal-nog otpada na svojem području. Sanacija se provodi temeljem donesenih Planova sa-nacije. U sljedećoj su tablici dani podaci o donesenim planovima i/ili programima za sanaciju divljih odlagališta komunalnog otpada.
Tablica 60. Izrađeni dokumenti gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne samouprave
GradiopćinaDokumenti
Plangospodarenjaotpadom(PGO) Planovi/Programisanacijedivljihodlagališta
Bakar Izrada PGo je u tijeku Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Baška PGo je izrađenIzrada Program izgradnje reciklažnog dvorišta je u tijeku
Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Brod Moravice PGo nije izrađen Izrađen Plan sanacije divljih odlagališta
Cres Izrada PGo je u tijeku Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Crikvenica Izrada PGo je u tijeku Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Čabar PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Čavle PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Delnice PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Dobrinj PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Jelenje PGo je izrađen Izrađeni programi sanacije divljih odlagališta Dubina i Kopica
Kastav PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Klana Izrada PGo je u tijeku Izrada Plana sanacije divljih odlagališta je u tijeku
Kostrena PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Kraljevica PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Krk PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Lokve PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta je izrađen
Lopar PGo je izrađen Preuzet Plan sanacije divljih odlagališta od Grada Raba
Mali Lošinj PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Malinska-Dubašnica PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Mošćenička Draga PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Mrkopalj PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta izrađen
Novi Vinodolski PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
omišalj PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta je izrađen
opatija Izrada PGo je u tijeku Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Punat PGo je izrađen Plan sanacije zatvorenog odlagališta kod Lovačkog doma je izrađen
Rab PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta je izrađen
Ravna Gora PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta je izrađen
Skrad PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta je izrađen
Vinodolska PGo je izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Viškovo Izrada PGo je u tijeku Izrađeni Planovi sanacije odlagališta Viševac i Sovjak (u nadležnosti MZoPUG i KD Čistoća Rijeka)
Vrbnik PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta nije izrađen
Vrbovsko PGo nije izrađen Plan sanacije divljih odlagališta je izrađen
139
osim dokumentacije navedene u prethodnoj tablici, izrađena je i dokumentacija o sa-naciji onečišćenih lokacija u Županiji, kao što je primjerice lokacija postrojenja Koksar d.o.o. u Bakru.
8.5. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom 8.5.1. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
Temeljem odluke Skupštine Primorsko-goranske županije, 2001. godine osnovano je ekoplus d.o.o. trgovačko društvo za gospodarenje otpadom. Dioničari ekoplusa su Pri-morsko-goranska županija, Grad Rijeka i KD Čistoća d.o.o. te općina Viškovo, na či-jem se području gradi Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGo) Marišćina. osnovi zadatak ekoplusa je koncipiranje, priprema i izgradnja te upravljanje novim, integralnim sustavom gospodarenja otpadom na području cijele Županije.
8.5.1.1. Imovinsko-pravna priprema zemljišta za izgradnju ŽcGO Marišćina
Postupak otkupa zemljišta za potrebe izgradnje ŽCGo Marišćina započeo je odmah na-kon što je lokacijska dozvola postala konačna u upravnom postupku, početkom 2004. godine. Imovinsko-pravna priprema zemljišta obuhvaća skup postupaka većinom geo-detske i pravne struke radi osiguranja prava građenja na građevinskoj čestici utvrđenoj lokacijskom dozvolom. Tako su u proteklom razdoblju izrađeni potrebni geodetski elabo-rati parcelacije zemljišta, provedene procjene vrijednosti zemljišta, dio je otkupljen pu-tem kupoprodajnih ugovora, dio je riješen kroz postupke izvlaštenja, dio unošenjem u temeljni kapital Društva (zemljište općine Viškovo), a za dio zemljišta u vlasništvu drža-ve dobiveno je pravo građenja. Uz sve poznate teškoće u upravnim postupcima, sve na-vedeno je provedeno kroz katastar i gruntovnicu. Za posljednje čestice koje su još u po-stupku izvlaštenja ishođena je odluka o prijevremenom stupanju u posjed, osim za ze-mljište dva vlasnika za koje se ona odluka očekuje u najskorije vrijeme. Rješavanjem navedenog stvoreni su preduvjeti za početak građenja na cjelokupnoj parceli ŽCGo Ma-rišćina. Sredstva potrebna za otkup zemljišta pribavljena su putem kredita.
8.5.1.2. dokumentacija i dozvole za izgradnju ŽcGO Marišćina
Nakon izdavanja lokacijske dozvole izrađen je idejni projekt temeljem kojeg je nadlež-no Ministarstvo izdalo načelnu dozvolu za izgradnju ŽCGo Marišćina. Dozvolom je predviđena fazna izgradnja. Nakon toga se pristupilo izradi potrebne dokumentacije (glavni projekti), ishođenju suglasnosti i posebnih uvjeta, izvođenju pripremnih i istražnih radova, nakon čega je Ministarstvo izdalo građevinske dozvole za prve tri faze izgradnje ŽCGo Marišćina (u drugoj polovici 2007. godine).
8.5.1.3. Izgradnja ŽcGO Marišćina
Nakon ishođene građevinske dozvole i provedenog postupka javne nabave sklopljen je ugovor o građenju s izvođačem te je tijekom 2008. godine sagrađena prva faza ŽCGo Marišćina, odnosno obilazna cesta Centra. U naravi to je dionica županijske ceste Marčelji – Studena s privremenim prometnim priključkom na postojeću prometnicu. Sveukupna dužina novosagrađene ceste je oko 850 metara.
8.5.1.4. Automatska mjerna postaja i infrastruktura
Izrađena je potrebna dokumentacija, odabrana lokacija, ishodovane odgovarajuće do-zvole i riješeno pitanje zemljišta za izgradnju automatske mjerne postaje za praćenje
140
kvalitete zraka, a potom je proveden postupak izbora izvođača radova. Automatska mjerna postaja je sagrađena (instalirana), u tijeku je probni rad, a priključena je na sustav županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Izrađena je odgovarajuća dokumentacija, riješeno pitanje služnosti na zemljištu te su ishođene dozvole za potrebno prelaganje elektroinstalacija, koji poslovi su koordinirani s HeP-om. U suradnji s nadležnim KD Vodovod i kanalizacija obavljena je kompletna priprema za izgradnju vodoopskrbnog sustava na predmetnom području (vodosprema i cjevovod Marišćina – Klana). Ishođenjem građevinskih dozvola za navedene aktivno-sti omogućen je početak izgradnje infrastrukture na relaciji Marčelji – Klana, koja će obuhvatiti i plinoopskrbni cjevovod za općinu Klana.
Na planu izgradnje županijske prometnice Ž 5025 (Rijeka Rujevica – Viškovo Marče-lji) usko se surađivalo na poslovima pripreme zemljišta sa Županijskom upravom za ceste.
8.5.1.5. Organizacija financiranja izgradnje ŽcGO Marišćina
Izrađena je potrebna dokumentacija kroz više razina sukladno postavkama prethodno izrađene tehničke dokumentacije. Projekt je u suradnji s nadležnim Ministarstvom kandidiran za korištenje sredstava iz europskih predpristupnih fondova i to 2005. go-dine za ISPA fond, a u 2007. godini izrađena je aplikacija za IPA fond, koja je konač-no dostavljena nadležnom europskom tijelu u drugom dijelu 2008. godine.
Na planu pripreme za izgradnju MBo postrojenja obavljene su potrebne radnje dono-šenjem odluke o načinu financiranja i izgradnje te usklađenja dinamike s radovima koji su kandidirani za IPA fond. U dijelu razrade integralnog sustava gospodarenja ot-padom u Županiji izrađena je potrebna dokumentacija do razine idejnih projekata za lokacijske dozvole pet pretovarnih stanica.
Usvajanjem planskih dokumenata za 2009. godinu, utvrđene su sljedeće osnovne grupe strateških dokumenata i odnosne investicijske aktivnosti:
• Završetak postupka imovinsko-pravne pripreme zemljišta na Marišćini,
• Završetak izgradnje prve faze ŽCGo Marišćina,
• Izgradnja infrastrukturnih priključaka,
• Utvrđivanje opsega izgradnje ŽCGo Marišćina i izvora financiranja,
• Izrada projektne dokumentacije i ishodovanje suglasnosti i dozvola,
• Priprema izgradnje pogona za MBo,
• Utvrđivanje organizacijskog ustrojstva ekoplusa,
• Razvoj integralnog sustava,
• Komunikacija s javnošću.
8.5.1.6. Planirani nastavak realizacije ŽcGO u razdoblju 2010-2013.
Dinamika realizacije izgradnje ŽCGo Marišćina planirana je na način da se u 2011. godini temeljem raspisa međunarodnog tendera izabere izvođač. Predmet tendera je izrada glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola, izgradnja ŽCGo Marišćina (radna zona s potrebnom infrastrukturom, deponijskim prostorom i postrojenjem za mehaničko-biološku obradu) te probni rad postrojenja za mehaničko-biološku obradu. Dovršetak izgradnje i puštanje u rad ŽCGo Marišćina planiran je za 2013. godinu.
141
8.5.2. Pretovarne stanice, reciklažna dvorišta i eko-otoci
Aktivnosti predviđene na pravcu razvoja sustava, točnije izgradnje pet pretovarnih sta-nica (Cres, Krk, Rab, Novi Vinodolski i Delnice), u prvom polugodištu 2009. godine provođene su isključivo u koncipiranju i pokretanju izrade idejnih projekata za lokacij-ske dozvole, ali samo za stanice Cres, Novi Vinodolski i Delnice. Naime, Krk i Rab su destinacije za koje su njihova komunalna društva već poduzela niz aktivnosti tako da se trenutno nalaze pred ishođenjem građevinskih dozvola, pri čemu se iskazuje nuž-nim naknadno usklađenje tehničko-tehnoloških rješenja s onim iz idejnih projekata koji će biti uskoro izrađeni. Za provedbu svih aktivnosti na planu izgradnje pretovarnih stanica, na inicijativu župana formirana je od predstavnika svih relevantnih subjekata radna grupa za tehničko-tehnološku koordinaciju čiji rad će podupirati grupa za uređe-nje financijskih odnosa među sudionicima u projektu.
Aktivnosti izgradnje eko-otoka detaljnije su predviđene u planovima gospodarenja ot-padom gradova i općina, odnosno razvojnim planovima komunalnih društava koja pri-kupljaju otpad na njihovim području.
8.6. Izobrazba i informiranje
Većina komunalnih društava i tvrtki koje gospodare otpadom na području Županije imaju sustav informiranja javnosti o djelatnostima koje provode, rasporedu spremnika i eko-otoka, rasporedu odvoza otpada te mjerama primarne reciklaže otpada. Informi-ranje se provodi putem Internet stranica, informativnim letcima i obavijestima na plo-čama mjesnih zajednica, općina, lokacijama eko-otoka i reciklažnih dvorišta i odlaga-lišta. Posebni program izobrazbe ima tvrtka ekoplus d.o.o. Rijeka, zadužena za izgrad-nju Županijskog centra gospodarenja otpadom (Centralna zona Marišćina) i provedbi sustava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Županiji. osim Internet stranice, koja se redovito ažurira, izrađen je dokumentarni populacijski film, komunikacijska strategija, prijedlog za angažiranje posebnog stručnjaka za odnose s javnošću (PR stručnjak), a praćene su i edukativne aktivnosti na području gospodarenja otpadom.
8.7. Zaključak
Poslovi na uspostavi novog sustava gospodarenja otpadom na području Županije su u tijeku. ŽCGo Marišćina je središnji objekt integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Radi izgradnje provedene su brojne aktivnosti. Ishođe-ne su građevinske dozvole za prve tri faze izgradnje ŽCGo Marišćina, te je u 2009. imovinsko-pravna priprema zemljišta za izgradnju ŽCGo Marišćina pred kompletnim rješenjem. Sagrađena je obilazna cesta Marčelji – Studena u dužini od oko 850 meta-ra.
Projekt izgradnje ŽCGo Marišćina je u suradnji s nadležnim Ministarstvom kandidiran za korištenje sredstava iz europskih predpristupnih fondova i to 2005. godine za ISPA fond, a u 2007. godini izrađena je aplikacija za IPA fond, koja je konačno dostavljena nadležnom europskom tijelu u drugom dijelu 2008. godine.
Tijekom 2009. godine izrađena je dodatna projektno-tehnička i natječajna dokumen-tacije zbog povećanja opsega radova.
Projekti sanacije postojećih komunalnih odlagališta u Primorsko-goranskoj županiji su u tijeku, ali je na mnogima napravljena revizija kako bi se omogućilo korištenje posto-
142
jećih odlagališta do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Većina odlagališta ima kapacitete za prihvat otpada do kraja 2011. godine, što je nedostatno obzirom na planirano puštanje u rad ŽCGo 2013. godine. Na većem broju lokacija odlagališta aktivnosti na sanaciji usporavaju dugotrajna rješavanja imovinsko-pravnog statusa lokacija.
U sklopu razvoja sustava planirane su transfer stanice, za koje su gradovi i općine tre-bali u prostorno-planskoj dokumentaciji odrediti točnu lokaciju. Lokacije su potvrđene za otok Krk (lokacija odlagališta Treskavac), otok Cres (lokacija odlagališta Pržić), otok Rab (lokacija odlagališta Sorinj), Novi Vinodolski (lokacija odlagališta Duplja) te Delni-ce (lokacija odlagališta Sović laz), a njihovo uvrštavanje u prostorno plansku-doku-mentaciju je u tijeku.
Većina jedinica lokalne samouprave provela je obvezu iz Zakona o otpadu i izradila zasebne planove gospodarenja otpadom. Također većina gradova i općina, odnosno komunalna društva koja su koncesionari za postupanje s komunalnim otpadom na svom području, dijelom ili u potpunosti provodi odvojeno prikupljanje otpada. Uglav-nom se radi o odvojenom prikupljanju glomaznog otpada, ambalaže, metala i guma te ee otpada. Dobro razvijen sustav postoji na otoku Krku (KD Ponikve Krk) i na područ-ju gdje komunalne poslove obavlja Čistoća Rijeka (Grad Rijeka s okolnim gradovima i općinama), Komunalac opatija, Vrelo Rab, Vodovod i kanalizacija Cres – Mali Lošinj.
Usprkos činjenici da je organiziran odvoz komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje vrijednih sastojaka otpada, na većem dijelu teritorija Primorsko-goranske županije još uvijek postoje neuređena odlagališta (divlja odlagališta i lokacije onečišćene otpadom) koja jedinice lokalne samouprave redovito (godišnje) ili periodično čiste i saniraju. Ve-liki problemi je ponavljano odlaganje otpada na nekim lokacijama koje su već više puta sanirane.
Maketa buduće županijske centrale zone za gospodarenje otpadom
143
9. BUKA
9.1. Zakonski okvir
Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) određuju se mjere zaštite od buke te nadzor nad provedbom ovih mjera radi sprječavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opa-snosti za zdravlje ljudi. Zakon propisuje kriterije koje moraju zadovoljiti izvori buke, obvezu izrade karata buke i akcijskih planova te način procjene i kriterije za uporabnu dozvolu građevina.
Zakonom je propisano da su gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika obvezni izraditi strateške karte buke i akcijske planove. obveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno koncesionare industrijskih područ-ja, glavnih cesta, željezničkih pruga i zračnih luka.
Izrada potrebnih karata i akcijskih planova pobliže je opisana Pravilnikom o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indi-katora buke (NN 75/09).
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) daje ograničenja za buku u vanjskom prostoru, u zatvorenim boravišnim prostorima, na radnome mjestu, za sadržaje za sport, rekreaciju i zabavu te za povre-mene izvore buke i buku gradilišta. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) propisuje norme za emisiju buke, postupke, doku-mentaciju i prikupljanje podataka o emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom.
9.2. Stanje u Županiji
9.2.1. Karte buke
Prema podacima iz AZo, do rujna 2007. godine, prema zahtjevima Zakona o zaštiti od buke iz 2003. godine, u Primorsko-goranskoj županiji strateške karte buke izrađe-ne su za općinu Viškovo te pojedina područja gradova Cresa i Malog Lošinja.
U 2008. i 2009. godini izrađeno je više karata buke i to:
Četiri karte izrađene su za područje Grada Rijeke:
• Konfliktna karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke,
• Strateška karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke,
• Konfliktna karta buke pružnog prometa Grada Rijeke,
• Strateška karta buke pružnog prometa Grada Rijeke.
144
ove karte obuhvaćaju cjelokupno područje obuhvata Generalnoga urbanističkog plana Grada Rijeke. U ožujku 2008. godine izrađen je Završni elaborat Strateška karta buke pružnog prometa Grada Rijeke i Konfliktna karta buke pružnog prometa Grada Rijeke. U veljači 2009. godine izrađen je Završni elaborat Strateška karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke i Konfliktna karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke. Svrha ovih elaborata bila je pojašnjenje postupka provedbe projekta izrade karata te izraču-na i procjene utjecaja buke cestovnog i pružnog prometa na području Grada Rijeke. Završni elaborati sadrže grafičke prikaze konfliktnih razina indikatora buke, kao i pri-jedlog prioritetnih zona akcijskog planiranja.
U sklopu uspostave sustava upravljanja bukom okoliša općine Kostrena izrađena je Strateška karta buke cestovnog prometa i industrijskih pogona i postrojenja na po-dručju općine Kostrena.Karta je obuhvatila pogone Brodogradilišta Viktor Lenac, Ter-moelektranu Rijeka i INA d.d. Rafineriju nafte Rijeka. Validacija izrađene karte buke provedena je na temelju provedenih akustičkih mjerenja unutar industrijskih zona kao i cestovnog prometa na području općine Kostrena, uključujući državnu cestu D-8.
U sklopu uspostave sustava upravljanja bukom okoliša Grada Kastva, 2009. godine izra-đena je Strateška karta buke cestovnog i pružnog prometa na području Grada Kastva. Područje izrade strateške karte buke grada Kastva obuhvaća površinu ≈ 11,44 km2, s ukupnim opsegom ≈ 19,56 km te sve izvore buke uključujući i promet. (cestovni i že-ljeznički).
općina Viškovo izradila je stratešku kartu buke s procjenom ugroženosti od buke iz prometnih izvora tijekom dana i noći. Utvrđeno je da značajno opterećenje postojećih prometnica predstavlja glavni izvor buke na području općine, dok su ostali tzv. nepro-metni izvori buke, lokalnog i privremenog karaktera.
U okviru projekta Karakterizacija buke okoliša Lučke uprave Rijeka, koji je u suradnji s Lučkom upravom Venecija, pokrenula Lučka uprava Rijeka, tvrtka DARH 2 d.o.o. je kao tehnički konzultant, 2008. godine, izradila dokumentaciju vezano uz karakteriza-ciju buke okoliša Lučke uprave Rijeka. U okviru ovog projekta provedena su brojna akustička mjerenja te je 2009. godine i izrađena Strateška karta buke Lučke uprave Rijeka. Područje provedbe projekta je obuhvaćalo dva projektna područja i to unutar Grada Rijeke i Grada Bakra.
9.2.2. Mjerenja razine buke
Na području Primorsko-goranske županije buka se sustavno mjerila samo na području općine Kostrena i to na Vrhu Martinšćice i Urinju. Na lokaciji Vrh Martinšćice mjeri se razina buke koju uzrokuju izvori smješteni u području Brodogradilišta Viktor Lenac. Zbog čestih prekida u mjerenju, novi sustav za praćenje buke Brodogradilišta je insta-liran krajem 2009. godine. INA je u fazi prikupljanja ponuda za novu opremu monito-ring stanja okoliša u sklopu čega se planira rješiti i sustav za mjerenje razine buke.
Mjerenja razine buke na području općine Kosrena provedena 2008. godine za potrebe validacije. Karte buke na mjernim mjestima u okruženju Brodogradilišta, Rafinerije i uz državnu cestu D-8 uglavnom pokazuju prekoračenja dopuštenih razina buke8.
Pojedinačna mjerenja i procjene buke izrađene su u sklopu procjena utjecaja zahvata na okoliš. Tako je na primjer u okviru procjene utjecaja na okoliš, izrađena procjena utjeca-ja buke planiranog LNG terminala u omišlju. Procjena je izrađena temeljem rezultata akustičkih mjerenja i računalnog modeliranja razina buke postojećeg i budućeg stanja. Izrađen je 3D akustički model cijeloga predmetnog područja općine omišalj. U akustič-
8 Izvor: Izvještaj o mjernju buke, lipanj 2008, DARH 2 d.o.o.
145
ki model postojećeg stanja uključeni su svi izvori buke smješteni unutar područja DINA-Petrokemije d.o.o, dok model budućeg stanja uključuje sve postojeće i planirane izvore buke na području LNG terminala. U okviru procjene utjecaja na okoliš izrađena je i za-sebna procjena utjecaja buke gradilišta tijekom izgradnje LNG terminala.
U tijeku je izrada Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, koja će također dati svoj doprinos u utvrđivanju buke na prostoru Žu-panije.
Za Grad Rijeku 2003. godine načinjeni su proračuni buke uz prometnice temeljem provedenih pilot mjerenja buke na 13 lokacija u dnevnom i noćnom razdoblju 1997. godine i podataka o cestovnom prometu s analizom nastalih promjena. Već su mjere-nja iz 1997. godine pokazala prekoračenje dopuštene razine buke. Proračunate razine iz 2003. godine ukazuju da je povećanjem cestovnog prometa razina buke porasla za dodatnih 2-3 dBA, a udvostručenjem prometa do 4 dBA.
Mjerenja iz stacionarnih izvora buke provedena 1997. godine (lokalitet KBC Rijeka) pokazala su prosječno prekoračenje dopuštenih razina za 15 dBA tijekom dana i 19 dBA tijekom noći. obzirom da do kraja 2007. godine nije ugašen niti jedan stacio-narni izvor buke, a u istom je razdoblju porastao i lučki promet (naročito na kontejner-skom terminalu Brajdica) i opseg cestovnog prometa, može se zaključiti da je na po-dručju gradskog središta došlo po povećanja razine buke, a time i ugroženosti od buke. Prema posljednjem Izvješću o stanju prostora na području Grada Rijeke, iz 2007. godine, osnovni problem ugroženosti od buke je nepovoljan razmještaj, tj. koli-zija u prostoru različitih namjena, bez dovoljne prostorne udaljenosti, odnosno zaštit-nih međuprostora. Zbog toga se svako povećanje razine buke u industrijskom područ-ju ili prometnom segmentu izravno odražava i na područja stanovanja.
Središte Rijeke
146
9.3. ZaključakNa području Primorsko-goranske županije buka se sustavno mjerila samo na području općine Kostrena i to na Vrhu Martinšćice i Urinju. Na lokaciji Vrh Martinšćice mjeri se razina buke koju uzrokuju izvori smješteni u Brodogradilištu Viktor Lenac, a na Urinju izvori buke smješteni u Rafineriji.
Mjerenja razine buke na području općine Kostrena provedena 2008. godine za potre-be validacije Karte buke na mjernim mjestima u okruženju Brodogradilišta, Rafinerije i uz državnu cestu D-8 uglavnom pokazuju prekoračenja dozvoljenih razina buke.
Povremena mjerenja razine buke (iz 1997. i 2003. godine) na području centra Grada Rijeke, a i proračuni buke uz glavne riječke prometnice također pokazuju prekoračenja dopuštenih dnevnih i noćnih razina buke. Mjerenja iz stacionarnih izvora buke prove-dena 1997. godine (lokalitet KBC Rijeka) pokazala su prosječno prekoračenje dopu-štenih razina za 15 dBA tijekom dana i 19 dBA tijekom noći. S obzirom na to da nije ugašen niti jedan stacionarni izvor buke, a porastao je lučki promet i volumen cestov-nog prometa, može se zaključiti da je na području gradskog središta došlo po poveća-nja razine buke, a time i ugroženosti od buke.
Može se zaključiti da se problematici zaštite od buke u Primorsko-goranskoj županiji nije posvećivala dostatna pažnja. Iako Zakonom nije utvrđena obveza izrade karata buke i akcijskih planova na županijskoj razini, potrebno je istražiti štetne učinke buke na okoliš, utvrditi ugrožena područja i osigurati izradu programa upravljanja bukom za ugrožena područja.
147
10. ONEČIŠĆIVAČI NA POdRUČJU ŽUPANIJE
Županija vodi popis onečišćivača okoliša u sklopu Registra onečišćavanja okoliša (Roo). Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini nači-nu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš. Sa-držaj i način vođenja Roo propisan je Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).
Prema prijavama u Roo za 2009. godinu, u Primorsko-goranskoj županiji registriran je ukupno 321 onečišćivač, od čega 90% čine proizvođači, a 7% skupljači opasnog i neopasnog proizvodnog otpada. obrađivača otpada je u Županiji za 2009. godinu pri-javljeno 14. od ukupnog broja onečišćivača u Županiji, emisije u zrak je prijavilo 125 (39%), a emisije u vode 41 (13%) subjekata.
DINA-Petrokemija u Omišlju
148
Tablica 61. Popis onečišćivača na području Primorsko-goranske županije
Red.br. Naziv Proizvođač Sakupljač ObrađivačEmisijeuzrak
Emisijeuvode/more
1. 3. MAJ TIBo da da da2. 3. MAJ BRoDoGRADILIŠTe D.D. da da da3. 3. MAJ MoToRI I DIZALICe da da da4. 40 BoX KUNDIĆ D.o.o. da da 5. AC DUJMoVIĆ da da 6. ACI D.D. oPATIJA da da7. ADeLLA D.o.o. da 8. ADRIA oIL D.o.o. da da9. ADRIA P.A. D.o.o. da da
10. ADRIA TeRASe D.o.o. da 11. AFABILe D.o.o. da 12. AFRo D.o.o. PeRMANI da da 13. AGReGAT D.o.o. da da 14. ALFA SRDoČI D.o.o. da da 15. AP GRUPA D.o.o. da 16. AQUALIS D.o.o. da da17. ARCUS PReRADA D.o.o. da da 18. AUTo CeSTA RIJeKA – ZAGReB da 19. AUTo ČAVRAK D.o.o. da 20. AUTo HRVATSKA DIJeLoVI D.o.o. – DRYDeN SeRVIS RIJeKA da 21. AUTo KUĆA DeNI D.o.o. da 22. AUTo LAKIReRSKA RADNJA – VeLI BRGUD da da 23. AUTo STeLLA da 24. AUTo UKIĆ D.o.o. da 25. AUTo ZANeLLI D.o.o. da 26. AUToCeNTAR CeRINI D.o.o. da 27. AUToCeNTAR INTeGRA D.o.o. da 28. AUToCeNTAR KRK da 29. AUToCeNTAR RIJeKA da 30. AUToCoMeRCe HRVATSKA D.o.o. – PoDRUŽNICA RIJeKA da 31. AUToLAKIReRSKI oBRT KARoSeRIJA JURČIĆ da da 32. AUToLAKIReRSKI oBRT-FRLIĆ da da 33. AUToLAKIReRSKI oBRT-ZoRAN MIČeTIĆ da da 34. AUToLAKIReRSKo LIMARSKI oBRT-MB da da 35. AUToLAKIRNICA GILDo da da 36. AUToMeHANIČARSKA RADIoNICA JURASIĆ da 37. AUToMeHANIKA MAJNARIĆ da 38. AUToMoToDRoM GRoBNIK da 39. AUToNIPPoN D.o.o. da 40. AUToPRAoNA LeVAR da da 41. AUToRAVNICA da 42. AUToSeRVIS – BRUNo MeZGeC da 43. AUToSeRVIS GoRDAN da 44. AUToSeRVIS JoSIP DeDIĆ da 45. AUToTRANS D.o.o. da da da46. AWT INTeRNATIoNAL D.o.o. da 47. BeNUSSI D.o.o. da 48. BILLA D.o.o. da 49. BIMoNT DD da da50. BIoFISH da 51. BLAŽeVIĆ. M. SPeCIJALISTIČKA SToMAToLoŠKA oRDINACIJA da 52. BLAŽIĆ – AUToLAKIReRSKA RADIoNICA da da 53. BRoDoGRADILIŠTe CReS da da 54. BRoDoGRADILIŠTe KRALJeVICA da da 55. BRoDoGRADILIŠTe PUNAT D.o.o. da da da56. BRoDoGRADILIŠTe VIKToR LeNAC D.D. da da da
149
Red.br. Naziv Proizvođač Sakupljač ObrađivačEmisijeuzrak
Emisijeuvode/more
57. BRoDoGRADNJA PIIČULJAN da da 58. BRoDoKoMeRC NoVA D.o.o. da 59. BRoDoMeHANIČARSKI SeRVIS – VL. DAMIR MoRAS da 60. BRoDoMeHANIKA da 61. C.M.C. D.o.o. da 62. CALLIGARIS D.o.o. da da 63. CARMoTo Co D.o.o. da 64. CeSTe RIJeKA D.o.o. da da 65. CILIKA D.o.o. da da 66. CINDRIĆ I TAMARUT – PoLIKLINIKA ZA SToMAToLoŠKU
PRoTeTIKUda
67. CoNTeK D.o.o. da 68. CReSANKA DD da 69. CRoBeNZ D.D. BP JADRANoVo da da70. CRoSCo – NAFTNI SeRVIS da 71. CYBeR D.o.o. da 72. DAVoR D.o.o. da da73. DeKoRI MV D.o.o. da 74. DeNToRIUM D.o.o. da 75. DeZINSeKCIJA da da da 76. DI KLANA D.D. da da 77. DIKA da 78. DINA-PeTRoKeMIJA D.D. da da da79. DIoXA da 80. DISUPLIN PoRTo Re D.o.o. da 81. DoM ZDRAVLJA PGŽ da da 82. DRVeNJAČA D.D. da da da83. DRVo TRGoVINA D.o.o. da 84. e.K. D.o.o. da 85. eCooPeRATIVA D.o.o. da da 86. eKo-KeM da da 87. eNeRGo D.o.o. da da 88. eRAKoVIĆ M. – SToMAToLoŠKA oRDINACIJA da 89. eRSTe&STeIeRMARKISCHe BANK D.D. da da 90. eURoPAMeTALI D.o.o. da 91. eURoPLAST D.o.o. da 92. FINANCIJSKA AGeNCIJA FINA da 93. FINVeST CoRP. – HoTeLI NJIVICe da da 94. FoRD SeRVIS PoGARČIĆ da 95. FoToKoPIRANJe I TISAK ZAMBeLLI da 96. FRANZ D.o.o. da 97. FRIGoMATIC da 98. FUTURA D.o.o. da 99. GeTRo D.D. da
100. GKTD IVANJ D.o.o. da da da101. GKTD MURVICA D.o.o. da da da102. GLAZBeNA ŠKoLA I. M. RoNJGoV da 103. GoReNJe SeRVIS da 104. GP KRK da da 105. GP MILARDoVIĆ D.o.o. da 106. GRAD RIJeKA da 107. GRAND HoTeL ADRIATIC D.D. da da 108. GRoHoVAC VoLAN D.o.o. da 109. HeP oDS PoGoN CReS LoŠINJ da 110. HeP PRoIZVoDNJA D.o.o. He VINoDoL – LoKACIJA FUŽINe da 111. HeP PRoIZVoDNJA D.o.o. He VINoDoL – PoGoN He RIJeKA da 112. HeP PRoIZVoDNJA D.o.o. He VINoDoL – STRUČNe SLUŽBe da 113. HeP PRoIZVoDNJA D.o.o. He VINoDoL – TRIBALJ da
150
Red.br. Naziv Proizvođač Sakupljač ObrađivačEmisijeuzrak
Emisijeuvode/more
114. HeP-oPeRAToR PRIJeNoSNoG SUSTAVA D.o.o. – PRIJeNoSNo PoDRUČJe RIJeKA – UPRAVNA ZGRADA
da
115. HeP-PRoIZVoDNJA D.o.o. – He VINoDoL – LoKACIJA SKRAD da 116. HeP-PRoIZVoDNJA D.o.o. – Te RIJeKA da 117. HGK, ŽUPANIJSKA KoMoRA RIJeKA da 118. HIDRoeLeKTRA NISKoGRADNJA D.D. – PoGoN GRoBNIK da da 119. HoLCIM D.o.o. da 120. HoTeL BoNAVIA D.D. da 121. HoTeL MIRAMAR D.o.o. da da 122. HoTeLI BAŠKA da da 123. HoTeLI KRK D.o.o. da da 124. HoTeLI oMIŠALJ da da 125. HP HRVATSKA PoŠTA D.D. da da 126. HRT-CeNTAR RIJeKA da 127. HRVATSKe CeSTe AUToCeSTe D.o.o. da da 128. HRVATSKe ŠUMe D.o.o. da da 129. HRVATSKI ZAVoD ZA ZAPoŠLJAVANJe – PoDRUČNA SLUŽBA RIJeKA da 130. HTC SYSTeMS da da 131. HT-HRVATSKe TeLeKoMUNIKACIJe da da 132. HUGAL D.o.o. da 133. HVI, VeTeRINARSKI ZAVoD RIJeKA da 134. HŽ INFRASTRUKTURA da 135. HŽ VUČA VLAKoVA D.o.o. da 136. IMPeRIAL D.D. da da 137. IMPReS D.o.o. da 138. INA D.D. MLAKA da da da139. INA D.D. SD TRGoVINA da da140. INA D.D. URINJ 141. INA SeKToR LoGISTIKe da 142. IND-eKo D.o.o. da da 143. INSTITUT IGH D.D. da 144. INTeRDIAL D.D. PoLIKLINIKA ZA HeMoDIJALIZU da 145. ISTRABeNZ PLIN D.o.o. da da 146. ITeA D.o.o. da 147. JADRAN D.D. CRIKVeNICA da da 148. JADRAN GALeNSKI LABoRAToRIJ da da 149. JADRANKA HoTeLI D.o.o. da da da150. JADRANKA KAMPoVI D.o.o. da da da151. JADRANKA TRGoVINA D.o.o. da da da152. JADRANSKI NAFToVoD D.D. da da153. JADRANSKI PoMoRSKI SeRVIS D.D. da 154. JADRoLINIJA da da da155. JUKICA – SToMAToLoŠKA PoLIKLINIKA da 156. KAMeNoLoM BoJNAK da 157. KAUFLAND RIJeKA da 158. KBC RIJeKA da da da159. KD AUToTRoLeJ da da 160. KD ČISToĆA da da da161. KD VoDoVoD I KANALIZACIJA D.o.o. da da 162. KeMIS-TeRMoCLeAN D.o.o. da 163. KLIMAMoNT D.o.o. da 164. KoD BUJoLA da 165. KoMPAS D.o.o. da 166. KoMUNALAC D.o.o. DeLNICe da da da167. KoMUNALAC D.o.o. oPATIJA da da da da168. KoNSTRUKToR INŽeNJeRING D.D. da 169. KoNZUM da 170. KRAJANI da
151
Red.br. Naziv Proizvođač Sakupljač ObrađivačEmisijeuzrak
Emisijeuvode/more
171. KUŽeLKA D.o.o. da
172. KVARNeR D.o.o. da
173. L&V KeMIJSKA ČISTIoNICA da
174. LAGeRMAX-TIMeSPeD D.o.o. da
175. LeDo D.o.o. da
176. LeSNINA H D.o.o. da da
177. LIBURNIA RIVIeRA HoTeLI D.D. da da da
178. LIDL HRVATSKA D.o.o. da
179. LoŠINJSKA PLoVIDBA BRoDoGRADILIŠTe D.o.o. da da
180. LUKA RIJeKA da da da
181. LJeČILIŠTe VeLI LoŠINJ da
182. M.C.K. D.o.o. da
183. MAN PSC RIJeKA da
184. MAReKo D.o.o. da
185. MARINA NeReZINe da da
186. MARINA PUNAT D.o.o. da da
187. MARINe eNGINeS D.o.o. da da
188. MCDoNALDS HRVATSKA D.o.o. da
189. MD PRoFIL D.o.o. da
190. MeDIKA D.D. da da
191. MeLeM da
192. MeRCAToR H D.o.o. da
193. MeRKUR HRVATSKA D.o.o. da
194. MeTIS D.D. da
195. MeTRo CASH & CARRY HRVATSKA da
196. MGK PACK DD da da da
197. MICK D.o.o. da
198. MINeRAL IGM da
199. MINeRAL KSK D.o.o. da
200. MoBIS eLeCTRoNIC D.o.o. da
201. MoLLIeR D.o.o. da da
202. MoNTKeMIJA D.o.o. da
203. MoToNAVIS D.o.o. da
204. NARoDNe NoVINe D.D. da
205. NASTAVNI ZAVoD ZA JAVNo ZDRAVSTVo PGŽ da da
206. NAUTICUM YACHT CLUB da
207. NAVITeCH D.o.o. da
208. NeoGRAF D.o.o. da
209. NoVoTeHNA D.o.o. da
210. oBRT JURANIĆ da
211. oBRT KoRINo da
212. oBRT MUHVIĆ da
213. oBRT ZA oBRADU MeTALA CNC eRoDIRANJe da
214. oBRTNIČKA ŠKoLA oPATIJA da
215. oDAŠILJAČI I VeZe D.o.o. da da
216. oDRŽAVANJe VAGoNA D.o.o. da
217. oKUS MoRA da
218. oMV HRVATSKA D.o.o. da da
219. oPReMA BARIČeVIĆ D.o.o. da
220. oRBICo D.o.o. da
221. oReCo D.o.o. da
222. oRVAS PLUS D.o.o. da
223. oSNoVNA ŠKoLA DR. J. PANČIĆA da
224. oŠ FRANe PeTRIĆA CReS da
225. oŠ IVANA RABLJANINA da
226. oŠ KRALJeVICA da
227. oŠ TRIBALJ da
152
Red.br. Naziv Proizvođač Sakupljač ObrađivačEmisijeuzrak
Emisijeuvode/more
228. oŠ VLADIMIRA NAZoRA da
229. oV oDRŽAVANJe VAGoNA D.o.o. RAD. RI. da
230. oVV D.o.o. da
231. P.S.C. PRIMoRJe D.o.o. da da
232. PAG 91 D.o.o. PoGoN SoBoLI da
233. PeRAN CAR AND BoAT SeRVICe CeNTeR da
234. PeVeC ZAGReB D.o.o. da
235. PIČULJAN MARINe D.o.o. da da
236. PIK D.D. RIJeKA da da da
237. PK D.o.o. da
238. PoLIKLINIKA PRo VITA da
239. PLINACRo D.o.o. da da
240. PLoDINe da
241. PoLIKLINIKA KATUNAR da
242. PoLIKLINIKA MeDICo oSIGURANJe da
243. PoLIKLINIKA PRo VITA da
244. PoLIKLINIKA SUNCe da
245. PoLIKLINIKA ZA BARoMeDeCINU oXY da
246. PoLIKLINIKA ZA DIJALIZU FReSeNIUS MeDICALCARe da
247. PoLIKLINIKA ZA DIJALIZU NePHRoMeD da
248. PoNIKVe D.o.o. da da da da
249. PoPeŠKIĆ TRGoVINA I GRADITeLJSTVo D.o.o. da
250. PoRSCHe INTeR AUTo da
251. PReSS-TRGoVINA da
252. PRIVReDNA BANKA ZAGReB D.D. da
253. PRoCAR D.o.o. da da
254. PRoPLIN D.o.o. da da
255. PRoTeKToR BANDAG KATALINIĆ da
256. PRoTeKToR HLANUDA D.o.o. da
257. PSIHIJATRIJSKA BoLNICA LoPAČA da da
258. RADIoLoŠKA oRDINACIJA – ZLATKo SKoPLJAK da
259. RADNIK oPATIJA D.D. da da
260. RAHeLIĆ S. USLUŽNI oBRT GARFIeLD da
261. RAVNA D.o.o. da da
262. RAVNoGoRSKA PILANA D.o.o. da da
263. RIDeNT da
264. RIJeKA TANK D.o.o. da da da
265. RIJeKAASFALT D.o.o. da
266. RIo D.D. da da
267. Ro-TRADe D.o.o. da
268. RUTING D.o.o. da
269. SAIPeM da
270. SATA AUToLAKIRNICA da da
271. SCAM MARINe D.o.o. da
272. SCANIA HRVATSKA da
273. SeKUNDAR D.o.o. da
274. SKG D.o.o. da da da
275. SKLADGRADNJA GRUP D.o.o. da
276. SLAVIĆ VILIAM – AUToLAKIRNICA GILDo da da
277. SPeCIJALNA BoLNICA DR. NeMeC da da
278. SPeCIJALNA BoLNICA LIGANJ da da
279. SRDoČ SeRVISI D.o.o. da
280. SReDIŠTe PoŠTA RIJeKA da da
281. STANIĆ D.o.o. da
282. STARTRANS D.o.o. da
283. SToMAToLoŠKA oRDINACIJA BoGoMIL ŠULINA da
284. STS D.o.o. da
153
Red.br. Naziv Proizvođač Sakupljač ObrađivačEmisijeuzrak
Emisijeuvode/more
285. SVeUČILIŠTe U RIJeCI STUDeNTSKI CeNTAR da
286. SVeUČILIŠNA KNJIŽNICA da
287. TeHNoMeHANIKA D.o.o. da
288. TeKNoXGRoUP HRVATSKA da
289. TeKoL-TeRI D.o.o. da
290. TeRI CRoTeK da
291. TeRMoBIL THeRMo KING D.o.o. da
292. TeRRA JASKA D.o.o. da
293. THALASoTHeRAPIA oPATIJA da da
294. TIFoN D.o.o. da da
295. TIHA ŠILo D.o.o. da
296. ToMIĆ & Co D.o.o. da
297. ToWeR CeNTAR RIJeKA D.o.o. da da
298. TRŽNICe RIJeKA D.D. da da
299. TTo TeRMoTeCHNIK D.o.o. da
300. UGoR D.o.o. da
301. UGoSTITeLJSKI oBRT ReSToRAN MIRAMARe da da
302. UJČIĆ IVAN – VULKANIZACIJA GUMA da
303. USLUŽNI oBRT – KARoSeRIJA KUNDIĆ da
304. USLUŽNI oBRT LACI da da
305. V.M. D.o.o. da
306. VeLDeN AUTo D.o.o. da
307. VIADUKT D.D. da
308. VILIČARI D.o.o. da
309. VILLA eVA – PANSIoN ReSToRAN da da
310. VoDoVoD I ČISToĆA CReS – MALI LoŠINJ D.o.o. da da
311. VReLo D.o.o. RAB da
312. VRPoLJe MeTALI da
313. VULKAN – NoVA TVoRNICA DIZALICA da
314. ZAGReBAČKA BANKA D.D. da
315. ZAMBeLLI D.o.o. KeMIJSKA ČISTIoNICA da
316. ZAMBeLLI HeLeNA SUPeR 24 da
317. ZIDAR D.o.o. da da
318. ZLATNA KAVA D.o.o. da da
319. ZLATNI oToK D.D. da da
320. ZR ZIDAR TRŠĆe da
321. ZRAČNA LUKA D.D. oMIŠALJ da
Iz tablice je razvidno da je u Roo za 2009. godinu blo registriran ukupno 321 oneči-šćivač, među kojima je u skladu s regionalnim specifičnostima, zastupljen značajan broj subjekata vezanih uz more (brodogradilišta, marine, luke, te hotelsko-ugostitelj-ske tvrtke). Jednako tako, uključene su sve najveće tvrtke, a osobito one čije emisije u zrak i/ili vode/more, te količine i vrste otpada imaju najznačajniji utjecaj na okoliš.
osim kao informacija u praćenju stanja u području zaštite okoliša, podaci su i izvor informacija za rad inspekcije zaštite okoliša, te izradu dokumenata zaštite okoliša (iz-vješća, strategija i programa), dokumenata prostornog uređenja i specijalističkih studi-ja u područjima gospodarenja otpadom, te zaštite zraka i voda. Zbog toga postoji ned-vojbena potreba daljnjeg i sve točnijeg prikupljanja podataka, što će se postići stalnim proširivanjem kruga obveznika dostave podataka i njihovom izobrazbom, odnosno ra-zvijanjem procesa Registra onečišćavanja u okoliš kao integralnog dijela informacij-skog sustava zaštite okoliša.
155
11. PROcJENA UTJEcAJA POJEdINAČNIH ZAHVATA NA OKOLIŠ
Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog za-hvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvo-će okoliša. Procjena se provodi temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Ured-be o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09). o zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno kada nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za zaštitu okoliša, rješenjem se utvrđuje da zahvat nije prihvatljiv za okoliš. U tablici 62. nalazi se popis zahvata za koje je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš u razdoblju 2006-2009.
Tablica 62. Popis zahvata za koje je proveden postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš
Red.br. Zahvat Investitor Zahvatprihvatljiv God.
1. Komunalno servisno područje Srdoči Grad Rijeka da 2006.
2. INA-Urinj – Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog proizvodnog otpada na lokaciji Šoići
INA d.d. da 2006.
3. Peterkov laz – Sanacija i nastavak rada (do 2010.) te zatvaranje oslagališta otpada Peterkov laz
Grad Čabar da 2006.
4. Sorinj-Rab – Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sorinj Rab
Grad Rab da 2006.
5. Sović laz – Sanacija i nastavak rada do konačnog zatvaranja (do 2010.) odlagališta komunalnog otpada Sović laz u Delnicama
Grad Delnice da 2006.
6. Kamenolom – Široko brdo da 2006.
7. Izgradnja postrojenja hidrokreking kompleksa i pomoćnih jedinica u Ina d.d. Rafinerija nafte Rijeka
INA d.d. Zagreb da 2007.
8. Vrbovsko – Sanacija uz nastavak odlaganja do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada Cetin – Vrbovsko
Grad Vrbovsko da 2007.
9. Žičara Skrad – Zeleni vir općina Skrad ne 2007.
10. Kanalizacijski sustav priobalja općine Dobrinj Ponikve d.o.o. Krk da 2008.
11. Postrojenje ekspandirajućeg polistirena na lokaciji DINA-Petrokemija d.d. – Dioki d.d.
Dioki d.d. da 2008.
12. Rab – Sustav javne odvodnje Grada Raba Vrelo d.o.o. da 2008.
13. Rekonstrukcija / dogradnja spremničkog prostora terminala omišalj na Krku
Janaf d.d. Zagreb da 2008.
156
Red.br. Zahvat Investitor Zahvatprihvatljiv God.
14. Sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje naselja Vrbnik
Ponikve d.o.o. Krk da 2008.
15. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Crikvenice – GKTD Murvica
Grad Crikvenica da 2008.
16. Vrbnik – Sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje naselja Vrbnik
Ponikve d.o.o. Krk da 2008.
17. Uzgajalište lubina i komarče – uvala Veli bok na otoku Cresu Ribarstvo F d.o.o. da 2008.
18. Izgradnja betonare u radnoj zoni R-27 Kukuljanovo Dalmacijacement d.d. da 2009.
19. Magistralni plinovod Kukuljanovo – omišalj DN 500/100 Plinacro d.d. da 2009.
20. Magistralni plinovod Zlobin – omišalj DN 1000/100 Plinacro d.o.o. Zagreb da 2009.
22. Sanacija i zatvaranje odlagališta osojnica općina Matulji da 2009.
23. Sustav javne odvodnje Grada Cresa i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj
da 2009.
24. Sustav javne odvodnje Grada Malog Lošinja i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj
da 2009.
25. Vjetroelektrana Breze Dalekovod d.d. Zagreb ne 2009.
157
12. UPRAVLJANJE RIZIcIMA
U slučaju akcidenata postupci djelovanja propisani su planovima intervencija.
Kod iznenadnog onečišćenja mora primjenjuje se Državni Plan intervencija kod izne-nadnog onečišćenja mora (NN 92/08) i županijski planovi intervencija. Za Primorsko-goransku županiju na snazi je Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji (NN 26/09). ovim planom se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog oko-liša, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Primjenjuje se kod iznenadnog oneči-šćenja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg do 2.000 m3, te za manji opseg i jačinu izvanrednoga prirodnog događaja u moru. Plan se primjenjuje i na morske prostore, dno i podmorje koji obuhvaćaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode i teritorijalno more u granicama Primorsko-goranske županije.
U razdoblju 2006. do 2009. godine, u Primorsko-goranskoj županiji dogodilo se 13 iznenadnih onečišćenja mora. Popis navedenih iznenadnih onečišćenja s popisom objekata i lokaliteta dan je u tablici 63.
U slučaju iznenadnih i izvanrednih onečišćenja voda postupa se sukladno Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99) i operativnom planu Hrvatskih voda od 10. ožujka 2004. godine. Primjenjuju se kod onečišćenja kopnenih voda i mora kada onečišćenje potječe s kopna i otoka. Za njihovu provedbu na područu Županije nadležne su Hrvat-ske vode, VGI Rijeka.
U tablici 64. daje se popis iznenadnih i izvanrednih onečišćenja voda u Primorsko-go-ranskoj županiji u razdoblju od 2006. do 2009. godine. Iz tablice je razvidno da je od 12 evidentiranih iznenadnih i izvanrednih onečišćenja u šest slučajeva počinitelj, od-nosno izvor onečišćenja bio nepoznat. Kao izvanredno onečišćenje registrirano je i onečišćenje loživim uljem bujice Vrutak, koja završava na kupalištu Slatina u opatiji, a traje od 2007. godine.
Do 31. ožujka 2009. godine, do stupanja na snagu Uredbe o sprječavanju velikih ne-sreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08), bili su važeći državni Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99), a za područje Županije Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije (SN 11/04 i 16/04). Temeljem Plana intervencija u za-štiti okoliša Primorsko-goranske županije svoje planove intervencija donijeli su gradovi Krk, opatija, Novi Vinodolski i Rab, općine Baška, Jelenje, Kostrena, Kraljevica, Lo-vran, omišalj, Mrkopalj, Punat, Skrad i Vrbnik, te 247 tvrtki. Tijekom razdoblja važe-nja Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije nije bilo ekoloških nesreća, niti izvanrednih događaja koji bi mogli ugroziti okoliš ili izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.
158
Tablica: 63. Iznenadna onečišćenja mora u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Rednibr.
Datum Objekt Lokalitet Iznenadnaonečišćenjamora Napomena
1. 9/10. 2. 2006. FALAG G Slovački brod
Brodogradilište Viktor Lenac
iznenadno propuštanje dizelskog goriva
2. 18. 1. 2007. područje Pećina manje onečišćenje mora ugljikovodikom
3. 10. 2. 2007. Slatina, opatija uljni film na površini mora prvi stupanj ugroženosti proglašen od Vodopravnog inspektora Hrvatskih voda
4. jahta Lady Carizma
Uvala Čifnata, otok Rab akcija vađenja jahte potonule 3. 9. 2007.
5. nasukana brodica RŠ 19
Uvala Jelen, otok Cres ispumpano 400 litara nafte iz brodice nasukane 20. 9. 2007.
6. 22. 1. 2008. M/B SeRINe Uvala Smunćel i rt Lakunji, otok Unije
nasukavanje broda odsukavanje i zbrinjavanje nasukanog broda potrajalo je do 30. 3. 2008.
7. 6. 2. 2008. M/B UND ADRIYATIC
granica hrvatskog teritorijalnog mora i ZeRP-a, pozicija 44-57,5 N i 13-20,7 e
jaki požar na brodu i napuštanje broda od strane putnika i posade
akcija dovršena 11. 2. 2008.
8. 1. 2. 2008. teretni brod CAPADoCIA
riječki lukobran nasukavanje broda nema onečišćenja mora
9. 13. 4. 2008. Slatina, opatija onečišćenje mora naftnim derivatom
10. 12. 6. 2008. M/B QUeeN SUZAN
orlandov gat, Rijeka brod se nagnuo na bok
11. 6. 7. 2008. M/B QUeeN SUZAN
orlandov gat, Rijeka onečišćenje mora zauljenom tekućinom
12. 21. 10. 2008. nekoliko plovila
Uvala Mandrać, otok Susak
eksplozija na jednom od brodova (boca s plinom ili tank s gorivom)
13. 3. 4. 2009. Slatina, opatija onečišćenje mora naftnim derivatom
Tablica 64. Iznenadna i izvanredna onečišćenja voda u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Red.broj
Datum Lokacija Događaj Počinitelj Aktivnosti
1. od 21. 2. 2006.do 22. 2. 2006.
Ispred Hotela Bristol u Lovranu
onečišćenje mora ispiranjem tla i fekalnih otpadnih voda iz iskopa za novi kanalizacijski kolektor – gradilišta u Ulici 26. divizije, Lovran, ispred hotela Bristol
Komunalac d.o.o. opatija
Završetkom radova na gradilištu prestanak onečišćenja
2. 20. 3. 2006. Ispred Hotela Millenij u opatiji
onečišćenje mora naftnim derivatom u lučici ispred hotela
Hotel Millenij Postavljene upijajuće brane, onečišćenje tretirano disperzantom. Kvar na crpkama u garaži hotela otklonjen.
159
Red.broj
Datum Lokacija Događaj Počinitelj Aktivnosti
3. 3. 5. 2007. ušće Javor potoka u uvali Martinšćica
onečišćenje potoka onečišćena oborinska voda sa kolnika istočne zaobilaznice orehovica – Sv.Kuzam
Nisu bile potrebne.
4. 5. 11. 2007. Benzinska crpka u Čabru
Istjecanje D-2 goriva iz spremnika u vodotok Čabranku
INA d.d. Trgovina naftnim derivatima
Izmjena spremnika goriva.
5. 2007. do 2009. i nadalje u 2010.
Bujica Vrutak – kupalište Slatina, opatija
Istjecanje loživog ulja NePoZNAT Do 2010. obavljane su istražne radnje utvrđivanja počinitelja
Do 2010. obavljane su istražne radnje radi utvrđivanja počinitelja (snimanje kanala Vrutak, istražne bušotine u 2010., ispitivanje propusnosti spremnika goriva Hotela Palace).
6. 17. 4. 2008. Izvor Pioppi (Pod Jelšun) blizu bivše tvornice Torpedo, M. Barača, Rijeka
Nepoznata količina loživog ulja
NePoZNAT Vizualni monitoring obavlja vodočuvar.
7. 1. 11. 2008. Bujica Vrutak – kupalište Slatina, opatija
onečišćenje mora loživim uljem na kupalištu Slatina nakon intenzivnih padalina.
NePoZNAT Do 2010. istražne radnje radi utvrđivanja počinitelja (snimanje kanala Vrutak, istražne bušotine u 2010., ispitivanja propusnosti spremnika goriva Hotela Palace).
8. 26. 8. 2008. Most preko Mrtvog kanala, Ul. žrtava fašizma, Rijeka
onečišćenje Mrtvog kanala s malom količinom goriva izvan zona sanitarne zaštite
NePoZNAT Uspostavljeno je samo vizualno praćenje onečišćenja do njegovog prestanka.
9. 9. 4. 2009. Naselje Studena Plavljenje terena oko upojnog kanala u naselju Studena
Ilegalni priključci na kanal
U naselju Studena ne postoji sustav javne odvodnje i nadalje se ilegalno koristi oborinski sustav odvodnje s ceste za sanitarne otpadne vode kućanstva. Pripremljen je projektni zadatak za idejni projekt sustava javne odvodnje naselja Studena. Napomena: prije 20-ak godina izrađeno je idejno rješenje (Hidroinžiniring).
10. 20. 11. 2009. Bujica Santis u naselju Baška, otok Krk
Miris fekalija u zacijevljenom oborinskom kanalu
NePoZNAT Rijekatank napravio izvještaj sa snimkom.Utvrđen ilegalni priključak na oborinski kanal. Konačni izvještaj o onečišćenju dostavljen je vodopravnoj inspekciji na daljnje postupanje.
11. 14. 8. 2009. Vodotok Dubračina uzvodno od zgrade elektroprimorja
Pojava pjene na vodotoku Dubračina zbog rada turbine He Vinodol – Tribalj
He Vinodol – Tribalj
Sanacijske mjere nisu bile potrebne.
12. 5. 12. 2009. Izvor Pioppi (Pod Jelšun) blizu bivše tvornice Torpedo, M. Barača, Rijeka
Ponovljeni slučaj od 17. 4. 2008.
NePoZNAT Angažirana Dezinsekcija d.o.o. koja je postavila upijajuće brane. Uspostavljen je vizualni pregled izvorišne zone Pioppi (vodočuvar). Konačni izvještaj o onečišćenju dostavljen vodopravnoj inspekciji na daljnje postupanje.
Izvor:Hrvatske vode, VGI Rijeka
161
13. ENERGETIKA
energija čini središnji element održivog razvitka, a uz vodu predstavlja strateški resurs svekolikoga budućega gospodarskog razvitka. U Primorsko-goranskoj županiji potroši se 1/3 ukupne količine energije u RH. Sukladno tome, županijska energetika važan je dio energetskog sustava čitave države, što se mora uzeti u obzir prilikom osmišljavanja razvojne strategije energetskog sektora Županije.
13.1. Zakonski okvir Započetom reformom energetskog sektora u Republici Hrvatskoj (temeljem ratifikacije Ugovora o energetskoj povelji (NN15/97)) pokrenuti su procesi decentralizacije i libe-ralizacije energetskog tržišta (razdvajanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa, distribuci-je i opskrbe/prodaje te otvaranje tržišta stranom kapitalu, ali i konkurenciji iz svijeta). Sve to je popraćeno donošenjem seta novih zakona o energetici kao i usvajanjem prve Strategije energetskog razvitka RH.
Za područje energetike važni su sljedeći zakoni: Zakon o energiji (NN 68/01 i NN 177/04), Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04), Zakon o regulaciji energet-skih djelatnosti (NN 177/04), Zakon o tržištu plina (NN 68/01) i Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 68/01). Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske usvojena je 2009. godine (NN 130/09).
13.2. Strategija energetskog razvitka Primorsko-goranske županijePrimorsko-goranska županija je već tijekom izrade Prostornog plana Primorsko-goran-ske županije (u razdoblju 1996.-2000.godine; PPPGŽ) detaljno analizirala stanje energetske djelatnosti na svom području. Prateći europske trendove, pritom je opredi-jeljeno za promicanje energetske učinkovitosti (ee) i korištenja obnovljivih izvora ener-gije (oIe), odnosno promicanja ekološki prihvatljivih energetskih rješenja (poput pri-rodnog plina), kojima će se uz kvalitetno zadovoljenje energetskih potreba, značajno unaprijediti i ekološka slika Županije.
ocjenjeno je da, iako sustav zadovoljavajuće pokriva energetske potrebe Županije, nije u potpunosti sukladan načelima održivog razvitka te je uočena:
• velika koncentracija energetskih proizvodnih kapaciteta na najvrednijem uskom obalnom prostoru (Termoelektrana Rijeka-Urinj, INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj, JANAF – omišalj, DINA-Petrokemija d.d. omišalj),
• energetske građevine zajedno s mrežom zauzimaju značajan prostor kopna PGŽ (više od 4%),
• velika je ovisnost o jednom energentu (nafti – i to iz uvoza koja se kao primaran energent koristi u svim većim energetskim postrojenjima na području PGŽ),
162
• niska zastupljenost vlastite sirovine,
• nepovoljna struktura ukupne potrošnje energije (posebice električne),
• nedovoljna iskoristivost proizvodnih kapaciteta.
Kako bi osigurala primjeren energetski razvitak i zadovoljila energetske potrebe sta-novnika (na načelima održivog razvitka), Županija je u suradnji s energetskim institu-tom Hrvoje Požar i Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci u 2006. godini dovršila Strategiju energetskog razvitka Primorsko-goranske županije te izradila prijedlog Akcij-skog plana za provedbu Strategije.
13.3. Energetska bilanca Primorsko-goranske županije Za izradu energetskih bilanci korišteni su podaci iz 2001. kao bazne godine. Na po-dručju Primorsko-goranske županije u promatranoj 2001. godini vlastitom se proi-zvodnjom osiguravalo 9,9% potrebne energije. To je daleko ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj koji iznosi oko 60%. U Primorsko-goranskoj županiji proizvedeno je 4.973 TJ energije. U Županiju se uvozi najvećim dijelom sirova nafta 142.315 TJ i električna energija 1.945 TJ, a izvoze se najvećim dijelom naftni derivati 99.089 TJ.
Ukupna neposredna potrošnja energije (industrija, opća potrošnja i promet) u Primor-sko-goranskoj županiji iznosila je 19.055 TJ. U industriji je u promatranoj godini po-trošeno 1.862 TJ, u općoj potrošnji 8.210 TJ, a u prometu 8.983 TJ. S najvećim udjelom u neposrednoj potrošnji energije sudjeluju s udjelom od 59% tekuća goriva, zatim slijede električna energija (27%), ogrjevno drvo (9%) i toplinska energija (4%). Primorsko-goranska županija je u neposrednoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj sudjelovala s udjelom od 8,4%.
Slika 15. Neposredna potrošnja energije u Primorsko-goranskoj županiji
U tablici 65. prikazana je potrošnja energije za najvažnije skupine potrošača: kućan-stva, uslužni sektor, industriju i promet u Županiji.
Tablica 65. Potrošnja energije po skupinama potrošača
Potrošači Potrošnja,TJ Energent
Kućanstva 6.313 47% drvo, 31% elektična energija,17 % loživo ulje, 4% UNP, 2% miješani gradski plin
Uslužni sektor 2.572 63% električna energija, 32% ekstra lako loživo ulje, 3%UNP
Industrija 2.177 52% elektična energija, 44% loživo ulje, 2% miješani plin, 1% UNP
Promet 8.983 50% motorni benzini, 43% dizelsko gorivo, 5% mlazno gorivo, po 1% elektična energija,UNP i loživo ulje
Izvor:Strategija energetskog razvitka PGŽ, 2006.
163
13.4. Postojeći strateški energetski kapaciteti Na području Primorsko-goranske županije postoje brojni značajni strateški energetski objekti, uglavnom smješteni na najvrednijem priobalnom prostoru Kvarnera, od kojih su najznačajniji rafinerija, sustav Jadranskog naftovoda, termoelektrana i hidroelektra-ne.
Najznačajnija energetska postrojenja za energetske transformacije na području Župa-nije su:
• termoelektrana (Te Rijeka – Urinj),
• hidroelektrane (He Rijeka, He Vinodol, CHe Fužine, CHe Lepenica, He Zeleni vir, MHe Čabranka – Finvest),
• industrijske i ostale elektrane (INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj, INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka, DINA – omišalj),
• industrijske kotlovnice i javne kotlovnice (eNeRGo).
Bitno je istaknuti i sustav Jadranskog naftovoda, koji predstavlja ishodišnu točku me-đunarodnog sustava transporta nafte od tankerske luke i terminala omišalj do doma-ćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj europi.
Kroz Primorsko-goransku županiju prolazi trasa magistralnog plinovoda Pula – Karlovac (u dužini od 102 km). Distributivna plinska mreža Županije napajat će se plinom iz četi-ri MRS-a: Rijeka zapad, Rijeka istok, Delnice i Vrbovsko te dvije RS: Urinj i omišalj.
Djelatnost distribucije plina na području Primorsko-goranske županije obavljaju dvije distributivne tvrtke: TD eNeRGo d.o.o. i Amga Adria d.o.o. (u većinskom vlasništvu TD eNeRGo d.o.o.). Na području Županije sagrađena je distributivna plinska mreža Grada Rijeke te je započela gradnja distributivne plinske mreže Grada Kraljevice i Ba-kra te općina Kostrena i Čavle. Tijekom 2007. godine po prvi puta su kupci grada Ri-jeke i općine Kostrena spojeni na prirodni plin preko MRS 1 Rijeka zapad (Viškovo).
Ne treba posebno isticati da su svi navedeni energetski izvori onečišćivači okoliša. Tako npr. Termoeletrana Rijeka sa svojim emisijama So2 sudjeluje s 55% u ukupnim emisijama ove onečišćujuće tvari u zrak. Mogući utjecaji Jadranskog naftovoda detalj-no su opisani u poglavljima o vodama i moru, a trasa magistralnog plinovoda je spo-menuta kao potencijalni uzrok oštećenja tala erozijom.
13.5. Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost Na području Primorsko-goranske županije postoje značajni potencijali obnovljivih izvo-ra energije (sunca, vjetra, biomase i hidropotencijala). Potrebno je dodatno istražiti potencijale obnovljivih izvora energije na županijskoj razini i analizom mogućih mikro-lokacija ispitati mogućnost komplementarnog sustava poticaja za obnovljive izvore na razini Županije.
Primorsko-goranska županija aktivno je uključena u UNDP-ov projekt promicanja energetske učinkovitosti u stambenim objektima koji ima za cilj jačanje javne svijesti o potrebi savjesne i racionalne potrošnje energije.
U veljači 2009. Primorsko-goranska županija osnovala je trgovačko društvo ReA Kvar-ner, Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske županije d.o.o. Rijeka koja će provoditi projekte energetske učinkovitosti.
164
165
Trgovačko društvo utemeljeno je uz pomoć sredstava eU iz programa CIP – Iee (Inteli-gent energy europe). Svrha osnivanja je uspostavljanje jedinstvenoga organizacijskog i institucionalnog okvira za racionalnije korištenja postojećih energetskih resursa kao i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorsko–goran-skoj županiji. Posebni ciljevi osnivanja su: izrada energetskih bilanci, energetskih ak-cijskih planova, omogućavanje implementacije planova energetske učinkovitosti, poti-canje primjene obnovljivih izvora energije te okupljanje/potpora stručnog potencijala, kao i svih ostalih subjekata koji su uključeni u energetski razvitak na regionalnoj, od-nosno lokalnoj razini. Agencija pruža informacije i savjete vezane uz energetsku učin-kovitost i obnovljive izvore energije te provodi projekte. Također je preuzela vođenje projekta SGe (Sustavno gospodarenje energijom) u ime Županije nastavljajući pro-gram energetskog certificiranja zgrada u vlasništvu PGŽ, koji se provodi u suradnji s programom UNDP i MINGoRP.
Županija je sufinancirala izradu elaborata i studija, kao i radove na objektima koji su u vlasništvu Županije, ili se u njima nalaze županijske ustanove i to:
• rekonstrukcije kotlovnica radi prijelaza s tekućeg na plinsko gorivo u Lječilištu Veli Lošinj, Psihijatrijskoj bolnici Rab, Domu za starije osobe Mali Kartec Krk;
• program energetski kapaciteti Županije – sredstva su uložena u izradu planova, projekata, programa i stručno analitičkih podloga iz područja energetske infra-strukture. Pripremljene su analize mogućnosti plinofikacije područja Gorskog ko-tara (putem spremnika stlačenoga prirodnog plina), izrađena je Studija o potenci-jalnim lokacijama novih vjetroelektrana, izrađen je Vodič za korištenje sunčeve energije u Primorsko-goranskoj županiji, te studija Mali vjetroagregati i fotonapon-ski moduli za autonomne aplikacije na otocima Primorsko-goranske županije.
Prema informacijama dobivenim od jedinica lokalne samouprave o ulaganju u projekte energetske učinkovitosti tijekom 2009, može se zaključiti da je većina uključena u projekte energetske učinkovitosti čiji je cilj izobrazba, a realizirani su sljedeći projekti:
• izmjena žarulja javne rasvjete (prelazak sa živine na natrijevu, ugradnja eko svjetiljki) na području gradova Rijeke, Malog Lošinja i Delnica te općina Mrko-palj, Lokve, omišalj i Kostrena;
166
• ugradnja solarne rasvjete na otoku Plavniku (Grad Krk);
• izrada dokumentacije za:
– za solarnu kotlovnicu u dječjem vrtiću i ugradnju sustava za korištenje UNP u sportskoj dvorani u Malom Lošinju
– predinvesticijska studija izgradnje toplinske mreže i bioenergane u Delnica-ma i Brod Moravicama
– energetski audit i Investicijska studija energetski učinkovitih rješenja u javnoj rasvjeti u općini Kostrena;
• izgradnja solarne elektrane na zgradi Gradskog vijeća Grada Rijeke – elektrana je u funkciji, u tijeku je proces registracije povlaštenog proizvođača od komunal-nog društva;
• plinofikacija toplane Škurinje i rekonstrukcije kotlovnica u tri osnovne škole u Gradu Rijeci.
Uz navedeno, u tijeku su aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti na svim po-dručjima uporabe energije. Provode se organizacijske i infrastrukturne pripremne rad-nje za potpunu plinofikaciju PGŽ (prvenstveno prirodnim plinom). Pokrenute su mjere za poticanje, razvoj i primjenu oIe u javnim objektima, u domaćinstvima, turizmu i drugim granama gospodarstva.
Radi poboljšanja stanja energetskog sektora potrebno je nastaviti aktivnosti definirane nacionalnim energetskim programima (PLINCRo – program plinofikacije, BIoeN – ko-rištenje energije biomase, SUNeN – korištenje energije sunca, eNWIND – korištenje energije vjetra, GeoeN – korištenje geotermalne energije, KoGeN – program kogene-racija, MAHe – male hidroelektrane, MIee – mreža industrijske energetske učinkovito-sti, KUeNzgrada – povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, KUeNcts – povećanje energetske učinkovitosti centraliziranih toplinskih sustava, TRANCRo – energetska efi-kasnost u transportu).
167
14. PROMET
Prometni sustav Županije čine kopnena infrastruktura s mrežom cesta, autocesta i že-ljezničkih pruga, pomorski plovni putovi s mrežom luka, te infrastruktura zračnog pro-meta.
14.1. Zakonski okvirosnovni propisi koji reguliraju promet kopnom su: Zakon o prijevozu u cestovnom pro-metu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10 i 112/10), Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08), Zakon o željeznici (NN 123/03, 30/04, 153/05, 79/07 i 75/09) i Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07). Po-morski promet reguliran je Pomorskim zakonikom (NN 181/04, 76/07 i 146/08) i pro-vedbenim propisima donesenim temeljem njega, a zračni promet Zakonom o zračnom prometu (NN 69/09). U segmentu prometa kao izvora utjecaja na okoliš važan je Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) s provedbenim propisima, te Zakon o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate (NN 48/04).
14.2. cestovna mrežaokosnicu cestovne mreže Županije čine glavni cestovni pravci u pretežnom smjeru istok-zapad koji povezuju sjeverozapadnu Hrvatsku sa sjevernim hrvatskim primorjem i cestovni pravac koji slijedi obalnu crtu u pravcu sjeverozapad-jugoistok (kao dio Ja-dransko-jonskog prometnog pravca Trst – Rijeka – Split – Dubrovnik – Drač). Promet-ne studije izrađene za potrebe RoP-a pokazuju da je cestovna mreža Županije zadovo-ljavajuće gustoće po četvornom kilometru, ali ima lošije tehničke elemente te često nedostatnu propusnu moć.
Sagrađene autoceste u Županiji su: Bosiljevo – Rijeka (kao dio pravca Zagreb –Rijeka) i Rupa – Matulji (kao dio Jadransko-jonskog pravca), te Riječka obilaznica prema Učki (kao dio pravca Kanfanar – Permani). Na području Županije se nalazi ukupno 1.603 km javnih cesta, od čega državnih 648 km, županijskih 597 km i 358 km lokalnih ce-sta9. Stanje asfaltiranog kolnika je nezadovoljavajuće na više od polovice županijskih i lokalnih cesta, što posebno dolazi do izražaja kod pojačanog prometa na otocima tije-kom ljetne sezone, te u Gorskom kotaru u zimskoj sezoni.
Najvažnije prometno čvorište Županije je Rijeka, sa znatnim teretnim i putničkim pro-metom, koji pridonosi onečišćenju zraka. U široj okolici grada grade se nove ceste i obilaznice te obnavljaju stare, ali prometna situacija u gradu i lokalnim naseljima koja gravitiraju gradu tijekom sezone još uvijek nije posve zadovoljavajuća.
Prometnice predstavljaju pritisak na okoliš, jer zauzimaju i/ili presijecaju poljoprivred-na, šumska i druga vrijedna zemljišta i staništa pojedinih svojti, pospješuju eroziju tla
9Izvor: Ured državne uprave u PGŽ, Služba za gospodarstvo, odsjek za statistiku
168
zbog krčenja vegetacije, a promet na njima uzrok je lokalnog onečišćenja zraka ispuš-nim plinovima te buke i vibracije.
Poseban problem je gust teretni cestovni prijevoz županijskim cestama koje prolaze kroz naseljena mjesta (npr. na potezu Križišće – Meja – Gornje Jelenje), kao izvor emi-sija ispušnih plinova, buke i vibracija. Dodatno, u slučaju akcidenata može doći i do unošenja opasnih tvari u okoliš i požara. Ukupan broj registriranih vozila u Županiji čini više od 8% registriranih vozila u Hrvatskoj i u stalnom je porastu. Prometnicama Županije godišnje prolazi i znatno veći broj vozila, zbog izrazito tranzitne prirode po-dručja Gorskog kotara te turističkih odredišta (naročito u Primorju i Istri). Velik utjecaj na okoliš (buka i vibracije, emisije prašine i plinova, otpad, erozija, uznemiravanje i presijecanje staništa divljih životinja itd.) javlja se tijekom trasiranja i izgradnje pro-metnica i potrebnih popratnih sadržaja (kamenolomi, lokacije za vađenje šljunka, od-laganje iskopa, betonare, asfaltne baze, privremena skladišta mehanizacije i drugo).
Tablica 66. Cestovna vozila na području Primorsko-goranske županije i RH u 2006-2008.
Godina 2006. 2007. 2008.Ukupnoregistrirano
Osobniautomobili
Ukupnoregistrirano
Osobniautomobili
Ukupnoregistrirano
Osobniautomobili
Primorsko-goranska županija
153.245 122.498 158.102 125.547 162.182 128.017
UkupnoRH 1.866.741 1.435.781 1.949.936 1.491.127 2.021.936 1.535.280
Izvor:Ured državne uprave u PGŽ, Služba za gospodarstvo, odsjek za statistiku
Značajan je utjecaj autocesta i ostalih cesta izvan naseljenih područja Gorskog kotara na prirodu i prirodni krajobraz. Već se trasiranjem, te u konačnici izgradnjom pojedi-nih objekata autoceste i/ili ceste (vijadukti, mostovi, tuneli) znatno mijenja prirodni okoliš, mikroklima i staništa pojedinih populacija. Posebno je izražen problem strada-vanja divljih životinja na autocestama i brzim cestama u Županiji (npr. medvjedi), koji se i dalje javlja usprkos ogradama, zelenim mostovima i/ili prolazima ispod ceste. Va-lja pretpostaviti da će životinje s vremenom prihvatiti razdvojenost staništa, odnosno ponuđene prijelaze i prolaze (autoceste) te će se smanjiti broj nezgoda u kojima sudje-luju divlje životinje.
14.3. Željeznička mrežaPruge na području Županije su sljedeće:
• magistralne pruge: MG1 (Botovo – Zagreb – Rijeka i to dionica Rijeka – Vrbov-sko/Perić Most; dužine 110 km) i MG4 (Šapjane državna granica – Rijeka, du-žine 31 km);
• pruge I. reda: 113 (Škrljevo – Bakar, dužine 12,5 km) i 114 (Sušak – Pećine – Rijeka Brajdica – Rijeka, dužine 5,8 km).
Željeznička mreža Županije, naročito magistralna pruga MG1, koja se pruža u sjever-nom dijelu od državne granice, preko Zagreba do Rijeke, te pruga MG4 koja sa zapad-ne strane povezuje grad Rijeku s europom, preko Republike Slovenije je zastarjela i sporo se obnavlja. Postrojenja i uređaji na pruzi Zagreb – Rijeka stari su od 48 do 70 godina, a stara niskonaponska 35 kilovoltna mreža se napušta u cijeloj Hrvatskoj. S izmjenom sustava električne vuče na dionici Moravice – Rijeka – Šapjane počelo se 2007. godine, a projekt će trajati do 2011. godine.
169
Slika 16. Cestovna i željeznička mreža Primorsko-goranske županije
Slika 17. Željeznička mreža Primorsko-goranske županije
170
Prema mnogim studijama, upravo željeznički promet ima najmanje negativnih utjeca-ja na okoliš (naročito u slučaju električnog pogona). Moguć je utjecaj na okoliš od pri-jevoza tereta u slučaju akcidentnih situacija (npr. prosipanja ili izlijevanje opasnih te-reta, požari i slično), te lokalni utjecaji zbog emisija u zrak i buke uz samu prugu. Po-stojeća pruga MG1 prolazi dolinom rijeke Dobre te kroz prirodno vrijedna područja Gorskog kotara pa bi uz obnovu mogla znatno pridonijeti lepezi turističke ponude Žu-panije.
14.4. Pomorski prometNa području Županije otvoreno je ukupno 56 luka, od kojih su 33 trgovačke luke. Dvi-je su luke međunarodnog karaktera: luka Rijeka i luka Mali Lošinj. ostale su luke lo-kalnog značenja, a dijele se na teretne, trajektne luke, luke nautičkog turizma, te športske i ribarske luke i pristaništa. Riječka je luka značajna kao najveća teretna, putnička i trajektna luka Hrvatske. od teretnih luka za utjecaj na okoliš posebno su značajne one u kojima se dovoze tekući i plinoviti tereti (npr. Urinj i omišalj).
Luke predstavljaju značajan pritisak na okoliš. Samom izgradnjom luke bitno se mije-nja prirodni okoliš obale i podmorja te priobalnog mora. Zbog prometa brodica na moru te automobila i autobusa na kopnu povećana je potencijalna opasnost od akci-denata i širenja opasnih i drugih tvari u okoliš (gorivo, ulja, teret). Ispusti otpadnih voda s brodova u luku mogu znatno utjecati na kakvoću mora i stupanj eutrofikacije (luke su najčešće u više ili manje zatvorenim zaljevima), motori brodica emitiraju u zrak onečišćujuće tvari (So2, NoX, olovo, Co i Co2). U teretnim lukama postoji mo-gućnost onečišćenja zbog prekrcaja tereta (rasutog tereta, nafte i naftnih derivata, pe-trolkoksa i drugo), te ispuštanja balastnih i kaljužnih voda.
Prijevoz ljudi i roba na obali i moru stvara i veliku buku. Svi su ti utjecaji pojačani u ljetnim mjesecima (turistička sezona). Značajan utjecaj na okoliš imaju i trajektna pri-staništa.
14.5. Zračni prometNa području Županije postoje dvije zračne luke za međunarodni promet: međunarod-na zračna luka Rijeka na otoku Krku, otvorena je za javni promet tijekom cijele godine (redovite putničke letove ima samo od travnja do listopada) i zračna luka na Malom Lošinju (nije otvorena za redoviti javni promet, već samo za turističke letove). U Župa-niji postoje i dva aerodroma od kojih je jedan samo za sportsko-rekreacijske aktivnosti (Zračno pristanište Grobnik), a drugi je namijenjen prihvatu malih zrakoplova u povre-menom letenju i sportsko-rekreacijskim aktivnostima (Zračno pristanište Unije). U pla-novima je izgradnja zračnog pristaništa i na otoku Rabu (područje Kozjeg vrha). Na području Županije nema heliodroma. Prihvatni kapacitet zračnih luka ni približno nije iskorišten, dok su njihov broj i lokacija zadovoljavajuće.
Zračne luke predstavljaju značajan pritisak na okoliš, prvenstveno zbog buke pri poli-jetanju i slijetanju zrakoplova, te emisija ispušnih plinova iz zrakoplova i vozila. Taj je utjecaj lokalnog karaktera, ali može biti važan čimbenik za kakvoću života u najbližim naseljima.
Zračna luka Rijeka
171
15. INSPEKcIJSKI NAdZOR
15. 1. Inspekcija zaštite okolišaU 2009. godini inspekcija zaštite okoliša u Područnoj jedinici Rijeka, koja ima četiri inspektora, obavila je 400 inspekcijskih nadzora. od toga je izdano 134 rješenja pre-ma sva tri zakona (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka i Zakon o otpadu), a nadležnom su sudu podnijeta 23 optužna prijedloga. Temeljem Plana rada inspekcije zaštite okoliša za 2009. godinu, nadzori su obavljani po tematskim cjelinama i to: odlagališta, zdravstvene usluge, luke nautičkog turizma, turistički pravci, uvoznici ulja, postupanje s vozilima i akumulatorima, prekogranični promet otpadom, postrojenja u kojima se koriste VoC (hlapivi organski spojevi), izvoznici neopasnog otpada te ostali nadzori. Također nadzori su provedeni i po pozivu Centra 112 i drugih osoba zbog izvanrednih događaja te po prijavama. U okviru nadzora složenih postrojenja u 2009. godini proveden je i nadzor INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na lokaciji Urinj i na loka-ciji Mlaka u Rijeci.
Nadzor nad gospodarenjem otpada, izgradnjom sustava te sanacijom postojećih odla-gališta na području Primorsko-goranske županije provode inspekcija zaštite okoliša, protupožarna inspekcija, sanitarna i građevinska inspekcija.
Temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od intere-sa za Republiku Hrvatsku za 2009. godinu, tijekom travnja proveden je nadzor nad odlagalištima komunalnog i neopasnog otpada na području Primorsko-goranske župa-nije: Viševac u općini Viškovo, Sović laz u Delnicama, Treskavac na području općine Vrbnik – otok Krk, Peterkov laz – Grad Čabar, osojnica u općini Matulji, Sorinj na oto-ku Rabu, Kalvarija na otoku Lošinju, Pržić na otoku Cresu, Cetin u Gradu Vrbovskom, Duplja u Gradu Novom Vinodolskom. osim navedenog, inspektori su obišli zatvorena odlagališta Mrzle Drage u Mrkoplju, Lovački dom u općini Punat (otok Krk), odlagali-šta građevinskog otpada Gromašica u općini omišalj, divljeg odlagališta Zakam u op-ćini Baška, divljeg odlagališta na otoku Susku te neopasnoga tehnološkog otpada na lokaciji INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka, lokacija Urinj.
Inspekcijski pregledi provedeni su temeljem čl. 182. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), čl. 66 Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), čl. 64. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) i drugih propisa donesenih na temelji tih zakona. Provjeravano je postojanje važećih dozvola i rješenja, dokumentacije o odla-ganju i prijava u Roo, dokumentacije o sanaciji, provedba sanacije i propisanih mjera zaštite okoliša tijekom sanacije, zadovoljavanje zahtjeva za odlagališta neopasnog/ko-munalnog otpada i komunalne djelatnosti te zadovoljavanje sanitarnih zahtjeva i tra-ženih uvjeta zaštite od požara.
172
15.2. Inspekcija zaštite prirodeU 2009. godini inspekcija zaštite prirode obavila je na području Primorsko-goranske i Istarske županije 87 nadzora. Tijekom godine je zaprimljena 61 prijava, doneseno je jedno rješenje, 44 optužna prijedloga, a izrečeno je 28 kazni. Ukupni iznos izrečenih kazni i odšteta u 2009. godini iznosio je 854.430 kuna. Ukupno je pokrenuto 28 po-stupaka na prekršajnom sudu od kojih su četiri odbijena. Za određene su prekršaje podnesene u isto vrijeme i prekršajna (Ministarstvo kulture) i kaznena prijava (podnosi je MUP). U slučaju prihvaćanja kaznene prijave, prekršajna je odbačena.
15.3. Vodopravna inspekcijaPrema podacima iz nadležnog ministarstva (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumar-stva i vodnog gospodarstva) razdoblju od 2007. do 2009. godine vodopravna inspek-cija organizirana je na dvije razine: državna (sa sjedištem u Rijeci za Primorsko-goran-sku, Ličko-senjsku i Istarsku županiju) i područna inspekcija. od 2007. do 2009. go-dine državna je inspekcija provela približno 280 inspekcijskih nadzora, izdala oko 60 rješenja i podnijela oko 25 optužnih prijedloga, a područna oko 210 nadzora, izdala oko 40 rješenja i podnijela desetak optužnih prijedloga. Vodopravni su inspektori pro-vodili redovite i kontrolne nadzore, nadzore po prijavama i nadzore iznenadnih doga-đaja. Niti u jednom slučaju nije došlo do onečišćenja voda s trajnijim posljedicama.
15.4. Sanitarna inspekcijaSanitarna inspekcija obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuje provedba općih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće), nadzor nad proved-bom zakona kojima se utvrđuje zaštita zdravlja ljudi i to na području zaštite od buke, proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe opasnih kemikalija, te nadzor nad osigura-njem higijenske dispozicije otpadnih voda.
U provedbi nadzora zaštite od buke tijekom 2009. godine izdano je 315 rješenja za provedbu mjera zaštite od buke, sve radi zaštite zdravlja ljudi. Temeljem prijave stra-naka obavljen je 91 očevid, a izdano je 31 rješenje za otklanjanje nedostataka (pro-vedbu mjera zaštite od buke).
Tijekom 2009. godine u provedbi nadzora nad proizvodnjom, stavljanjem na tržište i uporabom opasnih kemikalija obavljena su 63 očevida, te je temeljem njih doneseno 29 rješenja kojima se nalaže uklanjanje nedostataka.
Temeljem prijavi stranaka zbog neosiguravanja higijenske dispozicije otpadnih voda ti-jekom 2009. godine provedena su 62 nadzora, a izdano pet rješenja o otklanjanju nedostataka.
173
16. FINANcIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA
Prema odredbama članka 174. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), kojim je uređe-no financiranje zaštite okoliša, sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz dru-gih izvora, sukladno Zakonu.
Sredstva za financiranje zaštite okoliša mogu se osigurati i iz privatnih izvora kroz su-stav koncesija, javnoga privatnog partnerstva i drugih odgovarajućih modela takvog fi-nanciranja, sukladno posebnim propisima.
Programi zaštite okoliša mogu se financirati i sredstvima kao što su donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu oko-liša i druga sredstva propisana posebnim zakonom te sredstva iz instrumenata, pro-grama i fondova europske Unije, Ujedinjenih naroda i međunarodnih organizacija.
Propisano je da će se sredstva za financiranje zaštite okoliša koristiti za očuvanje, za-štitu i unaprjeđenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša i Programi-ma zaštite okoliša.
U sljedećoj tablici prikazani su podaci za Primorsko-goransku županiju o investicijama u zaštitu okoliša prema oblicima financiranja i namjeni investicija u razdoblju od 2006. do 2007. godine preuzeti iz Statističkog ljetopisa Primorsko-goranske županije za 2008. godinu.
Tablica 67. Investicije u zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji prema oblicima financiranja i namjeni investicija za razdoblje od 2005. do 2007. godine
(u tisućama kuna)
Oblikfinanciranja/Godina
Zaštitazrakaiklime
Gospo-darenjeotpadnimvodama
Gospo-darenjeotpadom
Zaštitaisanacijatla,podzemnihipovršinskihvoda
Smanjenjebukeivibracija
Zaštitabiološkeraznolikostikrajolika
Zaštitaodzračenja
Ostaledjelatnostizaštiteokoliša
Ukupno
2006. 38.406 70.610 27.151 53.824 423 717 - 445 191.576
2007. 6.181 76.055 23.344 57.554 5.541 1.335 - 4.313 174.323
Napomena: Podaci za 2008. godinu nisu objavljeni
Izvor: Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije 2008.
U nastavku se daje pregled podataka o ulaganjima Primorsko-goranske županije, Fon-da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskih voda u zaštitu okoliša.
174
16.1. Ulaganja Primorsko-goranske županijeSredstava iz Proračuna Primorsko-goranske županije koja su utrošena za financiranje zaštite okoliša u 2005. godini iznosila su 10,59 milijuna kuna, dok je taj iznos u 2008. godini iznosio 3,9 milijuna kuna jer je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao izgradnju Županijske zone za gospodarenje otpadom Mari-šćina. U 2009. godini izdvojeno je 8,4 milijuna kuna, od čega je 6,24 izdvojeno za ŽCGo Marišćina. U sljedećoj tablici prikazana su ulaganja Županije u razdoblju od 2006. do 2009. godine.
Tablica 68. Ulaganja Primorsko-goranske županije u zaštitu okoliša u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Ulaganja/Godina 2006. 2007. 2008. 2009.
Programi, planovi i druge stručne podloge 51.426 325.510 262.940 306.655
Izobrazba i kontakti s javnošću 85.520 234.408 91.283 88.374
Sufinanciranje projekata i programa zaštite okoliša 450.000 400.000 294.000 77.500
Županijska zona za gospodarenje otpadom Marišćina 5.915.930 450.000 1.247.141 6.239.939
Sufinanciranje sanacija otpadom onečišćenog tla 1.306.050 638.394 - -
Sufinanciranje projekata izgradnje i rekonstrukcije sustava odvodnje
1.978.000 1.984.990 600.000 300.000
Rad stožera operativnog centra za zaštitu mora 102.118 107.345 101.550 100.000
Zaštita mora, morske vode i okoliša 895.406 1.345.765 1.317.945 1.316.300
Ukupno 10.784.450 5.486.412 3.914.859 8.428.768
Izvor: Proračun Primorsko-goranske županije
Tijekom promatranog razdoblja smanjivala su se izdvajanja Županije za financiranje za-štite okoliša. U 2005. i 2006. godini najveća ulaganja bila su za uspostavljanje Župa-nijske zone za gospodarenje otpadom Marišćina te za sufinanciranje projekata izgradnje i rekonstrukciju sustava odvodnje. U 2007. i 2008. godini smanjena su ulaganja u ŽCGo Marišćina od Županije jer je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do-značio sredstva za troškove izrade stručno-tehničke dokumentacije koje su sufinancirali osnivači prethodnih godina u ukupnom iznosu od 5,37 milijuna kuna. U navedenom razdoblju za potrebe ŽCGo Marišćina dovršen je otkup dijela zemljišta, dio je riješen putem postupaka izvlaštenja, dok je za mali broj preostalih čestica još uvijek u tijeku postupak izvlaštenja. Na temelju izrađene projektne dokumentacije ishođene su lokacij-ska, načelna i građevinska dozvola (za prve tri faze) za gradnju ŽCGo Marišćina.
Sufinanciranjem izgradnje i rekonstrukcije sustava odvodnje otpadnih voda, Županija pomaže u zaštiti izvorišta pitkih voda i mora, čime se stvaraju preduvjeti za osiguranje gospodarskog razvitka, posebice u turizmu. osnovni je cilj provedbe programa pojača-ti izgradnju sustava odvodnje. U proteklom petogodišnjem razdoblju, uvažavajući po-trebe sva tri područja Županije, u izradu dokumentacije i izgradnju sustava odvodnje, Županija je ukupno uložila 8,16 milijuna kuna, uglavnom za sufinanciranje gradnje sustava i proširenja mreže za naselja koja nisu imala sagrađen sustav odvodnje otpad-nih voda, na području cijele Županije. Neprekidnim ulaganjem u sustave odvodnje ot-padnih voda, putem praćenja rezultata analiza kakvoće vode i mora, uočljivo je stalno poboljšanje kakvoće vode za piće i kvalitete mora za kupanje.
Javna ustanova Priroda započela je s radom tek potkraj 2006. godine. Tijekom 2007. i 2008. godine Javna ustanova Priroda svoje je aktivnosti usmjeravala k stvaranju pre-duvjeta za uspostavu sustava zaštite prirode kojim će se kontinuirano i stručno skrbiti
175
i upravljati prirodnim vrijednostima na području Primorsko-goranske županije. To se očitovalo u pripremi dokumenata za upravljanje svakim pojedinačnim zaštićenim po-dručjem. Nadalje, jedan od temeljnih ciljeva Ustanove tijekom godine bio je educirati što veći broj posjetitelja zaštićenih područja i lokalno stanovništvo o prirodnim vrijed-nostima i bioraznolikosti na području čitave Primorsko-goranske županije te provoditi nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite sukladno važećim zakonskim odredba-ma. Županija je putem programskih aktivnosti Javne ustanove Priroda dodatno uložila sredstva u zaštitu okoliša i to 325.630 kuna u 2007. godini, 523.680 kuna u 2008. godini, te 617.504 kuna u 2009. godini.
Početkom 2007. godine Županija je u suradnji s otočnim gradovima i općinama osnova-la Ustanovu Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana radi provedbe programa održivog razvitka otoka, osmišljavanje i moderiranje trajnog procesa održivog razvitka u otočnim jedinicama lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na razvitak poljoprivre-de, uporabu alternativnih izvora energije, te na održivi turizam. Županija je putem pro-gramskih aktivnosti Centra uložila dodatna sredstva u zaštitu okoliša i to 80.000 kuna u 2007. godini, 145.000 kuna u 2008. godini te 212.630 kuna u 2009. godini.
16.2. Ulaganja jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županijeJedinicama lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije poslan je za-htjev za dostavom podataka o ulaganjima u programe i projekte iz područja zaštite okoliša u razdoblju od 2007. do 2010. godine. U sljedećoj tablici obrađeni su dostav-ljeni podaci JLS-a. Treba napomenuti da od 36 JLS-a koje se nalaze na području Žu-panije, 17 ih je dostavilo podatke.
Informativna ploča o šumi Dundo na Rabu
176
Tablica 69
. Ulaganja jedinica lokalne sam
ouprave u zaštitu okoliša u razdoblju od 2007. do 2
010. godine
(u kunama)
R.br.
JLS
2007.
2008.
2009.
Plan2
010.
Ukupno
Sanacijadivljih
odlagališta
Gospodarenjeotpadom
Zaštitazraka
Sanacijadivljih
odlagališta
Gospodarenjeotpadom
Zaštitazraka
Sanacijadivljih
odlagališta
Gospodarenjeotpadom
Zaštitazraka
Sanacijadivljih
odlagališta
Gospodarenjeotpadom
Zaštitazraka
Mjere
energetskeučinkovitosti
1o
pćina Vrbnik253.2
79
66.1
83
41
.71
145
.000
200.0
00
606.173
2G
rad Čabar
96.8
94
66.2
48
32
.69
670
.000
265.838
3o
pćina Baška
229.6
46
124.6
90
24
8.9
89
12
5.8
32
73
8.0
00
13
1.0
00
1.598.157
4o
pćina Lokve125.0
00
77.0
00
12
3.5
00
289.0
00
614.500
5G
rad Bakar
3.8
76
23
.25
64
.729
69.6
00
101.461
6G
rad K
raljevica21.7
35
17
.94
01
7.9
40
17.9
40
75.555
7G
rad Mali
Lošinj28.8
75
26
.00
00
054.875
8o
pćina Punat182.8
54
286.8
57
14
7.5
27
1.1
10.0
00
1.727.238
9o
pćina K
ostrena975.2
06
40.0
80
464.6
41
55
.58
08
63
.75
51
0.5
00
911
.000
15
.000
21.0
00
3.356.762
10
općina
Malinska-
Dubašnica
280.6
68
181.9
90
14
9.3
74
612.031
11
općina Skrad
27.0
71
27.7
62
95
.65
4300.0
00
450.487
12
Grad K
astav438.6
96
483.3
82
54
6.8
65
54
5.0
00
800.0
00
2.813.942
13
općina R
avna G
ora194.0
18
209.7
67
23
5.5
83
75
2.0
86
1.391.454
14
općina
Vinodolska471.6
25
261.3
64
31
5.7
48
45
0.0
00
1.498.738
15
Grad R
ijeka10.3
66.4
14
70.0
00
10.9
45.7
52
45
.00
02
0.4
01
.09
73
60
.425
16.6
14
.000
400.0
00
59.202.689
16
Grad K
rk487.1
54
246.4
38
20
8.5
03
27
2.0
00
150.0
00
1.364.095
17
Grad
Crikvenica
107.7
40
73.2
01
310.5
04
45
.16
00
54
.92
160
0.0
00
20.0
00
1.211.526
UKUPNO
378.279
13.857.986
237.767
77.000
13.675.578
212.936
248.989
23.287.843
448.515
738.000
22.089.086
522.540
1.171.00076.945.519
177
Temeljem obrađenih podataka utvrđeno je da su JLS iz svojih proračuna najviše sred-stava izdvajale za gospodarenje otpadom te su se sredstva u 2009. udvostručila. Na temelju obrađenih podataka primjetno je da je za gospodarenje otpadom najviše iz-dvojio Grad Rijeka. Najveći dio tih sredstava se odnosi na sanaciju odlagališta Viševac za što je u 2009. godini Grad izdvojio 10,16 milijuna kuna.
Za projekte iz područja energetske učinkovitosti, JLS su tek u svojim proračunima za 2010. godinu planirale sredstva.
16.3. Ulaganja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjeluje u sufinanciranju programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapr-jeđivanja okoliša te postizanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda dodjeljuju se na temelju javnog natječaja kojeg raspisuje Fond i to: jedinicama lokalne i regionalne samouprave, trgovačkim društvima, obrtni-cima te drugim pravnim i fizičkim osobama. Sredstva se dodjeljuju u obliku: zajmova, subvencija, financijske pomoći te donacija.
Fond je za 180 projekata na području Primorsko-goranske županije odobrio sredstva u iznosu od 216,4 milijuna kuna i to kako slijedi:
Tablica 70. Ulaganja Fonda na području Primorsko-goranske županije u razdoblju od 2004. do 2009. godine
AktivnostBroj
projekataOdobrenasredstva Isplaćenasredstva
Saniranje odlagališta komunalnog otpada 13 95.744.893,08 16.240.211,34
Sanacija divljih odlagališta 7 1.832.025,80 1.225.753,80
Centar za gospodarenje otpadom Marišćina 1 11.292.840,00 6.536.514,98
Nabava kanti i kontejnera 34 4.126.307,10 2.365.290,40
oporaba otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada
4 4.380.560,00 2.848.000,00
Sanacija odlagališta opasnog otpada – lokacije visoko onečišćenog okoliša
3 42.951.556,17 42.584.890,13
Građevinski otpad – azbest 3 1.012.240,54 1.012.240,95
Poticanje čistije proizvodnje, izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada i emisije štetnih plinova
10 9.286.925,60 7.749.178,95
Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti 10 1.811.963,00 1.707.719,00
Poticanje održivog razvitka ruralnog prostora 1 108.000,00 0,00
Poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija Zo 7 222.152,00 222.152,00
ostali projekti i programi zaštite okoliša 5 2.190.192,00 1.552.675,00
Poticanje energetske učinkovitosti 35 19.971.547,11 4.664.578,48
Provođenje energetskih audita 1 70.000,00 70.000,00
Korištenje obnovljivih izvora energije 22 17.669.208,88 .893.327,12
Poticanje čistijeg transporta 21 3.626.978,52 3.425.999,62
Poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija eU 3 120.732,23 120.732,23
Ukupno 180 216.418.122,03 98.219.264,00
Izvor:Podaci dobiveni od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
178
Fond se obvezao sufinancirati projekte na području Primorsko-goranske županije u iznosu od 216.418.122,03 kuna, od čega je isplaćeno 98.219.264,00 kuna. Reali-zacija većine sufinanciranih projekata proteže se kroz duže razdoblje, naročito kad se radi o sanaciji odlagališta. Neki su projekti započeli prije 2008. godine, a krajnja isplata se obavila u 2008. godini. Također, neki od projekata ugovoreni su 2008. go-dine, a isplata je bila u 2009. godini.
Sredstva Fonda također se koriste i za provedbu Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Centralna zona za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je, i ujedno završni, dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. od planiranih 11,3 milijuna kuna, Fond je za ŽCGo Marišćina do rujna 2010. godine isplatio 9,25 milijuna kuna.
U sklopu sanacije odlagališta opasnog otpada – lokacija visoko onečišćenog okoliša, Fond je sufinancirao sanaciju zemljišta onečišćenog koksnim katranom i uljem u Ba-kru u iznosu od 42,20 milijuna kuna. Za navedeno područje Fond je također sufinan-cirao istražne radove kategorizacije onečišćenih tvari u priobalnom dijelu, te pilot pro-jekt sanacije tla onečišćenog uljem i naftalinom u ukupnom iznosu od 500.000 kuna.
Fond sufinancira 35 projekata poticanja energetske učinkovitosti na području Primor-sko-goranske županije u iznosu od 19,97 milijuna kuna. Također za korištenje obnov-ljivih izvora energije Fond je odobrio 17,6 milijuna kuna.
16.4. Ulaganja Hrvatskih vodaHrvatske vode su u razdoblju od 2003. do 2008. godine u program zaštite voda na području Primorsko-goranske županije uložile 206.468.000 kuna. Ulaganja se uglav-nom odnose na projekte postavljanja kanalizacijskih kolektora, uređaja za pročišćava-nje otpadnih voda i njihove odvodnje.
Najskuplji projekt Županije koji su financirale Hrvatske vode je izrada glavnih projeka-ta kanalizacijskih kolektora Liburnijske rivijere, nabava kanalizacijskog materijala i iz-gradnja kanalizacije Liburnijske rivijere, na koji je u promatranom razdoblju utrošeno 87.603.000 kuna.
179
Tabl
ica
71.
Ula
ganj
a H
rvat
skih
vod
a u
prog
ram
zaš
tite
vod
a na
pod
ručj
u P
GŽ
u ra
zdob
lju o
d 2003.
do 2
00
8.
godi
ne
(u t
isuć
ama
kuna
)
Redni
broj
Sustav
JLS
Opis
Godine
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Ukupno
1.
oPA
TIJA
Gra
d o
patij
a,
opći
ne M
atul
ji,
Lovr
an
Izra
da g
lavn
ih p
roje
kata
kan
aliz
acijs
kih
kole
ktor
a i c
rpni
h st
anic
a Lo
vran
Lu
ka,
Peha
revo
, Li
povi
ca, Vo
losk
o, Ć
mik
ovic
a, S
latin
a, Ič
ići,
Vrti
Ike,
Pu
nta
Kol
ova,
Tom
ašev
ac;
naba
va k
anal
izac
ijsko
g m
ater
ijala
i iz
grad
nja
kana
lizac
ije L
ibum
ijske
riv
ijere
; iz
rada
nat
ječa
jne
doku
men
taci
je u
ređa
ja z
a pr
očiš
ćava
nje
otpa
dnih
vod
a o
patij
a (r
ealiz
ira s
e kr
oz P
roje
kt J
adra
n pu
tem
Sv
jets
ke b
anke
, H
V i J
LS)
7.6
99
7.8
33
9.2
40
30.4
31
32.4
00
087.603
2.
RIJ
eKA
Gra
dovi
Rije
ka
i Kas
tav,
opć
ine
Jele
nje,
Čav
le,
Višk
ovo
Sufin
anci
ranj
e ra
ta o
tpla
te k
redi
ta z
a ur
eđaj
e za
pro
čišć
avan
je o
tpad
nih
voda
Del
ta i
pods
usta
va K
antr
ida;
pro
jekt
iranj
e i i
zgra
dnja
gra
vita
cijs
kih
kole
ktor
a K
osor
ci –
Sviln
o –
ore
hovi
ca, B
uzdo
hanj
– K
osor
ci;
ugra
dnja
op
rem
e na
CS
Kos
orić
(re
aliz
ira s
e kr
oz P
roje
kt J
adra
n pu
tem
Svj
etsk
e ba
nke,
HV
i JLS
); is
traž
ni r
adov
i i p
roje
ktna
dok
umen
taci
ja a
naliz
e lo
kaci
je
II. s
tupn
ja p
roči
šćav
anja
otp
adni
h vo
da s
usta
va g
rada
Rije
ke i
izra
da
proj
ektn
e do
kum
enta
cije
prig
rads
kih
nase
lja K
astv
a i V
iško
va n
a su
stav
u ja
vne
odvo
dnje
gra
da R
ijeke
6.8
00
4.1
00
4.0
00
5.6
76
3.5
38
160
24.274
3.
CR
IKVe
NIC
AG
rad
Crik
veni
caR
ekon
stru
kcija
i od
jelji
vanj
e m
ješo
vito
g su
stav
a od
vodn
je t
e iz
grad
nja
feka
lne
kana
lizac
ije u
Ulic
i bra
će S
obol
00
00
300
0300
4.
KoST
ReN
AG
rad
Bak
ar i
opć
ina
Kos
tren
aIz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
sus
tava
Kos
tren
a –
Bak
ar0
00
00
180
180
5.
KR
ALJ
eVIC
AG
rad
Kra
ljevi
caIz
rada
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
sus
tava
Kra
ljevi
ca0
00
00
132
132
6.
No
VI-
VIN
oD
oSL
Kl
Gra
d N
ovi
Vino
dols
kiIz
grad
nja
kana
lizac
ijsko
g ko
lekt
ora
u Pr
imor
skoj
ulic
i, La
disl
ava
Mar
ićić
a,
zone
Kal
varij
a; z
amje
na h
idro
meh
anič
ke o
prem
e C
S C
rven
i Križ
, C
S R
ičin
a,
CS
Zago
ri; iz
rada
gla
vnog
pro
jekt
a Pr
imor
ske
ulic
i i C
S R
ičin
a –
Zago
ri;
idej
nog
proj
ekta
zon
e Po
šten
i, Po
dbar
an P
risik
a i K
rasa
450
162
891
666
0385
2.554
7.
KLe
No
VIC
AG
rad
Nov
i Vi
nodo
lski
Idej
ni p
roje
kt o
dvod
nje
i pro
čišć
avan
ja o
tpad
nih
voda
Kle
novi
ce0
50
47
00
097
8.
MA
LIN
SKA –
N
JIVI
Ce
opć
ina
Mal
insk
a-D
ubaš
nica
SUo
i id
ejni
pro
jekt
ure
đaja
Mal
insk
a –
Njiv
ice;
idej
ni p
roje
kt z
one
Sv. Vi
d i B
ogov
ići u
Mal
insk
oj;
izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kog
kole
ktor
a u
Mal
insk
oj:
Kva
rner
skoj
ulic
i, D
ubaš
ljans
koj,
Rije
čkoj
; po
četa
k iz
rade
idej
nog
proj
ekta
odv
odnj
e po
druč
ja R
ova,
Van
tači
ći i
Pora
t; n
asta
vak
izgr
adnj
e ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a I.
faze
773
1.2
00
285
46
667
403
3.374
opć
ina
om
išal
jIz
grad
nja
kana
lizac
ijsko
g ko
lekt
ora
(oba
lni)
II. fa
ze N
jivic
a I C
S K
ijac
1.2
00
0652
00
01.852
9.
KR
KG
rad
Krk
SUo
i id
ejni
pro
jekt
ure
đaja
, ko
lekt
ora
u St
ross
maj
erov
oj u
lici,
te id
ejni
pr
ojek
t ur
eđaj
a za
pro
čišć
avan
je o
tpad
nih
voda
, K
rka,
om
išlja
, D
obrin
ja,
Njiv
ica
– M
alin
ske;
izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kog
kole
ktor
a u
Stro
ssm
ayer
ovoj
ul
ici,
kole
ktor
a In
d. z
ona
– šk
ola,
sta
rogr
adsk
e je
zgre
Krk
a
1.1
00
480
0147
800
02.527
10
.VR
BN
IKo
pćin
a Vr
bnik
Idej
ni p
roje
kt o
dvod
nje
i pro
čišć
avan
ja o
tpad
nih
voda
Vrb
nika
0100
00
00
100
11
.B
AŠK
A I
BA
ŠKA
DR
AG
Ao
pćin
a B
aška
Izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kog
kole
ktor
a K
3, K
1 u
nas
elju
Bat
omal
j-Ju
rand
vor;
id
ejni
pro
jekt
odv
odnj
e; n
asta
vak
izgr
adnj
a I.
faze
sus
tava
odv
odnj
e B
aška
519
50
00
1.4
96
02.065
180
Redni
broj
Sustav
JLS
Opis
Godine
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Ukupno
12
PU
NAT
opć
ina
Puna
tG
lavn
i pro
jekt
zon
e B
uka
050
00
00
50
13
.D
oB
RIN
Jo
pćin
a D
obrin
jSU
o i
idej
ni p
roje
kt u
ređa
ja;
izra
da e
labo
rata
za
loka
cijs
ku i
nače
lnu
građ
evin
sku
dozv
olu,
te
glav
nog
proj
ekta
oba
lnog
kan
aliz
acijs
kog
kole
ktor
a, u
ređa
ja z
a pr
očiš
ćava
nje
otpa
dnih
vod
a su
stav
a od
vodn
je
Dob
rinja
s p
odm
orsk
im is
pust
om s
usta
va Š
ilo –
Ćiž
ići –
Sol
ine
–Klim
no
00
059
200
182
441
14
.C
ReS
Gra
d C
res
Nas
tava
k iz
grad
nje
kana
lizac
ije z
one
Gra
bar;
izra
da p
roje
ktne
do
kum
enta
cije
nas
elja
u z
aleđ
u gr
ada
Cre
sa i
izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a su
stav
a od
vodn
je C
resa
00
00
775
249
1.024
15
.M
AR
TIN
ŠĆIC
AG
rad
Cre
sG
lavn
i pro
jekt
II. fa
ze s
usta
va o
dvod
nje
Mar
tinšć
ice;
izgr
adnj
a II.
faze
su
stav
a od
vodn
je M
artin
šćic
a (d
ovod
ni t
lačn
i kol
ekto
r, ur
eđaj
pre
thod
nog
stup
nja
proč
išća
vanj
a, p
odm
orsk
i isp
ust,
aut
omat
ika)
00
077
800
0877
16
.M
ALI
Lo
ŠIN
JG
rad
Mal
i Lo
šinj
Izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a zo
ne K
ašte
l – S
v. M
arija
; re
kons
truk
cija
ka
naliz
acijs
kog
kole
ktor
a C
P Š
kver
ić –
ure
đaj K
ijac
i dio
nica
gra
vita
cijs
kog
cjev
ovod
a Za
gazi
ne
889
00
436
00
1.325
17
.SU
ŠAK
Gra
d M
ali
Loši
njIz
grad
nja
kana
lizac
ijski
h ko
lekt
ora
i bio
lošk
og u
ređa
ja z
a pr
očiš
ćava
nje
otpa
dnih
vod
a1
.132
4.1
50
752
00
06.034
18
.IL
oVI
K I
UN
IJe
Gra
d M
ali
Loši
njId
ejni
pro
jekt
odv
odnj
e0
063
22
00
85
19
.Ve
LI L
oŠI
NJ
Gra
d M
ali
Loši
njId
ejni
pro
jekt
odv
odnj
e Ve
log
Loši
nja;
izgr
adnj
a fe
kaln
e ka
naliz
acije
I.
faze
, te
poč
etak
izgr
adnj
e II.
faze
sus
tava
odv
odnj
e Ve
log
Loši
nja
00
028
1.1
00
1.4
00
2.528
20
.D
RA
GA
(S
upet
arsk
a D
raga
)
Gra
d R
abId
ejni
pro
jekt
odv
odnj
e I –
V. fa
za s
usta
va D
raga
, te
gla
vnog
pro
jekt
a II.
I III
. fa
ze;
izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a i c
rpni
h st
anic
a II.
faze
su
stav
a od
vodn
je D
raga
00
501
841
5.2
56
8.0
00
14.598
21
.R
AB
Gra
d R
abId
ejni
pro
jekt
odv
odnj
e i p
roči
šćav
anja
otp
adni
h vo
da R
aba;
izra
da
proj
ektn
e do
kum
enta
cije
II. i I
II. fa
ze s
usta
va o
dvod
nje
Rab
a0
0149
0400
0549
22
.Lo
PAR
opć
ina
Lopa
rIz
grad
nja
II. fa
ze k
anal
izac
ijski
h ko
lekt
ora
i 5 C
S-a
Lopa
ra1
.702
3.6
88
1.5
00
00
6.890
23
.D
eLN
ICe
Gra
d D
elni
ceIz
grad
nja
kana
lizac
ijski
h ko
lekt
ora
u na
selju
Kut
i, u
Ulic
i kne
za D
omag
oja,
B
. Je
lači
ća;
CS
Dol
i i K
uti;
ispi
tivan
je n
epro
pusn
osti
kana
lizac
ijski
h ko
lekt
ora
i izr
ada
kata
stra
1.4
89
1.1
10
1.2
00
600
900
150
5.449
24
.C
RN
I LU
GG
rad
Del
nice
Idej
ni p
roje
kt o
dvod
nje
i pro
čišć
avan
ja, te
gla
vni p
roje
kt k
anal
izac
ijski
h ko
lekt
ora
00
078
00
78
25
.B
Ro
D N
A
KUP
IG
rad
Del
nice
Idej
ni p
roje
kt o
dvod
nje
i pro
čišć
avan
ja o
tpad
nih
voda
Bro
d na
Kup
i0
0116
00
0116
26
.M
RKo
PALJ
opć
ina
Mrk
opal
jIz
rada
idej
nog
i gla
vnog
pro
jekt
a od
vodn
je i
proč
išća
vanj
a ot
padn
ih v
oda
050
312
0166
0528
27
.R
AVN
A G
oR
Ao
pćin
a R
avna
G
ora
Izra
da id
ejno
g pr
ojek
ta s
usta
va o
dvod
nje
Rav
na G
ora;
poč
etak
izgr
adnj
e ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a su
stav
a od
vodn
je R
avna
Gor
a0
100
00
250
200
550
181
Redni
broj
Sustav
JLS
Opis
Godine
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Ukupno
28
.Lo
KVe
opć
ina
Lokv
eG
lavn
i pro
jekt
kan
aliz
acijs
kih
kole
ktor
a; iz
rada
gla
vnog
pro
jekt
a ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a ll.
faza
0117
00
140
0257
29
.B
Ro
D
Mo
RAV
ICe
opć
ina
Bro
d M
orav
ice
Izra
da id
ejno
g i g
lavn
og p
roje
kta
odvo
dnje
i pr
očiš
ćava
nja
otpa
dnih
vo
da;
dovr
šeta
k iz
grad
nje
kana
lizac
ijski
h ko
lekt
ora
i izr
ada
proj
ektn
e do
kum
enta
cije
ure
đaja
za
proč
išća
vanj
e ot
padn
ih v
oda
sust
ava
Bro
d M
orav
ica
050
149
140
2.0
00
850
3.189
30
.SK
RA
Do
pćin
a Sk
rad
Gla
vni p
roje
kt k
anal
izac
ijski
h ko
lekt
ora;
dov
ršet
ak iz
grad
nje
kana
lizac
ijski
h ko
lekt
ora
i izr
ada
proj
ektn
e do
kum
enta
cije
ure
đaja
za
proč
išća
vanj
e ot
padn
ih v
oda
sust
ava
Skra
da
00
096
1.1
00
500
1.696
31
.VR
Bo
VSKo
Gra
d Vr
bovs
koN
ovel
acija
pro
jekt
ne d
okum
enta
cije
, te
izra
da e
labo
rata
za
loka
cijs
ku
dozv
olu
sust
ava
odvo
dnje
Vrb
ovsk
og0
0104
074
0178
32
.Č
AB
AR
Gra
d Č
abar
Izgr
adnj
a ur
eđaj
a za
pro
čišć
avan
ja o
tpad
nih
voda
(B
Io-D
ISK
50
0eS
);
izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a II.
faze
1.0
13
1.1
50
2.3
95
550
00
5.108
33
.P
ReZ
IDG
rad
Čab
arIz
grad
nja
kana
lizac
ijski
h ko
lekt
ora
i izr
ada
proj
ekta
ure
đaja
za
proč
išća
vanj
e0
00
160
525
796
1.481
34
.FU
ŽIN
eo
pćin
a Fu
žine
Izgr
adnj
a do
vodn
og k
olek
tora
do
biol
oško
g ur
eđaj
a D
rven
jače
u F
užin
ama;
iz
grad
nja
prih
vatn
e st
anic
e sa
drža
ja s
eptič
kih
jam
a i C
S; iz
rada
pro
jekt
ne
doku
men
taci
je z
a na
selja
Fuž
ine,
Vra
ta i
Lič
i poč
etak
izgr
adnj
e ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a.
0500
0500
0200
1.200
35
.B
RIB
IRVi
nodo
lska
op
ćina
Idej
ni p
roje
kt o
dvod
nje
na p
odru
čju
opć
ine
Vino
dols
ke146
00
100
00
246
36
.D
RIV
eNIK
–TR
IBA
LJVi
nodo
lska
op
ćina
Izgr
adnj
a ka
naliz
acijs
kih
kole
ktor
a R
opci
– H
e Tr
ibal
j – S
v. Iv
an0
00
669
100
0769
37
.K
LAN
Ao
pćin
a K
lana
Idej
ni p
roje
kt o
dvod
nje
i pro
čišć
avan
ja o
tpad
nih
voda
Kla
ne0
0169
37
00
206
Proj
ekt
Jadr
an
–ost
alo
Izra
da p
ripre
mne
i pr
ojek
tne
doku
men
taci
je;
poče
tak
real
izac
ije n
a os
talim
su
stav
ima
odvo
dnje
i pr
očiš
ćava
nja
otpa
dnih
vod
a u
okvi
ru r
ealiz
acije
Pr
ojek
ta J
adra
n, t
e os
tali
troš
kovi
pro
vedb
e u
okvi
ru r
ealiz
acije
Pro
jekt
a Ja
dran
; pr
oved
ba P
roje
kta
Jadr
an v
ezan
o za
pro
gram
opa
tija,
Rije
ka, R
ab
00
00
1.9
94
19.2
26
21.220
Niz
ozem
ska
daro
vnic
aSt
udije
utje
caja
na
okol
iš, so
ciol
oške
stu
dije
, te
hno-
ekon
omsk
e an
aliz
e,
stud
ije o
prav
dano
sti
00
00
3.4
00
1.3
38
4.738
SVEUKUPNO
24.912
24.940
22.525
58.381
34.351
206.468
Izvor:
Hrv
atsk
e vo
de
183
17. PROJEKTI SUFINAcIRANI SREdSTVIMA EUROPSKE UNIJE
U proteklom razdoblju županijske službe su kandidirale i sudjelovale u izradi više pro-jekta s područja zaštite okoliša koji su sufinancirani iz različitih fondova europske Uni-je. U nastavku se daju glavne informacije o takvim projektima:
Projekt INTeRReG III B – CoNSPACe (Common Strategy Network for Spatial Develo-pment and Implementation) se provodio u sklopu tzv. INTeRReG INICIJATIVe europ-ske zajednice za promicanje prekogranične, transnacionalne i međuregionalne surad-nje. ova je inicijativa dio kohezijske politike europske Unije kojom se nastoje umanjiti razlike u stupnju razvoja regija zemalja članica, ali i šireg europskog prostora.
INTeRReG III B – CoNSPACe je projekt stvaranja zajedničke strateške mreže za pro-storni razvoj i prostorno uređenje. Cilj projekta su:
– prostorni razvoj, uz socijalnu i ekonomsku koheziju,
– učinkovit i održiv prometni sustav i pristup informacijskom društvu,
– promicanje i upravljanje krajobrazom, prirodnim i kulturnim naslijeđem,
– zaštita okoliša, upravljanje resursima i sprječavanje rizika.
Glavni je cilj projekta stvaranje međunarodne regionalne razvojne strategije.
Voditelj projekta bio je Ured Vlade Koruške, odjel za regionalno planiranje, a sudionici su bili predstavnici različitih ureda za prostorno planiranje iz Austrije, Italije, Hrvatske i Mađarske. Svaki je sudionik u projektu, u okviru radnog paketa u kojem je sudjelo-vao bio obvezan realizirati jedan projekt. Primorsko-goranska županija prijavila je pilot projekt Zaštita kulturno povijesnih cjelina na području Primorsko- goranske županije nastavno i u vezi s već započetim programom revitalizacije kulturno-povijesnog nasli-jeđa Primorsko-goranske županije kojeg je započeo Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje. Ukupna vrijednost projekta je bila 2 milijuna eura. Projekt je za-vršen 2008. godine.
Projekt BIoDIZeL je financiran sredstvima iz programa INTeRReG IIIA, Program za susjedstvo Slovenija, Mađarska, Hrvatska 2004-2006 (CBC PHARe 2005). Realizi-ran je na području Primorsko-goranske i Karlovačke županije. Nositelj projekta bila je Primorsko-goranska županija, odnosno Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, a kasnije Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša. Projektni partneri bili su udruga Centar za civilne inicijative iz Zagreba te Veleučilište u Karlovcu. Za vo-đenje projekta bila je zadužena Regionalna razvojna agencija PoRIN d.o.o. Proveden je kao pilot projekt prikupljanja otpadnoga jestivog ulja iz ugostiteljskih objekata i nje-govog korištenja kao pogonskog goriva. Implementacija projekta trajala je od 29. rujna 2007. do 31. kolovoza 2008. godine. U okviru projekta održane su edukativne radio-nice i pripremljeni stručni materijali o korištenju biodizela. Projekt je prezentiran u medijima, a u Karlovcu je održana međunarodna konferencija te su tiskani i distribui-
184
rani promotivni leci na području Primorsko-goranske, Karlovačke i Zagrebačke župani-je. Vrijednost projekta bila je 156.391,96 eura, od čega je delegacija europske komi-sije u Republici Hrvatskoj trebala sudjelovati u sufinanciranju sa iznosom od 117.293,97 eura, odnosno 75% sveukupne vrijednosti projekta. Projektni partneri bili su zaduženi sufinancirati vlastitim sredstvima 25% sveukupne vrijednosti projekta.
Županija sudjeluje u programu CIP – Iee (Inteligent energy europe). Uz pomoć sredsta-va iz ovog programa, 2009. godine osnovano je Trgovačko društvo ReA Kvarner (Regio-nalna energetska agencija). Za ReA-u je odobreno financiranje u iznosu od 250.000,00 eura bespovratnih sredstva europske Unije u razdoblju od tri godine. Svrha osnivanja ReA-e je uspostavljanje jedinstvenoga organizacijskog i institucionalnog okvira za racionalnije korištenje postojećih energetskih resursa kao i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorsko–goranskoj županiji. Posebni ci-ljevi osnutka su: izrada energetskih bilanci, energetskih akcijskih planova, omogućava-nje implementacije planova energetske učinkovitosti, poticanje primjene obnovljivih izvora energije te okupljanje/potpora stručnog potencijala, kao i svih ostalih subjekata koji su uključeni u energetski razvoj na regionalnoj, odnosno lokalnoj razini. Agencija pruža informacije i savjete vezane uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Projekt BULB – Program za unaprjeđenje energetske učinkovitosti javne rasvjete u Pri-morsko-goranskoj županiji financiran je sredstvima iz programa eU-PHARe CBC 2006. Nositelj projekta bila je Regionalna razvojna agencija Porin, a partneri u projek-tu bili su Primorsko-goranska županija i Grad Udine.
Svrha projekta bila je kreiranje uvjeta za implementaciju modela energetski učinkovite javne rasvjete na području Primorsko-goranske županije, što je uključivalo:
• uspostavu centra za upravljanje učinkovitom javnom rasvjetom,
• obrazovanje ciljanih skupina o energetskom menadžmentu u javnoj rasvjeti i općenito u akcijama za unaprjeđenje energetske učinkovitosti,
• demonstraciju sustava učinkovite javne rasvjete zamjenom neučinkovite na oda-branoj pilot ulici,
• pomoć jedinicama lokalne samouprave u implementaciji učinkovitijeg sustava javne rasvjete.
Ukupna vrijednost projekta bila je 315.000,00 eura, vrijednost darovnice eU iznosila je 223.117,50 eura, a vrijednost sudjelovanja RRA Porin i Županije iznosila je 91.822,50 eura.
KeC – Karst ecosystem Conservation – je program očuvanja ekoloških sustava na kršu i u podzemlju koji sadrži koordinirane institucionalne, stručne i obrazovne aktivnosti usmjerene na mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i održivo gospodarenje prirodnim dobri-ma (npr. šumom, poljoprivrednim zemljištem, vodama, minerali-ma), a u skladu s društvenim razvitkom i potrebama stanov-ništva.
Projekt je obuhvaćao područje Gorskog kotara i Like od državne granice sa Slovenijom preko planinskog masiva Risnjaka i Vele-bita do granica NP Paklenice na jugoistoku te NP Plitvička jeze-ra na sjeveru. Glavni je cilj projekta zaštita biološke i krajobra-zne raznolikosti krških ekoloških sustava uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva, na način kojim se unaprijeđuju upravni i slični sustavi. U okviru projekta obavljeno je istraživanje, inven-tarizacija i kartiranje biološke raznolikosti i izrađen je monitoring
Risnjak
185
program; obavljena je inventarizacija krških pojava i oblika krškog podzemlja i prove-dena su hidrološka istraživanja; provedena su istraživanja radi mogućeg proširenja za-štićenog područja; načinjena je revizija zaštićenih vrsta; provedeno je istraživanje o potrebi očuvanja zavičajnih sorti i pasmina; nabavljena je oprema za kartiranje i moni-toring; uspostavljen je GIS o biološkoj raznolikosti i drugim prirodnim vrijednostima krških ekoloških sustava. Kroz poseban program malih darovnica (od 2.000, 10.000 ili 25.000 USD) za stanovništvo kroz KeC projekt dana je potpora očuvanju tradicio-nalnih djelatnosti i obrta koji pridonose očuvanju biološke raznolikosti.
Izradu projekta je koordiniralo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređe-nja. U projekt su bile uključene znanstvene institucije, stanovništvo i nevladine udru-ge, a u ime Županije Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje. Projekt je financiran iz Fonda za globalni okoliš putem Svjetske banke darovnicom u iznosu od pet milijuna USD i sredstvima Proračuna RH u vrijednosti od 3,3 milijuna USD. Pro-jekt je završen 2008. godine.
Javna ustanova Priroda u suradnji s Nacionalnim parkom Risnjak tijekom 2007. i 2008. godine provela je projekt pod nazivom PANNeT koji je bio sufinanciran sred-stvima europske Unije iz programa INTeRReG III B. U sklopu programa za potrebe ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima u Županiji pripremljene su dvije publi-kacije: Sustav zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji – pravna analiza i Sustav zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji – smjernice za upravljanje. osim navedenih publikacija, tijekom projekta izrađena je GIS baza podataka o zaštiće-nim prirodnim vrijednostima kojima se upravlja sa županijske razine i danas se nalazi u vlasništvu Ustanove.
Za sufinanciranje projekta iz programa europske Unije IPA Instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju, prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska, operativni pro-gram 2007.-2013.pripremljen je projekt Ptice bez granica koji se također planira rea lizirati na području Jezera kod Njivica. Ukupna vrijednost projekta bila je veća od 600.000 eura, a vrijednost prijavljenog projekta od hrvatskih partnera je 344.309,74 eura. Partneri na projektu bili su Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije DoPPS – BirdLife iz Slovenije, a iz Hrvatske RRA Porin, Javna ustanova Priroda, Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana, te Prirodoslovni muzej Rije-ka. Nažalost, projekt iz formalnih razloga (nedostatka dokumentacije) nije bio prihva-ćen na navedenom natječaju, ali će se isti projekt prijaviti na novi natječaj iz progra-ma IPA Slovenija-Hrvatska koji će se prema najavama raspisati tijekom 2010.
U 2009. godini, u suradnji s Nacionalnim parkom Risnjak, JU Priroda je za sufinanci-ranje iz programa europske Unije IPA Jadranska prekogranična suradnja (IPA Adriatic Cross border Cooperation Programme 2007.-2013.) prijavila projekt koji se temelji na programu zašti-te geološke baštine Županije, a čije bi se aktivnosti realizirale na području Zelenog vira i Kamačnika. Nadalje, u suradnji s 19 partnera za prvi krug natječaja South east europe Programme 2007.-2013, Ustanova je kandidirala projekt Geen for Growth. Aktivnosti koje su predviđene u sklopu projekta jesu istraživanje i monitoring populacije bjeloglavih supova na Kvarneru te izo-brazba lokalnog stanovništva, turističkih djelatnika i poglavito nautičara o mjerama i potrebi zaštite populacije bjeloglavih su-pova. Vrijednost svakog projekta kreće se na razini od 50.000 eura za trogodišnje razdoblje, a rezultati će biti poznati tijekom 2010. godine.
187
18. INFORMAcIJSKI SUSTAVI PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
KOJI SAdRŽE POdATKE O ZAŠTITI OKOLIŠA
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), informacijski sustav zaštite okoliša uspostavlja se radi cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša, odnosno opterećenjima te radi izrade i praćenja provedbe dokumenata zaštite okoliša.
U skladu s Uredbom o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08), informacij-ski sustav zaštite okoliša su međusobno povezane elektroničke baze podataka i izvori podataka o stanju, opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, pritiscima na okoliš, prostornim obilježjima i drugim podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini.
Uspostavu, vođenje, razvijanje, koordiniranje i održavanje jedinstvenoga informacij-skog sustava osigurava Agencija za zaštitu okoliša, koja također osigurava pouzdanu i sigurnu razmjenu podataka i informacija u elektroničkom obliku, te nesmetani i stalni pristup podacima i informacijama putem internetskog portala Informacijskog sustava zaštite okoliša.
S krajem 2009. godine Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZo) sadrži 40 baza po-dijeljenih u 11 tematskih podsustava. Sastavni dio informacijskog podsustava indu-strije i energetike je i Registar onečišćavanja okoliša (Roo), koji se vodi na regionalnoj razini.
Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09), definirane su zakonske osnove za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) Republike Hrvatske. Zakonom su definirane i obveze imenovanja referentnih centara za praćenje stanja u prostoru, kao i obveze Zavoda za prostorno uređenje žu-panija. Sudjelovanje u stvaranju informacijskog sustava prostornog uređenja postalo je i zakonska obveza za tijela lokalne i regionalne samouprave radi “okomitog poveziva-nja” informacija o prostoru. To podrazumijeva prikupljanje i kvalitetno obrađivanje po-dataka na razini gradova i općina te sinteznu obradu na razini Županije i kasnije Mini-starstva.
Primorsko-goranska županija putem Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Pri-morsko-goranske županije, koji je pravni sljednik Županijskog zavoda za održivi razvoj, godinama izrađuje prostorne baze podataka i radi na uspostavi Geografskoga informa-cijskog sustava.
18.1. Registar onečišćavanja okoliša (ROO)U skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08), Roo Primorsko-goranske županije sadrži podatke o obveznicima dostave podataka, ispuštanju oneči-šćujućih tvari u zrak, vode i/ili more i tlo, te o proizvodnji i prijenosu otpada.
188
Tijekom 2009. godine dovršena je izrada baze Roo-a te su provedene dogradnje, po-boljšanja i uspostavljen sustav “on-line” prijave podataka u bazu.
18.2. Izrađene prostorne baze podataka u ISPUStalna primjena GIS-a u Primorsko-goranskoj županiji rezultirala je s više velikih proje-kata značajnih, ne samo u županijskim okvirima, nego i na razini Republike Hrvatske i u široj regiji. U daljnjem tekstu navode se samo najznačajniji projekti.
18.2.1. GIS baza Jadrana
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja povjerilo je Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije izradu stručne podlo-ge za uspostavu GIS-a obalnog područja hrvatskog Jadrana. Sustav se temeljio na po-dacima iz prostornih planova svih jadranskih županija. Razina grafičkog prikaza je mjerilo 1:100.000. Prikupljeni pokazatelji koriste se za izradu Prostornog plana po-dručja posebnih obilježja Jadran, za izradu Izvješća o stanju u prostoru RH, Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru RH, te izmjenu i dopunu Strategije RH. Su-stav je u korištenju Ministarstva i svih županijskih zavoda za prostorno planiranje.
189
18.2.2. GIS baza Županije
Za potrebe izrade Prostornog plana županije, od 1995. godine prikupljeni su i digitali-zirani analogni (s folija, papira) podaci za područje čitave Županije. Izrađena je baza podataka s više od sto tematskih slojeva o postojećem i planiranom stanju u prostoru. GIS baza Županije sadrži podatke o:
• teritorijalnom području gradova, općina i statističkih naselja,
• broju stanovnika po naseljima,
• području obuhvata prostorne dokumentacije i studija utjecaja na okoliš,
• geodetskoj mreži karata,
• lokalitetima kulturne i prirodne baštine,
• vodozaštitnim zonama,
• području zaštićenoga obalnog pojasa,
• prirodnim osobinama tla, zraka, mora i vode,
• osnovnoj infrastrukturnoj mreži prometnica, željeznice, elektroenergetskoj mre-ži, koncesijama, itd.
• divljim odlagalištima, sagrađenim strukturama i još mnogim drugim podacima.
Baza se ažurira s dostupnim podacima i koristi za izradu Izvješća o stanju u prostoru, Izvješća o stanju okoliša te za nove projekte na razini Županije. Sve navedene baze mogu se koristiti u svim županijskim upravnim odjelima, za njihove potrebe.
18.2.3. GIS baza prostornih planova uređenja općina i gradova
Prostorni i urbanistički planovi prikupljaju se u Zavodu u izvornom digitalnom obliku. To je AutoCAD crtež koji zadovoljava namjenu iscrtavanja karte sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i stan-dardu elaborata prostornih planova (NN 103/98, 39/04, 45/04 i 16/04). Da bi se dobili usporedivi podaci za cijelo područje Županije, pokrenuta je izrada GIS baze te-meljene na svim grafičkim podacima i određenim tekstualnim podacima iz prostornih planova uređenja općina i gradova.
Baza sadrži podatke o:
• namjeni površina iz mj. 1:25.000,
• infrastrukturi,
• uvjetima korištenja i zaštite prostora,
• građevinskim područjima iz mj. 1:5000,
• općim podacima (društvene djelatnosti).
Izrada se provodi prema jedinstvenoj metodologiji, kriterijima i strukturi podataka (modelu podataka) i primjenjiva je na svim razinama prostorne dokumentacije. Ta je baza sastavni dio GIS-a Županije, a koristi se za prostorne analize, izvješća, brzo pre-traživanje i iscrtavanje karata neovisno o administrativnim granicama.
Do sada je Županija uložila znatna sredstva u izradu ove baze podataka. Zajedno s već obavljenim poslovima, tijekom iduće godine očekuje se dovršenje unosa podataka za sve općine i gradove. Time Županija završava ciklus inicijalnog unosa podataka
190
prostornih planova uređenja općina/gradova. Izrađene baze JU Zavod ugrađuje u infor-macijski sustav prostornog uređenja Županije, gdje se u konačnici planira koristiti i kao podloga za izdavanje građevinskih dozvola.
18.2.4. GIS baza podataka o zaštiti prostora u sastavu GIS baze prostornih planova uređenja općina i gradova
U sklopu informacijskog sustava prostornog uređenja Primorsko-goranske županije izrađuju se i baze podataka o zaštiti prostora, a vezane uz prostorno-plansku doku-mentaciju. GIS baza prostornih planova uređenja općina i gradova sadrži sljedeće te-matske GIS slojeve iz područja uvjeta korištenja i zaštite prostora:
Tablica 72. Tematski slojevi GIS baze iz područja uvjeta korištenja i zaštite prostora
Zaštitaprostora
Zaštita prirode i kulturne baštine
Zaštićeni dijelovi prirode
Graditeljska baština
Zaštita krajobrazaKrajobraz – osobito vrijedan predjel
Krajobraz – točke i potezi
Zaštita tla
Potresne zone
Geologija
Istražni prostor mineralne sirovine
Zaštita vode i mora
Vodozaštita
Vodotoci – kategorizacija
More – kategorizacija
Izvorišta
Vodonosno područje
Poplavno područje
Zaštićeno podmorje
Sigurnosno područje
Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
oštećen prirodni ili kultivirani krajobraz
oštećena gradska i seoska cjelina
oštećeno tlo erozijom
opožareno šumsko stanište
Sanacija vode, zraka, mora
Sanacija izvora onečišćenja vode, zraka, mora
Sanacija dijelova ugroženog mora
Područje ugroženo bukom
Napušteno odlagalište otpada
Napušteno eksploatacijsko polje
Uvjetikorištenjaprostora
Uređenje zemljišta hidromelioracija, pošumljavanje, ozelenjavanje, komasacija, održavanje travnjaka
obuhvat izrade prostornoga, urbanističkoga ili detaljnog plana
obuhvat izrade SUo
Zaštićeni obalni pojas
Infrastrukturni koridor
Uređenje zemljišta hidromelioracija, pošumljavanje, ozelenjavanje, komasacija, održavanje travnjaka
191
19. EKOLOŠKA IZOBRAZBA
Na području Primorsko-goranske županije djeluju brojne ustanove predškolskog, osnov-nog te srednjeg i visokog obrazovanja koje u svojim nastavnim planovima i programima uključuju znanja, vještine i vrijednosti o prirodi i okolišu. Značenje mreže ovih ustanova u izobrazbi o okolišu nemjerljiv je jer upravo sustav obveznog obrazovanja osigurava da učenici od najranije životne dobi uvide značenje i stječu odgovoran odnos spram prirode i okoliša kao resursa presudnog za čovjekovu opstojnost, jer odgovornost za okoliš je od-govornost za život.
odgoj i obrazovanje za okoliš zastupljen je u redovitim nastavnim programima osnov-nih i srednjih škola, iako za sada većinom u sklopu grupe predmeta prirodnih znano-sti. Potrebno je istaknuti kako su vrlo važne izvannastavne aktivnosti škola koje uklju-čuju veći broj zainteresiranih učenika u programe izobrazbe o prirodi i okolišu, kroz aktivnosti ekoloških grupa, grupa mladih biologa i mladih čuvara okoliša. U svakoj osnovnoj školi djeluje bar jedna takva grupa, a u nekima dvije ili više, što ovisi prven-stveno o mogućnostima nastavnika i njihovoj uključenosti u redoviti fond sati. ekološ-ke grupe i grupe mladih biologa djeluju i u nekim srednjim školama. Navedene aktiv-nosti provode se u suradnji s raznim institucijama i nevladinim udrugama koje se bave zaštitom okoliša10. Suradnja s drugim odgojno-obrazovnim ustanovama odvija se kroz rad na zajedničkim projektima, povezivanje u mrežu škola, povezivanje s lokalnim za-jednicama te upravom i samoupravom, kao i međunarodnom zajednicom. Cilj tih ak-tivnosti je omogućiti mladima aktivno sudjelovanje u donošenju odluka koje se tiču okoliša, u skladu s Agendom 21. od osobitog je značenja sudjelovanje nekih škola u međunarodnom ekološkom GLoBe programu.11 Nadalje, neke škole na području Pri-morsko-goranske županije uključile su se u projekt eko-škole europske zaklade za od-goj i obrazovanje za okoliš.12 osim toga, škole, nevladine udruge i pojedinci uključeni su i u projekt Hrvatska mreža zdravih gradova.
Što se tiče visokoškolskih, odnosno znanstvenih ustanova, uvode se nastavni kolegiji koji se na određeni način bave pitanjima zaštite okoliša. Treba istaknuti da Sveučilište u Ri-jeci u svojoj Strategiji razvoja 2007.-2013. navodi: “Sveučilište smatra svojom zada-ćom promicanje načela održivoga razvoja i osjetljivosti za očuvanje okoliša te smatra Sveučilišnu povelju za održivi razvoj, Strategiju obrazovanja za održivi razvoj UNeCe i Gothenburg strategiju održivog razvoja temeljnim dokumentima Strategije. Sveučilište u Rijeci ugradit će aspekte očuvanja okoliša u sve svoje aktivnosti, razvijati interdiscipli-narne programe i kolaborativna istraživanja u području očuvanja okoliša i razvijati pro-grame cjeloživotnog obrazovanja vezane uz zaštitu okoliša i održivog razvoja.”
Prepoznavši iznimno značenje izobrazbe svih dobnih skupina društva o zaštiti okoliša, Županija već godinama daje podršku i sufinancira razne programe i projekte ekološke izobrazbe udruga s područja Županije koje se bave zaštitom okoliša. Iz rada nevladinih udruga na ekološkoj izobrazbi vrijedno je spomenuti dugogodišnji rad Društva Naša djeca, koje je odgojilo brojne naraštaje Mladih čuvara okoliša.
10 Primjerice – Prirodoslovnim muzejom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, JU Zavod za prostorno uređenje, JU Priroda, tvrtkama Čistoća, Metis, energo i sl., Društvom Naša djeca, kao i s brojnim istaknutim pojedincima.
11 Program GLoBe je znanstveno-obrazovni program koji okuplja učenike, nastavnike i znanstvenike na proučavanju globalnog okoliša.
12 eko-škole su europski projekt, osmišljen kako bi se provele smjernice odgoja i obrazovanja za okoliš na razini škola. Program eko-škole jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovitoga školskog programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Posebna pozornost pridaje se smanjivanju i zbrinjavanju otpada, racionalnom iskorištavanju energije i vode te uređenju školskog okoliša. Učenici eko-škole zainteresirani su i aktivni u prenošenju svoje odgovornosti u svoju obitelj i širu zajednicu.
192
Za ekološku izobrazbu važno je i prigodno obilježavanje da-tuma vezanih uz zaštitu okoliša: Dan voda (22. ožujka), Dan planete Zemlje (22. travnja), Dan zaštite okoliša (5. lipnja), Međunarodni dan kulturne baštine (23. rujna), Svjetski dan planina (11. prosinac) i drugi, koje Županija u suradnji s velikim brojem sudionika – od vrtića i škola do nevladinih udruga i mnogih institucija, obilježava već godi-nama. Tako, primjerice, Upravni odjel za graditeljstvo i za-štitu okoliša prigodom ovih datuma, najčešće u suradnji s JU Priroda, Prirodoslovnim muzejom Rijeka, nevladinim udrugama i drugima, svake godine organizira različita edu-kativna predavanja namijenjena širokom krugu zainteresira-nih, tiskanje prigodnih plakata i brošura te se organiziraju i druga zbivanja. Sudionici organiziranih aktivnosti s temama zaštite prirode i okoliša sudjeluju u TV emisijama Od mora do gorja i Županijske teme Kanala RI, te na lokalnim radio postajama. Treba naglasiti da je važno sredstvo informira-nja i izobrazbe javnosti redovita objava rezultata praćenja kakvoće mora, zraka i voda na Internetu ili informativnim kioscima dostupnim građanima.
Ipak, najviše nedostaje osmišljen sustav ekološke izobrazbe odraslih. Stoga će upravo na ovom području biti potrebno uložiti više napora i sredstava te uključiti veći broj obrazov-nih ustanova, udruga, tvrtki i pojedinaca. osmišljene aktiv-nosti od kojih ovdje izdvajamo: informiranje o uspostavi usvojenog sustava zbrinjavanja otpada u Primorsko-goran-skoj županiji, predstavljanje različitih dokumenata i propisa iz područja zaštite okoliša prilikom obilježavanja datuma zaštite okoliša, organizacija konkretnih akcija u zaštiti okoli-ša u suradnji s NVo, JLS i školama, organizacija izložaba, predavanja, okruglih stolova i radionice te publiciranje knji-ga, brošura, plakata i edukativnog materijala, trebaju poslu-žiti kao model stalne ekološke izobrazbe dostupne široj za-interesiranoj javnosti.
Prigodni plakati
193
20. ANALIZA OSTVARIVANJA PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA U
PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI ZA RAZdOBLJE 2006.-2009.
Pregled mjera zaštite okoliša planiranih Programom zaštite okoliša u Primorsko-goran-skoj županiji za razdoblje 2006.-2009. godine s planiranim nositeljima, rokovima i statusom izvršenja, uz obrazloženje, dana je u tablici 73. Razvidno je da su Progra-mom, zbog složenosti problematike, planirani različiti zadaci u čije su izvršenje uz Žu-paniju bile uključene jedinice lokalne samouprave i brojni drugi izvršitelji.
Programom je planirano 86 mjera razvrstanih u sljedeće grupe:
1. Zaštita okoliša – općenito
• dokumenti zaštite okoliša
• procjena utjecaja na okoliš
• planovi intervencija u zaštiti okoliša
• financiranje zaštite prirode i okoliša
• ekološka izobrazba
• suradnja s nevladinim udrugama
• međunarodna suradnja
2. Zaštita zraka
3. Zaštita voda
4. Zaštita mora, otoka i priobalja
5. Zaštita tla
6. Zaštita prirode i bioraznolikosti
7. Zaštita kulturno-povijesne baštine
8. Gospodarenje otpadom
9. Zaštita od buke
10. Prostorne cjeline u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša
1) U okviru programa Zaštiteokoliša–općenito planirane su mjere:
• Dokumenti zaštite okoliša
à Izrada Izvješća o stanju okoliša PGŽ
• Procjena utjecaja na okoliš
à Provedba strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUo) za područje Kvarnera (pilot projekt)
à Procjena utjecaja na okoliš pojedinačnih zahvata
194
• Planovi intervencija u zaštiti okoliša
à Provedba Plana intervencija u zaštiti okoliša PGŽ
• Finaciranje zaštite prirode i okoliša
à Izrada studije financiranja zaštite okoliša
à Izrada studije o mogućnosti osnivanja županijskog fonda za finaciranje zašti-te prirode i okoliša
• ekološka izobrazba
à Izrada sveobuhvatnog Programa ekološke izobrazbe svih dobnih skupina gra-đana
à Priprema i provedba Pilot projekta izobrazbe u školama na temu življenja s prirodom i odvojenog prikupljanja otpada
à Priprema i provedba Pilot projekta odvojenog prikupljanja otpada u službe-nim prostorijama PGŽ
à ekipiranje i stručno osposobljavanje službi za zaštitu okoliša i zaštitu prirode
à osposobljavanje djelatnika za pripremu projekata iz područja zaštite prirode i okoliša u skladu s međunarodnim zahtjevima
• Suradnja s nevladinim udrugama
à Suradnja s nevladinim udrugama koje se bave zaštitom okoliša s područja PGŽ
• Međunarodna suradnja
à Dovršiti sudjelovanje u međunarodnom projketu INTeRReG IIIB – CoNSPACe
à Dovršiti sudjelovanje u međunarodnom projektu KeC – Karst ecosystem Conservation
à Uključivanje u potencijalne nove međunarodne projekte iz područja zaštite prirode i okoliša, osobito one koji se financiraju iz predpristupnih fondova europske Unije
Izvršenje planiranih mjera:
Izvješćeostanjuokoliša pripremljeno je za donošenje.
od provedbestrateškeprocjeneutjecajanaokoliš(SPUO)zapodručjeKvarnera (pi-lot projekt) se odustalo jer je u međuvremenu donesena Uredba o strateškoj procjeni utjecja plana i programa na okoliš kojom je jasno utvrđeno za koje planove i programe se ovaj postupak provodi.
Procjenautjecajanaokolišpojedinačnihzahvata – provodi se neprekidno.
PlanintervencijauzaštitiokolišaPGŽ – poslovi vezani na pro-vedbu Plan intervencija u zaštiti okoliša PGŽ su obavljeni (uz napomenu da su planovi intervencija u zaštiti okoliša stavljeni izvan snage 31. ožujka 2009. stupanjem na snagu Uredbe o spriječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari).
OdvojenoprikupljanjeotpadauslužbenimprostorijamaPGŽse provodi.odvojeno se skupljaju papir i istrošeni toneri pisača koji se predaju ovlaštenom skupljaču otpada.
Ekipiranjeistručnoosposobljavanjeslužbizazaštituokolišaiprirodete osposobljavanjedjelatnikazapripremuprojekataiz
Susak
195
područjazaštiteprirodeiokolišauskladusmeđunarodnimzahtjevima – u ekipiranje i stručno osposobljavanje službiulaže se stalno. Županija je osnovala Javnu ustanovu Priroda, a u okviru Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša novi odsjek nadle-žan za poslove zaštite okoliša.
Suradnjasnevladinimudrugamakojesebavezaštitomokoliša– provodi se nepre-kidno praćenjem ostvarenja godišnjih programa udruga i sufinanciranjem određenih projekata.
Vezno uz mjere planirane u okviru međunarodne suradnje – projektiINTERREGIIIB–CONSPACEiKEC–KarstEcosystemConservation su završeni 2008. godine, a žu-panijske službe su kandidirale nove projekte iz područja zaštite okoliša prema različi-tim fondovima europske Unije.
2) U okviru programa Zaštitazrakaplanirane su mjere:
• Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka PGŽ – izrada i donošenje
• Izvješće o stanju kakvoće zraka na području PGŽ – izrada i donošenje
• Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Rijeke – izrada i donošenje
• Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području općine Kostrena – izrada i donošenje
• Praćenje kakvoće zraka na području PGŽ
• Realizacija Sanacijskog programa za poboljšanje kakvoće zraka i postupno ukla-njanje stavljanja u promet tekućih naftnih goriva koja ne udovoljavaju propisa-nim standardima
Izvršenje planiranih mjera:
ProgramzaštiteipoboljšanjakakvoćezrakaPGŽ zarazdoblje2009.-2012. (SN br. 23/09) donesen je 2009. godine.
IzvješćeostanjukakvoćezrakanapodručjuŽupanijedonosi se kao dvogodišnje iz-vješće o ostvarenju županijskog programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Kako je Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka PGŽ donesen za razdoblje 2009.-2012, izvješće za ostvarenje Programa u 2009. i 2010. godini treba donijeti 2011. godine.
ProgramzaštiteipoboljšanjakakvoćezrakanapodručjuGradaRijeke nije donesen. Grad Rijeka je donio Program mjera za smanjenje onečišćenja zraka na utjecajnom području INA d.d. – Maziva Rijeka i odluku o posebnim mjerenjima onečišćenja zraka (SN 10/01).
ProgramzaštiteipoboljšanjakakvoćezrakauOpćiniKostrena zarazdoblje2008.-2012.(SN br. 15/09) donesen je 2009. go-dine.
PraćenjekakvoćezrakanapodručjuPGŽ provodi se stalno. Žu-panija raspolaže s kvalitetnom mrežom za praćenje kakvoće zra-ka na svom području. Podaci o onečišćenju zraka na izvorima onečišćenja prate se kroz registar onečišćavanja okoliša.
RealizacijaSanacijskogprogramazapoboljšanjekakvoćezrakaipostupnouklanjanjestavljanjaupromettekućihnaftnihgori-
196
vakojaneudovoljavajupropisanimstandardimaje zadatak INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju i provodi se uz program modernizacije rafinerije. Sanacijskim programom planirane su kratkoročne i dugoročne mjere smanjenja benzena i sumporovodika. Kratkoročne mjere je trebalo provesti do kraja 2008., a dugoročne u okviru I. faze mo-dernizacije rafinerije. Kratkoročne mjere odnosile su se na manje rekonstrukcije dotra-jalih dijelova u procesnim postrojenjima, ispitivanje fugativnih propuštanja na proce-snoj opremi, te sanaciju, optimiranje procesa i uvođenje sustava dodatne tehnološke kontrole. Prema izvješćima inspekcije zaštite okoliša sve planirane kratkoročne mjere za smanjenje benzena i sumporovodika su provedene.
3) U okviru programa Zaštitavodaplanirane su mjere:
• Županijski plan za zaštitu voda – izrada i donošenje
• Program hidro-geoloških istraživanja i dinamike usklađivanja važećih odluka o zonama izvorišta s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta – izrada, donošenje i provedba
• Izmjena odluke o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o zaštit-nim mjerama područja izvorišta pitke vode (SN 5/91 i 17/96) za otok Krk – izrada i donošenje
• Izmjena odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN 19/00) – izrada i donošenje
• Izmjena odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (SN 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01) – izrada i donošenje
• Izmjena odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikvenič-ko-vinodolskom području (SN PGŽ 21/99 i 5/05 i Županijski glasnik Ličko-senj-ske županije SN 3/99)
• Izmjena odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Rabu (SN 6/97) – izrada i donošenje
• Izmjena odluke o zaštiti jezera Vrana i njegovog priljevnog područja na otoku Cresu (SN 5/92) – izrada i donošenje
• Izgradnja kanalizacije Grobnišćine
• Rekonstrukcija i izgradnja kanalizacije na riječkom području za naselja Kozala, Vežica, Pulac i Brašćine koja se nalaze na području II. zone sanitarne zaštite izvorišta
• Dogradnja kanalizacije Ravne Gore
• Nastavak gradnje kanalizacije i sanacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Tršća
• Rekonstrukcija ceste D-100 koja prolazi neposredno iznad Vranskog jezera
• Rekonstrukcija ceste D-8 koja prolazi neposredno iznad izvorišta (II. zona sani-tarne zaštite) Novljanska Žrnovnica
• Dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Drvenjača Fužine
• Praćenje kakvoće vode za piće. Praćenje kakvoće lokalnih voda (površinskih i podzemnih voda)
Izvršenje planiranih mjera:
Županijskiplanzazaštituvoda je izrađen, ali nije donesen jer je takva obveza ukinuta novim Zakonom o vodama.
Programhidro-geološkihistraživanjaidinamikeusklađivanjavažećihodlukaozona-maizvorištasPravilnikomoutvrđivanjuzonasanitarnezaštiteizvorišta – elaborat
197
Usklađivanje odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta na području PGŽ s Pravini-kom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta je izrađen 2006. godine.
Izmjena idopunaodlukao zaštiti izvorišta vodezapiće provodi se neprekidno. U proteklom razdoblju mijenjane su i dopunjavane odluke za područje otoka Krka i Cre-sa, Liburnije, riječkog područja i Gorskog kotara.
IzgradnjakanalizacijeGrobništine–Projekt se izvodi na području tri jedinice lokalne samouprave: Rijeka, Čavle i Jelenje. Predviđa se izgradnja sveukupno oko 115 km kolektora i mjesne kanalizacijske mreže s 38 novih crpnih stanica i hidrotehničkim tu-nelom (dužine 2,3 km).
Izvodi se kao potprojekt u sklopu Jadranskog projekta Hrvatskih voda. Realizacija je započela tijekom 2006. godine. Do sada je sagrađeno 12,5 km kolektora i tri crpne stanice na području naselja Buzdohanj, Hrastenice, Kosorci, Svilno, orehovica, Ul. Rački, uključujući naselje Pašac koje je u završnoj fazi. Nastavak realizacije Projekta Grobništine, u sklopu II. faze Jadranskog projekta, predviđa izgradnju sekundarne ka-nalizacijske mreže u naseljima Bajčevo Selo, Baćine, Buzdohanj, Svilno, orehovica, Cernik i Mavrinci (područja Grada Rijeke i općine Čavle).
RekonstrukcijaiizgradnjakanalizacijenariječkompodručjuzanaseljaKozala,Veži-ca,PulaciBrašćine koja se nalaze na području II. zone sanitarne zaštite izvorišta. Tije-kom 2007. godine izvedeni su radovi na izgradnji tri kanalizacijska ogranka za odvodnju sanitarno-potrošnih otpadnih voda u Ulici Andrije Peruča, ukupne dužine 215 metara. Izgradnjom posljednjih ogranaka, područje Vežice u cijelosti ima sagrađen sustav javne kanalizacijske mreže. Istodobno su stvoreni uvjeti za spajanje na novosagrađeni sustav javne odvodnje oko 20-ak objekata koji su svoje otpadne vode ranije zbrinjavali putem septičkih jama čime će se dodatno zaštititi izvorišta pitke vode u Martinšćici.
U 2008. godine započeli su građevinski radovi na rekonstrukciji 1.300 metara kanali-zacijskog cjevovoda u Ulici Kozala. Rekonstrukcijom kanalizacijske mreže odvojit će fekalne od oborinskih voda što je preduvjet za razvoj i širenje mreže odvodnje sanitar-ne otpadne vode na širem području Pulca – Brašćine. Potrebno je dovršiti dio spojnog kolektora i dalje razvijati mrežu u naselju.
Dogradnja kanalizacije Ravne Gore – Izgradnja sustava odvodnje područja Ravne Gore podrazumjeva izgradnju 17 km kolektora, osam crpnih stanica i uređaj za proči-šćavanje. Izgradnja kanalizacije provodi se stalno, a ovisi o visini osiguranih sredsta-va. Do sada je sagrađeno novih 2,16 km kolektora. Planirani rok dovršetka produžen je do 2013. godine.
NastavakgradnjekanalizacijeisanacijauređajazapročišćavanjeotpadnihvodaTr-šća – U naselju Tršće sagrađen je sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje koji nije u funkciji te je zbog toga prisutan stalni rizik onečišćenja izvorišta pitkih voda. Početak radova na sanaciji ovisit će o osiguranju financijskih sredstava i dogovoru o sufinanciranju između Hrvatskih voda i Grada Čabra.
RekonstrukcijacesteD-100kojaprolazineposrednoiznadVranskogjezera– Dioni-ca ceste D-100 iznad jezera Vrana je rekonstruirana 2007. u sklopu fazne obnove ce-ste D-100 na otocima Cresu i Lošinju. Izgradnjom sustava odvodnje ceste provedena je zaštita jezera, koje je glavno izvorište vode za piće ovih otoka.
RekonstrukcijacesteD-8kojaprolazineposrednoiznadizvorišta(II.zonasanitarnezaštite) Novljanska Žrnovnica – Proteklih godina su obavljene djelomične sanacije kolnika, a 2007. godine izrađena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju ceste
198
u dužini od 13 km, koja sadrži poboljšanje sustava odvodnje, rekonstrukciju kolnika i prometno rješenje. Sanacija je planirana u 2010. i to će učiniti Hrvatske ceste u sklo-pu Betterment programa s kreditom Svjetske banke. U tijeku su dogovori zainteresira-nih strana oko daljnjih aktivnosti.
Dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Drvenjača Fužine – Trgovačko društvo Drvenjača Fužine zbog vlastitih potreba tehnološkog procesa ima sagrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će po izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda naselja prihvatiti i te vode. Uz uređaj je ugrađena preša za dehidraciju mulja koji se naknadno spaljuje. U završnoj fazi je odabir tehnologije dodatnog pročišćavanja ot-padnih voda (membranski bioreaktor).
Praćenjekakvoćevodezapiće – provodi se stalno.
4) U okviru programa Zaštitamora,otokaipriobaljaplanirane su sljedeće mjere:
• Ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama
• Izrada Programa rješavanja problematike alohtone divljači na otocima PGŽ
• Izrada stručne studije o provedenim nasipavanjima prirodnih plaža na području PGŽ, njihovoj opravdanosti i posljedicama
• Uspostava programa praćenja cjelovitoga morskog akvatorija
• Provedba Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04)
• Provedba programa održivog razvitka četiriju otočnih skupina PGŽ
• održavanje eko-brodica za otklanjanje onečišćenja mora
• Provedba Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u PGŽ (SN 16/99)
Izvršenje planiranih mjera:
Ispitivanjekakvoćemoranamorskimplažama provodi se stalno.
IzradaProgramarješavanjaproblematikealohtonedivljačinaotocimaPGŽ –Na otoci-ma Cresu i Lošinju najveću štetu uzrokuju divlje svinje i jeleni lopatari, a na otoku Krku divlje svinje. Aktivnosti na izlovu divljači provode se u skladu s Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN 42/07), kojom je dopušten lov divlje svinje i jelena lopatara tijekom čitave kalendarske godine, bez obzira na dobnu i spolnu struktu-ru. Primorsko-goranska županija, u skladu s odlukom Županijske skupštine o mjerama poticanja lovaca glede uklanjanja medvjeda, čaglja, divlje svinje i jelena lopatara na oto-cima (SN 30/05), kroz financijsku potporu lovozakupnicima neprekidno podržava pro-vedbu mjera uklanjanja alohtone divljači. Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadra-na pripremio je Akcijski plan uklanjanja divlje svinje na otocima Krk i Cres.
od izradestručnestudijeoprovedenimnasipavanjimaprirodnihplažanapodručjuPGŽ,njihovojopravdanostiiposljedicama– odustalo se.
Uspostavaprogramapraćenjacjelovitogamorskogakvatorija – Provodi se kroz nekoli-ko programa koji su organizirali Hrvatske vode, JU Priroda i Prirodoslovni muzej Rijeka.
ProvedbaUredbeouređenjuizaštitizaštićenogobalnogpodručjamora(NN128/04) –odredbe Uredbe ugrađene su u prostorne planove Županije, gradova i općina.
ProvedbaprogramaodrživograzvitkačetirijuotočnihskupinaPGŽ je u tijeku. osno-van je Centar za održivi razvoj otoka. Nažalost Centar je pred zatvaranjem.
199
Održavanje eko-brodica za otklanjanje onečišćenjamora – održavanje eko-brodica osi gu rava se temeljem Ugovora potpisanog 6. travnja 1994. godine između Vlade Re-publike Hrvatske, Primorsko-goranske i Istarske županije te Dezinsekcije d.o.o. Rijeka i erste banke o kupnji i hladnom pogonu tri eko broda. Nabavljena je i nova brodica eKo 13.
ProvedbaPlanaintervencijakodiznenadnogonečišćenjamorauPGŽ(SN26/09)– Plan se provodi.
5) U okviru programa Zaštitatla planirane su sljedeće mjere:
• Sanacija onečišćenog tla na prostoru bivše koksare u Bakru
• Sanacija šljunčare Dubina
• Sanacija onečišćenog tla i podzemlja ugljikovodicima na području rafinerije na Urinju
• Sanacija tla i podzemlja onečišćenog ugljikovodicima na području rafinerije na Mlaki
• Izraditi katastar i program sanacije napuštenih kamenoloma i šljunčara
• Izraditi studiju erozije tla PGŽ
• GIS – baza podataka o zemljištu i podataka o onečišćenju i oštećenju tala
Izvršenje planiranih mjera:
SanacijaonečišćenogtlanaprostorubivšekoksareuBakru – Sanacija je završena u kolovozu 2009. godine. Provedena je iskapanjem onečišćenog tla, njegovom solidifi-kacijom i vraćanjem na lokaciju. Tekući zaostaci naftnih derivata su ispumpani i zbri-nuti kao opasni otpad.
SanacijašljunčareDubina – Dugogodišnjom eksploatacijom šljunka na području Dubi-ne smanjen je prirodni filterski sloj šljunka čime je stvorena stalna opasnost onečišćenja podzemnih voda koje gravitiraju izvorima vode za piće. Nakon prestanka eksploatacije šljunka i zatvaranja asfaltnih baza, ostao je tehnološki otpad; nije sanirano pozajmište šljunka i nastavljeno je nekontrolirano odlaganje otpada. Godine 2007. izrađen je ela-borat sanacije, a sufinancirali su ga Županijski zavod i Hrvatske vode, a 2009. izrađen je Program zbrinjavanja otpada divljeg odlagališta Dubina (za I. fazu sanacije) koji je fi-nancirala općina Jelenje. Navedeni programi provedeni su djelomično.
SanacijaonečišćenogtlaipodzemljaugljikovodicimanapodručjurafinerijenaUri-nju– Sanaciju provodi neprekidno (od 1993. kada je došlo do istjecanja onečišćenih podzemnih voda u more) INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Urinju. Mjere obuhvaćaju preventivne mjere zaštite obalnog pojasa (postavljeno 1.500 metara zaštitnih plutaju-ćih brana), eliminiranje onečišćenja svakodnevnim crpljenjem ugljikovodika iz 32 bu-šotine i stalni monitoring zagađenja podzemlja.
SanacijatlaipodzemljaonečišćenogugljikovodicimanapodručjurafinerijenaMlaki– Izrađen je Idejni projekt sanacije kojim su predviđene pasivne, aktivne i preventivne mjere sanacije. Projektom planirane mjere provode se neprekidno.
Izraditikatastar iprogramsanacijenapuštenihkamenoloma išljunčara – odustalo se. Dio podataka o napuštenim kamenolomima i šljučarama je uvršten u GIS bazu podataka koju vodi JU Zavod za prostorno uređenje.
IzraditistudijuerozijetlaPGŽ – odustalo se.
200
GIS–bazapodatakaozemljištuipodatakaoonečišćenjuioštećenjutala–odustalo se. Podaci o tipovim tala i kategorizaciji zemljišta PGŽ uvršteni su u GIS bazu koju vodi JU Zavod za prostorno uređenje. Baza podataka o pokrovu zemljišta, baza o tli-ma Hrvatske i baza o potencijalno onečišćenim lokalitetima, sastavni su dio Informa-cijskog sustava zaštite okoliša Agencije za zaštitu okoliša.
6) U okviru programa Zaštitaprirodeibioraznolikostiplanirane su sljedeće mjere:
• Izrada studije prioriteta zaštite vrijednih dijelova prirode i krajobraza na kopnu
• Izrada elaborata za zaštitu Tramontane na otoku Cresu
• Uspostaviti zaštićeno područje za dupine u cresko-lošinjskom akvatoriju
• Izrada stručne podloge za proglašenje jedinog staništa velebitske degenije u PGŽ botaničkim rezervatom (Veli vrh iznad Tomišine drage na području Grada Novog Vinodolskog)
• evidentiranje preostalih staništa pješčanih i muljevitih morskih obala
• Izrada stručnih podloga za zaštitu cretova (cretovi Trstenik, Sunger, Lepenice, cret u Tršću)
• Provedba postupaka zaštite za jamu Čampari, Peć va Zagori, Biserujku i Špa-ružnu jamu
• evidentiranje podmorskih špilja i vrulja
Izvršenje planiranih mjera:
Izradastudijeprioritetazaštitevrijednihdijelovaprirodeikrajobrazanakopnu – ova mjera djelomično je ostvarena kroz prikupljanje podataka redovitim obilaskom zaštiće-nih područja koje su obavili djelatnici Javne ustanove Priroda tijekom 2006. i 2007. godine te izradom elaborata Utvrđeno i zatečeno stanje u zaštićenim područjima. Re-zultati ovoga elaborata omogućili su izdvajanje prioriteta u zaštiti kroz izradu godiš-njeg plana rada Javne ustanove Priroda za 2008. godinu.
IzradaelaboratazazaštituTramuntanenaotokuCresu – ova točka nije ostvarena, ali je čitavo područje Tramuntane uvršteno u ekološku mrežu (pod šifrom HR 2000880) i prema odredbama članka 4. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07) područjem upravlja Javna ustanova Priroda.
Uspostavazaštićenogpodručjazadupineucresko-lošinjskomakvatoriju – Proglaše-na je preventivna zaštita u kategoriji posebnog rezervata u moru. Postupak proglaše-
nja provodi Ministarstvo kulture, a stručna podloga se izrađuje u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Izradastručnepodlogezaproglašenjejedinogstaništavelebit-skedegenijeuPrimorsko-goranskojžupanijibotaničkimrezer-vatom(VelivrhiznadTomišinedragenapodručjuGradaNovogVinodolskog)– ova mjera nije ostvarena, ali su stvoreni uvjeti za izradu stručne podloge jer se na razini Državnog zavoda za zašti-tu prirode prikupljaju znanstveni podaci i obavlja monitoring po-pulacije velebitske degenije. Također, područje padina Velog vrha iznad Tomišine drage, kao stanište velebitske degenije, uvr-šteno je u područja ekološke mreže (šifra područja HR 2000856) te njime prema odredbama članka 4. Uredbe o pro-glašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07) upravlja Javna ustanova Priroda.
201
Evidentiranjepreostalihstaništapješčanih imuljevitihmorskihobala – djelomično ostvareno kroz projekt Prirodoslovnog muzeja Rijeka koji su tijekom 2008. godine pro-veli prirodoslovna istraživanja pješčanog otoka Suska.
Izradastručnihpodlogazazaštitucretova(cretoviTrstenik,Sunger,Lepenice,cretuTršću) – djelomično ostvareno pripremom stručne podloge za zaštitu creta u Sungeru. Također je na ovom cretu, u jesen 2008. godine, provedena akcija čišćenja. Svi struč-ni materijali i rezultati istraživanja proslijeđeni su u Državni zavod za zaštitu prirode, koji je po Zakonu ovlašten za izradu stručnih podloga.
Provedbapostupkazaštite za jamuČampari,PećvaZagori,Biserujku iŠparužnujamu–ova mjera nije ostvarena, ali su špilje uvrštene u ekološku mrežu te prema odredbama članka 4. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07) speleološkim objektima upravlja Javna ustanova Priroda.
Evidentiranje podmorskih špilja i vrulja – ova je točka ostvarena velikim dijelom 2007. godine u sklopu projekta Prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krškim pojavama u podmorju Primorsko-goranske županije. Izrađena su dva elaborata (Istra-živanje krških pojava u podmorju Primorsko-goranske županije i Prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krškim pojavama u podmorju Primorsko-goranske županije), kojima je naručitelj bila Javna ustanova Priroda.
Projekt se i dalje nastavlja te je u 2008. daljnjim istraživanjima utvrđeno i iskartirano još 17 značajnih krških pojava u podmorju Primorsko-goranske županije. Svaki od podmorskih objekata dokumentiran je u odgovarajućem elaboratu koji je naručila Jav-na ustanova Priroda. Podaci o podmorskim krškim pojavama u podmorju bit će uvr-šteni u GIS bazu podataka Javne ustanove Priroda.
Treba istaknuti da su se osnutkom Javne ustanove Priroda i tijekom njezinoga rada iskristalizirali novi prioriteti i potrebe u zaštiti prirode koji su obuhvaćeni usvojenim Programom zaštite prirode za Primorsko-goransku županiju.
7) U okviru programa Zaštitakulturno-povijesnebaštine planirane su sljedeće mjere:
• Izrada konzervatorske podloge za sve prostorne planove
• Realizacija Programa zaštite i revitalizacije frankopanskih kaštela Vinodolske doline – Putovima Frankopana
• Hipermedijska baza podataka za kulturno-povijesno naslijeđe
• Realizacija programa sanacije i obnove pojedinačnih kulturno-povijesnih građe-vina
• Poticati sustavno istraživanje, inventarizaciju, valorizaciju i registraciju kulturno-povijesnog naslijeđa na prostoru PGŽ.
Izvršenje planiranih mjera:
Izradakonzervatorskepodlogezasveprostorneplanove – pro-vodi se stalno u okviru izrade prostornih planova.
Programzaštite i revitalizacije frankopanskihkaštelaVinodol-skedoline–PutovimaFrankopana uspješno je realiziran. U pri-premi je nastavak i proširenje Programa.
Hipermedijskabazapodatakazakulturno-povijesnonaslijeđe – Podaci o kulturno-povijesnom naslijeđu uvršteni su u GIS bazu koju vodi JU Zavod za prostorno uređenje.
202
Program sanacije i obnove pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina – Županija neprekidno, pružanjem financijske potpore jedinicama lokalne samouprave, vjerskim zajednicama i udrugama prati obnovu pojedinačnih kulturnih dobara.
Mjerapoticanjasustavnogistraživanja,inventarizacije,valorizacijeiregistracijekul-turno-povijesnognaslijeđanaprostoruPGŽ – provode neprekidno Ministarstvo kultu-re, Županija, jedinice lokalne samouprave i udruge.
8) U okviru programa Gospodarenjeotpadomplanirane su sljedeće mjere:
• Izrada Županijskog plana gospodarenja otpadom
• Izgradnja središnje građevine za skladištenje, obrađivanje i odlaganje komunal-noga i neopasnoga proizvodnog otpada
• Sanacija odlagališta opasnog otpada Sovjak
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Viševac
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Duplje kod Novog Vinodolskog
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada osojnica na području općine Matulji
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Cetin na području Grada Vrbovskog
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Peterkov laz na području Grada Čabra
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sović laz na području Grada Delnica
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Treskavac na području općine Vrbnik
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Pržić na području Grada Cresa
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Kalvarija na području Grada Malog Lo-šinja
• Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sorinj na području Grada Raba
• Sanacija površine tla unutar kruga DINA-Petrokemije na otoku Krku na kojoj se odlagao neopasni tehnološki otpad nastao u tehnološkom procesu
• Sanacija površine tla unutar kruga INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju na kojoj se odlagao neopasni tehnološki otpad nastao u tehnološkom procesu
• Provedba Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području PGŽ.
Izvršenje planiranih mjera:
IzradaŽupanijskogplanagospodarenjaotpadom – donesen
Izgradnjasredišnjegrađevinezaskladištenje,obrađivanjeiodlaganjekomunalnogaineopasnogaproizvodnogotpada – pripreme za izgradnju Župa-nijske centralne zone za gospodarenje otpadom su u tijeku. Pla-nirani rok puštanja u rad ŽCGo je 2013. godina.
SanacijaodlagalištaopasnogotpadaSovjak nije realizirana. Sa-nacija Sovjaka je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, pro-stornog uređenja i graditeljstva.
Sanacijaodlagalištakomunalnogotpada na području Županije, izuzev odlagališta Cetin, je u tijeku. Na području Primorsko-go-ranske županije postoji deset odlagališta komunalnog otpada: Viševac na području općine Viškovo, Duplje kod Novog Vinodol-skog, Cetin na području Grada Vrbovskog, Peterkov laz na po-dručju Grada Čabra, Pržić na području Grada Cresa, Kalvarija na području Grada Malog Lošinja, osojnica na području općine
203
Matulji, Sović laz na području Grada Delnica, Sorinj na otoku Rabu i Treskavac na otoku Krku. Komunalna poduzeća koja upravljaju odlagalištima su osigurala pripremu dokumentacije za sanaciju, posebice imovinsko-pravnu pripremu zemljišta kao i ispu-njavanje propisanih uvjeta za rad odlagališta kako bi odlagališta mogla funkcionirati do uspostave novog sustava gospodarenja otpadom. Na većini odlagališta, osim odla-gališta Cetin i Peterkov laz, uspostavljena je kontrola i evidencija otpada, odlagališta su ograđena, otpad se većinom redovito prekriva inertnim materijalom, regulira se ot-plinjavanje, izgrađeni su protupožarni pojasevi i minimum prateće infrastrukture, čime je ispunjen dio osnovnih zakonskih uvjeta.
Za sanaciju svih odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš, a nad-ležno Ministarstvo je izdalo rješenja o prihvatljivosti zahvata.
Lokacijske dozvole za sanaciju su izdane za sva odlagališta osim za Cetin – Vrbovsko. Građevinske dozvole su izdane za Viševac – Viškovo i Duplju – Novi Vinodolski gdje su i provedene I. faze sanacije. Dovršetak sanacija svih postojećih odlagališta komunal-nog otpada ovisi o početku rada CZGo Marišćina.
SanacijapovršinetlaunutarkrugaDINA-PetrokemijenaotokuKrku nakojojseod-lagaoneopasnitehnološkiotpadnastaoutehnološkomprocesu – odlagalište nije u upotrebi od 2000. godine. Provodi se kontrola procjednih voda, a izmjerene vrijedno-sti analiziranih uzoraka pokazuju neznatna opterećenja. Za sanaciju odlagališta je 2006. godine proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Planira se da bi sanaci-ja trebala biti dovršena 2012. godine.
Sanacijapovršinetla unutarkrugaINAd.d.RafinerijenaftenaUrinjunakojojseodlagaoneopasnitehnološkiotpadnastaoutehnološkomprocesu– Rafinerija plani-ra sanaciju i zatvaranje ovog odlagališta. Izrađeni su projekti sanacije i proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš.
ProvedbaPlanasanacijeotpadomonečišćenogtla ineuređenihodlagalištanapo-dručjuPGŽ– U listopadu 2004. godine Županijska je skupština donijela Plan sanaci-je otpadom onečišćenoga tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije kojim su utvrđeni redoslijed sanacije, rokovi i način izvršenja, izvori i način financiranja, te način obavljanja sanacije 170 lokacija. Planom je utvrđen udjel Župa-nije u sufinanciranju sanacije do 50% iznosa. Uz koordinaciju i sufinanciranje Župani-je s 3,5 milijuna kuna, u razdoblju 2004.-2006. sanirana su 163 “divlja” odlagališta na području 32 jedinice lokalne samouprave. Uz sudjelovanje jedinica lokalne samou-prave i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u Program je utrošeno uku-pno osam milijuna kuna. U 2007. godini obavljeno je ažuriranje lokacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, pre-ma popisu iz Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređe-nih odlagališta na području Županije. Podaci i slika na terenu pokazuju da je postignuti rezultat u obavljenim sanacijama izvr-stan. Posebice treba istaknuti da su očišćeni brojni potoci, vodo-toci i odlagališta u neposrednoj blizini naselja, kao i spoznaju da se na malom broju saniranih lokacija ponavljaju onečišćenja. Nažalost, uočene su i nove lokacije.
9) U okviru programa Zaštita od buke planirana je sljedeća mjera:
• Izrada Karte buke Primorsko-goranske županije
204
Izvršenje planirane mjere:
od izradaKartebukePrimorsko-goranskežupanije se odustalo jer je obveza izrade karata buke na županijskoj razini ukinuta novim Zakonom o zaštiti od buke.
10) U okviru programa Prostornecjelineukojimajepotrebnoprovestisanacijuugro-ženogokolišaplanirane su sljedeće mjere:
• Sanacija prostora bivše koksare na prostoru Bakarskog zaljeva
• Zahvati na prostoru Brodogradilišta Viktor Lenac
• Izrada stručne podloge i provedba sanacije posljedica vodne i eolske erozije na otoku Susku
• Sanacija stanja kakvoće mora na morskim plažama liburnijskog područja zavr-šetkom i stavljanjem u funkciju kanalizacijskog sustava liburnijskog područja
Izvršenje planiranih mjera:
SanacijaprostorabivšekoksarenaprostoruBakarskogzaljeva – proizvodna postroje-nja i dimnjak bivše koksare su uklonjeni, a završena je i sanacija onečišćenog tla.
ZahvatinaprostoruBrodogradilištaViktorLenac – uređeni su i natkriveni i uređeni vanjski prostori namijenjeni pjeskarenju, saniran je prostor na kojem se nalazio poto-pljeni Dok 7 (uklonjen je), saniran je kanalizacijski sustav i uređaji za obradu otpadnih voda, prališta i kompresorske stanice.
Izradastručnepodlogeiprovedbasanacijeposljedicavodneieolskeerozijenaoto-kuSusku – U 2009. godini Grad Mali Lošinj je Građevinskom fakultetu u Rijeci naru-čio izradu elaborata o klizištima na otoku Susku, kojim je trebalo evidentirati klizišta i predložiti daljnje mjere. U međuvremenu, elaborat je završen. Sukladno preporukama elaborata, slijedi izrada projektnih idejnih rješenja sanacije evidentiranih klizišta. Grad Mali Lošinj je prihvatio preporuke elaborata i planira poduzeti sve potrebne aktivnosti.
Sanacija stanja kakvoćemoranamorskimplažama liburnijskogpodručja završet-komistavljanjemufunkcijukanalizacijskogsustavaliburnijskogpodručja – Izgrad-nja sustava odvodnje liburnijskog područja, koja se provodi u sklopu Projekta Jadran Hrvatskih voda, je u završnoj fazi. Rezultati dosadašnje izgradnje koji se očituju u ka-kvoći mora na plažama su izvrsni. Potrebno je još sagraditi uređaj za pročišćavanje (I. stupnja) i crpnu stanicu, te dalje dograđivati mrežu. Za preostale radove planirani rok završetka je 2012. godina.
205
Tablica 73. Izvršenje planiranih mjera iz Programa zaštite okoliša PGŽ za razdoblje 2006.-2009.
1.ZAŠTITAOKOLIŠA–OPĆENITO
DOKUMENTIZAŠTITEOKOLIŠA
Mjera Nositelj* Rok Izvršenje Obrazloženje
1. Izrada Izvješća o stanju okoliša PGŽ Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
Izvršeno Izvješće je pripremljeno za usvajanje.
PROCJENAUTJECAJANAOKOLIŠ
2. ProvedbaStrateške procjene utjecaja na okoliš (SPUo) za područje Kvarnera (pilot projekt)
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
odustalo se Donesena je Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš.
3. Procjena utjecaja na okoliš pojedinačnih zahvata:Sudjelovanje u radu komisija za ocjenu studija utjecaja na okoliš.Koordinacija provedbe javnog uvida i javne rasprave.
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
Trajno U tijeku U razdoblju 2006.-2009. provedeni su postupci procjene utjecaja pojedinačnih zahvata na okoliš.
PLANOVIINTERVENCIJAUZAŠTITIOKOLIŠA
4. Provedba Plana intervencija u zaštitiokoliša Primorsko-goranske županije(SN br. 11/04 i 16/04)
Primorsko-goranska županija – Županijski eko-stožer, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
Trajno Izvršeno obveza je prestala 31. ožujka 2009. stupanjem na snagu Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.
FINANCIRANJEZAŠTITEPRIRODEIOKOLIŠA
5. Izrada Studije financiranja zaštite okoliša
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006. odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
6. Izrada Studije o mogućnosti osnutka Županijskog fonda za financiranje zaštite prirode i okoliša
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006. odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
EKOLOŠKAIZOBRAZBA
7. Izrada sveobuhvatnog Programa ekološke izobrazbe svih dobnih skupina građana
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje 2006.
odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
8. Priprema i provedba Pilot-projekta izobrazbe u školama na temu življenja s prirodom i odvojenog prikupljanja otpada
Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti Primorsko-goranske županije
2007. odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
9. Priprema i provedba Pilot-projekta odvojenog prikupljanja otpada u službenim prostorijama Primorsko-goranske županije
Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne dejelatnosti Primorsko-goranske županije
2007. Izvršeno
10. ekipiranje i stručno osposobljavanje službi za zaštitu okoliša i zaštitu prirode
Primorsko-goranska županija Trajno U tijeku osnovan je novi Upravni odjel koji u svom sastavu ima zaštitu okoliša. osnovana je JU Priroda.
11. osposobljavanje djelatnika za pripremu projekata iz područja zaštite prirode i okoliša u skladu s međunarodnim zahtjevima
Primorsko-goranska županija – Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
Trajno U tijeku
SURADNJASNEVLADINIMUDRUGAMA
12. Suradnja s nevladinim udrugama koje se bave zaštitom okoliša s područja Primorsko-goranske županije
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
Trajno U tijeku
MEĐUNARODNASURADNJA
13. Dovršiti sudjelovanje u međunarodnom projektu INTeRReG IIIB – CoNSPACe
Primorsko-goranska županija – Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006.Izvršeno Projekt završen 2008.
14. Dovršiti sudjelovanje u međunarodnom projektu KeC–Karst ecosystem Conservation
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
2007.Izvršeno Projekt završen 2008.
206
Mjera Nositelj* Rok Izvršenje Obrazloženje
15. Uključivanje u potencijalne nove međunarodne projekte iz područja zaštite prirode i okoliša, osobito one koji se financiraju iz predpristupnih fondova europske Unije
Primorsko-goranska županija – Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, JU NP Risnjak
Trajno U tijeku
2.ZAŠTITAZRAKA
16. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Primorsko-goranske županije – izrada i donošenje
Primorsko-goranska županija – Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006. Izvršeno Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2009.-2012.
17. Izvješće o stanju kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije – izrada i donošenje
Primorsko-goranska županija – Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2007. (za sljedeće Izvješće)
U tijeku Program zaštite i poboljšanja zraka donesen za razdoblje 2009.-2012. – izvješća o izvršenju Programa su dvogodišnja
18. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Rijeke – izrada i donošenje
Grad Rijeka 2006. Nije izvršeno Grad Rijeka je 2007. donio Sanacijski program za postrojenje Rafinerije nafte Rijeka – Lokacija Mlaka.
19. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području općine Kostrena – izrada i donošenje
općina Kostrena 2006. Izvršeno Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u općini Kostrena za razdoblje 2009.-2012. donesen je 2009.
20. Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije
Primorsko-goranska županija, jedinice lokalne samouprave
Trajno U tijeku
21. Realizacija Sanacijskog programa za poboljšanje kvalitete zraka i postupno uklanjanje stavljanja u promet tekućih naftnih goriva koja ne udovoljavaju propisanim standardima
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka 2009. U tijeku
3.ZAŠTITAVODA
22. Županijski plan za zaštitu voda – izrada i donošenje
Hrvatske vode, VGo Rijeka, Primorsko-goranska županija, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006. Izvršeno Plan je izrađen, ali nije donesen jer je takva obveza ukinita novim Zakonom o vodama.
23. Program hidro-geoloških istraživanja i dinamike usklađivanja važećih odluka o zonama izvorišta s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta – izrada, donošenje i provedba
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006. Izvršeno Godine 2006. izrađen je elaborat Usklađivanje odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta na području PGŽ s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta.
24. Izmjena odluke o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (SN br. 15/91 i 17/96) za otok Krk – izrada i donošenje
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Ponikve Krk, Hrvatske vode, VGo Rijeka
2006. Izvršeno odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku donesena je 2007.
25. Izmjena odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN br. 19/00) – izrada i donošenje
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Komunalac d.o.o. opatija, Hrvatske vode, VGo Rijeka
2007. Izvršeno odluka je donesena.
26. Izmjena odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (SN br. 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01) – izrada i donošenje
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka, Hrvatske vode, VGo Rijeka
2007. U tijeku odluka je mijenjana i dopunjavana 2009. i 2010., nova hidrogeološka istraživanja su pred završetkom.
27. Izmjena odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području (SN PGŽ br. 21/99 i 5/05 i Županijski glasnik Ličko-senjske županije SN br. 3/99)
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Vodovod Žrnovnica d.o.o. Novi Vinodolski, Hrvatske vode, VGo Rijeka
2007. Nije izvršeno odluka se neće mijenjati dok se ne odrede zone zaštite izvorišta na području Ličko-senjske županije.
28. Izmjena odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Rabu (SN br. 6/97) – izrada i donošenje
Hrvatske vode, VGo Rijeka, Grad Rab, Vrelo Rab
2007. Nije izvršeno Izmjena odluke nije planirana u skorije vrijeme.
207
Mjera Nositelj* Rok Izvršenje Obrazloženje
29. Izmjena odluke o zaštiti jezera Vrana i njegovog priljevnog područja na otoku Cresu (SN br. 5/92) – izrada i donošenje
Hrvatske vode, VGo Rijeka, Grad Cres, Vodovod i čistoća Mali Lošinj
2007. Izvršeno odluka je usvojena.
30. Izgradnja kanalizacije Grobništine Grad Rijeka, općine Jelenje i Čavle
2009. U tijeku Sagrađeni su kolektori u Ul. Rački, orehovica, Svilno, Hrastenice, Kosorci, Buzdohanj; u završnoj fazi je Pašac; u tijeku su dogovori za izgradnju sljedeće faze.
31. Rekonstrukcija i izgradnja kanalizacije na riječkom području za naselja Kozala, Vežica, Pulac i Brašćine koja se nalaze na području II. zone sanitarne zaštite izvorišta
Grad Rijeka 2009. U tijeku Naselje Vežica završeno 2007, u naseljima Pulac i Brašćine završena je rekonstrukcija sustava odvodnje, potrebno je dovršiti dio spojnog kolektora i dalje razvijati mrežu u naselju.
32. Dogradnja kanalizacije Ravne Gore općina Ravna Gora 2009. U tijeku Dogradnja kanalizacije se provodi neprekidno; izgradnja ovisi o visini osiguranih sredstava; do sada je sagrađeno novih 2,16 km kolektora; planirani rok dovršetka produžen do 2013.
33. Nastavak gradnje kanalizacije i sanacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Tršća
Grad Čabar 2008. Nije izvršeno Početak radova ovisi o financijskim sredstvima i dogovoru o sufinanciranju između Hrvatskih voda i Grada Čabra.
34. Rekonstrukcija ceste D-100 koja prolazi neposredno iznad Vranskog jezera
Hrvatske ceste 2006. Izvršeno Izgrađen je zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda.
35. Rekonstrukcija ceste D-8 koja prolazi neposredno iznad izvorišta (II. zona sanitarne zaštite) Novljanska Žrnovnica
Hrvatske ceste 2006. Nije izvršeno Djelomično su sanirani kolnici; 2007. izrađena projektna dokumentacija; sanacija je planirana u 2010. U tijeku su dogovori zainteresiranih strana oko daljnjih aktivnosti.
36. Dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Drvenjača Fužine
Drvenjača Fužine 2006. U tijeku Ugrađena preša za dehidraciju mulja; u tijeku je pilotiranje za odabir tehnologije dodatnog pročišćavanja otpadnih voda
37. Praćenje kakvoće vode za piće.Praćenje kakvoće lokalnih voda (površinskih i podzemnih voda).
Primorsko-goranska županija, Hrvatske vode, VGo Rijeka
Trajno U tijeku
4.ZAŠTITAMORA,OTOKAIPRIOBALJA
38. Ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama
Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ
Trajno U tijeku
39. Izrada Programa rješavanja problematike alohtone divljači na otocima Primorsko-goranske županije
Upravni odjel za gospodarstvo Primorsko-goranske županije
2006. U tijeku Županija kroz financijsku potporu lovozakupnicima neprekidno podržava provedbu mjera uklanjanja alohtone divljači. Pripremljen je Akcijski plan uklanjanja divljih svinja na otocima Krk i Cres.
40. Izrada stručne studije o provedenim nasipavanjima prirodnih plaža na području Primorsko-goranske županije, njihovoj opravdanosti i posljedicama
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2007. odustalo se Zadatak je planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
41. Uspostava programa praćenja cjelovitoga morskog akvatorija
Hrvatske vode, VGo Rijeka 2009. odustalo se Praćenje morskog akvatorija provodi se kroz nekoliko programa koje su organizirali Hrvatske vode, JU Priroda i Prirodoslovni muzej Rijeka.
208
Mjera Nositelj* Rok Izvršenje Obrazloženje
42. Provedba Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN br.128/04)
Primorsko-goranska županija, JLS
2009. Izvršeno S odredbama Uredbe usklađeni PP Županije, gradova i općina
43. Provedba programa održivog razvitka četiriju otočnih skupina Primorsko-goranske županije
Gradovi i općine otoka Primorsko-goranske županije
2009. U tijeku Za provedbu programa osnovan je Centar za održivi razvoj otoka (trenutno je pred zatvaranjem)
44. održavanje eko-brodica za otklanjanje onečišćenja mora
Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze
Trajno U tijeku
45. Provedba Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji
Primorsko-goranska županija – Stožer operativnog centra Primorsko-goranske županije za provedbu plana kod iznenadnog onečišćenja mora; Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze
Trajno U tijeku
5.ZAŠTITATLA
46. Sanacija onečišćenog tla na prostoru bivše koksare u Bakru
Koksara d.o.o. 2007. Izvršeno Sanacija završena 2009.
47. Sanacija šljunčare Dubina Hrvatske vode, VGo Rijeka, općine Jelenje i Čavle i budući korisnici prostora
2009. Nije izvršeno Izrađen je elaborat sanacije, sufinancirali su ga Županijski zavod i Hrvatske vode; Program zbrinjavanja otpada divljeg odlagališta Dubina financirala je općina Jelenje za I. fazu sanacije. Programi sanacije provedeni su djelomično.
48. Sanacija onečišćenog tla i podzemlja ugljikovodicima na području rafinerije na Urinju
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Urinj
2009. U tijeku Mjere se provode stalno.
49. Sanacija tla i podzemlja onečišćenog ugljikovodicima na području rafinerije na Mlaki
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka – Mlaka
2009. i dalje U tijeku Izrađen Idejni projekt sanacije. Mjere se provode stalno.
50. Izraditi katastar i program sanacije napuštenih kamenoloma i šljunčara
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Ured državne uprave u PGŽ, Služba za gospodarstvo
2007. odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
51. Izraditi Studiju erozije tla Primorsko-goranske županije
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Hrvatske vode, VGo Rijeka
2009. odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
52. GIS – baza podataka o zemljištu i podataka o onečišćenju i oštećenju tala
Primorsko-goranska županija, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Upravni odjel za gospodarski razvoj
2009. odustalo se Zadatak je bio planiran u okviru poslova ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
6.ZAŠTITAPRIRODEIBIORAZNOLIKOSTI
53. Izrada studije prioriteta zaštite vrijednih dijelova prirode i krajobraza na kopnu
Javna ustanova zaupravljanje zaštićenimdijelovima prirode u PGŽ
2006. Nije izvršeno U tijeku je prikupljanje potrebnih podataka.
54. Izrada elaborata za zaštitu Tramontane na otoku Cresu
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2009. Nije izvršeno Područje Tramontane uvršteno je u ekološku mrežu.
55. Uspostaviti zaštićeno područje za dupine u cresko-lošinjskom akvatoriju
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2007. U tijeku Proglašena je preventivna zaštita u kategoriji posebnog rezervata u moru.
56. Izrada stručne podloge za proglašenje jedinog staništa velebitske degenije u Primorsko-goranskoj županiji botaničkim rezervatom (Veli vrh iznad Tomišine drage na području Grada Novog Vinodolskog)
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2007. U tijeku U tijeku je prikupljanje potrebnih podataka.
57. evidentiranje preostalih staništa pješčanih i muljevitih morskih obala
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2006. Djelomično izvršeno
Provedena su istraživanja na otoku Susku.
58. Izrada stručnih podloga za zaštitu cretova (cretovi Trstenik, Sunger, Lepenice, cret u Tršću)
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2009. Djelomično izvršeno
Pripremljena je stručna podloga za zaštitu creta u Sungeru.
209
Mjera Nositelj* Rok Izvršenje Obrazloženje
59. Provedba postupaka zaštite za jamu Čampari, Peć va Zagori, Biserujku i Šparužnu jamu
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2009. Nije izvršeno Špilje su uvrštene u ekološku mrežu.
60. evidentiranje podmorskih špilja i vrulja
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u PGŽ
2008. Izvršeno Izrađeno je nekoliko elaborata o evidentiranju i vrednovanju špilja. Projekt će se nastaviti.
7.ZAŠTITAKULTURNO-POVIJESNEBAŠTINE
61.Izrada konzervatorske podloge za sve prostorne planove
Primorsko-goranska županija, JLS
Trajno U tijeku Provodi se stalno u okviru izrade prostornih planova.
62. Program zaštite i revitalizacije frankopanskih kaštela Vinodolske doline – Putovima Frankopana
Primorsko-goranska županija, JLS
2008. Izvršeno U pripremi je nastavak i proširenje Programa.
63.Hipermedijska baza podataka za kulturno-povijesno naslijeđe
Primorsko-goranska županija, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
Trajno U tijeku Potrebno je neprekidno osvježavanje podataka.
64. Realizacija programa sanacije i obnove pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina
Primorsko-goranska županija, JLS
Trajno U tijeku
65.Poticati sustavno istraživanje i inventarizaciju, valorizaciju i registraciju kulturno-povijesnog naslijeđa na prostoru PGŽ
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturnih dobara – Konzervatorski odjel u Rijeci
Trajno U tijeku
8.GOSPODARENJEOTPADOM
66. Izrada Županijskog plana gospodarenja otpadom
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje
2006. Izvršeno Plan gospodarenja otpadom PGŽ za razdoblje 2007.-2015. usvojen je 2007.
67. Izgradnja središnje građevine za skladištenje, obrađivanje i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada
ekoplus d.o.o. Rijeka 2009. Nije izvršeno Pripreme u tijeku
68. Sanacija odlagališta opasnog otpada Sovjak
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
2009. Nije izvršeno Pripreme u tijeku
69. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Viševac
KD Čistoća Rijeka 2009. U tijeku Završen je dio I. faze. Izdana je građevinska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
70. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Duplje kod Novog Vinodoslkog
GKTD Ivanj Novi Vinodolski 2009. U tijeku Završen je dio I. faze. Izdana je građevinska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
71. Sanacija odlagališta komunalnog otpada osojnica na području općine Matulji
KD Komunalac opatija 2009. U tijeku Dovršen je idejni projekt; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
72. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Cetin na području Grada Vrbovskog
KD Komunalac Vrbovsko 2009. U tijeku Pripemljen je idejni projekt; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
73. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Peterkov laz na području Grada Čabra
Grad Čabar 2007. U tijeku Izdana je lokacijska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
74. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sović laz na području Grada Delnica
KD Komunalac Delnice 2009. U tijeku U tijeku je revizija glavnog projekta; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
75. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Treskavac na području općine Vrbnik
KD Ponikve Krk 2009. U tijeku Izdana je lokacijska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
76. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Pržić na području Grada Cresa
KD Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj
2009. U tijeku Izdana je lokacijska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
77. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Kalvarija na području Grada Malog Lošinja
KD Vodovod i čistoća Cres – Mali Lošinj
2009. U tijeku Izdana je lokacijska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
78. Sanacija odlagališta komunalnog otpada Sorinj na području Grada Raba
KD Vrelo Rab 2009. U tijeku Izdana je lokacijska dozvola; dovršetak sanacije ovisi o početku rada ŽCGo Marišćina.
210
Mjera Nositelj* Rok Izvršenje Obrazloženje
79. Sanacija površine tla unutar kruga DINA- Petrokemije na otoku Krku na kojoj se odlagao neopasni tehnološki otpad nastao u tehnološkom procesu
DINA-Petrokemija d.o.o. 2009. Nije izvršeno odlagalište se ne koristi od 2000. Pripremljena je dokumentacija za sanaciju. Sanacija će započeti nakon što se osiguraju financijska sredstava.
80. Sanacija površine tla unutar kruga INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju na kojoj se odlagao neopasni tehnološki otpad nastao u tehnološkom procesu
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka2009.
Nije izvršeno Planira se zatvaranje odlagališta. U tijeku je izrada Plana sanacije i ostale potrebne dokumentacije.
81. Provedba Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području PGŽ
Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti
2009. Izvršeno očišćene su 163 lokacije. Sanaciju (u iznosu 8 milijuna kuna) sufinancirale su PGŽ, JLS i Fond za zaštitu okoliša. Godine 2007. pregledane su lokacije i ažuriran popis lokacija.
9.ZAŠTITAODBUKE
82. Izrada Karte buke Primorsko-goranske županije
Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje 2008.
Nije izvršeno odustalo se. obveza je ukinuta novim Zakonom o zaštiti od buke iz 2009.
10.PROSTORNECJELINEUKOJIMAJEPOTREBNOPROVESTISANACIJUUGROŽENOGOKOLIŠA
83. Sanacija prostora bivše koksare na prostoru Bakarskog zaljeva Koksar d.o.o.
2009. Izvršeno Sanacija tla završena je 2009; treba nastaviti sanaciju morskog sedimenta uz obalu.
84. Zahvati na prostoru Brodogradilišta Viktor Lenac
Brodogradilište Viktor Lenac 2009. U tijeku Natkriveni su prostori na kojima se pjeskari; saniran je prostor Doka 7 i kanalizacijski sustav.
85. Izrada stručne podloge i provedba sanacije posljedica vodne i eolske erozije na otoku Susku
Hrvatske vode, VGo Rijeka 2009. Nije izvršeno Grad Mali Lošinj osigurao je izradu elaborata kojim su evidentirana klizišta i predložene mjere sanacije.
86. Sanacija stanja kakvoćemora na morskim plažama liburnijskog područja završetkom i stavljanjem u funkciju kanalizacijskog sustava liburnijskog područja
Komunalac d.o.o. opatija, Grad opatija, općina Lovran, općina Matulji
2007. U tijeku U završnoj je fazi. Rezultati dosadašnje izgradnje su izvrsni; još je potrebno sagraditi uređaj za pročišćavanje I. stupnja i crpnu stanicu, te dalje dograđivati mrežu. Rok završetka 2012.
* U tablici je naveden nositelj predviđen Programom zaštite okoliša PGŽ
Iz tablice je razvidno da je od ukupno 86 planiranih mjera, 39 u provedbi. od planira-nih 10 mjera se odustalo, tri su djelomično izvršene, 20 je izvršeno, a 14 mjera nije izvršeno.
U tijeku su mjere koje obuhvaćaju: sanaciju odlagališta otpada, izgradnju kanalizacij-skih sustava naselja koji se nalaze na području zona zaštite izvorišta vode za piće, te dio planiranih aktivnosti vezanih na zaštitu prirodne i kulturne baštine. U tijeku su i mjere koje se obavljaju neprekidno, a njihova je obveza propisana zakonom. To su: provedba postupaka procjene utjecaja pojedinačnih novih zahvata na okoliš, praćenje provedbe planova intervencija, te praćenje kakvoće zraka, voda i mora za kupanje. U tijeku je i provedba mjera u rafineriji na Urinju čiji je cilj poboljšanje kakvoće zraka u okruženju rafinerije.
odustalo se od mjera kojima je planirana izrada različitih studija s ciljem izrade mogu-ćih modela financiranja zaštite okoliša na regionalnoj razini, predlaganja programa ekološke izobrazbe, istraživanja utjecaja nasipavanja morske obale, napuštenih kame-noloma i šljunčara, te erozije tla na okoliš. Navedene teme se ne smiju zanemariti i trebale bi biti aktualizirane kroz znanstvene projekte ili projekte kandidirane za sred-stva europskih fondova.
211
Izvršene mjere uglavnom obuhvaćaju izradu različitih dokumenta u području zaštite oko-liša, propisanih zakonom. Završena je izrada i usvojeni su Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u PGŽ 2009.-2012, Plan gospodarenja otpadom PGŽ 2007.-2015, te izmjene i dopune odluka o vodozaštiti. osim toga izrađeni su Županijski plan za zašti-tu voda, Program hidrogeloških istraživanja za potrebe izrade odluka o vodozaštiti, za-vršeni su poslovi vezani uz provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša na području PGŽ (ova obveza ukinuta izmjenom propisa), dovršeni su i planirani međunarodni pro-jekti. U značajnije izvršene mjere ubrajaju se sanacija tla i prostora bivše koksare u Bakru, te rekonstrukcija ceste iznad Vranskog jezera koja prolazi vodozaštitnim po-dručjem.
Kao “djelomično izvršena” mjera je ona kojom je Grad Rijeka obvezan na izradu pro-grama zaštite i poboljšanja kakvoće za svoje područje. Grad se odlučio za donošenje Sanacijskog programa samo za područje bivše rafinerije na Mlaki. Djelomično je pove-den manji broj mjera kojima je planirano istraživanje vrijednih dijelova prirode (pje-ščanih i muljevitih staništa i cretova).
U popisu neizvršenih mjera među najvažnijima izdvajaju se mjere kojima je planirana rekonstrukcija ceste koja prolazi iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica, te sanacija od-lagališta opasnog otpada Sovjak, odlagališta otpada koji se nalazi na području rafineri-je na Urinju i šljunčare Dubina na Grobničkom polju. Treba dodati i izgradnju nove Županijske centralne zone za gospodarenje otpadom, čija realizacija nije pratila plani-ranu dinamiku.
213
21. ZAKLJUČAK
Izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije za razdoblje 2006.-2009. godi-ne sadrži sve dostupne podatke o stanju okoliša, o utjecajima na okoliš, ocjenu učin-kovitosti provedenih mjera, informacije o institucionalnom sustavu upravljanja okoli-šem te o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša. Uz ocjenu stanja okoliša, glavni cilj Izvješća je ocijeniti učinkovitost ostvarenja mjera planiranih županijskim Programom zaštite okoliša za razdoblje 2006.-2009. godine.
Podaci o praćenju stanja okoliša potvrđuju da Županija raspolaže s iznimno vrijednim i očuvanim prostorom. Zrak je na većem dijelu Županije prve kategorije, kakvoća vode za piće je odlična i ima je u dovoljnim količinama, kakvoća mora na plažama, osobito uz otoke je izvrsna.
Analiza stanja je jasno pokazala učinke pritisaka na okoliš i ugroženost sastavnica okoliša. Nezadovoljavajuće je stanje u postupanju s otpadom i odvodnji komunalnih otpadnih voda, a najveći problem je narušena kakvoća zraka u okruženju INA d.d. Ra-finerije nafte i Termoelektrane na Urinju. otpad se još uvijek, bez prethodne obrade, odlaže na veliki broj odlagališta čiji su kapaciteti gotovo popunjeni, a neodgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda naselja utječe na kakvoću voda na izvorištima i mora. Kao poseban problem ističu se onečišćenja podzemlja i mora uz bivšu kosaru u Bakru i lo-kacije rafinerija na Urinju i Mlaki, te nesanirano odlagalište opasnog otpada Sovjak u općini Viškovo.
ohrabruje činjenica da ulaganja u zaštitu okoliša na području Županije i to s državne, županijske i lokalne razine rastu. Najviše se ulagalo u pripremu izgradnje Županijske centralne zone za gospodarenje otpadom i sanaciju postojećih odlagališta. Uz sudjelo-vanje Hrvatskih voda, značajna su bila i uložena sredstva u projekte izgradnje kanali-zacijskih sustava. Prvi rezultati ovih projekata već su vidljivi kroz poboljšanje kvalitete mora.
Iz analize ostvarenja Programa zaštite okoliša za razdoblje 2006.-2009. razvidno je da najveći broj čine mjere koje su ostvarene, mjere čija je provedba u tijeku i mjere koje se provode trajno. Iz popisa neizvršenih mjera među najvažnijima se izdvaja sa-nacija ceste koja prolazi iznad izvorišta Novljanske Žrnovnice, te sanacija odlagališta opasnog otpada Sovjak kao i izgradnja Županijske centralne zone za gospodarenje ot-padom čija realizacija nije pratila planiranu dinamiku. Za sve ove i druge nerealizirane mjere narednim programom zaštite okoliša treba utvrditi nove rokove realizacije.
osim toga, programom zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, uz mjere koje proi-zlaze kao zakonska obveza na regionalnoj razini, težište treba usmjeriti na planiranje projekata koji će se kandidirati za sredstva europskih fondova. Jednako tako, treba pla-nirati unaprjeđenje sustava praćenja stanja okoliša, uključujući i informacijski sustav o okolišu te jačanje institucionalnog okvira zaštite okoliša na regionalnoj i lokanoj razini.
214
22. IZVORI POdATAKA
1. Godišnje izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša za 2009. godinu, MZoPUG, Uprava za inspekcijske poslove, Zagreb 2010. godine
2. Izvještaj o ispitivanju zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goran-ske županije, u 2006, 2007, 2008. i 2009. godini, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
3. Izvještaj o radu inspekcije zaštite prirode za razdoblje od 2007. do 2009. godine, Mini-starstvo kulture, srpanj 2010.
4. Izvještaj o radu vodopravne inspekcije za razdoblje od 2007. do 2009. godine, Mini-starstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, srpanj 2010.
5. Kakvoća mora na morskim plažama na području Primorsko-goranske županije u 2006, 2007, 2008. i 2009. godini, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
6. Mjerenje buke cestovnog prometa na području općine Kostrena, DARH 2 d.o.o., Samo-bor, 2008. godina
7. Mjerenje buke industrije, industrijskih pogona i postrojenja Brodogradilišta Viktor Lenac, DARH 2 d.o.o., Samobor, 2008. godina
8. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2014. go-dine (SN 17/07. i 50/08)
9. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2014. godine (NN 85/07)
10. Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08)
11. Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08)
12. Podaci jedinica lokalne samouprave o stanju okoliša iz ankete koje je proveo Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije (srpanj 2010)
13. Podaci komunalnih društava i većih onečišćivača na području Županije iz anketa koje je proveo Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije (listo-pad/ studeni 2009. i srpanj 2010. godine)
14. Podaci o kakvoći površinskih voda za 2008. i 2009. godinu, Hrvatske vode, Zagreb, 2009. i 2010. godina
15. Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08)
16. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2009.-2012. (SN 23/09)
17. Program zaštite okoliša Primorsko-goranske županije za razdoblje 2006.-2009. godine (SN 31/05)
18. Registar onečišćenja okoliša (Roo) za Primorsko-goransku županiju u 2009. godini
19. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
20. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
21. Strategija upravljanja vodama (91/08)
215
22. Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (SN 31/05)
23. Strateška karta buke cestovnog prometa, Konfliktna karta buke cestovnog prometa grada Rijeke, DARH 2 d.o.o. , Samobor, 2009. godina
24. Strateška karta buke općine Kostrena, DARH 2 d.o.o. , Samobor, 2008. godina
25. Uspostava sustava upravljanja bukom okoliša općine Kostrena, DARH 2 d.o.o., Samobor, 2008. godina
26. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i provedbeni propisi
27. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)
28. Zakon o vodama (NN 153/09) i provedbeni propisi
29. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) i provedbeni propisi
30. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) i provedbeni propisi
31. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05,139/08) i provedbeni propisi
32. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i provedbeni propisi
33. Zapisnici o inspekcijskom pregledu odlagališta na području Županije, travanj 2010.
![1 Uvod [Način kompatibilnosti].pdf](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/55cf8ac855034654898dc0c9/1-uvod-nacin-kompatibilnostipdf.jpg)
![UPRAVLJANJE MARKETINGOM [Način kompatibilnosti]](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/616eb61602c14c733736d0f3/upravljanje-marketingom-nain-kompatibilnosti.jpg)
![2. Kinematika.ppt [Način kompatibilnosti]](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/617646cbb6ea68015134c86c/2-nain-kompatibilnosti.jpg)
