Embed Size (px)
Citation preview
NADOPUNA
PLANA AKTIVNOSTI s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagañenja i za
usuglašavanje s najboljom raspoloživom praksom
„KTM-BRINA“ D.O.O. ZA GRAðEVINARSTVO
POSUŠJE
Posušje, kolovoz 2010. godine
NADOPUNA
PLANA AKTIVNOSTI s mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagañenja i za
usuglašavanje s najboljom raspoloživom praksom
„KTM-BRINA“ D.O.O. ZA GRAðEVINARSTVO
POSUŠJE
Direktor
M.P.
Posušje, kolovoz 2010. godine
Tomislav Marić
--------------------------
Naručitelj:
I OPĆI PODACI O PROJEKTU
„KTM-Brina“ d.o.o.
Vinjani b.b., 88240 Posušje
Općina Posušje, Županija Zapadnohercegovačka
Bosna i Hercegovina
Lokacija:
Izvoditelj:
Šifra projekta
Voditelj projekta:
Interna kontrola:
Konzultanti:
Posušje
„SPIN“ d.o.o
Kardinala Stepinca b.b.
Mostar
PA – 02/10
Željko Šimunović dipl. ing. sig.
Pocrte 159
88340 Grude
tel: 063 326 837
E-mail: [email protected]
Miroslav Lončar,
Zdravka Čamber,
Marina Petrović,
Ivica Bošnjak,
Velibor Šimović,
Silvija Lončar
Jure Ćavar
Željko Bešlić
Dopuna Plana aktivnosti
Sadržaj
SPISAK SLIKA………………………………………………………….. 1
SPISAK TABLICA……………………………………………………… 4
1. IME I ADRESA OPERATORA POGONA/ POSTROJENA…….. 6
2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA
PLANU………………………………………………………………... 7
2.1. Opće informacije o lokaciji……………………………………... 7
2.2. Dokumenti za grañenje i rad…………………………………… 9
2.3. Geografske i morfološke značajke …………………………… 14
2.4. Tektonske i seizmološke značajke……………………………. 15
2.5. Klimatske značajke………………………………………………. 17
2.6. Hidrogeološke značajke………………………………………… 19
2.7. Vegetacija- biljni pokrov………………………………………… 20
2.8. Fauna užeg i šireg okruženja…………………………………... 21
2.9. Geološke i geomorfološke značajke………………………….. 22
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNE OSOBE, VRSTA PROIZVODA,
GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ UPOSLENIKA 25
3.1. Opis djelatnosti…………………………………………………… 25
3.2. Vrste proizvoda…………………………………………………… 26
3.3. Broj uposlenih ……………………………………………………. 27
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA………………………………… 31
4.1. Kratak opis postrojenja za proizvodnju svježeg betona…... 32
4.2. Tehnologija proizvodnje betona……………………………….. 36
4.3. Kratak opis postrojenja za proizvodnju asfalta (asfaltna
baza)………………………………………………………………… 38
4.3.1. Postrojenje za proizvodnju asfalta „Bernardi“ – detaljni
tehnički …………………………………………………………… 42
4.3.1.1. Sustav za preddoziranje agregata s transportom do
sušare …………………………………………………………….. 44
4.3.1.2. Pogonski dio za sušenje i zagrijavanje agregata…………... 45
4.3.1.3. Sustav otprašivanja…………………………………………… 46
4.3.1.4. Sustav za prosijavanje, vaganje i miješanje ………………… 50
4.3.1.5. Sustav za doziranja punila i drugih dodataka………………. 51
4.3.1.6. Integrirani silos za skladištenje asfalta………………………. 52
4.3.1.7. Sustav za skladištenje bitumenskih masa…………………… 54
4.3.1.8. Sustav za upravljanje proizvodnjom asfaltne mase……...... 56
4.4. Ostali sadržaji na lokalitetu proizvodnje……………………... 60
4.4.1. Priručno skladište ulja i sredstava za podmazivanje………… 60
4.4.2. Skladište sredstava za čišćenje……………………………….. 61
4.4.3. Radionica za sitne opravke i pranje sa kanalom …………….. 62
4.4.4. Transformatorska postaja………………………………………. 63
4.4.5. Portirnica i parter………………………………………………… 64
4.4.6. Upravna zgrada i radionica …………………………………….. 66
4.4.7. Deponij kamenog agregata…………………………………….. 70
4.4.8. Popis strojeva i opreme korištene u KTM Brina……………… 70
4.4.9. Pomoćni objekti i oprema za smanjenje negativnog utjecaja
na okoliš…………………………………………………………... 77
4.4.9.1. Objekti i oprema za pročišćavanje otpadnih voda…………. 77
4.4.9.2. Oprema za smanjenje negativnog utjecaja na zrak……….. 84
4.4.9.3. Oprema za pranje i čišćenje………………………………….. 84
4.4.9.4. Oprema za prikupljanje otpada………………………………. 86
5. DATUM POČETKA RADA POSTROJENJA…………………….. 88
6. STUDIJA O ZAGAðENOSTI U NULTOM STANJU…………….. 89
6.0. Uvod………………………………………………………………… 89
6.1. Obavljena mjerenja nultog stanja……………………………... 93
6.1.1. Korišteni mjerni ureñaji ………………………………………. 93
6.2. Mjerenje buke ……………………………………………………. 96
6.2.1. Rezultati ispitivanja buke ……………………………………. 97
6.2.2. Zaključak………………………………………………………… 100
6.3. Ispitivanje kemijskih štetnosti u zraku……………………….. 100
6.3.1. Zaključak ………………………………………………………... 102
6.4. Otpadne vode……………………………………………………... 102
6.4.1. Izvori zagañenja voda ………………………………………….. 102
6.4.2. Zaključak ispitnog laboratorija………………………………….. 108
6.5.Kruti otpad ………………………………………………………… 109
6.6. Pregled mogućih uticaja......................................................... 111
6.6.1.Asfaltna baza……………………………………………………. 111
6.6.2.Betonara…………………………………………………………. 113
7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI
KEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO………………………………… 116
7.1. Osnovne sirovine za proizvodnju asfalta……………………. 116
7.2. Pomoćne sirovine za proizvodnju asfalta…………………… 119
7.2.1. Bitumenske emulzije……………………………………………. 119
Razrijeñeni bitumeni ……………………………………………. 120
8
7.2.3. Filer ………………………………………………………………. 120
7.3. Energenti za asfalt i strojeve ………………………………….. 121
7.4. Tehnička ulja i masti……………………………………………...
122
7.5. Lista sirovina za proizvodnju asfalta u 2007., 2008. i 2009.
godini………………………………………………………………. 122
7.6. Opis komponenti ili osobina sa značajnim efektima po
128
okoliš………………………………………………………………..
7.7. Proizvodnja betona……………………………………………….
131
7.7.1. Osnovne sirovine za proizvodnju betona………………………
131
7.7.2. Potrošnja sirovina za proizvodnju betona za godine 2007.,
2008. i 2009............................................................................. 133
7.7.3. Pomoćni materijali i kemijske supstance za proizvodnju
betona……………………………………………………………... 136
7.7.4. Opis komponenti ili osobina sa značajnim efektima po okoliš
141
7.8. Spisak priloženih sigurnosnih listova……………………….. 142
8. Izvor vodosnabdijevanja, ukupna potrošnja vode i
potrošnja po jedinici proizvoda, izvori energije, ukupna
potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda………………….. 143
8.1. Izvor vodosnabdijevanja ……………………………………….. 143
8.2. Kanalizacija………………………………………………………...
144
8.3. Snabdijevanje električnom energijom i ostalim
9
energentima……………………………………………………….. 144
8.4. Potrošnja vode i energije po jedinici proizvoda……………. 147
9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE
OPREME……………………………………………………………… 151
10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA…………………………...
156
10.1. Asfaltna baza......................................................................... 156
10.2. Betonara…………………………………………………………. 156
10.3. Postojeći monitoring emisija u okoliš……………………… 156
10.4. Postojeći monitoring kvaliteta proizvodnje……………….. 164
11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA
EMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOðENJE
UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM,
OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA
(PREČIŠĆAVANJE I KONAČNO ZBRINJAVANJE) I
NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM U NAJBOLJOJ
RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI (BAT)………………………. 167
11.1. Prevencija nastanka emisija…………………………………. 167
11.2. Postojeće mjere za smanjenje nastanka emisija i
smanjenje utroška sirovina, vode i energije……………… 167
11.2.1. Sirovine…………………………………………………………. ¸68
11.2.2. Voda ……………………………………………………………. 168
11.2.3. Energija ………………………………………………………… 170
11.3. Mjere zaštite zraka……………………………………………… 170
11.3.1. Asfaltna baza ………………………………………………….. 170
11.3.2. Betonara ……………………………………………………….. 171
10
11.4. Mjere zaštite voda……………………………………………….
171
11.5. Mjere zaštite tla…………………………………………………. 173
11.6. Mjere zaštite flore i faune…………………………………….. 174
11.7. Mjere zaštite od buke………………………………………….. 174
11.8. Mjere za ublažavanje i rješavanje posljedica mogućih
ekoloških nesreća……………………………………………… 175
11.9. Mjere sigurnosti – zaštite na radu…………………………… 175
11.10. Prevencija požara………………………………………………
175
11.11. Opis konačnog tretmana krutog otpada ………………….. 176
12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I
EMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O GRANIČNIM
VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DANIM U
NAJBOLJOJ RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI………………. 179
12.1. Uvod………………………………………………………………. 179
12.2. Analiza dostupnih podataka …………………………………. 179
12.3. Zaključci i konstatacije………………………………………... 184
13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ
POGONA U SKADU SA BAT-ovima…………………………… 187
13.1. Uvod……………………………………………………………… 187
13.2. Mjere za smanjenje nastanka emisija i smanjenje utroška
sirovina…………………………………………………………… 187
13.2.1. Mjere zaštite zraka……………………………………………...
187
13.2.2. Mjere zaštite voda………………………………………………
11
187
13.2.3. Mjere zaštite tla………………………………………………… 188
13.2.4. Mjere zaštite flore i faune………………………………………
188
13.2.5. Mjere zaštite od buke…………………………………………..
188
13.2.6. Mjere za ublažavanje i rješavanje posljedica mogućih
ekoloških nesreća………………………………………………. 188
13.2.7.Mjere sigurnosti – zaštite na radu…………………………….. 189
13.2.8. prevencija požara……………………………………………….
189
13.3. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija…………… 190
14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA SUKLADNO
PROPISIMA.............................................................................. 194
14.1. Zakonski okvir……………………………………………………
194
14.2. Metodologija i vrste mjerenja……………………………….. 195
14.2.1. Emisije u zrak……………………………………………………
195
14.2.2. Buka…………………………………………………………….. 196
14.2.3. Otpadne tehnološke vode…………………………………….. 196
14.2.4. Monitoring otpada……………………………………………… 198
14.3. Prijedlog monitoring plana, dinamika i rokovi…………….. 198
15. Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka
otpada i emisija…………………………………………………… 203
15.1. Mjere za monitoring proizvodnje…………………………….. 203
12
15.2. Mjere za monitoring nastanka otpada………………………. 204
15.3. Mjere za monitoring emisija…………………………………... 206
16.PLAN SPREČAVANJA NESREĆA VELIKIH RAZMJERA…….
208
16.1. Uvod………………………………………………………………. 208
16.2. Opis radnog procesa ………………………………………….. 208
16.3. Intervencija………………………………………………………. 209
16.4. Kritična mjesta …………………………………………………. 209
16.5.Opis lokacije………………………………………………………
209
16.6. Plan upravljanja u izvanrednim situacijama………………. 209
16.7. Rezime……………………………………………………………..
211
17. NAČIN IZVJEŠĆIVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENIH
MJERA……………………………………………………………… 212
17.1. Uvod………………………………………………………………. 212
17.2. Odgovornost i ovlaštenja za primjenu i nadzor…………… 212
17.3. Dokumentacija…………………………………………………...
213
18. FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA
GODIŠNJOJ RAZINI…………………………………………………… 215
19. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE
ODNOSNO POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12.
2007. GODINE…………………………………………………….. 219
20. PRIVITAK -IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE
DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH DOZVOLA, PRIJEPIS
13
POSTOJEĆIH ELABORATA (ZAŠTITA OKOLIŠA,
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU)…….. 220
21. U SLUČAJU DA JE POSTOJEĆI POGON DEPONIJA………. 222
14
1. IME I ADRESA OPERATORA POGONA/ POSTROJENA
Naziv poduzeća „KTM-Brina“ d.o.o. za grañevinarstvo Posušje
Pravni oblik Društvo s ograničenom odgovornošću
Poduzeće u privatnom vlasništvu
Adresa Vinjani b.b., 88240 Posušje
BiH
Telefon 039-693-225, 039-693-050
Faks 039-693-225, 039-693-050
E-mail [email protected]
Vlasnik Tomislav Marić JMBG 1804961153358 sa udjelom od 1/1.
Kontakt osoba Tomislav Marić
15
2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU
2.1. Opće informacije o lokaciji
Tvrtka “KTM-Brina“ izgrañena je u mjestu Vinjani, općina Posušje u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Ova lokacija nalazi se 5 km zapadno od općinskog sjedišta uz južnu stranu magistralne cestu M 6.1 dionice Posušje - Tomislavgrad. Lokacija je udaljena 20 km od Gruda, 35 km od Širokog Brijega i oko 30 km zračne linije od Jadranskog mora.
Ova lokacija je odabrana iz razloga što je područje Vlake - Paljevine, općinskim prostorno-planskim dokumentima, definirano kao općinska poslovna zona namijenjena za izgradnju industrijskih objekata. Istim dokumentima odreñena je svrha posebne namjene organizacije i korištenja ovog zemljišta, te mjerila i smjernice za ureñenje i zaštitu prostora općine Posušje. (prilozi)
Kompleks složenog proizvodno-gospodarskog objekta postojeće tvrtke „KTM - Brina“ izgrañen je na parceli k.č. broj 156/3 u Vinjanima koja ima ukupnu površinu 16558 m2 i u vlasništvu je „KTM - Brina“ d.o.o. (prilozi Kopija katastarskog plana i Prijepis posjedovnog lista).
Proizvodno – gospodarski objekt, u grañevinskom smislu, predstavljaju skup koji sačinjavaju instalirana postrojenja, upravna zgrada, interne prometnice, prijavnica, parking, zelene površine i otvorenog vanjskog skladišta.
Lokacija nije opremljena svom potrebnom komunalnom infrastrukturom. Kompleks pogona KTM Brina preko sekundarne prometnice, priključen na magistralnu cestu M 6.1 dionice Posušje – Tomislavgrad. Pogon je priključen na PTT, elektro mrežu
Za opskrbu pitkom i industrijskom vodom koristi se vlastita cisterna za vodu i interni vodovodni razvod. Glede zbrinjavanja otpadnih voda za potrebe kompleksa izgrañena je interna kanalizacijska mreža sa septičkom jamom za zbrinjavanje fekalnih i sanitarnih voda, te taložnik za mulj i tri separatora zauljenih voda sa kanalizacijskom mrežom za zbrinjavanje oborinskih i industrijskih voda.
Prikupljanje krutog otpada (svih vrsta) obavlja se u krugu pogona (specijalne posude i kontejneri, te na posebnom platou za glomazni metalni otpad), a krajnje zbrinjavanje obavlja se preko specijaliziranih tvrtki (napomena: vidi privitak ugovori sa specijaliziranim tvrtkama).
Kompleks postrojenja KTM Brina sa sjeverne strane graniči sa pogonom za proizvodnu betonskih konstrukcija. Sa istočne ga javna prometnica dijeli (cca 50 m) sa jednim pogonom kamenoloma. Sa južne i zapadne strane graniči sa drugim pogonom kamenoloma i separacije.
U neposrednoj blizini lokacije nema niti se predviña izgradnja stambenih objekata, no dokumentima prostornog ureñena općine (Regulacijski plan „Paljevine 99“) uz sjevernu stranu magistralne prometnice M6.1 dionice Posušje – Tomislavgrad predviñena je izgradnja stambeno poslovnih objekata. Najbliži stambeni objekt udaljen je cca 500 m zračne linije.
16
Na širem području Vinjani - Paljevine nema proglašene i zaštićene prirodne i kulturne baštine niti vodozaštitnih zona.
Točna lokacija pogona i postrojenja prikazana je na topografskoj karti u razmjeri 1:30.000 (Vidi sliku. 2.1.2.).
U sadržajnom smislu na lokaciji “KTM-Brina“ izgrañeni su slijedeći pogoni i postrojenja:
1. vanjskog parkinga 2. partera sa ogradom i prijavnicom 3. upravne zgrade sa radionicom 4. zelenih površina 5. asfaltne baze 6. betonare 7. trafo-stanice 8. čatrnja i cisterna za opskrbu vodom 9. silosa 10. septičke jame 11. sustava za prečišćavanje otpadnih voda 12. skladišta ulja i masti 13. kanala za pranje strojeva i automobila 14. unutarnje asfaltirane prometnice
Privici : zemljišno-knjiški izvadci
Sadržaj slika i tablica u poglavlju :
Slika 2.1.1 Granice i sadržaj predmetne lokacije Slika 2.3.1. Lokalitet pogona na topografskoj karti M 1:300 000 Slika 2.3.2. Satelitski snimak šireg prostora lokacije Slika 2.4.1. Seizmološki izvori šire regije Slika 2.4.2. Prikaz epicentara potresa šire regije Tablica 2.5.1. Srednje mjesečne oborine na mjernoj postaji Posušje Slika 2.5.1. Ruža vjetrova Slika 2.6.1. Hidrogeološka karta šireg područja Slika 2.9.1. Osnovne geološke značajke područja regije hercegovina Slika 2.9.2. Geološka karta šireg područja lokacije
17
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNE OSOBE, VRSTA PROIZVODA, GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ UPOSLENIKA
3.1. Opis djelatnosti
Osnovna djelatnost tvrtke „KTM - Brina“ d.o.o. grañevinarstvo u visokogradnji i niskogradnji, proizvodnja asfalta i izgradnja putova, te proizvodnja betona i proizvoda od betona.
Od radova u niskogradnji i visokogradnji tvrtka se uglavnom bavi izgradnjom i održavanjem prometnica, sustava vodovoda i kanalizacije, izgradnjom i održavanjem hidrograñevinskih objekata, izgradnjom visokih objekata, te proizvodnjom asfalta i betona.
Djelatnost visokogradnje i niskogradnje je skup više grañevinskih poddjelatnosti koje grubo možemo svrstati u pripremne (organizacijske) i izvoñačke radove. Glede pripremnih radnji tvrtka se uglavnom bavi organizacijom i ureñenjem gradilišta i prijevozom grañevinskih strojeva na gradilište, te završnim napuštanjem gradilišta (demontaža postrojenja, odvoz grañevinskih strojeva i demontaža privremenih prostorija za smještaj uprave i djelatnika).
Izvoñački radovi u niskogradnji (prometnice, aerodromi i sl.) uglavnom podrazumijevaju trasiranje prometnice, zemljane radove na iskopima, izgradnju donjeg podstroja, propusta, sustava odvodnje oborinskih voda, separatora zauljenih voda, temeljenje i izgradnju nadvožnjaka i podvožnjaka, izgradnju rubnih dijelova prometnice, tamponiranje donjeg podstoja, izolaterske radove, asfaltiranje nosivog i habajućeg sloja, te opremanje prometnice vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i zaštitnim ogradama. Izvoñački radovi u visokogradnji (zgradarstvo, izgradnja tvorničkih hala i sl.) nešto se razlikuju od radova u niskogradnji obzirom da je glavnina ovih objekata smještena iznad razine zemlje. Glavne i značajne razlike su u iskolčenju radilišta, potrebnim postrojenjima, temeljenju, načinu gradnje i završnim grañevinskim radovima (opremanju grañevine).
Djelatnost grañevine, ovisno o vrsti radova, veoma je složena i zahtjevna kako u pogledu potrebe za različitim vrstama postrojenja, strojeva i ureñaja tako i u kadrovskom smislu. Za potrebe izvoñenja ovih radova tvrtka „KTM_Brina“ je nabavila vlastita tehnička pomagala (asfaltna baza, betonara, prijevozna sredstva, grañevinske strojeve i ureñaje i sl.) i zaposlila dovoljan broj stručnjaka različitih profila.
3.2. Vrste proizvoda
Predmetno postrojenje za proizvodnju svježeg betona i asfaltna baza orijentirano je na proizvodnju svježeg betona i asfalta (bitumenskog konglomerata) koga ugrañuje na radilištima Proizvedeni beton i asfalt se razlikuje se po kvalitetu zavisno od marke koju kupac naručuje, odnosno kupuje. Marka asfalta i betona jasno definira količine sirovina koje se upotrebljavaju pri spravljanju.
18
Asfaltna baza i betonara se nalaze na istoj lokaciji, smještene jedna uz drugu sa instaliranim kapacitetima :
- asfaltna baza 120 tona/h
- betonara 35 m3/h
Dnevna proizvodnja, a ujedno i godišnja proizvodnja asfalta i betona ne zavisi od raspoloživih kapaciteta betonare i asfaltne baze nego od potražnje tržišta tijekom godine. Na žalost trend je pada potražnje svih vrsta grañevinskih proizvoda i usluga u grañevinarstvu što je očito i iz priloženih tablica 3.2.1. i 3.2.2..
Godišnja proizvodnja betona za 2007. , 2008. i 2009. godinu prikazana je tabelarno :
Vrsta svježeg betona i godišnja proizvodnja za 2007., 2008. i 2009. godinu ( m3)
Naziv proizvoda 2007 2008 2009
Beton 128,52 m3 2.203,45 m3 2.753,60 m3
UKUPNO 128,52 m3 2.203,45 m3 2.753,60 m3
Tablica 3.2.1. Godišnja proizvodnja betona za 2007.,2008. i 2009. godinu
Godišnja proizvodnja asfalta za 2007., 2008. i 2009. godinu (u tonama)
Naziv proizvoda 2007. 2008. 2009.
A s f a l t 23.037,50 47.140,00 26.425,00
UKUPNO cca 23037,50 47.140,00 26.425,00
Tablica 3.2.2. Godišnja proizvodnja asfalta za 2007.,2008. i 2009. godinu
Primjetno je da proizvodnja asfalta lagano stagnira zbog recesije koja je osobito pogodila grañevinsku industriju.
3.3. Broj uposlenih
U trenutku izrade Plana aktivnosti u poduzeću je zaposleno 43 djelatnika. U nastavku dajemo popis stalnih djelatnika i njihove kvalifikacije.
19
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA
Ukupna površina parcele 16.558 m2. Na lokaciji “KTM-Brina“ izgrañeni su slijedeći pogoni i postrojenja:
-vanjski parking prostor -ograda i prijavnica
-parter : zelene i prometne površine (asfaltirane u zadnje dvije godine) -upravna zgrada sa radionicom („UPRAVA“), -unutarnji parking za strojeve i ureñaje -asfaltna baza sa pratećim objektima -betonara sa pratećim objektima -skladište sirovina - kanal za pranje auta sa skladištem ulja i masti („Pranje“) -prateći infrastrukturni objekti (cisterna za vodu i sustav za prečišćavanje otpadnih voda napravljen nakon izrade prve verzije Plana aktivnosti)
Ukupna izgrañenost lokacije u postotcima je 32,55 %, dok na neizgrañeni dio (park i prometnice i sl.) otpada 67,45 % površine. Dispozicije pojedine tehnološke cjeline vidljive su iz situacijskog snimka (slika 4.1.)
Slika 4.1. Raspored objekata na lokaciji
Dodatak Planu aktivnosti : Prilozi
Slika 4.2. Betonara marke „Elba“ Slika 4.3. Punjenje betonom kamiona-miješalice Slika 4.4. Punjenje silosa cementom Slika 4.5. Shematski prikaz proizvodnje betona Slika 4.6. Fotografije sastavnih dijelova betonare Slika 4.7. Shematski prikaz proizvodnje asfalta Slika 4.8. Elementi instalirane asfaltne baze Slika 4.9. Sustav za preddoziranje agregata s transportom do sušare Slika 4.10. Izgled trake preddozatora Slika 4.11. Rotacijska sušara i detalj gorionik Slika 4.12. Kompresor za zrak Slika 4.13. Izgled ventilatora Slika 4.14. Filtarsko postrojenje Slika 4.15. Izgled vrećastog filtra Slika 4.16. Silos za punilo (filer) Slika 4.17. Skladišni silos za asfalt Slika 4.18. Izgled rezervoara za bitumen Slika 4.19. Toplinska postaja za grijanje bitumena Slika 4.20. Shema rada grijača bitumena Slika 4.21. Unutarnji izgled upravljačke kabine Slika 4.22. Izgled asfaltne baze Slika 4.23. Prikaz nekih funkcija automatike upravljanja Slika 4.24. Funkcija prikaza greške Tablica 4.1. Prosječno skladištene količine ulja i maziva Slika 4.25. Skladište ulja i maziva Slika 4.26. Skladište sredstava za čišćenje Slika 4.27. Izgled radionice za sitne opravke i pranje Slika 4.28. Izgled transformatorske postaje
20
Slika 4.29. Pogled prema portirnici Slika 4.30. Detalj zelenih površina Slika 4.31. Detalj cisterna za pitku vodu (čatrnja) Slika 4.32. Upravna zgrada „KTM BRINA“ Slika 4.33. Izgled restorana i jednog od ureda Slika 4.34. vanjski i unutarnji izgled radionice Slika 4.35. Tlocrt prizemlja upravne zgrade i radionice Slika 4.36. Tlocrt kata upravne zgrade Slika 4.37. Deponij agregata Tablica 4.2. Popis strojeva Slika 4.38. Sabirni kanal i separator oborinskih voda u izgradnji Slika 4.39. Presjek separatora zauljenih voda Slika 4.40. Presjek izgrañene septičke jame Slika 4.41 Principijelna shema prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda Slika 4.42 Presjek taložnika Slika 4.43 Izgled taložnika Slika 4.44. Shematski prikaz zbrinjavanja otpadnih voda Slika 4.45. Specijalno vozilo za pometanje manipulativnih površina Slika 4.46. Specijalno vozilo za pranje vodom pod tlakom Slika 4.47. Visokotlačni ureñaj za pranje Slika 4.48. Specijalni kontejneri za prikupljanje komunalnog otpada po vrstama Slika 4.49. Posude za prikupljanje sitnog, papirnog i elektroničkog otpada
21
5. DATUM POČETKA RADA POSTROJENJA
Postrojenje je na predmetnoj lokaciji započelo sa radom 1998. godine.
22
6. STUDIJA O ZAGAðENOSTI U NULTOM STANJU
Dodatak Planu aktivnosti : Studija zagañenosti u nultom stanju za poduzeće „KTM-Brina“ doo Posušje izvršena je na temelju mjerenja nultog stanja zraka,buke i vode koje su izvršile ovlaštene institucije ZT „Tehnozaštita“ doo Mostar i „Herkon“ doo Mostar.
1. Izvješće broj 040 / XV - 09 – ZVB , O rezultatima ispitivanja kvalitete i zagañenosti zraka , vode i buke na pogonu za proizvodnju betona i asfalta iz kamenog agregata poduzeća „ Brina “ d.o.o. Posušje, Vinjani bb , 18.12.2009., ZT Tehnozaštita doo Mostar, ovlaštenje izdalo Ministarstva graditeljstva,prostornog ureñenja i zaštite okoliša HNŽ – K, rješenje br.UPI/09-05-25-111/06 od 05.04.2007.god
2. Izvješće o ispitivanju : I-M-OV-B-138/10 , Izvješće o rezultatima ispitivanja
kvaliteta (monitoring) otpadnih voda za KTM Brina doo Posušje , Mostar,
srpanj 2010.
Spisak priloga
Tablica 6.0.1.Emisija pojedinih plinova i čestica izgaranja naftnih derivata (lož ulja) Tablica 6.0.2. Procjene količina polutanata uslijed potrošnje goriva u 2009. godini
Slika 6.1.1.1. Skica mjernih – emisijskih mjesta
Tablica 6.1.1. Spisak mjernih mjesta
Tablica 6.2.1.1. Orijentacijske vrijednosti razine buke
Tablica 6.2.1.2. Rezultati mjerenja ekvivalentne razine buke Tablica 6.2.1.3. Dozvoljene razine buke Slika 6.4.2. Skica mjernih – emisijskih mjesta – otpadne vode
Tablica 6.5.1. Kategorije i procijenjene količine otpada ( 2009. godina)
Slika 6.6.2. Prikaz emisijskih mjesta na lokaciji proizvodnje betona i proizvodnje asfalta
23
7. Lista sirovina i pomoćnih materijala uključujući kemijske supstance i gorivo
Dodatak Planu aktivnosti :
Tablica 7.1.1. Fizikalne osobine bitumena Tablica 7.1.1.2. Fizičko-mehaničke osobine filera Tablica 7.1.3.1. Lista osnovnih sirovina za proizvodnju asfalta, 2009. godina Tablica 7.1.3.2. Lista osnovnih sirovina za proizvodnju asfalta , 2008. godina Tablica 7.1.3.3. Lista osnovnih sirovina za proizvodnju asfalta, 2007. godina Tablica 7.1.3.4. Lista pomoćnih materijala za proizvodnju asfalta, 2009. godina Tablica 7.1.3.5. Lista pomoćnih materijala za proizvodnju asfalta, 2008. godina Tablica 7.1.3.6. Lista pomoćnih materijala za proizvodnju asfalta, 2007. godina Tablica 7.1.4.1.Fizikalne i kemijske osobine loživog ulja Tablica 7.2.1.1. Karakteristike cementa Tablica 7.2.2.1. Lista osnovnih sirovina za proizvodnju betona, 2009. godina Tablica 7.2.2.2. Lista osnovnih sirovina za proizvodnju betona, 2008. godina Tablica 7.2.2.3. Lista osnovnih sirovina za proizvodnju betona, 2007. godina Tablica 7.2.3.1. Lista pomoćnih sirovina za proizvodnju betona , 2009. godina Tablica 7.2.3.2. Zajednička lista ulja i maziva , 2009. godina Tablica 7.2.3.3. Zajednička lista ulja i maziva , 2008. godina Tablica 7.2.3.4. Zajednička lista ulja i maziva , 2007. godina Tablica 7.2.3.5. Lista kemijskih supstanci Tablica 7.2.3.6. Lista potrošnje sredstava protiv smrzavanja
24
8. Izvor vodosnabdijevanja, ukupna potrošnja vode i potrošnja po jedinici proizvoda, izvori energije, ukupna potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda
8.1. Izvor vodosnabdijevanja
Kao što je već opisano postrojenje proizvodnje betona i proizvodnje asfalta se tehnološkom i sanitarnom vodom snabdijeva iz javnog vodovoda Posušje, odnosno točnije rečeno voda se uzima iz javnog vodovoda i dovozi vlastitom cisternom, te skladišti u cisterne i čatrnje instalirane na lokalitetu proizvodnje.
8.2. Snabdijevanje električnom energijom i ostalim energentima
Postrojenje za proizvodnju betona i proizvodnju asfalta se snabdijeva sa distributivne mreže preko obližnje trafo-stanice a energente (loživo ulje i dizel) kupuje na tržištu.
Prilozi
Tablica 8.1.1. Prikaz potreba za vodom Tablica 8.3.1. Zajednička lista za proizvodnju betona i asfalta, 2009. godina Tablica 8.3.2. Zajednička lista za proizvodnju betona i asfalta, 2008. Godina Tablica 8.3.3. Zajednička lista za proizvodnju betona i asfalta, 2007. godina Tablica 8.4.1. Potrošnja vode za 2008 i 2009 godinu Tablica 8.4.2. Beton – potrošnja vode i energije po jedinici proizvoda Tablica 8.4.3. Asfalt – potrošnja vode i energije po jedinici proizvoda
25
9. Mjere za održavanje i čišćenje opreme
Održavanje opreme strojeva, objekata i kompletne infrastrukture je definirano prema posebno sačinjenim planovima održavanja i u skladu je s uputama proizvoñača strojeva. U ovisnosti o vrsti opreme i trenutnim potrebama tvornice, mogu biti dnevni, tjedni, mjesečni kvartalni i godišnji. Pravovremeno se obavlja otklanjanje eventualno nastalih kvarova.
Svrha redovnog održavanja, opreme je osiguranje tehnološkog procesa proizvodnje, smanjenje mogućih zastoja, smanjenje troškova održavanja i smanjenje emisija.
Za održavanje opreme se brinu:
- radnici na održavanju
- radnici na upravljanju
- vanjski suradnici (servisne kuće).
Čišćenje pogona i opreme je svakodnevno, odnosno po završetku dnevnog radnog ciklusa i definirano je za svako radno mjesto. Planovima je odreñeno i mjesto odlaganja ili skladištenja otpada.
Vanjski suradnici - servisne kuće, prilikom potpisivanja ugovora se obvezuju da će se prilikom provoñenja redovnih pregleda kao i generalnog remonta pridržavati svih važećih normi. Pored održavanja postrojenja na razini službe održavanja, provodi se i održavanje postojećeg voznog parka.
U nastavku su dati godišnji planovi održavanja strojeva zapisani u Poslovniku o kvaliteti poduzeća koji su certificirani prema standardu ISO 9001-2000, i to za:
1. asfaltnu bazu
2. postrojenje betonare
3. strojeve
4. Što se tiče samog postupka čišćenja tu se pri radu ne koriste nikakve kemikalije. Većinom se, ukoliko je to moguće, pribjegava suhom postupku čišćenja (struganje, krpe i slično) a ukoliko to nije moguće onda mokrim postupkom korištenjem visokotlačnog ureñaja za pranje.
5. Taložnik se svako 25 dana čisti u vlastitoj režiji.
Tablica 9.1. Godišnji planovi održavanja strojeva (asfaltna baza) Tablica 9.2. Godišnji planovi održavanja strojeva (betonara) Tablica 9.3. Godišnji planovi održavanja strojeva (strojevi) Slika 9.1. Kamion pometač prometnih površina Slika 9.2. Visokotlačni ureñaj za pranje vozila
26
10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
10.1. Asfaltna baza
Emisiju u zrak iz postrojenja asfaltne baze čine prašina i plinovi koji nastaju u procesu proizvodnje asfalta.
Buka koja se stvara radom postrojenja asfaltne baze je u granicama normalnih vrijednosti, jer je postrojenje locirano na dovoljnoj udaljenosti od naselja, tako da buka nema utjecaja na stanovništvo. (vidi privitak)
Minimiziranje otpada i otpadnih voda je riješeno na način da se otpad razvrstava, vrednuje i odlaže u zasebne kontejnere i vodosabirnicima koji sve otpadne (oborinske) vode odvode do instaliranog separatora masnoća. (vidi privitak)
Na širem području lokacije asfaltne baze nije utvrñen štetan utjecaj tehnološkog procesa na poljoprivredu i njene kulture.
10.2. Betonara
Emisiju u zrak iz postrojenja betonare čine prašina, cementna prašina i plinovi koji nastaju u procesu proizvodnje betona.
Buka koja se stvara radom postrojenja betonare je u granicama normalnih vrijednosti, jer je postrojenje locirano na dovoljnoj udaljenosti od naselja, tako da buka nema utjecaja na stanovništvo. (vidi privitak)
Minimiziranje otpada i otpadnih voda je riješeno na način da se otpad razvrstava, vrednuje i odlaže u zasebne kontejnere, odnosno taložnikom preko kojeg se sve otpadne (tehnološke) vode odvode do instaliranog separatora masnoća i vraćaju u ponovnu proizvodnju. (vidi privitak)
Na širem području lokacije betonare nije utvrñen štetan utjecaj tehnološkog procesa na poljoprivredu i njene kulture.
10.3. Postojeći monitoring emisija u okoliš
Nadzor i mjerenja povezana sa upravljanjem i zaštitom okoliša u poduzeću uključuju:
- mjerenje onečišćenja zraka (u i van kruga poduzeća) - mjerenje onečišćenja vode (u i van kruga poduzeća) - mjerenje mikroklime na radnim mjestima (temperature, vlažnosti i brzine
strujanja zraka) - mjerenje buke, kemijske tvari i rasvjete na radnim mjestima - mjerenje utroška električne energije - mjerenje utroška vode - mjerenje utroška naftnih derivata - mjerenje količine otpada po vrstama kontinuirano se obavlja uz mjesečno
izvješće
27
Navedena mjerenja i nadzor omogućuju prikupljanje objektivnih podataka koji služe za ocjenu postizanja ciljeva prema okolišu, kao i donošenje novih ciljeva i programa upravljanja okolišem. Takoñer se rezultati mjerenja koriste u svrhu provjere usklañenosti s identificiranim zakonskim i drugim zahtjevima koji se odnose na njegove aspekte okoliša. Za navedena mjerenja i procjenu usklañenosti primarno je odgovoran direktor ali planira se uvoñenje novog radnog mjesta i to referenta zaštite okoliša, zaštite na radu i zaštite od požara. On će ubuduće biti odgovoran za ova područja naravno uz suodgovornost upravitelja/rukovoditelja pogona/službi. U svrhu provjere stanja okoliša i utjecaja na okoliš te usporedbe tih podataka sa zakonskom i ostalom regulativom obavljaju se interna mjerenja (mjerenja koje obavlja osoblje) i mjerenja od strane neovisnih vanjskih institucija.
U cilju redovnog praćenja emisija obavljeno je krajem 2009. godine nulto mjerenje buke i kvalitete zraka odnosno zaprašenosti kao i nulto mjerenje otpadnih voda koje je rañeno u 2010. godini.
U nastavku dajemo izvode iz Izvješća broj 040/XV-09 – ZVB (zrak i buka) i Izvješća o ispitivanju : I-M-OV-B-138/10 (otpadne vode).
Izvješće broj 040 / XV - 09 – ZVB, o rezultatima ispitivanja kvalitete i zagañenosti zraka, vode i buke na pogonu za proizvodnju betona i asfalta iz kamenog agregata poduzeća „ Brina“ d.o.o. Posušje, Vinjani bb, 18. 12. 2009., ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar, ovlaštenje izdalo Ministarstvo graditeljstva, prostornog ureñenja i zaštite okoliša HNŽ, rješenje br. UPI/09-05-25-111/06 od 05. 04. 2007. god.
Izvodi iz Izvješća o ispitivanju kvalitete zagañenosti zraka, vode i buke
Izvješće o rezultatima ispitivanja kvaliteta (monitoring) otpadnih voda za KTM Brina doo Posušje , Izvješće o ispitivanju : I-M-OV-B-138/10 , Mostar, srpanj 2010.
Mjesto uzorkovanja : Separator površinskih otpadnih voda
Datum uzorkovanja : 21.7.2010.
Mjesto uzorkovanja: Separator otpadnih voda kod pranja strojeva
Datum uzorkovanja : 21.7.2010.
Mjesto uzorkovanja: Separator otpadnih voda s betonare
Datum uzorkovanja : 21.7.2010.
10.4. Postojeći monitoring kvaliteta proizvodnje
U cilju zadovoljavanja uvjeta iz Zakona i Pravilnika koji su na snazi na području F BiH, te povećane konkurencije na tržištu, poduzeće „KTM BRINA“ d.o.o. Posušje obavlja kontinuirana ispitivanja kvaliteta isporučenog betona i
28
asfalta i elemenata proizvedenih od betona. Obavlja se kontrolno ispitivanje ulazne sirovine – bitumena. Ovdje je dat primjer izgleda takve vrste izvješća.
Kontrola ulazne sirovine
PRIMJERI IZVJEŠĆA ZA BITUMEN
Vidi privitke : Izvješće broj 040 / XV - 09 – ZVB
Izvješće o ispitivanju : I-M-OV-B-138/10
Tablica 10.3.1. Rezultati mjerenja ekvivalentne razine buke
29
11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOðENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA (PREČIŠĆAVANJE I KONAČNO ZBRINJAVANJE) I NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM U NAJBOLJOJ RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI (BAT)
11.1. Prevencija nastanka emisija
Unutar poduzeća provode se stalne mjere za smanjivanje štetnih pojava na okoliš, odnosno aktivnosti su stalne glede unaprjeñenja zaštite okoliša i smanjenja negativnih učinaka na okoliš. Zagañivanje zraka uglavnom potječe od emisije otpadnih dimova i plinova koji nastaju na izlazu iz postrojenja za proizvodnju asfalta i betona. Pored ovoga dio zagañenja uzrokuju teški strojevi i vozila u samom krugu poduzeća. Oni su uzrok i nastale prašine i buke.
Prema izvješću firme ZT „Tehnozaštita“ doo Mostar koja je obavila „Nulto mjerenje“ emisija buke iz pogona buka je u dopuštenim granicama dok je povišena koncentracija prašine na nekim mjestima (Vidi Izvješće).
Prema izvješću firme „HERKON“ doo Mostar koja je obavila „nulto mjerenje“ otpadnih voda, zagañenost ispuštenih otpadnih voda bila je u dopuštenim granicama. (Vidi Izvješće).
11.2. Postojeće mjere za smanjenje nastanka emisija i smanjenje utroška sirovina, vode i energije
Sve sirovine maksimalno se iskorištavaju u cilju manjih gubitaka u proizvodnji. Postojeće mjere imaju za cilj smanjenje nastanka emisija, te racionalno korištenje i utrošak sirovina, a time i manjih količina otpada i emisija štetnih tvari u okoliš. Da bi se utjecalo na što racionalniju potrošnju prati se rad i broj zastoja glavnih strojeva, prijem sirovina i obim proizvodnje, troškovi materijala za održavanje kao i vrijeme i troškovi utrošeni na remont tj. redovno održavanje postrojenja.
Obzirom da je Poduzeće certificirano po ISO 9001-2000 postoje definirane procedure upravljanja kvalitetom i praćenja kvalitete proizvodnog procesa.
Načini za svoñenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum su:
11.2.1. Sirovine
Ispravnim radom filtarskog postrojenja na asfaltnoj bazi, postižu se dva efekta: smanjenje zagañenja zraka česticama prašine i smanjenje kupovnih sirovina (punila) za proizvodnju asfalta jer se koristi vlastito punilo.
Agregati se dovoze iz obližnjeg kamenoloma koji je u vlasništvu poduzeća pa su transportni troškovi svedeni na minimum a samim tim smanjeno i zagañenje zraka ispušnim plinovima.
11.2.2. Voda
30
U sustav pročišćavanja otpadnih voda uloženo je mnogo novca kako bi se i na taj način smanjila potrošnja vode. Pošlo se od toga kako je potrebno napraviti takav proces kojim će se već korištena tehnološka voda ponovo vratiti u proces. To je napravljeno izgradnjom reverzibilnog sustava. U nastavku se daje proračun iz kojega su vidljive velike uštede vode nakon primjene reverzibilnog sustava.
Proračun potrebnih količina tehnološke vode
Radi uštede vode u procesu rada sustav za prečišćavanje otpadnih voda je projektiran i izgrañen po reverzibilnom sustavu tako da se voda iz procesa uvodi u taložnik i nakon prečišćavanja ponovo vraća u proces.
Razvijena količina otpadnih voda je (strana 4.) je približno :
=max. )( vodeotpV 0,30 hm /3 otpadne vode
Propisano je obzirom na intenzitet punjenja taložnika muljem iz procesa proizvodnje betona da je neophodno izobavljati čišćenje taložnika svakih 25 dana rada i tada ponovo napuniti taložnik.
Ukupna zapremina taložnika je :
Vtot. = 10,60 3m
Tada je potrebna količina tehnološke vode (sa 5 sati dnevnog rada za 25 dana u mjesecu):
=MJESECQ =2510)( max. xxV vodeotp 0,30 x 5 x 25= cca 37,50 3m /mjesec
Stvarna potrošnja vode iz gradskog vodovoda pokazana je slijedećim pokazateljima :
- Voda potrebna za spravljanje svježeg betona
40=vodeV litara /0,33 3m betona
=⋅= vodebetonaukvode VQV )( 6,00 x 40 = 240 litara /h = 0,24 hm /3 vode
Mjesečna potrošnja vode po ovom osnovu je :
=⋅⋅⋅= 255)( vodebetonaukvode VQV 30 3m vode/mjesec
- Voda potrebna za rad sustava za prečiščavanje otpadnih voda(reverzibilni rad)
Prvo-početno punjenje taložnika cca 10,60 danam .25/3 (Vrijeme čišćenja taložnika svakih 25 dana)
Tjedno dopunjavanje vode u sustavu od cca 20 % ukupne cirkulirajuće količine vode u sustavu
10,60 x 0,20 = 2,12 danam ..7/3
Tjedna potrošnja vode iz gradskog vodovoda odnosno dovezene vode je :
=⋅+=25
760,1012,27Q 5,088 danam ..7/3
Mjesečna potrošnja vode iz gradskog vodovoda je :
31
=⋅= 3,4088,5secmjeQ 21,87 ( danam ..30/3 )
- Voda potrebna za rad sustava za prečiščavanje otpadnih voda(bez reverzibilnog rada)
=max. )( vodeotpV 0,30 hm /3 otpadne vode
Tjedna potrošnja vode
=sedmičedvodeQ / =⋅+⋅⋅=⋅+⋅⋅25
76,107530,0
25
76,1075)( max.vodeotpV 13,46 danam ..7/3
=mjesečjevodeQ / 13,46 x 4,3=57,87 3m
Ukupna mjesečna potrošnja vode iz gradskog vodovoda :
a . Ako je reverzibilni proces u potpunosti primijenjen
=MJESECQ 30+21,87=51,87 danam ..30/3
b . Ako reverzibilni proces nije primijenjen
=MJESECQ 30+57,87=87,87 danam ..30/3
Ako se ovi podaci meñusobno kompariraju vidi se višestruka korist reverzibilnog sustava korištenja vode u ove svrhe odnosno uštede vode.
11.2.3. Energija
Kontrola utroška električne energije pretpostavlja mjerenje potrošnje električne energije u proizvodnom procesu, te izvješćivanje u cilju praćenja procesa i planiranje zahvata u budućnosti. Samo ono što se mjeri može se i kontrolirati.
U transformatorskoj postaji 10(20)/0,4 kV instalirani su kompenzacijski sklopovi, koji održavaju cosϕ>0,95, tako da je potrošnja jalove električne energije svedena na najmanju moguću mjeru. Osim velike uštede uslijed ispravnog rada predmetnog sklopa, dovodni energetski vodovi za poduzeće „Brina“ d.o.o. Posušje ne opterećuju distributivnu energetsku mrežu sa jalovom električnom energijom.
U proizvodnom pogonu se obavlja selektivno uključivanje strujnih krugova rasvjete uzimajući u obzir razinu vanjskog prirodnog svjetla.
11.3. Mjere zaštite zraka
11.3.1. Asfaltna baza
Redovito održavanje postrojenja i to osobito postrojenja filtara na asfaltnoj bazi. Ukupno ima oko 350 vrećastih filtara koji stalno moraju biti funkcionalni. Može se reći da se u prosjeku mijenja jedan filtar svaka 3 dana pa je tako ispunjena preporuka proizvoñača da se sve filtarske vrećice promijene u roku 5 godina.
Vodi se računa o kvalitetu nabavljenog goriva kojim se zagrijava pijesak i bitumen i time na izvoru smanjuje zagañenje zraka (odabirom kvalitetnog goriva koje bolje izgara ne ostavljajući krute čestice, koji ima smanjen postotak sumpora itd.) .
32
Redovito se održava postrojenje na kraju svakog radnog dana. Na postrojenjima i pojedinačnim strojevima obavljaju se tjedni, periodični, godišnji i izvanredni pregledi prema preporukama proizvoñača strojeva.
Deponij pijeska je dijelom natkrivena čime se smanjuje podizanje prašine u krugu uslijed djelovanja vjetra.
Uočavaju se potencijalna mjesta zagañenja, intervenira se zbog sprječavanja istih, te pripremaju planovi i aktivnosti za stalno smanjenje i sprječavanje zagañenja.
Provode se ispitivanja u pogonu sa stanovišta zagañenosti i kvaliteta zraka.
Ograničena je brzina kretanja vozila do 40 km/h.
Obavlja se prskanje vodom manipulativnih poobavljana i transportnih
putova.
11.3.2. Betonara
U cilju smanjenja emisija u zrak u silosima za cement, na samom vrhu, su montirani posebni, skoro nepropusni filtri, sa sigurnosnim ventilima. Ukoliko filtri nisu mehanički oštećeni u potpunosti sprječavaju emisije čestica cementa u zrak.
Čišćenje i zamjena filtra na silosima cementa je od presudnog značaja za eliminaciju emisija cementa u zrak.
Kvašenje agregata prskalicama se redovito provodi za vrijeme sušnog vremena sa ciljem sprječavanja emisija kamene prašine u zrak.
Od skoro je u primjeni uporaba cerada za prekrivanje kamenog agregata pri prijevozu.
11.4. Mjere zaštite voda
U postupku proizvodnje betona koristi se voda. Na temelju podataka iz tehničke dokumentacije o proračunu dimenzija i efekata sustava pročišćavanja razvijena količina otpadne vode iznosi cca 0,30 hm /3 .
Cjelokupna količina otpadne vode ima tretman u sustavu prečišćavanja prije njenog upuštanja u recipijent (podzemlje). Obzirom na vrstu zagañenja za pročišćavanje su izrañeni mehanički taložnik i separator masnoća odnosno septička jama.
Slika 11.4.1. Shema prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje betona
Slika 11.4.2. Instalirana septička jama na lokalitetu proizvodnje betona i proizvodnje asfalta
11.5. Mjere zaštite tla
Kanalizacijska mreža prihvaća sve otpadne vode iz sanitarija i odvodi ih cijevima 110Φ mm u instaliranu nepropusnu septičku jamu.
33
Glavni izvor zagañenja tla dolazi od eventualnog prosipanja goriva i maziva u tijeku korištenja strojeva i vozila i pri utakanju i istakanju goriva iz spremnika goriva.
U skladu sa okolišnom politikom poduzeća proces uskladištenja opasnih tvari po okoliš se obavlja na adekvatan način, pa je mogućnost kontaminacije zemljišta od istih svedena na najmanju moguću mjeru.
Sekundarne sirovine iz procesa proizvodnje skladište se u krugu poduzeća, te otpremaju do ovlaštenih poduzeća za prikupljanje otpada.
Postojeće mjere prevencije nastanka emisija su:
- Razvrstavanje otpada, njegovo skladištenje i njegovo odlaganje na odgovarajuće ekološki prihvatljivo mjesto do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih poduzeća.
- Na redovito uklanjanje otpada iz proizvodnog pogona.
- Redovito pražnjenje koševa sa razvrstanim otpadom (komunalni, metalni, papirni, akumulatori, zauljene krpe i filtri).
- Nastavak aktivnosti na održavanju zelenih poobavljana oko proizvodnog pogona.
- Prometnice unutar poduzeća su posve betonirane, odnosno asfaltirane, tako da mogućnost kontaminiranja zemljišta sa motornim uljem iz vozila smanjena.
- Kontinuirano čišćenje i održavanje proizvodnih pogona, te sadnja novih sadnica i održavanje postojećih.
- Odlaganje opasnog otpada (masti, ulja, starih guma) na odgovarajuće ekološki prihvatljivo mjesto do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih poduzeća
- Korištena mehanizacija se održava u tehnički ispravnom stanju. - Izmjena ulja u motorima i drugim dijelovima strojeva obavlja se periodično
uz redovnu kontrolu da ne bi došlo do curenja ulja iz strojeva. - Odvoz željeznog otpada obavlja se preko firmi koje su ovlaštene za
zbrinjavanje metalnog otpada - Razvrstani otpad odvoze ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje otpada (privitak)
11.6. Mjere zaštite flore i faune
Svako bacanje i odlaganje otpada, ispuštanje tekućeg otpada, nafte i naftnih osim u namjenske posude je strogo zabranjeno.
Redovno se održava postojeće drvoliko raslinje radi smanjenja prelaska prašine na susjedne parcele.
11.7. Mjere zaštite od buke
Poduzete su mjere zaštite od buke:
- Redovito se obavlja održavanje postrojenja. - Pri nabavci novih ureñaja / opreme vodi se računa o buci odnosno o
akustičnim osobinama ureñaja i opreme.
34
- Poštuje se predviñeno radno vrijeme. - Isključuje se rad motora strojeva i kamiona pri eventualnom čekanju.
11.8. Mjere za ublažavanje i rješavanje posljedica mogućih ekoloških
nesreća
- Strojevi su snabdjeveni aparatima za gašenje požara. - Metalni dijelovi su uzemljeni. - Stvoren je pozitivan pristup prema zaštiti okoliša. - Započeto je osposobljenje radnika za primjenu zaštitnih mjera za očuvanje
okoliša i postupanja u slučaju akcidentnih situacija.
11.9. Mjere sigurnosti – zaštite na radu
Mjere sigurnosti na radu su sastavni dio tehnološkog procesa.
Postojeće mjere podrazumijevaju:
- redovna periodična ispitivanja sredstava rada, - redovna periodična ispitivanja električnih instalacija, - redovne periodične preglede i održavanje u ispravnom stanju ureñaja i aparata
za gašenje požara. -
11.10. Prevencija požara
Potencijalni izvori požarne opasnosti su vozila i strojevi koji koriste tekuće gorivo D-2, ulja i maziva, te elektro instalacije. U cilju sprječavanja nastanka i širenja požara poduzete su sljedeće preventivne mjere:
- Zaposleni su prošli obuku za gašenje požara. - Sve prometnice unutar tvornice su slobodne i prohodne za pristup vatrogasnih
vozila. - Strojevi su opremljeni protupožarnim aparatima za početno gašenje požara i
protupožarni aparati su rasporeñeni po cijelom pogonu. - Poslovni objekt je zaštićen gromobranskom instalacijom. - Elektroinstalacije i oprema zadovoljava u pogledu sprječavanja izbijanja i
širenja požara.
U slučaju eventualnog izbijanja požara radnici se pridržavaju sljedećih postupaka:
- Isključiti glavni prekidač pomoću ručnih javljača požara ili na GRO-u, - Obavijestiti Vatrogasno društvo o nastalom požaru, - Obaviti evakuaciju djelatnika, - Kod aparata za suho gašenje obvezno pričekati vrijeme punjenja, - Pristupiti lokalizaciji požara prijenosnim požarnim aparatima i vlastitom
cisternom za vodu, - Požar gasiti niz vjetar i odozdo prema gore,
35
- Gasiti kratkim udarima sredstvom za gašenje, - Pri gašenju s više aparata istovremeno treba obavljati obuhvatnu navalu
prahom, - Nastojati da se aparat nikad ne isprazni do kraja, - Po okončanju gašenja požara, korištene protupožarne aparate skupiti i dati na
ispitivanje i punjenje.
11.11. Opis konačnog tretmana krutog otpada
Tablica 11.11.1. Prikaz odlaganja krutog otpada
36
12. Analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama u skladu sa propisima
o graničnim vrijednostima emisija i preporukama danim u najboljoj
raspoloživoj tehnologiji
12.1. Uvod
Iskustva zemalja koje su netom pristupile Europskoj Uniji, ukazuju na značaj koji je primjena čistije proizvodnje imala na njihovom putu dostizanja europskih Direktiva i standarda u pogledu zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima. Iskustva ovih zemalja pokazuju takoñer da direktiva IPPC (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) predstavlja dobar primjer čistije proizvodnje u praksi. Za realizaciju koncepta prevencije industrijskim poduzećima stoje na raspolaganju priručnici o „najboljim raspoloživim tehnikama“ (BAT-Best Available Techniques), u kojima su dati opisi tehnoloških procesa, priroda i količine emisija, te njihov utjecaj na okoliš i mjere prevencije koje se za dati industrijski proces mogu primijeniti, a koje su ekonomski isplative. Najbolje raspoložive tehnike su one koje su najučinkovitije u dostizanju visokog stepena zaštite okoliša. BAT predstavlja važan element u implementaciji integriranog sprječavanja zagañenja od strane industrijskih pogona i postrojenja koji proizvode znatne količine zagañenja. Obzirom da je poznato da ne postoji jedinstveni BAT, svaka zemlja, pa tako i BiH, odlučuje što je „najbolje raspoloživo“. U ovom slučaju BAT predstavlja osnovu za dobivanje okolišne dozvole. Promocija BAT-a se ne odnosi samo na zakonske propise nego ima za cilj razmjenu iskustava izmeñu različitih aktera (industrija, organi vlasti, javnost). Potrebno je naglasiti da BAT ne propisuje granične vrijednosti za pojedine emisije. Umjesto toga, za razliku od dosadašnje prakse regulatorno tijelo pregovara sa rukovodstvom industrijskog pogona i postrojenja kako bi dogovorilo neophodne okolišne zahtjeve i odredilo rokove za njihovo postizanje (plan programa okolišnog upravljanja, planovi za poboljšanje, strategije investicija u okoliš, itd).
12.2. Analiza dostupnih podataka
Imajući u vidu da BAT smjernice europske asocijacije proizvoñača asfalta (EAPA) ne daju podatke o potrošnji sirovina i energije, već se fokusiraju na problem emisija u zrak tako je i u ovom poglavlju fokus dat na emisije u zrak kao najvećem okolišnom problemu vezanom za rad asfaltne baze, odnosno na usporeñivanje izmjerenih vrijednosti sa graničnim vrijednostima definiranim Zakonom o zaštiti zraka i pratećim pravilnicima. Takoñer data je usporedba sa preporučenim graničnim vrijednostima spomenute europske asocijacije proizvoñača asfalta.
Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima za emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine FBiH, 12/05) za ložišta ispod 50 MW, kakva su u asfaltnoj bazi propisane su granične vrijednosti date u tablici 12.2.1. Radi lakše usporedbe, u tablici su dati i podaci o izvršenim mjerenjima iz prosinca 2009. godine, kao i preporuke iz BAT smjernica europske asocijacije proizvoñača asfalta.
Tablica 1 12.2.1. Analiza podataka o emisijama u zrak Tablica 12.2.2. Plinovi – portirnica Tablica 12.2.3. Plinovi – radionica Tablica 12.2.4. Prikaz izmjerene vrijednosti taložnog praha Tablica 12.3.1. Stanje prema pojedinim zahtjevima iz BAT-ova
37
13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA
U SKADU SA BAT-ovima
13.1. Uvod
Nakon što je utvrñeno sadašnje stanje glede odnosa prema okolišu, odnosno stanje emisija, potrebno je utvrditi mjere i aktivnosti kako bi se to stanje poboljšalo. Sve potrebne aktivnosti i mjere predstavljaju odreñeni trošak koji na kraju dijelom mora snositi i krajnji kupac. Zato te mjere i aktivnosti treba odrediti tako da nisu nepremostiva prepreka investitoru (u financijskom i organizacijskom smislu) odnosno da je investitor i nakon izdvajanja ovih sredstava (na što ga obvezuju zakonski propisi) bude konkurentan i opstane na tržištu kao pravni subjekt, te da se i dalje razvija, ali i da se emisije iz pogona smanjuju tako da budu u skladu sa preporukama BAT-ova – Best Available Techniques – najboljih raspoloživih tehnologija.
13.2. Mjere za smanjenje nastanka emisija i smanjenje utroška sirovina
13.2.1. Mjere zaštite zraka
- Ispusne plinove voditi preko ureñaja za uklanjanje krutih čestica-otprašivača i ispuštati u atmosferu na način da koncentracija krutih čestica bude u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije zagañujućih tvari u zrak (SN FBIH 12/05).
- Redovito mijenjati vrećaste filtre u filtarskom postrojenju asfaltne baze. - Redovito kontrolirati ispravnost i funkcionalnost filtra na silosima za cement. - Modernizacija postrojenja. - Betoniranje/asfaltiranje preostalih manipulativnih i prometnih površina.
13.2.2. Mjere zaštite voda
- Napraviti tankvane u objektu za skladištenje ulja i maziva na način da iste mogu primiti svu količinu ulja i maziva koji bi se mogli eventualno izliti iz spremnika.
- Svakih 25 dana očistiti taložnik otpadnih voda. - Svakih 3-4 mjeseca rada separatora neophodno je isprazniti ga, odstraniti
talog zemlje i pijeska s dna komora, te skinuti i očistiti preljevne cijevi izmeñu komora. Isti postupak provesti i s ulaznim i izlaznim cijevima separatora.
- Održavati ispravnim sustav za pročišćavanje i recirkulaciju otpadnih voda.
13.2.3. Mjere zaštite tla
- Kruti (komunalni) otpad sakupljati na propisano mjesto u odgovarajuće kontejnere.
- Otpad razdvajati po vrstama otpada.
- Razvrstani otpad sakupljen u odgovarajuće kontejnere blagovremeno predavati ovlaštenim tvrtkama i voditi evidenciju o otpadu.
- Blagovremeno čistiti i prati manipulativne površine.
38
13.2.4. Mjere zaštite flore i faune
- Zelene površine redovito kositi, čistiti i zalijevati.
- Ne dopustiti bacanje krutog otpada i ispuštanje tekućeg otpada (nafte i
naftnih derivata) na okolni teren.
13.2.5. Mjere zaštite od buke
Prema pokazateljima iz mjerenja „ nultog stanja“, ustanovljene razine buke ne prelaze dozvoljene granice u tijeku rada postrojenja. Bez obzira na to u budućnosti je potrebito:
- Završiti proces ozelenjivanja svih za to predviñenih površina u krugu poduzeća.
- Pored navedenih poduzetih mjera zaštite od buke i pri nabavci nove opreme/ureñaja treba voditi računa o buci i kupovati tiše ureñaje.
- Ukoliko to ne ometa proces proizvodnje, obaviti ukapsuljenje izvora buke.
- Redovno obavljati propisani monitoring buke.
13.2.6. Mjere za ublažavanje i rješavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća
- Izraditi Plan djelovanja u slučaju akcidentnih situacija (požar, potres, poplava i sl.).
- Osposobiti radnike za primjenu zaštitnih mjera na očuvanju okoliša i postupanja u slučaju akcidentnih situacija.
- Provoditi kontinuirano informiranje i edukaciju zaposlenog osoblja u smislu pravilnog razvrstavanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta krutog i tekućeg otpada.
- Otpad nastao neprikladnim rukovanjem u skladištu, transportu ili pogonu ukloniti i odlagati u odgovarajuće označene posude ovisno o prirodi i sastavu otpada.
- Angažirati tvrtke ovlaštene za sanaciju nastalog iznenadnog zagañenja.
- Stvoriti pozitivan pristup prema zaštiti okoliša na svim razinama.
- Za slučaj akcidentnih situacija pridržavati se načela javnosti podataka.
13.2.7. Mjere sigurnosti - zaštite na radu
Mjere sigurnosti na radu su sastavni i neodvojivi dio tehnološkoga procesa. Neophodno je poštivati posebna pravila zaštite na radu, koja neposredno ili posredno mogu imati vezu sa zaštitom okoliša, posebno obuhvaćaju slijedeće:
- procjenu opasnosti na radnim mjestima, što je ujedno i temeljni akt u zaštiti na radu,
- pravilnik o zaštiti na radu,
- pravilnik o zaštiti od požara,
- osposobljavanje djelatnika za rad na siguran način,
39
- osposobljavanje djelatnika za pružanje prve pomoći,
- osposobljavanje djelatnika za gašenje požara,
- osiguranje potrebnih osobnih zaštitnih sredstava,
- zdravstvene preglede djelatnika na poslovima s posebnim uvjetima rada,
- voñenje propisanih evidencija iz područja zaštite na radu.
13.2.8. Prevencija požara
Postupati sukladno Planu zaštite od požara, te osposobiti radnike za rad na siguran način i za početno gašenje požara. Potencijalni izvori požarne opasnosti su cisterne za prijevoz nafte i naftnih derivata, cisterne za skladištenje loživog ulja, vozila i strojevi, koji koriste tekuće gorivo D-2, skladište ulja i maziva, te elektro instalacije.
13.3. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija
Potrebne aktivnosti Prioritet Rokovi
2010 2011 2012 2013 2014
Uvesti mjesto referenta zaštite
okoliša sa zadacima:
- Voñenje zapisa o vrsti, količini i
načinu skladištenja otpada.
- Kontinuiranu obuku djelatnika iz
područja zaštite okoliša .
- Izrada Zbirnog izvješća o
mjerama vezanim za monitoring
proizvodnje i nastanak otpada i
emisija.
- Mjesečna analiza utroška
pojedinih sirovina, električne
energije i vode po jedinici
proizvoda .
- Program obuke i educiranja
djelatnika u cilju podizanja
svijesti o racionalizaciji potrošnje
resursa tj. smanjenje nastanka
otpada .
- Slanje izvješća o izvršenim
Visok
40
mjerenjima u okolišu nadležnim
ministarstvima.
- Voñenje evidencije utroška
sirovina i pomoćnih materijala sa
ciljem smanjenja potrošnje.
Dovršenje sustava za prečišćavanje
otpadnih voda Visok
Betoniranje ili asfaltiranje ostatka
kruga koji još nije betoniran ili
asfaltiran.
Srednji
Ugraditi interne mjerače električne
energije i vode posebno za asfaltnu
bazu i posebno za betonaru
Srednji
Zasaditi autohtone sadnice na za to
predviñenom prostoru u krugu
poduzeća i na granicama parcele
tamo gdje je to moguće, uz
održavanje već postojeće flore.
Visok
Napraviti tankvane u objektu za
skladištenje ulja i maziva na način
da iste mogu primiti svu količinu ulja
i maziva koji bi se mogli eventualno
izliti iz spremnika
Visok
Obavljati redovito servisiranje
opreme i instalacija u cilju smanjenju Visok
41
potrošnje prirodnih resursa
(zamjena dotrajalih dijelova).
Napraviti program mjera i aktivnosti
za sprječavanje rasipanja prirodnih
resursa, te odrediti odgovorne
osobe za nadzor.
Srednji
Obavljati mjesečne analize utroška
pojedinih sirovina, te vode i energije
po jedinici gotovog proizvoda,
analizirati ih u usporedbi sa uvjetima
iz BREF-a.
Srednji
Obavljati redovite analize otpadnih
voda, emisija u zrak i buke (prema
Monitoring planu).
Visok
Postavljanje prskalica na
potencijalnim mjestima izvora
prašenja.
Srednji
Redovito čišćenje i održavanje
sustava za prečišćavanje otpadnih
voda, septičke jame i separatora ulja
i masti uz voñenje zapisa .
Visok
Prethodna ispitivanja sirovina i
kontrolna ispitivanja gotovih
proizvoda .
Visok
Uvesti i implementirati sustav
upravljanja okolišem ISO 14001.
Tablica 13.3. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija
42
14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA SUKLADNO PROPISIMA
14.1. Zakonski okvir
Sve aktivnosti i mjerenja u svrhu ocjene utjecaja na okoliš, u svezi monitoringa, provoditi će se u skladu sa zahtjevima naprijed navedenih zakona i zakonskih propisa:
- Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine F BiH“, br. 33/03 i 39/09); - Zakon o zaštiti prirode („Službene novine F BiH“, br. 33/03); - Zakon o zaštiti zraka („Službene novine F BiH“, br. 33/03); - Zakon o zaštiti voda („Službene novine F BiH“, br. 33/03); - Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine F BiH“, br. 33/03); - Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka („Službene novine F BiH“, br. 12/05); - Pravilnik o monitoringu emisija zagañujućih materija u zrak („Službene novine
F BiH“, br. 12/05); - Pravilnik o emisiji isparljivih organskih spojeva („Službene novine F BiH“, br.
12/05); - Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka („Službene novine F BiH“,
br. 12/05); - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagañujućih materija u zrak
(„Službene novine F BiH“, br. 12/05); - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne
vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik ( „Službene novine F BiH“, br. 50/07)
- Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala („Službene novine F BiH“, br. 35/98);
- Pravilnik o pogonima za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrañeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje („Službene novine F BiH“, br. 19/04);
- Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (Službeni list SR BiH
broj 46/1989) - Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim
prostorijama („S list SFRJ“, broj 29/71). - Pravilnika o postupnom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač,
(Sl. Novine F BiH 39/05),
14.2. Metodologija i vrste mjerenja
Metodologija mjerenja treba objediniti više vrsta mjerenja, laboratorijskih analiza i procjena utemeljenih na tim mjerenjima.
Monitoring i mjerenjima će se obuhvatiti sljedeće:
1. Emisije u zrak,
2. Razina buke,
43
3. Kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda
4. Monitoring otpada.
14.2.1. Emisije u zrak
Kod emisija ispušnih plinova i prašine u zrak, sukladno Zakonu o zaštiti zraka FBiH (Službeni list FBiH broj: 33/03 i Pravilniku o monitoringu zagañujućih materija u zrak (Službeni list FBiH broj: 12/05).) potrebno je povremeno/periodično pratiti emisije iz tehnoloških postrojenja za slijedeće parametre.
- SO2 – sumpordioksid; - NOx - zbrojno dušični monoksid i dušični dioksid izraženi kao dušični dioksid; - LČ 10 - lebdeće/suspendirane čestice promjera ispod 10 mikrona); - ULČ - ukupne lebdeće čestice/suspendirane čestice promjera ispod 10
mikrona), - CO - ugljični monoksid - CO2 - ugljični dioksid - O2 - kisik - zacrnjenost (po Bucharachu).
Evaluacija rezultata mjerenja se obavlja na temelju „Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagañujućih materija u zrak“ a evaluacija rezultata imisije lebdećih čestica i taložnog praha na osnovu „Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka“ (SN FBiH , 12/05) .
14.2.2. Buka
Razina buke treba se mjeriti na dovoljnom broju mjernih mjesta, te na dopunskim mjernim mjestima koja će se definirati na temelju dobivenih rezultata. Obzirom na moguće promjene na terenu ukupan broj mjernih mjesta biće definiran tokom izvoñenja mjerenja. Takoñer, je potrebno utvrditi eventualne nove izvore, te njihov kumulativni učinak na razinu buke. Način mjerenja, kao i metodologija, moraju se prilagoditi lokaciji. Mjerenje i kartiranje buke izvršiti za dnevnu i noćnu (ako postrojenje radi u noćnim satima) buku svake dvije godine. U slučaju rekonstrukcija, koje mogu značajno utjecati na razinu buke na lokaciji, potrebno je obaviti mjerenje buke neposredno poslije puštanja u rad rekonstruiranog postrojenja.
Kod analize buke obvezno uzeti u obzir ekvivalentnu razinu buke i statistički percentil L1%, a za metodologiju ocjene najbolje je kao referentnu smjernicu koristiti EU direktivu 2002/49 EC od 25. 07. 2002. godine. Europska direktiva daje smjernice za sve odnose vezane za procjenu i mjerenje razine buke u okolišu.
14.2.3. Otpadne tehnološke vode
Mjerenja koncentracije zagañujućih tvari treba obavljati u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik, (Službene novine F BiH, 50/07)
44
Ispitivanja se obavljaju u vrijeme trajanja tehnološkog procesa, na kontrolnom mjestu izravno prije ispuštanja u prijemnik. Učestalost ispitivanja ovisi od protoka (količine) otpadnih voda iznosi:
Protok otpadnih voda (m3/dan)
Broj ispitivanja u toku godine
0-50 4
50-100 6
100-500 8
>500 12
Tablica br. 14.1. Izvod iz pravilnika (Službene novine F BiH, 50/07)
U svim uzorcima obavezno se ispituju:
- pH
- alkalitet,
- električna provodljivost,
- isparni ostatak,
- gubitak žarenjem,
- ukupne suspendovane tvari,
- KPK,
- BPK5,
- NH4-N,
- NO2-N,
- NO3-N,
- ukupni N,
- ukupni P,
- test toksičnosti.
14.2.4. Monitoring otpada
Monitoring nastalog otpada obavljati će se prema Planu upravljanja otpadom u KTM Brina Posušje. Plan upravljanja otpadom na lokaciji definira upravljanje otpadom iz proizvodnje betona i asfalta propisuje prihvat, rukovanje i krajnje zbrinjavanje akumuliranog otpada u pogonu „KTM Brina“ d.o.o. Posušje.
Planom upravljanja otpadom reguliraju se:
- načini i procedure upravljanja otpadom, - zaštita okoliša od ispuštanja ili odlaganja otpada.
45
Svi ureñaji koji služe za obradu otpada i obradu otpadnih voda (taložnici, separatori, filtri, i sl.) često samo dodatno opterećuju postojeće troškove proizvodnje. Stoga je potrebno na prvo mjesto postaviti cilj kao što je:
- izbjegavanje stvaranja otpada, - vrednovanje otpada (razvrstavanje), - obrada otpada (recikliranje i sl.), - krajnja dispozicija otpada (odlaganje ostataka).
Monitoring naprijed navedenih parametara obaviti odgovarajućom opremom od strane ovlaštene tvrtke i sa izdavanjem odgovarajućih mjernih izvješća. Zakonski obvezna mjerenja obavljati najmanje po predloženoj dinamici na planiranim mjernim mjestima a po potrebi i češće.
14.3. Prijedlog monitoring plana, dinamika i rokovi
Tablica 14.2.1. Dinamika i rokovi mjerenja
Tablica 14.2.1.Dodatni monitoring plan
Važna zadaća Pogona KTM Brina d.o.o. je nastaviti raditi na osposobljavanju zaposlenih za primjenu čistije proizvodnje. Za postizanje čistije proizvodnje neophodno je produbljivati svijest o važnost očuvanja resursa, primijeni europske IPPC Direktive i prihvatljive tehnologije (BAT).
46
15. Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija
15.1. Mjere za monitoring proizvodnje
U pogonu tvrtke KTM Brina osigurana je kontrola svih ulaznih sirovina i repromaterijala. Ovakvim pristupom i kontrolom osigurava se potpuni nadzor nad sirovinama koje ulaze u proces proizvodnje, u skladu sa definiranim zahtjevima, kao i uspostavljenim metodama kontrole. Rezultati ovih aktivnosti se evidentiraju u izvješćima ulazne kontrole. Provoñenje ove kontrole je u nadležnosti rukovodioca sektora, službi, odjeljenja ili pogona.
Kontrola procesa takoñer je definirana i započinje davanjem naloga za uzimanje uzoraka, preko ispitivanja, pa sve do kontrole i dostavljanja rezultata proizvodnim odjeljenjima i pogonima. Na ovaj način je kompletan proces proizvodnje pod nadzorom procesne kontrole, odnosno nadležne laboratorije, obzirom da rezultate ove kontrole koriste rukovodioci pogona za odvijanje i voñenje procesa na svojim područjima.
Završna kontrola je definirana i provodi se na uzorcima koji se uzimaju nakon proizvodnje u skladu sa nalogom rukovodioca službe za proizvodnju i rukovodioca laboratorije. Rezultati analiza se evidentiraju.
Ovlaštena institucija na bazi slučajno odabranih uzoraka gotovih proizvoda obavlja nadzor i verifikaciju gotovog proizvoda. Na bazi ovih analiza ovlaštena institucija izdaje rješenje o zdravstvenoj i higijenskoj ispravnosti proizvoda.
Dodatne aktivnosti koje su planirane na lokaciji, a direktno utječu na monitornig proizvodnje i emisija na lokaciji su:
- Planirana implementacija upravljanje okolišem ISO 14001 : 2004
- U namjeri dostizanja dugoročnih poslovnih ciljeva tvrtka kontinuirano upoznaje sve djelatnike sa politikom kvaliteta i politikom zaštite okoliša, te ih obvezuje, po matricama odgovornosti, da poštuju sve što je propisano politikom kvaliteta i politikom zaštite okoliša, kao i ostalim dokumentima.
- periodično analiziranje i ocjenjivanje realizacije procesa,
- poduzimanje mjera na temelju rezultata ocjene realizacije procesa i eventualno utvrñenih odstupanja od utvrñenih sustava,
- dokumentiranje sustava kvaliteta i upravljanja okolišem u cilju poboljšanja i dokazivanja usklañenosti,
- prilagoñavanje ciljevima, kako bi sustav kvaliteta i upravljanje okolišem postali što učinkovitiji,
- sudjelovanje i upoznavanje javnosti sa odlukama vezanim za zaštitu okoliša,
- redovito održavanje i servisiranje opreme i - nabavka novih strojeva i opreme, ovisno o vijeku trajanja postojeće i
pronalasku boljih i kvalitetnijih za ovu vrstu proizvodnje.
47
Opis mjere Učestalost
Kontinuirana obuka djelatnika iz područja zaštite okoliša i zbrinjavanja
postojećih otpadnih tokova Mjesečno
Voñenje evidencije utroška sirovina i pomoćnih materijala
Mjesečno
Analiza utrošenih količina električne energije i vode
Godišnje izvješće
Prethodna ispitivanja komponenti Kontinuirano
Kontrolna ispitivanja gotovih proizvoda Kontinuirano
Voñenje zapisa o korištenju i servisiranju vozila
Mjesečno
Tablica 15.1. Mjere za monitoring proizvodnje
15.2. Mjere za monitoring nastanka otpada
Pogon KTM Brina izradio je "Plan upravljanja otpadom" gdje su definirano upravljanje otpadom iz proizvodnje, kapacitet prihvatnih ureñaja, vrste, način i količina prikupljenog otpada, tokovi prikupljanja otpada i odgovorna osoba za primjenu plana. Odgovorna osoba prema "Planu upravljanja otpadom" dužna je izraditi „Dinamički plan za 2010/2015“ godinu za upravljanje otpadom, provoditi "Plan", predlagati mjere za poboljšanje prevencije ponovnog korištenja i reciklaže otpada te nadzirati ispunjenje utvrñenih uvjeta za upravljanje otpadom.
Cjeloviti postupak gospodarenja otpadom podrazumijeva upravljanje otpadom na okolišno prihvatljiv način u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima vezanim za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša, zaštitu voda, zaštitu od požara, zaštitu na radu i komunalno gospodarstvo. Dakle cjeloviti sustav za gospodarenje otpadom podrazumijeva upravljanje otpadnim tokovima i otpadom (IVOO sustav: Izbjegavanje, Vrednovanje, Oporaba i Odlaganje) na način da se preventivnim mjerama spriječi njegovo štetno djelovanje na čovjeka, vodu, tlo, zrak, te biljni i životinjski svijet. Imajući navedeno na umu u tvrtki je uspostavljen sustav kontrole upravljanja otpadom prema zakonskim okolišnim zahtjevima i najboljoj raspoloživoj tehnologiji. Vidi: Privitak. – Plan upravljanja otpadom
Opis mjere Učestalost
Kontinuirana obuka djelatnika iz područja zaštite okoliša i zbrinjavanja
postojećih otpadnih tokova Mjesečno
Čišćenje i kvalitetno održavanje svakog radnog mjesta i opreme na kojem postoji veća mogućnost nastanka onečišćenja
Dnevno, tjedno i generalno
48
Voñenje zapisa o vrsti, količini i načinu skladištenja otpada i zbrinjavanja
produciranog otpada Mjesečno
Voñenje zapisa o pražnjenju separatora i septičke jame
3 puta godišnje
Redovno nadzirati aktivnosti na minimalizaciji nastajanja svih vrsta
otpada, te mjeriti, voditi zapise i obavljati analize kvantitativno-
kvalitativnih podataka o otpadnim tokovima.
Najmanje dva puta godišnje
Izrada Zbirnog izvješća o mjerama vezanim za monitoring proizvodnje i
nastanak otpada i emisija Godišnje
Tablica 15.2. Mjere za monitoring otpada
15.3. Mjere za monitoring emisija
Mjere planirane za monitoring emisija vezane su za monitoring zraka i monitoring otpadnih voda i dajemo ih u narednoj tablici.
Opis mjere Učestalost
Mjerenje emisija u zrak Jedanput u dvije godine
Mjerenje buke Jedanput u dvije godine
Mjerenje zagañenosti otpadnih voda Četiri puta godišnje i jedanput u dvije godine EBS
Voñenje zapisa o pražnjenju separatora i septičke jame
3 puta godišnje
Tablica 15.3. Monitoring nastanka emisija
Neke od naprijed navedenih mjera provoditi će djelatnici poduzeća tako da iste neće opterećivati i povećavati troškove poduzeća. Tvrtka je odredila odgovornu osobu za provoñenje mjera monitoringa koja ima dužnost da:
- pokreće aktivnost za angažiranje ovlaštene tvrtke koja će obaviti mjerenja količina i sadržaja dimnih plinova,
- nakon dobivanja izvješća, odnosno elaborata o rezultatima mjerenja, u slučaju eventualnog odstupanja od dozvoljenih graničnih vrijednosti, ovlaštena osoba izvještava o tome direktora i s njim poduzima mjere za poboljšanje,
- pokreće aktivnost za angažiranje ovlaštene tvrtke koja će obaviti mjerenja količina, sadržaja i stupnja zagañenosti ispuštene otpadne vode EBS-
49
(ekvivalentni broj stanovnika) koji je mjerodavan za odreñivanje visine novčane naknade i mjerenja parametara u otpadnim vodama.
- poduzima i organizira aktivnost mjerenja buke na lokaciji angažiranjem odgovarajuće ovlaštene tvrtke,
- stalno prati i sačinjava mjesečno izvješće o potrošnji sirovina i energenata,
- sačinjava i dostavlja periodična izvješća za potrebe nadležnih institucija.
50
16. PLAN SPREČAVANJA NESREĆA VELIKIH RAZMJERA
16.1. Uvod
Poduzeće KTM-„Brina“ d.o.o. Posušje. je implementiralo u svoje poslovanje sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001-2000 te su shodno tome sve radne procedure opisane putem zapisa. Servis razmatranih postrojenja obavljaju ovlaštena poduzeća, sa odgovarajućim stručnim kadrom, te obučeni djelatnici poduzeća .
Internim aktima obrañene su mjere zaštite od požara, s kojima su upoznati svi zaposlenici na objektu. Izrañeni su interni Pravilnik o zaštiti od požara, Plan zaštite od požara i Pravilnik o zaštiti na radu. (prilog)
Pravilnikom zaštite od požara definirana je odgovornost i način postupanja svakog djelatnika u slučaju nastanka požara (način javljanja požara, način gašenja, i dr.).
Odgovorne osobe po ovom pitanju u poduzeću su:
- direktor poduzeća, - rukovoditelj službe pravnih i općih poslova, - rukovoditelj sektora proizvodnje i grañenja, - rukovoditelji gradilišta - rukovoditelj proizvodnje asfalta i betona - rukovoditelj ugradnje asfalta i betona - rukovoditelj komercijalne službe i - rukovoditelj službe mehanizacije.
Osobe zadužene za provoñenje plana dužne su jednom godišnje održati sastanak s ciljem analize proteklog perioda, kao i uvoñenje mjera za unapreñenje plana.
16.2. Opis radnog procesa
Na asfaltnoj bazi i betonari radni proces se odvija 8 sati dnevno. Osim same osnovne djelatnosti, proizvodnje asfalta i svježeg betona, na lokaciji poduzeća, odvijaju se i ostale djelatnosti: doprema sirovina, doprema goriva, odvoz gotovog materijala, dolazak i odlazak gostiju, čišćenje opreme, održavanje itd. Postoji ustrojena služba sigurnosti koja svoju djelatnost obavlja neprekidno 24 sata. Služba sigurnosti, odnosno njen dežurni djelatnik obavješćuje osobe zadužene za provoñenje aktivnosti suzbijanja i sanacije negativnih posljedica u slučaju pojavljivanja akcidentne situacije.
16.3. Intervencija
Jedinice za intervenciju su: djelatnici poduzeća „KTM-Brina“ d.o.o. Posušje osposobljeni za rukovanje zapaljivim tekućinama i plinovima, Vatrogasno društvo Posušje, Hitna medicinska služba Posušje.
16.4. Kritična mjesta
51
Najveću požarnu opasnost u pogonu predstavlja nadzemni spremnik goriva (za potrebe asfaltne baze).
Moguću opasnost za zagañenje voda i tla predstavljaju spremnici bitumena, kao i skladište ulja i masti. Akcidentne situacije mogu nastupiti i pri dovozu goriva, bitumena, ulja i masti itd.
16.5. Opis lokacije
Sekundarna prometnica za pristup pogonu je pravilno projektirana i izvedena, a tercijalni putovi vatrogasnim vozilima omogućuju pristup sa sve četiri strane svim objektima u krugu tvornice. Konstruktivni sustav i veća vatrootpornost ugrañenih materijala smanjuju opasnost od izbijanja i širenja požara.
Uz spremnike bitumena i goriva nalaze se propisana sredstva za gašenje požara (pijesak, aparati za gašenje požara).
16.6. Plan upravljanja u izvanrednim situacijama
Temelj za izradu predmetnog Plana je Plan zaštite od požara, gdje su opisane procedure u slučaju akcidentnih situacija u krugu poduzeća KTM-„Brina“ d.o.o. Posušje.
Sve akcidentne situacije se dojavljuju dežurnim djelatnicima Službe sigurnosti ili Rukovoditelju opće službe, prilikom čega isti ispunjavaju Obrazac za prijavu akcidentne situacije.
Obrazac za prijavu akcidentne situacije
Redni broj
Vrsta akcidentne
situacije
Točno vrijeme i datum dojave
akcidentne situacije
Ime i prezime
osobe koja je dojavila akcidentnu
situaciju
Osnovni podaci
dobiveni od osobe
koja je izvršila dojavu
Poduzete mjere
1.
2.
3.
4.
5.
Tablica 16.6.1. Obrazac za prijavu akcidentne situacije
Rukovoditelj opće službe obavlja provjeru akcidentne situacije ili daje nalog dežurnom djelatniku službe sigurnosti da provjeri navode iz Obrasca. Ukoliko je riječ o stvarnoj akcidentnoj situaciji, žurno se obavještavaju Jedinice za intervenciju, te osobe zadužene za provoñenje Plana.
52
Istovremeno se obavlja obustava prometa u akcidentnoj zoni, otvara se ulazna kapija , sprječava se prilaz neovlaštenim djelatnicima, te se obavlja iskapčanje električne energije u trafostanici.
Osobe zadužene za provoñenje plana dužne su obavještavati ključne institucije (MUP, vatrogasci, hitna pomoć) u općini Posušje o eventualnoj akcidentnoj situaciji.
Tijekom cijele akcidentne situacije, Referent zaštite na radu i zaštite od požara je dužan voditi dnevnik intervencije, u koji će biti upisane sve akcije poduzete u predmetnoj situaciji.
U cilju učinkovitijeg djelovanja ekipe za provoñenje Plana, osobe za provoñenje Plana su dužne organizirati obuku za postupanje u slučaju akcidentnih situacija. Osposobljavanje djelatnika je potrebno obavljati periodično, a najmanje jedanput u godinu dana, kada bi se trebala simulirati akcidentna situacija, te na taj način izvršiti provjera učinkovitosti uspostavljenog sustava.
Temelj za izradu Plana obuke je Plan zaštite od požara, koji je sastavni dio ovoga Plana.
Nakon obavljene periodične Obuke djelatnika, potrebno je obaviti analizu obavljene vježbe, sa prijedlogom eventualnih mjera za unaprjeñenje sustava.
Uprava društva je dužna imenovati Povjerenstvo za ocjenu Plana sprječavanja nesreća velikih razmjera, koje će izvršiti audit i kontrolu uspostavljenog sustava.
Članovi Povjerenstva ne mogu biti osobe zadužene za provoñenje plana.
Auditi i kontrola plana sprječavanja nesreća većih razmjera obaviti će se periodično, a najmanje jedanput u dvije godine.
16.7. Rezime
Na razini proizvodnog pogona postoji plan sprječavanja nesreća, koji se sprovodi na slijedeći način:
- redovitom obukom i edukacijom radnika u pogonu, - praćenjem proizvodnje elektronskim putom, - pridržavanjem uputa iz Pravilnika o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti od
požara (vidi privitak), - voñenjem računa o potpunoj tehničkoj i tehnološkoj ispravnosti objekta, - komunikacijom izmeñu svih sudionika u procesu proizvodnje, - komunikacijom s vanjskim sudionicima u procesu proizvodnje (doprema
sirovine i otprema gotovih proizvoda) i - stalnim „24 satnim“ nadzorom pogona preko službe osiguranja.
53
17. NAČIN IZVJEŠĆIVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENIH MJERA
17.1. Uvod
Primjena odgovarajućih procedura u svim procesima rada: od odabira proizvoñača za odreñene sirovine i proizvode, preko dopreme i skladištenja, samog procesa proizvodnje, te isporuke gotovih proizvoda preduvjet su za pravilan i nesmetan tijek procesa proizvodnje.
17.2. Odgovornost i ovlaštenja za primjenu i nadzor
Izvješća o izvršenju mjera odbijaju se:
- stalnim provjerama i kontrolama,
- kontrolama inspekcijskih službi – interno i
- kontrolama inspekcijskih službi - externo u svemu prema Zakonskim propisima
pojedinih općinskih, županijskih, federalnih ili državnih službi.
Svi djelatnici dužni su popraviti eventualnu napravljenu grešku, otkloniti uzrok njenog nastanka i izvijestiti svog rukovodioca, koji je dužan prijavljenu grešku registrirati i ozbiljno razmotriti radi utvrñivanja uzroka i poduzimanja odgovarajućih korektivnih mjera. Ukoliko to rukovoditelj nije u mogućnosti, dužan je o tome pravodobno pismeno izvijestiti direktora, koji će donijeti odluku o korektivnoj mjeri.
Ako direktor utvrdi da se neke primjedbe korisnika usluga radova ili druge neusklañenosti ponavljaju, preispitat će uzroke nastale neusklañenosti i odrediti odgovarajuće korektivne mjere s rokovima i odgovornim osobama za realiziranje istih, a sve u cilju ocjene učinkovitosti poduzetih mjera.
Za analizu i ocjenu preventivnih i korektivnih mjera odgovoran je direktor tvrtke.
U tom cilju treba:
- nastojati osigurati što kvalitetniju opremu za proizvodnju, kao i njen nadzor i održavanje,
- osigurati stručne kadrove i njihovo stručno usavršavanje,
- pridržavati se definiranih uvjeta nabavke sirovina koje utječu na kvalitetu konačnog produkta,
- u suradnji sa stručnim institucijama stalno nastojati unaprjeñivati kvalitetu konačnog proizvoda,
- pažljivo razmotriti svaki dospjeli pisani zahtjev ili prijedlog za preventivnim ili korektivnim mjerama vezanim za kvalitet proizvoda ili utjecaj na okoliš.
Efekt usvojenih mjera ovisit će o od toga da li je pravilno identificiran odgovarajući problem, da li su utvrñeni uzroci njegovog nastanka, da li su utvrñene odgovornosti za provoñenje preventivnih i korektivnih mjera, te da li je utvrñena eventualna odgovornost.
54
17.3. Dokumentacija
Podloge za pokretanje odgovarajućih preventivnih i korektivnih mjera su zapisi o obavljenim aktivnostima i zapisima o funkcioniranju sustava proizvodnje i kontrole kvalitete.
Rukovodstvo tvrtke, na čelu s direktorom, a na temelju prikupljene dokumentacije će identificirati problem i donijeti pravilno rješenje problema, analizirati podatke radi sprječavanja ponavljanja neusklañenosti, utvrditi učinkovitost poduzetih mjera, upoznati s problemima sve sudionike u procesu proizvodnje.
Izvješća o rezultatima mjerenja emisija dostavljat će se nadležnom ministarstvu koje je izdalo okolišnu dozvolu, i to jednom godišnje, odnosno u roku od mjesec dana po izvršenju mjerenja.
Naziv izvješća Dostaviti Rok dostave Izvješće o mjerenjima
emisija u zrak Federalno Ministarstvo okoliša i
turizma Mjesec dana
nakon mjerenja Izvješće o mjerenju
razine buke Federalno Ministarstvo okoliša i
turizma Mjesec dana
nakon mjerenja Izvješće o mjerenju
zagañenosti otpadnih voda
Federalno Ministarstvo okoliša i turizma, te Agencija za vodno
područje Jadranskog mora
Mjesec dana nakon mjerenja
Izvješće o količinama nastalog otpada
Federalno Ministarstvo okoliša i turizma, te županijsko
Ministarstvo prostornog ureñenja, resursa i zaštite
okoliša
31. siječnja naredne godine
Zbirno izvješće o svim monitorinzima
proizvodnje, nastanka emisija i otpada
Federalno Ministarstvo okoliša i turizma, te županijsko
Ministarstvo prostornog ureñenja, resursa i zaštite
okoliša
31. siječnja naredne godine
Tablica 17.3.1. Način izvješćivanja o izvršenim mjerenjima emisija
Ispitivanje kvaliteta ispuštenih otpadnih voda će se obaviti u skladu sa „Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik“ ( SN F BiH, 50/07). Uzorke treba uzeti na ispustu iz taložnog bazena i separatora i to za vrijeme pranja ureñenih površina ili za vrijeme padavina. Ispitivanje otpadnih voda sa prostora lokacije treba obaviti četiri puta godišnje, a EBS-ove jedanput u dvije godine.
Mjerenje emisije u zrak će se vršiti u skladu sa odredbama „Pravilnika o monitoringu emisija zagañujućih materija u zrak“ a mjerenje lebdećih čestica i taložnog praha u skladu sa odredbama „Pravilnika o monitoringu kvalitete zraka“ ( SN FBiH, 12/05) po standardiziranim metodama. Evaluacija rezultata mjerenja se
55
vrši na osnovu „Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagañujućih materija u zrak“ a evaluacija rezultata imisije lebdećih čestica i taložnog praha na osnovu „Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka“ (SN FBiH , 12/05).
Ispitivanje i vrednovanje buke obaviti će se u skladu sa odredbama „Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma“ (SL SR BiH, 46/89).
56
18. Financijska procjena za izvršenje plana na godišnjoj razini
U toku izrade godišnjih planova radi se i procjena ulaganja. Procjena uključuje nabavku svih potrebnih sredstava za kvalitetno osiguranje i održavanje pogona po svim točkama ovog plana.
Na godišnjoj razini utvrñuje se plan i realizacija investicija najnužnijih prioriteta. Pored navedenog u odreñivanju prioriteta vodi se računa o započetim poslovima i poslovima u tijeku. Ulaganja u nove strojeve i opremu imat će indirektni utjecaj i na zaštitu okoliša, a direktna posljedica je i bolji odnos prema okolišu.
Financijska procijenjena za izvršenje plana na godišnjoj razini od 2010.-2014. god. prikazana su u Tablici 18.1.
POTREBNE AKTIVNOSTI TROŠAK (KM-a)
2010 2011 2012 2013 2014
Dovršenje sustava za prečišćavanje otpadnih voda
10.000,00 - - - -
Asfaltiranje ostatka kruga koji još nije asfaltiran
- - 45.000,00 - -
Ugraditi interne mjerače električne energije i vode
posebno za asfaltnu bazu i posebno za betonaru
2.000,00 - - - -
Zasaditi autohtone sadnice na za to predviñenom
prostoru u krugu poduzeća i na granicama parcele tamo
gdje je to moguće, uz održavanje već postojeće
flore.
3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00
Napraviti tankvane u objektu za skladištenje ulja i maziva na način da iste mogu primiti svu količinu ulja i maziva koji bi se mogli eventualno izliti iz
spremnika
- 2.500,00 - - -
Redovno čišćenje separatora ulja i masti uz voñenje
zapisa 2.400,00 2.400,00 2.400,00 2.400,00 2.400,00
Redovno čišćenje septičke jame uz voñenje zapisa
3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00
Redovno čišćenje slivnika -pjeskolova na otvorenim
površinama 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00
Mjerenje zagañenosti otpadnih voda
2.000,00 2.000,00 3.700,00 2.000,00 2.000,00
Mjerenje emisija u zrak 3.000,00 - 3.000,00 - 3.000,00
Mjerenje emisija buke 1.500,00 - 1.500,00 - 1.500,00
Postavljanje prskalica na 1.000,00 - - - -
57
potencijalnim mjestima izvora prašenja
Redovan remont- servisiranje kompletne
opreme i instalacija u cilju smanjenja potrošnje resursa (zamjena dotrajalih dijelova)
130.000,00 130.000,00 130.000,00 130.000,00 130.000,00
Program edukacije kroz seminare za uposlene radi
zaštite od požara i sprječavanja mogućih
akcidentnih situacija kao i pregled i dopuna postojeće
protupožarne opreme
12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00
Uvoñenje mjesta referenta zaštite okoliša koji će izmeñu
ostalog voditi računa o: - Voñenju zapisa o
vrsti, količini i načinu
skladištenja otpada
- Kontinuiranu obuku
djelatnika iz područja
zaštite okoliša i
zbrinjavanja
postojećih otpadnih
tokova
- Izrada Zbirnog
izvješća o mjerama
vezanim za
monitoring
proizvodnje i
nastanak otpada i
emisija
- Mjesečna analiza
utroška pojedinih
sirovina, električne
energije i vode po
jedinici proizvoda
- Program obuke i
educiranja uposlenih
u cilju podizanja
svijesti zaposlenika
o racionalizaciji
potrošnje resursa tj.
smanjenje nastanka
otpada
- Slanje izvješća o
izvršenim
mjerenjima u okolišu
nadležnim
ministarstvima
- Voñenje evidencije
utroška sirovina i
24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00
58
pomoćnih materijala
sa ciljem smanjenja
potrošnje
Prethodna ispitivanja sirovina i kontrolna
ispitivanja gotovih proizvoda 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00
Voñenje zapisa o korištenju i servisiranju vozila
300,00 300,00 300,00 300,00 300,00
CIJENE PO GODINAMA: 207.800,00 192.800,00 241.500,00 190.300,00 194.800,00
UKUPNO ZA PLANIRANO RAZDOBLJE 1.027.200,00 KM-a
Tablica 18.1. Financijska procjena izvršenja Plana aktivnosti za razdoblje 2010.-2014. godine
59
19. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12. 2007. GODINE
Pogon „KTM Brina“ d.o.o. ne prestaje sa radom prije 31.12.2007. godine te se ova točka "Plana" ne odnosi na ovo poduzeće.
60
20. PRIVITAK -IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEĆIH ELABORATA (ZAŠTITA OKOLIŠA,
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU)
Popis privitaka
Broj Privitak
1. Vodna dozvola , broj: UP/4-0l 125-4-1l7l0 , Mostar, 7.05.2010.godine, Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar, važeća do 7.5.2012.
2.
Izvješće broj 040 / XV - 09 – ZVB , O rezultatima ispitivanja kvalitete i zagañenosti zraka, vode i buke na pogonu za proizvodnju betona i asfalta iz kamenog agregata poduzeća „ Brina “ d.o.o. Posušje, Vinjani b.b., 18.12.2009., ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar, ovlaštenje izdalo Ministarstvo graditeljstva, prostornog ureñenja i zaštite okoliša HNŽ, rješenje br.UPI/09-05-25-111/06 od 05.04.2007.god
3. Izvješće o ispitivanju : I-M-OV-B-138/10 , Izvješće o rezultatima ispitivanja kvaliteta (monitoring) otpadnih voda za KTM Brina doo Posušje , Mostar, srpanj 2010.
4. Plan upravljanja otpadom, siječanj 2010, KTM Brina Posušje
5. Ugovor za prikupljanje i odlaganje računalnog elektroničkog otpada (E-otpada) broj 2/2010 , od 1.1.2010. godine sa tvrtkom „Mikrobit“ d.o.o., Hrvatskih žrtava 5, 88240 Posušje
6. Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji (Za poslove gospodarenja opasnim otpadom), od 10.1.2009. godine sa tvrtkom ,,Ladanušić čistoća d.o.o. Rakitno-Posušje
7. Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji (Za poslove gospodarenja reciklažnim neopasnim otpadom ), od 10.1.2009. godine sa tvrtkom ,,Ladanušić čistoća d.o.o. Rakitno-Posušje
8. Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji broj 183/2009, od 17.4.2009. sa JKP Komrad Posušje, zbrinjavanje krutog komunalnog otpada i zbrinjavanja sadržaja septičke jame
9. Potvrda da poslovni objekt KTM-Brina nije spojen na sustav vod.o.o.pskrbe, broj 14/2010 od 19.1.2010.
10. Dokazi o pražnjenju septičke jame, JP Komrad d.o.o. Posušje
11. Dokazi o redovitom odvozu otpada, JP Komrad d.o.o. Posušje
12. Dokazi o snabdijevanju vodom cisternama gradskog vodovoda, JP Komrad d.o.o. Posušje
13. Sigurnosni list Dizelsko gorivo –eurodizel, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 3/2010.3., ukupno 5 stranica
14. Sigurnosni list Loživo ulje, ekstra lako – LU EL , proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 6/1/2008., ukupno 5 stranica
15. Sigurnosni list Motorno ulje za podmazivanja dizelskih motora gospodarskih vozila, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 4/05/2009, ukupno stranica 10
16. Sigurnosni list INA Hidraol HD 46, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 2/11.2007, ukupno stranica 5
17. Sigurnosni list INA LIS Sint EP 2, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 3/2.2008, ukupno stranica 5
61
18. Sigurnosni list INA Super 5 Motorno ulje za podmazivanje dizel motora gospodarskih vozila, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 3/10/07, ukupno stranica 6
19. Sigurnosni list INA Antifriz Al Super, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, izdanje 3/10/2008, ukupno stranica 6
20. Sigurnosni list INA Hipenol SHD 75W – 90, proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, 0/9/2007
21. Sigurnosni list INA Delta Sint – Motorno ulje za podmazivanje benzinskih i dizelovih motora osobnih vozila , proizvoñač INA Industrija nafte d.d. Zagreb, 4/05/09 , ukupno stranica 9
22. Sigurnosni list Sredstvo za čišćenje BIS Dezisan proizvoñača Saponija iz Osjeka, ukupno str. 5
23. Tehnički dokument plastifikator Glenium SKY 510
24. Kopija katastarskog plana sa prikazom posjednika, k.o. Vinjani, 17.7.2008
25. Proglašenje Paljevine industrijskom zonom
26. Prijepis posjedovnog lista
27. Izvod iz sudskog registra, Općinski sud u Širokom Brijegu, 1.7.2008.
28. Grañevinska dozvola, broj: 09-23-482/03, Služba za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Općina Posušje
29. Urbanistička suglasnost, broj: 09-23-106, Služba za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša, 6.8.2003.
30. Uporabna dozvola, asfaltna baza, Bernardi Italija, zapisnik broj 119/IV-07-Z, 14.3.2007., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
31. Uporabna dozvola, postrojenje za spravljanje betona, Elba Njermačka, zapisnik broj 120/IV-07-Z , 14.3.2007., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
32. Uporabna dozvola, greder, tip Frich, zapisnik broj 480/IV-06-Z, 4.8.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
33. Uporabna dozvola, stroj sa kliznom oplatom, Wirtgen Njemačka, zapisnik broj 572/IV-08-Z , 29.5.2008., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
34. Uporabna dozvola, stroj sa trakom za struganje asfalta, Wirtgen Njemačka, zapisnik broj 573/IV-08-Z , 29.5.2008., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
35. Uporabna dozvola, valjak, Wirtgen Njemačka, zapisnik broj 573/IV-08-Z, 29.5.2008., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
36. Uporabna dozvola, kombinirka, Terex Njemačka, zapisnik broj 574/IV-08-Z , 29.5.2008., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
37. Uporabna dozvola, buldozer, CAT D8, zapisnik broj 484/IV-06-Z , 4.8.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
38. Uporabna dozvola, žaba za zbijanje-vibrator, Robin, zapisnik broj 04-193-29/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
39. Uporabna dozvola, valjak, Hatra, zapisnik broj 245/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
40. Uporabna dozvola, valjak, Bomag, zapisnik broj 243/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
41. Uporabna dozvola, mikser-pumpa, Mercedes Benz, zapisnik broj 04-193-19/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
42. Uporabna dozvola, kiper, MAN, zapisnik broj 04-193-12/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
43. Uporabna dozvola, stroj za signalizaciju, Hoffman, zapisnik broj
62
256/IV-06-Z , 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
44. Uporabna dozvola, finišer, titan, zapisnik broj 252/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
45. Uporabna dozvola , kiper, IVECO MAGIRUS, zapisnik broj 04-193-11/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
46. Uporabna dozvola, kiper, MERCEDES, zapisnik broj 04-193-13/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
47. Uporabna dozvola, valjak, Hamm, zapisnik broj 246/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
48. Uporabna dozvola, bager gusjeničar-radni alat pikamer, Caterpillar, zapisnik broj 04-193-24/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
49. Uporabna dozvola, drobilica, zapisnik broj 253/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
50. Uporabna dozvola, mikser-pumpa, MAN, zapisnik broj 04-193-20/05, 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
51. Uporabna dozvola, rovokopač, Hunday, zapisnik broj 241/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
52. Uporabna dozvola, kiper, DAIMLER-BENZ, zapisnik broj 04-193-10/05, 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
53. Uporabna dozvola, mali valjak, Bomag, zapisnik broj 247/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
54. Uporabna dozvola, greder, tip Aveling, zapisnik broj 255/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
55. Uporabna dozvola, valjak, tip Vibromax, zapisnik broj 244/IV-06-Z, 23.3..2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
56. Uporabna dozvola, utovarivač, tip Hunday, zapisnik broj 242/IV-06-Z, 23.3..2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
57. Uporabna dozvola, utovarivač, O&K, zapisnik broj 04-193/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
58. Uporabna dozvola, sijačica, tip Terex-Finly, zapisnik broj 254/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
59. Uporabna dozvola, rovokopač, tip Hunday, zapisnik broj 240/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
60. Uporabna dozvola, žaba za zbijanje-vibrator, Robin, zapisnik broj 04-193-28/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
61. Uporabna dozvola , freza za kopanje kanala, tip Vermer, zapisnik broj 250/IV-06-Z, 23.3..2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
62. Uporabna dozvola, utovarivač, O&K, zapisnik broj 04-193-3/05, 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
63. Uporabna dozvola, stroj za struganje asfalta, Wirtgen, zapisnik broj 249/IV-06-Z, 23.3.2006., izdao ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
64. Uporabna dozvola, utovarivač, KRAMERALLRAD, zapisnik broj 04-193-9/05 , 3.10.2005., izdao Zagrebinspekt d.o.o. Mostar
65. Rješenje o legalizaciji proizvodnog objekta asfaltna baza br. 09-23-482/03 od 02. 09. 2003 god. izdano od strane Službe za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Općine Posušje.
66. Uporabnu dozvolu za asfaltnu bazu br. 09-23-485 od 03. 09. 2003 god. izdanu od strane Službe za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Općine Posušje.
67. Rješenje o legalizaciji proizvodnog objekta tvornica betona br. 09-23-488 od 02. 09. 2003 god. izdano od strane Službe za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Općine Posušje.
63
68. Uporabnu dozvolu za tvornicu betona br. 09-23-196/03 od 03. 09. 2003 god. izdanu od strane Službe za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Općine Posušje
69. Rješenje o legalizaciji upravne zgrade br. 09-23-487 od 02. 09. 2003 god. izdano od strane Službe za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Općine Posušje.
70. Uporabnu dozvolu za upravnu zgradu br. 09-23-489 od 03. 09. 2003 god. izdanu od strane Službe za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša Općine Posušje.
71.
Ekološka suglasnost za prijavnicu i upravnu zgradu sa radionicom br. 06-03-202/03 od 16. srpnja 2003 god. izdana od strane Ministarstva prostornog ureñenja, resursa i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke.
72. Vodoprivredna suglasnost za prijavnu i upravnu zgradu br. 05-06-517/03 od 17. 06. 2003 god. izdana od strane Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke.
73. Elektroenergetska suglasnost br. 4-4/99 od 14. 04. 1999 god. izdana od strane „Elektro-Posušje“ iz Posušja.
74. Prikaz mjera zaštite na radu, broj 143/03, Poslovno-proizvodni objekt KTM-Brina d.o.o. Posušje, izradio ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
75. Elaborat zaštite od požara, broj 142/03, Poslovno-proizvodni objekt KTM-Brina d.o.o. Posušje, izradio ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar
76. Pravilnik o zaštiti od požara
77. Pravilnik zaštite na radu Tablica 20.1. Privici
64
21. U SLUČAJU DA JE POSTOJEĆI POGON DEPONIJA
Pogon „KTM Brina“, d.o.o. ne spada u deponije, te se ova točka Plana ne odnosi na njega.
