Skripta Mihic, nadopuna Primorac, Gospocic 26.11.2015.doc

7/21/2019 Skripta Mihic, nadopuna Primorac, Gospocic 26.11.2015.doc

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-mihic-nadopuna-primorac-gospocic-26112015doc 1/108

Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić

Primorac Ivana – ADOPU A 03.10.2015.

Nadopunjena je skripta kolege Mihića sa izmjenama jer se u međuvremenu promijeniopravilnik o sigurnosnim znakovima (8,!"#$, pravilnik o otp% Na po&ar, P'P se vie nekoristi, zakon o in&%poslovima ()*!"#$ itd%Isto tako, skripta je slo&ena redom sukladno zakonima i pravilnicima tako da +ude

kompletna pri-a. i u+a-ena su pitanja to su se pojavila nakon roka kolege Mihića%

Nadam se da će nekome pomoći% /retno svima0

'ospo-ić 1enato – ADOPU A 26.11.2015.

Nastavio sam tamo gdje je kolegica Primorac stala%

1. Pokrio sam ju podru-jima kojima nije +ila pokrivena, a ja sam ih prolazio prilikom

spremanja za stru-ni, proao sam i 2ace+ook grupu i u+acio pitanja koja su se pojavila u!"#% godini, a nije ih +ilo u zadnjoj nadopuni%

2. Nadopunio*ispravio sva pitanja za koja sam ja prilikom spremanja za stru-ni procijenioda meni nisu potpuno jasna ili sam uo-io da je neto pogreno% Napomena: i pojmovi kojise u zadnje vrijeme vrte po rokovima se nalaze upravo u ovom djelu jer su sastavni dio postojećeg pitanja/cjeline.

3. Napravio sam i neke sitne. dopune koje se o+i-no sastoje od o+janjenja nekog pojma(npr% sigurnosno stu+ite, 345,%%%$, dodane jedne re-enice, slike, promjene nekoliko rije-iz+og usklađenja sa trenutno va&ećim 6akonima, uglavnom ne+ite stvari za one koji su sami jednom proli skriptu, no vjerujem da će koristit onima koji ju prvi put prolaze%

Poto je kolegica Primorac savreno poslo&ila skriptu, maksimalno sam joj se prilagodio%Ispod, ukoliko vam je potre+no (u zgradama), su redni +rojevi pitanja upravo iz njezinezadnje nadopune o+javljene !7%"!%!"#%

akle91. nova pitanja mo&ete pronaći pod rednim +rojevima9

: 32, 48, 133, 134, 135, 174, 180, 183, 184, 187, 188, 189, 190, 191, 192, 193, 194,195, 196, 274

2. dopune/ispravke mo&ete pronaći pod rednim +rojevima9: 46(45), 50(48), 75(!), 114(""#), 140("!5), 150("45), 156("5"), 157("5#),171("$$), 185("$), 199("8%), 219(#%%), 247(##8), 278(#58), 280(#$%),282(;"$, 283(#$#), 284(#$!), 286(#$5), 294(#!)

3. „sitne“ dopune mo&ete pronaći pod rednim +rojevima9: 8(8), 16("$), 18("8), 33(!#), 37(!$), 40(!&), 101(&&), 181("4), 279(#5&),287(#$$), 293(##)

<to, nadam se da će nekom pomoći kao to su i meni pretodne od kolega, a za sve ostale

nejasnoće tu su 6akoni*Pravilnici

/retno svima na ispitu0

1




OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE

a. Zgrada, građevina

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještajuživotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustavainfrastrukturne građevine.

Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrovito povezanigrađevni proizvoda sa ili bez instala!ija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno

postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

b. Gradnja i građenje

Gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja.Građenje je izvedba građevinski i drugi radova "pripremni, zemljani, konstruktorski,

instalaterski, završni te ugradnja građevni proizvoda, opreme ili postrojenja# kojima se gradinova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postoje$a građevina.

c. Složena građevina

%ložena građevina je sklop više međusobno funk!ionalno i/ili tenološki povezani građevina.

d. Ugradnja

&gradnja je izvedba građevinski i drugi radova kojim se povezuju građevni proizvodi,instala!ije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanjaili bez utje!aja na ispunjavanje temeljni zatjeva za građevinu odvojiti od građevine

e. Skupine građevina

Građevine se s obzirom na zatjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina' 1. skupina ( građevine planirane )ržavnim planom prostornog razvoja *. skupina ( građevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrđuju u

postupku pro!jene utje!aja na okoliš i u postupku o!jene privatljivosti zavata zaekološku mrežu

+. skupina ( građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti . skupina ( građevine za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, a ne utvrđuju se drugi

posebni uvjeti -. skupina ( građevine koje nisu razvrstane u 1., *., +. il i . skupinu .& slučaju ispunjavanja više uvjeta ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za građevinu se primjenjuje

zatjevnijaskupina.

f. U koju skupinu spada obiteljska kuća u sklopu koje je frizerski salon

& +. skupinu jer je potrebno isoditi posebne uvjete Z, točnije potrebno je izraditi elaboratzaštite na radu jer je to onda građevina za obavljanje djelatnosti. 0nače je obiteljska ku$a u. skupini.

g. Rokovi za dovrenje građevina po skupina!aZgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja

građevne česti!e biti dovršena u sljede$em roku' zgrada 1. skupine u roku od deset godinazgrada *. i +. skupine u roku od sedam godina zgrada . skupine u roku od pet godina zgrada-. skupine u roku od tri godine.

okovi počinju te$i od dana prijave početka građenja i ne odnose se na zgrade koje supojedinačno zašti$eno kulturno dobro. 0zmjena i/ili dopuna građevinske dozvole nije odutje!aja na propisane rokove

". #e!eljni za"tjevi

%vaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom

svog trajanja ispunjava temeljne zatjeve za građevinu te druge zatjeve, odnosno uvjetepropisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnogzatjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne idruge proizvode koji se ugrađuju u građevinu.

Me han ičk a o t p or n o s t i s t ab i ln o s t s i! " r n o st " s l" č a#" p o$ a r a h i! i # e na %&ra'l#e io koli ( s i! " r n o st i p ri s t "pa č n o s t ti #eko ) "p o rabe % a ( tit a o& b" ke ! o sp o &a re n#e

*




e n er ! i #o ) i oč " ' an#e to p li n e o&r$i'a " p otre ba p ri r o &n ih i%'ora *)okazuju se u glavnom projektu.

i. #e!eljni sigurnosni za"tjevi

o su samo oni temeljni zatjevi koji se o dn o se na s ig u r n o st sa m e g r ađ evi ne i nj e n i kori sn ik a.2e an ič k a ot p o r n o st i s t ab il n o s t , s ig u r n o st u s lu č aju p ož a r a, ig i je na, z d r a v l je i o k o li š,s ig u r n o st i p ri s t u pa č n o st ti je k o m up or ab e.

j. $e"ani%ka otpornost i stabilnost Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da optere$enja koja na nju mogu djelovati

tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do' rušenja !ijele građevine ili nekog njezinog dijela, veliki deforma!ija u stupnju koji nije privatljiv, ošte$enja na drugim dijelovima građevine, instala!ijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat

velike deforma!ije nosive konstruk!ije ošte$enja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.

k. Sigurnost i pristupa%nost tijeko! uporabe

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne predstavlja neprivatljive rizike odnezgoda ili ošte$enja tijekom uporabe ili funk!ioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar,opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. 3osebno, građevine moraju bitiprojektirane i izgrađene vode$i računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjenepokretljivosti.

l. Gospodarenje energijo! i o%uvanje topline

Građevine i njiove instala!ije za grijanje, lađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju bitiprojektirane i izgrađene tako da količina energije koju zatijevaju ostane na niskoj razini,uzimaju$i u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine.

Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je mogu$e manjeenergije tijekom svoje izgradnje i razgradnje.

!. &drživa uporaba prirodni" izvora

Građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodni izvoraodrživa, a posebno moraju zajamčiti sljede$e'

ponovnu uporabu ili mogu$nost re!iklaže građevine, njezini materijala 0 dijelova nakonuklanjanja,

trajnost građevine, uporabu okolišu privatljivi sirovina i sekundarni materijala u građevinama.

n. &dstupanje od te!eljni" za"tjeva

4dstupanje od temeljni bitni zatjeva za građevinu' 5ko se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u egistar kulturni dobara 6, može

se odstupiti od temeljni bitni zatjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna

spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadležnog 2inistarstva. %uglasnostnije upravni akt. 5ko se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo

nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od temeljni bitni zatjeva zagrađevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadležnog 2inistarstva.

%uglasnosti za navedena odstupanja "1# i "*# vrijede ako u svru ispunjavanja temeljnog bitnogzatjeva za građevinu nije mogu$e izvesti odgovaraju$e teničko rješenje ili je mogu$nostizvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu nakorist, te ukoliko se određenim postupkom, zavatom ili mjerom može uvjetovati naodgovaraju$i način djelomično nadomještanje !jelovitog teničkog rješenja.

o. 'nergetsko svojstvo zgrade

E n er ! et s k o s 'o #s t ' o % ! r a&e je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna zazadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja međuostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, lađenje, ventila!iju, pripremu toplevode i osvjetljenje.

+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić p. Za"tjevi energetske u%inkovitosti

%vaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti pro#ektirana i%!ra+ena i o&r$a'ana takoda tijekom uporabe ispunjava propisane %aht#e'e ener!etske "činko'itosti.

%vaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je mogu$e bezznačajni troškova osigurati individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode smogu$noš$u daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.

,aht#e'e ener!etske "činko'itosti pojedini vrsta zgrada propisuje teničkim propisiomministar, uključuju'7 minimalne zatjeve za energetska svojstva zgrade i njezini posebni dijelova,

7 način izračuna energetskog svojstva zgrade7 minimalni obvezni udio obnovljivi izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade,7 kriterije za zgrade gotovo nulte energije,7 sadržaj elaborata alternativni sustava opskrbe energijom te7 druge zatjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade7 kao i dostavu izvješ$a 8uropskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate

troškovno optimalni analiza

(. 'nergetski certi)kat

Ener!etski -erti.kat %!ra&e odnosno njezina posebnog dijela izdaje se za zgradu/njezinposeban dio za koji je potrebno koristiti ener!i#" %a o&r$a'an#e unutarnje projektne temp. uskladu s njezinom namjenom, osim za'

zgradu koja ima rok "porabe / !o&ine i )an#eza zgradu namijenjenu održavanju '#erskih obre&aza zgradu ukupne korisne površine )an#e o& 01 )2 tein&"stri#ske %!ra&e ra&ioni-e i nesta)bene pol#opri're&ne zgrade s malim

energetskim potrebamaEner!etski) -erti.kato) se pre&oč"#" ener!etska s'o#st'a %!ra&e o&nosno n#e%ina

posebno! &i#ela*Va$i 31 !o&ina od dana njegova izdavanja.Ener!etski -erti.kat %a %!ra&" s 4TS potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a

ener!etski -erti.kat %a %!ra&" sa STS sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe uovlaštenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.

0nvestitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski !erti9kat dužan je pri#ei%&a'an#a "porabne &o%'ole pribaviti energetski !erti9kat.

:lasnik zgrade za koju se izdaje energetski !erti9kat dužan je51. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade priba'iti E6*. kup!u, najmoprim!u, zakup!u, predati energetski !erti9kat ili njegovu fotokopiju+. energetski !erti9kat predočiti mogu$em kup!u, najmoprim!u, zakup!u, odnosno primatelju

leasinga. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina

posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade*5ko se tijekom građenja zgrade pro)i#eni in'estitor, 8; prije izdavanja uporabne dozvole

pribavlja no'i in'estitor*:lasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna po'r(ina prela%i /01 )/ mora i%lo$iti

ener!etski -erti.kat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljimazgrade.

r. 'nergetski pregled zgrade * '+Z Ener!etski pre!le& je sustavan postupak kojim se analizira postoje$a potrošnja zgrade i

energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogu$nosti uštede energije.8nergetski !erti9kat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.83Z završava i%'#e(7e) o ener!etsko) pre!le&" zgrade koje potpis"#" s'e o'la(tene

osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.Vlasnik %!ra&e dužan je 'o&iti e'i&en-i#" o provedenim 83Z i č"'ati i%'#e(7e o 83Z min. 31

!o&ina.

8nergetsko !erti9!iranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustavalađenja ili klimatiza!ije u zgradi pro'o&i .%ička ili pra'na osoba ko#a %a to i)ao' la(ten#e 2inistarstva na rok o& 0 !o&*

O'la(ten#e %a E6 I E8, &a#e se %a51. ener!etsko -erti.-iran#e i ener!etski pre!le& %!ra&e s #e&nosta'ni)tehnički) s"sta'o)

*. ener!etsko -erti.-iran#e i ener!etski pre!le& %!ra&e sa slo$eni) tehnički)s"sta'o) ili




4buva$a i pod 8; 0 83Z s <%4buva$a i ovlaštenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava lađenja iliklimatiza!ije u zgradi ako je ovlaštenje dano 9zičkoj osobi strojarske struke.+. ener!etski pre!le& %!ra&e sa slo$eni) tehnički) s"sta'o)*4buva$a i ovlaštenje za redoviti pregled %usGrij6lađ=lim u zgradi ako je ovlaštenjedano 9zičkoj osobi strojarske struke.

O'la(ten#e se &a#e .%ičko# osobi ko#a51. ima završen )%%1 ili %)%%* 56,G5>,% 0?0 8?. struke koja je tijekom studija stekla

min. +@@ 8;%*. ima najmanje pet godina radnog iskustva u stru!i+. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i. je uspješno završila odgovaraju$i program stručnog osposobljavanja 2odul 1, odnosno

2odul *

O'la(ten#e %a ener!etsko -erti.-iran#e i ener!etski pre!le& %!ra&e s 4TS &a#e se i.%ičko# osobi ko#a5

1. ima završen 3%ve%, odnosno 3%tr% 56,G5>,% 0?0 8? struke*. ima najmanje deset godina radnog iskustva u stru!i+. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i. je uspješno završila odgovaraju$i program stručnog osposobljavanja

O'la(ten#e se &a#e pra'no# osobi ko#a51. je registrirana za djelatnost energetskog !erti9!iranja i energetskog pregleda zgrade*. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu min. 1 osobu koja

ispunjava uvjete+. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti.

O'la(ten#e %a ener!etsko -erti.-iran#e i ener!etski pre!le& %!ra&e s 4ST &a#e se.%ičko# osobi koja ispunjava gore navedene uvjete i koja je uspješno završila programstručnog osposobljavanja 2odul 1 odnosno pravnoj osobi koja zapošljava najmanje jednu9zičku osobu koja je uspješno završila navedeni program osposobljavanja.

O'la(tena osoba &"$na je'

1. 'o&iti e'i&en-i#" o izdanim energetskim !erti9katima, obavljenim 83Z i redovitimpregledima sustava grijanja i sustava lađenja ili klimatiza!ije u zgradi*. &osta'l#ati Ministarst'" i%&ane ener!etske -erti.kate te izviješ$a o 83Z i redovitim

pregledima sustava grijanja i sustava lađenja ili klimatiza!ije u zgradi+. č"'ati &ok")enta-i#" o tome najmanje deset godina i. str"čno se "sa'r(a'ati

8ro'e&ba pro!ra)a i%obra%be 9 8ro!ra) str"čno! osposobljavanja 2odul 1 i 2odul *propisan, pro'#er" %nan#a str"čne osposobl#enosti i ob'e%no "sa'r(a'an#e ovlašteniosoba provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost 2inistarstva na rok od -god.

Ener!etski -erti.kat i i%'#e(7e o re&o'ito) pre!le&" s"sta'a !ri#an#a i s"sta'ahla+en#a ili kli)ati%a-i#e u zgradi po&li#e$" neo'isno# kontroli koju provodi pravna

osoba koja za to ima ovlaštenje 2inistarstva na rok od -god.4vlaštena osoba čiji je energetski !erti9kat pro!la(en ne'a$e7i), odnosno čije je izvješ$e o

redovitom pregledu %usGrij6lađ=lim u zgradi o!ijenjeno ne!ati'no dužna je i%&ati no'iener!etski -erti.kat o&nosno i%ra&iti no'o i%'#e(7e, bez naknade i naknade troškovaizdavanja, odnosno izrade istog.

O'la(ten#e %a kontrol" ener!etskih -erti.kata daje se pravnoj osobi koja'1. ima ovlaštenje za 8; zgrada sa %%*. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene min.* osobe koje

ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetski pregleda zgrada sa %%od koji je min.1 56 ili G5> struke

+. ima iskustvo u provedbi 8; zgrada sa %% najmanje + godine i. je izradila više od *@ 8; zgrada sa %%.

" )iplomski sveučilišni studij %pe!ijalistički diplomski stručni studij

-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić O'la(ten#e %a kontrol" i%'#e(7a o re&o'ito) pre!le&" s"sta'a !ri#an#a i hla+en#a ili

kli)ati%a-i#e u zgradama daje se pravnoj osobi koja'1. je ovlaštena za obavljanje 8; zgrada sa %%*. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene min.* osobe koje

ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu 8; zgrada sa %% od koji je najmanje 1 strojarske

struke+. ima iskustvo u provedbi 8; zgrada sa %% najmanje + godine. je izradila više od *@ 8; zgrada sa složenim teničkim sustavom.

4vlaštenje za 8; i 83Z, odnosno ovlaštenje za kontrolu "ki&a se r#e(en#e) koje donosi2inistarstvo, osobi koja'

1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, odnosno ovlaštenjeza kontrolu

*. ne obavlja poslove za koje je ovlaštena stručno, u skladu s pravilima struke i važe$impropisima ili

+. obavlja poslove za koje nije ovlaštena.

2inistarstvo vodi re!istar'1. ovlašteni osoba*. osoba ovlašteni za kontrolu+. izdani energetski !erti9kata. izdani izvješ$a o provedenim energetskim pregledima zgrada

-. izdani izvješ$a o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava lađenja iliklimatiza!ije

s. 'laborat alternativni" sustava opskrbe energijo!

3rojektant je dužan pri#e i%ra&e !la'no! pro#ekta zgrade koja mora ispunjavati zatjeveenergetske učinkovitosti izraditi elaborat alternativni sustava opskrbe energijom i predati gainvestitoru.

Alternati'ni s"sta'i s"51. de!entralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivi izvora*. kogenera!ija+. daljinsko grijanje ili lađenje, posebi!e ako se u !ijelosti ili djelomično temelji na

energiji iz obnovljivi izvora. dizali!e topline.

)izali!a topline, geotermalni izvori, fotonaponske čelije,A

t. skaznica topline

Is k a % n i- a t o p li ne je dokument koji pokazuje kolika je potrošnja energije zgrade i u kojuskupinu ona spada, s dodatnim podat!ima o zgradi.

u. Sudionici u gradnji

0nvestitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer, revident

v. nvestitor

In'estitor #e pra'na ili .%ička osoba u čije ime se gradi građevina.8ro#ektiran#e kontrol" i nostri.ka-i#" pro#ekata !ra+en#e i str"čni na&%or građenjamora pisanim "!o'oro) povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje ti djelatnosti

dužan je osi!"rati str"čni na&%or građenja građevine⋅ u slučaju kad je in'estitor "#e&no i i%'o+ač mora stručni nadzor građenja povjeriti

&r"!o# osobi

Bizička osoba koja je in'estitor !ra+e'ine i% :* i 0* sk"pine %a s'o#e potrebe može samaizraditi !ijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja akoima završen )%%, 3sve% ili 3str% aritektonske ili građevinske struke i ima položeni stručniispit

Bizička osoba koja je investitor građevine iz . i -. skupine za svoje potrebe može sama izraditigeodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta ako ima završen )%%, 3sve% ili 3str%geodetske struke.

-. +rojektant

C




8ro#ektant #e .%ička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnognaziva ovlašteni aritekt ili ovlašteni inženjer.

O&!o'oran #e5 7 da projekt koji je izradio isp"n#a'a propisane "'#ete,7 da je građevina pro#ektirana " skla&" s loka-i#sko) &o%'olo), odnosno

uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom7 da isp"n#a'a te)el#ne %aht#e'e %a !ra+e'in",7 zatjeve propisane za ener!etska s'o#st'a %!ra&a i druge propisane zatjeve i

uvjete.3rojektant koji je izradio i%)#ene i;ili &op"ne !la'no! pro#ekta, odnosno i%'e&beno!

pro#ekta o&!o'oran #e %a -i#eli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.5ko u projektiranju sudjeluje 'i(e pro#ektanata, za !jelovitost i međusobnu usklađenost

projekata odgovoran je !la'ni pro#ektant*Gla'ni pro#ektant5 7 može biti istodobno i pro#ektant jednog od dijelova glavnog projekta.

7 može prilikom izrade projekta biti koor&inator %a(tite na ra&" ako ispunjavauvjete

7 o&re+"#e !a in'estitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena timugovorom

. zvođa%

I%'o + a č #e osoba ko#a !ra&i ili i%'o&i pojedine radove na građevini.Graditi može osoba koja isp"n#a'a "'#ete %a oba'l#an#e &#elatnosti !ra+en#a prema

posebnom zakonu. – može prist"piti !ra+en#" na temelju pra'o)o7ne o&nosno i%'r(ne

!ra+e'inske &o%'ole na svoju odgovornost i nakon što je pretodno izvršenaprijava građenja

– &"$an #e !ra&iti " skla&" s !ra+e'insko) &o%'olo) ,OG tehnički)propisi)a posebni) propisi)a, pravilima struke i pri tome "D#'1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju

propisane uvjete za izvođenje ti radova, odnosno obavljanje poslova*. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zatjevi propisani

za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu+. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s Z4G i posebnim

propisima. osigurati dokaze o svojstvima ugrađeni građevni proizvoda u odnosu na njiove

bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja, isprave osukladnosti određeni dijelova građevine s temeljnim zatjevima za građevinu,kao i dokaze kvalitete

-. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladnopropisima koji uređuju gospodarenje otpadom

C. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištuE. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja građevine.

Građevine za koje se ne i%&a#e !ra+e'inska &o%'ola izvođač je dužan graditi u skladu s G3,Z4G, teničkim propisima, posebnim propisima i pravilima struke,

I)en"#e in$en#era !ra&ili(ta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodigrađenje, odnosno pojedine radove koji je odgovoran za provedbu obveza "D#

5ko u građenju sudjeluju &'a ili 'i(e i%'o+ača, investitor ugovorom o građenju određuje

!la'no! i%'o+ača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenujeglavnog inženjera gradilišta.Gla'ni in$en#er !ra&ili(ta5 9 odgovoran je za !jelovitost i međusobnu usklađenost radova,

7 za međusobnu usklađenost provedbe obveza "D#7 koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja

radova.7 može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, tj. voditelj radova za određenu

vrstu radova.Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju

uvjete za obavljanje ti poslova prema posebnom zakonu.

/. 0to izvođa% !ora napraviti nakon to zavri građenje1

2ora napisati pisanu izjavu izvođača.

z. #ko !ože graditi1

3ravna osoba upisana u sudski registar, 9zička osoba obrtnik, privatna osoba za svoje potrebeprema zakonima o poslijeratnoj obnovi i o područjima posebne državne skrbi.

E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić aa. Uvjeti za odgovorne osobe za izvođenje radova 2 pre!a

novo! zakonu 33 45678

3ravo na upis u i)enik o'la(tenih 'o&itel#a !ra+en#a ima 9zička osoba koja kumulativnoispunjava sljede$e uvjete'

1. da je završila odgovaraju$i preddiplomski i diplomski sveučilišni studij/integriranipreddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da jezavršila odgovaraju$i spe!ijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručnispe!ijalist inženjer ako je tijekom !ijelog svog studija stekla min. +@@ 8;%, odnosno da je nadrugi način stekla odgovaraju$i stupanj obrazovanja i ima min.+god radnog iskustva

da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik inženjer/ sveučilišni prvostupnikinženjer odgovaraju$e struke, odnosno da je na drugi način stekla odgovaraju$i stupanjobrazovanja odgovaraju$e struke i ima min. godine radnog iskustva u stru!i

da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovaraju$e struke, odnosno da jena drugi način propisan stekla odgovaraju$i stupanj obrazovanja odgovaraju$e struke i daima min. -god radnog iskustva

*. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnogispita.

&pisom u imenik ovlašteni voditelja građenja automatski se stječe pravo za obavljanje poslovaovl. voditelja radova.

3ravo na upis u i)enik o'la(tenih 'o&itel#a ra&o'a ima 9zička osoba koja kumulativnoispunjava sljede$e uvjete'

1. da je završila odgovaraju$i preddiplomski i diplomski sveučilišni studij/integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da jezavršila spe!ijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni spe!ijalistinženjer ako je stekla min +@@ 8;%, odnosno da je na drugi način stekla odgovaraju$i stupanjobrazovanja odgovaraju$e struke i ima min.*god radnog iskustva u stru!i

da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik inženjer / sveučilišni prvostupnikinženjer odgovaraju$e struke, odnosno da je na drugi način stekla odgovaraju$i stupanjobrazovanja i ima min.+god radnog iskustva

da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer, odnosno da je na drugi način steklaodgovaraju$i stupanj obrazovanja odgovaraju$e struke i ima min.god radnog iskustva ustru!i

*. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnogispita.

bb. +isana izjava izvođa%a8 isana i% #a ' a i%'o +a č a sa & r$i' naziv građevine ili njezinog dijela i klasi9ka!ijsku oznaku, urudžbeni broj i datum

izdavanja građevinske dozvole u skladu s kojom je građevina izgrađena, podatke o izvođaču "naziv i sjedište odnosno ime i adresu te 40F#, podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje "ime

i prezime#, popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovaraju$em glavnom

i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu kojima su dana tenička rješenja ti radova ipodatke o osobama odgovornim za vođenje ti radova,

izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta gledeispunjavanja temeljni zatjeva i drugi uvjeta za građevinu, te loka!ijski uvjeta,

izvješ$e o izvođenju radova i ugrađivanju građevni proizvoda i opreme u odnosu naupute odnosno teničke upute za njiovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanjagrađevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode,instala!ije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnjiodržavanja,

podatke o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke oizmjenama i/ili dopunama građevinske dozvole,

očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, teo njiovom utje!aju na uporabljivost građevine,

druge značajne podatke, ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima "uvođenje uposao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisomudružili za izvođenje građevine, zapisnik o primopredaji radova i dokumenta!ije i sl#.

"1# 3isanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodilipojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini."*# 0zjave iz stavka 1. ovoga članka do podnošenja zatjeva za izdavanje uporabne dozvole čuva

inženjer gradilišta ili druga odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjergradilišta kada je imenovan.




& slučaju kada je određen izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova "udaljnjem tekstu' glavni izvođač# pisana izjava glavnog izvođača sadrži podatke o građevini igrađevinskoj dozvoli, podatke o glavnom izvođaču "naziv i sjedište odnosno ime i adresu te40F#, podatke o glavnom inženjeru gradilišta "ime i prezime#, izjavu o !jelovitosti imeđusobnoj usklađenosti radova, te popis pisani izjava svi izvođača koji su sudjelovali ugrađenju građevine.

"1# 0stinitost i točnost izjava, podataka, izvješ$a i očitovanja potvrđuje inženjer gradilištaodnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnogizvođača.

"*# Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju.

cc.Glavni in ženjer gradilita, inženjer gradilita, voditelj radova. &%e!u ovisi koji je i!enovan1

0zvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe kojavodi građenje, odnosno pojedine radove. 0nženjer gradilišta, odnosno voditelj radovaodgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. 5ko u građenju sudjeluju dva ili više izvođača,investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobnousklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta je odgovoran za !jelovitost i međusobnu usklađenost radova, zameđusobnu usklađenost provedbe obveza iz Zakona te ujedno koordinira primjenu propisakojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. Glavni inženjer

gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditeljradova za određenu vrstu radova. Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditeljradova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje ti poslova prema posebnomzakonu.

0menovanje voditelj/inženjer ovisi o skupini građevine "5 do G, radovi 6 i 0#, a glavni ili ne o tometko je glavni izvođač.

dd. 3adzorni inženjer

Na&%orni in$en#er #e .%ička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabestrukovnog naziva ovlašteni aritekt ili ovlašteni inženjer i provodi " i)e in'estitorastr"čni na&%or !ra+en#a.

– ne )o$e biti %aposlenik i%'o+ača*

a građevinama na kojima se izvodi 'i(e 'rsta ra&o'a ili ra&o'i 'e7e! opse!a stručninadzor mora provoditi 'i(e na&%ornih in$en#era o&!o'ara#"7e str"ke u tom slučajuinvestitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornoginženjera.

Gla'ni na&%orni in$en#er odgovoran je za !jelovitost i međusobnu usklađenost stručnognadzora građenja i dužan je o tome sastaviti %a'r(no i%'#e(7e.

– može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova

Na&%orni in$en#er &"$an #e " provedbi stručnog nadzora građenja' – 1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s G), G3, Z4G, posebnim propisima i pravilima

struke – *. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove

propisane uvjete – +. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovla!tena osoba – . odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određeni dijelova građevine u svru provjere,

odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljni zatjeva za građevinu i/ili drugi zatjeva,odnosno uvjeta predviđeni G3 ili izvješ$em o obavljenoj kontroli projekta i obvezeprovjere u pogledu građevni proizvoda

– -. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima kojeuoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspek!iju i drugeinspek!ije o poduzetim mjerama

– C. sastaviti zavr!no izvje!će o izvedbi građevine

adzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, ka&a %a to posto#i potreba,o&re&iti način otklan#an#a ne&ostataka odnosno nepravilnosti građenja građevine. o

posebi!e u slučaju ako' – 1. dokumentacijom iz točke "# nije dokazana sukladnost , odnosno kvaliteta ugrađenigrađevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja

– *. 0zvođač/odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove Z4G ne ispunjava propisane uvjete

– +. iskolčenje građevine nije obavila ovla!tena osoba H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 3rovedba dužnosti i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u

građevinski dnevnik.

Str"čni na&%or !ra+en#a pro'o&i se priliko) !ra+en#a s'ih !ra+e'ina i i%'o+en#a s'ihra&o'a %a ko#e se i%&a#e !ra+e'inska &o%'ola i;ili "porabna &o%'ola*

Str"čni na&%or !ra+en#a :* i 0* sk"pine !ra+e'ina provodi se sa)o " o&nos" naisp"n#a'an#e te)el#no! %aht#e'a )ehaničke otpornosti i stabilnosti*

ee. 9ako !ora postupiti nadzorni inženjer ako proizvod ne

zadovoljava kvaliteto!1&pisati nedostatak u građevinski dnevnik, narediti zamjenu proizvoda i/ili uklanjanje dijelagrađevine. 5ko ne utječe na temeljne zatjeve može ostati u dogovoru s investitorom zasmanjenje !ijene.

NI o&re+"#e način otklan#an#a ne&ostataka;nepra'ilnosti !ra+en#a građevine akodokumenta!ijom o ispitivanjima određeni dijelova građevine nije dokazana sukladnost,odnosno kvaliteta ugrađeni građevina, njiovi dijelova, proizvoda, opreme i/ili postrojenja,na sljede$i način'

1. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe postupaka kojima se može utvrditistvarno stanje u odnosu na sukladnost/kvalitetu ugrađeni dijelovagrađevine,opreme..

*. određivanjem računske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za

građevinu pri čemu se uzima u obzir stvarno stanje u odnosu na sukladnost,+. drugim primjerenim načinom kojim se moe utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje

građevine "očevidom, uvidom u dokumenta!iju građevine, uzimanjem i ispitivanjemuzoraka sklopova građevine, proračunima i sl.# u svru usporedbe sa svojstvima kojemora imati građevina odnosno njezini dijelovi.

NI " s'rh" otklan#an#a ne&ostataka o&nosno nepra'ilnosti !ra+en#a %abran#"#e57 izvođenje, odnosno nastavak izvođenja radova ako izvođač ne ispunjava uvjete propisane

posebnim zakonom.7 vođenje građenja, odnosno vođenje pojedini radova ako odgovorna osoba ne ispunjava

uvjete propisane posebnim zakonom.7 zabranjuje izvođenje, odnosno nastavak izvođenja radova u slučaju da nije provedeno

iskolčenje građevine ili da iskolčenje građevine nije obavila ovla!tena osoba,abrane se "pis"#" " !ra+e'inski &ne'nik o&)ah nakon "t'r+en#a čin#eni-a. 0zvođač je

obvezan nakon upisane zabrane osigurati građevinu odnosno dio građevine na kojoj segrađenje prekida.

0zvođenje radova, vođenje građenja i vođenje pojedini radova s)i#e se nasta'iti nakon štonadzorni inženjer utvrdi da su nedosta!i otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanakzabrane građenja, odnosno prestanak zabrane vođenja građenja ili vođenja pojedini radova.

:. Zavrno izvjeće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži

,a'r(no i%'#e(7e na&%orno! in$en#era o i%'e&bi !ra+e'ine sa&r$i51. naziv građevine ili njezinog dijela s klasi9ka!ijskom oznakom, urudžbenim brojem i

datumom izdavanja građevinske dozvole u skladu s kojom je građevina izgrađena*. podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o

nadziranim radovima i odgovaraju$em izvedbenom projektu ili njegovom dijelu

+. izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima,Zakonom o gradnji i posebnim propisima

. izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s dokumentom na temelju kojeg je provedenoiskolčenje i glavnim projektom

-. izvješ$e o provedbi kontrolni ispitivanja i drugi kontrolni postupaka u pogleduo!jenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određeni dijelova građevineodnosno građevine u !jelini

C. očitovanje o nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedosta!ima građenja injiovom otklanjanju te o njiovom utje!aju na uporabljivost građevine

E. podatke o vođenju, objedinjavanju i porani građevinskog dnevnika. izvješ$e o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o

izmjenama i dopunama građevinske dozvoleH. izvješ$e o provedenom pokusnom radu ako je proveden1@. izvješ$e o pokusnom optere$enju ako je provedeno11. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a

koji nemaju utje!aja na uporabljivost građevine1*. druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima

"uvođenje u posao, primopredaja radova i dokumenta!ije i sl.#

1@




Završno izvješ$e nadzornog inženjera sastavlja se na rvatskom jeziku latiničnim pismom.Završno izvješ$e nadzornog inženjera za građevine %a ko#e se ne i%&a#e !ra+e'inska&o%'ola mora sadržavati podatke o !la'no) pro#ekt" tipsko) pro#ekt" ili pro#ekt""klan#an#a !ra+e'ine na temelju koji su izvedeni radovi o kojima se sastavlja završnoizvješ$eNa %a'r(no i%'#e(7e na&%orno! in$en#era o "klan#an#" !ra+e'ine se " o&nos" na"klan#an#e i pro#ekt "klan#an#a, odgovaraju$e pri)#en#"#" točake /* <* =* "bez navođenjautje!aja nepravilnosti i nedostataka na uporabljivost građevine#, >* ?* 33* i 3/*

gg. Revident Re'i&ent #e .%ička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.4vlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida 2inistarstvo.4vlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu

ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, s najmanje desetgodina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikompropisan od strane ministra, kao i pobliže uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja zaobavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje ti uvjeta, a propisanopravilnikom od strane ministra.

evident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivnoizvješ$e udovoljava zatjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima doneseni natemelju ti zakona, tenički spe!ifika!ija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

evident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u !ijelosti ili djelomično sudjelovao iliako je taj projekt u !ijelosti ili djelomično izrađen ili nostri9!iran u pravnoj osobi u kojoj jezaposlen.

"". ;rste projekata

0d e jni "Zo3&#, g la v n i, ti ps ki , i zve db e n i , p ro jek t u k lanjanja "svi ostali su de9nirani u ZoG#

ii. 'laborati uz glavni projekt

8laborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito stručno raščlanjuje i obrazlaže.0zradi glavnog projekta i pojedini projekata koje sadrži pretodi izrada elaborata' 1. krajobraznog elaborata *. geomeaničkog elaborata +. prometnog elaborata . elaborata teničkoItenološkog rješenja -. elaborata zaštite od požara C. elaborata zaštite na radu E. elaborata zaštite od buke . konzervatorskog elaborata H. drugog potrebnog elaborata.

jj. 0to je bitno za elaborate1

0zrada elaborata pretodi izradi glavnog projekta. & njima se tenološki raščlanjuje iobrazlaže neki predmet. )ijelovi glavnog projekta upu$uju na podatke iz elaborata.

kk. Glavni projekt

Glavni projekt je sk"p )e+"sobno "skla+enih pro#ekata ko#i)a se &a#e tehničkor#e(en#e !ra+e'ine i &oka%"#e isp"n#a'an#e te)el#nih %aht#e'a za građevinu te drugipropisani i određeni zatjeva i uvjeta.

Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu i%&a#e loka-i#ska&o%'ola izrađuje se'7 u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom,7 posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku pro!jene utje!aja na okoliš i u postupku

ocjene prihvatljivosti zahvata za ekolo!ku mreu,7 posebnim propisima, $%G, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju

ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zatjevi i uvjeti za građevinu7 pravilima struke.

Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne i%&a#e loka-i#ska&o%'ola izrađuje se u skladu' s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom,

– posebnim uvjetima, $%G, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim natemelju ovoga Zakona,

– drugim propisima kojima se uređuju zatjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.

11




Gla'ni pro#ekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sa&r$i' – 7. ar"itektonski projekt – <. građevinski projekt – =. elektrote"ni%ki projekt – >. strojarski projekt. – 8. geodetski projekt

Glavni projekt za zgradu ra%'rstan" " :* ili 0* sk"pin" građevina sadrži samo' – geodetski projekt, – arhitektonski projekt i – građevinski projekt#

I%ra&i !la'no! pro#ekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, pretho&i i%ra&a5 – 7. krajobraznog elaborata – <. geo!e"ani%kog elaborata – =. pro!etnog elaborata – >. elaborata te"ni%ko*te"nolokog rjeenja – 8. elaborata zatite od požara – ?. elaborata Z3R – 4. elaborata zatite od buke – 5. konzervatorskog elaborata

– @. drugog potrebnog elaborata.8laborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito stručno raščlanjuje iobrazlaže.

U !la'no) pro#ekt" )ora#"'7 biti navedeni podaci potrebni za izračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.7 sadržavati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu te

projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino odravanje.

Geo&etski pro#ekt 9 sasta'ni &io !la'no! pro#ekta za koji se ne i%&a#e loka-i#ska&o%'ola, a kojom se o&re+"#e @or)iran#e !ra+e'ne česti-e*9 prika%"#e s)#e(ta# #e&ne ili 'i(e !ra+e'ina na !ra+e'no# česti-i te oblik i 'eličin"

!ra+e'ne česti-e či#e se @or)iran#e o&re+"#e !ra+e'insko) &o%'olo)*7 na temelju geodetskog projekta )e+"sobno se "skla+"#e stan#e " katastr"

%e)l#i(no# kn#i%i i nara'i, ako je to potrebno, te se pro'o&i @or)iran#e !ra+e'nečesti-e " katastr", iskolčen#e !ra+e'ine i e'i&entiran#e !ra+e'ine " katastr", bezizrade dodatni snimaka i elaborata te izdavanja potvrda.

S)#e(ta# !ra+e'ine "n"tar ob"h'ata %ah'ata " prostor" i ob"h'at %ah'ata " prostor"prikazuju se u aritektonskom, odnosno građevinskom projektu, ovisno o vrsti i veličinizavata u prostoru na kopi#i katastarsko! plana Hr'atsko# osno'no# karti M 350111Bna orto@oto karti odgovaraju$eg mjerila, odnosno odgovaraju$im koordinatama.

Ob"h'at %ah'ata " prostor" " ko#e)" se !ra&i !ra+e'ina , ovisno o vrsti građevine,određuje kao trasa kori&or o&nosno po'r(ina katastarskih česti-a i/ili njezini dijelovaodređen na odgovaraju$i način.

Glavni projekt za građenje građevine za koju se ne izdaje građevinska dozvola izrađuje se uskladu s teničkim propisima i drugim propisima kojima se uređuju zatjevi i uvjeti za

građevinu te ne smije biti protivan prostornom planu.

ll. +osebni uvjeti, koga !ože!o pitati koji na! trebaju

aA Utvrđivanje posebni" uvjeta i potvrda glavnog projekta za građenje građevine zakoju se ne i z daje l o k a ci js k a dozvola

3osebni uvjeti se utvrđuju prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole. <avnopravno tijelo dužno je na zatjev investitora utvrditi posebne uvjete za građenje

građevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zatjev zanjiovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednogzatjeva.

5ko je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojimase utvrđuju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebni uvjeta, izdaje potvrdu

glavnog projekta. 5ko glavni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s

kojima se utvrđuju posebni uvjeti, javnopravno tijelo dužno je u posebnim uvjetima navesti iobrazložiti u pogledu čega i kojeg pitanja projekt nije usklađen s posebnim propisom,odnosno uvjetima.

1*




bA +otvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju s e iz daje lok a c i j s k adozvola

3otvrdom glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdajeloka!ijska dozvola potvrđuje se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetimaodređenim loka!ijskom dozvolom. 3otvrda glavnog projekta izdaje se prije pokretanjapostupka za izdavanje građevinske dozvole.

2ožemo pitati tijelo graditeljstva od koji javnopravni tijela moramo tražiti posebne uvjete.

!!. +rogra! kontrole i osiguranja kvalitete, to u njega ide,gdje naći to treba sadržavati1

3rogram kontrole i osiguranja kvalitete mora sadravati pregled i speci&cirana svojstva svihgrađevnih i drugih proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrađuju u građevinu, kao iopis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje traena kvaliteta iispunjavanje temeljnih zahtjeva.

3rogram kontrole i osiguranja kvalitete u odgovaraju$em projektu pojedine struke sa&r$i5 1. svojstva bitni značajki koje moraju imati građevni i drugi proizvodi koji se

ugrađuju *. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevni i drugi

proizvoda za one proizvode koji su izrađeni na gradilištu pojedinačne građevine u koju$e biti ugrađeni,

+. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja teničke i/ili funk!ionalne ispravnostiprojektiranog dijela

. zatjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja projektiranog dijela građevine,a koji imaju utje!aj na postizanje projektirani odnosno propisani tenički i/ilifunk!ionalni svojstava tog dijela građevine, te na ispunjavanje temeljni zatjeva zagrađevinu u !jelini,

-. postupke ispitivanja projektirani i izvedeni dijelova građevine koji se provodeprije uporabe i kod pune zaposjednutosti,

C. detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanjaispunjavanja temeljni zatjeva za građevinu, predviđene rezultate ispitivanja ipredviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako za projektirani dio građevine postojipotreba pokusnog rada,

E. zatjeve učestalosti periodični pregleda tijekom uporabe, a u svru održavanja

dijela građevine, pregled i opis potrebni kontrolni postupaka ispitivanja izatijevani rezultata kojima $e se dokazati sukladnost s projektom predviđenimsvojstvima,

. druge uvjete značajne za ispunjavanje drugi propisani zatjeva, H. popis propisa i norma čiju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete

određuje.5ko u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukčije navedeno, provedba potrebnih

ispiti'an#a i post"paka &oka%i'an#a s)atra se kontrolni) ispiti'an#i)a o&nosnokontrolni) post"p-i)a čiju provedbu određuje nadzorni inženjer.

nn. #ipski projekt

Za predgotovljene dijelove građevine za koje je &oka%ano &a se i%'o&e pre)a ,OG o

čemu je 2inistarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.7 moe biti sastavni dio arh, građ, el ili strojarskog projekta,aht#e'" %a i%&a'an#e r#e(en#a o tipsko) pro#ekt" podnositelj zatjeva prila$e5

– 1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadrži sve dijelove propisane za glavniprojekt, osi) &i#elo'a ko#i se o&nose na loka-i#ske "'#ete "'#ete prikl#"čen#ai posebne "'#ete ko#i o'ise o loka-i#i !ra+e'ine

– *. pisano izvje!će o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana – +. pisano izvješ$e i potvrdu o nostri&kaciji ako je projekt izrađen prema stranim

propisima i – . posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravni tijela, osim uvjeta priključenja,

propisane posebnim propisima na čiji djelokrug teničko rješenje iz tipskog projektamože imati utje!aj.

ipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta ne može se rabiti ako se promijeni propis u

skladu s kojim je tipski projekt izrađen. 2inistarstvo vodi eviden!iju o izdanim rješenjima otipskom projektu.

oo. Razlika tipskog i glavnog projekta

Za tipski projekt je ve$ dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zatjeve i uvjete, 1+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić ZoG i ostale propise pa i nije potrebno još jednom dokazivati dok se glavnim projektomdokazuje zadovoljavanje ti zatjeva. ipski projekt sadrži dijelove kao i glavni projekt osimdijelova koji se odnose na loka-i#ske "'#ete "'#ete prikl#"čen#a i posebne "'#ete ko#io'ise o loka-i#i !ra+e'ine*

p.s. eta je bila jako zadovoljna kad sam rekla uvjeti priključenja.

pp. Za to se sve !ože koristiti tipski projekt1

ipski projekt može se koristiti za dijelove pojedine građevine, sklopove građevine i za !ijelegrađevine "primjer su tipski projekti novi ku$a koje se grade za ljude kojima su poplave

uništile ku$e, jer se par stotina objekata gradi na temelju desetak različiti projekata#.

((. zvedbeni projekt

zvedbeni! projekto! se ra%ra+"#e tehničko r#e(en#e &ano !la'ni) pro#ekto)*7 mora biti izrađen u skla&" s !la'ni) pro#ekto), a izrađuje se'

%a !ra+en#e !ra+e'ina 3* sk"pine kada su to ugovorili in'estitor i pro#ektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog

projekta kada su to ugovorili in'estitor i i%'o+ač ugovorili ugovorom o građenju.

0zrada izvedbenog projekta )o$e se prilagoditi dinami!i građenja građevine.0zrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost o&nosno @a%nost !ra+en#a !ra+e'ine.0zvedbeni projekt )ora, ovisno o uvjetima, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske

provjere.0zvedbeni projekt )o$e sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete.

rr. Uklanjanje građevine

Uklan#an#e !ra+e'ine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijelas mjesta na kojem se nalazi, uključivo i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i nagrađevnoj česti!i, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjomgrađevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevnečesti!e, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje

&klanjanju građevine ili njezina dijela )o$e se prist"piti na te)el#" pro#ekta "klan#an#a!ra+e'ine nakon što je ti#el" !ra&itel#st'a pisano pri#a'l#en početak radova nauklanjanju građevine.

3rojekt uklanjanja građevine ni#e potreban'7 za uklanjanje jednostavnih građevina i radova za koje se ne izdaje lokacijska dozvola 7 ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno

uklanjanje građevine.

a uklanjanje građevine koja je upisana u egistar kulturni dobara epublike 6rvatske osimZ4G primjenjuje se i zakon kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturni dobara.

U pri#a'i početka ra&o'a na "klan#an#" !ra+e'ine 'lasnik #e &"$an na'estipro#ektanta koji je izradio projekt uklanjanja, o%nake to! pro#ekta i%'o+ača ina&%orno! in$en#era.

Ti#elo !ra&itel#st'a &"$no #e " rok" o& 0 &ana tome obavijestiti' – M'P, građevinsku inspekciju,inspekciju rada, – a građevinsku inspekciju i o projektantu i oznakama projekta uklanjanja građevine#

3rilikom uklanjanja građevina ne s)i#e se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemlji!ta i/iliispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s !ra+e'ni) otpa&o) nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati prema $%G i zakona kojim se uređuje gospodarenje otpadom.

Str"čni na&%or !ra+en#a ne pro'o&i se prilikom uklanjanja jednostavnih građevina za kojese ne izdaje lokacijska dozvola ili građevina koje uklanja građevinska inspekcija.

3rilikom uklanjanja drugi građevina ili njiovi dijelova str"čni na&%or provodi se samo uodnosu na mehaničku otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i za!tite okoli!a.

ss.+rojekt uklanjanja građevine+rojekt uklanjanja građevine je projekt kojim se'

7 tehnički ra%ra+"#" r#e(en#a, post"pak i način "klan#an#a !ra+e'ine i stvari koje senalaze u građevini,

1




7 pretodno rješavanje pitanja o&'a#an#a prikl#"čaka !ra+e'ine na energetsku i/ili druguinfrastrukturu,

7 si!"rnosne )#ere,7 )#ere !ospo&aren#a otpa&o) oporabe i;ili %brin#a'an#a otpa&a i% !ra+e'ine i

otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenjeotpadom

7 o&'o% i %brin#a'an#e !ra+e'insko! )ateri#ala nastalog uklanjanjem građevine.

Sa&r$i5 1. nacrte, proračune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doćido gubitka stabilnosti konstruk!ije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš

*. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnimmaterijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne česti!e,odnosno obuvata zavata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela

+. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemlji!ta i/ili okolni i drugi građevina akouklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/iliispunjavanje temeljni zatjeva ti građevina.

3rojekt uklanjanja građevine po&li#e$e kontroli pro#ekata " o&nos" na )ehaničk"otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnostokolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljni zatjeva drugi građevina.

tt. 9ontrola projekata

Kontrola !la'no! pro#ekta tipsko! pro#ekta i pro#ekta "klan#an#a !ra+e'ine , ovisno označajkama građevine, odnosno predgotovljenog dijela građevine, )ora se pro'esti sob%iro) na )ehaničk" otpornost i stabilnost*

evident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješ$e i ovjeritidijelove projekta na propisan način.

& izvješ$u o obavljenoj kontroli revident može zatijevati da obavi pregled radova u određenojfazi građenja. & tom slučaju investitor je dužan revidentu pravodobno omogu$iti pregledradova. evident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.

%adržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projektaod strane revidenta te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projektai način veri9ka!ije podataka značajni za kontrolu ti građevina, odnosno radova propisujeministar pravilnikom.

uu. +ostoje li revidenti strojarski" projekata Bglavni" i izvedbeni"A i projekata izvedenog stanja1

4dredbama članka H. Zakona o gradnji " 1-+/1+#, propisano je da se kontrola glavnogprojekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine,odnosno predgotovljenog dijela građevine, mora provesti s obzirom na meaničku otpornost istabilnost.

vv.3ostri)kacija

Gla'ni pro#ekt i i%'e&beni pro#ekt i%ra+en pre)a strani) propisi)a smatra seprojektom izrađenim prema Zakonu ogradnji ako je pro'e&eno "t'r+i'an#e n#e!o'e "skla+enosti s hr'atski) propisi)a i

pra'ili)a str"ke "nostri9ka!ija#Gla'ni pro#ekt i i%'e&beni pro#ekt, odnosno njiovi dijelovi )ora#" biti pre'e&eni nahr'atski #e%ik pri#e nostri.ka-i#e. &z prijevod na rvatski jezik projekt može zadržati izvornitekst na stranom jeziku.0znimno, dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke "informatički ispisi statičkogproračuna i sl.# ne moraju biti prevedeni na rvatski jezik.Nostri.ka-i#" pro#ekta u okviru zada$a svoje struke pro'o&i osoba ko#a pre)a posebno)%akon" i)a pra'o "porabe str"ko'no! na%i'a o'la(teni arhitekt ili o'la(teni in$en#er,odnosno pra'na osoba ko#a i)a %aposlen" osob" ko#a i)a pra'o "porabe to!str"ko'no! na%i'a.Osoba ko#a oba'i nostri.ka-i#" dužna je o tome na propisani način sasta'iti pisanoi%'#e(7e o'#eriti pro#ekt i &ati i%#a'".& slučaju da projektu koji se nostri9!ira ne&osta#" propisani &i#elo'i, osoba ko#a pro'o&i

nostri.ka-i#" )o$e i%ra&iti te &i#elo'e pro#ekta*

--. 9oje dozvole sve postoje1

?oka!ijska, građevinska i uporabna.

1-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić . Za"tjev za izdavanje građevinske dozvole

Zatjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se n e i% &a#e lok a - i #s k a & o%'ol a investitorprilaže'

1. tri primjerka glavnog projekta *. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim

propisima +. pisano izvješ$e o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana . potvrdu o nostrifika!iji glavnog projekta, ako je izrađen prema stranim propisima -. potvrde javnopravni tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima,

i posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zatjev za izdavanje ti potvrda, odnosnoutvrđivanje ti uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom

C. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem oprivatljivosti zavata za okoliš ako se radi o zavatu u prostoru za koji se prema posebnimpropisima provodi postupak pro!jene utje!aja zavata na okoliš i/ili o!jene privatljivostizavata za ekološku mrežu

E. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i . dokaz da može biti investitor "kon!esija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim

propisom#Zatjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se i% &a#e lo k a -i #s k a & o %'ol a,

investitor uz pretodno na v e d e ne d o ku m e n te iz stavk0 3*<*:*=*>* i ?., prilaže' 1. loka!ijsku dozvolu

*. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s loka!ijskom dozvolom idrugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen i +. potvrde javnopravni tijela da je glavni projekt izrađen u skladu posebnim uvjetima

određenim loka!ijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zatjev za izdavanje ti potvrda akonisu izdane u roku

//.Cokaz pravnog interesa

)okazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se' 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava

građenja na građevnoj česti!i ili građevini na kojoj se namjerava graditi *. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor

stekao ili $e ste$i pravo vlasništva ili pravo građenja +. odluka nadležne vlasti na temelju koje

je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja . ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je !ilj zajedničko građenje -. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postoje$e građevine C. pisana suglasnost 9du!ijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je

investitor

zz.;aženje građevinske dozvole

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju " rok" o& < !o&ine oddana pravomo$nosti dozvole. %matra se da je in'estitor prist"pio !ra+en#" o& &anapri#a'e početka !ra+en#a*

aaa. z!jena i6ili dopuna građevinske dozvole

I%'r(na o&nosno pra'o)o7na !ra+e'inska &o%'ola )o$e se po %aht#e'" in'estitorai%)i#eniti &op"niti poni(titi i;ili "kin"ti &o i%&a'an#a "porabne &o%'ole*ješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju je i%&ana loka-i#ska

&o%'ola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju loka!ijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ilidopune loka!ijske dozvole.

ješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnomzakonu ne i%&a#e loka-i#ska &o%'ola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju loka!ijski uvjetidonosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je građevinska dozvola izdana ili uskladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to investitorzatraži. 3ribavljaju se samo oni posebni uvjeti, odnosno potvrde glavnog projekta na kojeizmjena i/ili dopuna ima utje!aja.

bbb. +ro!jena investitora

5ko se nakon i%&a'an#a !ra+e'inske &o%'ole pro)i#eni in'estitor, no'i in'estitor #e&"$an " rok" o& 30 &ana o& dana promjene od tijela graditeljstva %atra$iti i%)#en"!ra+e'inske &o%'ole u vezi s promjenom imena,odnosno tvrtke investitora.

1C




ovi investitor zatjevu izmjene građevinske dozvole prila$e &oka% pra'no! interesa zaizdavanje građevinske dozvole ili s"!lasnost pri#a(n#e! in'estitora te &oka% &a )o$ebiti in'estitor.

Fez rješenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli ne smije segraditi građevina.

ješenje o promjeni imena, dostavlja se prija!njem i novom investitoru te građevinskojinspekciji.

ccc. Građenje bez građevinske dozvole D'C3&S#E;3' CRUG' GREF';3' REC&; 4e&nosta'ne i &r"!e !ra+e'ine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar i%'o&e be%

!ra+e'inske &o%'ole.Građenju građevina i izvođenju radova može se pristupiti na te)el#" !la'no! pro#ekta

tipsko! pro#ekta &r"!o! akta o&nosno be% akta ako #e to propisano pra'ilniko)*3otreba provedbe stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova te obveza prijave

početka građenja, odnosno izvođenja isti propisuje se tim pravilnikom.& projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova investitor, projektant i izvođač dužni su

pridržavati se svi propisa i pravila struke koji se odnose na njiovo građenje te se iste nesmiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom#

+&S'3 SHUIED'; GREF'3DE& slučaju neposre&no! "!ro$a'an#a l#"&i i &obara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja

ili drugih razaranja, zbog opasnosti od ti događaja, za vrijeme i odma nakon njiovaprestanka, be% !ra+e'inske &o%'ole )o!" se !ra&iti !ra+e'ine ko#e sl"$espr#eča'an#" &#elo'an#a tih &o!a+a#a, o&nosno otklan#an#" (tetnih posl#e&i-a.

akve građevine se )ora#" " rok" o& / !o&ine od prestanka djelovanja događaja "kloniti ilise )ora isho&iti !ra+e'inska &o%'ola*

&3E;HDE3D' &0#'J'3K GREF';3E& slučaju o(te7en#a !ra+e'ine &#elo'an#e) &o!a+a#a " prirodne nepogode, ratna razaranja#

građevina se može, neovisno o stupnju ošte$enja, 'ratiti " pr'obitno stan#e be%!ra+e'inske &o%'ole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno pro#ekto)posto#e7e! stan#a !ra+e'ine.

& slučaju kada se radi o građevini upisanoj u egistar kulturni dobara epublike 6rvatske,potrebno je isoditi dopuštenje prema posebnom zakonu.

ddd. +rivre!ene građevine

3rivremene građevine na gradilištu za potrebe gradilišta i privremene građevine za obranu odkatastrofa 3rivremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovaratipropisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjeramazaštite zdravlja ljudi i okoliša. Gradilište mora imati uređene instala!ije u skladu s propisima.

3rivremene građevine izgrađene u okviru pripremni radova, oprema gradilišta, neutrošenigrađevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljište na područjugradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole

& slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodni nepogoda, ratni razaranja ili

drugi razaranja, zbog opasnosti od ti događaja, za vrijeme i odma nakon njiovaprestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanjudjelovanja ti događaja, odnosno otklanjanju štetni posljedi!a. Građevina iz posebnislučajeva građenja mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti,a u slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz posebni slučajeva građenja za istu semora isoditi građevinska dozvola.

eee. skol%enje

0skolčenje građevine je geodetski prijenos tlo!rta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja $ese graditi, na teren unutar građevne česti!e, odnosno obuvata zavata u prostoru koji izvodiovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

:f.+rijava gradilita0nvestitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja,

odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.& prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja

građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u

1E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić katastru formirana građevna česti!a, ako se gradi građevina za koju se određuje građevnačesti!a.

D3rije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.

ggg. 9ako prepoznati gradilite, kako ga ozna%ava!o1 sto kod rekonstrukcije1

Gradilište možemo prepoznati po izvođenju građevinski radova, ono je ograđeno ogradom ioznačeno pločom. =od rekonstruk!ije je isto.

""". &zna%avanje gradilita i jako veliki" gradilita3loču je ob'e%an posta'iti i%'o+ač;!la'ni i%'o+ač na#kasni#e na &an početka !ra+en#a.3loča mora biti pra'ok"tno! oblika na#)an#ih &i)en%i#a :/1 )) C 0D: )) "5* format#.3loča se postavlja na 'i&l#i'o) )#est" na "la%" " !ra&ili(te* a gradilištu na 'eliki) prostranst'i)a ploča se posta'l#a na početk" i na kra#" trase.Gra&ili(te na ko#e) se !ra&i na te)el#" !ra+e'inske &o%'ole )ora biti o o%načeno

pločo) ko#a ob'e%no sa&r$i5 naziv i vrstu građevine koja se gradi broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina gradi te adresa ime, odnosno tvrtku investitora, ime odnosno tvrtku projektanta, ime odnosno tvrtku i zvođača,

ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasi&kacijsku oznaku, ur broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno

izvr!nosti dozvole, datum prijave početka građenja, naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na takvoj građevini

Gra&ili(te na ko#e) se "klan#a !ra+e'ina na te)el#" pro#ekta "klan#an#a i%'o&era&o'i na te)el#" !la'no!;tipsko! pro#ekta ili o&r$a'a posto#e7a !ra+e'ina apotrebna #e pro'e&ba str"čno! na&%ora i pri#a'a početka !ra+en#a )ora bitio%načeno pločo) ko#a ob'e%no sa&r$i5

naziv i vrstu građevine koja se uklanja odnosno naziv i vrsta radova koji se izvode

odnosno naziv i vrsta radova održavanja postoje$e građevine broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina uklanjaodnosno radovi izvode

ime odnosno tvrtku investitora/vlasnika, ime odnosno tvrtku projektanta, ime odnosno tvrtku izvođača/osobe kojoj su povjereni radovi odravanja, ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor , datum prijave početka uklanjanja/građenja/izvođenja radova/odravanja, naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj

u egistar kulturni dobara epublike 6rvatske.

iii.Coku!entacija na gradilitu

1. rješenje o upisu u sudski registar, obrtni!u i suglasnost za obavljanje djelatnostigrađenja *. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača +. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja

radova . ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog

inženjera -. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt,

odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom o jednostavnim građevinamaA C. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno E. izvješ$e o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano

. građevinski dnevnik H. dokaze o svojstvima ugrađeni građevni proizvoda u odnosu na njiove bitneznačajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnomzakonu, isprave o sukladnosti određeni dijelova građevine temeljnim zatjevima zagrađevinu, kao i dokaze kvalitete "rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim pro!edurama

1




kontrole kvalitete i dr.# za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinski idrugi radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određenaovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom

1@. elaborat iskolčenja građevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosnoidejnog projekta i

11. propisanu dokumenta!iju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima kojiuređuju gospodarenje otpadom. )okumenta!iju nakon završetka građenja dužan je trajnočuvati investitor, odnosno vlasnik građevine.

jjj. Ekti na te!elju koji" se gradi

Građevinska dozvola, potvrda glavnog projekta ili bez za jednostavne građevine i radove. 3ostarom je bilo i rješenje o uvjetima građenja.

kkk. 9ada se !ože po%eti graditi1 kakva !ora biti građ.dozvola1

Graditi se može na temelju pravomo$ne građevinske dozvole ili izvršne građevinske dozvole naodgovornost investitora. 5ko se ne izdaje g.d. onda prema potvrdi glavnog projekta. 3rijegrađenja, mora se napraviti i prijava građenja.

lll.Građevinski dnevnik

Gra+e'inski &ne'nik je dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta inačina građenja, odnosno izvođenja pojedini radova s pretpostavkama i zatjevima iz G3, 3,03,Z4G i pravila struke.

I%'o+ač #e ob'e%an 'o&iti !ra+e'inski &ne'nik za građenje građevina, odnosno o izvođenjupojedini radova za koje je potrebna'( građevinska dozvola,( glavni projekt,( tipski projekt,( drugi akt na temelju kojeg se moe započeti s građenjem( prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su

uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja5ko u građenju sudjeluju &'a ili 'i(e i%'o+ača, građevinski dnevnik vodi !la'ni i%'o+ač.

Građevinski dnevnik se vodi tijekom građenja za !ijelu građevinu od &ana početkapripre)nih ra&o'a &o &ana %a'r(etka !ra+en#a.0znimno, građevinski dnevnik se vodi i %a &i#elo'e slo$ene !ra+e'ine za koje se izdaju

građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili faznog građenja građevine.4 građenju po#e&inačno!a tehničko!a i;ili @"nk-ionalno! sklopa koji je sastavni dio

!jelovite građevine "most, tunel, dioni!a !este i sl.#, odnosno o izvođenju pojedini radova"izrada tenički i/ili funk!ionalni sklopova izvan mjesta ugradbe, ugradnja opreme, radovipojedini izvođača i sl.# izvođač može voditi zasebni dio građevinskog dnevnika koji jesastavni dio građevinskog dnevnika. Zasebni dio građevinskog dnevnika vodi se od danapočetka građenja pojedinačnog teničkog i/ili funk!ionalnog sklopa odnosno početkaizvođenja pojedini radova do dana završetka toga građenja odnosno izvođenja radova.

U !ra+e'inski &ne'nik se osim unošenja podataka u popis zasebni dijelova Građ)nev,

"pis"#" i sl#e&e7i po&a-i51. naziv i opis pojedinačnoga tehničkoga i/ili )unkcionalnog sklopa odnosno radova teklasi9ka!ijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole u skladus kojom se gradi,

*. podatke o izvođaču +. podatke o odgovornoj osobi koja vodi građenje "ime i prezime#,. ime i adresa odnosno naziv i sjedi!te te 40F osobe koja obavlja stručni nadzor te ime

nadzornog inenjera odnosno imena glavnog i drugi nadzorni inženjera,-. datum početka odnosno datum zavr!etka vođenja zasebnog dijela građevinskog

dnevnika.Građevinski dnevnik 'o&i o&!o'orna osoba ko#a 'o&i !ra+en#e i%'o+ačB.,asebni &io G vodi odgovorna osoba koja vodi građenje pojedinačnoga teničkoga i/ili

funk!ionalnog sklopa koji je sastavni dio !jelovite građevine odnosno osoba koja vodi

pojedine radove.5ko u građenju sudjeluju dva ili više izvođača G) vodi glavni inženjer gradilišta, a zasebne

dijelove građevinskog dnevnika vode inženjeri gradilišta odnosno voditelji radova.Građevinski dnevnik se 'o&i " pari-a)a kopi#a)aB s jednako obilježenim listovima formata

*1,@J*H,E !m.

1H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 5ko se prilikom građenja građevine izvodi više vrsta radova ili radovi ve$eg opsega, na prvoj

strani!i G) se upisuju poda!i o glavnom nadzornom inženjeru.

4soba koja vodi građevinski dnevnik s'ako&ne'no "pis"#e po&atke o "skla+enosti io&st"pan#i)a od uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedini radova u odnosu napretpostavke i zatjeve iz G3,3,03 i tenički propisa, a osobito podatke o'

1. prispijeću projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi građevina, te onjiovim izmjenama i dopunama,

*. prispije$u i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima onjiovoj uporabljivosti,

+. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova,. predloenim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova,-. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova "npr. temeljne jame

odnosno tla, skela, oplate, armature, izvedba probne dioni!e i dr.#, ugrađeniproizvoda i opreme.

4bvezno upisuje u G) i podatke o iskolčenju građevine i dokumentu na temelju kojeg jeiskolčenje provedeno, te, odma po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene idopune građevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijekagrađenja odnosno izvođenja pojedini radova.

Na&%orni in$en#er&pisom u građevinski dnevnik'

1. utvrđuje usklađenost iskolčenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolčenje provedeno i odobrava početak izvođenja radova na građevini, *. ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog,

tipskog i/ili izvedbenog projekta te tenički propisa, +. određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s

provedbom kontrolni postupaka, . podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti ti

rezultata s rezultatima koji se očekuju prema glavnom projektu, -. mjere koje poduzima u skladu s član!ima ., H. i 1@. ovoga 3ravilnika kojima

odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno određuje načinotklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

C. odobrava nastavak radova, E. odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim

propisom utvrđeno da su uporabljivi.obvezan je uzeti i poraniti pari!u svake ovjerene strani!e građevinskog dnevnika odma po

ovjeri.po završetku građenja obvezan je pre&ati in'estitor" na tra#no č"'an#e pari-"

"'e%ano!a građevinskog dnevnika.u slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, daje pari!u završenoga

zasebnog dijela građevinskog dnevnika glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanjagrađevinskog dnevnika.

Gla'ni na&%orni in$en#er upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog aritektaodnosno ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na!jelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskogdnevnika

Re'i&ent i pro#ektant te osoba ko#a pro'o&i inspek-i#ski ili &r"!i na&%or pre)aposebno) propis" "pis"#" " !ra+e'inski &ne'nik po&atke o oba'l#eno) pre!le&" inala%"*

4dgovorna osoba koja vodi građenje potpisom, a nadzorni inženjer potpisom i otiskom pečataovlaštenog aritekta odnosno ovlaštenog inženjera na svakoj strani!i ovjeravaju točnostupisa u građevinski dnevnik.

&pis u građevinski dnevnik ne smije se brisati, a pre!rtani i ispravljeni upis mora biti čitljiv iovjeren potpisima navedeni osoba. Građevinski dnevnik mora biti uvezan tako da nijemogu$a zamjena sastavni dijelova.

!!!. #e"ni%ki pregled

#e"ni%ki pregled obavlja se u svr"u utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu sgrađevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevinu koja se moe graditi iliradove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta#

In'estitor građevine &"$an #e o)o!"7iti pro'e&b" tehničko! pre!le&a i &ati na "'i&&ok")enta-i#"

*@




0nvestitor, odnosno vlasnik građevine dužan je predstavniku <3 pozvanom na tenički pregledkoji nije prisustvovao tom pregledu omogu$iti pregled građevine i uvid u dokumenta!iju inakon teničkog pregleda, radi davanja mišljenja u propisanom roku.

2inistarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo &"$no #e " rok" o& <1 o&nosno 30 &ana oddana primitka urednog zatjeva za izdavanje uporabne dozvole oba'iti tehnički pre!le&!ra+e'ine.

Na tehnički pre!le& po%i'a#" se57 sudionici u gradnji,7 javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole

utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta i7 po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva.

Na tehnički pre!le& !ra+e'ine :* i 0* sk"pine te #e&nosta'ne !ra+e'ine za koje se neizdaje loka!ijska dozvola poziva se in'estitor i &r"!i s"&ioni-i " !ra&n#i*

enički pregled se moe odrati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu.

3redstavni!i sudionika u gradnji i <3 dužni su surađivati s voditeljem postupka izdavanjauporabne dozvole koji provodi tenički pregled, a predstavni!i sudionika u gradnji dužni suvoditelju postupka i predstavni!ima <3 dati odgovore i objašnjenja koja od nji zatraže.

O oba'l#eno) tehničko) pre!le&" sasta'l#a se %apisnik u koji se obvezno "nosi

obra%lo$eno )i(l#en#e pre&sta'nika 48T o i%!ra+enosti !ra+e'ine u skladu sgrađevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisani posebnimpropisom koji je u nadležnosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijeloutvrdilo, a po potrebi i )i(l#en#a o&!o'ori i ob#a(n#en#a s"&ionika " !ra&n#i i neovisnogstručnjaka s tim u vezi.

5ko predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao teničkom pregledu niti je u roku od dana od dana određenog za obavljanje teničkog pregleda dostavio tijelu graditeljstvamišljenje, smatrat $e se da je mišljenje toga tijela dano te da je građevina izgrađena u skladus građevinskom dozvolom

Ako se na tehničko) pre!le&" "t'r&i ne&ostatak zbog kojeg građevina ne ispunjava jedanili vi!e temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta određenihgrađevinskom dozvolom, glavnim projektom, a taj se nedostatak )o$e otkloniti be%i%)#ene i;ili &op"ne !ra+e'inske &o%'ole;!la'no! pro#ekta o&re+"#e se pri)#ereni

rok %a otklan#an#e tak'o! ne&ostatka koji ne može biti duži od D1 &ana*0nvestitor je dužan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavkateničkog pregleda.

nnn. +okusni rad, kad se !ora predvidjeti1

5ko u svru i%&a'an#a "porabne &o%'ole posto#i potreba ispiti'an#a isp"n#en#ate)el#nih %aht#e'a %a !ra+e'in" pokusnim radom, in'estitor #e ob'e%an početakpok"sno! ra&a prijaviti tijelu graditeljstva te <3 koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi.

investitor je dužan ispiti'an#e po'#eriti osobi ko#a %a to isp"n#a'a "'#ete.8ri#a'i pok"sno! ra&a prila$e se5

– 1. plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada – *. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na

energetsku in)rastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu određen posebnimuvjetima – +. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti

tolerancije i – . predviđeni zavr!etak pokusnog rada.

Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada )ora#" biti pre&'i+eni i obra%lo$eni !la'ni)pro#ekto).

Vri#e)e tra#an#a pok"sno! ra&a ne )o$e biti &"$e o& 3!o&.

ooo. #reba li izvođa% prisustvovati te"ni%ko! pregledu1 0toradi1

)a, kao i svi ostali sudioni!i u gradnji. 4dgovara na pitanja predstavnika javnopravni tijela,upravnog tijela i neovisni stručnjaka.

ppp. Uporabna dozvola, za koje građevi ne se izdaje, to se prilaže za"tjevu1

*1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 0zgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno

staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini premaposebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola.

3retodno se ne odnosi na građevine i radove na postoje$oj građevini određene pravilnikomo jednostavnim građevinamaA koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se premaposebnim propisima ne evidentiraju u katastru. Građevina se rabi samo sukladno njezinojnamjeni. 0zdaje se za sve građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, za građevine zaobavljanje djelatnosti i za građevine koje se moraju evidentirati u katastru.

(((. Za"tjev za izdavanje uporabne dozvole

Zatjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine i prilaže' 1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja

se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta *. podatke o sudioni!ima u gradnji +. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine . završno izvješ$e nadzornog inženjera o izvedbi građevine -. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s

geodetskim projektom C. geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o

zgradama ili drugim građevinama, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetskiprojekt, a koja se evidentira u katastru

E. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj česti!iu skladu s elaboratom o iskolčenju, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetskiprojekt i

. energetski !erti9kat zgrade, ako se zatjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavatizatjeve energetske učinkovitosti.

%tranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik građevine na čiji je zatjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole.

rrr. zdavanje uporabne dozvole

&porabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na te)el#" !ra+e'inske&o%'ole i%&a#e se " rok" o& ? &ana o& &ana oba'l#eno!a tehničko! pre!le&a ako se"t'r&i &a5

– 1. je uz zatjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija – *. je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja

temeljni zatjeva za građevinu, loka!ijski uvjeta i drugi uvjeta određenigrađevinskom dozvolom

– +. je građevina priključena na prometnu povr!inu i druge građevine i uređajekomunalne ili druge in)rastruktur e određene građevinskom dozvolom i

– . su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradili!ta,neutro!eni građevinski i drugi materijal, otpad i sl# uklonjeni, a zemljište na područjugradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje.

&porabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na te)el#" !la'no!pro#ekta i%&a#e se " rok" o& ? &ana o& &ana oba'l#eno!a tehničko! pre!le&a akose "t'r&i &a5

– 1. je uz zatjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija

– *. je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom i – +. građevina svojom namjenom, smje!tajem i vanjskim mjerama svi nadzemni ipodzemni dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta.

sss. +rivre!ena uporabna dozvola i uporabna dozvola za diograđevine

+R;R'$'3E U+&RE3E C&Z;&HEZa građevinu za ko#" ne)a konačnih re%"ltata ispiti'an#a " po!le&" o-#en#i'an#a

s"kla&nosti t#* &oka%i'an#a k'alitete o&re+enih &i#elo'a !ra+e'ine, a na teničkompregledu je "t'r+eno &a #e !ra+e'ina i%!ra+ena " skla&" s !ra+e'insko) &o%'olo)te &a s" pro'e&eni s'i kontrolni post"p-i u pogledu o!jenjivanja sukladnosti, odnosnodokazivanja kvalitete određeni dijelova građevine za sve radove tijekom građenja može seizdati privremena uporabna dozvola.

3rivremena uporabna dozvola i%&a#e se na rok ko#i ni#e &"$i o& /1 &ana, a istekom tog rokaprestaje važiti, a u svru nastavka njezina korištenja, rada pogona, evidentiranja u katastrute obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u toj građevini potrebno je isoditiuporabnu dozvolu.

**




U+&RE3E C&Z;&HE ZE C& GREF';3'&porabna dozvola )o$e se na %aht#e' in'estitora i%&ati pri#e &o'r(etka !ra+en#a -i#ele

!ra+e'ine i %a &io !ra+e'ine' – 1. ako je to potrebno radi nastavka i dovr!enja građenja "korištenje mosta za pristup

gradilištu, trafostani!e i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.# – *. ako se određeni dio građevine moe početi koristiti prije dovr!enja cijele

građevine.8otreba )ora biti pre&'i+ena !la'ni) pro#ekto).

ttt. 0to radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole18 o n o'o ) % a ko n" po s l" $ b e n o # &" $ n o s t i (a l #e #e " k a t a s t a r, a ne prepušta to investitoru

uuu. &državanje

4državanje građevine je izvedba građevinski i drugi radova na postoje$oj građevini radiočuvanja temeljni zatjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenjausklađenost građevine s loka!ijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Vlasnik !ra+e'ine odgovoran je za njezino održavanje*7 dužan je osigurati odravanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni

zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu,energetski svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini.

7 u slučaju o!tećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš,prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, duan je poduzeti "itne !jere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvogo!tećenja#

vvv. Rekonstrukcija

ekonstruk!ija građevine je izvedba građevinski i drugi radova na postoje$oj građevini kojimase utječe na ispunjavanje temeljni zatjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenostte građevine s loka!ijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena "dograđivanje,nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjenenamjene građevine ili tenološkog pro!esa i sl.#, odnosno izvedba građevinski i drugiradova na ruševini postoje$e građevine u svru njezine obnove.

3rojekt za rekonstruk!iju postoje$e građevine )ora &o&atno sa&r$a'ati'1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postoje$e građevine,*. dokaze da $e postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine

nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosnonjezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina

Zatečeno stvarno izvedeno stanje "t'r+"#e se oče'i&o) na !ra+e'ini, "'i&o) "&ok")enta-i#" građevine, "%i)an#e) i ispiti'an#e) "%oraka sklopova građevine,prorač"ni)a ili na drugi primjereni način.

oka% o prikla&nosti !ra+e'ine %a rekonstr"k-i#" )ora sa&r$a'ati51. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom

razine ispunjavanja temeljeni zatjeva za građevinu,*. snimak postojećeg stanja koji mora obuvatiti !jelokupnu zonu zavata rekonstruk!ije.

0znimno, snimak postoje$eg stanja može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postoje$e

građevine temeljiti na poda!ima iz dokumenta!ije građevine. 3rojekt za rekonstruk!ijupostoje$e građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstruk!ije isp"n#a'ate)el#ne %aht#e'e %a !ra+e'in" na#)an#e " #e&nako# )#eri kao pri#e rekonstr"k-i#e.

---. 'tapno i fazno građenje

E t apno ! r a+ e n#e je građenje pojedini građevina od koji se sastoji složena građevinaodređeni loka!ijskom dozvolom, a za koje se građevine izdaju posebne građevinskedozvole.

F a % no ! r a+ e n#e je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim loka!ijskomdozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne građevinske dozvole.

*olegice iz +acebook grupe navele su kao etapno/)azno građenje ove primjereMarina -alina' Etano !ra+en#e ( obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo unutar kojeg se gradi

jedna složena građevina koja se sastoji od uljare, pogona za preradu vo$a, apartmana, spaprostora i slično. Znači, jedna građevina za koju se izdaje loka!ijska za etapno građenje isvaki od ti dijelova može se početi koristiti nakon izdane uporabne dozvole za taj dio "etapu#

.na ube!a' Fa%no !ra+en#e ( kanaliza!ija je linijski objekt pa se gradi u fazama, npr.odvodnja naselja se podijeli u više faza i kada se svaka napravi može samostalnofunk!ionirati, a sve skupa čine jedan sustav.

*+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 0a bi za @a%no !ra+en#e koristio primjer sa !estama. Znači, imate !estu, nakon nje se re!imo

izvodi most, opet !esta, pa vijadukt itd. )akle, više objekata koji čine jednu građevinu, a zasvaki dio "fazu# treba posebna građevinska dozvola.

Preporučam vam da za )aznu gradnju koristite primjer koji vam bolje lei, da se ne bi desilokakvo potpitanje#

. +rostorni planovi

8 ro s tor ni p lan o' i s" )ržavni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebniobilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja, prostorni plan županije, 3rostorni plan

Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenjagrada, odnosno op$ine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.

///. +rostorni planovi, podjela, tko i" donosi1

I )okumentima prostornog uređenja određuje se svrovita organiza!ija, korištenje i namjenaprostora te mjerila i smjerni!e za uređenje i zaštitu prostora )ržave, županija, GradaZagreba, veliki gradova, gradova i op$ina. )onose se na državnoj razini, područnoj"regionalnoj# i lokalnoj razini. o n o se i h " p r a ' na ti #e la % a&" $e na % a p o s lo ' ep ro s t or n o ! " r e + e n#a*

34%40 3?54:0'1. )ržavne razineI )ržavni plan prostornog razvoja

I 3rostorni plan područja posebni obilježjaI &rbanistički plan uređenja državnog značaja*. 3odručne "regionalne# razineI 3rostorni plan županije i 3rostorni plan Grada ZagrebaI &rbanistički plan uređenja županijskog značaja+. ?okalne razineI 3rostorni plan uređenja grada, odnosno op$ineI Generalni urbanistički planI &rbanistički plan uređenja

zzz. Cržavni plan prostornog razvoja

)ržavni plan prostornog razvoja donosi se za područje )ržave.)ržavni plan prostornog razvoja o&re+"#e5

– 1. osobito vrijedno zemlji!te namijenjeno poljoprivredi – *. zemljište namijenjeno !umi i !umsko zemlji!te državnog značaja – +. koridore in)rastrukture dravnog značaja – . zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina – -. područja posebne namjene – C. grani!e područja za koje se donosi prostorni plan područja posebnih obiljeja – E. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu

državnog značaja – . povr!ine drugih namjena dravnog značaja "zavati koji se ne smatraju građenjem#

)ržavni plan prostornog razvoja propis"#e5 – 1. uvjete provedbe zavata u prostoru za građevine dravnog značaja – *. uvjete provedbe zavata u prostoru dravnog značaja koji se prema posebnim

propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem – +. obvezu donošenja prostornog plana područja posebnih obiljeja ako za to postojipotreba

– . smjernice za izradu urbanistički planova uređenja na izdvojenim građevinskimpodručjima izvan naselja za gospodarsku namjenu državnog značaja.

aaaa. nfor!acijski sustav prostornog uređenja

Za potrebe izrade, donoenja, provedbe i nadzora prostorni planova, trajnog praćenja stanja u prostoru i području prostornog uređenja izrade izvjeća o stanju u prostoru uspostavlja se i vodi uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i !ultiplatfor!ni sustav u kojem se

povezuju informa!ijski sustavi pojedini javnopravni tijela koja izrađuju i/ili održavaju

prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.0nforma!ijski sustav ob"h'a7a po&atke o51. postojećem stanju i kori!tenju prostora, uključuju$i i podatke o nekretninama i vlasništvu*. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i dono!enje u tijeku

*




+. namjeni prostora/povr!ina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određeni ipropisani prostornim planovima i posebnim propisima

. upravnim i drugim aktima nadlenih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svru provedbeprostorni planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina i

-. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima0nforma!ijski sustav "sposta'l#a i ra%'i#a Ministarst'o, a 'o&i !a i n#i)e "pra'l#a ,a'o&

%a'o& %a prostorno "re+en#e $"pani#e o&nosno Gra&a ,a!reba i %a'o& 'eliko!!ra&a.

bbbb. Građenje izvan građevinski" podru%ja"1# 0zvan građevinskog područja može se planirati izgradnja'

1. infrastrukture *. građevina obrane +. građevina namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji . građevina namijenjeni gospodarenju u šumarstvu i lovstvu -. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža C. istraživanje i eksploata!ija mineralni sirovina E. asfaltni baza, betonara i drugi građevina u funk!iji obrade mineralni sirovina

unutar određeni eksploata!ijski polja . kampova, golf igrališta i drugi sportsko7rekrea!ijski igrališta na otvorenom s

prate$im zgradama H. stambeni i pomo$ni građevina za vlastite "osobne# potrebe na građevnimčesti!ama od *@ a i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česti!ama od *a i više

1@. rekonstruk!ija postoje$i građevina."*# 0straživanje ugljikovodika i geotermalne vode može se planirati na svim prostorima na

kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.

cccc. Za"vati u pr ostoru koji se ne s!atraju građenje!

Zavati u prostoru koji nisu građenje su svi zavati u prostoru u kojima se ništa ne gradi.3rimjeri!e, to su objekti i uređaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz riječnu ilimorsku obalu, sportska letilišta bez građevina.

dddd. Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole1

%tranka u postupku građevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdajegrađevinska dozvola i nositelj drugi stvarni prava na toj nekretnini te vlasnik i nositeljdrugi stvarni prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdajegrađevinska dozvola.

0znimno, stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine odinteresa za epubliku 6rvatsku ili koju izdaje 2inistarstvo je investitor, te vlasniknekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugi stvarni prava na tojnekretnini.

eeee. Hokacijska infor!acija

& svru upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zavata u prostoru iz prostorniplanova na određenom zemljištu, upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po%aht#e'" %ainteresirane osobe, i%&a#e loka-i#sk" in@or)a-i#" u roku od ? &ana oddana podnošenja zatjeva.

Loka-i#ska in@or)a-i#a se izdaje u pisanom obliku za zemljište navedeno u zatjevu, a sadržiinforma!iju o'

– 1. prostornim planovima svih razina unutar čijeg obuhvata se nalazi zemlji!te – *. namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zavata u prostoru – +. područjima u kojima je posebnim propisima propisan poseban reim kori!tenja

prostora "kulturnim dobrima upisanim u egistar kulturni dobara epublike 6rvatskei dr

– . obvezi dono!enja urbanističkog plana uređenja, ako se zemljište nalazi na područjuza koje je takva obveza propisana ovim Zakonom

– -. prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, čija je izrada idonošenje u tijeku – C. mjestima na kojima se moe izvr!iti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to

može učiniti.ije upravni akt.

*-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić ::. dejni projekt

I&e#ni pro#ekt #e sk"p )e+"sobno "skla+enih na-rta i &ok")enata str"ka ko#e o'isnoo 'rsti %ah'ata " prostor" s"&#el"#" " pro#ektiran#" ko#i)a se5

1. daju osnovna oblikovno()unkcionalna i tehnička rje!enja zahvata u prostoru "idejno7teničko rješenje#

*. prikazuje smje!taj jedne ili vi!e građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i

+. određuju osnovna polazi!ta značajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva zagrađevinu i drugi zatjeva za građevinu.

0dejni projekt mora na neposredan i odgovaraju$i način sa&r$a'ati s'e po&atke potrebne %ai%&a'an#e loka-i#ske &o%'ole "loka!ijske uvjete# te mora biti izrađen na način iz kojeg jevidljivo da su projektirana i&e#no9tehničko r#e(en#a " skla&" s propisi)a i akti)a uskladu s kojima se izdaje loka!ijska dozvola i posebnim propisima kojima se uređuje zaštitaokoliša i prirode.

1mje!taj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazujuse u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veličini zavata u prostoru na preslici katastarskog plana, 2rvatskoj osnovnoj karti 3M 456667, na orto)oto karti odgovarajućeg mjerila, odnosnoodgovarajućim koordinatama#

5ko je za organiza!iju gradilišta na kojem $e se provesti zavat u prostoru za koji se izrađujeidejni projekt, potrebna privremena građevina, idejni projekt sa&r$i i tehničko r#e(en#epri're)ene !ra+e'ine.

0dejni projekt i%ra+"#e pro#ektant.8ro#ektant #e o&!o'oran da je idejni projekt izrađen u skladu s $%Pom, uvjetima za provedbu

zahvata u prostoru propisanim PP, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni#

3rojektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za !ijeli idejni projekt.0dejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osi!"ra'a n#e!o'"

#e&inst'enost s obzirom na zavat u prostoru za koji je izrađen "ime projektanta, tvrtkaosobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zavata u prostoru, ime ili tvrtkainvestitora, datum izrade i dr.#.

Geo&etski pro#ekt sastavni dio idejnog projekta za loka!ijsku dozvoluprikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj česti!i te oblik i veličina građevne

česti!e čije se formiranje određuje loka!ijskom dozvolom. izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta. "skla+"#e stan#e " katastr", zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se

pro'o&i @or)iran#e !ra+e'ne česti-e u katastru, iskolčen#e !ra+e'ine ie'i&entiran#e !ra+e'ine " katastr", bez izrade dodatni snimaka i elaborata teizdavanja potvrda, propisani posebni propisima koji uređuju državnu izmjeru ikatastar.

Geodetski projekt smatra se u smislu posebni propisa kojima se uređuje državna izmjera ikatastar nekretnina par-ela-i#ski) elaborato), odnosno drugim geodetskim elaboratomna temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledukatastarskih čestica zgrada i drugih građevina.

gggg. Sadržaj idejnog projekta

4p$i i tenički dio. 4p$i dio sadrži' 1. naslovnu strani!u idejnog projekta, *. popis sviprojektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi idejnog projekta i +. sadržaj mape.

enički dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zavata u prostoru, sadrži' 1. jedinstveni opis zavata u prostoru koji sadrži tekstualni opis i gra9čki prikaz zavata

u prostoru, *. tenički opis zavata u prostoru kojim se određuju osnovna polazišta značajna za

osiguravanje postizanja temeljni zatjeva za građevinu i drugi zatjeva za građevinu, +. podatke iz geotenički i drugi istražni radova, ako je potrebno, . geodetski projekt, ako je potreban, -. teničko rješenje privremene građevine, koje sadrži tekstualni i grafički dio, ako je

potrebno za provedbu zavata u prostoru.

"""". Hokacijski uvjeti

?oka!ijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zavata u prostoru kojise na temelju prostornog plana i posebni propisa određuju loka!ijskom dozvolom iligrađevinskom dozvolom.

*C




Loka-i#sko) &o%'olo) se o'isno o 'rsti %ah'ata " prostor" i 'rsti ra&o'a o&re+"#"sl#e&e7i loka-i#ski "'#eti5 1. vrsta radova "građenje nove građevine, rekonstruk!ija postoje$e građevine i sl.# *. lokacija zahvata u prostoru +. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne

uporabne !jeline "stan, poslovni prostor, garaža i sl.# i/ili funk!ionalni jedini!a "otelskasoba, apartman i sl.#

. veličina građevine "vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i

vrsta etaža# -. uvjeti za oblikovanje građevine C. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuvata zavata u prostoru E. smje!taj jedne ili vi!e građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuvata zavata u

prostoru . uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališni površina H. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti 1@. način i uvjeti priključenja građevne čestice, građevine na prometnu površinu i drugu

infrastrukturu 11. mjere 3način7 sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoli! i prirodu određene u skladu

s 33 1*. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utje!aja na zavat u prostoru 1+. dijelovi sloene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog

građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznoggrađenja građevine

1. posebni uvjeti 1-. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru "obveza uklanjanja postoje$i građevina,

sana!ija terena građevne česti!e, obveza ispitivanja tla, kompenza!ijski uvjeti i dr.#.Ob"h'at %ah'ata " prostor" " ko#e)" se !ra&i !ra+e'ina , ovisno o vrsti građevine,

određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarski česti!a i/ili njezini dijelovaodređen na odgovaraju$i način.

iiii. Hokacijska dozvola, za to se izdaje, to se prilaže za"tjevu1

?oka!ijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju ipropisa doneseni na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja iposebnim propisima. &pravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. 3rotiv upravnog aktamože se pokrenuti upravni spor na &pravnom sudu.

Za građenje građevine za koju je izdana loka!ijska dozvola na temelju zakona koji je važio prijestupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se građevinska dozvola na temelju ovoga Zakona,ako to zatraži investitor i ako loka!ijska dozvola nije prestala važiti. %astavni dio loka!ijskedozvole je idejni projekt.

DL ok a -i #s k a & o%' o la se i % &a#e % a' 1. eksploata!ijsko polje, građenje rudarski objekata i postrojenja koji su u funk!iji

izvođenja rudarski radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova ugeološkim strukturama

*. određivanje novi vojni loka!ija i vojni građevina

+. zavate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatrajugrađenjem . etapno i/ili fazno građenje građevine -. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskoI

pravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.DZatjev za izdavanje loka!ijske dozvole "?)#8 o s t "pak i% &a ' an#a L p o kre7 e se na % ah t #e ' % a in ter e s ir ane s tr an k e k a&a s e p ril a $ e' 1. tri primjerka idejnog projekta *. izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom +. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zatjev za utvrđivanje posebni uvjeta ako isti

nisu utvrđeni u roku propisanom ovim Zakonom . rješenje o privatljivosti zavata za okoliš ako se radi o zavatu u prostoru za koji se

prema posebnim propisima provodi postupak pro!jene utje!aja zavata na okoliš i/ili o!jeneprivatljivosti zavata za ekološku mrežu i

-. potvrdu o nostrifika!iji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranimpropisima.

*E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić jjjj. ;aženje lokacijske dozvole

?oka!ijska dozvola prestaje 'a$iti ako se " rok" o& / !o&ine o& &ana pra'o)o7nostiloka-i#ske dozvole ne' 1. podnese zatjev za davanje koncesije *. podnese zatjev za dono!enje rje!enja o izvla!tenju +. podnese prijedlog za donošenje odluke o slunosti ili pravu građenja na zemlji!tu u

vlasništvu 6 . podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno -. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.

:aženje loka!ijske dozvole pro&"$"#e se na %aht#e' po&nositel#a %aht#e'a ili in'estitora #e&no) %a #o( / !o&ine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s Z43om i drugiuvjeti u skladu s kojima je loka!ijska dozvola izdana.

Rok ne teče %a 'ri#e)e tra#an#a5o postupka davanja koncesije,o izvla!tenja,o izdavanja građevinske dozvole,o odlučivanja o prijedlogu za dono!enje odluke o slunosti ili pravu građenja na zemljištu u

vlasništvu 6o tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje

8resta#e te7i &ono(en#e)5 rje!enja o izvla!tenju,

izdavanjem građevinske dozvole, odbijanjem prijedloga za dono!enje spomenute odluke o slunosti ili pravu građenja, provedbom zahvata u prostoru#

5ko se za građenje građevine za koju je izdana jedna loka!ijska dozvola i%&a#e 'i(e!ra+e'inskih &o%'ola, rok presta#e te7i i%&a'an#e) pr'e !ra+e'inske &o%'ole.

kkkk. De li pravni interes i je li obvezno vlasnitvo građevne%estice, bitno za izdavanje lokacijske dozvole ili za po%etak građenja1

ije. 3ostojanje pravnog interesa nije propisano kao obvezni uvjet za izdavanje loka!ijskedozvole, pa se postojanje istog u načelu ne ispituje prilikom njenog izdavanja. :lasništvograđevne česti!e nije nužno niti za izdavanje loka!ijske dozvole niti za početak građenja, ali

prije početka građenja građevna česti!a mora biti formirana "evidentirana u katastru#.

llll. Rudarska postrojenja, kakav je postupak za nji"1

Za građenje takvi objekata potrebno prvo isoditi loka!ijsku dozvolu, te $e ona poslužititijelima koja izdaju posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se uređuje građenjetakvi objekataA

!!!!. Dednostavne građevine i radovi

%vo pitanje nisam nadopunio jer je preopseno 346 stranica7# Preporučam vam da ga sami pročitate P.89:;9* % 0<=;%1>.8;9M 9 ='G9M G.?<89;.M. 9 .=%89M., ;; @A/4"

<ednostavne i druge građevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinskedozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu

uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručninadzor građenja ti građevina, odnosno izvođenja radova.

& projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor,projektant i izvođač dužni su pridržavati se svi propisa i pravila struke koji se odnose nanjiovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je tozabranjeno prostornim planom.

"1# Glavni projekti iz članaka . i -. ovoga 3ravilnika za građenje građevina za koje se premaZakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola "građevine namijenjene obavljanju djelatnosti iligrađevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru#, osim projekta izčlanka -. podstavka -. ovoga 3ravilnika, moraju sadržavati potvrde javnopravni tijelapropisane posebnim propisima.

"*# a izdavanje potvrda iz stavka 1. ovoga članka i na utvrđivanje posebni uvjeta kojepretodi izdavanju ti potvrda, na odgovaraju$i se način primjenjuju odredbe Zakona ogradnji kojima je uređeno utvrđivanje posebni uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta zagrađenje građevine za koju se ne izdaje loka!ijska dozvola.

"+# 0nvestitor je dužan prijaviti početak građenja građevina iz članka . ovoga 3ravilnika iizvođenja radova iz članka -. ovoga 3ravilnika sukladno Zakonu o gradnji.

"# %tručni nadzor građenja provodi se nad građenjem, građevina iz članka . ovoga 3ravilnika

*




i nad izvođenjem radova iz članka -. 4voga 3ravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnjiizdaje uporabna dozvola "građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje seprema posebnim propisima evidentiraju u katastru#.

Građevine bez G)' 3omo$na građevina koja se gradi na g.česti!i i za potrebe glavnezgrade"!isterna, septička jama, nadstrešni!a do 1-m*#, ograda do visine *,*m, potporni zidvisine do 1m, pješačka staza, privremene građevine za potrebe gradilišta "osim betonare,asfaltne baze, dalekovoda, transformatora#, grobni!a, građevine za stoku, kiosk, nadstrešni!ana stani!i, pano do 1*m*, komunalna oprema "klupa, koš za sme$e,A#

adovi bez G)' radovi održavanja i itni popravaka, ugrađivanje sustava grijanja/lađenja do+@ kK, zamjena prozora i vrata, uređenje g.česti!e, radovi na priključku na infrastrukturu,radovi na omogu$avanju pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti. Građevine po G3'3omo$na građevina koja se gradi na g.česti!i i za potrebe glavne zgrade"pomo$na zgrada jedne etaže do -@m*, podzemni spremnik goriva, bazen površine do 1@@m*, sunčanikolektori i fotonaponski paneli#, igrališta, ograda viša od *,*m, potporni zid viši od 1m,pješački most do +m raspona, građevina za sigurnost prometa "signaliza!ija#. adovi po G3'radovi kojima se poboljšava ispunjavanje temeljni zatjeva, radovi kojima se mijenjanamjena prostora, radovi održavanja kojima se utječe na temeljne zatjeve, izvođenjekrovni ku$i!a, završavanje nezavršene zgrade, zamjena dijelova vanjskog omotača ili kojisu dio teničkog sustava zgrade.

nnnn. Geodetski projekt

Geo&etski pro#ekt #e sk"p #a'nih ispra'a !eo&etsko9tehničke &ok")enta-i#e ii%'#e(7a o i%'e&eni) !eo&etski) poslo'i)a*

Geodetski projekt izrađuje ovlaštena osoba za obavljanje geodetski djelatnosti.Geodetskim projektom se "skla+"#e stan#e " katastr" %e)l#i(no# kn#i%i i nara'i ako je to

potrebno, @or)ira se !ra+e'na česti-a " katastr", čije se formiranje određujeloka!ijskom ili građevinskom dozvolom, te se pro'o&i iskolčen#e i e'i&entiran#e!ra+e'ine " katastr"*

Geodetski projekt se može upotrebljavati za potrebe i u svru za koju je izrađen kada jepotvrđen od strane katastarskog ureda.

Te)el#e) po&ataka i% !eo&etsko! pro#ekta te ostali prikupljeni podataka u okvirusnimanja izvedenog stanja zgrada i drugi građevina o'la(teni in$en#er !eo&e%i#ei%ra+"#e i%#a'" da je zgrada ili druga građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom.

SECRLED &H9 G'&C'#S9&G +R&D'9#EGeodetski projekt se i%ra+"#e kao sasta'ni &io'

1. i&e#no! pro#ekta %a loka-i#sk" &o%'ol" kojom se određuje formiranje građevnečesti!e ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj česti!i.

*. !la'no! pro#ekta %a !ra+e'insk" &o%'ol" za građenje građevine za koju se premaposebnom zakonu ne izdaje loka!ijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevnečesti!e i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj česti!i.

5ko je geodetski projekt sastavni dio glavnog projekta za izdavanje građevinske dozvole zagrađenje građevine za koju je izdana loka!ijska dozvola na temelju starog Zakona, geodetskiprojekt ne sadrži dio potreban za formiranje građevne česti!e ako je za formiranje iste

izrađen par!ela!ijski elaborat u skladu s loka!ijskom dozvolom ili ako je građevna česti!aformirana u katastru.Na !eo&etsko# sit"a-i#i !ra+e'ine prikazuje se oblik građevne česti!e čije se formiranje

određuje loka!ijskom dozvolom odnosno građevinskom dozvolom i susjedni katastarskičesti!a koje neposredno graniče s građevnom česti!om koja je predmet geodetskog projekta,te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj česti!i. Gra9čka osnova za izradu geodetskesitua!ije građevine je službena digitalna ortofoto karta.

Oblik !ra+e'ne česti-e i s)#e(ta# #e&ne ili 'i(e !ra+e'ina određen je koor&inata)alo)nih točaka koje određuju grani!e građevne česti!e. 4blik građevne česti!e i smještaj jedne ili više građevina prikazuje se !rvenom linijom.

S9&HI'3D' GREF';3'0skolčenje građevine obavlja se na te)el#" po&ataka o koor&inata)a lo)nih točaka

!rani-a jedne ili više građevina iskazani u geodetskom projektu.

ZDE;E &;HE0#'3&G 3L'3D'RE G'&C'ZD'0z #a'o) se i%#a'l#"#e &a #e !ra+e'ina i%!ra+ena " skla&" s !eo&etski) pro#ekto)*

*H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić Za slučajeve kada izvedena !ra+e'ina o&st"pa 'i(e o& 1<1 )etara u pogledu ukupni

pojedini vanjski mjera građevine, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskogprav!a i najmanje udaljenosti od međe ovlašteni in$en#er !eo&e%i#e ne i%ra+"#e i%#a'".

+R'GH'C +&#;RF;E3D' G'&C'#S9&G +R&D'9#EGeodetski projekt pre!le&a'a se i pot'r+"#e o& strane katastarsko! "re&a pri#e

po&no(en#a %aht#e'a %a i%&a'an#e loka-i#ske o&nosno !ra+e'inske &o%'ole.Zatjev za pregledavanje i potvrđivanje geodetskog projekta podnosi ovlaštena osoba koja ga je

i izradila.a zatjevu za pregled i potvrđivanje geodetskog projekta navodi se i svra njegove izrade.=atastarski ured je dužan u roku od 1- dana od dana primitka zatjeva za pregledavanje i

potvrđivanje geodetskog projekta isti pregledati i potvrditi, odnosno dati pisane primjedbe nanjega i zaključkom odrediti rok za uklanjanje utvrđeni nedostataka.

Geodetski projekt se pot'r+"#e i%&a'an#e) pot'r&e koja se prilaže istom.

oooo. Ca li je sastavni dio glavnog projekta za građenjegrađevine koja se pre!a +ravilniku o jednostavni! i drugi!građevina!a i radovi!a gradi na te!elju G+ i geodetski projekt1

Geodetski projekt nije sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema3ravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima gradi na temelju glavnogprojekta. o stoga jer je odredbom članka E@. stavka 1. Z4G7a propisano da je !eo&etskipro#ekt sasta'ni &io !la'no! pro#ekta %a !ra+e'insk" &o%'ol" %a !ra+en#e

!ra+e'ine %a ko#" se pre)a posebno) %akon" ne i%&a#e loka-i#ska &o%'ola. )akle,nije sastavni dio glavnog projekta koji nije za građevinsku dozvolu. 4sim toga premaodredbama članka 1@. 3ravilnika o geodetskom projektu geodetski projekt se izrađuje kaosasta'ni &io !la'no! pro#ekta %a !ra+e'insk" &o%'ol" ili kao sasta'ni &io i&e#no!pro#ekta %a loka-i#sk" &o%'ol".

pppp. 9ad treba biti ofor!ljena građevna %estica1

3rije prijave gradilišta.

((((. 9ada je potrebno de)niranje građevne %estice a kadaobu"vata u prostoru1

Građevna česti!e odnosno građevne česti!e se određuju za građevine kada je potrebnoosigurati #e&no%načnokori(ten#e prostora.,ah'ati " prostor" %a ko#e se o&re+"#e ob"h'at %ah'ata " prostor" s"5

– 1. eksploata!ijsko polje, rudarski objekti i postrojenja koji su u funk!iji izvođenjarudarski radova, skladištenja ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkimstrukturama uključivši i pristupne puteve izvan obuvata zavata u prostoru koji sekoriste isključivo u tu svru,

– *. zavati u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju nesmatraju građenjem,

– +. !jevovodi i kabeli različiti namjena, – . žičare i slične građevine, – -. dalekovodi, vjetroparkovi,

– C. nove vojne loka!ije i vojne građevine, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, – E. druge slične građevine za koje nije potrebno osigurati jednoznačno korištenjeprostora.

,a -este $el#e%ničke pr"!e i slične !ra+e'ine, u loka!ijskoj dozvoli određuje se obuvatzavata u prostoru određivanjem kori&ora a građevna česti!a @or)ira se par-ela-i#ski)elaborato) u skladu s loka!ijskom dozvolom.

%astavni dio situa!ije je i popis 'lasnika nekretnine za koju se izdaje loka!ijska dozvola inositelja drugi stvarni prava na toj nekretnini. 5ko zavat u prostoru graniči s deset ilimanje nekretnina, sastavni dio situa!ije je i popis vlasnika i nositelja drugi stvarni prava natim nekretninama koje neposredno graniče s nekretninom za koju se izdaje loka!ijskadozvola, ako su isti stranke u postupku.

rrrr. $ogu li graditi na građevnoj %estici koja ne!a izlaz na

javnu povrinu14visno o načinu na koje je to pitanje uređeno građevinskom dozvolom. aime, građevinskom

dozvolom može se odrediti obveza priključenja građevne česti!e, odnosno zgrade izravno na javnu površinu ili posredno na javnu površinu putem služnosti prolaza i/ili provoza odnosno

+@




preko zemljišta u vlasništvu investitora.

ssss. 9o!unalni doprinos

=omunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se pla$aju za građenje i korištenje objekatai uređaja komunalne infrastruktureI =omunalni doprinos je priod jedini!e lokalne samoupraveI =omunalni doprinos pla$a vlasnik građevne česti!e na kojoj se gradi građevina, odnosno

investitor

I 3la$anjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne !esti!e, odnosno investitor sudjelujeu podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture

tttt. 0to je nor!a1

orma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz pre!izno i sažeto dani de9ni!ija,tenički spe!i9ka!ija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale,proizvode, pro!ese ili sustave.

orma ovisno o priva$anju, može imati na!ionalni, regionalni ili svjetski "interna!ionalni#zakonski status. %ame po sebi norme nisu obavezne ali se zakonom i teničkim propisimamože odrediti obavezno poštivanje pojedini normi. 0zrađuje i rvatsko normirno tijelo6rvatski zavod za norme "6Z#.

I orma je isprava za op$u i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od

priznate ustanove koja sadrži pravila, upute iliobilježja djelatnosti ili njiovi rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenimokolnostima.

I 3redmet normiza!ije je proizvod, pro!es ili usluga koju treba normirati.I %vaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

uuuu. 0to sve znate o "rvatski! nor!a!a1

)onosi i rvatski zavod za norme. 0maju oznaku 6.

vvvv. Rad inoze!ni" izvođa%a u "rvatskoj

0maju pravo raditi one građevine za koje imaju ovlaštenje u svojoj matičnoj državi.

----. #e"ni%ki propis eničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja teničkog zakonodavstva

razrađuju, odnosno određuju temeljni zatjevi za građevinu "bivši bitni#, tenička svojstvakoja moraju imati građevni proizvodi i drugi tenički zatjevi u vezi s građevinama i njiovimgrađenjem. eničke propise donosi ministar. 4bjavljuju se u arodnim novinama. 4F5:8Z0%&.

8ri)#eri tehničkih propisa' o građevnim proizvodima, za betonske, zidane, čelične,aluminijske, drvene, spregnute konstruk!ije od čelika i betona, za dimnjake u građevinama,o ra!ionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

. Upravni akt

&pravni akt ( znači da postoje stranke u postupku, uz mogu$nost uvida i mogu$nost žalbe.

&pravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. 3rotiv upravnog akta može se pokrenutiupravni spor na &pravnom sudu.Građevinska dozvola, loka!ijska dozvola, vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola su upravni

akti.

////. Ugovor o građenju

)io obavezne dokumenta!ije na gradilištu&govorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak

neke stvari, izvršenje kakva 9zičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu zato naknadu. &govorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi uugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu,odnosno na postoje$oj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se

obvezuje isplatiti mu za to određenu !ijenu.&govor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.0zvođač je dužan omogu$iti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine, kakvo$e i

sukladnosti ugrađeni proizvoda.Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovoreni radova izvođač mora imati pisanu

+1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić suglasnost naručitelja.

;ijena radova može se odrediti po jedini!i mjere ugovoreni radova "jedinična !ijena# ili uukupnom iznosu za !ijelu građevinu "ukupno ugovorena !ijena#

zzzz. 3a%ini osiguranja naplate izvedeni" radova

2ogu$i načini obračuna' po stvarno izvedenim količinama, po fazama, paušalno, fiksni mjesečniiznosi. 0li se misli na načine naplate koji se de9niraju ugovorom o gradnji pa bi u tom slučajuodgovor bio bankovne garan!ije. "nisam siguran na što se misli pod pitanjem pa nisamsiguran niti u odgovor#.

aaaaa. zjava o svojstvi!a

3roizvođač izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određeneza o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.

bbbbb. Zadaće ar"itektonske struke

Zada$e aritektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su'( osiguravanje !jelovitosti i međusobne usklađenosti svi projekata za zgrade i objekte

krajobrazne aritekture,( izrada aritektonski projekata za zgrade te projekata instala!ije vodovoda i kanaliza!ije u

zgradama,( izrada troškovnika projektirani radova u okviru zada$a za koje je aritektonska struka

ovlaštena za projektiranje,( izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine,( izrada aritektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne aritekture,( utvrđivanje ispunjavanja bitni zatjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne

aritekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitni zatjeva u okviru zada$a za koje jearitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

( izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zada$a za koje jearitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

( izrada snimka postoje$eg stanja za zgrade i objekte krajobrazne aritekture,( nostri9ka!ija aritektonski projekata.

ccccc. Građevine prije 7@?5.

%matra se da sve što je izgrađeno do 1HC. da je legalno izgrađeno. ad je napravljen prviortofoto snimak.

ddddd. U koje! roku, ra%unajući od dana podnoenja podneska,nadležni odjel za gradnju i prostorno uređenje izdaje Uporabnudozvolu za građevine izgrađene do 78.velja%e 7@?5 godine1

& roku od šezdeset dana od dana uredno podnesenog zatjeva.

eeeee. Uvid u spis pred!eta

5ko se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposre&no !raniči s 31nekretnina, stranke se ra&i "'i&a " spis pre&)eta po%i'a#" #a'ni) po%i'o) koji seobjavljuje na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na njegovim mrežnim strani!ama i na

nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola.5ko se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno !raniči s 31 poziv

za uvid u spis predmeta &osta'l#a se stranka)a osobno) &osta'o).%tranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis tijelo graditeljstva može na njezin zatjev odrediti

rok od na#'i(e ? &ana u kojemu je stranka dužna izjasniti se o namjeravanom građenjupisanim putem.

5ko se stranka ne izjasni u roku, smatra se da joj je pružena mogu$nost uvida u spis predmeta ida nema primjedbi.

0sto se odnosi i u slučaju izdavanja loka!ijske dozvole.

::f. +ravo služnosti

%lužnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlaš$uje svojega nositelja da se na

određeni način služi tom stvari "poslužna stvar# ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. =ako je nositelj pravaslužnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti. 5kose služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sastje!ateljem onaj čija je poslužna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga

+*




tijela vlasti, određuje se to tom odlukom, inače to određuje zakon.

ggggg. Rjeenje o uvjeti!a građenja

3rema starom zakonu, za ku$e do @@m* i gospodarske do C@@m*.

""""". Suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koji suiznosi ugovoreni" radova za koju kategoriju

ije više na snazi.0zvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje

obavljanja djelatnosti građenja "u daljnjem tekstu' suglasnost#, osim ako ovim Zakonom nijepropisano drukčije.

%uglasnost za građenje građevina razvrstane u skupine 5, F, ;, ), 8, B i G, odnosno zaizvođenje radova razvrstane u skupine 6 i izdaje 2inistarstvo.

2inistarstvo vodi registar izdani suglasnosti.0zvođač ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika za započinjanje

obavljanja djelatnosti građenja određene skupine građevina i za izvođenje radova na timgrađevinama ako zapošljava'

( za skupinu 5 ( građevine javne namjene čija je ugovorena vrijednost ve$a od E.@@@.@@@,@@eura, najmanje +@@ zaposlenika, od koji

najmanje 1@ zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka . stavka 1. ovogaZakona,( za skupinu F ( građevine koje nisu javne namjene čija je ugovorena vrijednost ve$a od

E.@@@.@@@,@@ eura, najmanje *@@ zaposlenika, odkoji najmanje 1@ zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka . stavka *.

ovoga Zakona,( za skupinu ; ( građevine čija ugovorena vrijednost nije ve$a od E.@@@.@@@,@@ eura,

najmanje 1*@ zaposlenika, od koji najmanje +zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka . stavka +. ovoga Zakona,( za skupinu ) ( građevine čija ugovorena vrijednost nije ve$a od C.@@@.@@@,@@ eura,

najmanje @ zaposlenika, od koji najmanje * zaposlenika ispunjava uvjete za inženjeragradilišta iz članka . stavka +. ovoga Zakona,

( za skupinu 8 ( građevine čija ugovorena vrijednost nije ve$a od -.@@@.@@@,@@ eura, najmanje

C@ zaposlenika, od koji najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta izčlanka . stavka +. ovoga Zakona,( za skupinu B ( građevine čija ugovorena vrijednost nije ve$a od +.@@@.@@@,@@ eura, najmanje

+@ zaposlenika, od koji najmanje 1 zaposlenikispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka . stavka +. ovoga Zakona,( za skupinu G ( građevine čija ugovorena vrijednost nije ve$a od 1.-@@.@@@,@@ eura, najmanje

1- zaposlenika, od koji najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta izčlanka . stavka +. ovoga Zakona.

++




TEHNIČKA REGULATIVA

iiiii. 0to uređuje zakon o građevni! proizvodi!a1

Zakonom se uređuje o!jenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevni proizvoda, radnje kojepri tom provode proizvođači građevni proizvoda te odobrena tijela, dokumenti o!jenjivanja iprovjere svojstava građevni proizvoda, zatjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupakprijave, obveze prijavljeni i odobreni tijela i druga pitanja bitna za stavljanje na tržište ilistavljanje na raspolaganje na tržište građevni proizvoda. Zakon uređuje primjenu uredbe

+@-/*@11 i usklađeno i neusklađeno područje.

jjjjj. Građevni proizvod, sklop

Gra+e'ni proi%'o& I svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na tržište radi trajneugradnje u građevinu ili njezine dijelove, čija svojstva imaju učinak na svojstva građevine sobzirom na temeljne zatjeve za građevinu.

Sklop znači građevni proizvod koji je na tržište stavio pojedini proizvođač kao skupinu odnajmanje dvije zasebne komponente koje je potrebno postaviti zajedno kako bi se ugradile ugrađevinu.

kkkkk. Ca li je oplata građevni proizvod1 E skela1

e za oboje, jer se ne ugrađuje trajno u građevinu i nema utje!aj na ispunjavanje temeljni

zatjeva za građevinu.

lllll. 9oje za"tjeve !oraju ispunjavati građevni proizvod

Zatjeve de9nirane u teničkoj spe!ifika!iji. jegova svojstva moraju imati učinak naispunjavanje svojstava građevine s obzirom na temeljne zatjeve za građevinu.

!!!!!. 9ako se ozna%ava proizvod1 Zato od kad s!o u 'Unije sa!o M'1

4znakom sukladnosti ;8 ili ; ovisno da li je u usklađenom ili neusklađenom području. Zatošto su ; proizvodi pokriveni neusklađenim normama.

nnnnn. 0to sve građevni proizvod !ora i!ati1

2ora imati izjavu o svojstvima, oznaku "; ili ;8# i teničke upute.

ooooo. +reuzi!anje proizvoda na gradilitu

3rije preuzimanja, osoba na gradilištu mora provjeriti da li proizvod ima oznaku o sukladnosti,teničku spe!ifika!iju i uputu o korištenju.

ppppp. Uporabljivost građevinskog proizvoda

Građevni prozvod je uporabljiv ako su njegova tenička svojstva sukladna teničkojspe!ifika!iji, a dokazuje se ispravom o sukladnosti i oznakom sukladnosti.

0znimno uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebetog gradilišta dokazuje se u skladu s glavnim

projektom ili izvedbenim projektom građevine, Z4G i propisima donesenim na temelju Z4GIa iliteničkim propisom.

Građevni proizvod mora biti označen oznakom o sukladnosti i uz njega mora biti dostavljenaizjava o svojstvima i tenička uputa. & protivnom ga se ne smije ugrađivati.

(((((. Ii!e se dokazuju svojstva proizvoda koji je proizveden nagradilitu1

&porabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebe toggradilišta dokazuje se u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom građevine, Z4Gi propisima donesenim na temelju Z4GIa ili teničkim propisom

rrrrr. Razlike novi stari zakon o građevni! proizvodi!a

%tari zakon ne obuva$a primjenu uredbe +@-/*@11, ne obuva$a podjelu na usklađeno ineusklađeno područje, uvode se temeljni zatjevi za građevinu umjesto bitni, dodan je E.bitni zatjev, uvodi se pojam o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava, uvodi se izjava osvojstvima i !ertifikat o stalnosti svojstava, ukida se sustav * o!jenjivanja i provjere stalnostisvojstava.

+




sssss. Usklađeno i neusklađeno podru%je

Zakon o građevnim proizvodima i primjena uredbe +@-/*@11 de9niraju usklađeno i neusklađenopodručje. Građevni proizvodi su s obzirom na zadovoljavanje zatjeva podijeljeni na ta dvapodručja.

&sklađeno područje, tj. u dio u kojem se na građevne proizvode primjenjuju pravila uređena&redbom "8&# br. +@-/*@11 i u kojem se građevni proizvodi "u pravilu# označavaju L;8Moznakom, i svojstva g.p. u odnosu na bitne značajke su usklađena sa 8& 860N=42%38;0B0=5;0<42. 4znaka O;8O za građevne proizvode koji su usklađeni 8& teničkom

spe!ifika!ijom. o su građevni proizvodi na koje se odnosi &redba "8&# br. +@-/*@11.eusklađeno područje, tj. u dio u kojem se na građevne proizvode primjenjuju na!ionalnapravila i u kojem se građevni proizvodi ne označavaju L;8M oznakom. %vojstva g.p. u odnosuna bitne značajke su usklađena sa 6 860N=42 %38;0B0=5;0<42 "koja nije usklađena sa8& teničkom spe!ifika!ijom#. 4znaka O;O za građevne proizvode koji su usklađeni sa 6teničkom spe!ifika!ijom. o su građevni proizvodi na koje se ne odnosi &redba "8&# br.+@-/*@11.

ttttt. US9HEF'3E 'U S+'MN9EMDE i KR #'K3I9ES+'MN9EMDE jeO

USKLAENA EU S 8 E 6 IF IK A 6 I4A # e'

1. usklađena europska norma *. priznata na!ionalna norma +. europska tenička o!jena "85#

H R T E H N IČ KA S 8 E 6 IF IK A 6 I 4A # e 5 1. tenički propisi *. rvatska norma na koju upu$uju tenički propisi +. rvatska tenička o!jena "donesena na temelju rvatskog dokumenta za o!jenjivanje#

uuuuu. #e"ni%ka speci)kacija, usklađena i neusklađena te"ni%kaspeci)kacija

enička spe!ifika!ija je dokument u kojem se propisuju zatjevi koje treba zadovoljiti neki

proizvod, pro!es ili usluga. 5ko je potrebno, tenička spe!ifika!ija mora naznačiti postupkepomo$u koji se može odrediti jesu li ispunjeni dani zatjevi ili ne. enička spe!i9ka!ijamože biti norma, dio norme ili poseban dokument neovisan o normi.

&sklađena tenička spe!ifika!ija je usklađena europska norma, priznata na!ionalna norma ilieuropska tenička o!jena. 4dnosi se na usklađeno područje.

eusklađena tenička spe!ifika!ija je tenički propis, rvatska norma na koju upu$uje teničkipropis ili rvatska tenička o!jena. 4dnosi se na neusklađeno područje.

vvvvv. S;' & UR'C =P86<P77

4vom &redbom utvrđuju se' 1. sustavi o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. *. radnje koje u okviru o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. provode proizvođači

i pravne osobe u svojstvu prijavljeni tijela +. dokumenti o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. . zatjevi za prijavljena tijela -. postupke prijave C. obveze prijavljeni tijela E. zatjevi za imenovanje tijela za teničko o!jenjivanje . i ostala pitanja potrebna za usklađivanje g.p. s &redbom

%tupa na snagu @1.@E.*@1+., obvezna za sve države člani!e 8&.&tvrđuje uvjete za stavljanje ili stavljanje na raspolaganje na tržište g.p., donošenjem

usklađeni pravila iskazivanja svojstava g.p. & odnosu na njiove bitne značajke i uporabu&kida )irektivu vije$a H/1@C88Z O;8O oznaka na tim proizvodima

=ada je g.p. obuva$en usklađenom normom "8# ili je sukladan 8& teničkom o!jenom koja jeza njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima za stavljanje proizvoda na tržište, temora na nji postaviti O;8O oznaku.

%vra uredbe je uklanjanje tenički prepreka trgovini g.p.Ia unutar 8& ekonomskog područja, apostiže se' 1# sustavom usklađeni tenički spe!i9ka!ija *# dogovorenim sustavim o!jenjivanja za svaku skupinu građevni proizvoda

+-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić +# prijavljena tijela # O;8O označavanje proizvoda

3rilozi &redbe +@-/*@1130?4G 1 I temeljni zatjevi za građevine30?4G * I postupak donošenja 8& dokumenata za o!jenjivanje "zatjev za 8& teničku o!jenu#30?4G + I izjava o svojstvima "špran!a kako izgleda, što sadrži#30?4G I područja proizvoda i zatjevi za 5FIove "oni izdaju 8& teničku o!jenu#

7 Teni!al Assessment JodP ( ijelo za teničko o!jenjivanje30?4G - I o!jenjivanje i provjera stalnosti svojstava "1Q, 1. *Q, +, #

-----. M i M' oznake

4značavanje građevnog proizvodaIuporaba oznake L;8M "proizvodi za 885, usklađeno područje# i uporaba oznake L;M, "na!ionalna

oznaka 6, neusklađeno područje# 4znakom sukladnosti smije se označiti samo građevniproizvod za koji je izdana izjava o sukladnosti.

Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovaraju$omusklađenom europskom spe!i9ka!ijom označava se oznakom sukladnosti' R;8S.

Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovaraju$omdoma$om teničkom spe!ifika!ijom označava se oznakom sukladnosti' R;S.

;8 označavanje postavlja se na one građevne proizvode za koje je proizvođač izradio izjavu osvojstvima. 5ko proizvođač nije izradio izjavu o svojstvima, ;8 označavanje se ne postavlja.

Za svaki građevni proizvod obuva$en usklađenom normom ili za koji je izdana 8uropska

tenička o!jena, ;8 označavanje jedina je oznaka koja potvrđuje sukladnost građevnogaproizvoda s objavljenim svojstvima u odnosu na temeljnje karakteristike obuva$ene tomusklađenom normom ili 8uropskom teničkom o!jenom.

. Ca li oznake M i M' zna%e neto efu gradilita1

)a, jer bez nji ne smije ugrađivati proizvod.

/////. Sustavi ocjenjivanja sukladnosti

%ustavi o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava de9niraju stupanj uključenosti tre$i strana uo!jenjivanju svojstava proizvoda u skladu s bitnim teničkim spe!i9ka!ijama. azlikuje se -sustava i + različite vrste tijela za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevniproizvoda.

%ustav 1Q 0zjava proizvođača o svojstvima bitni karakteristika građevnog proizvoda")e!laration of te performan!e of te essential !ara!teristi!s of te !onstru!tion produ!tbP te manufa!turer# na temelju sljede$eg'

340Z:4>5N provodi'I kontrolu tvorničke proizvodnjeI daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja 30<5:?<84/40B0;054

;80B0=5;0<%=4 0<8?4 Z5 340Z:4)8 izdaje !ertifikat o stalnosti svojstava proizvodatemeljem'

I određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa "uključuju$i uzorkovanje#,proračuna tipa tablični vrijednosti ili opisne dokumenta!ije

I početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnjeI stalnoga nadzora, o!jenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje

I ispitivanja slučajni uzoraka uzeti prije stavljanja proizvoda na tržište.%ustav 1Q je sustav koji de9nira najviše odgovornosti za prijavljeno tijelo "noti9ed bodP#, zarazliku od sustava koji sve odgovornosti prepušta samo proizvođaču.

%ustav 10zjava proizvođača o svojstvima bitni karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljede$eg'

340Z:4>5N provodi'I kontrolu tvorničke proizvodnjeI daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja30<5:?<84/40B0;054 ;80B0=5;0<%=4 0<8?4 Z5 340Z:4)8 izdaje !erti9kat o stalnosti

svojstava proizvoda temeljem 'I određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa "uključuju$i uzorkovanje#,

proračuna tipa, tablični vrijednosti ili opisne dokumenta!ijeI početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje

I stalnoga nadzora, o!jenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje.Za razliku od sustav 1Q, u sustavu 1 prijavljeno !ertifika!ijsko tijelo ne provodi ispitivanjaslučajni uzoraka uzeti prije stavljanja proizvoda na tržište.

ijelo za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevni proizvoda za sustave 1Q i 1 je!erti9ka!ijsko tijelo za proizvod.

+C




%ustav *Q0zjava proizvođača o svojstvima bitni karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljede$eg'

340Z:4>5N provodi'I određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa "uključuju$i uzorkovanje#,

proračuna tipa, tablični vrijednosti ili opisne dokumenta!ijeI kontrolu tvorničke proizvodnjeI ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja30<5:?<84/40B0;054 ;80B0=5;0<%=4 0<8?4 Z5 =44?& :40N=8

340Z:4)<8 izdaje !erti9kat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem'I početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnjeI stalnoga nadzora, o!jenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje.Za razliku od sustava 1Q i 1, u sustavu *Q prijavljeno !ertifika!ijsko tijelo ne provodi

određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa "uključuju$i uzorkovanje#, proračunatipa, tablični vrijednosti ili opisne dokumenta!ije, nego je to zadatak proizvođača.

ijelo za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevni proizvoda za sustav *Q je!ertifika!ijsko tijelo za kontrolu tvorničke proizvodnje.

%ustav +0zjava proizvođača o svojstvima bitni karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljede$eg'

340Z:4>5N provodi'I kontrolu tvorničke proizvodnje30<5:?<80/40B0;050 ?5F4540< provodi'

I određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa "utemeljeno na uzorkovanju kojegprovodi proizvođač#, proračuna tipa, tablični vrijednosti ili opisne dokumenta!ije. ijelo za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevni proizvoda za sustav + je ispitni

laboratorij.%ustav 0zjava proizvođača o svojstvima bitni karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljede$eg'

340Z:4>5N provodi'I određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa "utemeljeno na uzorkovanju kojeg

provodi proizvođač#, proračuna tipa, tablični vrijednosti ili opisne dokumenta!ije,I kontrolu tvorničke proizvodnje,30<5:?<84/40B0;054 0<8?4 nema zadataka.%ustav o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevni proizvoda u potpunosti prepušta

proizvođaču.

+E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić zzzzz. +rilozi Uredbe 'U =P86<P77

0. emeljni zatjevi za građevinu 00. 3ostupak donošenja europskog dokumenta za o!jenjivanje 000. 0zjava o svojstvima 0:. 3odručja proizvoda i zatjeva za 5FIove "Teni!al Assessment

JodP# :. 4!jenjivanje i provjera stalnosti svojstava

aaaaaa. Uredba 8?56<P7> i 84>6<P7>

&redba -C/*@1 mijenja prilog :. uredbe +@-/*@11. 3rilog :. određuje o!jenjivanje i provjerustalnosti svojstava.

&redba -E/*@1 mijenja prilog 000. koji određuje sadržaj izjave o svojstvima.

bbbbbb.&bveze proizvođa%a

4bavezan je osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa propisanimzatjevima

4bvezan je izraditi propisanu teničku dokumenta!iju2ora osigurati provođenje primjenjivog postupka o!jenjivanja sukladnosti proizvoda%astaviti izjavu o svojstvima i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano4bavezna je čuvati teničku dokumenta!iju i izjavu o svojstvima 1@ godina nakon stavljanja g.p.

na tržište2ora provoditi ispitivanja proizvoda i po potrebi voditi knjigu pritužbi o nesukladnim

proizvodima i povlačenju proizvoda i o tome obavješ$ivati distributera2ora osigurati na proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije što omogu$uje njegovu identifika!iju.5ko je proizvod neuskladan, dužan je poduzeti popravne mjere.5ko proizvod predstavlja rizik, dužan je obavijestiti 2inistarstvo i poduzeti popravne mjere.

cccccc. 9ada se provodi postupak provjere građevnog prizvoda, aveć je stavljen na tržite1

Ob'e%e proi%'o+ača ko#i #e sta'io proi%'o& na tr$i(te5&koliko prizvođač smatra ili ima razloga vjerovati da građ. proizvod koji je stavio na tržište nije

sukladan izjavom o svojstvima ili nije sukladan drugim zatjevima ovog Zakona ili propisadoneseni za provedbu ovog Zakona, &"$an #e be% o&!o&e po&"%i)ati n"$ne popra'ne

)#ere kako bi se ta# proi%'o& "skla&io ili po'"kao s tr$i(ta ili opo%'ao o&nosnoosi!"rao n#e!o' po'rat

&koliko proizvod koji je stavljen na tržište predstavlja rizik, proizvođač je ob'e%an be% o&!o&eoba'i#estiti Ministarst'o i r$a'ni inspektorat na'o&e7i po&atke posebno one"skla&nosti proi%'o&a i s'i) popra'ni) )#era)a i ra&n#a)a* 3roizvođač na zatjev2inistarstva ili )ržavnog inspektorata daje sve podatke i dokumenta!iju pisanu na 6rvatskom jeziku latiničnom pismu kojom dokazuje sukladnost građ. proizvoda s izjavom o svojstvima iusklađenosti s drugim odgovaraju$im zatjevima ovog Zakona ili propisa doneseni zaprovedbu ovog Zakona te surađuje u svim aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika kojipredstavljaju građevni proizvod koji su oni stavili na tržište.

dddddd. +ostupak provjeravanja ispunjavanja za"tjeva za

+RDE;HD'3E #D'HE& provedbi &redbe "8&# br. +@-/*@11 Ministarst'o #e5( kontaktna točka za građevne proizvode, "pra'no ti#elo %a pri#a'l#i'an#e pri#a'l#enih ti#ela "pra'no ti#elo %a i)eno'an#e ti#ela %a tehničko o-#en#i'an#e Teni!al A ssessmentJ odP u daljnjem tekstu' TAJ B( član %talnog odbora za graditeljstvo iz članka C. &redbe "8&# br. +@-/*@11.

,a pro'e&b" %a&a7a tre7e strane u pro!esu o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstavapra'na osoba po&nosi %aht#e' Ministarst'" i prilaže opis djelatnosti koje želi provoditi,postupke o!jenjivanja i/ili provjere za koje se smatra stručnim, !erti9kat o akredita!iji, ako gaima, koji je izdalo na!ionalno akredita!ijsko tijelo.akon zaprimanja zatjeva Ministarst'o pro'#era'a isp"n#a'an#e %aht#e'a iz članka +.

&redbe "8&# br. +@-/*@11.8ri#a'l#ena ti#ela &oka%"#" isp"n#a'an#e %aht#e'a iz članka +. &redbe "8&# br. +@-/*@11pot'r&o) o akre&ita-i#i i%&ano) o& na-ionalno! akre&ita-i#sko! ti#ela oosposobl#enosti u skladu sa zatjevima propisanim pravilnikom iz članka *+. ovoga ZakonaR#e(en#e o isp"n#a'an#" %aht#e'a iz članka +. &redbe "8&# br. +@-/*@11 &onosi

+




Ministarst'o po pretho&no priba'l#eno) )i(l#en#" 8o'#erenst'a %a !ra+e'neproi%'o&e*ješenje se može donijeti za'

7 ispitni laboratorij za radnje određivanja tipa proizvoda7 ispitni laboratorij za radnje o!jenjivanja i provjere svojstava građevni proizvoda u

odnosu na bitne značajke'reak!ije na požar, otpornosti na požar, svojstva prilikom vanjskog požara, apsorp!ijebuke, odnosno emisija opasni tvari7 tijelo za !erti9!iranje kontrole proizvodnje za radnje izdavanja !erti9kata o sukladnosti

kontrole tvorničkeproizvodnje i7 tijelo za !erti9!iranje proizvoda za radnje izdavanja !erti9kata o stalnosti svojstava

proizvodaNakon pra'o)o7nosti r#e(en#a, Ministarst'o po&nosi pri#a'" E"ropsko# ko)isi#i i&r"!i) &r$a'a)a člani-a)a u skladu sa člankom . &redbe "8&# br. +@-/*@11.

eeeeee. +ostupak provjeravanja ispunjavanja za"tjeva za #E*ove

,a i)eno'an#e TAJ9o) i provedbu o!jenjivanja i izdavanja 8uropske teničke o!jene za #e&noili 'i(e po&r"č#a proi%'o&a iz abli!e 1. 3riloga 0:. &redbe "8&# br. +@-/*@11 pra'na osobapo&nosi %aht#e' Ministarst'"*akon zaprimanja zatjeva Ministarst'o pro'#era'a isp"n#a'an#a propisanih %aht#e'a iz

abli!e *. 3riloga 0:. &redbe "8&# br. +@-/*@11.TAJ9o'i isp"n#en#e %aht#e'a &oka%"#" &ok")enta-i#o) koja se prilaže zatjevu, a topropisuje 2inistar pravilnikom.&koliko je zatjev ispunjen Ministarst'o po pretho&no priba'l#eno) )i(l#en#"8o'#erenst'a %a !ra+e'ne proi%'o&e &onosi r#e(en#e*ješenje se donosi za pro'e&b" o-#en#i'an#a i i%&a'an#a e"ropske tehničke o-#ene %a #e&no ili 'i(e po&r"č#a proi%'o&a koja područja su uređena abli!om 1. 3riloga 0:. &redbe"8&# br. +@-/*@11.Nakon pra'o)o7nosti r#e(en#a, Ministarst'o &osta'l#a E"ropsko# ko)isi#i i &r"!i)&r$a'a)a člani-a)a po&atke "adresu, naziv te područja proizvoda za koja su taj 5Fimenovale#

:::. 0to je certi)kat o stalnosti svojstava1 Za koje sustaveocjenjivanja se daje1

;ertifikat o stalnosti svojstava dokument koji dokazuje da g.p. zadovoljava zatjeve stalnostisvojstava propisane te. spe!i9ka!ijom ;ertifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštenaza izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zatjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika iliuvoznika građevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene zao!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnog proizvoda, za koji se izdaje ;ertifikat ostalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.

0zdaje se za sustave 1Q i 1. Za sustav *Q se izdaje !ertifikat za kontrolu tvorničke proizvodnje.

gggggg.sprave o sukladnosti

1. ;erti9kat o stalnosti svojstava "3otvrda o sukladnostiIpo starom#

;ertifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstavana zatjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika građevnog proizvoda ako suprovedeni i/ili se provode skupine radnji određene za o!jenjivanje i provjeru stalnostisvojstava građevnog proizvoda, za koji se izdaje ;ertifikat o stalnosti svojstava, ako jestalnosti svojstava dokazana.

*. 0zjava o svojstvima "0zjava o sukladnostiIprema starom#3roizvođač izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određene

za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava i ako je utvrdio da je sukladnost dokazana. =ada je građevni proizvod obuva$en usklađenom normom ili je sukladan s 8uropskom teničkomo!jenom koja je za njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima kad takav proizvodstavlja na tržište. 0zjava o svojstvima iskazuje svojstva građevni proizvoda u odnosu nabitne karakteristike ti proizvoda u skladu s odgovaraju$im usklađenim teničkimspe!ifika!ijama. 3roizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu ovim Zakonom, na

temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu ovogaZakona.

"""""". +ostupak ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava

& postupku o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda provode se'

+H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić a# radnje određivanja tipa proizvoda građevnog proizvoda ib# radnje nadzora proizvodnje građevni proizvoda.a# adnje određivanja tipa proizvoda građevnog proizvoda' I 3očetno ispitivanje tipa građevnog proizvoda provodi proizvođač ili pravna osoba

ovlaštena za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava I 0spitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja "provodi proizvođač ili pravna

osoba ovlaštena za o!jenjivanje sukladnosti# I 0spitivanje slučajni uzoraka iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku "provodi

pravna osoba ovlaštena za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava

b# adnje nadzora građevnog proizvoda' I %talna tvornička kontrola proizvodnje "provodi proizvođač# I 3očetni nadzor tvorni!e i tvorničke kontrole provodi pravna osoba ovlaštena za

o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava I %talni nadzor, pro!jena i o!jenjivanje tvorničke kontrole "provodi pravna osoba

ovlaštena za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava

iiiiii. &bjasnit pri!jer izjava o svojstvi!a za beton M7<678 d=7.8s< cl P.>P P

;1*/1- I klasa betona)+1.- I maksimalno zrno agregata%* I klasa slijeganja

;l @.@ I udio kloridaT@ I razred otpornosti prema razredima izloženosti4znaka uz T označava'T@ ( nearmirani beton ili bez ugrađenog metal Dsvi uvjeti izloženosti osim

smrzavanja/odmrzavanja, abrazije ili kemijskog djelovanja, tearmirani beton ili beton u koji je ugrađen metalU vrlo su okoliš, razred čvrsto$e ;1*/1-T; I korozija uzrokovana karbonatiza!ijom "6*4, ;4*#, postoje ;1Isu ili stalno vlažan, ;*I

vlažan rjeđe su, ;+Iumjereno vlažan i ;Inaizmjenično vlažan i suTB ( djelovanje smrzavanja i odmrzavanja "B1Iumjerena zasi$enost vodom bez soli za

odmrzavanje, B*I umjerena zasi$enost vodom sa solima za odmrzavanje, B+Ivisokazasi$enost bez soli za odmrzavanje i BI visoka zasi$enost sa solima za odmrzavanje#

T) I korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora "6*4, ;l# ")1Iumjereno vlažan, )*Ivlažan,

rjeđe su i )+Inaizmjenično vlažan i su#T% I korozija uzrokovana kloridima iz mora "6*4, ;l# "%1Iblizu mora izloženost solima iz morarazred čvrsto$e ;+@/+E , %*Istalna uronjenost i

%+Ipodručje plime i oseke i zapljuskivanja#T5 ( kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode "51Ilagano, 5*Iumjereno i 5+Ivrlo

kemijski agresivan okoliš#T2 ( abanje

jjjjjj. Za koji proizvod se ne izdaje izjava o svojstvi!a1

0znimno, proizvođač u svru ugradnje građevnog proizvoda građevnog proizvoda u konkretnugrađevinu ne)a ob'e%"

sasta'l#an#a i%#a'e o s'o#st'i)a, ako je građevni proizvod proizveden ili izrađen u skladu sa

svojstvima građevnogproizvoda u odnosu na njiove bitne značajke, koja svojstva su spe!i9!irana u glavnom projektute građevine i ako je'7 građevni proizvod proizveo pojedinačno ili prema posebnoj narudžbi u izvanserijskompostupku te ga ujedno i ugradio u tu građevinu, pri čemu je odgovornost za proizvod injegovu sigurnu ugradnju izjavom upisanom u građevinski dnevnik preuzeo proizvođač ili7 građevni proizvod izrađen na gradilištu pojedinačne građevine u koju $e biti ugrađen, uskladu s propisima donesenim za provedbu Zakona o građevnim proizvodima ili7 građevni proizvod proizveo u sklopu neindustrijskog postupka, na tradi!ionalan način ili nanačin koji je primjeren očuvanju baštine, u svru njegove ugradnje pri rekonstruk!iji postoje$egrađevine ili drugim jednostavnim radovima na postoje$oj građevini koja je kao pojedinačnozašti$ena građevina upisana u egistar kulturni dobara epublike 6rvatske, ili prirekonstruk!iji pojedinačno zašti$ene postoje$e građevine šti$eni značajki u području

zašti$enom sukladno propisima iz područje zaštite prirodeU proizvođač koji je građevniproizvod ujedno i ugradio u tu građevinu preuzima odgovornost za proizvod i njegovu sigurnuugradnju izjavom upisanom u građevinski dnevnik.

kkkkkk. Sigurni proizvod

@




R%igurni proizvodS označava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivimuvjetima uporabe, uključuju$i trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu, zatjeve za ugradbu iodržavanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda tekoji se smatra privatljivim i sukladnim s visokom razinom zaštite sigurnosti i zdravlja ljudiA

R4pasni proizvodS označava svaki koji nije siguran.

llllll. Zakon o akreditaciji

&ređuje osni'an#e i &#elatnost ti#ela koje obavlja poslove na!ionalne službe za akredita!iju,

određuje po&r"č#e " ko#e)" se pro'o&i akre&ita-i#a te akredita!ija u vezi s propisima oo!jenjivanju sukladnosti.4dredbe ovoga Zakona koje se odnose na propise o o!jenjivanju sukladnosti odgovaraju$e se

odnose na propise o o!jenjivanju i provjeri stalnosti svojstava te na propise o teničkomo!jenjivanju građevni proizvoda, ako posebnim Zakonom nije drugačije uređeno.

AKREITA6I4SKO TI4ELO ( javna ustanova koju osniva :lada 6 za trajno i neometano

obavljanje poslova na!ionalne službe za akredita!iju & 6rv 7 6:5%=5 5=8)05;0<%=55G8;0<5

Oba'l#a sl#e&e7e poslo'e5( akreditiranje ispitni i umjerni laboratorija,( akreditiranje pravni ili 9zički osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i

osoblja,

( akreditiranje pravni ili 9zički osoba koje obavljaju tenički nadzor ili slične radnje,( druga o!jenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka o!jenjivanja

sukladnosti, uključuju$i utvrđivanje ispunjavanja zatjeva za o!jenjivanje i provjerustalnosti svojstava u skladu s propisima za o!jenjivanje i provjeru stalnosti svojstava zapravne ili 9zičke osobe.

S"&#el"#e " ra&" e"ropskih i )e+" naro&nih or!ani%a-i#a za akredita!iju i predstavlja 6 utim organiza!ijama.

3oslove može obavljati sa)o akre&ita-i#sko ti#elo* U post"pk" akre&ita-i#e "t'r+"#e se osposobljenost pravni i 9zički osoba za obavljanje

poslova za koje se daje akredita!ija, odgovaraju$i međunarodni i europski norma,odnosno istovrijedni na!ionalni norma, te dokumenata europski i međunarodniorganiza!ija za akredita!iju.

5kredita!ijsko tijelo ne s)i#e obavljati poslove i zadatke iz djelatnosti tijela za o!jenjivanje iprovjeru stalnosti svojstava za koje akredita!ijsko tijelo provodi postupke akredita!ije i dajepotvrde o akredita!iji.

8ost"p-i akre&itiran#a o&re+"#" se aktom o osnivanju, statutom i drugim op$im aktima, amoraju se temeljiti na međunarodnim i europskim normama, na!ionalnim normama tedokumentima europski i međunarodni organiza!ija za akredita!iju.

5kredita!ija se obavlja na te)el#" %aht#e'a pra'ne ili .%ičke osobe.5kredita!ijsko tijelo dužno je sklopiti "!o'or sa svakom pravnom ili 9zičkom osobom koja želi

dobiti akredita!iju. =od sklapanja ugovora akredita!ijsko tijelo mora na nedvosmislen i jasannačin pravnu ili 9zičku osobu upoznati sa zatjevima za dobivanje akredita!ije i postupkomakredita!ije. &govorom se uređuju prava i obveze potpisnika te provođenje postupka

akredita!ije u skladu s normama i dokumentima.5ko akredita!ijsko tijelo ut'r&i &a pra'na ili .%ička osoba isp"n#a'a %aht#e'e nor)aodnosno dokumenata, dodijelit $e joj pot'r&" o akre&ita-i#i*

)odijeljena akredita!ija 're)enski #e o!raničena.

Akre&ita-i#a " 'e%i s propisi)a o o-#en#i'an#" s"kla&nosti& propisima koji uređuju o-#en#i'an#e i pro'#er" stalnosti s'o#sta'a može se odrediti način

s"&#elo'an#a akre&ita-i#sko!a ti#ela u postupku i)eno'an#a ti#ela %a o-#en#i'an#e ipro'#er" stalnosti s'o#sta'a sa zatjevima propisa.

!!!!!!. #ko izdaje akreditaciju, za koga, koje uvjete !ora zadovoljavati pravna osoba za dobivanje akreditacije1

a!ionalno akredita!ijsko tijelo "6rvatska akredita!ijska agen!ija#, izdaje potvrde o akredita!ijiza !erti9ka!ijska tijela, mora zadovoljiti uvjete propisane odgovaraju$im 0%4 normama.

nnnnnn. 9oja je razlika iz!eđu akreditacije i certi)kacije1

6erti.ka-i#a je potvrđivanje koje provodi tre$a strana, a odnosi se na proi%'o&e pro-ese

1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić s"sta'e ili osobe.

Akre&ita-i#a je o!jenjivanje koje provodi tre$a strana, a odnosi se na ti#elo %a o-#en#i'an#e ipro'#er" stalnosti s'o#sta'a daju$i formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanjezadataka o!jenjivanja sukladnosti.

:ažno je znati da su akre&ita-i#ska ti#ela instit"-i#e i%na& -erti.ka-i#skih ti#ela.5kredita!ija je vr piramide u infrastrukturi kvalitete. 5kredita!ijska tijela akreditiraju!erti9ka!ijska tijela, a !erti9ka!ijska tijela !erti9!iraju krajnje korisnike. ezultat radaakredita!ijskog tijela je potvrda o akredita!iji, a rezultat rada !erti9ka!ijskog tijela je!erti9kat. 5kreditiraju se !erti9ka!ijska tijela koja provode !erti9ka!iju.

6erti.ka-i#ska ti#ela )o!" biti5 !erti9ka!ijska tijela za !erti9ka!iju s"sta'a "pra'l#an#a !erti9ka!ijska tijela za !erti9ka!iju proi%'o&a !erti9ka!ijska tijela za !erti9ka!iju osobl#a

avedena !erti9ka!ijska tijela se akreditiraju prema odgovaraju$im 0%4 normama.

oooooo. #e"ni%ka ocjena

6rvatska tenička o!jena "6rvatsko teničko dopuštenjeIpo starom je povoljna tenička o!jenauporabljivosti građevnog proizvoda za određenu namjenu# znači prema novom Zakonu# značidokumentiranu o!jenu svojstava građevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitneznačajke, u skladu s odgovaraju$im rvatskim dokumentom za o!jenjivanje 8uropskatenička o!jena"8uropsko teničko dopuštenjeIpo starom#znači dokumentiranu o!jenu

svojstava građevnog proizvoda koja se odnosi na bitne značajke u skladu s odgovaraju$im8uropskim dokumentom za o!jenjivanje

pppppp. 0to su nor!e, da li su obavezne1

orma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz pre!izno i sažeto dani de9ni!ija,tenički spe!i9ka!ija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale,proizvode, pro!ese ili sustave.

orma ovisno o priva$anju, može imati na!ionalni, regionalni ili svjetski "interna!ionalni#zakonski status. %ame po sebi norme nisu obavezne ali se zakonom i teničkim propisimamože odrediti obavezno poštivanje pojedini normi. 0zrađuje i rvatsko normirno tijelo6rvatski zavod za norme "6Z#.

I orma je isprava za op$u i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena odpriznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njiovi rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima.

I %vaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.I 3redmet normiza!ije je proizvod, pro!es ili usluga koju treba normirati.I ;iljevi normiza!ije su'

• pove$anje razine sigurnosti proizvoda i pro!esa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštitaokoliša,

• promi!anje kakvo$e proizvoda, pro!esa i usluga,• osiguranje svrsisodne uporabe rada, materijala i energije,• poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i

zamjenjivosti,• otklanjanje tenički zapreka u međunarodnoj trgovini.

((((((.&zna%avanje "rvatski" i preuzeti" europski" nor!i. Ca li je preuzete 'U nor!e potrebno nostri)cirati1

6rvatske 6, preuzete europske 6 8. e, jer je 6rvatska dio 8&, ali i je potrebno prevesti.

rrrrrr. 0to ako za građevni proizvod ne postoji nor!a1

&koliko građevni proizvod nije obuva$en normom, smjerni!om za teničko dopuštenje "85G# iliteničkim dopuštenjem "85#, jedna od mogu$nosti stavljanja građevnog proizvoda na tržištepropisana je &redbe "8&# br. +@-/*@11 prema kojoj proizvođač podnosi zatjev za europskuteničku o!jenu, te na temelju njega organiza!ija 5F7ova "tijela za teničko o!jenjivanje#izrađuje i donosi europski dokument za o!jenjivanje za svaki građevni proizvod koji nijeobuva$en ili nije u potpunosti obuva$en usklađenom normom, a čije svojstvo gledenjegovi bitni značajka ne može biti u potpunosti o!ijenjeno sukladno postoje$oj usklađenojnormi.

)ruga mogu$nost dana je odredbom članka +E. Zakonom o građevnim proizvodima kojom jepropisano da za svaki građevni proizvod koji nije obuva$en ili nije u !ijelosti obuva$enusklađenom teničkom spe!i9ka!ijom, teničkim propisom ili rvatskom normom ili za koji seu skladu s postoje$om usklađenom teničkom spe!i9ka!ijom, teničkim propisom ili

*




rvatskom normom ne mogu u !ijelosti o!ijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke,na traženje proizvođača rvatsko tijelo za teničko o!jenjivanje "64# uz pretodnusuglasnost 2inistarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje rvatski dokument zao!jenjivanje i izdaje rvatsku teničku o!jenu.

ssssss. 0to su te"ni%ki propisi1

eničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja teničkog zakonodavstvarazrađuju, odnosno određuju temeljni zatjevi za građevinu "bivši bitni#, tenička svojstva

koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tenički zatjevi u vezi s građevinama i njiovimgrađenjem. eničke propise donosi ministar. 4bjavljuju se u arodnim novinama. 4F5:8Z0%&.

8ri)#eri tehničkih propisa' o građevnim proizvodima, za betonske, zidane, čelične,aluminijske, drvene, spregnute konstruk!ije od čelika i betona, za dimnjake u građevinama,o ra!ionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

tttttt. #e"ni%ki propis o racionalnoj uporabi energije, poj!ovi, to propisuje, sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnuuporabu energije u zgrada!a, to je iskaznica, uglavno! svevezano uz energetske certi)kate i energetsku u%inkovitost

roj iz!jena zraka jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednomsatuCaljinsko grijanje ili daljinsko "lađenje jest sustav koji se sastoji od !entralnog izvora za

proizvodnju energije, razvoda toplinske ili rasladne energije u obliku vode ili pare tetoplinski podstani!a u više međusobno udaljeni zgrada na različitim loka!ijama radikorištenja za grijanje, pripremu potrošne tople vode, lađenje prostora ili tenološki pro!esa

#oplinska podstanica jest sklop uređaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenjetoplinske ili rasladne energije na loka!iji zgrade

Cizalica topline jest uređaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika niže temperaturnerazine prema toplinskom spremniku više temperaturne razine. oplinski spremink može bitizrak, voda ili tlo.

'nergija iz obnovljivi" izvora jest energija iz obnovljivi nefosilni izvora, tj. energija vjetra,sunčeva energija, aerotermalna, geotermalna, idrotermalna energija i energija mora,

idroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročiš$eivanje otpadni voda ibioplinovi.

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, QK,nd "kK/a# jest računski određenakoličina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu zaodržavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade.

Godinja potrebna toplinska energija za "lađenje, QM,nd "kK/a# jest računski određenakoličina topline koju sustavom lađenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade zaodržavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja lađenja zgrade.

9oe)cijent trans!isijskog toplinskog gubitka, Ktr,adj "K/=# jest količnik između toplinskogtoka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeđuunutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature.

Unutarnja projektna te!peratura grijanja jest projektom predviđena temperaturaunutarnjeg zraka svi prostora grijanog dijela zgrade.

&vojnica zgrade jest skup objedinjeni elemenata zgrade koji razdvajaju njezin unutarnjiprostor od vanjskog prostora i od negrijanog prostora zgrade "negrijanim prostorom smatrajuse npr.' pokrovni prostor, garaža, kotlovni!a, strojarni!a, negrijano stubište#

Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 1*@;, kojase grije neposredno ogrjevnim tjelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposrednogrijanim prostorijama. %ve grijane prostorije čine grijani dio zgrade.

#oplinski !ost jest manje područje u ovojni!i grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tokpove$an radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.

Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. agotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije podmiruje se iz obnovljivi izvora,uključuju$i energiju iz obnovljivi izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a zakoju su zatjevi utvrđeni ovim 3ropisom. 4d +1. 3rosin!a *@*@. sve nove zgrade moraju biti

Lzgrade gotovo nulte energijeM, a nakon +1. 3rosin!a *@1. nove zgrade koje koriste tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela javne vlasti moraju biti Lzgrade gotovo nulteenergijeM.

T e hn i čk i p r o p is p ro p is"# e 5

+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić te n ič k e z a t jev e g le d e r a ! io na lne u p or abe e n e r g ije i to p li n s k e z aš t i t e koje treba ispuniti

prilikom p ro je k tir anja i g r ađ e n ja n ovi z g r ada, t e ti jeko m up or abe p o s to je $ i z g r ada kojese griju na unutarnju temperaturu višu od 1*V;

tenički zatjevi glede ra!ionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispunitiprilikom p ro je k tir an j a reko ns tr u k!i je p o s to je$ i z g r ada koje se griju na unutarnjute m p er a t u r u v išu o d 1* V; ,

o s t a li te n i čk i z a t jev i z a r a ! i o na ln u up or abu e n er g i je i to p l ins k u z a š tit u u z g r ada m a, svojstva i drugi zatjevi z a g r ađ ev ne p roizvo de u odnosu na njiove bitne značajke, a koji

se ugrađuju u zgradu u svru ispunjavanja bitnog zatjeva za građevinu' Rušteda energije

i toplinska zaštitaS, sad rž aj p ro je kt a z g r ade u odnosu na ra!ionalnu uporabu energije za grijanje i lađenje tetoplinsku zaštitu,

sad rž aj 0s k a z n i! e p o tre bne to p li n s k e e n er g i je za grijanje i toplinske energije za lađenjezgrade,

o d rž a v anje z g r ade u odnosu na ra!ionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.

Za zgrade za koje n i # e p re & ' i+ e no !r i #an#e i l i ko #e se ! ri #" &o 3/ 6 ) or a#" se, u skladu snamjenom zgrade, pri projektiranju i građenju ovi odnosno projektiranju rekonstruk!ije irekonstruk!ije postoje$i, ispuniti zatjevi koji se odnose na' to p li n s k u z a š tit u z g r ade ti je ko m l jet a, sp r ječ a v anje na s t ajanja g r ađ evi ns k e š tet e "npr. zbog kondenza!ije vodene pare#.

8 ro p is se ne p ri ) #e n#"#e na5 zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe o g r an iče n na d v ije g o d ine i manje, p rivre m e ne z g r ade z a p ot r e be or g a n iz a !i je g r ad il iš t a, s t a kle n ik e u p ol jo p r ivre d i, r ad io n i!e , p r o izvo d n e a le , indus t r i j s k e z g r ade i d r u g e g o sp o da r s k e z g r a d e koje se, u

skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovi!e radnog vremenaako nemaju ugrađene zračne zavjese,

ša tor e i s li č ne p ri v re m e ne g r ađ evi n e, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati, je dn o s t a v ne g r ađ evi ne utvrđene posebnim propisom.

T e hn ičk i % a h t #e' i % a r a -io n a ln" "p or a b" e n er ! i #e i t o p li n s k " % a( t it " n# i) a s e& e. n i r a#"5

o g r an iče nja g o d išnje p o t re bne t o p li ns k e e n er g i je za grijanje po jedini!i obujma grijanogdijela zgrade

naj ve$ i d o pu š te ni koe f i!i je n t tr an s m is i js ko g to p li ns k o g g ub itk a po jedini!i oplošja zgrade sp r ječ a v anje p r e g ri ja v anja p ro s t o ri j a z g r ade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom

ljeta o g r an iče nja zr a ko p ro pusn o s t i omotača zgrade naj ve$ i d o pu š te ni koe f i!i je n t i p r o la s k a to p li n e p o je d in i građevni dijelova omotača

zgrade s m anj e nje u t je! aja to p l ins ki m o s t ov a najve$a d o puš t e na ko nd e n z a !i ja v o d e ne pa r e unutar građevnog dijela zgrade sp r ječ a v anje p o v r š ins k e ko nd e n z a ! i je vo d e ne pa r e

E n er ! et s k a s 'o #s t' a % ! r a&a%vaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako &a

ti #e ko ) "p or abe i) a p ro p isana e n er ! et s k a s 'o #s t' a*3rije i% &a ' an#a "p or abne & o%' o le, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene

vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, ) or a se p ri ba 'i t i -e r ti @ ik at oe n er ! et s ki ) s 'o #s t'i ) a % ! r a&e "u daljnjem tekstu' energetski !ertifikat# koji izdajeovlaštena osoba

& energetski !erti9kat, kupa! ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prijesklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.

4vlaštenje za izdavanje energetskog !erti9kata izdaje 2inistarstvo

I%r a č "n % a n o' e % ! r a&e se radi na t e m el ju Gl a v n o g p ro je k t a, p isan o g i zv j e š $ a iz vo đa č a

r ad ov a i z a vr šn o g izv j e š $ a nad z o r n o g in že n j er a. & navedenim izvješ$ima mora pisati je li zgrada izgrađena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu piše da nema odstupanja ida je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom može se izraditi na temelju Glavnogprojekta.

I%r a&a e n er ! et s ko ! -e r ti @ ik a t a % a p o s t o #e7 e % ! r a&e tj. za zgrade koje imaju uporabnu




dozvolu temelji se na e n er g et s ko m p re g le du z g r ade te na a na liz i r a č una z a vo du i s v ee n er g e n te.

uuuuuu. U %e!u se razlikuju certi)kat za stare i za nove zgrade1

, a p o s to # e7 e % ! r a&e tu je p ri je d lo g m jer a z a p o b o l jšanje e n er g et s ki s vo j s t a v a "zgrade kojesu ekonomski opravdane#, a za nove zgrade tu su preporuke za korištenje zgrade vezano naispunjenje bitnog zatjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskisvojstava zgrade.

, a n o' e % ! r a&e na tre$oj strani!i m or a t e na p isa t i k a k o k ori s tit i z g r adu, dakle zatvoritipersijane, upaliti perili!u po no$i, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu ses m a tr a k a k o o na ve $ z ad ovol ja v a u v je te, te su ovo samo smjerni!e za korištenje. a tre$ojstrani!i kod postoje$i zgrada postoje prijedlozi za interven!ije i svaka ta interven!ija morabiti obrađena u pregledu, na način da se predloži novi uređaj i izračun za koliko se vrati tainvesti!ija. to je re!imo približni troškovnik, mora se objasniti kolika je ušteda, koliko godinase investi!ija vra$a i slično.

vvvvvv. Razlika iz!eđu energetskog certi)kata i energetskog pregleda

8nergetsko !ertifi!iranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svru izdavanjaenergetskog !erti9kata.

E n er ! et s k i -e r ti @ ik at #e & ok " ) e nt ko #i p re & oč "#e e n er ! et s k a s 'o #s t' a % ! r a & e asa& r$i5

1. o p $ e p o da tk e o z g r ad i,*. e n er g et s k i r a z re d zgrade,+. p o da tk e o o s o b i ko ja je iz da la e n e rg et s k i !e r ti f ik a t,. p o da tk e o t e r m ote n ič k im sus t a v i m a,-. kli m a t s k e p o da t ke,C. p o da tk e o p o t re bn o j e n er g i ji z a r e f ere n t ne i s tv a r n e kli m a t s k e p o da t k e,E. o bjašnj e nja te n ič k i p o jm ov a t e p op is p ri m i je nj e n i p ro p isa i n or m i.

8 n er g et s k i !e r ti f ik at z a p o s to je$ e z g r a de obvezno sadrži i p ri #e & lo ! eko n o ) s k i o p r a ' &a n ih) #er a za poboljšanje energetski svojstava zgrade koje se temelje na pretodno

provedenom energetskom pregledu građevine.8 n er g etsk i !e r tif i k at z a n ov e z g r ade s a& r$ i p re p o r " k e % a ko r i( te n#e % ! r a&e vezano naispunjenje bitnog zatjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskisvojstava zgrade. 8nergetsko !erti9!iranje regulirano je 3ravilnikom o energetskimpregledima građevina i energetskom !erti9!iranju zgrada

S 'r ha e n er ! et s ko ! -er t i@ i k a t a je p r u ž a nje i n for m a !i ja vlasni!ima i korisni!ima zgrada oenergetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne !jeline i usporedba zgrada uodnosu na njiova e n er g et s k a s vo js tv a, u či n kov i to st n j i ovi e n er g et s k i sus t a v a, tekv a li tet u i s vo js tv a ovo jn i! e z g r ad e.

4 d @1.@E.* @ 1+. e n er g et s k i !er t if i k at m or aju i m a t i z g r ade o dn o sno nj i ov e sa m o s t a lne up or abne! je li ne " s t an ovi , u re d i# ko j i se p r o daju.

4a ' no i % la ! an#e e n er ! et s ko ! -er t i@ i k a t a obavezno je za z g r ade ja v ne na m je ne il isa m o s t a lne up or abne ! j eli ne zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovitenamjene' kori sne p o ' r ( ine ' e7 e o & 3111 ) / 9 moraju imati izdan i javno izložen energetski

!ertifikat najkasnije do +1.prosin!a *@1*., kori sne p o ' r ( ine ' e7 e o & 011 ) / 7 moraju imati izdan i javno izložen energetski

!ertifikat najkasnije do +1.prosin!a *@1+., kori sne p o ' r ( ine ' e7 e o & /01 ) / 9 moraju imati izdan i javno izložen energetski

!ertifikat najkasnije do +1.prosin!a *@1-.S t a ) b e ne i n e s t a ) b e ne % ! r a&e s 'r s t a ' a#" se " o sa) e n er ! et s k i h r a % r e &a p re ) a

e n er ! et s ko # l #e s t'i - i o & A&o G s time da 5Q označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.

8nergetski razredise iskazuju za referentne klimatske podatke.

-




E n er ! et s k i r a %re & s t a ) b e ne % ! r a&e o 'i si o S8 E6 I FIČ N O 4 ! o & i(n# o # p o t re bn o #to p li n s ko # e n er ! i#i % a ! ri #an#e % a re@ e r e n t ne kli ) at s k e p o & a tk e " k h; ) 2 a B*

E n er ! et s k i r a % r e & n e s t a ) b e ne % ! r a&e o'i si o REL A T IV N O 4 ! o & i(n# o # p o tre bn o #to p li n s ko # e n er ! i #i % a ! ri #an#e i % r a $e n o # " P*

E n er ! et s k i p re ! le & il i e n er ! et s k i a"& i t je sustavan postupak kojim se ana lizir a p o s to je$ ap o t ro šnja z g r ade i e n er g et s k a s vo js tv a zgrade te o d re đuje i sp la tivo s t mogu$nosti za uštedeenergije

Gl a ' ni p ro #e k t % ! r a&e " & i #el " ko #i se o &n o si na r a - io na ln" "p o r ab" e n er ! i # e ito p l ins k " % a( t i t " sa& r $ i5

te n ič k i o p is, p ror a č un 9z i k a ln i s vo js t a v a zgrade glede ra!ionalne uporabe energije i toplinske

izola!ije, p ror a č un g o d išnje to p l ins k e e n er g i je z a g ri janja/ lađ e nj e ,

p ro g r am ko n trol e i o s ig u r anja kv a li t ete, na !rte , 0s k a z n i! u p otre b n e to p l ins k e e n er g i je za grijanje i toplinske energije za lađenje

------. skaznica topline

Is k a % n i- a p o tre bne to p l ins k e e n er ! i#e je dokument koji predočuje kolika je p otre bnag o d išnja kol i či na e n e r g i je za zgradu, p o da tk e o o s o bi ko ja je i z r ad il a ! e rt i 9k a t i p o da t k e ozg r ad i.

I,A4E SE SAMO ,A NOVE ,GRAE ,A 8OSTO4EQE SE RAI ENERGETSKI 6ERTIFIKAT*

. +rogra! kontrole i osiguranja kvalitete

8ro!ra) kontrole i osi!"ran#a k'alitete ko#i #e sasta'ni &io !la'no! pro#ekta

!ra+e'ine )ora sa&r$a'ati osobito5( svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u građevinu, uključivo

odgovaraju$e podatke propisane odredbama o označavanju građevni proizvoda,( ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevni proizvoda koji se izrađuju na

gradilištu( kontrolu građevni proizvoda, koji se ugrađuju u građevinu, koju treba provesti prije

ugradnje,( "'#ete !ra+en#a i &r"!e %aht#e'e koji moraju biti ispunjeni tijekom građenja građevine, a

koji imaju utje!aj na ugradnju građevni proizvoda i postizanje projektirani odnosnopropisani tenički

( druge uvjete značajne za ispunjavanje zatjeva propisani ovim 3ropisom i 3oseb3rop.Zatjevi se, ovisno o uvjetima, postup!ima i drugim okolnostima građenja koje nisu bile poznate

u vrijeme izrade glavnog projekta ili nisu bile obuva$ene glavnim projektom, morajudetaljnije razraditi u izvedbenom projektu građevine. 4dredba se odnosi i na slučaj kadaprogram kontrole i osiguranja kvalitete nije potpun i !jelovit ili ne sadrži sve propisanedijelove.

8ro!ra) kontrole i osi!"ran#a k'alitete %a &oka%i'an#e "porabl#i'osti !ra+e'no!proi%'o&a ob'e%no "kl#"č"#e %aht#e'e !le&e5( izvođačeve kontrole izrade i ispitivanja tipa građevnog proizvoda, te( nadzora proizvodnog pogona i nadzora izvođačeve kontrole izrade građevnog proizvoda, na

način primjeren ispunjavanju bitni zatjeva za građevinu.oka%i'an#e "porabl#i'osti !ra+e'no! proi%'o&a i%ra+eno! na !ra&ili(t" za potrebe tog

gradilišta provodi se prema programu kontrole i osiguranju kvalitete građevine sadržanog uprojektu građevine te odredbama 3G3.

//////. Sadržaj izjave o svojstvi!aI%#a'o) o s'o#st'i)a izražava se svojstvo građevni proizvoda u vezi s bitnim značajkama ti

proizvoda u skladu s relevantnim usklađenim teničkim spe!i9ka!ijama.I%#a'a o s'o#st'i)a posebno )ora sa&r$a'ati sl#e&e7e po&atke5 uputu na vrstu proizvoda za koji je izjava o svojstvima sastavljenaU

C




sustav ili sustave o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda referentni broj i datum izdavanja usklađene norme ili europske teničke o!jene prema potrebi, referentni broj upotrijebljene spe!i9čne teničke dokumenta!ije i zatjeve

za koje proizvođač tvrdi da su u skladu s proizvodom.adalje, i%#a'a o s'o#st'i)a tako+er sa&r$i5 najmeravanu uporabu ili uporabe građevnog

proizvoda, popis bitni značajka za objavljenu najmeravanu uporabu ili uporabeU svojstvobarem jedne bitne značajke građevnog proizvoda...

0zjavu o svojstvima potrebno je sastaviti koriste$i model utvrđen u 8rilo!" III*

8RILOG III* 9 I,4AVA O SVO4STVIMA UREJA 0>:;/13:

1. Dedinstvena identi)kacijska oznaka vrste proizvodaO*. 3a!jena6na!jeneO+. +roizvođa%O. &vlateni predstavnikO-. Sustav6sustavi za ocjenu i provjeru stalnosti svojstava BE;M+AOC.a Usklađena nor!aO

3rijavljeno tijelo/prijavljena tijela'C.b 'uropski doku!ent za ocjenjivanjeO

8uropska tenička o!jena' ijelo za teničko o!jenjivanje'

3rijavljeno tijelo/prijavljena tijela'E. &bjavljena svojstvaO. &dgovarajuća te"ni%ka doku!entacija i6ili speci)%na te"ni%ka

doku!entacijaOI%#a'a o s'o#st'i)a i%&a#e se " skla&" s Ure&bo) EUB br* <10;/133 po&

iskl#"či'o) o&!o'orno(7" pretho&no "t'r+eno! proi%'o+ača.Ako se pri)#en#"#e točka =*a t#* ako se i%#a'a o s'o#st'i)a te)el#i na

"skla+eno# nor)i na'e&ite sl#e&e7e5"a#referentni broj usklađene norme i datum njezina izdavanja "datirana uputa# i"b# identi9ka!ijski broj prijavljenog tijela/prijavljeni tijela.

Ako se pri)#en#"#e točka =*b t#* ako se i%#a'a o s'o#st'i)a te)el#i nae"ropsko# tehničko# o-#eni i%&ano# %a ta# proi%'o& na'e&ite sl#e&e7e5

"a#broj europskog dokumenta za o!jenjivanje i datum njegova izdavanjaU"b# broj europske teničke o!jene i datum njezina izdavanjaU"!#naziv tijela za teničko o!jenjivanjeU i"d# identi9ka!ijski broj prijavljenog tijela/prijavljeni tijela.

%pe-i.čna tehnička &ok")enta-i#a 7 dokumenta!ija kojom se dokazuje da su metode uokviru primjenjivog sustava o!jenjivanja i provjere stalnosti svojstava zamijenjene drugimmetodama, uz uvjet istovrijednosti rezultata dobiveni tim dr.metodama s rezultatimadobivenima ispitnim metodama iz usklađene normeU

zzzzzz. Zakon o !jeriteljstvu

4vim se Zakonom uređuje djelokrug državni tijela te ovlašteni tijela u mjeriteljstvu, sustavtočni i međusobno spojivi mjerenja, sustav mjerni jedini!a, mjerni etaloni, utvrđivanjemjeriteljski zatjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje zakoniti mjerila na

tržište i na raspolaganje na tržištu te uporabu, ovjeravanje mjerila, stavljanje pretpakovina natržište i na raspolaganje na tržištu, mjeriteljski zatjevi za pretpakovine i bo!e kao mjernespremnike te mjeriteljska inspek!ija.

M #eritel # s t' o se & i #e l i na51# , a ko ns k o ) #eritel #s t' o W dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz

zakonski zatjeva, a odnose se na' mjerenja, mjerne jedini!e, mjerila i mjerne metodate koje provode mjerodavna tijela.

*# T e ) el #no ) #eritel #s t' o W dio mjeriteljstva koje istražuje stalni!e prirodni pojava i čiji je zadatak'

a# uspostava držani etalona mjerni jedini!a međunarodnog sustava jedini!ab# uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u 6 usporedbom s međunarodnim

etalonima!# razvoj novi mjerni metoda

3oslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju'1. )ržavni zavod za mjeriteljstvo ")Z2#,*. 6rvatski mjeriteljski institut "620#,+. ovlaštene pravne osobe,. ovlašteni servisi,

E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić -. pravne osobe koje obavljaju poslove na!ionalnoga umjernog laboratorija.

)Z2 I rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema na!rte zakona iz područjamjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provođenje zakona, ovlaš$uje pravne osobe zaprovedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanjepretpakovina i bo!a kao mjerni spremnika, provodi ovjeravanja zakoniti mjerila, provodislužbena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlašteni pravni osoba, ovlašteni servisa ikorisnika zakoniti mjerila itd.

620 "osnovan kasnije i preuzeo dio djelatnosti )Z2# I proglašava državne etalone, obavljaupravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad na!ionalni umjernilaboratorija, ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njiovu sljedivostprema međunarodnim etalonima, obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnogmjeriteljstva, obavlja poslove na!ionalni umjerni laboratorija itd.

4vlaštene pravne osobe I ispituju usklađenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila,vode eviden!iju ovjereni zakoniti mjerila

4vlašteni servis I pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radipripreme za ovjeravanje.

M#erni etalon je ostvarivanje de9ni!ije dane veličine, s iskazanom vrijednoš$u veličine imjernom nesigurnoš$u, koja se upotrebljava kao referen!ija.

r$a'ni etalon je mjerni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom dasluži u epubli!i 6rvatskoj ili gospodarstvu kao temelj za dodjelu vrijednosti veličine drugimmjernim etalonima za dotičnu vrstu veličine. 3roglašen je odlukom ravnatelja 6207au

epubli!i 6rvatskoj.Me+"naro&ni etalon je etalon priznat međunarodnim sporazumom za utvrđivanje vrijednostisvi drugi etalona odnosne veličine.

Re@erentni etalon je mjerni etalon određen za umjeravanje drugi mjerni etalona za veličinedane vrste u danoj organiza!iji ili na danoj loka!iji.

U)#era'an#e je radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnosizmeđu vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovaraju$ipokazivanja kojima su pridružene mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se poda!iupotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernog rezultata iz pokazivanja,

M#eritel#ska sl#e&i'ost je svojstvo mjernog rezultata kojim se taj rezultat dovodi u vezu snavedenom referen!ijom dokumentiranim neprekinutim lan!em umjeravanja, od koji svakopridonosi utvrđenoj mjernoj nesigurnosti

M#erilo je uređaj koji se upotrebljava za mjerenja, samostalno ili s jednim ili više dopunski

uređaja.O'#era'an#e )#erila je postupak koji obuva$a ispitivanje i označavanje mjerila, a kojim sepotvrđuje da je mjerilo usklađeno s propisanim mjeriteljskim zatjevima.

8retpako'ina je kombina!ija proizvoda i pojedinačne ambalaže u koju je proizvod zapakiran.

aaaaaaa. 9oji je sustav ocjenjivanja za !aterijale za toplinskuizolaciju1

4visi od proizvoda do proizvoda. Za ekspandirani polistiren "stiropor# i mineralnu vunu je 1, zaostale od *Q do +. 1Q i nema.

bbbbbbb. Grani%na stanja nosivosti i uporabivosti

Granično stanje nosivosti označava granično optere$enje pri kojem konstruk!ija gubi nosivost, a

granično stanje uporabivosti granično optere$enje pri kojem konstruk!ija gubi uporabivost"pojava pukotina i progiba zbog koji se konstruk!ija ne može koristiti#. Xto se važnosti tiče,oba su važna, a češ$i je slučaj da je G%& stroži kriterij pa se projektira u skladu s njime.

Granično stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane meaničke otpornosti i stabilnostkoje konstruk!ija mora zadovoljiti da bi bila sigurna za upotrebu. granično stanje uporabivostise odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali mogu utje!ati na mogu$nost korištenjazgrade "progibi, pukotine...#

=oe9!ijenti sigurnostiG% ( 1,+- za vlastito, 1,- za korisno optere$enje "ako je korisno, kao protiv odižu$eg vjetra, ne

uzima se u obzir#G%& ( 1,@ za oba3ostoje i koe9!ijenti za smanjenje nosivosti materijala i koefi!ijenti kombina!ije djelovanja.

ccccccc. 0to su eurokodovi, %e!u služe, to određuju18urokodovi su set usklađeni europski normi za statički proračun građevinski konstruk!ija. ;ilj

eurokodova je imati jedinstven sustav proračuna nosivi konstruk!ija na području !ijele8urope i postati okvir za stvaranje ujednačeni tenički spe!i9ka!ija građevni proizvoda.




%vaka zemlja člani!a obavezno priva$a eurokodove za projektiranje i mora izraditina!ionalne dodatke koji detaljno uređuju spe!ifičnosti pojedine zemlje, kao npr. kartepotresni zona i optere$enja vjetrom i snijegom.

3opis eurokodova'8;@ 4snove projektiranja8;1 )jelovanja na konstruk!iju8;* 3rojektiranje betonski konstruk!ija8;+ 3rojektiranje čelični konstruk!ija8; 3rojektiranje spregnuti konstruk!ija8;- 3rojektiranje drveni konstruk!ija8;C 3rojektiranje zidani konstruk!ija8;E Geoteničko projektiranje8; 3rojektiranje konstruk!ija otporni na potres8;H 3rojektiranje aluminijski konstruk!ija

ddddddd. 9oji eurokodovi su potrebni za projektiranje vodovodai kanalizacije1

3rojektiranje vodovoda i kanaliza!ije nije određeno niti jednim eurokodom ve$ drugim normama.

eeeeeee. 'urokod 7

8urokod 1 odnosi se na djelovanja na konstruk!iju. &ključuje karakteristične vrijednostirazličiti mogu$i optere$enja na konstruk!iju i gusto$a građevni materijala koji $e sevjerojatno koristiti u konstruk!iji.

:::f. 3abrojite neke te"ni%ke propise

enički propis' o građevnim proizvodima, za betonske, zidane, čelične, aluminijske, drvene,spregnute konstruk!ije od čelika i betona, za dimnjake u građevinama, o ra!ionalnoj uporabienergije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

ggggggg. 0to je beton1

Građevni proizvod koji se sastoji od !ementa, agregata, vode i dodataka betonu.

""""""". +rojekt betonske konstrukcije8ro#ekto) bet*kon* )ora se &oka%ati &a 7e !ra+e'ina ti#eko) !ra+en#a i

pro#ektirano! "porabno! 'i#eka isp"n#a'ati bitni %aht#e' )eh*otp* i stabilnostiotpornost na po$ar te &r*%aht#e'e*

Ako nor)o) ni#e &r"kči#e propisano "porabni 'i#ek !ra+e'ine #e na#)an#e 01 !o&ina*2eanička otpornost i stabilnost, te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima

nosivosti i uporabljivosti za predvidiva djelovanja i utje!aje na građevinu u glavnom projektu.0znimno, otpornost na požar se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije određenovrijeme očuvanja nosivosti bet.kon. u slučaju požara za tu građevinu.

eničkim propisom za betonske konstruk!ije se, u okviru ispunjavanja bitni zatjeva zagrađevinu, propisuju tenička svojstva za betonske konstruk!ije u građevinama, zatjevi zaprojektiranje, izvođenje radova na izradi, uporabljivost, održavanje i drugi zatjevi za

betonske konstruk!ije, te tenička svojstva i drugi zatjevi za građevne proizvodenamijenjene ugradnji u betonsku konstruk!iju.8ro#ekt betonske konstr"k-i#e ko#i #e sasta'ni &io G8 %a !ra+e'ine mora sadržavati'

3* " tehničko) opis"( opis utje!aja namjene i načina uporabe građevine te utje!aja okoliša na svojstva

bet.kon.,( podatke iz elaborata o pretodnim istraživanjima i drugi elaborata, studija i podloga( opis bet.kon., uključivo temeljenje,( opis načina izvođenja i ugradnje građevni

/* " prorač"n" nosi'osti i "porabl#i'osti( podatke o predviđenim djelovanjima i utje!ajima na građevinu koji se odnose na

proračun nosivosti i uporabljivosti( podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti,

( proračun nosivosti i uporabljivosti bet.kon. za predvidiva djelovanja i utje!aje teproračune pojedini dijelova bet.kon., za sve faze građenja i uporabe građevine.<* " pro!ra)" kontrole i osi!"ran#a k'alitete bet*kon*5

( svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u bet.kon.Zatjevi, ovisno o uvjetima, postup!ima i drugim okolnostima građenja moraju se

H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić detaljnije razraditi u izvedbenom projektu.

( ispitivanja i postup!i dokazivanja uporabljivosti građevni proizvoda koji se izrađuju nagradilištu

( ispitivanja i postup!i dokazivanja nosivosti i uporabljivosti( uvjete građenja i dr.zatjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja bet.kon., a koji

imaju utje!aj na postizanje propisani tenički svojstava bet.kon. i ispunjavanje bitnizatjeva za građevinu te

( dr.uvjete

iiiiiii. 9oje sustave i!aju beton, ce!ent i ar!atura

Feton *Q, armatura 1Q, !ement 1Q

jjjjjjj. 9ako se dokazuje sukladnost betona na gradilitu1

%ukladnost betona dokazuje se prema normi koja je određena programom kontrole i osiguranjakvalitete koji je dio glavnog projekta.

kkkkkkk. Ca li je beton u usklađeno! podru%ju1 9oji je sustav ocjenjivanja sukladnosti1

e, beton nije u usklađenom području. %ustav o!jenjivanja sukladnosti je *Q.

lllllll. 9ako se potvrđuje sukladnost ar!ature a kako %elika za

ar!iranje15rmatura prema odredbama teničke spe!ifika!ije, Nelik 1Q

!!!!!!!. Costavnica betona

)ostavni!a sadrži podatke o betonu "klasa, maksimalno zrno agregata, klasa slijeganja, udioklorida, razred izloženosti#, količinu betona, podatke o betonari i oznaku sukladnosti.

nnnnnnn. #e"ni%ki propis za zidane konstrukcije, o %e!ugovori1 9oji su dijelovi projekta zidani" konstrukcija1

4vim se eničkim propisom u okviru ispunjavanja bitni zatjeva za građevinu, propisujutenička svojstva za zidane konstruk!ije u građevinama, zatjevi za projektiranje, izvođenje

radova, uporabljivost, održavanje i drugi zatjevi za zidane konstruk!ije, te tenička svojstvai drugi zatjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstruk!iju.I 3rimjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstruk!ije "pregradno

ziđe, parapeti i sl.#.I e primjenjuje na zidane konstruk!ije industrijski dimnjaka, potporni zidova, propusta,

mostova, brana, spremnika za teku$ine, zidane konstruk!ije optere$ene pretežitodinamičkim djelovanjem i posebne vrste konstruk!ija kao što su lukovi, svodovi, kupole i sl.

I %pe!i9!iranje svojstava, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti,označavanje građevni proizvoda i posebnosti pri projektiranju i građenju građevina kojesadrže zidanu konstruk!iju nalaze se u prilozima.

3rojekt zidane konstruk!ije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati'D tenički opisD proračun graničnog stanja nosivosti i graničnog stanja uporabljivosti

D program kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstruk!ije

ooooooo. ;rste zidani" konstrukcija

,i&ana konstr"k-i#a je dio građevnog sklopa građevine. 0zvodi se od'7 nearmiranog ziđa7 omeđenog ziđa7 armiranog ziđa7 prednapetog ziđa

Ra%lika i%)e+" %i&a i %i+a je u tome što vr ziđa nije pridržan., I O VI 7 podjela se može izvršiti prema'1. &lozi u konstruk!iji ( nosivi zid, nenosivi zid*. ačinu zidanja ( jednostruki, dvostruki sa zračnim slojem, dvostruki sa zračnim slojem i

toplinskom izola!ijom, dvostruki bez zračnog sloja, dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojnifasadni zid, zid s ležajnom reškom morta u vidu traka+. ačinu izvedbe ( nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeđeni zidovi8 o &# el a %i +a' ziđe i predgotovljeno ziđe, omeđeno ziđe i okviri ispunjeni ziđem,i+e ( je skup zidani elemenata položeni na projektom određeni način povezani mortom na

-@




konačnom mjestu u građevini8re&!oto'l#no %i+e ( je ziđe izrađeno ili proizvedeno od istovrsni zidni elemenata položeni

na unaprijed određen način i povezani mortom, odnosno od istovrsni elemenata položenina unaprijed određeni način i povezani mortom uz mogu$nost ugradnje armature, betona ipomo$ni dijelova, izrađeno ili proizvedeno na mjestu različitom od konačnog mjesta ugrađevini, na gradilištu za potrebe tog gradilišta ili proizvedeno u pogonu za proizvodnjupredgotovljenog ziđa "tvorni!a predgotovljenog ziđa#.0zrađuje se/proizvodi za'

9 konstr"k-i#sk" "porab" ( element djelomično predgotovljene zidane konstruk!ije,element predgotovljene zidane konstruk!ije ili zasebna građevina9 nekonstr"k-i#sk" "porab" pregradno, parapetno, fasadno, obložno, vezano,

protupožarno ziđe i ziđe0spune

O)e+eno %i+e 7 "primjer nadozid# je ono koje se nakon zidanja omeđuje ab verikalnim iorizontalnim serklažima.

7 :ertikalni i orizontalni serklaži nemaju učinak okvirne konstruk!ije, nego zajedno saziđem daju nosivost konstruk!iji7 omeđeno ziđe preuzima vertikalna optere$enja od gornji katova zgrade7 serklaži znatno doprinose duktilnom ponašanju ziđa7 oni su najčeš$e iste ili manje debljine od debljine zida7 ponekad su skriveni u šupljine zidni elemenata

Ok'ir isp"n#en %i+e) ( sastoje se od ab ili čeličnih ok'ira koji se naknadno ispunjavajuziđem7 ziđe im pove$ava krutost i nosivost na orizontalno optere$enje7 stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziđem najčeš$e su debljine ve$e od

debljine zidova ispune7 sva vertikalna optere$enja preuzima okvir, dok ziđe ispune nosi samo svoju vlastitu težinu

ppppppp. #e"ni%ki za"tjevi za prozore i vrata

enička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine,uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utje!ajeuobičajene uporabe i utje!aje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitnezatjeve.

3rozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta.3rozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zatjeve propisane ovim 3ropisom i

ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnogpropisa.

%vojstva "prozora i vrata# za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidiveutje!aje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju seodrediti projektom građevine, osobito u vezi' otpornosti na optere$enje vjetrom, vodonepropusnost, utje!aj kiše pri djelovanju vjetra, propusnosti zraka, ugrađene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati

uvjete izmjene zraka i/ili toplinski gubitaka provjetravanjem "kuinje, kupaoni!e,radne i pomo$. prostorije i sl.#,

prolaska topline, ugrađene između vanjskog prostora i grijani prostorija, te

prostorija koje imaju različitu unutarnju projektnu temperaturu, zvučne izola!ije, između prostora i/ili prostorija s različitim razinama buke, otpornosti na požar i propuštanje dima, ugrađene između prostora i/ili prostorija koje

pripadaju različitim požarnim sektorima.

(((((((. #e"ni%ki propis za %eli%ne konstrukcije

4vim 3ropisom se, u okviru ispunjavanja bitni zatjeva za građevinu, propisuju teničkasvojstva za nosive čelične konstruk!ije u građevinama, zatjevi za projektiranje, izvođenje,uporabljivost, održavanje i drugi zatjevi za čelične konstruk!ije, te tenička svojstva i drugizatjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstruk!iju.

I 4dnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstruk!ije

"nekonstruk!ijski elementi# odnosno na elemente čelične konstruk!ije koji ne utječu nameaničku otpornost i stabilnost građevine u !jelini

rrrrrrr. #e"ni%ki propis za di!njake u građevina!a

-1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 4vim se eničkim propisom , u okviru ispunjavanja bitni zatjeva za građevinu, propisujutenička svojstva za dimnjake u građevinama, zatjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost,održavanje dimnjaka i drugi zatjevi za dimnjake, te tenička svojstva i drugi zatjevi zagrađevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake.7 3ropis se ne primjenjuje na samostoje$i dimnjak i dimnjak koji je isključivo u funk!ijiproizvodnog pogonda.

sssssss. ;rste zavrni" radova

1. tera!erski

*. fasaderski+. gipsarski. keramičarski-. ličilačkiC. soboslikarskiE. tapetarski. kamenorezačkiH. podopolagački1@. parketarski

11. izolaterski

1*. bravarski1+. limarski1. stolarski1-. roletarski1C. staklorezački1E. radovi na antikorozijskoj zaštiti1. radovi na izradi spušteni stropova i

laki pregrada

ttttttt. +osebna geodetska podloga. #ko ju izrađuje i %e!u služi1

8osebna !eo&etska po&lo!a 8G8B je položajni i visinski prikaz terena, izrađena u

odgovaraju$em mjerilu i uklopljena u kopiju katastarskog plana te ovjerena od nadležnogkatastarskog ureda.4d @1. siječnja *@1., posebne geodetske podloge više se ne izrađuju, a zamijenjene su

geodetskim situa!ijskim na!rtom stvarnog stanja, koji je dio geodetskog projekta.

uuuuuuu. Zakon o državnoj iz!jeri i katastru, karte po!jerili!a

4vim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostorni jedini!a,a!ionalna infrastruktura prostorni podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi,geodetski radovi za posebne potrebe, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastranekretnina te obavljanje ti poslova, ustrojstvo i djelokrug )ržavne geodetske uprave,čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina.

:rste karata po mjerilima 6rvatske osnovne karte "64=# u mjerilima 1'-@@@ ili1'1@@@@, ortofotokarata u mjerilima 1'*@@@, 1'-@@@ i sitnijem, detaljni topografski karata ")=# u mjerilima od 1'*-@@@ do 1'*-@@@@, pregledni topografski karata "3=# u mjerilu 1'+@@@@@ i sitnijem

vvvvvvv. Zakon o cesta!a

O'i) se ,akono) "re+"#e '( pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta,( način kori!tenja javni !esta i nerazvrstani !esta,( razvrstavanje javni !esta, planiranje građenja i održavanja javni !esta,( upravljanje javnim !estama,( mjere za za!titu javni i nerazvrstani !esta i prometa na njima,( koncesije, &nanciranje i nadzor javni !esta.

4a'ne -este su !este razvrstane kao javne !este sukladno ovom Zakonu, koje svatko možeslobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima,

<avne !este su javno dobro u općoj uporabi u vlasni!tvu 2.• ne mogu otuđiti iz vlasni!tva 2 niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim

u slučajevima propisanim Zo;.• moe se osnovati pravo slunosti i pravo građenja radi izgradnje komunalni,

vodni, energetski građevina i građevina el.komun. i povezane opreme.;estovno zemljište može se dati na korištenje radi obavljanja prate$i djelatnosti "ugostiteljstvo,

trgovina, benzinske postaje i drugo#. <avna !esta posta#e #a'no &obro " op7o# "porabi pra'o)o7no(7" "porabne &o%'ole,

odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno

posebnom propisu.upisuje se u zemljišne knjige na temelju pravomo$ne uporabne dozvole kao javno dobro uop$oj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo 6, uz upis 65;, 6; kao pravne osobeovlaštene upravljati.

8ra'o sl"$nosti i pra'o !ra+en#a na javnoj !esti te kon-esi#a na #a'no# -esti "pis"#" se "

-*




%e)l#i(ne kn#i!e.

-------. Razvrstavanje javni" cesta

azvrstavanje javni !esta' auto!este državne !este županijske !este lokalne !este

I auto!este i državne !este čine jedinstvenu prometnu !jelinu i teničkoItenološko jedinstvo!estovne mreže.

. Eutoceste, državne ceste, županijske ceste, lokalneceste

A"to-este su javne !este s teničkim karakteristikama auto!este određenim propisima kojimase uređuje sigurnost prometa na !estama, koje imaju funk!iju povezivanja epublike 6rvatske ueuropski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta 87!este "međunarodnim i međudržavnimsporazumima određena kao europska !esta#, prometnog povezivanja regija epublike 6rvatske,omogu$avanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao auto!este sukladno ovom Zakonu.r$a'ne -este su javne !este koje imaju funk!iju povezivanja epublike 6rvatske u europskiprometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta 87!este prometnog povezivanja regija epublike

6rvatske, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija sve$im regionalnim sjedištima susjedni država "gradovi ve$i od 1@@.@@@ stanovnika#,omogu$avanja tranzitnog prometa, koje čine !estovnu okosni!u veliki otoka i kojima seostvaruje kontinuitet državni !esta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne !estesukladno ovom Zakonu"pani#ske -este su javne !este koje povezuju sjedišta županija s gradovima i op$inskimsjedištima, koje povezuju sjedišta gradova i op$ina međusobno, preko koji se ostvaruje vezagrada ili gradski dijelova s državnim !estama, a koje su razvrstane kao županijske !estesukladno ovom ZakonuLokalne -este su javne !este koje povezuju sjedište grada, odnosno op$ine s naseljima s višeod -@ stanovnika unutar grada ili op$ine, !este u urbanom području koje povezuju gradskečetvrti sa županijskim !estama, !este koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno, a kojesu razvrstane kao lokalne !este sukladno ovom Zakonu.

///////.Cijelovi javne ceste i zatitni pojas

i#elo'i javne !este' !estovna građevina "donji stroj, kolnička konstruk!ija, most, vijadukt, podvožnjak,

nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, potodnik i natodnik# građevine za odvodnju i pročiš$avanje vode nakupljene na !estovnim građevinama zemljišni pojas s obje strane !este "za održavanje, najmanje 1m# !estovno zemljište građevine na !estovnom zemljištu "npr.za održavanje !esta, usluge, naplatu !estarine i

sl.# stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila priključ!i na javnu !estu izgrađeni na !estovnom zemljištu prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa građevine i oprema za zaštitu !este, prometa i okoliša.

Z E0 ## 3 + & DES je zemljište uz javnu !estu na kojem se primjenjuju ograničenja propisanaZakonom o !estama

I ako se izdaje loka!ijska dozvola za građenje objekata i instala!ija na javnoj !esti ili unutarzaštitnog pojasa javne !este, pretodno se moraju zatražiti uvjeti 65;Ia d.o.o."auto!este#, 6;Ia d.o.o. "državne !este#, županijske uprave za !este/&pravnog tijelaGrada Zagreba "županijske/lokalne !este#

I zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane' auto!este :1) brze !este :1) državne !este /0)

županijske !este 30) lokalne !este 31)

zzzzzzz. Zatitni pojas za autoceste

@m u širinu i Em u visinu -+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić aaaaaaaa. 3erazvrstane ceste

Nera%'rstana -esta je javno dobro u op$oj uporabi u vlasništvu jedini!e lokalne samoupravena čijem se području nalazi.Nera%'rstane -este su !este koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodnokoristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisurazvrstane kao javne !este u smislu ovoga Zakona, i to posebi!e'

7 !este koje su na području gradova s više od +-.@@@ stanovnika te gradova koji susjedišta županija bile

razvrstane u javne !este 4dlukom o razvrstavanju javni !esta u državne !este,

županijske !este i lokalne !este7 !este koje povezuju naselja7 !este koje povezuju područja unutar gradova i naselja7 terminali i okretišta vozila javnog prijevoza7 pristupne !este do stambeni, poslovni, gospodarski i drugi građevina7 druge !este na području naselja i gradova

bbbbbbbb. Cijelovi nerazvrstane ceste

i#elo'i nerazvrstane !este' !estovna građevina "donji stroj, kolnička konstruk!ija, sustav za odvodnju

atmosferski voda s nerazvrstane !este, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak,nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, potodnik, natodnik i

slično#, nogostup, bi!iklističke staze te sve prometne i druge površine napripadaju$em zemljištu "zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično#

građevna česti!a, odnosno !estovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta nakojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena !estovna građevina, površinazemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu !este izgrađene ilise trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja !este i pružanja usluga vozačima iputni!ima "objekti za održavanje !esta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje,servisi i drugo#

zemljišni pojas s obiju strana !este potreban za nesmetano održavanje !este širineprema projektu !este

prometna signaliza!ija "okomita, vodoravna i svjetlosna# i oprema za upravljanje i nadzorprometa

javna rasvjeta i oprema !este "odbojni!i i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke,uređaji za naplatu parkiranja i slično#

cccccccc. +ravilnik o osiguravanju pristupa%nosti građevina

O'i) se 8ra'ilniko) propis"#" "'#eti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja,boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u građevinama javne iposlovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno7poslovne namjene.

3ristupačnost i prilagodba građevina osi!"ra'a se pro#ektiran#e) i !ra+en#e)t#*i%'o+en#e) tih !ra+e'ina na način &a sa&r$e ob'e%ne ele)ente prist"pačnostii;ili &a "&o'ol#a'a#" "'#eti)a "porabe pomagala osoba s invaliditetom.

&soba s invaliditeto! jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim,

intelektualnim i/ili osjetilnim ošte$enjima, koja u međudjelovanju s različitim preprekama uprostoru mogu spriječiti njezino sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnoviU&soba s!anjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju

uslijed invalidnosti, dobi, trudno$e ili drugi razlogaUPomagala za orijentaciju su bijeli štap i pas vodičUPomagala za pokretljivost su invalidska koli!a, štap, štake i odali!aU+repreka jest komunika!ijska i orijenta!ijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti može

ometati i/ili sprječavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i raduU+ristupa%nost jest rezultat primjene tenički rješenja u projektiranju i građenju građevina,

kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup,kretanje, boravak i rad u tim građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobamaU

+ristupa%na građevina, njezin dio ili oprema jest ona građevina, dio građevine ili oprema kojaosigurava ispunjavanje obvezni elemenata pristupačnosti.

&bvezni ele!enti pristupa%nosti su elementi za projektiranje i građenje, kojima se određujeveličina, svojstva, instala!ije, uređaji i druga oprema građevine radi osiguranja pristupa,kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kaoi ostalim osobamaU

&znake pristupa%nosti su oznake kojima se označavaju primijenjeni obvezni elementi

-




pristupačnostiU

Gra+e'ine sta)bene i sta)beno9poslo'ne na)#ene #es"5: 1. sta!bena zgrada s 31 i 'i(e stano'a iskl#"či'o sta)bene na)#eneU: *. sta!beno*poslovna zgrada )#e(o'ite sta)bene i &r"!e na)#ene ko#a i)a

31 stano'a.8o& "'#eti)a "porabe po)a!ala osoba s in'ali&iteto) po&ra%")i#e'a se5

( prostor potreban za kretan#e osobe " in'ali&ski) koli-i)a,( prostor potreban za "porab" (tapa (taka ho&ali-a prika%an i "porab" bi#elo!a

(tapa i psa 'o&iča.

Ob'e%ni ele)enti prist"pačnosti s"5 A* ele)enti prist"pačnosti %a s'la&a'an#e 'isinskih ra%lika 7 rampa, stubi!te,

dizalo, vertikalno podizna plat)orma i koso podizna sklopiva plat)orma# J* ele)enti prist"pačnosti neo'isno! $i'l#en#a 7 ulazni prostorB komunikacijeB CDB

kupaonicaB kuhinjaB soba, učionica, radni prostorB stanB kavana i restoranB kabina za presvlačenjeB tu! kabinaB ulaz u vodu na plai i na bazenuB mjesto u gledali!tuB tele)on,teksto)on, )aks, bankomatB električne instalacije 3parla)on, prekidač za svjetlo, i zvonce,!alterB pultB oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl#

6* ele)enti prist"pačnosti #a'no! pro)eta 7 stajali!te i peronB parkirali!no mjestoB javna pje!ačka povr!inaB sema)orB pje!ački prijelazB pje!ački otok i raskrije#

& sklop" "la%ne porte kod sljede$i građevina' dom zdravlja, bolni!a, lječilišta,zatvorenog bazena u lječilištu, obavezno se izvodi prist"pačni (alter.Taktilna po'r(ina3ristupačna taktilna površina izvodi se reljefnom obradom 'isine &o 0 )) na način da ne

otežava kretanje invalidski koli!a, da je prepo%natl#i'a na &o&ir stopala ili bi#elo!štapa, da ne %a&r$a'a 'o&" sni#e! i prl#a'(tin", te &a se lako o&r$a'a* ajmanjedimenzije taktilne površine i mjesta na kojima je obvezna njena primjena određena su ovisnoo svakom pojedinom elementu pristupačnosti.

Z3$3& &CS#U+E3D' &C +R&+SE3K 'H'$'3E#E +RS#U+EI3&S#5ko se pri rekonstruk!iji građevine, koja se nala%i " "rbanističko# -#elini ko#a #e "pisana "

Re!istar k"lt"rnih &obara epublike 6rvatske, ne mogu osigurati propisani elementipristupačnosti, a &a se ne nar"(i spo)eničko s'o#st'o k"lt"rno! &obra, dopušteno je

iznimno odstupiti od propisani elemenata pristupačnosti, uz uvjet da se za odstupanjepribavi suglasnost ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva.

&z prijedlog za davanje suglasnosti iz prilaže se mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnidobara u pogledu očuvanja spomeničkog svojstva građevine.

&;'ZE3 SECRLED +R&D'9E#E3rojekti građevina, moraju sa&r$a'ati prika% tehničkih r#e(en#a kojima se elementi

pristupačnosti primjenjuju za osiguranje pristupačnosti građevina te prikaz tenički rješenjaza jednostavnu prilagodbu stanova.

enička rješenja prikazuju se, ovisno o razini razrade projekta, na primjeren način u i&e#no)pro#ekt" !la'no) pro#ekt" i i%'e&beno) pro#ekt" !ra+e'ine*

7. 'H'$'3# +RS#U+EI3&S# ZE S;HECE;E3D' ;S3S9K REZH9EORE$+E se koristi se kao element pristupačnosti za svladavanje visinske razlike do 1*@ !m, u

unutarnjem ili vanjskom prostoru. ampa mora imati'D dopušteni nagib do uključivo 1'*@ "-Y#. 0znimno, za visinsku razliku do uključivo EC !m,

dopušteni nagib smije biti do uključivo 1'1* ",+Y#.D svijetlu širinu od najmanje 1*@ !m u vanjskom, a najmanje H@ !m u unutarnjem prostoru,D odmorišni podest najmanje dužine od 1-@ !m na svaki C m dužine rampe,D čvrstu, protuklizno obrađenu površinu,D izvedenu ogradu s rukovatima na nezašti$enim dijelovima,D oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga 3ravilnika

CZEH& se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, aobvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike ve$e od 1*@ !m u unutarnjem ilivanjskom prostoru i mora imati'

D unutarnje dimenzije dizala najmanje 11@ J 1@ !m,D vrata širine svijetlog otvora najmanje H@ !m,D vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu dizala,D pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od H@ do 1*@ !m,D pozivnu i upravljačku ploču s tipkovni!om kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive

--



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić brojeve etaža i druge informa!ije na Fraille pismu,

D rukovat u dizalu na visini od H@ !m,D vizualnoIsvjetlosnu i zvučnu najavu katova,D oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga 3ravilnika

;'R#9EH3& +&CZ3E +HE#N&R$E se koristi kao element pristupačnosti za potrebesvladavanja visinske razlike ve$e od 1*@ !m u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se istone rješava pristupačnim dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim3ravilnikom. :ertikalno podizna platforma mora imati'

D nastupnu plou platforme veličine najmanje 11@ J 1@ !m,D bočne strani!e platforme zatvorene do visine od 1*@ !m,D ulazna vrata širine svijetlog otvora min. H@ !m koja se otvaraju posmično ili zaokretno

prema van,D oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga 3ravilnikaI =oso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupačnosti za potrebe

svladavanja visinske razlike ve$e od 1*@ !m u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kadase isto ne rješava dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim3ravilnikom.

9&S& +&CZ3E S9H&+;E +HE#N&R$E postavlja se na bočne stubišne zidove ilistubišnu ogradu, koja se vodi dužinom !ijelog stubišta.

=oso podizna sklopiva platforma mora imati'D nastupnu plou platforme veličine najmanje H@ J 1@@ !m,D bočnu podnu preklopnu zaštitu visine *@ !m i preklopni zaštitni rukovat,

D oznaku pristupačnosti prilogu ovoga 3ravilnika. 3ristupačni moraju biti javni i poslovniobjekti.

<. 'H'$'3# +RS#U+EI3&S# 3'&;S3&G L;HD'3DEOUHEZ3 +R&S#&R u građevinu je ulaz do kojeg se dolazi izravno s javne pješačke

površine ili uz pomo$elemenata pristupačnosti za svladavanje visinski razlika

( jednokrilna vrata širine svijetlog otvora od najmanje 11@/*1@ !m, ili dvokrilna vrata širinesvijetlog otvora od najmanje * J H@/*1@ !m( vrata koja se otvaraju prema van ili posmično, prag vrata koji nije viši od * !m,( u slučaju kada su glavna ulazna vrata klizna svijetli otvor od najmanje H@/*1@ !m, a ispredvrata, u tom slučaju, osiguran uporabni prostor veličine najmanje 1-@ J 1-@ !m( vjetrobran duljine *@ !m ili toplinski zastor

9&$U39EMD' moraju omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati'( širinu odnika najmanje 1-@ !m

( sve odne površine, u pravilu, u istoj razini( vrata na komunika!ijama izvedena bez praga, svijetle širine svijetlog otvora najmanje H@

!mM mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati'

( vrata širine svijetlog otvora najmanje H@ !m, koja se otvaraju prema van ( ugrađen meanizam za otvaranje vrata izvana u slučaju poziva u pomo$

( K; školjku zajedno s daskom za sjedenje visine od - do -@ !m( širinu uporabnog prostora ispred umivaonika i K; školjke najmanje H@ !m

( slobodni prostor za okretanje invalidski koli!a najmanje površine kruga promjera od1-@ !m

( vješali!u za odje$u na visini od 1*@ !m9U+E&3ME mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati' ( kadu visine gornjeg ruba najviše -@ !m i/ili prostor za tuširanje izveden bez pregrade,veličine najmanje H@ J H@ !m

( u prostoru za tuširanje vodootporno preklopno sjedalo postavljeno na visini od - do -@ !m ( širinu vrata svijetlog otvora od najmanje @ !m9UK3DE mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati'

( slobodnu radnu plou dužine najmanje H@ !m ( vise$e elemente postavljene donjim rubom na visinu od 1*@ !m od površine poda

( slobodni uporabni prostor za korištenje kuinjski elemenata i okretanje invalidski koli!anajmanje površine

kruga promjera od 1-@ !m( prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje 1*@ !m

( ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje @ !mS&E, UI&3ME, REC3 +R&S#&R moraju omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta,odnosno imati'

( slobodni prostor za okretanje invalidski koli!a u prostoriji, najmanje površine krugapromjera od 1-@ !m

-C




( prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje H@ !m( radni stol konzolno izveden tako da je gornja ploa na visini od najviše - !m, a podgled na

visini od najmanje E@!m s dubinom pristupa od najmanje -@ !m

S#E3 <ednostavno prilagodljiv stan se u pravilu gradi u prizemlju građevine, odnosno na etaži skoje je najlakšeosigurati izlaz u siguran prostor u slučaju opasnosti

( ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 11@ !m ( preostala vrata širine svijetlog otvora najmanje @ !m, pragove zaobljene i ne više od *!m

( odnike širine najmanje 1*@ !m9E;E3E R'S#&RE3

7 kavana i restoran koji mogu primit više od @ osoba mora biti pristupačna( osiguran prolaz između stolova, stola!a i drugi vertikalni prepreka širine najmanje 1@@

!m za najmanje *@Yuporabne površine kavane ili restorana namijenjene korisni!ima usluga ( podnu oblogu od čvrstog materijala koja ne otežava kretanje invalidski koli!a

( stolovi izvedeni tako da je gornja ploa na visini od najviše - !m, a podgled na visini odnajmanje E@ !m s mogu$noš$u odgovaraju$eg pristupa stolu, za najmanje *@Y stolova9E3E ZE +R'S;HEI'3D' mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosnoimati'

( tlo!rtnu dimenziju najmanje 1C@ J *1@ !m ( vješali!u za odje$u na visini od 1*@ !m( klupu na preklapanje postavljenu u rasponu visine od - do -@ !m

#U0 9E3E mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati' ( tlo!rtnu dimenziju najmanje *+@ J *+@ !m

( površinu prostora ispod tuša najmanje H@H@ !m, izvedenu bez pragova s nagibom zaodvod vode ( vješali!u za odje$u postavljenu na visini od 1*@ !m

( držač za sapun postavljen na visinu od H@ !mUHEZ U ;&CU 3E +HEL 3E EZ'3U mora imati pristupačnu rampu, koja doseže dnona dubini od C@ do najviše@ !m u odnosu na srednju razinu površine vode "mora, rijeke, jezera, bazena#$D'S#& U GH'CEH0#U' mora imati tlo!rtne dimenzije najmanje H@ J 1@ !m i bitioznačeno oznakom pristupačnosti4bvezni broj pristupačni mjesta u gledalištu određuje se na temelju ukupnog broja sjede$imjesta i to' ( od 1@@ do +@@ sjede$i mjesta, izvode se najmanje dva pristupačna mjesta

( od +@1 do 1.@@@ sjede$i mjesta, izvodi se najmanje *Y pristupačni mjesta ( od 1.@@1 i više sjede$i mjesta, izvodi se najmanje 1Y pristupačni mjesta#'H'N&3, #'9S#&N&3, NE9S, E39&$E# moraju omogu$avati ispunjavanje sljede$iuvjeta, odnosno imati'

( telefon je s gornjim rubom tipkovni!e postavljen na visini od 1*@ !m od površine poda, aslušali!om na visinidovata ruke od 1@@ !m ( tekstofon, faks, bankomat postavljene donjim rubom na visinu od E@ !m od površine

poda'H'9#RI3' 3S#EHEMD' moraju omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosnoimati' ( parlafon postavljen na visinu od 11@ do 1*@ !m, sa svjetlosnom oznakom

( prekidači za svjetlo i zvon!e postavljeni u rasponu visina od H@ do 1*@ !m( utični!u u pristupačnoj kuinji neposredno iznad radne ploe

( ostale utični!e postavljene u rasponu visina od H@ do 1*@ !m ( izvodnu ploču za električnu instala!iju postavljenu gornjim rubom u rasponu visina odH@ do 1*@ !m ( svu opremu električni instala!ija izvedenu u kontrastu s podlogom zida9;E9' 3E ;RE#$E +R&Z&R$E moraju biti primjereno oblikovane, postavljene navisinu od H@ !m za vrata, a za prozor kvaka ili ruči!a meanizama za otvaranje postavljeni urasponu visina od H@ do 1*@ !m

0EH#'R za osobe u invalidskim koli!ima mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta,odnosno imati' ( gornju plou izvedenu na visini od najviše - !m, a podgled na visini od najmanje E@!m, konzolno oblikovan, dubine pristupa od najmanje -@ !m

( komunika!ijsko pomagalo

-E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić ( od ulazni vrata građevine do šaltera postavljena taktilna !rta vođenja širine najmanje @

!m s užljebljenjima u smjeru vođenja+UH# za osobe u invalidskim koli!ima mora biti, odnosno imati' ( izveden najbliže ulazu u prostor i/ili prostoriju u kojoj se usluga pruža ( postavljen je gornjim rubom na visinu od @ !m, podgledom na visinu od najmanje E@!m ( konzolno je oblikovan s dubinom pristupa od najmanje -@ !m ( osiguran pristup od najmanje 1*@ !m ( od ulazni vrata građevine do pulta postavljena taktilna !rta vođenja širine najmanje@ !m s užljebljenjima u smjeru vođenja3CU9E#;3E +'#HDE H #RE3S$SDS9 &RUI ugrađuje se u prostoriji površineve$e od -@@ m[, odnosno uprostoriji koju istovremeno može koristiti više od 1@@ osoba, i u kojoj se govor reprodu!ira putemzvučnika&GHES3 +E3& mora biti postavljen svojim donjim rubom na visinu u rasponu od 1*@ do 1C@!m&RD'3#EMDS9 +HE3 ZE 9R'#E3D' U GREF';3 mora biti reljefno izrađen te moraomogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta' ( postavljen je orizontalno ili približno orizontalno na visinu od najviše H@ !m odnosnovertikalno ili približnovertikalno na visinu gornjeg ruba do najviše 1@ !m

( postavljen je uz ulaz u građevinu

( sadrži informa!ije na Fraille pismu( od ulazni vrata građevine do plana postavljena je taktilna !rta vođenja širine najmanje @

!m, s užljebljenjima usmjeru vođenja =. 'H'$'3# +RS#U+EI3&S# DE;3&G +R&$'#EOS#EDEH0#' +'R&3 moraju omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati'

( dužinu stajališta, odnosno perona najmanje jednaku dužini prometnog sredstva "autobus,tramvaj i vlak# koje sezaustavlja na tom stajalištu, odnosno peronu, a širinu najmanje *@@ !m

( visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a iznimno kada suu uporabi prometnasredstva s visokom prvom stubom, nogostup može biti i niži od prve stube, ali ne niži od 1 !mispod razine nastupnestube prometnog sredstva

( na stajalištu "autobusa i/ili tramvaja# u naselju gdje se izvodi nogostup, na mjesto prvogulaza u prometnosredstvo izvedenu taktilnu !rtu vođenja širine najmanje @ !m i dužine 1-@ !m s užljebljenjimaokomitim na kolnik/prugu

( na peronu vlaka, na udaljenosti @ !m od ruba perona, čitavom dužinom perona postavljenutaktilnu !rtuupozorenja širine *@ !m sa užljebljenjima okomitim na smjer ulaska u vlak+ER9REH03& $D'S#& biti smješteno najbliže pristupačnom ulazu u građevinu te moraomogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati'

( parkirališno mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkirališni mjesta, okomitom,

kosom, uzdužnom, u odnosu na nogostup, veličine +E@ J -@@ !m ( parkirališno mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkirališni mjestaokomitom na nogostup veličine -H@ J -@@ !m s međuprostorom širine 1-@ !m

( izlaz s parkirališnog mjesta na nogostup osiguran ukošenim rubnjakom nagiba najviše 1@Y,širine najmanje 1*@ !m

( površinu parkirališnog mjesta izrađenu od materijala koji ne otežava kretanje invalidskikoli!a "šljunak, pijesak,zatravljena površina i sl.# DE;3E +D'0EI9E +&;R03E mora biti'

( uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom visine najmanje + !m, ili razdvojena tipskimelementom, a kada je u razini kolnika razdvojena je ogradom

( široka najmanje 1-@ !m ( sa ostalim pješačkim površinama povezana bez prepreka

( od prometni!e zašti$ena ogradom visine H@ !m kada se nalazi u području pojačanogpješačkog prometa "navalaljudi#S'$EN&R mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati' ( semafor koji se nalazi na prijelazu prometni!e s više od dva prometna traka u istom

-




smjeru ima taktilni planprijelaza

( semafor koji se nalazi u području gdje se nalazi građevina u kojoj učestalo borave slijepe islabovidne osobe, imazvučnu signaliza!iju ( od 1.@@1 i više sjede$i mjesta, izvodi se najmanje 1Y pristupačni mjesta+D'0EI9 +RD'HEZ mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta, odnosno imati'

( prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran ukošenjem rubnjaka uz najve$i dopušteninagib od 1@Y, širinenajmanje 1*@ !m+D'0EI9 &#&9 mora omogu$avati ispunjavanje sljede$i uvjeta'

( u slučaju kada se pješački otok nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na mjestuprijelaza spušta na razinu kolnika, tada se on 1- !m od početka i 1- !m od kraja otoka označavataktilnim !rtama upozorenja s užljebljenjima okomitim na smjer kretanja, širine najmanje @ !m,međusobno povezanim taktilnom !rtom vođenja s užljebljenjima u smjeru kretanja širinenajmanje @ !mRES9RLD'

( na raskrižju koje se nalazi u području naselja gdje je smještena građevina u kojoj učestaloborave slijepe i slabovidne osobe, pješački prijelaz mora imati pristupačni semafor sa zvučnomsignaliza!ijom i taktilne !rte vođenja širine najmanje @ !m, s užljebljenjima okomitim naprometni!u. aktilna !rta upozorenja je izvedena do ukošenja rubnjaka na prijelazu, u dužini od

najmanje 11@ !m

&;'Z3E +R$D'3E 'H'$'3E#E +RS#U+EI3&S#Gra+e'ine #a'ne i poslo'ne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno osvojoj namjeni, sa&r$e ele)ente prist"pačnosti iz slijede$i članaka ovoga 3ravilnika'

1. građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene*. građevine poštanske i/ili telekomunika!ijske namjene+. građevina za pružanje usluga prometa nov!em i druge 9nan!ijske usluge. građevine upravne i slične namjene-. građevine zdravstvene, so!ijalne i reabilita!ijske namjeneC. građevine koju učestalo koriste osobe s invaliditetomE. građevine odgojne i obrazovne namjene. građevine kulturne namjeneH. građevine prometne namjene1@. građevine športske i rekrea!ijske namjene11. građevine zabavne namjene1*. građevine vjerske i sakralne namjene1+. građevine za izvršenje kazne zatvorom1. prostori i površine javne namjene1-. građevine druge namjene

dddddddd. +rilagodljiv stan

<ednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bezutje!aja na bitne zatjeve za uporabljivu građevinu "u zgradi mora biti 1 na 1@ stanova, ateničko rješenje mogu$nosti jednostavnog prilagođavanja mora biti prikazano u projektu

građevine#.

eeeeeeee. Zakon o voda!a

O'i) se ,akono) "re+"#e pravni status voda, vodnoga dobra i vodni građevina, upravljanjekakvo$om i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna meliora!ijska odvodnja inavodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebeupravljanja vodama, institu!ionalni ustroj obavljanja ti djelatnosti i druga pitanja vezana zavode i vodno dobro.

4vim se Zakonom ne uređuju radiološka onečiš$enja voda i vodnoga dobra.4dredbe ovog Zakona odnose se na'

7 3ovršinske i podzeme vode

7 3riobalne vode u pogledu njiovog kemijskog i ekološkog stanja, gdje je to izričitoodređeno ovim Zakonom7 :ode teritorijalnog mora u pogledu njiovog kemijskog stanja, gdje je to izričitoodređeno u ovom Zakonu te u odnosu na nalazišta vode za pi$e i7 2ineralne i termalne vode, osim mineralni i geotermalni voda iz koji se mogu

-H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svre što seuređuje Zakonom o rudarstvu.

Grani!u između kopneni voda i voda mora utvrđuje :lada epublike 6rvatske.

::::. Davno navodnjavanje, !eđudržavne vode

4a'no na'o&n#a'an#e je djelatnost zava$anja podzemni i površinski voda i njiova isporukaradi natapanja poljoprivrednog zemljišta putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedini!a područne "regionalne# samouprave ili mješoviti meliora!ijski građevina u

vlasništvu epublike 6rvatskeMe+"&r$a'ne 'o&e su vode 0. reda koje čine ili presije!aju državnu grani!u1tavio sam samo pojmove koji su se do sad pojavili na ispitu# %stale prođite sami u $akonu o

vodama 3;; 45E/6A ( članak E#7

gggggggg. 9oritenje javnog vodnog dobra za od!or i rekreaciju

%vatko, pod jednakim uvjetima, )o$e koristiti #a'no 'o&no &obro %a o&)or i rekrea-i#",na način i u opsegu ko#e o&re+"#e ti#elo #e&ini-e lokalne ili po&r"čne re!ionalneBsa)o"pra'e "% pretho&n" s"!lasnost Hr'atskih 'o&a.

3ri korištenju javnog vodnog dobra ne smije se ugroziti njegovo korištenje za građenje iodržavanje regula!ijski i zaštitni vodni građevina, održavanje korita i obala vodotoka, teodržavanje i uređenje inunda!ijskog područja, građenje i održavanje unutarnji vodni

putova, provedbu obrane od poplava, korištenje i zaštitu izvorišta voda i za druga korištenja uskladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zaštita obala, korita vodotoka i drugivoda, uključuju$i vodne građevine na njima.

"""""""". ;odne građevine

Vo&ne !ra+e'ine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadaju$im uređajima iopremom, koji čine teničku, odnosno tenološku !jelinu, a služe za uređenje vodotoka idrugi površinski voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zava$anje voda u !iljunjiova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečiš$enja.

Vo&ne !ra+e'ine s ob%iro) na n#iho'" na)#en" #es"51. re!"la-i#ske i %a(titne 'o&ne !ra+e'ine

7 nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodnituneli, brane s

akumula!ijama, ustave, reten!ije i druge pripadaju$e im građevine, !rpne stani!e zaobranu od poplava, vodne

stepeni!e, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i buji!a i druge građevine pripadaju$eovim građevinama

*. ko)"nalne 'o&ne !ra+e'ine*.1 građevine za javnu vodoopskrbu ( akumula!ije, vodozavati "zden!i, kaptaže i drugezavatne građevine na vodnim tijelima#, uređaji za kondi!ioniranje vode, vodospreme,!rpne stani!e, glavni dovodni !jevovodi ivodoopskrbna mreža*.* građevine za javnu odvodnju ( kanali za prikupljanje i odvodnju otpadni voda,mješoviti kanali za odvodnju otpadni i oborinski voda, kolektori, !rpne stani!e, uređajiza pročiš$avanje otpadni voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupkupročiš$avanja otpadni voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadaju$eovim građevinama, uključuju$i sekundarnu mrežu

<* 'o&ne !ra+e'ine %a )eliora-i#e+.1 građevine za meliora!ijsku odvodnju su građevine iz stavka *.+.* građevine za navodnjavanje ( akumula!ijske i druge zavatne građevine, razvodna

mreža i druge građevinepripadaju$e ovim građevinama+.+ mješovite meliora!ijske građevine su građevine iz podtočke +.1. i +.*. ove točke

:* 'o&ne !ra+e'ine %a proi%'o&n#" električne ener!i#e7 brane, akumula!ije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge građevine, uređaji i oprema

pripadaju$i ovimgrađevinama

0* !ra+e'ine %a "n"tarn#" plo'i&b"

7 objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnimpropisima o plovidbii lukama unutarnji voda

iiiiiiii. 3a%ela upravljanja voda!a

C@




:oda nije komer!ijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati,štititi i mudro i ra!ionalno koristiti.Vo&a)a se "pra'l#a pre)a načel" #e&inst'a 'o&no! s"sta'a i načel" o&r$i'o!ra%'itka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje genera!ije i ne ugrožavaju pravo i mogu$nostbudu$i genera!ija da to ostvare za sebe.&pravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama.Za korištenje voda koje prelazi grani!e op$eg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja voda,pla$a se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utje!aja na promjene u stanjuvodni tijela, poštuju$i ekonomsko vrednovanje voda, povrat troškova njezinoga korištenja izaštite vodnoga okoliša i drugi sastavni!a okoliša.Upra'l#an#e ri%i-i)a o& popla'a %asni'a se na načeli)a soli&arnosti pr'enst'a "potreba)a hitne sl"$be tra#ne i)obili%a-i#e i )obili%a-i#eU planira se i koordinira narazini vodnog područja u !ilju smanjenja rizika od štetni posljedi!a poplava, posebno po život,zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.Upra'l#an#e 'o&a)a ko#e i)a preko!ranični "t#e-a# ost'ar"#e se suradnjom s drugimdržavama, sklapanjem i provedbom međunarodni ugovora, obavješ$ivanjem o prekograničnimutje!ajima na vode i vodni okoliš, o velikim nesre$ama kako i de9niraju propisi o zaštiti okoliša,kao i međunarodnom razmjenom informa!ija o vodama i vodnom okolišu.

jjjjjjjj. ;ode, vodno dobro

:ode su op$e dobro i imaju osobitu zaštitu epublike 6rvatske.

:ode u tijelima površinski i podzemni voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugistvarni prava.Vo&no &obro čine %e)l#i(ne česti-e ko#e ob"h'a7a#"'

7 vodonosna i napuštena korita površinski voda7 uređeno inunda!ijsko područje7 neuređeno inunda!ijsko područje7 prostor na kojem je izvorište voda iz članka . stavka 1. ovoga Zakona potreban za

njegovu 9zičku zaštitu iprostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 1@m+ dnevno, prirodne mineralne,

termalne i prirodneizvorske vode potreban za njegovu 9zičku zaštitu i7 otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom

diobom na više rukava!a,naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem

Vo&no &obro sl"$i o&r$a'an#" i pobol#(an#" 'o&no! re$i)a a osobito #e na)i#en#eno%a'

7 građenje i održavanje regula!ijski i zaštitni vodni građevina7 održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inunda!ijskog područja7 građenje i održavanje unutarnji vodni putova7 provedbu obrane od poplava7 korištenje i zaštitu izvorišta voda

kkkkkkkk. ;odna podru%ja

Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području epublike 6rvatske "t'r+"#" se'o&na po&r"č#a5

1. vodno područje rijeke )unav i*. jadransko vodno područje.

Grani!e vodni područja utvrđuje :lada epublike 6rvatske.3ovršinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.3ovršinske vode dijele se na vode 0. reda i vode 00. reda.3opis voda 0. reda, koji $e uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge ve$e vode i kanalete bujične vode ve$e snage, utvrđuje :lada epublike 6rvatske.4stale površinske vode su vode 00. reda.Vo&na po&r"č#a se )o!" po&i#eliti na5

1. područja podslivova,*. područja mali slivova i+. sektore.

llllllll. +lanski doku!enti upravljanja voda!a3lanski dokumenti upravljanja vodama su %trategija upravljanja vodama, 3lan upravljanjavodnim područjima, višegodišnji programi gradnje, 9nan!ijski plan 6rvatski voda, 3lanupravljanja vodama i detaljni planovi uređeni ovim Zakonom.

C1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić !!!!!!!!. &brana od poplava

8opla'a je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom,uzrokovana izlijevanjem rijeka, buji!a, privremeni vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao imorske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama. 4vaj pojam ne obuva$apoplave iz sustava javne odvodnje.4brana od poplava može biti pre'enti'na re&o'ita i i%'anre&na*8re'enti'n" obran" od poplava čine radovi održavanja voda iz članka 1@E. ovoga Zakona.Re&o'it" i i%'anre&n" obran" od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno prednastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te

opasnosti u svru neškodljivog protoka voda.3oslovi obrane od poplava, obrane od leda i zaštita od erozija i buji!a itna su služba.Hr'atske 'o&e upravljaju obranom od poplava.ositelji obrane od poplava usklađuje svoje aktivnosti s )ržavnom upravom za zaštitu ispašavanje, avnateljstvom poli!ije, 6rvatskom vojskom, nadležnim medi!inskim službama, idrugim itnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljajuprometni!ama.8ro'e&b" pre'enti'ne re&o'ite i i%'anre&ne obrane o& popla'a Hr'atske 'o&e"st"pa#" ponuditelju na branjenom području primjenom propisa o javnoj nabavi. 4kvirnisporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od godine.

nnnnnnnn. ;odopravni akti

adi postizanja utvrđeni !iljeva upravljanja vodama izdaju se vodopravni akti.Vo&opra'ni akti s"5

1. vodopravni uvjeti,*. obvezuju$e vodopravno mišljenje,+. vodopravna potvrda,. vodopravna dozvola,-. posebni uvjeti priključenja iC. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja.

Vo&opra'ni "'#eti i 'o&opra'na &o%'ola "pra'ni s" akti*6il#e'i "pra'l#an#a 'o&a)a s"5

1. osiguranje dovoljni količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,*. osiguranje potrebni količina vode odgovaraju$e kakvo$e za različite gospodarske i

osobne

potrebe,+. zaštita ljudi i njiove imovine od poplava i drugi oblika štetnog djelovanja voda i. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštitenjiove imovine, zaštite vodni i o vodi ovisni ekosustava.

;&C&+RE;3$ U;D'#$E određuju se tenički i drugi zatjevi kojima mora udovoljitizavat u prostoru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temeljunjega.Vo&opra'ni "'#eti s" potrebni5

1. za zavate u prostoru za koje se, prema posebnim propisima o prostornom uređenju igradnji, izdaje loka!ijska dozvola, a ne provodi se postupak utvrđivanja objedinjeni uvjetazaštite okoliša,

*. za zavate u prostoru za koje se, prema posebnim propisima o prostornom uređenju i

gradnji, izdaje rješenje o uvjetima građenja,+. za izvođenje regionalni i detaljni geološki istraživanja, vodoistražni radova te drugi

radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utje!ati na vodni režim, a za koje se, premaposebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, ne izdaje loka!ijska dozvola i

. u drugim slučajevima gdje je to propisano ovim Zakonom.Vo&opra'ne "'#ete i%&a#" Hr'atske 'o&e*Vo&opra'ni "'#eti nis" potrebni5

1. za građenje ili rekonstruk!iju građevina u kojima se voda koristi isključivo za pi$e isanitarne potrebe "stambene građevine i poslovne građevine bez proizvodni, servisni,skladišni i slični prostora#, ako se te građevine priključuju na komunalne vodne građevine i

*. kada se izdaje obvezuju$e vodopravno mišljenje

&;'ZUDUJ' ;&C&+RE;3& $0HD'3D' ,a !ra+en#e i rekonstr"k-i#" pro)#en" tehnike o&nosno pro)#en" &#elatnosti "postro#en#i)a određenim posebnim propisima o izdavanju objedinjeni uvjeta zaštite okoliša,izdaje se obvezuju$e vodopravno mišljenje.Ob'e%"#"7e 'o&opra'no )i(l#en#e i%&a#" Hr'atske 'o&e*

C*




4bvezuju$e vodopravno mišljenje ima sadržaj vodopravni uvjeta za građenje i vodopravnedozvole za ispuštanje otpadni voda te vodopravne dozvole za korištenje voda.4bvezuju$e vodopravno mišljenje sastavni je dio rješenja o objedinjenim uvjetima zaštiteokoliša.0znimno, obvezuju$e vodopravno mišljenje može se izdati i usmenim očitovanjem na način kako je uređeno posebnim propisom o zaštiti okoliša.

;&C&+RE;3&$ +&#;RC&$ potvrđuje se'1. da je glavni projekt za isođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim

propisima o prostornom uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosnoobvezuju$em vodopravnom mišljenju. :aži koliko važi i akt kojim se odobrava građenje

*. da je dokumenta!ija za izvođenje regionalni i detaljni geološki istraživanja i drugiradova izrađena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. :aži * godine od njezinog izdavanja.Vo&opra'n" pot'r&" i%&a#" Hr'atske 'o&e*

;&C&+RE;3' C&Z;&H':odopravna dozvola potrebna je za isp"(tan#e otpa&nih 'o&a %a sta'l#an#e " pro)etke)ikali#a i %a kori(ten#e 'o&a pod pretpostavkama propisanim člankom 1-*., 1--.,odnosno 1-E. ovoga Zakona.Vo&opra'na &o%'ola %a isp"(tan#e otpa&nih 'o&a sa&r$i5

1. dopuštene količine otpadni voda,

*. granične vrijednosti emisija,+. obvezu monitoringa i dostavljanja podataka, u skladu sa člankom . stavkom C.ovoga Zakona i

. druge obveze utvrđene propisom iz članka 1*. ovoga Zakona.Vo&opra'na &o%'ola se i%&a#e %a proi%'o&n#" i sta'l#an#e " pro)et ke)ikali#a kojenakon pravilne i predviđene uporabe dospijevaju u vode "vodopravna dozvola za stavljanje upromet kemikalija#.:odopravnu dozvolu za stavljanje u promet kemikalija izdaje Ministarst'o. \alba protiv dozvolenije dopuštena, ali je dopušten upravni spor.Vo&opra'na &o%'ola %a kori(ten#e 'o&a izdaje se za svako korištenje voda koje prelaziopseg iz članka EC. i EE. ovoga Zakona, osim za korištenje voda za koje se prema ovom Zakonuizdaje kon!esija iz članka 1C+. stavka 1. ovoga Zakona.:odopravne dozvole izdaju se na o&re+eno 'ri#e)e, a na#&"$e na 'ri#e)e o& 30 !o&ina*

+&S'3 U;D'# +R9HDUI'3DE3osebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički %aht#e'i kojima mora udovoljiti građevinada bi njezini interni 'o&o'i bili prikl#"čeni na ko)"nalne 'o&ne !ra+e'ine sukladnoop$im i teničkim uvjetima isporuke vodni usluga.3osebni uvjeti priključenja potrebni su za one zavate u prostoru za koje se prema posebnimpropisima o prostornom uređenju i gradnji izdaje loka!ijska dozvola, rješenje o uvjetimagrađenja, odnosno drugoga akta kojim se dopušta građenje.3osebne uvjete priključenja i%&a#e #a'ni ispor"čitel# 'o&ne "sl"!e*

+&#;RCE & SU9HEC3&S# S +&S'3$ U;D'#$E +R9HDUI'3DE3otvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja potvrđuje se, na način određen

propisima o prostornom uređenju i gradnji, &a #e i&e#ni pro#ekt %a isho+en#e loka-i#ske&o%'ole ili rješenja o uvjetima građenja, odnosno !la'ni pro#ekt %a isho+en#e !ra+e'inske&o%'ole ili &r"!o!a akta ko#i) se &op"(ta !ra+en#e, koji se izdaje prema posebnimpropisima, s"kla&an posebni) "'#eti)a prikl#"čen#a*3otvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja i%&a#e ispor"čitel# 'o&ne "sl"!e*3otvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja važi koliko važi i akt kojim se odobravagrađenje.0sporučitelj vodne usluge dužan je " rok" o& <1 &ana o& &ana "re&no po&nesen!%aht#e'a, osim ako propisima o prostornom uređenju i gradnji nije propisan kra$i rok, i%&atipot'r&" iz stavka 1. ovoga članka ili odbiti zatjev za izdavanjem potvrde.

C+




,ATITA NA RAU

oooooooo. 0to uređuje zakon o Z3R

+red!et i svr"a Zakona * uređuje seO sustav Zn u epubli!i 6rvatskoj, a osobito na!ionalna politika i aktivnosti, op$a načela preven!ije i pravila Zn, obveze poslodav!a, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za Zn "3ovjad#, djelatnosti u vezi sa Zn,

nadzor i prekršajna odgovornost te se osniva Zavod za unapređivanje Zn i utvrđujenjegova djelatnost i upravljanje

pppppppp. 3a koji na%in se ostvaruje Z3R, zatita na radu kaoorganizirano djelovanje

Z se ostvaruje primjenom pravila Z.Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuva$a sustav pravila koja se primjenjuju po

ovom Zakonu i drugim propisima, a to su' pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu pro!esa rada njiovom

spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, osposobljavanje i obavješ$ivanje radnika i poslodava!a sa svrom postizanja

odgovaraju$eg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, suradnju na svim razinama od poslodav!a i radnika, preko njiovi predstavnika i

udruga, do razine državni ustanova i tijela, zaštita radnika, njiovi predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u

nepovoljniji položaj i od drugi mjera zbog ak!ija poduzeti na području zaštite naradu.

((((((((. $jesto rada, izdvojeno !jesto rada, radni okoli,radna opre!a, radilite

I M#esto ra&a je svako mjesto na kojemu radni!i i osobe na radu moraju biti, ili na koje morajui$i, ili kojemu imaju

pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodav!a, kao i svaki prostor, odnosnoprostorija koju poslodava!

koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom7 I%&'o#eno )#esto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod ku$e ili u

drugom prostoru koji nijeprostor poslodav!a7 Ra&ni okoli( čine 9zikalni, kemijski i biološki čimbeni!i na mjestu rada i u njegovom okruženju7 Ra&na opre)a su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te

skele i druga sredstva zapovremeni rad na visini7 Ra&ili(te je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište,

mjesto gradnje broda temjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i poprav!ima,

poljoprivredni radovi i radovi naistraživanju i iskorištavanju mineralni sirovina

rrrrrrrr. Sredstva rada

S re &s t' a r a&a s"51. Građevine namijenjene za rad s pripadaju$im prostorijama, instala!ijama i uređajima,

prostorijama i površinama za kretanje radnika, te pomo$nim prostorijama i njiovimainstala!ijama i uređajima "sanitarne prostorije, garderobe, prostorija za uzimanjeobroka rane pušenje, i povremeno zagrijavanje radnika#.

*. 3rijevozna sredstva željezničkog, !estovnog, pomorskog, riječnog, jezerskog i zračnogprometa.

+. %trojevi i uređaji "osim strojeva u uređaja u užem smislu spadaju' postrojenja, sredstva

za prijenos i prijevoz tereta i alati#.. %kele i površine s koji se obavlja rad i po kojima se kre$u radni!i izvan objekta.

C




ssssssss. &pća na%ela prevencije

3oslodava! je obvezan provoditi Zn na temelju sljede$i op$i načela preven!ije'1# izbjegavanja rizika*# pro!jenjivanja rizika+# sprječavanja rizika na njiovom izvoru# prilagođavanja rada radni!ima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme tenačinom rada i radnim postup!ima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutimritmom...

-# prilagođavanja teničkom napretkuC# zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnimE# razvoja dosljedne sveobuvatne politike preven!ije povezivanjem tenologije, organiza!ijerada, uvjeta rada, ljudski odnosa i utje!aja radnog okoliša# davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnimH# odgovaraju$e osposobljavanje i obavješ$ivanje radnika1@# besplatnosti preven!ije, odnosno mjera Zn za radnike.

tttttttt. &snovna pravila Z3R

4snovna pravila Z su pravila koja sadrže zatjeve vezane uz sredstva radaU primjeri!ezaštitne naprave, zaštita od elek. struje, požara i eksplozije, stabilnost građevine, radnepovršine i prostore, puteve za prolaz, čiš$enje mjesta rada i radnog prostora,, mjere zaštite

od atmosferski i klimatski utje!aja, mjere zaštite od buke i vibra!ija, potrebne vrijednostifaktora radnog okoliša.3rovedba osnovni pravila osigurava se Zakonom o Z i pod zakonskim aktima "3ravilni!ima#.4%4:5 35:0?5 Z sadrže zatjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u

uporabi, a osobito'1# zaštitu od meanički opasnosti*# zaštitu od udara električne struje+# sprječavanje nastanka požara i eksplozije# osiguranje meaničke otpornosti i stabilnosti građevine-# osiguranje potrebne radne površine i radnog prostoraC# osiguranje potrebni putova za prolaz, prijevoz i evakua!iju radnika i drugi osobaE# osiguranje čisto$e# osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka

H# osiguranje propisane rasvjete1@# zaštitu od buke i vibra!ija11# zaštitu od štetni atmosferski i klimatski utje!aja1*# zaštitu od fizikalni, kemijski i biološki štetni djelovanja1+# zaštitu od prekomjerni napora1# zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja1-# osiguranje prostorija i uređaja za osobnu igijenuD imaju prednost u odnosu na posebna pravila

uuuuuuuu. +osebna pravila Z3R

5ko se rizi!i za sigurnost i zdravlje radnika ne )o!" "kloniti ili se )o!" sa)o &#elo)ično"kloniti primjenom osnovni pravila Zn, dodatno se primjenjuju posebna pravila Zn koja

se odnose na ra&nike način oba'l#an#a poslo'a i ra&ne post"pke*%adrže zatjeve glede &obi spola %a'r(eno! str"čno!* obra%o'an#a i &r"!ih oblikaosposobljavanja i usavršavanja za rad, zdrav.stanja, tjelesnog stanja, psio9ziološki ipsiički sposobnosti, kojima radni!i moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnimuvjetima rada.

3osebna pravila Zn, sadrže i prava i obveze u vezi s'1# organiza!ijom radnog vremena i korištenjem odmora*# načinom korištenja odgovaraju$e osobne zaštitne opreme+# posebnim postup!ima pri uporabi, odnosno izloženosti 9zikalnim štetnostima, opasnim

kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima# postavljanjem sigurnosni znakova kojima se daje informa!ija ili uputa-# uputama o radnim postup!ima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla,

obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu "normirani rad# te

izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radomC# postup!ima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja itne med.pomo$i, tj. doprijema u zdravstvenu ustanovu.

vvvvvvvv. +riznata pravila Z3R

C-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 5ko u 6 nisu na snazi pravna pravila Zn primjenjivat $e pri%nata pra'ila ,nR koja

podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine, pomo$u koji seotklanjaju ili smanjuju rizi!i na radu i sprječava nastanak ozljeda na radu, prof.bolesti, bolestiu vezi s radom te dr. štetni posljedi!a za radnike.

--------. &sposobljavanje za rad na siguran na%in

3oslodava! je obvezan, na temelju pro!jene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, ito'

1# prije početka rada

*# kod promjena u radnom postupku+# kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene# kod uvođenja nove tenologije-# kod upu$ivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto radaC# kod utvrđenog ošte$enja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima naradu.

3oslodava! $e osposobljavanje provesti na način' radnika $e obavijesti o svim činjeni!ama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utje!ati

na njegovu sigurnost i zdravlje radnika $e osposobiti za praktičnu primjenu mjera Zn koje je dužan primjenjivati

tijekom rada u skladu s pro!jenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom. Zabrana rada radnika koji nije osposobljen za rad na siguran na%in * ne smije dozvolitisamostalno obavljanje poslova radniku koji pretodno nije osposobljen za rad na siguran

na%in !ora !u osigurati rad pod neposredni! nadzoro! radnika osposobljenog zarad na siguran na%in, ali ne dulje od ?P dana.

mora biti osposobljen i mora se stručno usavršavati iz područja Zn, u skladu spro!jenom rizika.

&sposobljavanje za rad na siguran na%in3oslodav!i mogu osposobljavanje za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenoj

osobi. 4soba ovlaštena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran način moraimati osnovna andragoška znanja, koja dokazuje ispravom ovlaštene ustanove.

Zapisnik o o-#eni osposobl#enosti ra&nika %a ra& na si!"ran način sastavljaju i potpisujuneposre&ni o'la(tenik osposobl#a'ano! ra&nika ra&nik i str"čn#ak ,nR*

. #ko je obveznik osposobljavanja za rad na siguranna%in i na koji na%in se ono provodi1

adnik, provodi se predavanjem o svim mogu$im rizi!ima i opasnostima za život i zdravljeradnika.

////////. 9ako zna!o da je radnik osposobljen za rad nasiguran na%in1

0ma zapisnik o o!jeni praktične osposobljenosti za rad kojeg potpisuju radnik, neposredniovlaštenik osposobljenog radnika i stručnjak Z.

zzzzzzzz. #ko potpisuje zapisnik o ocjeni prakti%neosposobljenosti

Zapisnik o o!jeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinommjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik istručnjak Z "sa položenim stručnim ispitom iz zaštite na radu pri 2inistarstvugospodarstva, rada i poduzetništva i stečenim osnovnim andragoškim znanjima# zadužen zaosposobljavanje.

aaaaaaaaa. +rava i obveze radnika

Ra&nik #e ob'e%an5 osposobl#a'ati se %a ra& na si!"ran način kada ga na osposobljavanje uputi

poslodava!. ob'e%a ra&a &"$no) pa$n#o) 9 obvezan je i odgovoran obavljati poslove dužnom

pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, te dr. radnika, kojemogu ugroziti njegovi postup!i ili propusti

%matra se da ra&nik ra&i &"$no) pa$n#o) kada poslove obavlja u skladu sa znanjima ivještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radipo uputama poslodav!a /njegovog ovlaštenika, tako da' prije početka rada pregledamjesto rada te o uočenim nedosta!ima izvijesti poslodav!a ili njegovog ovlaštenika,

CC




pravilno koristi sredstva rada, propisanu osobnu zaštitnu opremu, pravilno koristi,samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada, posaoobavlja u skladu s pravilima Zn, pravilima struke te pisanim uputama..

ob'e%a s"ra&n#e 9 obvezan je surađivati s poslodav!em, ovlaštenikom, %trZn,3ovjad za Zn i %pe!2 u rješavanju svi pitanja Zn, dok se ne osigura da radniokoliš i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u !ijelosti nepostigne Z

ni#e ob'e%an snositi tro(ko'e u vezi s primjenom pravila Zn i zdravstveni mjera

)ora o&)ah i%'i#estiti o svakoj činjeni!i i nedostatku za koju smatra da predstavljaneposredni rizik ima pravo o&biti ra&iti i nap"stiti )#esto ra&a ako mu izravno prijeti rizik za život i

zdravlje, sve dok poslodava! ne poduzme korektivne mjere "zbog toga ne smije trpjetištetne posljedi!e#

3oslodava! ne smije zatijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postojiizravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika. & tom slučaju poslodava! izvjesštavanadležnog inspektora koji u roku od sati utvrđuje činjenično stanje i osnovanost navodaradnika.

=od poslodav!a radni!i između sebe mogu birati po'#erenika ra&nika za Zn. 0zborpovjerenika kod poslodav!a koji zapošljava ] *@ radnika provodi se na skupu radnika "sazivaposlodava!# neposrednim izjašnjavanjem prisutni radnika. 5ko je ^*@ radnika provodi seprema odredbama za izbor radničkog vije$a. 5ko je izabrano više povjerenika, između sebe

biraju koordinatora.

bbbbbbbbb. &bveze investitora

)&\4%0 0:8%045 U FA,I 8RO4EKTIRAN4A1# pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta "projektanta#*# imenuje =441+# dati izraditi 8laborat Z)&\4%0 0:8%045 8RI4E 8OČEKTA GRAEN4A# osigurati izradu 3lana izvođenja radova "radovi duži od - dana#*# imenovati =44*+# 3rijaviti gradilište# vidno izložiti 3rijavu gradilišta na samom gradilištu

)&\4%0 ,A VRI4EME I,VOEN4A RAOVA1# poštivati načela Z*# ažurirati 3rijavu gradilišta

ccccccccc. +rocjena rizika

0nvestitor je dužan dati izraditi pro!jenu rizika kojom se de9niraju mogu$i rizi!i koji proizlaze izpro!esa rada i/ili okoliša. 3rema toj pro!jeni rizika de9niraju se i osobna zaštitna sredstvakoja radni!i moraju koristiti.

ddddddddd. &dbor Z3R, tko ga %ini, kada se sastaje, to u slu%ajuozljede

3oslodava! koji zapošljava -@ ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu "u

daljnjem tekstu' odbor# kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu.4dbor čine poslodava! ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslovezaštite na radu kod poslodav!a, spe!ijalist medi!ine rada izabran u skladu s posebnimpropisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njiov koordinator.

4dbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjese!a i o svojem radu vodi zapisnik.0znimno, u slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne

bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite naradu, poslodava! je obvezan sazvati sjedni!u u roku od dva radna dana od nastanka ozljede.

"1# %a svrom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire'1# primjenu pravila zaštite na radu kod poslodav!a*# organiza!iju obavljanja poslova zaštite na radu+# obavješ$ivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu# preven!iju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost

radnika."*# 3oslovi odbora iz stavka 1. ovoga članka mogu se proširiti kolektivnim ugovorom i

sporazumom sklopljenim između radničkog vije$a i poslodav!a.

CE



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić eeeeeeeee. &bveze poslodavca obziro! na prvu po!oć

3oslodava! je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomo$i radni!ima i drugim osobamado pružanja itne medi!inske pomo$i ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obavezanomogu$iti postupanje službe itne pomo$i *# na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi *7*@ radnika, min. 1

radnik te još po 1 za svaki sljede$i -@ radnika, mora biti osposobljen za pružanje prvepomo$i u skladu s pravilima Z 7^ osposobljavanje provodi' !rveni križ ili spe!ijalistmedi!ine rada

+# osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomo$i, koji uvijek moraju biti dostupni,

označeni i zašti$eni od neovlaštenog korištenja # na zatjev radnika osigurati zdravstveni pregled 1 u - god. "ako prema propisima nije

obavezan# -# spe!ijalisti medi!ine rada osigurati pristup na mjesta rada

::::f. 9oje su obveze poslodavca koji i!a zaposleni" 8P radnika1

4snovati odbor Z, osposobiti * radnika za pružanje prve pomo$i.

ggggggggg. 9oje su obveze poslodavca s obziro! naobavjećivanje1

3oslodava! je obvezan obavijestiti radnike, povjerenika radnika, stručnjaka Zn, ovlaštenuosobu, i druge osobe o svim rizi!ima i promjenama koje bi mogle utje!ati na sigurnost izdravlje radnika, a osobito o' 1# rizi!ima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogu$em ošte$enju

zdravlja *# mjerama pružanja prve pomo$i, zaštite od požara, zaštite i spašavanja radnika

7 obvezan je istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okolišu, sredstvimarada, opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, opasnostima na radu teosigurati pristup mjestima rada

3oslodava! je obvezan %trZ, ovlašteniku i povjereniku radnika učiniti dostupnomdokumenta!iju, osobito' 1# pro!jenu rizika i popis mjera koje se provode u svru uklanjanja ili smanjenja rizika *# eviden!ije i isprave, koje je obvezan voditi i čuvati +# upravne mjere koje je naredio nadležni inspektor 7 svaka + mjese!a pisanim putem

mora izvijestiti povjerenike radnika o stanju Zn i planiranim aktivnostima u sljede$emizvještajnom razdoblju kada nema obvezu osnivanja odbora i kod kojega je utemeljenoradničko vije$e ili sindikalni povjerenik

7 obvezan je o nastank" &o!a+a#a odma izvijestiti po'#erenika ra&nika i po%'atina oče'i& na mjestima rada u slučaju s'ake s)rtne ili te(ke o%l#e&e na ra&",utvrđenog slučaja profesionalne bolesti i nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđennedostatak u provedbi Zn

7 obvezan je pravodobno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastankaneposrednog rizika za život i zdravlje, kao i o mogu$im mjerama koje je u tom slučajupotrebno poduzeti

""""""""". 3a koji na%in poslodavac provjerava da li je radnik pod

utjecaje! sredstava ovisnosti1adnik u vrijeme rada ne smije biti pod utje!ajem alkoola i dr. sred. ovisnosti niti i smijeunositi na mjesto rada.

3oslodava! je obvezan pro'o&iti %abran" %lo"porabe alkoholnih pi7a i sre&sta'ao'isnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito' 1# obavješ$ivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njiovom utje!aju na radnu

sposobnost *# surađivati s njegovim ovlaštenikom pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe

sredstava ovisnosti +# sprječavati konzuma!iju alkoolni pi$a i drugi sredstava ovisnosti tijekom rada # provoditi programe preven!ije ovisnosti na mjestu rada -# pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utje!ajem alkoola ili drugi

sredstava ovisnosti%matrat $e se da je radnik pod utje!ajem alkoola ako u krvi ima alkoola više od @,@ g/kg,

odnosno više od @,@ miligrama u litri izdanutog zraka. 3rovjera ovisnosti obavlja sealkometrom ili drugim prikladnim uređajem. 5ko radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utje!ajem sredstava ovisnosti 3oslodava! je obvezan udaljiti s mjesta rada radnikasve dok je pod njiovim utje!ajem.

C




e smije provjeravati je li radnik pod utje!ajem drugi sredstava ovisnosti osim alkoola ako mu je radnik predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili reabilita!ije odovisnosti.

iiiiiiiii. +oslovi s posebni! uvjeti!a rada

1. 3oslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje moguobavljati samo zaposleni!i koji osim op$i uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju iposebne uvjete glede dobi života, spola, stručni sposobnosti, zdravstvenoga stanja te

psiički sposobnosti.\ivotna dob i spol se dokazuju osobnom ispravom, stručne sposobnosti svjedodžbom,!ertifikatom ili slično, a zdravstveno i psiičko stanje dokazuje spe!ijalist medi!ine rada.

*. 3oslodava! ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako pretodnona propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete.

+. adnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodava! upu$uje na pregledovlaštenoj ustanovi, odnosno spe!ijalistu medi!ine rada u privatnoj praksi s uputni!om kojasadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utje!aja za o!jenu njegovesposobnosti za obavljanje ovi poslova.

. nakon isteka roka za obavljanje poslova s posebnim uvjetima poslodava! je dužan uputitiradnika na pregled. 4vaj rok utvrđen je propisom Z ili kada to o!jeni spe!ijalist medi!inerada.

-. poslodava! ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako

radnik ne ispunjava uvjete za obavljanje ti poslova ili ako ga ponovno ne uputi na preglednakon isteka propisanog roka.

C. 1H poslova za koju postoji obaveza pregleda kod spe!ijaliste medi!ine rada'rukovanje strojevima, samoodnim strojevima, na postrojenjima za dobivanje/preradunafte i plina, na kotlovskim postrojenjima/energ.postrojenjima, dizali!e na meaniz. pogon,poslovi signaliste, poslovi skladištenja/prerade lakozapaljivi i eksploz. teku$ina i plinova,ronilački poslovi, rukovanje uređajima zaopskrbu zrakom u kesonima pri ronilačkimposlovima, montaža/održavanje/ispitivanje elekt.instala!ija uređaja i postrojenje iznad *-@: inapona **@: s posebnim zatjevima, podizanje skela/postavljanje oplata/ograda prigrađevinskim poslovima, izrada i rukovanje eksplozivima, punjenje i paljenje mina, poslovivatrogasa!a, čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem, manipula!ija teretom ^*-kg "m# i^1-kg "ž# u toku punog radnog vremena, poslovi na visini višoj od +m, izloženost fizičkim ikemijskim štetnostima i vibra!ijama, zračenjima..., željeznički i zračni promet.

jjjjjjjjj. +osebno osjetljive skupine radnika

3osebno osjetljive skupine kojima je poslodava! obvezan osigurati posebnu Zn su'⋅ 9 )alol#etni ra&ni-i 7 radi očuvanja njegovog nesmetanoga duševnog i tjelesnog

razvoja. e smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim ako je završiostručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale propisaneuvjete.

⋅ 9 tr"&ne ra&ni-e ra&ni-e ko#e s" ne&a'no ro&ile ra&ni-e ko#e &o#e 7 radizaštite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudno$e iporoda. e smije obavljati gdje postoji opasnost od zračenja. adi zaštite od rizikakojima ne smiju biti izložene, poslodava! je obvezan radni!ama'

1# prilagoditi uvjete i organiza!iju radnog vremena ( ne smije imati za posljedi!usmanjenje pla$e

*# osigurati mogu$nost obavljanja drugi odgovaraju$i poslova/rad na drugommjestu rada

5ko nije mogu$e osigurati posebnu Zn, ostvaruju pravo na dopust uz naknadu pla$eu skladu s posebnim propisom. 4!jenu o rizi!ima daje %pe!2edad na prijedlogspe!ijalista ginekologije/pedijatra.

⋅ 9 ra&ni-i obol#eli o& pro@esionalne bolesti ra&ni-i ko& ko#ih #e "t'r+enas)an#ena i preostala ra&na sposobnost ili posto#i neposre&ni ri%ik o&s)an#en#a ra&ne sposobnosti 7 radi sprječavanja daljnjeg ošte$enja zdravlja iumanjenja preostale radne sposobnosti.

3ravo na posebnu Zn ostvaruje i radnik za kojega je spe!ijalist medi!ine rada utvrdio da jetrajno nesposoban

raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada, kada je štetnost ili napor na mjestu radauzrok ošte$enju zdravlja. 3oslodava! je obvezan radni!ima'1# prilagoditi radne uvjete i organiza!iju radnog vremena*# omogu$iti obavljanje drugi odgovaraju$i poslova, odnosno rad na drugom

mjestu rada

CH



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić kkkkkkkkk. #ko daje ovlatenje i koje su obveze osobe ovlatene

za provođenje Z3R1

3oslodava! može provođenje zaštite na radu preni#eti " pisano) oblik" na s'o#e!o'la(tenika u okviru njegovog djelokruga rada.8oslo&a'a- ko#i %a(tit" na ra&" pro'o&i &#elo'an#e) o'la(tenika ob'e%an #e o'lastitio'la(tenika, osobito za to da'

7 radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzoraosposobljenog radnika

7 radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne

dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne ispunjavatražene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada7 posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na

nji štetno utje!ati7 isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu

zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog koji postoje rizi!i za sigurnost i zdravljeradnika

7 u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode iozljede na radu te svakog slučaja postupanja radnika u skladu s odredbom članka CH. stavaka +.i . ovoga Zakona

7 nadzire da radni!i rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodav!a,odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasni kemikalija i biološkištetnosti te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu

7 radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno podstavku C. ovoga stavka7 osigura potreban broj radnika osposobljeni za evakua!iju i spašavanje, za pružanje

prve pomo$i te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu7 osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoolna pi$a te da se ne uzimaju druga sredstva

ovisnosti, odnosno da zabrani rad radni!ima koji su na radu pod utje!ajem alkoola ili drugisredstava ovisnosti i da i udalji s mjesta rada.8oslo&a'a- #e ob'e%an o'la(tenik" osi!"rati "'#ete %a ra& te ga ne smije staviti unepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zaštite na radu tepostupanja po pravilima struke i danim ovlaštenjima poslodav!a.4 d g ovor n o st p o s l o da v! a 7 ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio

obavljaju$i poslove za poslodav!a i smatra se da potječe od rada, poslodava! za njuodgovara po načelu objektivne odgovornosti.

lllllllll. 9oordinator =oordinator 0 I osoba imenovana kao koordinator 0 mora imati najmanje završen stručni studij

teničkog smjera "aritekture, građevinarstva, elektrotenike i strojarstva# sa stečenimstručnim nazivom prvostupnik "ba!!alaures# inženjer, položeni stručni ispit te položen stručniispit za koordinatora zaštite na radu. 3rojektant odnosno glavni projektant može biti ujednokoordinator 0 ukoliko ispunjava navedene uvjete.

I =oordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta ( koordinator 0 ( dužan je'1. koordinirati primjenu načela zaštite na radu iz ovoga 3ravilnikaU*. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova, uzimaju$i pri tome u obzir pravila

primjenjiva za dotično gradilište. 3lan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjereako poslovi na gradilištu spadaju u opasne radove prema ovom 3ravilnikuU

+. izraditi dokumenta!iju, koja sadrži spe!ifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i

zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

!!!!!!!!!. 9oordinator

=oordinator 00 I osoba imenovana kao koordinator 00 mora imati najmanje završen stručni studijteničkog smjera sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik "ba!!alaures# inženjer, položenistručni ispit te stručni ispit za koordinatora zaštite na radu, ili najmanje završenpreddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sastečenim akademskim nazivom sveučilišni prvostupnik "ba!!alaures# inženjer, položenistručni ispit stručnjaka zaštite na radu te stručni ispit za koordinatora zaštite na radu.0nženjer odnosno glavni inženjer gradilišta može ujedno biti i koordinator 00 ukoliko ispunjavanavedene uvjete.

I =oordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova ( koordinator 00 ( &"$an #e'

1. =oordinirati primjenu načela zaštite na radu'D kod donošenja odluka o teničkim i/ili organiza!ijskim mjerama tijekom planiranjapojedini faza radaU

D kod određivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovršenje pojedini faza rada, koji seizvode istovremeno ili u slijedu.

E@




*. =oordinirati izvođenje odgovaraju$i postupaka, da bi se osiguralo da poslodav!i i drugeosobe'

D dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu iz ovoga 3ravilnikaUD izvode radove u skladu s planom izvođenja radova.

+. 0zraditi, ili potaknuti izradu potrebni usklađenja plana izvođenja radova i dokumenta!ije sasvim promjenama na gradilištu.

. 4rganizirati suradnju i uzajamno izvješ$ivanje svi izvođača radova i njiovi radničkipredstavnika, s !iljem sprečavanja ozljeda na radu i zaštite zdravlje radnika.

-. 3rovjeravati da li se radni postup!i provode na siguran način i usklađivati propisaneaktivnosti.

C. 4rganizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobekoje imaju dozvolu ulaska na gradilište.

nnnnnnnnn. 'laborat zatite na radu

0nvestitor je dužan u fazi izrade projekta dati izraditi elaborat Z.3ri projektiranju građevina namijenjeni za rad projektant je obvezan u glavnom projektu

primijeniti odgovaraju$e propise zaštite na radu. o znači da se elaborat Z obaveznoizrađuje za sve građevine u kojima se obavlja nekakav rad. 4d tvorni!a, to ureda i institu!ija,stambeni zgrada s poslovnim prostorima,A Zbog potrebe za elaboratom Z automatski ise svrstava u minimalno +. skupinu građevina po zatjevnosti postupka u vezi s gradnjom.

I 0nvestitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu

koji obuva$a i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.8laborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja

građevinske dozvole.8laborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje teničko

rješenje građevine namijenjene za rad sadrži naročito'D opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz pro!esa rada i način na koji se te opasnosti

otklanjaju,D primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na loka!iju građevine,

odstranjivanje štetni otpadaka, prometni!e, radni prostor, pomo$ne prostorije i drugo,D predvidiv broj radnika prema spolu,D tenička rješenja koja omogu$uju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno

posebnom propisu,D radne postupke koji imaju utje!aja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito

vezano za sigurno održavanje građevine,D popis opasni radni tvari štetni po zdravlje koje se u pro!esu rada koriste, prerađuju ili

nastaju te njiove karakteristike,D popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom

projektu.I ijelo nadležno za poslove inspek!ije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon

provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjenipropisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite naradu.

I & povjerenstvu za tenički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupkuizdavanja uporabne dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspek!ije rada, odnosnonjegov ovlašteni predstavnik.

ooooooooo. Razlika iz!eđu elaborata zatite na radu i planaizvođenja radova

8laborat Z izrađuje se u fazi projektiranja i izrađuje se za građevine namijenjene za rad, aplan izvođenja radova u fazi neposredno prije izvođenja za sve građevine. 8Z se odnosi na!ijeli životni vijek građevine, a plan samo na vrijeme građenja.

ppppppppp. #reba li elaborat Z3R za ceste1

e, jer !esta nije građevina namijenjena za rad.

(((((((((. +lan izvođenja radova

0nvestitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova.3lan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumenta!ije određene posebnim propisima.%vaki poslodava! koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan

izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova.3lan izvođenja radova izrađuje ili daje na izradu koordinator 0.3oda!i o planu izvođenja radova sastavni su dio prijave gradilišta inspek!iji rada

E1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 3lan izvođenja radova mora sadržavati'

4# %pis i shemu 3nacrt7 izvođenja radovaF# Popis opasnih tvariE# Popis posebno opasnih poslova"# Mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za ivot i zdravlje radnika, kao i

vrste i količine potrebnih osobnih za!titnih sredstava odnosno za!titne opreme5# Postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini

gradili!ta,# Postupke za svaku pojedinu opasnu )azu radaH# 8remenski plan radovaA# ;ačin organiziranja suradnje i uzajamno izvje!ćivanja svih izvođača radova46# ;ačin organiziranja na način da na gradili!te imaju pristup samo osobe koje su na

njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradili!te44# $ajedničke mjere za!tite na radu na gradili!tu4E# Pravila pona!anja na gradili!tu4"# Popis poslova s procjenom tro!kova 3tro!kovnikom7 uređenja gradili!ta i izvođenja

zajedničkih mjera za provedbu za!tite na radu naradili!tu45# Popis isprava, evidencija i uputa iz za!tite na radu, koje se moraju čuvati stalno na

gradili!tu4# Potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja radova i pečat#

rrrrrrrrr. Ca li je obavezno i!enovanje dva razli%ita koordinatora

Z3R ili !ože biti sa!o jedan1ije nužno, koordinator 0 može obavljati i poslove koordinatora 00

sssssssss. Ci!enzije radni" prostora

:eličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano min 31 )< zračnogprostora i / )/ slobodne površine poda.

,račni prostor ; slobo&na po'r(ina poda podrazumijeva slobodnu zapreminu zračnogprostora, tj. površina poda koja nije zauzeta namještajem, strojevima, uređajima ilimaterijalom i ne služi kao prostor za skladištenje.

4dnosi se na prostorije u kojima pri radu postoje propisani mikroklimatski uvjeti i nema štetni9zikalni, kemijski odnosno biološki djelovanja.2inimalne svijetle visine radni prostorija moraju iznositi'

1# < ) ( prostorije u kojima u tijeku rada nema štetni 9zikalni, kemijski tj. biološkidjelovanja*# /? ) ispunjeni mikroklimatski uvjeti, tj.u kojima nema štetni 9zikalni, kemijski,biološki djelovanjaU;apomena prema ispitivaču razlika između 4 i F 3E i F,Hm7 je u tome !to je pod 4dozvoljeno da bude !tetnih tvari 3minimalno7, dok pod F !tetne tvari nisu dozvoljene ni ukom slučaju#

+# /01 ) ( prostorije predviđene za obavljanje administrativni poslova, projektantskiuredi, skladišta, prostorije u kojima se radni!i zadržavaju ]* dnevno, prostorije u kojimase obavljaju tii obrtnički i, a u kojima su zadovoljeni mikrokl. uvjeti i nema štetni 9z,kem odnosno biološki djelovanja.

# prostorije iz točke +. koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važe$impropisima, ili zašti$enim građevinama koji su spomeni!i kulture, a kojima visinu nijemogu$e mijenjati, visina prostorija )o$e biti )an#a o& /0 ) ali ne )an#a o& // ).

=ontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete zračnog prostora i veličineradne prostorije i ako svijetla visina nije manja od *,* metra.

ttttttttt.$ikrokli!atski uvjeti

>emperatura, vlanost i brzina strujanja zraka ( moraju se ovisno o prirodi posla osigurati povoljni uvjeti rada, odgovarajući za ljude u pogledu temperature, vlanosti i brzine strujanja zraka, uzimajući u obzir radne postupke i &zičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima#

Te)perat"ra 7 ako radni pro!es to dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radovau hla&no) %i)sko)B ra%&obl#" moraju osigurati sljede$i )ikrokli)atski "'#eti5

⋅ ( rad bez 9zičkog naprezanja /1 /06⋅

( laki 9zički rad 3= // 6⋅ ( teški 9zički rad 31 3D 6

Vla$nost 9 3ri korištenju uređaja za klimatiza!iju preporuča se relativna vlažnost od :1 &o=1P* azlika između vanjske i unutarnje temperature "ljeti#, ne bi trebala biti ve$a o& > 6.

E*




Jr%ina str"#an#a %raka na mjestima rada u zatvorenom prostoru ovisi o vrsti rada itenološkom pro!esu, a ne smije biti ve$a od 10 );s ako je temperatura vanjskog zraka do1@ V;U 1= )/s 7 1@ V; do *E V; U 1? );s 7 ^ *E V;.

Zagrijavanje 7 adne prostorije, u kojima se radni!i i druge osobe zadržavaju ^ * sata bezprekida, moraju se grijati u ladnom razdoblju. 3e$i za zagrijavanje prostorija moraju bitipriključene na odgovaraju$i dimnjak.0ndividualne pe$i, ne smiju se upotrebljavati ako dovode dolazi do oslobađanja štetni tvari u

radni prostor.Za zagrijavanje radni prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i

eksplozivne tvari mora se predvidjeti i osigurati sistem -entralno! !ri#an#a sukladno Zn iposebnim propisima.

+rovjetravanjea mjestima rada u zatvorenom prostoru mora se osigurati dovoljno svježeg zraka, prvenstveno

prirodnim provjetravanjem, s obzirom na radne postupke i 9zičke zatjeve radnika.Froj, veličina, raspored i položaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da osigurava

i%)#en" %raka i )ikrokli)atske "'#ete u toplom i ladnom razdoblju.adne prostorije koje zbog tenološkog pro!esa ne mogu u potpunosti ili djelomično biti

prirodno provjetravane "prostorije bez prozora i svjetlarnika# mogu se koristiti za rad samoako je'

⋅

( osigurano održavanje te)perat"re 'la$nosti i br%ine str"#an#a %raka upropisanim vrijednostima⋅ ( osigurano da kon-entra-i#a (tetnih para plino'a pra(ine i dr., bude u

dopuštenim vrijednostima.5ko na mjestima rada dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, topline, štetni para,

plinova, magle, prašine i dr., mora se osigurati s"sta' prisilno! pro'#etra'an#a koji semora redovito održavati i biti u funk!iji.

5ko se koriste instala!ije za kondi!ioniranje zraka ili meaničko provjetravanje, one morajudjelovati na takav način da radni!i nisu izloženi propuu koji uzrokuje nelagodu.

& prostorijama za obavljanje uredski poslova i sl. prostorijama, pri normalnim)ikrokli)atski) "'#eti)a, mora se osigurati najmanji broj izmjena zraka u toku 1'

⋅ – prostorija za obavljanje uredskih poslova i slično ############# 4,5 izmjena /h⋅ – prostorija za sastanke ######## E izmjene /h⋅ – garderoba ############## 4 izmjena /h⋅ – kupaonica ############# 5 izmjena /h⋅ – umivaonica ########## 4 izmjena /h⋅ – nunik#################### " izmjene /h⋅ – prostorija za osobnu higijenu ena########### F izmjene /h⋅ – blagovaonica ######## F izmjene /h⋅ – prostorija za povremeno zagrijavanjeradnika########F izmjene /h

& radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se ")#etni)pro'#etra'an#e) osigurati sljede$e količine s'#e$e! %raka po radniku'

⋅ – E6 mE/h( za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano minF6mE slobodnog zr# prostoraB

– F6 mE/h(za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano F6 ( "6 m

E

slobodnog zr# prostoraB⋅ – najmanje "6 mE/h – za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za

provjetravanje#Zrak za umjetno provjetravanje radni prostorija, odnosno zrak za zagrijavanje kojim se

istovremeno vrši i provjetravanje prostorija ne smije sadržavati prašinu, dim, štetne plinove,neugodne mirise i sl.

4tvori za dovođenje zraka moraju biti zašti$eni od prodiranja strani tijela žič. mrežom,žaluzinama i sl.

5ko svježi zrak nije dovoljno čist, mora se prije uba!ivanja u prostoriju pročistiti "9ltriranjem,neutraliza!ijom i sl.#. a izvorima zagađenja zraka u radnim prostorijama moraju bitipostavljeni uređaji kojima se zagađeni zrak odsisava neposredno s mjesta nastajanja.

& radnim prostorijama u kojima se pri tenološkom pro!esu razvijaju neugodni mirisi ili mogu

nastati zapaljive,tj.eksplozivne smjese mora se osigurati potlak kako ne bi prodirale ususjedne prostorije.3osebnim !ijevnim vodovima mora se osigurati odvođenje iz radni prostorija prašine i para koje

se lako kondenziraju, kao i tvari koje same ili pri miješanju sa zrakom mogu stvarati otrovne,zapaljive ili eksplozivne smjese, odnosno kemijske spojeve.

E+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 3ri provjetravanju, zračnom grijanju i klimatiza!iji radni prostorija dopušteno je korištenje

re-irk"la-i#sko! %raka ako taj zrak ne sadrži neugodne mirise ili zapaljive, eksplozivnepare i ako ponovnim uba!ivanjem u prostoriju ne$e biti prekoračene dopuštene graničnevrijednosti izloženosti štetni plinova, para, magle i prašine "G:0#.

adne prostorije u kojima može do$i do iznenadnog razvijanja veliki količina otrovni, lakozapaljivi ili eksplozivni isparenja, moraju biti opremljene i posebnim uređajima zaprovjetravanje koji se automatski uključuju kako ne bi došlo do prekoračenja propisanigranični vrijednosti izlaganja štetnim plinovima,prašini.,

enološki pro!esi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne tvari "para, magla, plin#,moraju biti ermetički zatvoreni, odnosno pod po&tlako).

4trovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tenološkom pro!esu moraju se prije odvođenja uatmosferu pročiš$avati u posebnim uređajima. Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije puštanjau atmosferu izgarati. 3ri izgaranju veliki količina plinova i para moraju se produkti izgaranjaprije puštanja u atmosferu pročiš$avati.

uuuuuuuuu. ;ertikalni prilazi

Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šatove i sl. gdje seposlovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku č'rstih)etalnih l#esta'a postavljeni vertikalno ili koso s k"to) na!iba 'e7i) o& >0 premaorizontali.

3rečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 3= -) i dobro učvrš$eneodnosno na vertikalnom razmaku od najviše <1 -). )uljina prečki između strani!a ljestava

ne smije biti manja o& :1 -).?jestve, čija je visina <1 ) moraju počevši od E prečke "oko *m od poda# imati č'rst" le+n"

%a(tit".?eđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s

unutrašnjim radijusom min. >1 -) 9 ?1 -), koji moraju biti pričvrš$eni za strani!e ljestavana međusobnom razmaku ne ve$em od 3: ). ?ukovi moraju biti povezani vertikalama odplosnatog željeza na razmaku ne ve$em od /0 -).

?jestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstruk!ijom u razma!ima ne ve$imo& <1 )* moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstruk!ijom. ako nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida,

razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi >1 &o ?1 -)* ako su pričvrš$ene za zid ili stup moraju od površine zida /stupa biti udaljene min 3=

-)* ako im je visina /11 m moraju se na udaljenostima =9?) ugraditi o&)ori(ta

"platforme, podesti#.ukovati "strani!e# ugrađeni ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima

objekata i sl. moraju biti najmanje 1>0 ) i%na& prilazne površine. ?eđna zaštita mora bitiprodužena min 31 ) i%na& prilazne površine.

vvvvvvvvv. +ro!etni putevi

3rometni putoviI 3rometni putovi, uključuju$i stepeni!e, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju

biti smješteni i takvi dimenzija da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pješake ilivozila te ne smiju ugrožavati radnike i druge osobe.

I )imenzije putova koji se koriste za pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladus brojem mogu$i korisnika te s djelatnoš$u poslodav!a.

I Glavni odni!i za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,- m, a sporedni odni!i najmanje1,@ m, a prolazi u prostoru s regalima ne smiju biti uži od @, m.

I a mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnisredstava, moraju se postaviti natpisi i svjetlosni, odnosno zvučni signali koji upozoravajuna mogu$nost nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprječavajuiznenadni izlazak pješaka na prometni!u.

I 5ko se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješa!ima osiguratidostatan sigurnosni prostor.

I 5ko se na mjestima rada kre$u motorna vozila moraju se postaviti prometni zna!i premapropisima za promet na javnim prometni!ama.

I ajve$a dopuštena brzina kretanja motorni vozila u vanjskim prostorima je 1@ km/, a uunutarnjim - km/.I 4tvori, kanali i jame, koji se radi tenološki i pogonski razloga, nalaze na mjestu gdje se

kre$u transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovaraju$im čvrstim pločama iliograđene čvrstim i sigurnim ogradama.

7 2ora se omogu$iti dostatan prostor između prometni kolni putova i vrata, ulazni vrata,E




prolaza za pješake, odnika i stepeništa.I &daljenost između bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometni!e ne smije biti manja

od @,E- m i mora biti obilježena vidnim zna!ima "rubnikom i sl.#.I :isina kolni prolaza "tunela, mostova, galerija, nadzemni vodova# na unutrašnjim

prometni!ama mora biti za @,- m ve$a od visine vozila predviđeni za kretanje timprometni!ima, a širina kolski prolaza mora biti sa svake strane najmanje @,- m ve$a odvanjski bočni rubova vozila.

I )vosmjerna !esta u krugu građevine mora biti široka najmanje -m, a jednosmjerna najmanje+,@ m.

I ransportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika idrugi osoba.

I Xirina transportni putova ne smije biti manja od 1, m, odnosno mora biti za @, m ve$aod širine transportni sredstava, odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose.

I ransportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje - !m,odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje - !m usađenim u nivo podaprostorije.

I 2jesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljenanapravama koje sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama i moraju biti označena.

---------. +o!oćne prostorije, koje su, veli%ine

3omo$ne prostorije "garderobe, svlačioni!e, umivaoni!i, kupaoni!e, nužni!i#

"1# & građevinama namijenjenim za rad moraju se osigurati pomo$ne prostorije"*# :eličina pomo$ni prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i

broju korisnika, i ne može biti manja od *,- m."+# 3rostorije iz točke 1. ovoga teksta iznimno mogu imati visinu i manju od *,- m, ali ne manju

od *,* m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važe$impropisima, u zašti$enim objektima koji su spomeni!i kulture, a čiju visinu nije mogu$emijenjati i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani za pomo$ne prostorije.

. Stepenita

%tepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako i%la$en#e iz svi dijelovagrađevine te po svom položaju i dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o brojuosoba koje se njima koriste.

%tepeništa moraju biti izvedena tako da #asno "ka%"#" na s)#er izlaza iz građevine.%tepeni!e koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi izzgrade biti odvojene pregradama, vratima ili na drugi način, tako da je jasan smjer izlaženja.%tepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta.

a stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se stavljati stvari kao što su zr!ala, neobilježeneprovidne pregrade i razne dekora!ije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjeraizlaženja.

=orisna širina stepenišnog kraka unutarnji stepeni!a ne može biti )an#a o& 33 )* 3odkorisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepeni!a mjerena izmeđurukovata i zida. %tepenišni krak je dio stepeništa koji ima na#)an#e < stepeni-e, a na#'i(e3? stepeni-a.

Xirina odmorišta ili podesta ne može biti manja od (irine stepeni(no! kraka, a dužinaodmorišta između stepenišni krakova ne smije biti manja od 33 )*

:isina stepeni!a mora iznositi od 3< &o 3D -), a širina gazišta od /= &o <= -).%ve stepeni!e na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u

širini gazišta i u visinama pojedini stepeni!a, ne smiju biti ve$a od 10 -).Zavojito stepenište se može postavljati u radnim i pomo$nim prostorijama samo gdje boravi &o

/1osoba s time da na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja o& 3< -).:anjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 3/ ) i mora biti %a(ti7eno od

atmosferski padalina. 5ko to nije osigurano, mora se čistiti i održavati. 8okretne stepeni-ei pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s važe$im teničkim propisom. esmiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju evakua!ije i spašavanja. e smiju imatineprekinuti vertikalni put viši od 1 etaže.

/////////. &grade

"1# %tepenišni krak i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imatizaštitnu ogradu s rukovatom koji moraju biti postavljeni kontinuirano na !ijeloj dužinistepeništa.

"*# Galerije, platforme "podiji#, prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visinive$oj od 1,@ m s koji se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom, ako

E-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić drugim propisima zaštite na radu nije drugačije određeno.

"+# Zaštitna ograde i rukovati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost."# :isina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,@ m mjereno od poda."-# ukovat na stepeništu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje površine gazišta,

mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vra rukovata i mora biti postavljenbarem s jedne strane.

"C# 0spuna zaštitne ograde "prečke, međuprečke, stupovi, ume!i# mora biti konstruirana za jednolično ptere$enje preko ukupne površine ograde.

"E# 4grada mora izdržati orizontalno optere$enje od najmanje E@@ /m."# 5ko se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinski prečki, svijetli okomiti razmak između

prečke i poda odnosno vra stepeni!e i prečke ne smije biti ve$i od *- !m."H# 5ko se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomiti prečki onda svijetli razmak između

prečki ne smiju biti ve$i od 1 !m."1@# 3ovršine potpuno ili djelomično ispunjene ume!ima od čvrste žičane mreže, razapetom

metalnom konstruk!ijom ili ornamentalnim rešetkama koje zašti$uju od pada kroz zaštitnuogradu moraju odgovarati navedenim zatjevima u stav!ima . i H. ovoga članka, adozvoljena je i druga kombina!ija navedeni načina izvedbe koja osigurava jednakusigurnost.

"11# a mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati nasvom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 1- !m mjereno od površine podaodnosno gazišta stepeni!e.

"1*# 5ko se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne ograde, onda njegov

vr mora biti paralelan s vrom stepeništa, a visina obruba ne smije biti manja od E,- !mmjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vra do izbočine gazišta.

zzzzzzzzz. ;rata i prolazi

& slučaju nastanka neposredni i ozbiljni rizika po život i zdravlje radnika i drugi osoba, moraim biti omogu$eno brzo i sigurno napuštanje mjesta rada.

I 3utovi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili dosigurnog područja.

I Froj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o uporabi, opremi i dimenzijamamjesta rada i najve$em broju osoba koje mogu biti nazočne.

I 2aksimalna dužina evakua!ijskog puta do sigurnog prostora ne smije biti ve$a od -@ m, a ukatnim građevinama ne smije biti ve$a od +@m.

I Građevine duže od +@ m i sa više od + kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljenastubišta, od koji se jedno koristi za slučaj opasnosti. %tubišta moraju imati izlaze koji vodeu slobodni prostor.

I =od otvoreni industrijski postrojenja s etažama do visine manje od +@ m, potrebno jepostaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti *- m od najudaljeniji mjesta rada.

I 3osebni putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni znakovima u skladu s 3ravilnikom osigurnosnim znakovima te sigurnosni znakovi moraju biti trajno postavljeni na odgovaraju$immjestima.

I 3utovi i izlazi u nuždi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodniod prepreka tako da se mogu bez smetnji koristiti u bilo koje vrijeme.

I 3utovi i izlazi u nuždi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nužnom rasvjetomodgovaraju$e jačine za slučaj nestanka rasvjete.

I 3ropusna mo$ vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakua!ije bez umanjenja efektivne

širine odnika, stubišta, odmorišta i drugi prolaza.7 :rata za nuždu se moraju otvarati prema van.I =lizna ili okretna vrata nisu dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nuždi.I :rata za nuždu ne smiju biti zaključana ili pričvrš$ena na način da se ne mogu lako i trenutno

otvoriti kad je potrebno.I :rata na evakua!ijskim putovima moraju biti označena te mora biti omogu$eno njiovo

otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomo$i u smjeru izlaznog puta.

aaaaaaaaaa. Cizalice na !e"anizirani pogon.

%pada u strojeve s pove$anim opasnostima, radnik koji rukuje obavlja poslove s posebnimuvjetima rada.

bbbbbbbbbb. +rijava gradilita

I 0nvestitor je dužan prijaviti gradilište u skladu s ovim 3ravilnikom u slučaju'1. predviđenog trajanja radova dužeg od +@ radni dana i na kojima radi istovremeno više od *@

radnika*. da je predviđen opseg radova od -@@ osoba ( dana ili više.

EC




I & slučaju izvođenja posebno opasni radova određeni ovim 3ravilnikom, gradilište se moraprijaviti bez obzira na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove.

I 0nvestitor je dužan najmanje 1 dan "po novom zakonu# prije početka izvođenja radova na tomgradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspek!ije rada odnosnodrugom nadležnom tijelu. :iše nije potrebno dostaviti plan izvođenja radova nego se poda!i onjemu samo spominju u prijavi. 3o novom i izvođač može prijaviti gradilište.

I 3reslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu.I 3rijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja

radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada.a prijavi gradilišta obvezno se nalazi'1. )atum prijave*. očna adresa gradilišta+. 3oda!i o investitoru "ime, naslov, adresa, telefon, matični broj#. :rsta projekta "novogradnja, rekonstruk!ija, održavanje, rušenje,...#-. 3rojektant odnosno glavni projektant "ime, naslov, adresa, telefon#C. =oordinator/i ( 0 za zaštitu na radu u fazi izrade projekta "ime, naslov, adresa, telefon#E. =oordinator/i ( 00 za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova "ime, naslov, adresa, telefon#. Froj, verzija i datum "ažuriranja# plana izvođenja radovaH. 3lan izvođenja radova izradio' "ime, ime odgovorne osobe, naslov, telefon#1@. 3lanirani datum početka rada na gradilištu11. 3lanirano trajanje rada na gradilištu

1*. 3redviđen najve$i broj radnika na gradilištu1+. 3lanirani broj ugovorni izvođača i drugi osoba na gradilištu1. 3oda!i o ugovornim izvođačima, koji su ve$ odabrani1-. adilište prijavljuje' ( investitor1C. 3otpis i pečat

cccccccccc. Coku!entacija Z3R na gradilitu

3oslodava! je dužan čuvati'1. glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovni pravila

zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,*. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s pove$anim opasnostima dok te strojeve i

uređaje koristi,+. planove uređenja privremeni radilišta dok ta radilišta koristi,. isprave o obavljenim ispitivanjima radni strojeva,-. dokaze o ispravnosti instala!ija.C. eviden!ije o zaposleni!ima osposobljenim za rad na siguran način, "ispitivač me ispravio da

treba imati dokaze da su radni!i osposobljeni za rad na siguran način#E. eviden!ije o zaposleni!ima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, "ispitivač

me ispravio da treba imati dokaze da radni!i ispunjavaju uvjete za poslove s posebnimuvjetima rada#

. eviden!ije o strojevima i uređajima s pove$anim opasnostima koje koristi,H. eviden!ije o opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,1@. eviden!ije o ozljedama na radu, slučajevima profesionalni bolesti i poreme$ajima u

tenološkom pro!esu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedi!e po sigurnost izdravlje radnika.

dddddddddd. #ko dobiva kaznu ako prijava nije vidno izvjeena ili ažurirana1

0nvestitor.

eeeeeeeeee. 9o!e se podnosi prijava gradilita1

0nspek!iji rada i upravnom tijelu nadležnom za poslove graditeljstva

:::::. +osebno opasni radovi

1. adovi u iskopima, dubljim od + m, ili na sipkom ili močvarnom tlu te radovi na visini ve$oj od+ m

*. adovi s kemijskim ili biološkim tvarima, koji posebno ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnikai za koje je propisan poseban zdravstveni nadzor

+. adovi u području ioniziranog zračenja. adovi u blizini električni vodova visokog napona-. adovi, pri kojima postoji opasnost od utapanjaC. adovi pri kopanju, čiš$enju ili popravljanju bunara, pod zemljom i u tunelima

EE



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić E. adovi pri ronjenju s uporabom zraka pod tlakom. adovi u kesonu s atmosferom stlačenog zrakaH. adovi s eksplozivnim i lako zapaljivim tvarima1@. adovi u prostorima koji su ugroženi eksplozivnom atmosferom11. adovi na sastavljanju i rastavljanju teški dijelova i/ili sklopova1*. adovi sa strojevima i uređajima s pove$anim opasnostima1+. adovi sa skelama "postavljanje, rastavljanje i korištenje#1. adovi uz odvijanje prometa na !estama i željezni!i1-. adovi na napinjanju kabela u prednapetim betonskim i drugim konstruk!ijama1C. adovi na betoniranju, rezanju i obradi površina s napravama s visokim tlakom

gggggggggg. 9ako se dokazuje da radnik ispunjava uvjete za poslove s posebni! uvjeti!a rada1

3otvrdom od spe!ijaliste medi!ine rada i dokazom o stručnim kvalifika!ijama "svjedodžbe,potvrda,A# koje poslodava! mora držati na gradilištu

"""""""""". 9oji doku!ent dokazuje ispravnost nekog stroja nagradilitu1

0sprave o obavljenim ispitivanjima radni strojeva.

iiiiiiiiii. $jere Z3R kod ze!ljani" radova i kod kopanja kanala

3ri izvođenju zemljani radova na dubini 311 -) moraju se poduzeti zaštitne mjere protivrušenja zemljani naslaga sa bočni strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala.

učno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. %vako potkopavanje je zabranjeno.=opanje zemlje na dubini ve$oj od 1@@ !m mora se izvoditi pod kontrolom određene osobe. 3ri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa o

sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje. esarski radovi na podgrađivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi stručno, na temelju

odgovaraju$i normativa ili statički proračuna i !rteža.5ko se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoji instala!ija plina, elektrike, vode ili drugo, radovi

na iskopu moraju se vršiti po uputama i pod nadzorom stručne osobe kojoj pripadaju /održavaju te instala!ije i izvođača radova.

5ko se u toku iskopavanja naiđe na instala!ije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osiguranadzor.

3rije vršenja iskopa zemlje ili čiš$enja zemljom zatrpani jama, bunara, kanala i drugog, mora sepretodno provjeriti da eventualno nema ;4 odnosno drugi štetni, zapaljivi ilieksplozivni plinova.

Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike dužineda prelaze iznad ruba iskopa za najmanje E- !m. &mjesto ljestava može se predvidjeti iizrada odgovaraju$i stepeni!a ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijemeoborina.

5ko se iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postoje$im propisima ominiranju.

3rije početka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenski nepogoda, mrazeva ili otapanjasnijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzetiodgovaraju$e zaštitne mjere protiv opasnosti od obrušavanja bočni strana iskopa.

9opanje rovova i kanala 7 0skop zemlje na dubini ^ 1@@ !m "za temelje, kanale i sl.# može sevršiti i bez razupiranja, ako to čvrsto$a zemlje dozvoljava. 0skop zemlje u dubini ve$oj od 1@@!m smije se vršiti samo uz postepeno osiguranje bočni strana iskopa.

azupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutemunutrašnjeg trenja tla "prirodni nagib terena# u kom se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju dodubine ve$e od *m.

ovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogu$uje nesmetan rad na razupiranjubočni strana, kao i rad radnika u njima.

ajmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 1@@ !m određuje se slobodno. 3ri dubini ^1@@ !m, širina rova mora biti tolika da čista širina rova odnosno kanala nakon izvršenograzupiranja bude najmanje C@ !m.

)rvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bočni strana rovova i

kanala moraju po svojoj čvrsto$i i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni.azupiranje rovova i kanala mora odgovarati geo9zičkim osobinama, rastresitosti i pritisku tla ukome se vrši iskop, kao i odgovaraju$em statičkom proračunu.

0skopani materijal iz rovova i kanala mora se odba!ivati na toliku udaljenost od ruba iskopa dane postoji mogu$nost obrušavanja tog materijala u iskop.

E




azmak između pojedini elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se spriječiosipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.

4plata za podupiranje bočni strana iskopa "rov, kanal, jama# mora izlaziti min. za *@ !m iznadruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala sa terena u iskop.

3ri izba!ivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko *m moraju se upotrebljavati međupodovipoloženi na posebne podupirače. 2eđupodovi se ne smiju optere$ivati količinom iskopanogmaterijala ve$om od određene, s kojom mora radnik biti upoznat prije početka rada, i morajuimati rubnu zaštitu visoku najmanje *@ !m.

%kidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vršiti po uputi i pod nadzorom stručne osobe. 5ko bivađenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.

%redstva za spajanje i učvrš$ivanje dijelova podupirača, kao što su klinovi, okovi, vij!i, čavli, ži!ai slično, moraju odgovarati važe$im standardima.

5ko se iskop zemlje za novi objekt vrši do dubine ve$e od dubine temelja neposredno stoje$egobjekta, takav rad mora se vršiti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta.

3ri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja. 3rilikom strojnog kopanjaiskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne ugrožava stabilnost strana iskopa.ubove iskopa smije se optere$ivati strojevima ili drugim teškim uređajima samo ako supoduzete mjere protiv obrušavanja.

5ko se u rovove i kanale nerazuprti strana iskopa polažu !ijevi, vodovi i slično, na mjestima nakojima je neopodan pristup radnika na dno iskopa radi vršenja potrebni radova na tim!ijevima, vodovima i sl., bočne strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj širini

osigurati od obrušavanja razupiranjem koje treba odgovarati geo9zičkim osobinama,rastresitosti i pritisku tla u kome se vrši iskop, kao i statičkom proračunu. 0iroki iskopi * agib bočni strana široki iskopa određuje se prema pravilima za razupiranje

strana iskopa.0skopi za usjeke i zasjeke pri građenju puteva i slično smiju se izvoditi samo na temelju

odgovaraju$eg projekta.3utevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrsto$i terena i prijevoznim

sredstvima. jiov nagib ne smije biti ve$i od @Y.3odupiranje bočni strana široki i duboki iskopa, kao i izvođenje slijepi zidova "zagata#, mora

se vršiti po planovima i pretodnim proračunima, vode$i računa o mogu$nosti prodora vode ipove$ani pritisaka u zidovima iskopa ili zagata. 5ko se iskop vrši u blizini građevinski idrugi objekata, koji mogu utje!ati na izvođenje radova, ovi radovi moraju se vršiti uz

osiguranje mjera zaštite susjedni objekata.9opanje bunara, a"tova i ja!a 7 =opanje bunara, šatova i jama, kao i radovi na popravku ičiš$enju bunara i šatova, moraju se vršiti pod nadzorom određene stručne osobe.3rije ulaska u bunar, šat ili jamu mora se pretodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasni

plinovi. 5ko se utvrdi prisustvo takvi plinova, silazak radnika može se dozvoliti tek poslijeotklanjanja ti plinova i provjeravanja da ti plinova nema. 3rovjeravanje prisustva opasniplinova i otklanjanje vrši određena stručna osoba.

3ri kopanju bunara, šatova i jama u blizini ugljenokopa, tvornički plinski !jevovoda, gradskeodnosno industrijske kanaliza!ije i slično, u pravilu treba predvidjeti mogu$nost pojaveopasni plinova. 3rovjeravanje prisustva takvi plinova obavezno vrši određena stručnaosoba odgovaraju$im metodama i sredstvima.

=opanje i razupiranje strana bunara, šatova ili jama mora se vršiti na temelju statičkogproračuna i projekta, koji sadrži i odgovaraju$e mjere Zn.

adni!i koji rade u bunarima, šatovima i jamama moraju imati zaštitni pojas sa konop!em zaizvlačenje i signalnim konop!em za davanje signala u slučaju opasnosti. adi zaštite radnikakoji rade na dnu od materijala koji pada iz naprave za izvlačenje iskopane zemlje, mora sepostaviti zaštitna nadstrešni!a na visini min*m od dna iskopa.

5ko se pri kopanju koriste betonski ili metalni obruči za potkopavanje, visina potkopa ne smijebiti ve$a od *@ !m.

adi sprečavanja padanja materijala u bunar, šat ili jamu, mora se po opsegu ruba postavitipuna zaštitna ograda visoka najmanje 1@@ !m. =ao zaštitna ograda može poslužiti i zidbunara ili jame, s tim da se on pri eventualnom odronjavanju mora stalno doziđavati.

Zabranjeno je silaženje na dno i izlaženje u košari naprave za izvlačenje materijala.Nekrk odnosno vitlo za izvlačenje i spuštanje materijala mora odgovarati postoje$im propisima o

Zn s dizali!ama.5ko se kopanje vrši miniranjem, moraju se osim mjera Zn predviđeni postoje$im propisima o

miniranju, primjenjivati i ove mjere'⋅ 1# paljenje mina smije se vršiti samo pomo$u električnog uređaja sa površine terenaU⋅ *# prije ulaska u bunar, šat ili jamu poslije miniranja mora se pretodno izvršiti

provjetravanje i provjeravanje da nema plinova u bunaru, šatu ili jamiU

EH



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić ⋅ +# prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bočni strana

bunara, šata ili jame, radi uklanjanja eventualne opasnosti od obrušavanja. &klanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šatova ili jama mora se vršiti odozdo

naviše, postepeno sa napredovanjem oziđivanja, ali tako da nije ugrožena stabilnostpreostalog podupiranja.

5ko se radovi vrše u sipkom materijalu, oplata se ne smije vaditi, nego se mora uzidati.

jjjjjjjjjj. &sobna zatitna sredstva

O s o bna % a( tit na s r e &s t a ' a su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji način

upotrebljava pri radu, tako da ga štite od 1 ili više rizika vezanog za njegovu sigurnost izdravlje.4sobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radni!i pri radovima, pri kojima nije mogu$e otkloniti

rizike za sigurnost i zdravlje te u slučajevima kada poslodava! ne može u dovoljnoj mjerismanjiti rizike primjenom osnovni pravila Z ili odgovaraju$om organiza!ijom rada.

3oslodava! određuje osobna zaštitna sredstva na temelju pro!jene rizika za sigurnost i zdravlje.3oslodava! mora utvrditi vrstu osobnog zaštitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom

mjestu uzimaju$i u obzir razinu rizika, učestalost izlaganja rizi!ima, karakteristike mjestarada i zadovoljavanje osobni zaštitni sredstava okolnostima, vremenu i uvjetima u kojimai radnik mora upotrebljavati.

8Z5=?<&N80 3430% 4%4F06 Z5X006 %8)%5:5a# zaštita glave' ka!ige, kape, mreži!e za kosu, kapuljače, marame... b# zaštita vrata' olovni

okovratni!i

!# zaštitu slua' ušni čepi$i, ka!ige s akustičnom zaštitom, ušne školjke...#d# zaštita očiju i li!a' naočale, maske, zasloni za li!ee# zaštita organa za disanje' respirator, maska s 9lterima, ronilačka oprema, 9ltarske naprave s

ka!igom... f# zaštita ruku' rukavi!e "od topline, ladno$e, vibra!ije, zračenja, =82 tvari,uboda,...#

g# zaštita nogu' !ipele, čizme, !ipele za brzo skidanje, antistatične, otporne na toplinu...# zaštita kože' kreme i mastii# zaštita trupa i trbua' prslu!i, kaputi, pregače, topli prslu!i... j# zaštita !ijelog tijela' oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni

pojasevi...

kkkkkkkkkk. 0to je sve potrebno za rad na skeli1

%kela mora biti atestirana, radnik mora biti zadovoljavati uvjete poslova s posebnim uvjetimarada

llllllllll. Rad na visini

ad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada. adni!i moraju imati uvjerenje,posebno osjetljive skupine ne smiju raditi na visini. 2ora imati zaštitnu opremu' oprema zapad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni pojasevi.

R a& na 'i s ini Gr a+ e n#e i % na& t e re naBI 3oslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine

podignute više od tri metra od okolne površine, ako se primjenom osnovni pravila zaštite naradu ne može spriječiti pove$ana opasnost od pada radnika s mjesta rada

I Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatni objekata

visokim do -@ !m iznad terena odnosno iznad poda međukatne konstruk!ije, mogu seizvoditi s upotrebom pomo$ni skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenjetakvi sredstava mogu$e izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika.

I Građevinski i drugi radovi na objektima višim od -@ !m iznad terena odnosno podameđukatne konstruk!ije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovaraju$i skela ili na drugisiguran način.

I 5ko pri radovima postoji mogu$nost da radni!i padnu izvan objekta, moraju se postavitiodgovaraju$e zaštitne nadstrešni!e tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi +@@ !m, iradni!i se moraju vezati odgovaraju$im zaštitnim pojasom.

I 5ko se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zaštitna ograda izopravdani razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestimamanjeg opsega ili kratkotrajni, radni!i moraju biti za vrijeme rada privezani pomo$u zaštitnogpojasa i konop!a dužine najviše 1-@ !m.

Up or aba r a&ne o p re ) e % a p o ' re ) e ni r a& na 'i s in i5adne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u slučaju kada uporaba druge sigurnijeradne opreme nije opravdana zbog niske razine opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe,odnosno zbog okolnosti na terenu koje poslodava! ne može promijeniti. adne ljestve zavrijeme uporabe moraju biti stabilne. 3rijenosne radne ljestve se moraju nogama oslanjati na

@




stabilnu, čvrstu, dovoljne široku i nepomičnu podlogu tako da prečke ljestvi za vrijeme radabudu u vodoravnom položaju.

adna skela za povremeni rad na visini mora imati proračun nosivosti i stabilnosti, osim ako jesastavljena prema op$e priznatim normama.

adna oprema s užetom za pristup, pozi!ioniranje i obavljanje povremeni radova na visini,mora ispunjavati sljede$e zatjeve'

D sustav užadi se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta odkoji jedno služi za penjanje, silazak i oslona! "radno uže#, a drugo za zaštitu od pada"zaštitno uže#U

D radni!i moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovaraju$e zaštitne pojasevepomo$u koji su vezani na zaštitno užeU

D radno uže mora biti opremljeno privatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, tesamozaustavnim uređajem koji $e spriječiti pad radnika ako izgubi kontrolu nad svojimkretanjem. Zaštitno uže mora biti opremljeno zavatnim uređajem za sprečavanje padovaradnika, koji slijedi njegovo kretanjeU

D alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno učvrš$en za radnikovzaštitni pojas ili na koji drugi prikladan načinU

D rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u slučaju nužde može brzo spasitiUI adna oprema s užetom za povremeni rad na visini može se koristiti samo u okolnostima, kada

se pro!ijeni da se rad može obavljati sigurno i gdje korištenje druge sigurnije radne opremenije opravdano.

!!!!!!!!!!. 9ako se ozna%avaju prepreke1 oje znakova tokoja predstavlja, geo!etrijski oblici

Z3E9&; ZE &Z3EIE;E3D' +R'+R'9E &+ES3K +&CRUIDE2jesta na kojima postoji opasnost od sudaranja s preprekama, od padova ili od rušenja obližnjipredmeta, moraju biti označena izmjenično sa žutim i !rnim ili !rvenim i bijelim prugama.)imenzije oznaka moraju biti u skladu s veličinom prepreke ili opasni mjesta. \ute i !rne prugeili !rvene i bijele pruge moraju biti pod kutom od -V. 3ruge moraju biti jednako široke.

&pute u donjoj tabli!i se primjenjuju za sve znakove, koji uključuju sigurnosnu boju'

Kori(ten#e;no(en#e;"potreba osobne %a(titne opre)eJo#a ,načen#e ili na)#ena Up"te i oba'i#esti

;rvena

Znak zabrane 4pasno postupanje

5larm za opasnostaprave za zaustavljanje, isključivanje iisklapanje u nuždi.8vakua!ija

3ožarna oprema 0denti9ka!ija i mjesto

\uta iližu$kastosmeđa

Znak upozorenja3azite, poduzmite sigurnosne mjere, ispitati"provjeriti#

3lava Znak za obvezno postupanje3osebno postupanje, aktivnost ili mjeraosite osobnu zaštitnu opremu

ZelenaZnak za izlaz u nuždi, znak zaprvu pomo$

:rata, izlazi, putovi, oprema, pomagala,sredstva, objekti

ema opasnosti :ra$anje u normalno stanje

3rimjeri'

1




nnnnnnnnnn. $edicina rada3rovjerava osposobljenost radnika za poslove s posebnim uvjetima rada, osposobljava radnike

za pružanje prve pomo$i, spe!ijalist medi!ine rada je i član odbora Z.

oooooooooo. +ravilnik o listi strojeva s povećani! opasnosti!a

%trojevi i uređaji s pove$anim opasnostima su oni pri čijem korištenju postoji pove$anaopasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjene osnovni pravila zaštite na radu.

I 3oslodava! je dužan, u skladu s važe$im propisima o načinu ispitivanja strojeva i uređaja,obavljati ispitivanje strojeva i uređaja utvrđeni u ovoj ?isti u sljede$im slučajevima'

D prije njiovog stavljanja u uporabu,D najmanje jedanput nakon dvije godine njiove uporabe,D poslije rekonstruk!ije a prije ponovnog početka korištenja,

D prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni

pppppppppp. 9ako se postupa s opasni! tvari!a

4pasne radne tvariI 3oslodava! koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima

primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati dasu te tvari u svakom trenutku označene na propisani način.

I 4pasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogu$e iste radne rezultate posti$i primjenombezopasni tvari.

I &koliko koristi opasne radne tvari poslodava! je dužan pravila zaštite na radu primjenjivatisljede$im redoslijedom'

1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tenike mogu$e koristiti zatvorene sustave,*. ukoliko nije mogu$e spriječiti oslobađanje opasni plinova, para i aerosola treba i odvoditis mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečiš$uje životni okoliš,

+. ukoliko nije mogu$e odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda jepotrebno ograničiti na najmanju mogu$u mjeru'

*




I količinu opasne tvari,I broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari,I vrijeme izlaganja radnika utje!aju opasni tvari.. ako se pravilima navedenim u točkama od 1. do +. ne može posti$i zadovoljavaju$a zaštita,

poslodav!i moraju skrbiti da zaposleni!i pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarimakoriste propisana osobna zaštitna sredstva.

((((((((((. 0to se predaje s doku!entacijo! za građevinsku

dozvolu za nuklearno postrojenje14dobrenje državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.

rrrrrrrrrr. 0to je buka u okoliu i to radnik !ože u%initi uslu%aju povećane buke1

Fuka je fizikalna štetnostFuka' vanjska, unutarnja u radnim prostorima ili uredska buka, prekomjerna izloženost bu!i

može uzrokovati privremeni ili trajni te djelomičniu potpuni gubitak slua.

3rag čujnosti @db, šuštanje liš$a 1@db, šapat *@db, govor -@db, prometna uli!a i automobilE@db, kamion

H@db, udaranje čeki$a po nakovnju H-db, avionski motor 1*@db na *@@m udaljenosti.

& slučaju pove$ane buke radnik može koristiti osobna sredstva za zaštitu od buke. ušni čepi$i,ka!ige s akustičnom zaštitom, ušne školjke

ssssssssss. uka gradilita

Fez obzira na zonu., tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi C-dF"5#.

& razdoblju od @.@@ do 1.@@ sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke oddodatni - dF"5#.

3ri obavljaju građevinski radova no$u, ekvivalentna razina buke ne smije prije$i vrijednosti iz abli!e 1 "*@/*-dF#

Za gradilišta unutar zone gospodarske namjene 7 zona - ekvivalentna razina buke ne smije/prije$i utvrđene vrijednosti tijekom dnevnog i no$nog razdoblja.

0znimno, dopušteno je prekoračenje dopušteni razina buke za 1@ dF"5#, u slučaju ako tozatijeva tenološki pro!es u trajanju do ma 1 no$, odnosno *dana tijekom razdoblja od +@

dana.4 slučaju iznimnog prekoračenja dopušteni razina buke izvođač radova obvezan je pisanim

putem obavijestiti sanitarnu inspek!iju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.Za radove u građevinama s više korisnika osim navedeni mjera primjenjuju se i dodatni

kriteriji'& građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i no$u, radovi se mogu obavljati

isključivo tijekom dnevnog razdoblja.)opuštene ekvivalentne razine buke u boravišnim prostorijama stanova iznose @ dF"5#, pri

čemu se u razdoblju između @.@@ i 1.@@ sati dopušta prekoračenje dopušteni razinabuke za 1@ dF.

tttttttttt. $aksi!alne doputene razine buke pre!a zona!a

Zona amjena prostora ajviše dopušteneo!jenske razine buke imisije :

+




5e_ u dF"5#buke

zadan":daP#

no$": nigt #

1. Zona namijenjena odmoru,

oporavku i liječenju -@ @

*. Zona namijenjena samo

stanovanju i boravku -- @

+. Zona mješovite, pretežito

stambene namjene -- -

. Zona mješovite, pretežitoposlovne namjene sa stanovanjem C- -@

-. Zona gospodarske namjene "proizvodnja,industrija, skladišta,

servisi#

( a grani!i građevnečesti!e unutar zone (buka ne smije prelaziti @

dF"5#

( a grani!i ove zone buka nesmije

prelaziti dopuštene razinezone s

kojom graniči

uuuuuuuuuu. &baveze organizatora javni" skupova na otvoreno!

3otrebno je obavijestiti 2&3 o vremenu i mjestu održavanja, uli!ama kojima $e se kretati, gdjebi moglo do$i do buke i dobiti dozvolu za održavanje skupa.

vvvvvvvvvv. zvlatenje kulturnog dobra

0zvlaštenje kulturnog dobra provodi se'` ako prijeti opasnost od ošte$enja kulturnog dobra, a vlasnik nema mogu$nosti ili interesa

osigurati provedbu svi određeni mjera zaštite i očuvanja` ako se na drugi način ne može osigurati obavljanje areološki istraživanja ili provedbamjera zaštite

` ako na drugi način nije mogu$e osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost




,ATITA O 8OARA

3* ,AKON O ,ATITI O 8OARA NN D/;31B

7 uređuje sustav zaštite od požara"upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona provodi 2&3, a inspek!ijski nadzor inspektori

2&37a#S"sta' ,O8 po&ra%")i#e'a51# planiranje Z437a*# pripisivanje mjera $%P(a građevina+# ustrojavanje subjekata Z437a# provođenje mjera Z437a-# &nanciranje Z437aC# osposobljavanje i ovla!divanje za obavljanje poslova Z437as !iljem' za!tite ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ivotinja te sigurnosti materijalnih dobara,

okoli!a i prirode od poara, uz dru!tveno i gospodarski prihvatljivi poarni rizik#

U -il#" ,O89a po&"%i)a#" se or!ani%a-i#ske tehničke i &r"!e )#ere;ra&n#e %a5 otklanjanje opasnosti od nastanka požara rano otkrivanje, obavješdivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara sprječavanje i smanjenje štetni posljedi!a požara utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovi posljedi!a

8ri &ono(en#" &ok")enata prostorno! "re+en#a treba 'o&iti rač"na o prostorni)"'#eti)a ,O89a posebi-e'

1# mogu$nost evakua!ije i spašavanja ljudi, životinja i imovine*# sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njiovom požarnom odjeljivanju+# osiguranju pristupa i operativni površina za vatrogasna vozila# osiguranju dostatni izvora vode za gašenje

----------. to je požar1po$ar 7 samopodržavaju$i pro!es gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru

. 0to je gorenje1

!oren#e 7 brza kemijska reak!ija neke tvari s oksidansom "najčešde s 4* iz zraka# u kojojnastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost

//////////. &tpornost na požar1

otpornost na po$ar 7 sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjavazatijevanu nosivost "# i/ili !jelovitost "8# i/ili toplinsku izola!iju "0# i/ili drugo očekivanosvojstvo

zzzzzzzzzz. 0to je reakcija na požar1

reak-i#a na po$ar 7 doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolaziizlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima

po$arni ri%ik 7 vjerojatnost nastanka požara u danim pro!esima ili stanjima

aaaaaaaaaaa. 'vakuacijski put iz građevine1 2 detaljnije u pitanjubr.<5=

e'ak"a-i#ski p"t i% !ra+e'ine 7 posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točkeu građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke "otpornost ireak!ija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta...# omoguduju da osobezatečene u požaru mogu sigurno "samostalno ili uz pomo$ spasitelja# napustiti građevinu

bbbbbbbbbbb. 0to sve !ora biti zadovoljeno kako bi se ispuniote!eljni za"tjev zatite od požara1

8riliko) pro#ektiran#a i !ra+en#a !ra+e'ine )ora se osi!"rati ,O8 kao #e&an o&te)el#nih %aht#e'a %a !ra+e'in" ,akon o !ra&n#iB tako &a se " sl"ča#" po$ara5

-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić očuva nosivost konstruk!ije tijekom određenog vremena spriječi nastanak i širenje vatre i dima unutar građevine spriječi širenje vatre na susjedne građevine omogu$i korisni!ima da napuste građevinu ili da budu spašene omogu$i zaštita spasilačkog tima

ccccccccccc. &dstupanje od te!eljni" za"tjeva

vidi uvjete u' Zakon o gradnji

ddddddddddd. 9ako se dokazuju te!eljni za"tjevi1

smatra se da je temeljni zatjev Z43 ispunjen ukoliko građevina udovoljava minimalnimteničkim zatjevima Z437a "može se dokazivati i priznatim metodama proračuna imodelima#

8re)a %aht#e'nosti )#era ,O89a !ra+e'ine se &i#ele na5!ra+e'ine sk"pine 3 9 )an#e %aht#e'ne !ra+e'ine!ra+e'ine sk"pine / 9 %aht#e'ne !ra+e'ine

/* ,AKON O ,A8AL4IVIM TEKUQINAMA I 8LINOVIMA NN 31?;D0 0=;31B

eeeeeeeeeee. Skladitenje zapaljivi" tekućina i plinova.

O'i) ,akono) "t'r+"#" se5 uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivi

tekudina i plinova uvjeti dranja, skladi!tenja i promet zapaljivim tekudinama i plinovima uvjeti za obavljanje poslova skladi!tenja zapaljivi tekudina i plinova načela za provedbu mjera za!tite od poara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i

postrojenja iz a#

,apal#i'e tek"7ine 7 tvari koje imaju penetra!iju o& <11 #e&ini-a penetra-i#e "1/1@mm#određenu prema normi za ispitivanje bitumena i čiji je tlak pare na 016 o& <11 k8a "+bara#, a dijele se prema temperaturu plamišta na' 7upaljive "lako zapaljive# teku$ine 7 temp. plamišta +V; 7gorive teku$ine 7 temp. plamišta ^ +V;

:::::f. Sigurnosna udaljenost.

Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivi teku$ina i/ili plinovamoraju se graditi na si!"rno# "&al#enosti "su W razdaljina u građ. ili oko nje, preko koje se uslučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjedni građevina#.

o'isi o količini i 'rsti zapaljivi/eksplozivni tvari posebne "'#ete za građenje glede Z437a i zaštite od eksplozije u postupku izdavanja?) za gradnju ili rekonstruk!iju građevine ili postrojenja za obavljanje prometa iliskladištenja zapaljivi tekudina i/ili plinova "t'r+"#e poli-i#ska "pra'a 8UB MU89a načijem području je građevina

ggggggggggg. 0to sadrži idejni projekt zapaljivi" tekućina i plinova1

I&e#ni pro#ekt tak'ih !ra+e'ina ili postro#en#a sa&r$i5 situa!ijski na!rt popis vrsta i količina zapaljivi tekudina/plinova koji se planiraju skladištiti ili njima

obavljati promet tenički opis planirane građevine i/ili postrojenja, tenološkog pro!esa i sustava za

upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tenološkog pro!esa tenički opis planirani sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara

""""""""""". Zona opasnosti

C




,ona opasnosti W "!ro$eni prostor u građevini ili oko nje, dijela građ. ili prostora !&#e senala%e zapaljive tek. i/ili plinovi, u kojem je pris"tna ili se može očeki'ati pris"tnostzapaljive smjese para i/ili plinova.

U %ona)a opasnosti %abran#eno #e5 držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koje iskre pu!enje i kori!tenje otvorene vatre u bilo kojem obliku držanje oksidirajudih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari odlaganje zapaljivih i drugih tvari ne namijenjeni tenološkom pro!esu

uporaba el# uređaja koji nemaju protueksplozijsku za!titu pristup vozilima koja pri radu pogonskog uređaja mogu iskriti no!enje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom ili uporaba takvi

uređaja i opreme

<* ,AKON O EKS8LO,IVNIM TVARIMA NN 3>?;1: 31D;1> =>;1? 3::;31B

8ropis"#e "'#ete %a5 proizvodnju, promet, skladištenje, ispitivanje i o!jenu sukladnosti,uporabu, re!iklažu, neutraliza!iju i uništavanje eksplozivni tvari, uvjeti koje morajuispunjavati osobe koje rukuju s eksplozivnim tvarima te nadzor nad primjenom ovog Zakona.

e pri)#en#"#e se na' 2inistarstvo obrane, 2&3, strane vojske u 6 ako je de9niranougovorom

Eksplo%i'ne t'ari s"5o gospodarski eksplozivio sredstva za ini!iranje eksplozivni tvario pirotenička sredstvao streljivoo barutio proizvodi punjeni eksplozivnim tvarimo sirovine eksplozivni svojstava koja služe za proizvodnju gore navedeni eksplozivni

tvari8ROI,VONI I SKLAINI OJ4EKTI EKS8LO,IVNIH TVARI

moraju biti izgrađeni i opremljeni da je osigurana zaštita života i zdravlja ljudi, njioveimovine i okoliša

objekti moraju biti pod stalnim tjelesnom/teničkom zaštitom o gubitku ili krađu eksplozivni tvari odma "ma. nakon 1# valja javiti poli!ijskoj

postaju mora se izraditi 3?5 34%&35<5 u slučaju požara

:* 8RAVILNIK O OT8ORNOSTI NA 8OAR I RUGIM ,AHT4EVIMA KO4E GRAEVINEMORA4U ,AOVOL4ITI U SLUČA4U 8OARA NN /D;3<B

iiiiiiiiiii. +ožarno opterećenje. Ukupno i speci)%no.

po$arno optere7en#e 7 količina toplinske ener!i#e koja se može razviti u nekom prostoru,nasta#e sa!ori#e'an#e) sadržaja građevine "pokretno opt.# i dijelova konstruk!ije i

elemenata građ. "stalno opt.#, a ra%lik"#e se ukupno požarno opt. "2<# i spe!i9čno požarnoopt. "2</m*#3B "k"pno po$arno opt. W "k"pna toplina koja se može osloboditi iz toplinske mo$i svega

upaljivog materijala u prostoru neovisni pripada li gorivi materijal konstruk!iji ili se nalazi uprostoru

/B spe-i.čno W prosječan iznos ukupnog požarnog opt. na jedini!i površine, a dijeli se na'aB nisko5 3 G4;)/bB sre&n#e5 39/ G4;)/-B 'isoko5 / G4;)/

jjjjjjjjjjj. +ožarni zid. #u!a%enje oznake R'*$@P

po$arni %i& 9 posebna 'rsta pre!ra&nih konstr"k-i#a otpornosti na požar min. 8072 H@ i

izveden od negorivi građevni proizvoda "reak!ija na požar min. 5*# koji presije!akonstruk!iju građevine od poda do krova s posebno izvedenim krovnim završetkom kojionemogu$uje prijenos požara mora tražena 80 svojstva osigurati i u sl"ča#" M )ehaničko! "&araB zbog

eventualnog padanja okolni konstruk!ija

E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić pri#eči pri#enos &i)a i 'atre na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini

8o$arni %i&o'i )ora#" se !ra&iti5 kod građevina kod koji je zabatni zid udaljen ] +m od susjedne građevine kod građevina velike duljine i zgrada u nizu "duljine ^ C@m#, osim kod oni kod koji to

nije mogude zbog funk!ionalni razloga "sportske i kon!ertne dvorane, tvorničke ale isl.#

kod građevine različite visine koje se spajaju preko različiti požarni odjeljaka kod građevina različite namjene

pre!ra&ne konst* otporne na po$ar 9 sve pregrade "zidovi, stropovi, podovi# bilo kojeotpornosti na požar koje se postavljaju na grani!u požarnog odjeljka radi sprječavanja širenjapožara i dima u danom vremenu

pre!ra&ne konst* otporne na &i) 9 sve pregrade "zidovi, stropovi, podovi, protudimnizastori, vodene zavjes i sl.# bilo koje propusnosti dima koje se postavljaju na grani!u dimnogodjeljka radi sprečavanja širenja dima u danom vremenu

kkkkkkkkkkk. +ožarni i di!ni odjeljak

po$arni o&#el#ak 9 dio građevine koji je o&i#el#en o ostalih &i#elo'a pre!ra&no) konst* iele)enti)a određene otpornosti na požar

&i)ni o&#el#ak 9 dio građevine odijeljen od ostali dijelova građevine pregradnom kons. i

elementima određene propusnosti dima

lllllllllll. 0to s!atra!o visoki! objekti!a1

,!ra&e s prostori)a %a bora'ak l#"&i či#i s" po&o'i na#'i(e! kata na#)an#e // ) i%na&na#ni$e kote terena na ko#i #e )o!"7 prist"p*8re)a %aht#e'nosti ,O89a %!ra&e se &i#ele na po&sk"pine %!ra&e po&sk"pine

,8SB5

TI8eta$

e

Kota po&a%a&n#eeta$e

Stan;poslo'na #e&ini-a

,8S3%lobodno stoje$e

)ostupna s + stranevatrogas!ima

+ )o Em 1 stan ( @@m*-@

korisnika

,8S/ %lobodno stoje$e i zgrade unizu + )o Em + stana ( @@m* 1@@

,8S< + )o Em +@@

,8S: )o 11m1stan ( neograničena

povr.:iše stanova ( @@m*

+@@

,8S0

Zgrade u kojima boravenepokretne osobe, osobesmanjene pokretljivostim i

osobe ograničenog kretanja

)o **m

Visok e

%!ra&e

Vi(e o&//)

Otpornost na po$ar nosi'ih i;ili nenosi'ih konstr"k-i#a "zid, strop, stup, greda...# jesposobnost konst. ili njena dijela da kroz određeno vrijeme ispunjava zatijevanu nosivost "#i/ili toplinsku izola!iju "0# i/ili !jelovitost "8#, i/ili meaničko djelovanje "2#, u uvjetimadjelovanja predviđenog požara "standardnog ili projektiranog#.

Otpornost na po$ar &r"!ih ele)enata "vrata, požarni zavjesa, požarni premazazaklopa!a, obujmi!a, kabela, zatvarača i sl.#, mogu sadržavati i druge zatjeve koji morajubiti zadovoljeni u slučaju požara' toplinsko zračenje "K#, automatsko zatvaranje ";#,propusnost dima "%#, kontinuitet strujnog kruga "3#, otpornost na čađu "G#, sposobnostpožarne zaštite "=#, ...

Vri#e)e otpornosti na po$ar izražava se u min. i označava brojevima' 1-, *@, +@, -, C@, H@,1*@, 1@, *@, +C@ i određuje se na temelju požarnog opteredenja

!!!!!!!!!!!. 9ako dokazuje!o da neki E zid i!aodređena požarna svojstava1




Otpornost na po$ar nosivi konstruk!ija &oka%"#e se proračunom nosivosti i uporabljivostikonstruk!ije za predviđena djelovanja i utje!aje na građevinu u G3, u okviru proračunameaničke otpornosti i stabilnosti.

može se dokazivati i ispiti'an#e) " o'la(teno) laboratori#" prema rvatskimnormama

nnnnnnnnnnn. 9ako provjeriti otpornost na požar zida koji je zidan na gradilitu1

reba biti izveden u skladu s normom, a norme su navedene u projektu.

ooooooooooo.Razredi reakcije građevinski" proizvoda

građevni proizvodi koje se ugrađuju u građevinu trebaju zadovoljiti zatjeve u pogledureak!ije na požar

reak-i#a na po$ar !ra+e'no! proi%'o&a može se u unutarnjem prostoru građevines)an#iti %a 3 st"pan# u slučaju kada de u građevini biti ugrađen sustav za automatskogašenje požara "sprinkler#

na#)an#i &o%'ol#eni ra%re& !ra+* proi%'o&a E

S"sta' EURORA,REA reak-i#e na po$ar &i#eli !ra+* proi%'o&e " / !r"pe5 7 podovi7 svi drugi građevni proizvodi

RA,REI REAK6I4E NA 8OAR osi) po&o'aB5 > ra%re&a reak-i#e na po$ar' .4, .F, I, D, =, <, + < klase ob%iro) na ra%'o# &i)a' s4, sF, sE 3smoke7 < klase ob%iro) na !or"&e kapl#i-e' d6, d4, dF 3droplets7

Dpodovi imaju uz razred indeks OO i i samo klase razvoja dima s1, s*

ppppppppppp. 9oji su dokazi da !aterijal nije goriv1

0zjava o svojstvima i !erti9kat o stalnosti svojstava.

(((((((((((. zjava o svojstvi!a i doku!enti koji!a sedokazuju požarna svojstva

0zjava o svojstvima i !ertifikat o stalnosti svojstava garantiraju da proizvod ima upravo takvapožarna svojstva kao što de9nirano njegovom teničkom spe!ifika!ijom.

rrrrrrrrrrr. Sprje%avanje irenja požara u građevina!a. &d %egase gradi evakuacijski put i zato1

8vakua!ijski put se gradi od proizvoda otporni na požar zato što je požarni odjeljak.Građevine se dijele na po$arne i;ili &i)ne o&#el#ke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim

parametrima "požarno optere$enje, zaposjednutost prostora, visina, sustavi za automatskudojavi i gašenje požara...#

3odjelom na požarne i/ili dimne odjeljke )ora#" biti ob"h'a7eni' evakuacijski putove, atriji,vertikalni kanali za razne instalacije 3ventilacije, klima###7, okna dizala ako povezuju vi!e poarnih odjeljaka...

Otpornost na po$ar "k"pne nosi'e konstr"k-i#e mora biti c od otpornosti na po$arpo#e&inačne konstr"k-i#e ili elementa s najvedom otpornosti na požar

=od nadzemni etaža stambene namjene požarni odjeljak može biti maksimalne do 1*@@,@@ m*,a uredske namjene do 1C@@,@@ m*. )užina odjeljka ne smije prelaziti C@,@@ m, a požarniodjeljak može se rasprostirati najviše na nadzemne etaže.

:eličine požarni i/ili dimni odjeljaka prostora u podzemnim etažama koji su u funk!iji drugenamjene "garaže, skladišta i slično# moraju biti u skladu s posebnim propisom za konkretnunamjenu.

0znimno, odredbe se ne primjenjuju se na građevine za koje podjela na odjeljke nije primjerenaili opravdana iz funk!ionalni razloga "sportske dvorane, velesajamski izložbeni paviljoni,kon!ertne dvorane i slično#. %igurnost u slučaju požara kod projektiranja takvi građevina

H



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić treba dokazati primjenom proračunski metoda i/ili modela koji se temelje na provjerenimteničkim rješenjima i/ili novijim dostignu$ima na tom području.

Konstr"k-i#a i ele)enti ko#i ra%&'a#a#" po$arne i;ili &i)ne o&#el#ke &i#ele se na547 poarne zidove "unutarnje i vanjske# min# otpornosti <9(M A6 i proizvoda reakcije na

poar .F(s4,d6F7 druge pregradne konst# i elemente otporne na poar i/ili na grani!i požarnog i/ili dimnog

odjeljka

NAČIN GRAN4E 8OARNIH ,IOVA I RUGIH KONSTRUK6I4A NA GRANI6I 8OANOGO4EL4KA

Un"tarn#i po$arni %i&o'i grade se )in* 1<) i%na& kro'ne plohe s ne!ori'i) pokro'o) "reak!ije na požar

51 ili 5*7s1d@# grade se )in* 10) i%na& kro'ne plohe s !ori'i) pokro'o) "reak!ije na požar 87F# alternati'a' ispod krovne ploe izvesti konzolu @,-m lijevo i desno od zida "kod krovni

ploa s gorivim pokrovom potrebno je iznad konzole osigurati pokrov i/ili izola!iju reak!ijena požar 51 ili 5*7s1d@# sli bez zatjeva 2 za konzolu

sssssssssss. Sprje%avanje irenja požara preko otvora u fasadi Hori%ontalno preno(en#e po$ara preko pro%ora;ot'ora na pročel#" zgrade sprječava se

gradnjom %i&o'a )in* 3) li#e'o i &esno o& sre&ine %i&a koji je na grani!i požarnogodjeljka iste otpornosti na požar ili #e&nostrano na #e&n" stran" tako da je ukupna dužina*m, osim za zgrade Z3%*,+,i gdje ta udaljenost može biti 1m.

7 alternati'a5 pro&"$etak %i&a )in* 10) i%'an pročel#a na grani!i požarnog odjeljka isteotpornosti na požar

Ko& %!ra&a ra%'e&eno! tlo-rta gdje se požarni o&#el#-i spa#a#" po& k"to) 3<0V,prijenos požara između odjeljaka preko kutnog spoja se sprječava tako da se !ra&e %i&o'iiste otpornosti " &"l#ini )in* 0)

7 otpornost na požar zida može biti manja za +@min "min. 8+@ ili 8K+@ uz dokaz proračunom uG3 ili 80+@ bez dokaza# ako postoji sustav za automatsku dojavu i gašenje požara

Spr#eča'an#e 'ertikalno! preno(en#a po$ara po pročel#" %!ra&e preko ot'ora ni$eeta$e ko#a #e %asebni po$arni o&#el#ak na 'i(e eta$e koje su drugi požarni odjeljak,potrebno je graditi vertikalni građevinski element između dva otvora parapetB &"l#ine )in*3/) "ili zbroj parapet Q orizontalna istaka W 1,*m#

H@

)užina pravo!rtne barijere za zgradeZ3%*, Z3%+ i Z3% c 1,@@)užina barijere u unutarnjem kutuzgrade za Z3%*, Z3%+ i Z3% c +,@@ m

za konzolu nijenužan zatjevsvojstvo 2 kao zazidove




Spr#eča'an#e pri#enosa po$ara " 'ertikalno) s)#er" preko po$arnih o&#el#aka koji sedodiruju, ko& %!ra&a ra%ličite 'isine pri čemu se na krovu niže nalaze otvori naudaljenosti -m od pročelja više zgrade, ili se nalazi stropna konstruk!ija koja nezadovoljava propisanu otpornost na požar, zid se izvodi prema slikama

S8R4EČAVAN4E IREN4A 8OARA 8REKO OTVORA U KONSTR* I ELEMENTIMA KO4I

OMEU4U 8OARNE O4EL4KEOt'ori5 vrata, otvori za prolaz klimatizacijskih, ventilacijskih, električnih instalacija, cjevovoda,instalacijska okna i kanala, poklopci revizijskih okna, otvori za prolaz voznog okna dizala,dimnjaka, otvori staklenih stijena...

a građevinskim elementima kojima se sprječava prijenos požara u orizontalnom kao i kodgrađevinski elemenata između otvora kojima se sprječava prijenos požara po vertikaliizmeđu različiti požarni odjeljaka mora se kod izvedbe toplinski kontaktni sustavapročelja s gorivom toplinskom izola!ijom, i%'esti po#as o& ne!ori'e toplinske i%ola-i#e"reak!ije na požar 51 ili 5*7s1d@# u širini te prekidne udaljenosti.

Ko& i%'e&be o'#e(enih 'entiliranih ele)enata pročel#a potrebno je kod gorivi i negorivitoplinski izola!ija spriječiti prijenos požara kroz ventiliraju$i sloj u širini prekidne udaljenosti,barijerom koja se kod klasi9!irani sustava izvodi prema uputi proizvođača, a kod sustava spojedinačnim komponentama prema priznatim pravilima teničke prakse.

Ko& %!ra&a po&sk"pine ,8S: koje su jedan požarni odjeljak a kod koji se koristi kontaktnisustav pročelja s gorivom toplinskom izola!ijom, neposredno oko građevinski otvora bočno iiznad "prozori, vrata# ili samo orizontalno iznad otvora u dužini ve$oj od +@ !m lijevo i desnood krajnjeg ruba otvora izvodi se protupožarni pojas "barijera# toplinske izola!ije u širini min*@ !m razreda reak!ije na požar 51 ili 5*7s1d@, kako bi se spriječilo širenje požara po pročeljuzgrade. 5lternativa' može se toplinska izola!ija 51 ili 5*7s1d@, izvesti kao orizontalnikontinuirani pojas širine min +@ !m oko !ijele zgrade na svakoj drugoj etaži, ma -@ !m iznadgornjeg ruba otvora. egorive barijere se lijepe i meanički sidre na zid pročelja tako da se uslučaju požara spriječi otpadanje dijelova izola!ije.

Vrata pokretni ele)entiB7 moraju imati otpornost na požar kao i konstruk!ija i elementi u koju su ugrađena7 mogu imati otpornost za 1 stupanj nižu "min. 8+@# ako je površina pokretni elemenata ma.

*@Y površine konstruk!ije u koju su ugrađeni

ttttttttttt. 9ako sprije%iti da požar ne uđe u instalacije i ne proiri se nji!a1 Gdje se postavljaju zaklopke1

H1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić ,aklopke za zaštitu od požara namijenjene su za automatsko zatvaranje protoka zraka u

dovodnim i odvodnim kanalima klimatiza!ije i ventila!ije pri nastanku požara. &građuju se nagrani!e požarni odjeljaka, odnosno na prodore ventila!ijski kanala kroz požarne zidove.

Spr#eča'an#e (iren#a po$ara i &i)a na &r"!e o&#el#ke spr#eča'a se57 ugradnjom !ijevni barijera "protupožarni obujmi!a# i pregrada na mjestu ulaska !jevovodaili kabelskog kanala u konstruk!iju koja omeđuje požarni odjeljak čija je otpornost na požar i/ili jednaka otpornosti na požar te konstruk!ije ili je za jedan stupanj manja, ali ne manja od 8 +@7 oblaganjem !jevovoda ili kabelskog kanala oblogom čije je reak!ija na požar i otpornost napožar i/ili dim ista kao i konstruk!ija koju prolazi7 polaganjem !jevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju otpornost na požar i/ili dim kao ikonstruk!ija kroz koju prolazi

Za vanjske izola!ije, obloge, parne brane, folije i slične obloge !ijevi i kanal moraju se koristitinegorivi građevni proizvodi "reak!ije na požar 51 ili 5*7s1d@#, a iznimno min. ;7s+d* akopostoji sustav automatskog gašenja

uuuuuuuuuuu. Sprje%avanje iranja požara na susjednegrađevine

Spr#eča'an#e (iren#a po$ara na s"s#e&ne !ra+e'ine posti$e se 3građevine u neposrednojblizini ili koje se dodiruju7 de9niranjem sigurni udaljenosti na razini prostornog uređenja "prostorni i urbanistički

planovi# određivanje sigurnosni udaljenosti na razini predmetne loka!ije "npr. kod spremnika

zapaljivi tvari..# izvedba požarni zidova najmanje otpornosti na požar 8072 H@ izvedba vanjski zidova određene otpornosti na požar i zidni obloga i izola!ija "min. 51

ili 5*7s1d@# ograničenje površine nezašti$eni površina otvora ugradnjom sustava za automatsku dojavu i gašenje požara

7 kada je udaljenost dviju susjedni građevina s )ali) po$arni) optere7en#e) <), zidovii stropovi "krovovi# koji graniče sa susjednim građevinama moraju imati otpornost sukladnipropisanim u abli!ama

7 kada je jedna od susjednog !ra+e'ina sa optere7en#e)3111M4;)/, međusobnasigurnosna udaljenost se određuje proračunom B35 @5

vvvvvvvvvvv. Sustavi za odvodnju di!a i6ili topline i sustavi nadtlaka

S"sta'e %a o&'o&n#" &i)a i topline potrebno #e pre&'i&#eti " sl#e&e7i) sl"ča#e'i)a5• si!"rnosni) st"bi(ti)aU 7 sigurnosno stubište je zašti$eno od utje!aja vatre i dima, koje

vodi na sigurno mjesto, a može biti unutarnje "otvoreno ili zatvoreno# i vanjsko "potpunootvoreno ili djelomično otvoreno#

• po&r")ski) prostori)a be% po&r")skih pro%ora ili &r"!ih ot'ora ko#i 'o&e pre)a'an#sko) prostor" kad je'

a# kapa!itet tog prostora ve$i od 1@@ osoba, ili

b# etaža koju koriste ljudi na više od H,1@ metara ili kad ima više od jednog nivoa zaboravak smještenog ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanjeU• %at'oreni) atri#ski) prostori)aU• na&%e)ni) po$arni) o&#el#-i)a be% pro%ora s požarnim optere$enjem od *-@ 2< do

HHH 2< te površinom požarnog odjeljka ve$om od *@@,@@ m*, odnosno površinom požarnogodjeljka ve$om od @@,@@ m* kod požarni odjeljaka u kojima je ugrađen sustav zaautomatsku dojavu i gašenje požara

• na&%e)ni) po$arni) o&#el#-i)a be% pro%ora s požarnim optere$enjem od 1@@@ 2< do1HHH 2< te površinom požarnog odjeljka ve$om od 1@@,@@ m*, odnosno površinom požarnogodjeljka ve$om od *@@,@@ m* ako je u njega ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenjepožara

• " &r"!i) sl"ča#e'i)a na&%e)nih po$arnih o&#el#aka be% pro%ora te s požarnimoptere$enjem iznad *@@@ 2< i površinom odjeljka ve$om od -@,@@ m*, odnosno 1@@,@@ m* ako je ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara

H*




-----------. 'vakuacijski put

Si!"rno i pra'o're)eno nap"(tan#e %!ra&e " sl"ča#" po$ara osi!"ra'a se pri)#eno)o&!o'ara#"7ih )#era5 rasporedom i brojem evakua!ijski putova te izlaza primjereno broju ljudi i njiovoj

pokretljivosti odvajanjem elemenata koji ograničavaju 83 "stropovi, zidovi, vrata, ...# od drugi dijelova

građevine, elementima otpornim na požar i dim odabirom građevni proizvoda kojima se oblažu zidovi, stropovi...83, odgovaraju$e

reak!ije na požar sustavom za odvođenje dima i/ili topline sustavom uređaja za stvaranje pove$anog tlaka u 83 zbog sprječavanja ulaska dima sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upu$uju na 83 ugradnjom protupanik kvaka, pritisni ploča, šipki i sl. na evakua!ijskim vratima

& građevini moraju postojati min. * 83 koja vode u različitim smjerovima do vanjskog prostora,ili sigurnog mjesta u građevini i koji ne završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.

Jro# E8 o'isno o bro#" korisnika i%nosi5 )in* / E8 ako #e bro# korisnika 011 )in* < E8 ako #e bro# korisnika 01193111 )in* : E8 ako #e bro# korisnika 3111

0znimno može biti projektiran i sa)o #e&an e'ak"a-i#ski put za prodajno7uslužne prostoreunutar građevine ako je broj korisnika manji od -@, površina prostora manja od *@,@@ m*,požarno otere$enje manje od 1@@@ 2</m* i dužina zajedničkog dijela evakua!ijskog putamanja od *+,@@ m odnosno manja od +@,@@ m sa ugrađenim sustavom za automatsku dojavui gašenje požara.

Ko& !ra+e'ina ko#e i)a#" 'i(e eta$a, evakua!ijski putovi vode preko stubišta, od koji

najmanje jedno stubište mora biti izvedeno sukladno zatjevima sadržanim u abli!i 74tpornost na požar sigurnosni stubišni prostora, a ostala u protudimnoj izvedbi, poduvjetom da stubišta vode do različiti izlaza iz građevine, odnosno ne završavaju u istompožarnom i/ili dimnom odjeljku.

& slučaju građevina, osim zgrada Z3% -, "% e'ak"a-i#ski p"t preko stubišta, jedan odevakua!ijski putova )o$e biti preko pro%ora %a spa(a'an#e. aj prozor je dimenzijanajmanje 1?1 W 3/1 )etra, s visinom parapeta ili zaštitne ograde 1D193/1), anajmanje jedan takav prozor mora biti izveden po s'ako) stan";#e&no# poslo'no# #e&ini-i te postavljeni na odgovaraju$im mjestima dovatljivim za vatrogasnu teniku,ukoliko je vrijeme dolaska nadležne vatrogasne postrojbe na interven!iju unutar vremena od1- minuta, te da raspolaže odgovaraju$om vatrogasnom tenikom, što treba dokazati.

& katnim zgradama u kojima se traži više od dva evakua!ijska puta prozori za spašavanje moguse koristiti samo kao jedan od evakua!ijski putova.

0znimno, kod zgrada kod koji nije mogu$e izvesti prozore za spašavanje i/ili osiguratiodgovaraju$e operativne vatrogasne površine iz tenički ili drugi razloga "zašti$enegrađevine, urbana područja i drugo#, %a e'ak"a-i#ski p"t &o'ol#no #e osi!"rati #e&ani%la% st"bi(te) pod uvjetom da je to stubište i%'e&eno kao na&tlačno. e odnosi se nazgrade kod koji je potrebno osigurati više od dva evakua!ijska puta ili izlaza, te na zgradepodskupine - "Z3% -#.

Uk"pna &"l#ina E8 W duljina puta od najudaljenije točke u kojoj se osoba može na$i dovanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta )aW* =1) " !ra+e'ina)a s "!ra+eni) s"sta'o) %a a"to)atsk" &o#a'" i

!a(en#e po$ara )aW* :1) " !ra+e'ina)a be% na'e&eno! s"sta'a

i#elo'i E8 )o!" biti %a#e&nički &io E8 dio puta od najudaljenije točke do točke gdje korisnik bira izlaz u *

razna smjera

H+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić = )aW* <1) u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje

požara= )aW* /<) bez navedenog sustava= )aW* 30) u podzemnim garažama i industrijskim građevinama

sli#epi ho&nik W dio puta koji vodi u samo 1 smjeru= )aW* 30) u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje

požara, industrijske građevine i podzemne etaže,= )aW* =) bez navedenog sustava= ne odnose se na zgrade stambene namjene koje posjeduju propisane evakua!ijske

prozore iz svake stambene jedini!e dovatljive vatrogas!ima radi sigurne ak!ijespašavanja i gašenja, odnosno do 1@,@@ m dužine slijepog odnika ako ti uvjeti nisuispunjeni.

prostor "&al#a'an#a o& i%la%a &o si!"rno! )#esta

irina E8 o&re+"#e se pre)a bro#" osoba na eta$i ko#a i)a na#'e7" %apos#e&n"tostprostora, uz uvjet da se širina

evakua!ijskog puta ne smanjuje na nižim etažama građevineirina E8 o&re+"#e se kao ")no$ak bro#a osoba na eta$i ko#a i)a na#'e7"

%apos#e&n"tost s koe.-i#ento) pre)aTabli-i 3* " 8rilo!" 0 s ti) &a (irina e'ak"a-i#sko! p"ta ne )o$e biti )an#a o&5

min. 1,1m

min. 1,*-m za visoke zgrade @,Hm za prostor s kapa!itetom zaposjednutosti do -@ osoba

I%rač"n 're)ena e'ak"a-i#e 7 za zgrade u kojima boravi ^ +@@ osoba i za zgrade u kojimaborave osobe smanjene pokretljivosti čiji je broj ve$i od -@, a ispunjavanje temeljnogzatjeva zaštite od požara se dokazuje prema priznatim metodama proračuna i modelima.

,a i%rač"n 're)ena e'ak"a-i#e mogu se koristiti samo odgovaraju$e metodologije izračunakao što su dinamički modeli strujanja, mrežni modeli ili individualni modeli, odnosno modeli i

proračuni koji uzimaju u obzir više faktora koji imaju utje!aj na evakua!iju kao što su'7 karakteristike požara koje obuva$aju požarno optere$enje, prirodu izgaranja, rasporedpožarnog

optere$enja, stupanj isijavanja topline, uvjete dovoda zraka i drugo7 karakteristike zgrade koje obuva$aju aritektonske karakteristike "dužina, visina,

otvori na zidovima#,karakteristike konstruk!ije, sustave za dojavu i/ili gašenje, sustave za odvod dima i

topline i drugo7 karakteristike korisnika koje obuva$aju broj korisnika, njiov raspored po građevini,

stanje budnosti "dan,no$#, 9zičko stanje "pokretni, nepokretni# starosno i mentalno stanje, poznavanje

građevine i drugoa pitanja kao što su izračun površina požarni odjeljaka, požarnog optere$enja, potreba za

uvođenjem pojedini sustava "sprinkler i drugo# te druga pitanja ko#a nis" "re+ena8ra'ilniko) o otpornosti na po$ar i &r"!i) zatjevima koje građevine moraju zadovoljitiu slučaju požara ni posebnim propisom, )o!" se pri)i#eniti ino%e)ne s)#erni-e ipropisi kao pra'ila tehničke prakse "sterri!is!es 0nstitut fr Faute!nik 40F#, Fritis%tandard "F%#, ational Bire 3rote!tion 5sso!iation "B35# i drugi#, ako su odobreni u

H




postupku izdavanja posebni uvjeta građenja i/ili izdavanja potvrde iz područja zaštite odpožara. &koliko se primjenjuju inozemne smjerni!e, može se primjenjivati samo jednasmjerni!a, a ne kombina!ija smjerni!a, i to uz obaveznu primjenu važe$i 8& normi koje supriva$ene kao rvatske norme.

;apomena ' potkrovljima stambene namjene razred reakcije na poar .F za krovnekonstrukcije $P1" i $P15 postie se gradnjom krovne konstrukcije od negorivih elemenata iliod drvene građe obloene negorivim građevnim proizvodom# Prihvatljivo je i rje!enje u kome je drvena krovna konstrukcije izvana zatvorena sa svih strana negorivim elementima propisane reakcije na poar uz uvjet da unutar tog prostora nema instalacija# >ada sedozvoljava da drvo krovne konstrukcije ima razred reakcije na poar = sukladno 2; <;4EAH# 'koliko je potkrovlje poslovne namjene 3npr# uredske7 dozvoljava se uporaba premaza otpornih na poar za otvorene krovne konstrukcije ako je postignut razred reakcijena poar I uz instaliran i )unkcionalno ispravan sprinkler sustav#

.ko se radi o prostoru krovi!ta koje nije stambene namjene ili nije predviđen za boravak ljudi3običan tavan7 tada se dozvoljava da drvo krovne konstrukcije ima najmanje razred reakcijena poar = ako je tavan poarno odvojen od stambenog dijela i susjednih građevina a pokrov je razreda reakcije na poar .F#

0* 8RAVILNIK O UV4ETIMA ,A VATROGASNE 8RISTU8E NN <0;D: 00;D: 3:/;1<B V8B

. ;atrogasni pristupi

4d uvjeta za vatrogasne pristupe )o!"7e o&st"piti sa)o i%ni)no i t" " sl"ča#e'i)a!ra+en#a i rekonstr"k-i#e' građevina unutar zašti$eni kulturni dobara građevina izvan građevinskog područja "planinarski i lovački domovi,...# do koji nema

javne prometne površine 7 u tom slučaju potrebne su dodatne mjere Z437a kao npr.sprinkleri, * sigurnosna puta, ...Q pribavljanje pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasnepostrojbe

Vatro!asni prist"pi čvrste površine koje svojim parametrima "širina, radijus, nosivost,...#omogu$uju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođe do ugrožene građevine i sviotvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara.

Kao 'atro!asni prist"pi )o!" se koristiti5 površina kolnika javni prometni!a površina kolnika pristupni putova do građevina površina kolnika prolaza kroz građevine površina rampi, pločnika i trgova za pješake ostale površine čija nosivost omogu$uje prolaz i rad vatrogasnog vozila

Nosi'ost 'atro!asno! prist"pa 9 takva da podnese osovinski pritisak o& 311kNV8 )ora#" biti osi!"rani5 s 7 BdužeA straneO

7 niske građ. stambene izgradnje "prizemne i jednokatne# i kolektivnog stanovanja

7 građ. koje imaju obostrano orijentirane stambene jedini!e i čija visina ne prelazi kata s < BdužeA straneO

7 građ. i prostori za javne skupove7 javne građevine "bolni!e, oteli...#7 jednostrano orijentirane stambene jedini!e7 stambene jedini!e s više od kata7 druge građevine za ^ 1@@ ljudi

s = straneO7 skladi!ta J 666mF7 silosi7 visokoregalna skladišta

V8 ne )ora#" biti osi!"rani " sl"ča#e'i)a5 građenja i rekonstruk!ije građ. kod koji visina poda najviše etaže nije ^ m rekonstruk!ija građ. kod koji visina poda najviše etaže nije ^ m i ima min. * puta za

izlaženje iz svake prostorije "od koji je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje#

H-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić rekonstruk!ija građ. kod koji visina poda najviše etaže nije ^ 1*m i ima min. * puta za

izlaženje iz svake prostorije "od koji je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje#, aprostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatskogašenje požara tipa sprinkler

D udaljenost bilo koje točke ovi građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti ^ 1@@m

Obliko'an#e V85 takvo da omogu$ava kretanje vatrogasnog vozila "::# vožnjom unaprijed oko visoki građevina tako da je kretanje :: mogu$e isključivo vožnjom naprijed

slijepi vatrogasni pristupi duži od 1@@m moraju na kraju imati okretištaSasto#e se o&5 'atro!asnih prila%a 7 površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a

omogu$uju kretanje vatrogasni vozila do površina za operativni rad ravni 7 jednosmjerno kretanje širine c +m "vozne trake širine c 1,1m Q razmak

@,m# kada se vatrogasni prilaz koristi kao kolni prilaz kroz građevinu mora biti u prav!u

pro9la +Jm uspon/pad može biti ma. 1*Y nagiba prijelazna vertikalna krivina iz uspona u pad ili suprotno mora imati radijus min. 1-m stepeni!a ma. visine !m u razmaku min. 1@m "ne smije i biti u

konkavno/konveksnim krivinama# po'r(ine %a operati'ni ra& 'atro!asnih 'o%ila 7 čvrste površine koje su direktno ili preko

vat. prilaza povezane sa javnom prometni!om i služe za posta'l#an#e 'o%ila priliko)po&"%i)an#a ak-i#a spa(a'an#a i gašenja

planiraju se uzduž vanjski zidova građevine širina 3z4 za :: paralelni postavljeni s vanjskim zidom'

• )in* 00) za građevine visine &o :1)• )in* >) za građevine visine :1)

širina 3z4 postavljeni oko)ito na 'an#ski %i& građ. min. 00) a &"$ina 33)"1m udaljeno od zida#

moraju biti u jednoj ravnini s dopuštenim nagibom )aW* 31P "&al#enost o& 'an#skih %i&o'a' )aW* 3/) "građ. visine &o 3=)# )aW* =)

"!ra+* 3=)#

///////////. 9od koji" građevina se !ora osigurati pristup s tri strane

7 skladi!ta J 666mF7 silosi7 visokoregalna skladišta

=* 8RAVILNIK O ,ATITI O 8OARA UGOSTITEL4SKIH OJ4EKATA UOB NN 311;DDB

zzzzzzzzzzz. Zatita od požara u ugostiteljski! objekti!a

Ne o&nosi se na ugostiteljske objekte u starogradskim jezgrama i koju su proglašeni

spomeni!ima kulture UO )ora#" biti po&i#el#eni " po$arne sektore&4 koji se dodiruju s drugim građevinama moraju od nji biti o&i#el#eni 'an#ski) po$arni)%i&o)&4 koji spadaju u visoke objekte tretiraju se pre)a propisi)a o ,O8 'isokih ob#ekata

Otpornost na po$ar nosi'ih konstr"k-i#a &4 &o < kata )in* <1)in &4 'i(i o& < kata "a nisu visoki objekti# )in* =1)in

Gra+e'inske )#ere spr#eča'an#a pri#enosa po$ara " "o1. veličina požarnog sektora &4 s <kata "a nisu visoki objekti# W 3011)/*. požarni sektor u &4 koji su ^ +kata )o$e ob"h'a7ati )aW* / kata, a L &"l#e strane

sektora )aW* =1)+. vrata grani!i sektora mogu imati otpornost +@min ] od elemenata same grani!e "a min.

+@min#

HC




Ta'ani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor odijeljen odostali dijelova ugostiteljskog objekta građevinskim elementima koji imaju otpornost na požarod najmanje C@min. & slučaju da je u prostoru tavana ugrađen sustav vatrodojave otpornostelemenata mora biti najmanje +@min.

asvjeta ( pomo$na i panik rasvjeta ( min. 4svjetljenje 1 luks u vremenu od min. * oduključenja%ustav ventila!ije ( zaklopke za sprečavanje ulaska dima u prostor putova za izlaženjaZaklopke moraju biti otporne na požar'

minimalno +@ minuta u zgradama do + kata minimalno C@ minuta u zgradama višim od + kata minimalno H@ minuta u visokim objektima

aaaaaaaaaaaa. 'vakuacijski put u ugostiteljski! objekti!a

8"t %a i%la$en#e je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakua!ija ljudiu otvoreni "slobodan# prostor, a sastoji se od' 'an#sko! i%la%a ( vanjski izlaz je svaki izlaz koji vodi na uli!u ili neugrožen prostor

bbbbbbbbbbbb. to je sigurnosni put

si!"rnosno! i%la%no! p"ta 3dio puta za izlaenje koji je od ostalih dijelova '% odvojen

građevinskim elementima određene otpornosti na poar 3zidovi, stropovi, vrata###77= građevinski elementi &4 &o < kata moraju imati min. otpornost na požar +@min= < kata otpornost na požar kao i kod nosivi elemenata

i;ili prist"pno! prostora 3dio puta za izlaenje od izlaznih vrata iz nekog prostora '%3sobe, apartmana###7 do sigurnosnog izlaznog puta ili vanjskog izlaza 7

= dužina )aW* <0) "ma. --m uz sustav za automatsko gašenje požara#

irina p"ta %a i%la$en#e "ovisi o broju ljudi#' //1 l#"&i;kat" )in* 33), <=1 l#"&i;kat" )in* 3?). UO / kata moraju imati mogu$nost izlaženja u svakom katu u min. * smjera. UO < kata moraju imati min. 1 sigurnosno stubište "stubište koje je dio sigurnosnog

izlaznog puta#. ne smije biti manja od širine ulaza na stubište (irina st"bi(ta' //1 l#"&i;kat" 33) , 31<0 l#"&i i 31 kato'a 3?) UO <1)

minimalno 3:)

cccccccccccc. Slijepi "odnik ugostiteljskog objekta

&gostiteljski objekti u određenim situa!ijama mogu imati slijepe odnike. &gostiteljski objektmora biti projektiran na način da dužina slijepog odnika ne prelazi 1@m. 0znimno dužinaslijepog odnika koji je u ugostiteljskom objektu zašti$en sustavom za gašenje požara tipasprinkler ne smije prelaziti 1-m.

>* 8RAVILNIK O HIRANTSKO4 MREI ,A GAEN4E 8OARA NN ?;1=B

dddddddddddd. Kidrantska !režaHi&rantska )re$a HMB %a !a(en#e po$ara W skup !jevovoda, uređaja i opreme kojima se

voda od sigurnog izvora dovodi do šti$eni prostora i građevina.Un"tarn#a hi&rantska )re$a W 62 za gašenje požara izvedena u objektu, završava bubnjem

s namotanim !rijevima i mlazni!omVan#ska hi&rantska )re$a W 62 za gašenje požara izvedena izvan građevina koja se štiti ,

završava nadzemnim "6# ili podzemnim "36# idrantom

S"ha hi&rantska )re$a W 62 za gašenje požara koja je sua do daljinski upravljanogzapornog ventila od kojeg je stalno ispunjena vodom pod tlakom "radi se iznimno, zbogopasnosti od smrzavanja, posebnosti tenološkog pro!esa ili građevine, po odobrenjunadležnog tijela za Z43 "2&3a/3&##

Mokra hi&rantska )re$a W 62 za gašenje požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakomdo zapornog ventila na svakim idrantu

HM " pra'il" )ora biti i%!ra+ena kao )okra HM* 0znimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnolo!kog procesa ili građevine, 62 može po odobrenju tijela nadležnog za Z43biti izgrađeni kao sua idrantska mreža.

HE



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić Un"tarn#o) hi&rantsko) )re$o) %a !a(en#e po$ara )ora#" se (tititi5 građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima, građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite

od požara, građevine za koje je to zatijevano prostornim planom, građevine koje svojim značajkama spadaju u 0., 00. ili 000. kategoriju ugroženosti od požara

sukladno odredbama 3ravilnika o razvrstavanju građevina, građevinski dijelova i prostorau kategorije ugroženosti od požara,

objekti čija je kota poda najviše etaže namijenjene za boravak ljudi najmanje H m iznad

najniže kote površine uz stambeni objekt koja služi kao vatrogasni pristup, mjesta okupljanja ve$eg broja ljudi u građevinama, garaže i parkirališta u građevinama, čija je površina ve$a od 1@@ m*, građevine i prostori namijenjeni trgovini čija je površina ve$a od 1@@ m*, podzemne etaže površine ve$e od 1@@ m*, mjesta stalnog zavarivanja koja se nalaze unutar građevine.

Van#sko) hi&rantsko) )re$o) %a !a(en#e po$ara ob'e%atno se )ora#" (tititi5 građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima, građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite

od požara, građevine i prostori za koje je to zatijevano prostornim planom, naseljena mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav, građevine i prostori koji svojim značajkama spadaju u 0., 00. ili 000. kategoriju ugroženosti od

požara, izuzev prostora sa zašti$enom i visokokvalitetnom šumom "na!ionalni parkovi i sl.#za koje $e se mogu$a obveza izgradnje idrantske mreže utvrditi u pro!jeni ugroženosti odpožara.

4dredbe se ne odnose na prostore, dijelove građevina ili građevine u kojima bi uporaba vodemogla izazvati eksploziju, stvaranje zapaljivog plina, požar ili širenje požara, kao ni nagrađevine i dijelove građevina koji su izgrađeni kao požarni sektori, min.otp. H@ minuta čijaukupna površina tlo!rta ] 1@@ m* i u kojima spe!i9čno požarno optere$enje ] 1@@ 2</m*.

6idrantska mreža mora imati si!"ran i%'or 'o&e %a napa#an#e 'o&o).Un"tarn#a HM 9 mora imati siguran izvor vode takvog kapa!iteta da omogu$i opskrbu

minimalno propisanom protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnogsektora s najve$im spe!i9čnim požarnim optere$enjem građevine uz propisani tlak na

mlazni!i u trajanju o& )in =1 )in"ta*Van#ska HM za gašenje požara mora imati siguran izvor vode takvog kapa!iteta da omogu$iopskrbu min propisanom protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnogsektora s najve$im požarnim optere$enjem građevine koja se štiti, uz tlak na idrantu kojinije manji od propisanog tlaka u trajanju o& )in 3/1 )in"ta*

&koliko se kao siguran izvor vode koristi is!rpivi spremnik vode, tada količina vode ne smije bitimanja od 1 m+.

&koliko pumpa za opskrbu idrantske mreže vodom nije samousisna ili potopna, kolo rotorapumpe mora uvijek biti potopljeno vodom tako da pumpa nesmetano počne s radom prilikomuporabe idrantske mreže.

Un"tarn#a hi&rantska )re$a %a !a(en#e po$ara 9 u građevini se postavljaju na -#e'o'o&%i&ni hi&ranti koji moraju biti izvedeni tako da omogu$e sigurno i e9kasno rukovanje i

uporabu.,i&ni hi&ranti moraju biti smješteni u idrantske ormari$e zajedno s pripadaju$om opremom. moraju biti obojeni !rvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno vidljivo da se

u ormari$u nalazi oprema idrantske mreže za gašenje požara. ukoliko se zidni idranti i pripadaju$a oprema, ne nalaze u ormari$u, oznaka se mora

nalaziti na bubnju.Na#ni$i tlak na )la%ni-i kod minimalne protočne količine ne smije biti manji o& 1/0 Mpa*2ora biti izvedena na takav način da se ostvari potpuno prekrivanje prostora koji se štiti

najmanje s jednim mlazom vode s tim da se na &"$in" -i#e'i s mlazni!om može dodatidužina mlaza od na#'i(e 0 )*

Zaštita požarnog sektora koji obuva$a dva ili više katova mora se izvesti na takav način da sesvaki kat štiti s najmanje jednim zasebnim idrantom.

V an#ska hi&rantska )re$a %a !a(en#e po$ara a !jevovod vanjske idrantske mreže za gašenje požara posta'l#a#" se " pra'il" na&%e)ni

hi&ranti, a samo iznimno u opravdanim slučajevima podzemni idranti.=ada je pro!jenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska idrantska mreža služi za

neposredno gašenje požara, na "&al#enosti ne 'e7o# o& 31 ) o& s'ako! hi&ranta

H




vanjske idrantske mreže za gašenje požara )ora se nala%iti or)ari7 s vatrogasnim!ijevima potrebne dužine, mlazni!ama i ostalim potrebnim vatrogasnim armaturama"prijelazni!e, razdjelni!e# koje $e omogu$iti e9kasno gašenje požara.

U&al#enost bilo ko#e 'an#ske točke !ra+e'ine ili neke točke šti$enog prostora i najbližegidranta ne smije biti ve$a od @ m, niti manja od - m.

U&al#enost i%)e+" &'a s"s#e&na 'an#ska hi&ranta smije iznositi najviše 1-@ m. 0znimno, unaseljima sa samostoje$im obiteljskim ku$ama udaljenost između dva susjedna vanjskaidranta smije iznositi najviše +@@ m.

adzemni idranti moraju biti izvedeni tako da omogu$e sigurno i e9kasno rukovanje i uporabu.& vanjskoj idrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti ve$i od 1,* 23a.=od vanjske idrantske mreže za gašenje požara ne smije do$i &o prop"(tan#a 'o&e ko&

ispitno! tlaka od 1,C 23a, niti &o p"-an#a ko& tlaka od *, 23a.Na#)an#i tlak na i%la%" iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog idranta :62 ne smije biti

manji od @,*- 23a.Za zaštitu naseljeni mjesta :62, potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode od C@@

l/min.

Ure+a# %a po'i(en#e tlaka 9 ukoliko 62 za gašenje požara ne)a )ini)alni tlak 'o&e ko&)ini)alno! protoka mora i)ati prič"'n" -rpk", osim u slučaju kada se sastoji od dvije ili više !rpki i ima

mogu$nost za svakodnevnu automatsku samokontrolu svi !rpki.

ukoliko je smješten u građevini koju se štiti 62 za gašenje požara čiji sastavni dio je samuređaj, prostorija u koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao %aseban po$arnisektor s građevinskim elementima, otpornim na požar min onoliko vremena koliko jenajkra$e predviđeno vrijeme rada idrantske mreže.

mora imati obila%ni -#e'o'o&*

?* 8RAVILNIK O UV4ETIMA I NAČINU 8ROVEJE SIGURNOSNIH M4ERA KOSKLAITEN4A EKS8LO,IVNIH TVARI NN /=;1D :3;1D ==;31

Eksplo%i'ne t'ari 7 podrazumijevaju eksplozive, piroteničke i pogonske tvari, i proizvodepunjene tim tvarima.

M#esto eksplo%i#e 7 područje na kojem se nalazi eksplozivno punjenje Q područje u krugu 1-m.

8ksplozivne tvari i predmeti smještaju se, čuvaju i drže u građevinama "skladištima,spremni!ima, priručnim skladištima# o&obreni) %a "porab" o& ti#ela na&le$no! %a!ra+en#e o&nosno MU89a, a s)i#" se skla&i(titi "n"tar te)perat"rnih inter'alas"kla&no &eklara-i#i proi%'o+ača*

S'aka .%ička i pra'na osoba ko#a skla&i(ti eksplo%i'ne t'ari &"$na #e5 izraditi elaborat o skladištenju 8 "vrste, količine, način skladištenja, mjere zaštite# izraditi plan interven!ije provjeravati ispravnost ugrađeni elektronički uređaja i opreme donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran način izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike

Op7i "'#eti %a skla&i(ta5 sigurnosna udaljenost otpornost na požar i streljivo sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja mogu$nost prirodnog i prisilnog provjetravanja zaštita od provale i krađe, te vremenski utje!aja opremljenost sredstvima za gašenje požara

D* 8RAVILNIK O ,ATITI O 8OARA U SKLAITIMA NN D<;1?B

4vim pravilnikom propisuju se min. zatjevi koje je potrebno ispuniti radi zaštite skladišta odpožara i eksplozija.

eeeeeeeeeeee. Skladite. +odjela skladita.

Skla&i(te građevine ili prostori u sustavu građevina druge namjene u kojima se skladištigoriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži.Skla&i(ta se pre)a po'r(ini &i#ele na5

)ala skla&i(ta 7 3 požarnog sektora ]1@@@m* sre&n#a skla&i(ta 7 3 požarnog sektora 1@@@ do +@@@m*

HH



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 'elika skla&i(ta 7 3 požarnog sektora +@@@ do C@@@m* skla&i(ta po'r(ne 8 sektora i%na& =111)/

Skla&i(ta se pre)a način" skla&i(ten#a robe &i#ele na5 klasična skladišta "sa skladištenom robom do visine Hm# visokoregalna skladišta "iznad Hm# silose ladnjače

Skla&i(te )ora biti %aseban po$arni sektor i " pra'il" ob"h'a7a )aW* 3 eta$" "iznimnoma. * etaže ukupne površine poda obje etaže ma. C@@@m*#.

oba se ne smije skladištiti iznad evakua!ijski putova.3rostor skladišta u ob#ekt" &r"!e na)#ene mora biti odvojen požarnim zidom min. otpornosti

H@min.&z svaki ulaz/izlaz u skladište, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo %a iskl#"čen#e str"#e

" skla&i(t"*asvjetna tijela moraju biti zašti$ena zaštitnom armaturom zbog meaničkog ošte$ivanja.%kladišta moraju biti opre)l#ena prot"panično) ras'#eto) koja osigurava osvjetljenje )in*

3h*

VATROOT8ORNOST NOSIVE KONSTRUK6I4E SKLAITA nosiva konst. slobodnostoje$eg objekta skladišta mora zadovoljiti )in* otpornost na

po$ar o& <1)in skla&i(te &o =111)/ sa sprinkler s"sta'o) nema zatjev na otpornost na požar

nosive konst. ako je nosiva konst. čelična i nije vatrootporno zašti$ena, potrebno je dokazati da pri temp.-@@V; ne$e do$i do deforma!ije konst. koje bi izazvale ošte$enja koje utječu na otpornostna požar i stabilnost konst.

skla&i(ta s po$arni) sektoro) po'r(ine =111)/ "mogu biti samo kao samostoje$askladišta# mora biti zašti$eno'

unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom vatrogasnim aparatima stabilnim sustavom za dojavu poara, spinkler ili dr. minimalna otpornost na poar svih nosivih konst# elemenata E6min

IREN4A VATRE I IMA UNUTAR GRAEVINE8re!ra&ni %i&o'i ko& skla&i(ta i%)e+" po$arnih sektora "ovisno o požarnom opteredenju#

moraju imati otpornost na požar' E6min za nisko poarno opteredenje 6min za srednje A6min za visoko

::::::. 'vakuacijski put u skladiti!a

= )in* (irina 1?) "uvijek slobodan put#= udaljenost od bilo ko#e točke skla&i(ta )aW* :1) "ma. C@ uz sprinkler#= vrata na putu za evakua!iju širine W min.@,m "s otvaranjem prema van, bez praga#= bro# i%la%a " 'an#ski ili si!"ran prostor'

o za skladišta požarnog sektora do +@@m* ili požarno opt. ]1G</m* W )in* 3 i%la%"kod dvoetažni na svakoj etaži#

o iznad +@@m* ili požarno opt. ^1G</m* W )in* / i%la%a međusobno udaljena za poladijagonale požarnog sektora "kod dvoetažni na svakoj etaži#

Vatro!asni prist"pi mala skladišta W s 1 strane srednja i velika skladišta W s * strane visokoregalna, silos, ... W s + strane

31* 8RAVILNIK O M4ERAMA ,ATITE O 8OARA KO GRAEN4A NN 3:3;33B

gggggggggggg. 9ako bi organizirao gradilite uzi!ajući u obzir Z&+

Ra&i spr#eča'an#a nasta#an#a i (iren#a po$ara na gradilištu i osi!"ran#e n#e!o'a

"činko'ito! !a(en#a potrebno je planirati i provoditi odgovaraju$e organiza!ijske i teničkemjere na gradilištu tokom čitava vremena' pra$enje i kontrola ulazaka i izlazaka "ograđivanje gradilišta, čuvarska službe i drugo#, zabrana ili ograničenje kretanja vozila i osoba,

1@@




zabrana ili ograničenje unošenja opasni tvari "pirotenika...# i obavljanja opasni radnji"pušenje...#

označavanje, upozoravanje, obavješ$ivanje i informiranje o opasnostima i provođenjumjera Z437a,

osposobljenost osoba za provedbu preventivni mjera Z437a, gašenje požara, spašavanjeljudi i imovine ugroženi požarom

odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu "min. -m od ostali objekatagradilišta#

odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivi i eksplozivni tvari mjere Z437a kod obavljanja radova koji mogu izazvati požar "zavarivanje, rezanje,brušenje, lemljenje...#

osiguranje dostatne količine i odgovarajude vrste sredstava za gašenje početni požara"vode, pijeska#

osiguranje dostatne količine i odgovarajude vrste opreme za gašenje početni požara"vatrogasni aparata, posuda za vodu, idranata i drugo#

mjere osiguranja pristupa za potrebe vatrogasne interven!ije i održavanja zbrinjavanje i redovito uklanjanje prašine i otpada "osobito ambalažnog, krpa natopljeni

otapalima...# mjere zaštite od atmosferskog pražnjenja, mjere provjere provođenja mjera zaštite od požara.. način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara "pozivanje brojeva telefona koje treba

nazvati' zaštita i spašavanje 11*, vatrogas!i 1H+, poli!ija 1H*, itna pomo$ 1H i slično#"""""""""""". Gdje bi na gradilite s!jestio skladie s

zapaljivi! i eksplozivni! tvari!a1

a sigurnu udaljenost.

iiiiiiiiiiii. Coku!entacija na gradilitu vezana za Z&+

0zvođač je uz obvezni dokumenta!iju na gradilištu imati i elaborat Z43a koji je poslužio za izraduG3.

33* 8RAVILNIK O SARA4U ELAJORATA ,ATITE O 8OARA NN 03;3/B

jjjjjjjjjjjj. 'laborat Z&+a. #ko ga izrađuje, za koje građevine1Elaborat %a(tite o& po$ara 9 predstavlja skup podataka 3zahtjeva i/ili ograničenja7 o

sustavnoj zatiti od požara građevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i gra)%ki" priloga izrađuje se sa)o %a !ra+e'ine sk"pine / služi kao po&lo!a %a pro#ektiran#e )#era ,O89a pri i%ra&i G8 građevine glede

ispunjavanja ZG Z437a sa&r$i po&atke %a pro#ektiran#e )#era ,O89a " G8, sastavni je dio potvrde G3 i G) i%ra+"#e !a o'la(tena osoba 7 ovlaštenje rješenjem daje ministarstvo unutarnji

poslova "2&3# osobi koja'1# ima :%% studija teničkog smjera Q položen stručni ispit Qi. min. - g. radnog iskustva na poslovima projektiranja ili stručnog nadzora Z437a

građevinaii. ili min. * g. radnog iskustva na poslovima projektiranja ili stručnog nadzora

građevina glede Z437a i završen poslijediplomski i/ili spe!ijalistički studij izpodručja požarnog inženjerstva i/ili Z437a u građevinama s min. C@ 8;% bodova

*# min. :%% studija teničkog smjera Q položen državni stručni ispit koju uključujepodručje Z437a Q min. - g. radnog iskustva na poslovima inspek!ijskog nadzoraZ437a građevina

Sa&r$a# elaborata ,O8a5 tekstualni dio elaborata sastoji se od op$eg i stručnog dijela stručni dio elaborata sadrži'

1. posebne uvjete $%P7a*. podatke o upisu građevine u egistar kult# dobara 2 ili potrebi da se osobama

smanjene pokretljivosti osigura nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, zarekonstruk!iju građevine za koju se elaboratom ukazuje na vjerojatnu potrebuodstupanja od temeljnog zatjeva Z437a

+. opis građevine s prikazom prostornih, )unkcionalnih, oblikovnih i tehničko(tehnolo!kihobiljeja

1@1



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić . podatke 3zahtjeve i/ili ograničenja7 koji utječu na projektiranje $%P(a popis normi,

propisa,...ovim zakonom o gradnji 1-+/1+ revizija projekata se vrši samo pitanju me.otp i stabilnosti.

&kinuta je obveza kontrole projekta u smislu Z43a od strane ovlašenog revidenta. 3regled G3iz Z43a obavljaju 0nspek!ije Z43a u postupku izdavanja potvrde na G3.

3/* 8RAVILNIK O RA,VRSTAVAN4U GRAEVINA U SKU8INE 8O ,AHT4EVNOSTI M4ERA,O89A NN0=;3/ =3;3/B

kkkkkkkkkkkk. Za"tjevne i !anje za"tjevne građevineGra+e'ine 3 sk"pine )an#e %aht#e'ne !ra+e'ineB5

1. zgrada čija građevinska "bruto# površina ni#e 'e7a o& :11 )2 i na)i#en#ena #eiskl#"či'o stano'an#"

*. #e&nosta'ne !ra+e'ine koje su kao takve određene posebnim propisom,+. građevine razvrstane " !ra+e'ine sk"pine 3. ostale građevine koje isp"n#a'a#" k")"lati'no sl#e&e7e "'#ete5a# ako se u njima ne obavlja skladištenje i promet zapaljivi teku$ina, plinova ili eksplozivni

tvarib# ako se u njima ne zadržava ili boravi ve$i ] 1@@ ljudi u nadzemnim, ] -@ u podzemnim

građevinama!# ako mjere Z437a ne zatijevaju primjenu stabilni sustava za gašenje požara,

d# ako mjere Z437a ne zatijevaju primjenu stabilni sustava za dojavu požara,e# ako mjere Z437a ne zatijevaju primjenu stabilni sustava za odvođenje dima i topline.Gra+e'ine / sk"pine %aht#e'ne !ra+e'ineB5

1. građevine ra%'rstane " !ra+e'ine sk"pine /,*. posto#e7e !ra+e'ine " ko#i)a se "klan#a stabilni s"sta' za dojavu ili gašenje požara,

odnosno plinodetek!ija,+. posto#e7e !ra+e'ine i postrojenja za ko#e se "t'r+"#" ob#e&in#eni "'#eti %a(tite

okoli(a. ostale građevine koje isp"n#a'a#" na#)an#e 3 o& sl#e&e&ih "'#eta5

a# ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivi teku$ina, plinova ili eksplozivnitvari

b# ako se u njima zadržava ili boravi ^1@@ osoba u nadzemnim, tj. ^ -@ u podzemnimgrađevinama,

!# ako sadrže prostore za javno okupljanje za -@ i više osoba,d# ako mjere Z437a zatijevaju primjenu stabilni sustava za gašenje požara,e# ako mjere Z437a zatijevaju primjenu stabilni sustava za dojavu požara,f# ako mjere Z437a zatijevaju primjenu stabilni sustava za odvođenje dima i topline,g# ako su dani posebni uvjeti gradnje iz područja Z437a.

3<* 8RAVILNIK O ,AHVATIMA U 8ROSTORU U KO4IMA TI4ELO NALENO ,A ,O8 NESU4ELU4E U 8OSTU8KU I,AVAN4A R4EEN4A O UV4ETIMA GRAEN4A ONOSNO

LOKA6I4SKE O,VOLE NN 330;33B

,ah'ati " prostor" %a ko#e se ne i%&a#" posebni "'#eti i% po&r"č#a ,O89a51. sta)bene %!ra&e s 1 ili * stana 3 @@m* i zgrade u nizu spojene zidom pojedinačne 3

@@m**. nesta)bene %!ra&e'a. poljoprivredne gospodarske zgradeb. zgrade za obavljanje vjerski i drugi obreda u kojima se zadržava ]-@ osoba!. ostale nestambene zgrade "praoni!e vozila, javni K;, sl.#

+. ostale !ra+e'ine'a. prometne građevine, !este i uli!e koje nemaju pratede objekte, mostove, tunele...b. građevine za sport i rekrea!iju na otvorenom!. ostale građevine kao što su' vojne utvrde, bunkeri, stražarni!e...

1@*




8ITAN4A

OSNOVNE TEHNIČKE REGULATIVE

1. ZG5)5, G5>8:05*. G5)<5 0 G5>8<8+. %?4\85 G5>8:05

. &G5)<5-. %=&308 G5>8:05C. & =4<& %=&30& %35)5 4F08?<%=5 =&h5 & %=?43& =4<8 <8 B0Z8%=0

%5?4E. 4=4:0 Z5 )4:X8<8 G5>8:05 34 %=&30525. 828?<0 Z56<8:0 Z5 G5>8:0&H. 828?<0 %0G&4%0 Z56<8:01@. 28650N=5 4344% 0 %5F0?4%11. %0G&4% 0 30%&35N4% 0<8=42 &345F81*. G4%34)58<8 88G0<42 0 4N&:5<8 43?081+. 4)\0:5 &345F5 304)06 0Z:451. 4)%&35<8 4) 828?<06 Z56<8:5 Z5 G5>8:0&1-. 88G8%=4 %:4<%:4 ZG5)8

1C. Z56<8:0 88G8%=8 &N0=4:04%01E. 88G8%=0 ;80B0=51. 88G8%=0 38G?8) ZG5)81H. 8?5F45 5?850:06 %&%5:5 43%=F8 88G0<42*@. 0%=5Z0;5 43?08*1. %&)040;0 & G5)<0**. 0:8%04*+. 34<8=5*. 0Z:4>5N*-. X4 0Z:4>5N 245 535:00 5=4 X4 Z5:X0 G5>8<8*C. =4 24\8 G5)00*E. &:<80 Z5 4)G4:48 4%4F8 Z5 0Z:4>8<8 5)4:5*. 30%55 0Z<5:5 0Z:4>5N5*H. G?5:0 0\8<8 G5)0?0X5, 0\8<8 G5)0?0X5, :4)08?< 5)4:5. 4

N82& 4:0%0 =4<0 <8 0284:5+@. 5)Z40 0\8<8+1. =5=4 245 34%&300 5)Z40 0\8<8 5=4 340Z:4) 8

Z5)4:4?<5:5 =:5?0842+*. Z5:X4 0Z:<8Xh8 5)Z44G 0\8<85 4 0Z:8)F0 G5>8:08

%5)\0++. 8:0)8+. :%8 34<8=55+-. 8?5F450 &Z G?5:0 34<8=+C. X4 <8 F04 Z5 8?5F458+E. G?5:0 34<8=

+. 34%8F0 &:<80, =4G5 24\824 3050 =4<0 52 8F5<&+H. 34G52 =44?8 0 4%0G&5<5 =:5?088, X4 & <8G5 0)8, G)<85h0 X4 8F5 %5)\5:50

@. 03%=0 34<8=1. 5Z?0=5 03%=4G 0 G?5:4G 34<8=5*. Z5 X4 %8 %:8 24\8 =40%00 03%=0 34<8=+. 0Z:8)F80 34<8=. &=?5<5<8 G5>8:08-. 34<8= &=?5<5<5 G5>8:08C. =44?5 34<8=55E. 34%4<8 ?0 8:0)80 %4<5%=06 34<8=55 "G?5:06 0 0Z:8)F806# 0

34<8=55 0Z:8)84G %5<5. 4%0B0=5;0<5

H. =4<8 )4Z:4?8 %:8 34%4<8-@. Z56<8: Z5 0Z)5:5<8 G5>8:0%=8 )4Z:4?8-1. )4=5Z 35:4G 088%5-*. :5\8<8 G5>8:0%=8 )4Z:4?8-+. 0Z2<85 0/0?0 )43&5 G5>8:0%=8 )4Z:4?8

1@+



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić -. 342<85 0:8%045--. G5>8<8 F8Z G5>8:0%=8 )4Z:4?8-C. 30:8288 G5>8:08-E. 0%=4?N8<8-. 30<5:5 G5)0?0X5-H. =5=4 3834Z50 G5)0?0X8, =5=4 G5 4Z5N5:524 0%4 =4)

8=4%&=;0<8C@. 4Z5N5:5<8 G5)0?0X5 0 <5=4 :8?0=06 G5)0?0X5C1. )4=&285;0<5 5 G5)0?0X&C*. 5=0 5 828?<& =4<06 %8 G5)0C+. =5)5 %8 24\8 34N80 G5)00 =5=:5 245 F00 G5>8:0%=5

)4Z:4?5C. G5>8:0%=0 )8:0= C-. 860N=0 38G?8)CC. 34=&%0 5)0, =5) %8 245 38):0)<80CE. 8F5 ?0 0Z:4>5N 30%&%:4:50 860N=42 38G?8)& X4 5)0C. &345F5 )4Z:4?5, Z5 =4<8 G5>8:08 %8 0Z)5<8, X4 %8 30?5\8

Z56<8:&CH. Z56<8: Z5 0Z)5:5<8 &345F8 )4Z:4?8E@. 0Z)5:5<8 &345F8 )4Z:4?8E1. 30:8285 &345F5 )4Z:4?5 0 &345F5 )4Z:4?5 Z5 )04

G5>8:08

E*. X4 5)0 0<8?4 5=4 0Z)58 &345F8 )4Z:4?8E+. 4)\5:5<8E. 8=4%&=;0<5E-. 8534 0 B5Z4 G5>8<8EC. 34%40 3?54:0EE. 34%40 3?54:0, 34)<8?5, =4 06 )44%0E. )\5:0 3?5 34%44G 5Z:4<5EH. 0B425;0<%=0 %&%5: 34%44G &8>8<5@. G5>8<8 0Z:5 G5>8:0%=06 34)&N<51. Z56:50 & 34%4& =4<0 %8 8 %255<& G5>8<82*. %5=8 & 34%&3=& 0Z)5:5<5 G5>8:0%=8 )4Z:4?8+. ?4=5;0<%=5 0B425;0<5. 0)8<0 34<8=

-. %5)\5< 0)8<4G 34<8=5C. ?4=5;0<%=0 &:<80E. ?4=5;0<%=5 )4Z:4?5, Z5 X4 %8 0Z)5<8, X4 %8 30?5\8 Z56<8:&. :5\8<8 ?4=5;0<%=8 )4Z:4?8H. <8 ?0 35:0 088% 0 <8 ?0 4F:8Z4 :?5%0X:4 G5>8:8 N8%0;8,

F04 Z5 0Z)5:5<8 ?4=5;0<%=8 )4Z:4?8 0?0 Z5 34N85= G5>8<5H@. &)5%=5 34%4<8<5, =5=5: <8 34%&35= Z5 <06H1. <8)4%5:8 G5>8:08 0 5)4:0H*. G84)8%=0 34<8=H+. )5 ?0 <8 %5%5:0 )04 G?5:4G 34<8=5 Z5 G5>8<8 G5>8:08 =4<5

%8 3825 35:0?0=& 4 <8)4%502 0 )&G02 G5>8:0525 0 5)4:025G5)0 5 828?<& G3 0 G84)8%=0 34<8=

H. =5)5 8F5 F00 4B42?<85 G5>8:5 N8%0;5

H-. =5)5 <8 348F4 )8B005<8 G5>8:8 N8%0;8 5 =5)5 4F&6:55 &34%4&

HC. 24G& ?0 G5)00 5 G5>8:4< N8%0;0 =4<5 825 0Z?5Z 5 <5:&34:X0&

HE. =42&5?0 )4304%H. X4 <8 425HH. X4 %:8 Z58 4 6:5%=02 425251@@. 5) 04Z8206 0Z:4>5N5 & 6:5%=4<1@1. 860N=0 3430%01@*. &35:0 5=1@+. &G4:4 4 G5>8<&1@. 5N0 4%0G&5<5 53?58 0Z:8)806 5)4:51@-. 0Z<5:5 4 %:4<%:0251@C. Z5)5h8 5608=4%=8 %&=81@E. G5>8:08 30<8 1HC.1@. & =4<82 4=&, 5N&5<&h0 4) )5534)4X8<5 34)8%=5, 5)?8\0

4)<8? Z5 G5)<& 0 34%44 &8>8<8 0Z)5<8 &345F& )4Z:4?& Z5G5>8:08 0ZG5>88 )4 1-. @*.1HC

1@




1@H. &:0) & %30% 38)28511@. 35:4 %?&\4%0111. <8X8<8 4 &:<8025 G5>8<511*. %&G?5%4% Z5 4F5:?<5<8 )<8?54%0 G5)08?<%:5 0 =4<0 %&

0Z4%0 &G4:4806 5)4:5 Z5 =4<& =58G40<&

TEHNIČKA REGULATIVA

11+. X4 &8>&<8 Z5=4 4 G5>8:02 340Z:4)02511. G5>8:0 340Z:4), %=?4311-. )5 ?0 <8 43?55 G5>8:0 340Z:4) 5 %=8?511C. =4<8 Z56<8:8 245<& 0%3&<5:50 G5>8:0 340Z:4)011E. =5=4 %8 4Z5N5:5 340Z:4) Z5X4 4) =5) %24 & 8& 0<8 %524 ;811. X4 %:8 G5>8:0 340Z:4) 245 025011H. 38&Z025<8 340Z:4)5 5 G5)0?0X&1*@. &345F?<0:4% G5>8:4G 340Z:4)51*1. N028 %8 )4=5Z&<& %:4<%:5 340Z:4)5 =4<0 <8 340Z:8)8 5 G5)?0X&1**. 5Z?0=8 %50 4:0 Z5=4 4 G5>8:02 34Z:4)0251*+. &%=?5>84 0 8&%=?5>84 34)&N<81*. &%=?5>85 8& %38;0B0=5;0<5 0 6 860N=5 %38;0B0=5;0<5 <81*-. 860N=5 %38;0B0=5;0<5, &%=?5>85 0 8&%=?5>85 860N=5

%38;0B0=5;0<51*C. %:8 4 &8)F0 +@-/*@111*E. ; 0 ;8 4Z5=81*. )5 ?0 4Z5=8 ; 0 ;8 Z5N8 8X4 X8B& G5)0?0X51*H. %&%5:0 4;<8<0:5<5 %&=?5)4%01+@. 30?4Z0 &8)F88& +@-/*@111+1. &8)F5 -C/*@1 0 -E/*@11+*. 4F:8Z8 340Z:4>5N51++. =5)5 %8 34:4)0 34%&35= 34:<88 G5>8:4G 340Z:4)5, 5 :8h <8

%5:?<8 5 \0X81+. 34%&35= 34:<85:5<5 0%3&<5:5<5 Z56<8:5 Z5 30<5:?<85 0<8?51+-. 34%&35= 34:<85:5<5 0%3&<5:5<5 Z56<8:5 5F7ove1+C. X4 <8 ;80B0=5 4 %5?4%0 %:4<%5:5 Z5 =4<8 %&%5:8 4;<8<0:5<5 %8

)5<81+E. 0%35:8 4 %&=?5)4%01+. 34%&35= 4;<8<0:5<5 0 34:<88 %5?4%0 %:4<%5:51+H. 4F<5%00 302<8 0Z<5:8 4 %:4<%:025 Z5 F84 ;1*/1- d+1.- %* !l @.@ @1@. Z5 =4<0 340Z:4) %8 8 0Z)5<8 0Z<5:5 4 %:4<%:02511. %0G&0 340Z:4)1*. Z5=4 4 5=8)05;0<01+. =4 0Z)5<8 5=8)05;0<&, Z5 =4G5, =4<8 &:<88 245 Z5)4:5?<5:50

35:5 4%4F5 Z5 )4F0:5<8 5=8)05;0<81. =4<5 <8 5Z?0=5 0Z28>& 5=8)05;0<8 0 ;80B0=5;0<81-. 860N=5 4;<851C. X4 %& 428, )5 ?0 %& 4F5:8Z81E. 4Z5N5:5<8 6:5%=06 0 38&Z806 8&43%=06 420. )5 ?0 <8 38&Z88

8& 428 348F4 4%0B0;0501. X4 5=4 Z5 G5>8:0 340Z:4) 8 34%4<0 4251H. X4 %& 860N=0 3430%01-@. 860N=0 3430% 4 5;045?4< &345F0 88G0<8, 34<24:0, X4

3430%&<8, %5)\5< 34<8=55 ZG5)8 & 4)4%& 5 5;045?& &345F&88G0<8 & ZG5)525, X4 <8 0%=5Z0;5, &G?5:42 %:8 :8Z54 &Z88G8%=8 ;80B0=58 0 88G8%=& &N0=4:04%

1-1. & N82& %8 5Z?0=&<& ;80B0=5 Z5 %58 0 Z5 4:8 ZG5)81-*. 5Z?0=5 0Z28>& 88G8%=4G ;80B0=55 0 88G8%=4G 38G?8)51-+. 0%=5Z0;5 43?081-. 34G52 =44?8 0 4%0G&5<5 =:5?0881--. %5)\5< 0Z<5:8 4 %:4<%:0251-C. Z5=4 4 2<808?<%:&1-E. =4<0 <8 %&%5: 4;<8<0:5<5 Z5 2580<5?8 Z5 43?0%=& 0Z4?5;0<&1-. G50N5 %5<5 4%0:4%0 0 &345F0:4%01-H. X4 %& 8&4=4)4:0, N82& %?&\8, X4 4)8>&<&1C@. =4<0 8&4=4)4:0 %& 348F0 Z5 34<8=05<8 :4)4:4)5 0 =55?0Z5;0<51C1. 8&4=4) 1

1@-



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić 1C*. 5F4<08 8=8 860N=8 3430%81C+. X4 <8 F841C. 34<8= F84%=8 =4%&=;0<81C-. =4<8 %&%5:8 025<& F84, ;828 0 525&51CC. =5=4 %8 )4=5Z&<8 %&=?5)4% F845 5 G5)0?0X&1CE. )5 ?0 <8 F84 & &%=?5>842 34)&N<& =4<0 <8 %&%5: 4;<8<0:5<5

%&=?5)4%01C. =5=4 %8 34:>&<8 %&=?5)4% 525&8 5 =5=4 N8?0=5 Z5 5205<81CH. )4%5:0;5 F8451E@. 860N=0 3430% Z5 Z0)58 =4%&=;0<8, 4 N82& G4:40 =4<0 %& )0<8?4:0

34<8=5 Z0)506 =4%&=;0<51E1. :%8 Z0)506 =4%&=;0<51E*. 860N=0 Z56<8:0 Z5 34Z48 0 :551E+. 860N=0 3430% Z5 N8?0N8 =4%&=;0<81E. 860N=0 3430% Z5 )02<5=8 & G5>8:05251E-. :%8 Z5:X06 5)4:51EC. 34%8F5 G84)8%=5 34)?4G5. =4 <& 0Z5>&<8 0 N82& %?&\01EE. Z5=4 4 )\5:4< 0Z2<80 0 =55%&, =58 34 2<80?0251E. Z5=4 4 ;8%5251EH. 5Z:%5:5<8 <5:06 ;8%51@. 5&4;8%8, )\5:8 ;8%8, \&350<%=8 ;8%8, ?4=5?8 ;8%811. )0<8?4:0 <5:8 ;8%8 0 Z5X00 34<5%

1*. Z5X00 34<5% Z5 5&4;8%81+. 85Z:%58 ;8%81. )0<8?4:0 85Z:%58 ;8%81-. 35:0?0= 4 4%0G&5:5<& 30%&35N4%0 G5>8:051C. 30?5G4)?<0: %51E. Z5=4 4 :4)5251. <5:4 5:4)<5:5<8, 28>&)\5:8 :4)81H. =40X8<8 <5:4G :4)4G )4F5 Z5 4)24 0 8=85;0<&1H@. :4)8 G5>8:081H1. 5N8?5 &35:?<5<5 :4)5251H*. :4)8, :4)4 )4F41H+. :4)5 34)&N<51H. 3?5%=0 )4=&280 &35:?<5<5 :4)525

1H-. 4F55 4) 343?5:51HC. :4)435:0 5=0

,ATITA NA RAU

1HE. X4 &8>&<8 Z5=4 4 Z1H. 5 =4<0 5N0 %8 4%:5&<8 Z, Z5X05 5 5)& =54 4G50Z054

)<8?4:5<81HH. 2<8%4 5)5, 0Z):4<84 2<8%4 5)5, 5)0 4=4?0X, 5)5 43825,

5)0?0X8*@@. %8)%:5 5)5*@1. 43h5 5N8?5 38:8;0<8*@*. 4%4:5 35:0?5 Z

*@+. 34%8F5 35:0?5 Z*@. 30Z55 35:0?5 Z*@-. 4%34%4F?<5:5<8 Z5 5) 5 %0G&5 5N0*@C. =4 <8 4F:8Z0= 4%34%4F?<5:5<5 Z5 5) 5 %0G&5 5N0 0 5 =4<0

5N0 %8 44 34:4)0*@E. =5=4 Z524 )5 <8 5)0= 4%34%4F?<8 Z5 5) 5 %0G&5 5N0*@. =4 3430%&<8 Z530%0= 4 4;<80 35=0N8 4%34%4F?<84%0*@H. 35:5 0 4F:8Z8 5)0=5*1@. 4F:8Z8 0:8%045*11. 34;<85 0Z0=5*1*. 4)F4 Z, =4 G5 N00, =5)5 %8 %5%5<8, X4 & %?&N5<& 4Z?<8)8...*1+. 4F:8Z8 34%?4)5:;5 4FZ042 5 3:& 3424h*1. =4<8 %& 4F:8Z8 34%?4)5:;5 =4<0 025 Z534%?806 -@ 5)0=5*1-. =4<8 %& 4F:8Z8 34%?4)5:;5 % 4FZ042 5 4F5:<8Xh0:5<8*1C. 5 =4<0 5N0 34%?4)5:5; 34:<85:5 )5 ?0 <8 5)0= 34) &<8;5<82

%8)%5:5 4:0%4%0*1E. 34%?4:0 % 34%8F02 &:<8025 5)5*1. 34%8F4 4%<8?<0:8 %=&308 5)0=5

1@C




*1H. =4 )5<8 4:?5X8<8 0 =4<8 %& 4F:8Z8 4%4F8 4:?5X88 Z5 34:4>8<8Z

**@. =44)054 0**1. =44)054 00***. 8?5F45 Z5X08 5 5)&**+. 5Z?0=5 0Z28>& 8?5F455 Z5X08 5 5)& 0 3?55 0Z:4>8<5 5)4:5**. 8F5 ?0 8?5F45 Z Z5 ;8%8**-. 3?5 0Z:4>8<5 5)4:5**C. )5 ?0 <8 4F:8Z4 0284:5<8 ):5 5Z?0N05 =44)0545 Z 0?0 24\8

F00 %524 <8)5**E. )028Z0<8 5)06 34%45**. 20=4=?025%=0 &:<80**H. :80=5?0 30?5Z0*+@. 34280 3&8:0*+1. 3424h8 34%40<8, =4<8 %&, :8?0N08*+*. %8380X5*++. 4G5)8*+. :55 0 34?5Z0*+-. )0Z5?0;8 5 28650Z050 34G4*+C. 30<5:5 G5)0?0X5*+E. )4=&285;0<5 Z 5 G5)0?0X&

*+. =4 )4F0:5 =5Z& 5=4 30<5:5 0<8 :0)4 0Z:<8X85 0?0 5\&055*+H. =428 %8 34)4%0 30<5:5 G5)0?0X5*@. 34%8F4 435%0 5)4:0*1. =5=4 %8 )4=5Z&<8 )5 5)0= 0%3&<5:5 &:<88 Z5 34%?4:8 % 34%8F02

&:<8025 5)5**. =4<0 )4=&28 )4=5Z&<8 0%35:4% 8=4G %4<5 5 G5)0?0X&*+. 2<88 Z =4) Z82?<506 5)4:5 0 =4) =435<5 =55?5*. 4%4F5 Z5X05 %8)%:5*-. X4 <8 %:8 348F4 Z5 5) 5 %=8?0*C. 5) 5 :0%00*E. =5=4 %8 4Z5N5:5<& 3838=8 F4<8 Z5=4:5X4 =4<5 38)%5:?<5,

G84280<%=0 4F?0;0*. 28)0;05 5)5

*H. 35:0?0= 4 ?0%0 %4<8:5 % 34:8h502 435%4%025*-@. =5=4 %8 34%&35 % 435%02 :5025*-1. X4 %8 38)5<8 % )4=&285;0<42 Z5 G5>8:0%=& )4Z:4?& Z5

&=?854 34%4<8<8*-*. X4 <8 F&=5 & 4=4?0X& 0 X4 5)0= 24\8 &N000 & %?&N5<& 34:8h58

F&=8*-+. F&=5 G5)0?0X5*-. 25=%025?8 )43&X88 5Z08 F&=8 3825 Z4525*--. 4F:8Z8 4G50Z545 <5:06 %=&34:5 5 4:4842*-C. 0Z:?5X8<8 =&?&4G )4F5

,ATITA O 8OARA

*-E. X4 <8 34\5*-. X4 <8 G48<8*-H. 4344% 5 34\5*C@. X4 <8 85=;0<5 5 34\5*C1. 8:5=&5;0<%=0 3& 0Z G5>8:08*C*. X4 %:8 245 F00 Z5)4:4?<84 =5=4 F0 %8 0%3&04 828?<0 Z56<8:

Z5X08 4) 34\55*C+. 4)%&35<8 4) 828?<06 Z56<8:5*C. =5=4 %8 )4=5Z&<& 828?<0 Z56<8:0*C-. %=?5)0X8<8 Z535?<0:06 8=&h05 0 3?04:5*CC. %0G&4%5 &)5?<84%*CE. X4 %5)\0 0)8<0 34<8= Z535?<0:06 8=&h05 0 3?04:5*C. Z45 435%4%0*CH. 34\54 4388h8<8. &=&34 0 %38;0B0N4*E@. 34\50 Z0). &25N8<8 4Z5=8 8072H@*E1. 34\50 0 )020 4)<8?<5= *E*. X4 %25524 :0%4=02 4F<8=025*E+. =5=4 )4=5Z&<824 )5 8=0 5F Z0) 025 4)8>85 34\55 %:4<%:5

1@E



Mihić skripta – nadopuna Primorac, Gospočić *E. =5=4 34:<800 4344% 5 34\5 Z0)5 =4<0 <8 Z0)5 5 G5)0?0X&*E-. 5Z8)0 85=;0<8 G5>8:0%=06 340Z:4)5*EC. =4<0 %& )4=5Z0 )5 2580<5? 0<8 G40:*EE. 0Z<5:5 4 %:4<%:025 0 )4=&280 =4<025 %8 )4=5Z&<& 34\55 %:4<%:5*E. %38N5:5<8 X08<5 34\55 & G5>8:0525. 4) N8G5 %8 G5)0

8:5=&5;0<%=0 3& 0 Z5X4*EH. %38N5:5<8 X08<5 34\55 38=4 4:45 & B5%5)0*@. =5=4 %3<8N00 )5 34\5 8 &>8 & 0%5?5;0<8 0 8 34X00 %8 <025 G)<8

%8 34%5:?<5<& Z5=?43=8*1. %38N5:5<8 X08<5 34\55 5 %&%<8)8 G5>8:08**. %&%5:0 Z5 4):4)<& )025 0/0?0 43?08 0 %&%5:0 5)?5=5*+. 8:5=&5;0<%=0 3&*. :54G5%0 30%&30*-. =4) =4<06 G5>8:05 %8 245 4%0G&50 30%&3 % + %58*C. Z5X05 4) 34\55 & &G4%08?<%=02 4F<8=025*E. 8:5=&5;0<%=0 3& & &G4%08?<%=02 4F<8=025*. X4 <8 %0G&4%0 3&*H. %?0<830 64)0= &G4%08?<%=4G 4F<8=5*H@. 60)5%=5 28\5*H1. %=?5)0X8. 34)<8?5 %=?5)0X5*H*. 8:5=&5;0<%=0 3& & %=?5)0X025*H+. =5=4 F0 4G50Z054 G5)0?0X8 &Z025<&h0 & 4FZ0 Z43

*H. G)<8 F0 5 G5)0?0X8 %2<8%04 %=?5)0X8 % Z535?<0:02 0 8=%3?4Z0:02 :5025*H-. )4=&285;0<5 5 G5)0?0X& :8Z55 Z5 Z43*HC. 8?5F45 Z43a. =4 G5 0Z5>&<8, Z5 =4<8 G5>8:08*HE. Z56<8:8 0 25<8 Z56<8:8 G5>8:08

Documents

Skripta Mihic, nadopuna Primorac, Gospocic 26.11.2015.doc