NACRT ZAKONA O PROSTORNOM URE ENJU - Fojnica...Zakon o prostornom ure enju – nacrt, juni 2009 3 9. Grad je op ina koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDIŠNJA BOSNA

VLADA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

NACRT ZAKONA O

PROSTORNOM URE�ENJU

Travnik, juni 2009.

Zakon o prostornom ure�enju – nacrt, juni 2009

2

Na osnovu �lana 18. stava 1. ta�aka d) i f) i �lana 41. ta�ke c) Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04), na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na

______sjednici, održanoj _____________ godine, donosi

Z A K O N

O PROSTORNOM URE�ENJU

OP�E ODREDBE

�lan 1.

(1) Ovim Zakonom o prostornom ure�enju (u daljnjem tekstu: Zakon) ure�uju se: na�ela za plansko ure�enje prostora i organizacija sistema prostornog ure�enja, dokumenti prostornog ure�enja, njihov sadržaj te na�in izrade i donošenja, provo�enje dokumenata prostornog ure�enja, nadzor nad provo�enjem odredbi ovoga zakona, kaznene odredbe.

(2) Prostornim ure�enjem Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton), u smislu ovoga zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Kantona kao osobito vrijednim i ograni�enim dobrom.

�lan 2.

(Zna�enje pojedinih izraza)

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede�e zna�enje:

1. Prostor je sastav fizi�kih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti. 2. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti. 3. Prostorno ure�enje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na odre�enom podru�ju. 4. Plansko prostorno ure�enje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. 5. Održivi razvoj je obezbje�enje takvog korištenja prostora, koji uz o�uvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog-historijskog naslje�a i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja jednakih mogu�nosti za zadovoljavanje potreba budu�ih generacija. 6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehni�ki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se, na osnovu procjene razvojnih mogu�nosti u okviru zadržavanja posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i o�uvanja kvaliteta okolice, odre�uju namjene prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgra�enih podru�ja, te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. 7. Naselje je nastanjen, izgra�en, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta. 8. Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja, sa podru�jem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mješovitog i seoskog karaktera.


3

9. Grad je op�ina koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnika, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u �ijem užem urbanom podru�ju živi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedište Kantona je tako�er grad i ako ne ispunjava uvjet iz prethodnog stava. 10.Op�ina je jedinica lokalne samouprave koja je, na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. 11. Selo je naselje �ije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnosti. 12.Gra�evinsko zemljište je neizgra�eno i izgra�eno zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i urbanisti�kim planovima namijenjeno za izgradnju gra�evina i druge zahvate u prostoru, u skladu sa odredbama ovog zakona. 13. Ure�eno gra�evinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu ure�enja gra�evinskog zemljišta. 14. Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa teško�ama u kretanju. 15. Stambeni objekat je gra�evina stambene namjene na posebnoj gra�evinskoj parceli. 16. Stambeno-poslovni objekat je gra�evina stambene i poslovne namjene na posebnoj gra�evinskoj parceli . 17.Izvo�enje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini tla, te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postoje�i uvjeti korištenja prostora kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, odbrambeni nasipi i sl. 18. Gra�evinska parcela je zemljište na kojem se nalazi gra�evina i ure�ene površine koje služe toj gra�evini, ili zemljište na kojem je predvi�eno gra�enje gra�evine i ure�enje površina koje �e služiti toj gra�evini koje ima pristup na saobra�ajnicu u skladu sa uvjetima iz planske dokumentacije. 19. Regulaciona linija je planska linija definirana grafi�ki i numeri�ki detaljnim planskim dokumentom kojom se utvr�uju pojedina�ne gra�evinske parcele ili koja odvaja zemljište planirano za javne površine od zemljišta planiranog za druge namjene. 20. Gra�evinska linija je planska linija koja se utvr�uje grafi�ki i numeri�ki detaljnim planskim dokumentom i ozna�ava liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskol�ava gra�evina, ili liniju koju gra�evina ili gabarit gra�evine ne smije pre�i. 21. Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili zra�ni prostori, koji su definisani planskim dokumentima ili na osnovu planskih dokumenata numeri�ki i grafi�ki i namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju gra�evina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na osnovu tih zakona. 22. Javne površine su sve površine �ije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovske i zelene površine u naselju, rekreacione površine i sl.) 23. Zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine (park-šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobra�ajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprje�ava neplanirano širenje naselja i koje imaju razli�ite rekreacione i zaštitne namjene; zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene površine posebne namjene (groblja, botani�ki i zoološki vrtovi, sl.); površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.); zelene površine uz obale rijeka i jezera. 24. Javni interes je kvalifikacija kojom se neko op�e dobro u formi prirodne ili stvorene supstance ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnog statusa koji omogu�uje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit.

1.dio

SISTEM PLANIRANJA I URE�ENJA PROSTORA

I OSNOVNA NA�ELA PROSTORNOG PLANIRANJA

�lan 3.

(Na�ela prostornog planiranja)

(1) Plansko prostorno ure�enje, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na na�elima održivog razvitka, a na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora.


4

(2) Cjelovit pristup u planiranju prostora obuhva�a naro�ito: istraživanje, provjeru i ocjenu mogu�nosti razvitka na prostoru Kantona, zaštitne mjere i na�in upravljanja prostorom, izradu dokumenata prostornog ure�enja, provo�enje i pra�enje provo�enja dokumenata prostornog ure�enja.

�lan 4.

(Na�ela planskog prostornog ure�enja)

Plansko prostorno ure�enje Kantona osniva se na na�elima: ravnomjernog, privrednog, društvenog i kulturnog razvitka prostora Kantona, uz njegovanje i razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti, održivog razvitka te racionalnog korištenja i zaštite prostora, zaštite integralnih vrijednosti prostora te zaštite i unapre�enja stanja okoliša, zaštite graditeljskog naslije�a i vrijednih dijelova prirode, uskla�ivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, uskla�ivanja prostornog ure�enja op�ina me�usobno s prostornim ure�enjem Kantona te na�elu planiranja i korištenja zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno ure�enje u skladu s ovim zakonom i drugim posebnim propisima, uspostavljanja sistema informacija o prostoru važnom za Kanton u svrhu planiranja, upotrebe i zaštite prostora Kantona.

�lan 5.

(Plansko ure�enje prostora)

Plansko ure�enje prostora obuhva�a gra�enje i ure�ivanje naselja i okolnog prostora, upotrebu i zaštitu prirodnih i izgra�enih resursa te obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu s dokumentima prostornog ure�enjima i drugim propisanim uvjetima iz ovoga zakona.

II. URE�ENJE PROSTORA

�lan 6.

(Površine planskog ure�enja prostora)

(1) U svrhu planskog ure�enja prostora utvr�uje se:

a) gra�evinsko zemljište,

b) poljoprivredno zemljište,

c) šumsko zemljište,

d) vodne površine,

e) zašti�ena zelena i rekreacijska podru�ja,

f) infrastrukturni sistemi,

g) eksploatacijska polja,

h) rezervirane površine.

(2) Površine iz stava 1. ovoga �lana utvr�uju se na osnovu ovoga zakona, posebnih zakona i planova prostornog ure�enja Kantona.

(3) Planska izgradnja na površinama iz stava 1. ovoga �lana podrazumijeva plansko ure�enje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina.


5

�lan 7.

(Gra�enje naselja i gra�evina)

Naselja i gra�evine mogu se graditi samo na gra�evinskom zemljištu na temelju detaljnih ili razvojnih dokumenata prostornog ure�enja u skladu sa odredbama ovog Zakona.

�lan 8.

(Režimi gra�enja)

Intenzitet i karakter gra�enja na pojedinim podru�jima odre�uje se prema utvr�enom javnom interesu, potrebama i mogu�nostima korisnika i drugim lokalnim ograni�enjima, kroz izradu planskih dokumenata kojim se odre�uju sljede�i režimi gra�enja:

a) Režim gra�enja prvog stepena – za uže urbano podru�je na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podru�ja sa zašti�enim kulturno-historijskim i prirodnim naslije�em, turisti�kim naseljima, sportskim, rekreacijskim, zdravstvenim i privrednim zonama na kojima se planira gra�enje; uvjeti za odobravanje gra�enja donose se na osnovu provedbenog (detaljnog) plana –zoning plana, regulacijskoga plana, odnosno urbanisti�kog projekta izra�enog na osnovu regulacijskog plana. Za uže urbano podru�je koje je ve� izgra�eno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, uvjeti za odobravanje gra�enja donose se na osnovu urbanisti�kog projekta izra�enog na osnovu projektnog programa bez prethodno donesenog regulacijskoga plana.

b) Režim gra�enja drugog stepena – za urbano podru�je za koje je obavezno donošenje urbanisti�kog plana, uvjeti za odobravanje gra�enja donose se na osnovu urbanisti�kog plana i uvjeta utvr�enih u odluci o provo�enju plana i planova parcelacije. Za podru�je na kojem je razvojnim planskim dokumentom predvi�eno donošenje zoning plana uvjeti za odobravanje gra�enja se donose na osnovu zoning plana i odluke o njegovom provo�enju.

c) Režim gra�enja tre�eg stepena – za urbana podru�ja – ruralna naselja i gra�evinske zone u vanurbanim podru�jima, utvr�enim prostornim planom, uvjeti za odobravanje gra�enja donose se na osnovu prostornoga plana i odluke o provo�enju plana i plana parcelacije.

d) Režim zabrane gra�enja – na podru�jima zna�ajnim za budu�i razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, ure�enje voda te zaštitu prirodnog i graditeljskog naslje�a i na podru�jima za koja je u postupku izrada provedbenog plana. Na tim podru�jima ne dopušta se nikakva izgradnja gra�evina i ure�aja, izuzimaju�i teku�e održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, konzerviranja gra�evina, a samo izuzetno, podizanje novih gra�evina i ure�aja koji služe neophodnom održavanju postoje�eg dijela naselja (instalacije, neophodne javne gra�evine, gra�evine za snabdijevanje i sl.) na osnovu odluke o režimu zabrane gra�enja.

�lan 9.

(Urbano i uže urbano podru�je)

(1) Radi usmjeravanja gra�enja propisanom planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanisti�kim planom utvr�uje se urbano i uže urbano podru�je.

(2) Urbano podru�je utvr�uje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno me�usobno povezanu cjelinu, a koja, na osnovu planskih pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj.

(3) Urbano podru�je obuhvata izgra�ene i neizgra�ene površine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu te površine za posebnu namjenu, zelene površine, kao i površine rezervirane za budu�i razvoj. Urbano podru�je može obuhvatiti, osim gra�evinskog, i druga zemljišta.


6

(4) Ako postoji potreba utvr�ivanja posebnih uvjeta gra�enja u centrima ili intenzivno izgra�enim dijelovima urbanih podru�ja, utvr�uje se uže urbano podru�je.

(5) Uže urbano podru�je obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgra�eno ili je planom predvi�eno da tako bude izgra�eno i obrazuje se u svrhu utvr�ivanja režima gra�enja, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanisti�ke saglasnosti, odobrenja za gradnju i sl.

�lan10.

(Naselje i naseljeno mjesto)

(1) Naselje, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva izgra�en, nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.

(2) Naseljeno mjesto, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhva�a jedno ili više naselja s podru�jem koje pripada tome naseljenom mjestu.

(3) Naselja mogu imati karakter gradskog ili seoskoga naselja.

(4) Radi usmjeravanja gra�enja, odgovaraju�im planom prostornog ure�enja za svako naselje, ili na na�in propisan ovim zakonom, utvr�uju se granice urbanog podru�ja i gra�evinskog zemljišta. Osim gra�evinskog zemljišta, granicama urbanog podru�ja mogu biti obuhva�ena i druga zemljišta.

(5) Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti gra�enja u centrima ili intenzivno izgra�enim dijelovima urbanih podru�ja, utvr�uje se uže urbano podru�je.

III. ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG URE�ENJA

�lan 11.

(Sistem prostornog ure�enja)

(1) Djelotvornost prostornog planiranja i ure�enja prostora Kantona osiguravaju Skupština Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona) i Vlada Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) te op�inske službe za upravu nadležne za poslove prostornog ure�enja (u daljnjem tekstu: op�inske službe) donošenjem dokumenata prostornog ure�enja i drugih dokumenata odre�enih ovim zakonom.

(2) Stru�nu osnovanost dokumenata iz stava 1. ovoga �lana osigurava kantonalno Ministarstvo prostornog ure�enja, obnove i povratka (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), op�inske službe kao i Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslije�a (u daljnjem tekstu: Kantonalni zavod), osnovan za obavljanje stru�nih poslova prostornog ure�enja, te pravna lica registrirana za izradu tih dokumenata.

�lan 12.

(Obavljanje stru�nih poslova prostornog ure�enja)

Stru�ne poslove izrade dokumenata prostornog ure�enja za Kanton osigurava Vlada Kantona preko pravnih lica registriranih za obavljanje tih poslova, a na osnovu javnog natje�aja, osim ako je nosilac izrade dokumenta organ kojem su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izrade dokumenata prostornog ure�enja.

�lan 13.

(Obavljanje stru�nih poslova prostornog ure�enja)

(1) Stru�ne poslove prostornoga planiranja, izrade dokumenata prostornog ure�enja i stru�nih podloga za njihovu izradu mogu obavljati pravna lica registrirana za tu djelatnost.


7

(2) Pravna lica iz stava 1. ovoga �lana upisivat �e se u sudski registar u skladu s važe�im propisima.

�lan 14.

(Stru�ni ispit)

Inžinjeri raznih specijalnosti koji obavljaju stru�ne poslove prostornog ure�enja moraju imati položen stru�ni ispit na na�in i pod uvjetima propisanim važe�im propisima o polaganju stru�nog ispita.

IV. DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA

�lan 15.

(Dokumenti prostornog ure�enja)

(1) Dokumentima prostornog ure�enja odre�uje se svrhovito organiziranje, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ure�enje i zaštitu prostora Kantona.

(2) Dokumente prostornog ure�enja �ine:

a) program mjera i aktivnosti za izradu prostorno-planske dokumentacije,

b) prostorno-planska dokumentacija.

�lan 16.

(Prostorno-planska dokumentacija)

Prostorno planska dokumentacija Kantona je:

a) Razvojni planovi prostornog ure�enja:

1) prostorni plan Kantona,

2) prostorni plan op�ine,

3) prostorni plan dviju ili više op�ina,

4) prostorni plan podru�ja s posebnim obilježjem,

5) urbanisti�ki plan sjedišta Kantona,

6) urbanisti�ki plan sjedišta op�ine.

b) Detaljni planovi prostornoga ure�enja:

1) zoning plan,

2) regulacijski plan,

3) urbanisti�ki projekat.

c) Ostali planovi prostornog ure�enja

1) plan parcelacije.

�lan 17.

(Obavezni dokumenti prostornog ure�enja)

Obavezno je donošenje sljede�ih dokumenata prostornog ure�enja:

a) program mjera i aktivnosti za izradu prostorno-planske dokumentacije,


8

b) prostorni plan Kantona, za podru�je Kantona,

c) prostorni plan op�ina, za podru�ja op�ina,

d) prostorni plan podru�ja s posebnim obilježjima, za podru�ja od zna�aja za Kanton

e) urbanisti�ki plan, za naselja u kojima je smješteno sjedište Kantona, za op�inska sjedišta, za naselja posebno važna za Kanton i za naselja �ija je izgradnja predvi�ena dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja,

f) detaljni planovi (zoning plan, regulacijski plan i urbanisti�ki projekt), za podru�ja Kantona na kojima predstoji poja�ana izgradnja i ure�ivanje prostora.

�lan 18.

(Izvještaj o stanju prostora u Kantonu)

(1)Kantonalni organi uprave i op�inske službe, nadležni za poslove prostornog ure�enja, vode dokumentaciju potrebnu za pra�enje stanja u prostoru te za izradu i pra�enje provo�enja dokumenata prostornog ure�enja.

(2) Na osnovu izvještaja subjekata iz stava 1. ovoga �lana, Ministarstvo sastavlja dvogodišnji izvještaj o stanju na prostoru Kantona (u daljnjem tekstu: �etverogodišnji izvještaj). �etverogodišnji izvještaj sadrži analizu provo�enja dokumenata prostornog ure�enja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente važne za prostor Kantona.

(3) Na osnovu �etvorogodišnji izvještaja, Skupština Kantona donosi novi program mjera prostornog ure�enja Kantona za idu�i �etvorogodišnji period.

�lan 19.

(Program mjera prostornog ure�enja Kantona)

(1) Skupština Kantona, na osnovu �etvorogodišnjeg izvještaja, donosi �etverogodišnji program mjera za unapre�enje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: program mjera).

(2) Program mjera sadrži ocjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postoje�ih dokumenata prostornog ure�enja, potrebu pribavljanja podataka i stru�nih podloga za njihovu izradu te druge mjere važne za izradu i donošenje tih dokumenata.

(3) Programom mjera može se utvrditi potreba ure�enja zemljišta važnog za Kanton, finansiranje njegovog ure�enja te rok u kojem je odre�eno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu.

(4) Programom mjera, zavisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvr�uju se i druge mjere za provo�enje politike ure�enja prostora i dokumenata prostornog ure�enja.

(5) �etverogodišnji izvještaj i program mjera objavljuju se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".

Razvojni planovi prostornog ure�enja

�lan 20.

(Prostorni plan Kantona)

(1) Prostornim planom Kantona uskla�uju se, preuzimaju i razra�uju planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na nivou Federacije, koja se odnose na prostor Kantona i koja su utvr�ena kao federalna nadležnost u ovoj oblasti.


9

(2) Uz potpuno uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvr�uje osnovna na�ela prostornoga ure�enja, ciljeve prostornoga razvitka te organiziranje, zaštitu, upotrebu i namjenu prostora, a naro�ito: osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko i gra�evinsko zemljište te vodene površine), iskorištavanje mineralnih sirovina, sistem naselja i urbana podru�ja važna za Kanton, gra�evine i koridore magistralne i druge infrastrukture zna�ajne za Federaciju i Kanton, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobra�ajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), društvenu superstrukturu važnu za Federaciju i Kanton (zdravstvo, školstvo, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i dr.), mjere zaštite okoliša, s razmještajem gra�evina i postrojenja koji mogu zna�ajnije ugroziti okoliš, zaštitu graditeljskog i prirodnog naslije�a, mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ure�enja prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan op�ine, podru�ja s posebnim obilježjima, urbanisti�ki plan i dr.).

(3) Program mjera i aktivnosti za provo�enje prostornoga plana u kratkoro�nom periodu i odluka o provo�enju prostornoga plana Kantona sastavni su dijelovi plana, u skladu s �lanovima 18. i 19. ovoga zakona.

�lan 21.

(1) Prostorni plan iz �lana 20. ovoga zakona je dugoro�ni plan, donosi ga Skupština Kantona za period od 20 godina, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog ministarstva prostornog ure�enja i okoliša (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj uskla�enosti s važe�om prostornom planskom dokumentacijom iz planiranja i korištenja zemljišta na nivou Federacije.

(2) O prijedlogu prostornoga plana Kantona iz stava 1. ovoga �lana provodi se javna rasprava.

(3) Sredstva za pripremu, izradu i pra�enje provo�enja prostornoga plana Kantona osiguravaju se u Budžetu Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Budžet Kantona).

(4) Prostorni plan Kantona je javni dokument i objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".

�lan 22.

(Prostorni plan op�ine)

(1) Prostorni plan op�ine preuzima i detaljnije razra�uje planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona te programa mjera i aktivnosti, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti odnosnoga prostora op�ine.

(2) Prostornim planom op�ine posebno se utvr�uje: osnovna namjena prostora, definiraju se granice naselja i urbanih prostora, gra�evine i koridori važni za Federaciju, Kanton i op�inu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobra�ajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), federalna, kantonalna i druga superstruktura važna za op�inu (zdravstvo, školstvo, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), mjere zaštite okoliša, s razmještajem gra�evina i postrojenja koja mogu zna�ajnije ugroziti okoliš, mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslije�a, mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja, iskorištavanje mineralnih sirovina, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ure�enja manjih prostornih cjelina unutar op�ine (podru�ja s posebnim obilježjima, urbanisti�ki plan i dr.),

(3) Program mjera i aktivnosti za provo�enje plana u kratkoro�nom periodu i odluka o provo�enju prostornoga plana op�ine sastavni su dijelovi plana.

(4) Prostorni plan op�ine može sadržavati i druge elemente važne za op�inu, a na osnovu odluke o provo�enju prostornoga plana op�ine.


10

�lan 23.

(Usvajanje prostornog plana op�ine)

(1) Prostorni plan op�ine je dugoro�ni plan. Prostorni plan op�ine donosi op�insko vije�e za period od 20 godina. Prije donošenja prostornoga plana op�ine, op�ina je dužna pribaviti saglasnost Ministarstva, o uskla�enosti plana s važe�im planskim dokumentima Kantona, programom mjera te odredbama ovoga zakona, posebnih zakona i propisa koji ure�uju oblasti važne za prostorno ure�enje (poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, saobra�aj i komunikacije, energiju te prirodno, kulturno i historijsko naslije�e i dr.).

(2) Saglasnost iz stava 1. ovoga �lana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalnog zavoda.

(3) O nacrtu i prijedlogu prostornoga plana op�ine iz stava 1. ovoga �lana provodi se javna rasprava u skladu sa �l. 41. ovog zakona.

(4) Sredstva za pripremu, izradu i pra�enje provo�enja prostornoga plana iz stava 1. ovoga �lana osiguravaju se u op�inskom budžetu.

(5) Prostorni plan iz stava 1. ovoga �lana javni je dokument i objavljuje se u službenom glasilu op�ine.

�lan 24.

(Prostorni plan podru�ja s posebni obilježjima)

(1) Prostorni plan podru�ja s posebnim obilježjima donosi se za podru�je važno za Kanton ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom Kantona.

(2) Za podru�ja s posebnim obilježjima utvr�uje se poseban režim o�uvanja i korištenja zašti�enih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta, rekreacijskih podru�ja i banja.

(3) Prostornim planom iz stava 1. ovoga �lana utvr�uje se, s obzirom na zajedni�ka prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obilježja, osnovna organiziranost prostora, mjere upotrebe, ure�enja i zaštite toga podru�ja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapre�enje i zaštitu okoliša te, po potrebi, odre�uje se obaveza izrade detaljnih planova ure�enja za uža podru�ja unutar prostornoga plana podru�ja s posebnim obilježjima.

�lan 25.

(Donošenje Prostornog plana prostora s posebnim obilježjima na kantonalnom nivou)

(1) Prostorni plan prostora s posebnim obilježjima važnog za Kanton donosi Skupština Kantona.

(2) Sredstva za pripremu, izradu i pra�enje provo�enja prostornoga plana iz stava 1. ovoga �lana osiguravaju se u Budžetu Kantona.

(3) Prostorni plan iz stava 1. ovoga �lana objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".

�lan 26.

(Donošenje Prostornog plana prostora s posebnim obilježjima na op�inskom nivou)

(1) Prostorni plan podru�ja s posebnim obilježjima važnog za op�inu donosi se ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom op�ine.


11

(2) Prostorni plan iz stava 1. ovoga �lana utvr�uje se za podru�ja kao i prostorni plan podru�ja s posebnim obilježjima važnog za Kanton (�lan 24. stav 2. ovoga zakona), a donosi se i objavljuje u proceduri kao i prostorni plan op�ine (�lan 22. ovoga zakona).

�lan 27.

(Urbanisti�ki plan)

(1) Urbanisti�ki planovi se donose za podru�ja definirana �l. 16 ta�ka a) alineja 5 i 6 ovog zakona.

(2) Urbanisti�kim planom detaljnije se razra�uju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona, odnosno op�ine, a posebno: temeljno organiziranje prostora, - korištenje i namjena površina, s prijedlogom prvenstva njihovog ure�enja (granice gra�evinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma te za posebne namjene, zaštita graditeljskog i prirodnog naslije�a, mjere za unapre�enje i zaštitu okoliša, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, zaštitne zone, zone obnove i sanacije te saobra�ajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura, drugi elementi zna�ajni za podru�je za koje se donosi urbanisti�ki plan.

(3) Urbanisti�kim planom utvr�uje se obaveza izrade detaljnih planova ure�enja prostora, za uže urbano podru�je unutar prostornog obuhvata toga plana.

�lan 28.

(Donošenje urbanisti�kog plana)

(1) Granice podru�ja za koje se izra�uju urbanisti�ki planovi utvr�uju se prostornim planovima op�ina, osim za urbanisti�ki plan sjedišta Kantona kada se granice utvr�uju prostornim planom Kantona.

(2) Urbanisti�ke planove iz stava 1. ovoga �lana donosi op�insko vije�e nakon pribavljene saglasnosti Ministarstva, o uskla�enosti s prostornim planom Kantona.

(3) Sredstva za pripremu, izradu i pra�enje provo�enja urbanisti�kih planova osiguravaju se iz op�inskoga budžeta, osim za urbanisti�ki plan sjedišta Kantona kada se sredstva osiguravaju u Budžetu Kantona.

(4) Urbanisti�ki plan objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".

Detaljni planski dokumenti

�lan 29.

(Zoning plan)

(1) Zoning plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za podru�ja za koja su donešeni urbanisti�ki planovi koji su i osnova za njegovu izradu i za ostala urbana podru�ja op�ine, ukoliko je ta obaveza utvr�ena prostornim planom op�ine. Granice podru�ja za koje se izra�uje zoning plan definišu se prostornim planom op�ine.

(2) Zoning plan definiše namjene pojedinih površina i propisuje uvjete projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postoje�ih gra�evina. Ovim planom se odre�uju lokacijski i urbanisti�ko-tehni�ki uvjeti putem dozvoljenih granica odgovaraju�ih parametara urbanisti�kog standarda, što služi za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za gra�enje.

(3) Zoning plan mora sadržavati:

a) definicije pojedinih termina,

b) zoning kartu (sa granicama zona odre�ene namjene i gra�evinskim parcelama unutra tih zona),

c)službenu kartu (ozna�eni javni objekti i infrastruktura, granice infrastrukturnih sistema sa


12

uklju�enim zaštitnim zonama ili pojasevima),

d) listu na�ina korištenja zemljišta – namjena sa popisom zona u kojima je svaka od tih namjena

dozvoljena ili uvjetno dozvoljena,

e) urbanisti�ke standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgra�enosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veli�ina parcele, maksimalna visina/spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uvjeti ure�enja vanjskih površina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zaštite okolice (buka, vibracije, izduvni gasovi, režimi rada, skladištenje otpadnog materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifi�nosti zone);

f) jasno definisane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno dozvoljene namjene u nadležnim organima op�ine

g) jasno ozna�ena podru�ja za koja se mora uraditi urbanisti�ki projekt ili raspisati konkurs u cilju što kvalitetnijeg ure�enja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naro�itim zna�ajem (zone specijalne namjene),

h) jasno definisane procedure i razloge - kriterije zbog kojih se može odobriti proces izmjene zoning plana.

i) jasno definirane zabrane i ograni�enja namjena na poplavnom podru�ju, u skladu sa zakonom o vodama

j) ekonomsku valorizaciju plana.

(4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora uklju�iti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podru�ja op�ine.

(5) Zona odre�ene namjene ne može se formirati na jednoj gra�evinskoj parceli.

(6) Uvjetno dozvoljene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno dozvoljena namjena ne ugrožava susjedne gra�evine i susjedno zemljište.

(7) Postoje�e gra�evine legalno izgra�ene prije usvajanja zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, �ak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postoje�e gra�evine, primjenjivat �e se odredbe zoning plana.

�lan 30.

(Regulacijski plan)

(1) Regulacijski plan donosi se za podru�ja na kojima se o�ekuje poja�ana izgradnja ili ure�enje prostora �ije su granice utvr�ene prostornim ili urbanisti�kim planom koji je i osnova za njegovu izradu.

(2) Regulacijskim planom utvr�uje se:

a) detaljna namjena površina,

b) gusto�a naseljenosti,

c) koeficijent izgra�enosti,

d) nivelacijski podaci,

e) regulacijska i gra�evinska linija,

f) ure�enje prostora,

g) na�in opremanja zemljišta komunalnom, saobra�ajnom, telekomunikacijskom i

drugom infrastrukturom,


13

h) uvjeti za gra�enje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru,

i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim

djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja,

j) mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,

k) drugi elementi zna�ajni za podru�je za koje se donosi regulacijski plan .

(3) Obaveza izrade te sadržaj, postupak i na�in donošenja regulacijskoga plana utvr�uje se prostorno-planskim dokumentima šireg podru�ja, odnosno ovim zakonom.

(4) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i pra�enje regulacijskoga plana osiguravaju se u Budžetu Kantona ako je obaveza njegovog donošenja utvr�ena dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja, kojeg donosi Kanton, ili ovim zakonom, odnosno u op�inskom budžetu ako je to utvr�eno planom koji donosi op�ina ili op�inskim propisom.

�lan 31.

(Urbanisti�ki projekt)

(1) Urbanisti�ki projekt donosi se za podru�ja koja se izgra�uju kao cjelina ili su ve� djelomi�no izgra�ena.

(2) Osnova za izradu urbanisti�kog projekta je regulacijski plan ako je planskim dokumentima šireg podru�ja predvi�ena njegova izrada, odnosno ako izrada regulacijskoga plana nije obavezna, urbanisti�ki plan (uz prethodnu izradu projektnoga programa) na užem urbanom podru�ju koje je ve� izgra�eno a na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, a za koje nije donesen regulacijski plan.

(3) Urbanisti�kim projektom detaljno se daje urbanisti�ko-arhitektonsko rješenje podru�ja za koje se projekt radi, nivelacijsko-regulacijski podaci, ure�enje prirodne sredine, idejna rješenja saobra�ajnica i komunalnih instalacija te idejni projekti planiranih objekata.

(4) Urbanisti�kim projektom utvr�uju se urbanisti�ko-tehni�ki uvjeti za izgradnju i ure�enje prostora.

Ostali dokumenti prostornog ure�enja

�lan 32.

(Plan parcelacije)

(1) Plan parcelacije izra�uje se za podru�ja na kojima je utvr�en režim gra�enja III stepena.

(2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje ili se kasni s izradom detaljnog planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rješavanja, plan parcelacije se donosi kao pomo�ni planski dokument namijenjen za definisanje pojedina�nih gra�evinskih parcela, u skladu sa prostornim ili urbanisti�kim planom.

(3) Plan parcelacije izra�uje se na ažuriranim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od op�inske službe za upravu nadležne za geodetske poslove i katastar.

(4) Planom parcelacije utvr�uje se: veli�ina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i gra�evinske linije i površine za javne namjene.

(5) Plan parcelacije mora da sadrži: situacioni plan sa regulacionim i gra�evinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima gra�evinskog zemljišta sa oznakama katastarskih parcela i obra�unom površina, kao i planove saobra�aja, komunalne, energetske i telekomunikacione infrastrukture.

(6) Veli�ine i položaj parcela definišu se na osnovu odredaba urbanisti�kog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i riješene priklju�ke na komunalnu i drugu infrastrukturu.


14

(7) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši gra�enje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogu�i obrazovanje druge(ih) gra�evinskih parcele(a).

(8) Plan parcelacije donosi op�insko vije�e.

V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA

�lan 33.

(Izrada dokumenata prostornog ure�enja)

Nosilac izrade dokumenta prostornog ure�enja dužan je izraditi dokument prostornog ure�enja u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na osnovu Zakona, u skladu s Jedinstvenom metodologijom za izradu dokumenata prostornog ure�enja (u daljnjem tekstu: Jedinstvena metodologija) i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim relevantnim propisima i podacima koji su zna�ajni za podru�je za koje se dokument izra�uje.

�lan 34.

(Metodologija za izradu prostornog ure�enja)

Dokumenti prostornog ure�enja rade se prema Jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure�enja FBiH.

�lan 35.

(Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure�enja)

(1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure�enja, Skupština Kantona, odnosno op�insko vije�e donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure�enja.

(2) Odluka iz stava 1. ovoga �lana sadrži sve �inioce važne za izradu, odnosno izmjenu dokumenta prostornog ure�enja, a naro�ito:

a) vrstu dokumenta �ijoj se izradi, odnosno izmjeni pristupa,

b) granice podru�ja za koje se dokument izra�uje / mijenja,

c) smjernice za izradu / izmjenu dokumenta,

d) rok za izradu dokumenta,

e) osiguranje sredstava za izradu, odnosno izmjenu dokumenta,

f) odredbe o javnoj raspravi,

g) nosioce pripreme dokumenta,

h) nosioce izrade dokumenta,

i) druge elemente, zavisno o vrsti dokumenta i specifi�nosti podru�ja za koje se dokument radi.

(3) Odlukom o pristupanju izradi prostornoga plana podru�ja s posebnim obilježjima i detaljnog plana prostornog ure�enja utvr�uje se i obavezan sadržaj plana.

(4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana prostornog ure�enja, organ nadležan za njegovo donošenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani gra�enja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izra�uje (�lan 8. stav 1. ta�ka d ovoga zakona). Odluka o zabrani gra�enja primjenjuje se do donošenja detaljnog plana ure�enja, a najdulje tri godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi detaljnoga plana.


15

(5) Izmjene i dopune dokumenta prostornog ure�enja obavljaju se prema postupku i na na�in predvi�en za izradu i donošenje toga dokumenta.

(6) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure�enja zna�ajnog za Kanton objavljuje se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".

(7) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ure�enja op�ine objavljuje se u službenom glasilu op�ine.

�lan 36.

(Odluka o donošenju dokumenta prostornog ure�enja)

(1) Odlukom o donošenju dokumenta prostornog ure�enja utvr�uje se vrsta i sastavni dijelovi dokumenta te odredbe za njegovo provo�enje u cjelini.

(2) Odluka iz stava 1. ovoga �lana objavljuje se u službenom glasilu nadležnog organa koji donosi dokument.

�lan 37.

(Nosilac pripreme plana)

(1) Za izradu dokumenta prostornog ure�enja imenuje se nosilac pripreme plana.

(2) Nosilac pripreme plana za dokumente prostornog ure�enja je Ministarstvo, odnosno op�inska služba.

(3) Ako su za donošenje dokumenta prostornog ure�enja nadležna dva ili više organa, nosioca pripreme plana utvr�uju ti organi sporazumom.

(4) Nosilac pripreme pokre�e inicijativu za izradu planskog dokumenta, na osnovu svog programa mjera prostornog ure�enja i programa rada.

(5) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme može posebnom odlukom formirati savjet plana radi stru�nog pra�enja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvr�ivanja koncepta prostornog ure�enja, te usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sa�injavaju istaknuti stru�njaci iz oblasti prostornog planiranja, urbanizma, saobra�aja, energetike, ekonomije, okolice i drugih relevantnih oblasti.

�lan 38.

(Obaveze nosioca pripreme plana)

(1) Nosilac pripreme plana prostornog ure�enja dužan je tokom izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana staviti na raspolaganje nosiocu izrade plana svu raspoloživu dokumentaciju neophodnu za izradu osnove plana, a naro�ito:

a) dokumentaciju plana šireg podru�ja ,

b) vodoprivrednu osnovu Kantona i vodoprivredne osnove glavnog slivnog podru�ja,

c) šumskoprivredne osnove,

d) strategiju zaštite okoliša,

e) planove razvitka privrede i poljoprivrede,

f) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima.

(2) Nosilac pripreme plana dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova:

a) sa svim vlasnicima nekretnina,

b) s korisnicima prostora i sudionicima u njegovoj izgradnji i ure�ivanju,


16

c) s organima uprave, privrednim društvima i drugim pravnim licima nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobra�aj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, školstvo, kulturu, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslije�a te zaštitu okoliša,

d) s organima nadležnim za odbranu,

e) s privrednom komorom i drugim pravnim licima nadležnim za komunalne djelatnosti,

f) s organima unutrašnjih poslova.

(3) Zainteresirane strane dužne su i snose odgovornost da u roku od 30 dana po dobivanju obavijesti o pristupanju izradi plana dostave tražene podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge i sugestije za odre�ena planska rješenja na cijelom podru�ju obuhva�enom planom. Vlasnici zemljišta i objekata na njima dužni su da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska rješenja koja se ti�u njihove imovine.

(4) Ako organ, organizacija ili drugo pravno ili fizi�ko lice ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za odre�ena planska rješenja na cijelom podru�ju obuhva�enom planom u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti, smatra�e se da nemaju nikakvih posebnih zahtjeva.

(5) Nosilac pripreme plana dužan je da odmah proslijedi dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stava (3) nosiocu izrade planskog dokumenta.

�lan 39.

(Nosilac izrade plana)

(1) Izrada dokumenta prostornog ure�enja može se povjeriti pravnom licu registriranom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade).

(2) Nosioca izrade dokumenta prostornog ure�enja izabrat �e se javnim natje�ajem, a ako nosilac pripreme za izradu dokumenta nije organ kome su povjereni poslovi izrade dokumenta, odlukom o osnivanju.

�lan 40.

(Prednacrt i nacrt planskog dokumenta)

(1) Nosilac izrade obavezan je nosiocu pripreme predati prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima koje odgovaraju�i planski dokument treba da sadrži.

(2) Prije utvr�ivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta razmatra Savjet plana.

(3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i �lanovi Savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predloženi dokument, zauzima se stav i formulišu zaklju�ci sa preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade.

(4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, mišljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugra�uje u nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz odgovaraju�e obrazloženje.

(5) Nacrt planskog dokumenta sadrži grafi�ki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama izabranih predstavni�kih organa vlasti, posebno se izra�uje skra�eni nacrt sa najvažnijim grafi�kim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni.

�lan 41.

(Javna rasprava)

(1) Nosilac izrade je dužan da predstavi nacrt planskog dokumenta nosiocu pripreme i savjetu plana (ako je formiran) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zaklju�kom nosioca pripreme i proslje�uje Skupštini Kantona, odnosno op�inskom vije�u, u zavisnosti od nivoa nadležnosti za donošenje odnosnog


17

planskog dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vra�a nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon �ega se ponavlja prethodna procedura.

(2) Skupština Kantona, odnosno op�insko vije�e razmatra nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvr�enom u Odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta.

(3) O mjestu, vremenu i na�inu izlaganja nacrta planskog dokumenta na javni uvid javnost se obavještava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije po�etka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred po�etak javnog uvida.

(4) Obavijest iz prethodnog stava sadrži mjesto, datum, po�etak i trajanje javnog uvida u planskom dokumentu, mjesto i datum jedne ili više prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama izabranih predstavni�kih organa vlasti, te rok do kojeg se mogu poslati pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta.

(5) Dužina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definisana je odlukom iz �lana 35. ovog zakona. Javna rasprava za planske dokumente iz nadležnosti Kantona traje u roku od 60 do 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u nadležnosti op�ina mogu trajati: za prostorni plan i urbanisti�ki plan traje od 30 do 60 dana, a za detaljne planske dokumente 30 dana.

(6) Nacrt planskog dokumenta izlaže se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan na�in u odgovaraju�im prostorijama po lokalnim centrima i uz dežurstvo stru�nih lica koja mogu dati odre�ena obavještenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljišta i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom podru�ju obuhva�enom planom, dok se skra�eni nacrt službeno dostavlja ostalim zainteresiranim stranama – organima i organizacijama iz �lana 38. stav (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba uporedo postaviti i na web stranici nadležnog organa – nosioca pripreme. Organizacija javnog uvida i javne rasprave te prate�a tehni�ka pitanja su obaveza i odgovornost nosioca pripreme.

(7) O nacrtu Prostornog plana Kantona, kao i nacrtu Prostornog plana podru�ja posebnih obilježja Kantona nosilac pripreme pribavlja mišljenje Federalnog Ministarstva prostornog ure�enja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) o uskla�enosti plana sa važe�om planskom dokumentacijom na nivou Federacije.

(8) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od važnosti za Kanton organizuju se u svim op�inama u sastavu Kantona.

(9) Pored rasprave na javnim skupovima, i predstavni�ki organi op�ina dužni su dati svoje mišljenje o nacrtu planskih dokumenata Kantona u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U slu�aju da mišljenje nije dostavljeno u propisanom roku smatrat �e se da je isto dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt.

(10) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana op�ine i urbanisti�kog plana, njegovo izlaganje se vrši u prostorijama mjesnih zajednica i u sjedištu op�ine koje taj plan obuhvata.

(11) Za nacrt prostornog plana op�ine i urbanisti�kog plana pribavlja se saglasnost Ministarstva kojom potvr�uje usaglašenost dostavljenih planskih dokumenata sa prostornim planom Kantona. Suglasnost je Ministarstvio obavezno izdati u roku od 30 dana od dana dostave planskog dokumenta. U slu�aju da Ministarstvo ne izda svoju saglasnost u propisanom roku, smatrat �e se da nema primjedbi na nacrt plana.

(12) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nosilac pripreme pribavlja mišljenje Ministarstva da je plan uskla�en sa važe�om planskom dokumentacijom šireg podru�ja , te da je ura�en u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Mišljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskog dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje mišljenje u propisanom roku, smatrat �e se da je isto dato, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana.

(13) Nacrt detaljnog plana se izlaže na fizi�ki pristupa�an, tehni�ki i informativno adekvatan na�in, uz dežurstvo stru�nog lica:

a) u prostorijama op�ine, odnosno nosioca pripreme planskog dokumenta,

b) u prostorijama nosioca izrade plana,


18

c) u prostorijama u kojima se održavaju sjednice Skupštine Kantona, odnosno op�inskog vije�a ili drugim prostorima,

d) u prostorijama odgovaraju�ih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi.

(14) Obavezno se organizuju javni skupovi sa raspravom o nacrtu detaljnog planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne zajednice) obuhva�enim planom.

(15) Nosilac pripreme detaljnog planskog dokumenta dužan je blagovremeno, u skladu sa �lanom 38. stav (2) ovog zakona, obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podru�ju za koje se donosi detaljni planski dokument i pozvati ih da izvrše uvid u nacrt detaljnog planskog dokumenta, te da se uklju�e u javnu raspravu sudjelovanjem na javnim skupovima ili dostavljanjem pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se pozvani ni na koji na�in ne odazovu na javnu raspravu u predvi�enom roku, smatrat �e se da su saglasni sa danim nacrtom detaljnog planskog dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja gra�enja i drugih zahvata u prostoru koji su u skladu sa detaljnom planskim dokumentom i op�im urbanisti�kim pravilima.

(16) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izložen nacrt planskog dokumenta, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objašnjenja i pomo� u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod dežurnog stru�nog lica na mjestu izlaganja.

(17) Primjedbe, prijedlozi i mišljenja o nacrtu planskog dokumenta upisuju se u svesku sa numeriranim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se dostavljaju poštom u pisanom obliku nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je dužan da otvori mogu�nost dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske pošte.

(18) O nacrtu planskog dokumenta raspravljaju i nadležna predstavni�ka tijela vlasti, neposredno nadre�eni nosiocu pripreme i to op�insko vije�e o nacrtima prostornog, urbanisti�kih i detaljnih planskih dokumenta, a skupština Kantona o nacrtima prostornih planova i detaljnih planova u nadležnosti Kantona. Svoje mišljenje nadležni organi dostavljaju nosiocu pripreme.

�lan 42.

(Prijedlog planskog dokumenta)

(1) Prijedlog planskog dokumenta utvr�uje se na osnovu nacrta koji je uspješno prošao fazu javnog uvida i na osnovu stava nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati planska rješenja iz nacrta plana, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihva�ena primjedba, prijedlog ili mišljenje. Po održanoj stru�noj raspravi predvi�enoj ovim zakonom, nosilac izrade završava prijedlog planskog dokumenta i uz odgovaraju�e obrazloženje dostavlja ga nosiocu pripreme.

(2) Nosilac pripreme razmatra Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihva�ene i utvr�uju prijedlog planskog dokumenta. Kompletan materijal nosilac pripreme dostavlja Skupštini Kantona, odnosno op�inskom vije�u.

(3) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, odnosno p�insko vije�e u skladu sa zakonskim propisima.

(4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima karakter zakonskog akta i stavlja se stalni javni uvid kod organa nadležnog za poslove prostornog ure�enja.

(5) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta treba da se postavi na web-stranicu Kantona, odnosno op�ina u cilju informisanja zainteresovanih subjekata i javnosti.

�lan 43.

(Izmjena i dopuna planskih dokumenata)


19

(1) Izmjena i dopuna planskog dokumenta vrši se po postupku i na na�in predvi�en za izradu i donošenje tog planskog dokumenta.

(2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, izmjena i dopuna planskog dokumenta može se vršiti po skra�enom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana.

(3) Nosilac pripreme plana, u smislu prethodnog stava, podnosi Skupštini Kantona, odnosno op�inskom vije�u, prijedlog izmjene i dopune plana koji �ini tekstualno obrazloženje sa grafi�kim prikazom na odgovaraju�em broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg podru�ja, nosilac pripreme mora prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva o usaglašenosti izmjene i dopune sa planom šireg podru�ja.

(4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna od strane Skupštine kantona, odnosno op�inskog vije�a, iste se objavljuju u službenim novinama kantona, odnosno op�ine i ugra�uju u planski dokument.

�lan 44.

(Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata)

(1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta može pokrenuti :

a) predstavni�ko tijelo koje je donijelo dokument, odnosno nosilac pripreme,

b) nadležni državni organi, upravne organizacije i javna preduze�a,

c) privredne i strukovne komore,

d) savjeti mjesnih zajednica,

e) vlasnici zemljišta i gra�evine na njemu,

f) potencijalni investitori u razvojne projekte,

g) nevladine organizacije i udruženja gra�ana.

(2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora biti stru�no i detaljno obrazložena. Subjekti navedeni u prethodnom stavu ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepažnju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donošenja tog dokumenta.

(3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskog dokumenta je dvije godine od dana stupanja na snagu tog planskog dokumenta.

(4) Inicijativa se upu�uje nadležnom Ministarstvu, odnosno nadležnoj op�inskoj službi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri.

�lan 45.

Uskla�ivanje dokumenata prostornog ure�enja)

(1) Dokument prostornog ure�enja užeg podru�ja mora biti uskla�en s dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja, a ako nisu uskla�eni, primjenjuje se dokument prostornog ure�enja šireg podru�ja.

(2) Izuzetno od stava 1. ovoga �lana, dokument prostornog ure�enja užeg podru�ja primjenjivat �e se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ure�enja i dokumenta prostornog ure�enja šireg podru�ja te uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.

(3) Saglasnost iz stava 2. ovoga �lana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Kantonalnog zavoda.

�lan 46.

(Obaveze nosilaca izrade plana dokumenata prostornog ure�enja)

(1) Nosilac izrade dokumenata prostornog ure�enja dužan je prednacrt, kao i svaku sljede�u fazu izrade dokumenta prostornog ure�enja uraditi u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovoga zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta te svim drugim dokumentima i podacima koji su stavljeni


20

na raspolaganje i pribavljeni od nadležnih organa i organizacija tokom izrade plana, a zna�ajni su za podru�je za koji se dokument izra�uje.

(2) Nosilac izrade dokumenta prostornog ure�enja mora naro�ito osigurati uskla�enost dokumenta prostornog ure�enja koji izra�uje s dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja.

�lan 47.

(Obaveze sudionika u planiranju)

(1) Sudionici u planiranju dužni su pridržavati se propisa iz oblasti zaštite okoliša i posebnih propisa kojima se utvr�uju mjere zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslije�a, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, veza i komunikacija te i svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno ure�uju odnose u prostoru.

�lan 48.

(Zaštitne zone i pojasevi)

(1) Dokumentima prostornog ure�enja utvr�uju se zaštitne zone i na�in njihove upotrebe, odgovaraju�e mjere zaštite i mjere otklanjanja posljedica štetnih uticaja, u skladu sa zakonima koji definiraju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, stvorenih resursa i kulturno-historijskog naslije�a.

(2) Zaštitne zone mogu se uspostaviti:

a) na klizištima i vododerinama gdje je potrebno posebnim mjerama sprije�iti ili zaustaviti pojave degradacije tla ili unaprijediti razvitak biljnog i životinjskog svijeta,

b) kao zone koje štite poljoprivredno i šumsko zemljište, erodirana podru�ja, obale vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge površine od djelovanja erozije,

c) uz gra�evine i koridore magistralne i druge infrastrukture zna�ajne i za Kanton (vodoprivredna, saobra�ajna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura),

d) zaštitne zone uz deponije otpada (industrijske i komunalne), groblja, akumulacije i sl.,

e) na vanjskim dijelovima naselja, oko izvorišta, crpilišta ili javnih gra�evina za opskrbu vodom za pi�e, kao i kod drugih dijelova prirode ili gra�evina koji se zašti�uju ili od kojih se zašti�uje,

f) uz dobra prirodnog i graditeljskog naslije�a, kao i uz podru�ja rijetkog biljnog i životinjskog svijeta,

g) uz objekte posebno zna�ajne za odbranu.

(3) Zaštitne zone, mjere zaštite i mjere otklanjanja štetnih uticaja, utvr�ene posebnim propisima, unose se u dokumente prostornog ure�enja.

(4) Osim zaštitnih zona iz stavova 2. i 3. ovoga �lana, planom se mogu utvrditi i druge zaštitne zone.

�lan 49.

(Zaštitni pojasevi i zone staja�ih voda)

(1) Dokumentima prostornog ure�enja utvr�uju se obalni pojasevi i zaštitne zone staja�ih voda, u skladu s odredbama važe�eg kantonalnog Zakona o vodama.

(2) Dokumentom prostornog ure�enja može se utvrditi i ve�a širina obalnih pojaseva i zaštitnih zona ako se utvrde posebni interesi.


21

�lan 50.

(Namjene u zaštitnom pojasu)

(1) U zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planom se utvr�uju one namjene koje služe isklju�ivo za potrebe radi kojih je uspostavljena zaštitna zona, odnosno zaštitni pojas.

(2) Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovoga �lana, u zaštitnoj zoni, odnosno zaštitnom pojasu može se detaljnim planom ure�enja predvidjeti i takva namjena koja služi za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja.

(3) Postoje�e gra�evine u zaštitnoj zoni koje onemogu�avaju zaštitu radi koje je zona uspostavljena, uklonit �e se u roku utvr�enom dokumentom prostornog ure�enja.

(4) Na postoje�im gra�evinama u zaštitnoj zoni, koje nisu u funkciji zaštite radi koje je zona uspostavljena, ne može se planirati gra�enje, osim radova teku�eg održavanja.

�lan 51.

(Zaštita poljoprivrednog zemljišta)

(1) Zaštita poljoprivrednog zemljišta obavlja se u skladu s važe�im propisima iz ove oblasti.

(2) Na poljoprivrednom zemljištu I i II klase upotrebne vrijednosti ne može se planirati gra�enje, osim gra�evina u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

(3) Na poljoprivrednom zemljištu III klase upotrebne vrijednosti može se planirati gra�enje stambenih i privrednih gra�evina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih gra�evina te gra�evina za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina.

(4) Korištenje poljoprivrednog zemljišta IV klase upotrebne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene samo se izuzetno može planirati dokumentom prostornog ure�enja u slu�ajevima kada za potrebe razvitka naselja nema drugih mogu�nosti.

�lan 52.

(Zaštita šuma i šumskog zemljišta)

(1) Zaštita šuma i šumskog zemljišta obavlja se u skladu s važe�im propisima iz ove oblasti.

(2) Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornog ure�enja, na šumskom zemljištu i šumama, osim gra�evina koje su u funkciji gospodarenja šumama, mogu se graditi gra�evine koje su u funkciji turizma, sporta i rekreacije te infrastrukturne gra�evine i gra�evine za potrebe istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina.

�lan 53.

(Iskorištavanje mineralnih sirovina)

Iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i va�enje pijeska, šljunka, gline, kamena i sl. ne može se planirati na podru�ju naselja gradskoga karaktera, u zaštitnom pojasu autoputeva i magistralnih puteva te zaštitnim zonama (�lan 40. ovoga zakona), u rekreacijskim, turisti�kim i sli�nim podru�jima.

�lan 54.

(Zašti�ena podru�ja)

(1) Dokumenti prostornog ure�enja izra�uju se uz puno uvažavanje dijelova prirodnog i izgra�enog okoliša koji predstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko naslije�e i, u smislu ovoga zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu.


22

(2) Dijelovi prirodnog i izgra�enog okoliša koji se, u smislu ovoga zakona, stavljaju pod posebnu zaštitu, su:

a) podru�ja i pojedina�ne vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslije�a,

b) podru�ja, cjeline i pojedina�ne vrijednosti graditeljskog naslije�a.

(3) Ako graditeljsko ili prirodno naslije�e iz stava 2. ovoga �lana posjeduje nesumnjive vrijednosti, zašti�uje se u smislu odredbi ovoga zakona i ako nije evidentirano i zašti�eno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslije�a.

�lan 55.

(Prirodno naslije�e)

Prirodnim naslije�em, u smislu ovoga zakona, smatraju se izvanredni primjerci prirodnih ljepota, prirodni fenomeni, primjerci zna�ajnog ekološkog i biološkog procesa evolucije i razvitka zemlje, te geoloških procesa, zajednice biljaka i najvažnije prirodne naseobine i staništa bioloških razli�itosti, uklju�uju�i i ugrožene vrste, kao i rije�ni i jezerski ekosistem, posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorišta vode te mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl.

�lan 56.

(Zašti�ena podru�ja)

(1) Zašti�ena podru�ja iz �lana 48. ovoga zakona utvr�uju se dokumentom prostornog ure�enja.

(2) Dokument prostornog ure�enja obavezno sadrži graditeljsko i prirodno naslije�e zašti�eno prema odredbama posebnoga zakona o zaštiti toga naslije�a. Mjere zaštite, utvr�ene aktom o zaštiti prema posebnom zakonu, unose se u dokument prostornog ure�enja.

(3) Dokumentacija o zaštiti, kojom se, izme�u ostalog, utvr�uje podru�je zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti gra�enja i korištenja prostora na zašti�enom podru�ju te mjere održavanja i ure�ivanja zašti�enoga podru�ja, sastavni je dio dokumenta.

(4) Do donošenja odgovaraju�eg dokumenta prostornog ure�enja iz stava 1. ovoga �lana, zašti�eno podru�je može, odgovaraju�om odlukom, utvrditi Ministarstvo.

�lan 57.

(Zaštita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja)

(1) Radi zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja, dokumentom prostornog ure�enja utvr�uju se mjere zaštite, koje obuhva�aju naro�ito:

a) procjenu opasnosti i stepena ugroženosti pojedinih dijelova prostora i utvr�ivanje zaštitnih mjera,

b) planiranje izgradnje zaštitnih gra�evina,

c) odgovaraju�u prostornu organizaciju naselja, posebno razmještaj gra�evina od vitalnog zna�aja,

d) razmještaj i neophodne dimenzije saobra�ajnica,

e) razmještaj mreže drugih infrastrukturnih gra�evina, posebno gra�evina vodoopskrbe i vodozaštite, energetskih izvora i sl., plan alternativnog odvijanja saobra�aja, vodoopskrbe i osiguranja izvora energije u slu�aju prirodne ili tehni�ke katastrofe ili ratnih djelovanja,

f) razmještaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina, naro�ito objekata i postrojenja koji mogu predstavljati posebnu opasnost za stanovništvo,

g) razmještaj zdravstvenih gra�evina važnih za pružanje pomo�i u slu�aju nesre�e,

h) odre�ivanje koeficijenta izgra�enosti, me�usobnog odstojanja gra�evina i drugih urbanisti�kih i tehni�kih uvjeta ,


23

i) na�in i uvjete za sklanjanje i zaštitu stanovništva, kulturno-historijskog i prirodnog naslije�a te materijalnih dobara u uvjetima prirodnih i tehni�kih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i ostale uvjete za funkcioniranje naselja u ratnim uvjetima i uvjetima neposredne ratne opasnosti.

(2) Uvjeti i mjere iz stava 1. ovoga �lana koji se odnose na zaštitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu dokumenta prostornog ure�enja, koji se �uva na na�in koji ovisi o stepenu tajnosti.

2. dio

PROVO�ENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA

I NA�ELA

�lan 58.

(Odobravanje gra�enja)

(1) Graditi se može samo u urbanim podru�jima i na gra�evinskom zemljištu utvr�enom planom prostornog ure�enja.

(2) Izvan granica urbanog podru�ja, odnosno gra�evinskog zemljišta, a u skladu s dokumentima prostornog ure�enja, može se obavljati gra�enje koje, s obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih podru�ja, a naro�ito:

a) magistralne infrastrukture (saobra�ajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.),

b) zdravstvenih, rekreacijskih i sportskih gra�evina,

c) gra�evina za potrebe odbrane Vojske Federacije Bosne i Hercegovine,

d) stambenih i privrednih gra�evina poljoprivrednog proizvo�a�a, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma,

e) za istraživanje, iskorištavanje i ure�ivanje prostora prirodnih dobara (mineralnih sirovina, šuma, voda, poljoprivrednog zemljišta i dr.),

f) komunalnih i drugih gra�evina (deponija, groblja, spomen-obilježja i sl.).

�lan 59.

(Magistralna infrastruktura)

Pod pojmom magistralne infrastrukture podrazumijevaju se:

a) gra�evine saobra�aja i veza:

1) magistralni putevi i autoputevi, s pripadaju�im gra�evinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama, odvodnim kanalima i dr.),

2) željezni�ke pruge, s pripadaju�im gra�evinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, pogonskom mrežom, signalnim ure�ajima, stanicama i pružnim postrojenjima na stanicama i sl.), osim industrijskih kolosijeka te stani�nih i pogonskih gra�evina,

3) aerodromi otvoreni za javni saobra�aj.

b) energetske gra�evine:

1) elektrane ugra�ene snage preko 30 MW,

2) dalekovodi od 110 KV i više, s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tim dalekovodima,

3) me�unarodni i magistralni naftovodi i plinovodi, s pripadaju�im ure�ajima i postrojenjima.

c) vodoprivredne gra�evine:

1) za zaštitu od voda: brane s akumulacijama, retenzije, obodni i odvodni kanali, tuneli s pripadaju�im objektima, pumpne stanice, rije�ne gra�evine, brane, hidromelioracijski sistemi za odvodnjavanje površine od preko 2.000 ha te objekti za zaštitu od erozija i bujica na erozivnim podru�jima,


24

2) za korištenje voda (me�ukantonalni i me�uop�inski sistemi za opskrbu vodom, hidromelioracijski sistemi za navodnjavanje na me�udržavnim vodotocima i ostali sistemi površine od preko 2.000 ha te umjetni ribnjaci površine preko 100 ha),

3) za korištenje vodnih snaga preko 30 MW: brane i akumulacije ukupne zapremine preko 2.000.000 m3, vodozahvati, dovodni kanali, cjevovodi, tuneli, brane, pumpne stanice, ure�aji za kondicioniranje voda, rezervoari i drugi objekti,

4) za zaštitu (kvalitet) voda (me�ukantonalni i me�uop�inski sistemi): glavni kolektori za prijem i transport otpadnih voda, ure�aji za pro�iš�avanje otpadnih voda, odlagalište za otpadne tvari i drugi pripadaju�i objekti.

d) telekomunikacijske gra�evine:

1) gra�evine me�unarodnih i me�uentitetskih telekomunikacijskih kapaciteta te gra�evine radija i televizije zna�ajne za Kanton.

�lan 60.

(Zahvat u prostoru)

(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ure�enja, posebnim propisima i urbanisti�kom saglasnosti.

(2) Gra�evinom, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se:

a) gra�evine svih vrsta, bez instalacija i ugra�ene opreme ili sa instalacijama i ugra�enom opremom,

b) saobra�ajne, vodoprivredne i energetske gra�evine i površine, s pripadaju�im instalacijama, telekomunikacijske gra�evine i instalacije te gra�evine i instalacije komunalne infrastrukture,

c) proizvodne i druge privredne gra�evine i postrojenja, skladišta, sajmišta i sli�ne gra�evine,

d) trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske gra�evine, groblja, deponije otpada, javne tržnice, skloništa i sli�ne gra�evine,

e) gra�evine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od gra�evinskog sklopa ili od gra�evinskog sklopa i ugra�ene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom,

(2) Izvo�enjem drugih zahvata, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se svi radovi na površini tla te ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postoje�i uvjeti korištenja prostora.

�lan 61.

(Pojmovi zahvata u prostoru)

(1) Zahvatom u prostoru, osim izgradnje gra�evina, podrazumijeva se i uklanjanje gra�evine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadzi�ivanje, pripremni radovi, promjena namjene gra�evine ili zemljišta, gra�enje privremenih gra�evina i konzerviranje gra�evine, osim radova teku�eg održavanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati teku�im održavanjem i radova na konzerviranju gra�evine.

(2) Pojmovi iz stava 1. ovoga �lana definirani su kantonalnim Zakonom o gra�enju.

II URBANISTI�KA SAGLASNOST

�lan 62.

(Urbanisti�ka saglasnost)

(1) Urbanisti�ka saglasnost je upravni akt koji se izdaje na osnovu razvojnih dokumenata prostornog ure�enja, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona.


25

(2) Osnova za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti su razvojni dokumenti prostornog ure�enja iz �l. 16. ovog zakona propisani kao osnova za utvr�ivanje uvjeta za odobravanje gra�enja na odnosnom podru�ju iz �l. 8. ovog zakona i to:

a) Na užim urbanim podru�jima za koje nisu doneseni propisani detaljni planovi iz �l. 8. ta�ka a) ovog zakona urbanisti�ka saglasnost se donosi na osnovu urbanisti�kog plana i uvjeta iz odluke o provo�enju plana,

b) Na urbanim podru�jima za koje je donesen propisani urbanisti�ki plan iz �l.8. ta�ka b) ovog zakona, urbanisti�ka saglasnost se donosi na osnovu urbanisti�kog plana i uvjeta iz odluke o provo�enju plana,

c) Na urbanim podru�jima ruralnih naselja i gra�evinskim zonama vanurbanih podru�ja iz �l. 8. ta�ka c ovog zakona, urbanisti�ka saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana, uvjeta iz odluke o provo�enju plana i usvojenog plana parcelacije.

(3) Ako propisani dokumenti iz stava 2. ovoga �lana nisu doneseni, Ministarstvo odnosno op�inska služba nadležna za poslove prostornog ure�enja izdat �e urbanisti�ku saglasnost na osnovu stru�ne ocjene komisije koju imenuje Skupština Kantona, odnosno op�insko vije�e ili organizacija koju ovi organi ovlaste za davanje stru�ne ocjene.

(4) Komisija, odnosno organizacija iz stava 3. ovoga �lana provjerava je li zahtjev uskla�en s dokumentima prostornog ure�enja šireg podru�ja, uvjetima za planiranje na odnosnom podru�ju (zaštitne zone i pojasevi, poljoprivredno i šumsko zemljište, graditeljsko i prirodno naslije�e i drugo) te zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno ure�uju odnose u prostoru.

(5) U postupku donošenja rješenja o urbanisti�koj saglasnosti, na podru�ju na kojem je u toku izrada razvojne prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana definirano, prvostepeni organ, po službenoj dužnosti, do usvajanja plana, može pribaviti stru�no mišljenje nosioca izrade plana, u skladu sa usvojenom osnovom ili nacrtom plana.

(6) Stru�na ocjena iz stava 2. ovoga �lana mora sadržavati sve elemente na osnovu kojih �e se odrediti urbanisti�ko-tehni�ki uvjeti za traženo gra�enje, a u skladu sa usvojenom osnovom ili nacrtom plana.

�lan 63.

Odredbe ovoga zakona koje se odnose na izgradnju gra�evina primjenjuju se i na izvo�enje drugih zahvata u prostoru iz �lana 61. ovoga zakona.

�lan 64.

(Zahtjev za izdavanje urbanisti�ke saglasnost)

(1) Zahtjev za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti podnosi se Ministarstvu i nadležnoj op�inskoj službi za upravu.

(2) Ako rješenje o urbanisti�koj saglasnosti u prvom stepenu donosi Ministarstvo, zahtjev se može podnijeti i preko op�inske službe.

(3) Zahtjev za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti podnosi investitor ili vlasnik odnosnoga zemljišta.

(4) Za gra�enje na zemljištu koje se stje�e licitacijom ili neposrednom pogodbom, vlasnik pribavlja na�elnu urbanisti�ku saglasnost prije njegova dodjeljivanja ili stavljanja na licitaciju.

�lan 65.

(Sadržaj zahtjeva za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti)

(1) Zahtjev za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti sadrži:


26

a) vrstu i opis gra�evine,

b) obrazloženje zahtjeva, s podacima potrebnim za utvr�ivanje urbanisti�ko-tehni�kih i drugih uvjeta,

c) izvod iz katastarskog plana, s brojevima parcele ili podacima o postoje�oj gra�evini,

d) idejni projekt koji sadrži:

1) tehni�ki opis,

2) situacijsko rješenje,

3) sve osnove gra�evine,

4) karakteristi�ni presjek,

5) fasade.

e) okolišnu dozvolu (za gra�evine za koje je posebnim zakonom predvi�ena obaveza pribavljanja okolišne dozvole)

f) programsku skicu, s detaljnim pokazateljima gra�evine

(2) Organi uprave nadležni za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti mogu zahtijevati i druge priloge, zavisno o složenosti gra�enja.

(3) Organi uprave iz stava 2. ovoga �lana obavezni su, u roku od 15 dana nakon prijema zahtjeva iz stava 1. ovoga �lana, izvijestiti podnosioca zahtjeva o osnovanosti zahtjeva i potrebi njegove dopune.

(4) Ako podnosilac zahtjeva ne dopuni zahtjev u roku od 30 dana, smatrat �e se da je od zahtjeva odustao te �e se isti odbaciti zaklju�kom.

�lan 66.

(Organi nadležni za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti)

(1) Urbanisti�ku saglasnost izdaju op�inska služba i Ministarstvo.

(2) Ministarstvo, nakon pribavljenog mišljenja op�inske službe, izdaje urbanisti�ku saglasnost za gra�enje gra�evina i zahvate u prostoru:

a) za gra�enje gra�evina i zahvate koji �e se odvijati na teritoriji dviju ili više op�ina,

b) za gra�enje gra�evina i zahvate u prostoru od zna�aja za Kanton, a koje Vlada Kantona odredi posebnim propisom,

c) za gra�enje gra�evina te obavljanje djelatnosti i zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš i zdravlje ljudi u Kantonu i šire,

d) za radove na objektima i podru�jima spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslije�a koji su zna�ajni za Kanton.

e) za gra�evine i zahvate u prostoru koji se nalaze u II zoni zaštite nacionalnog spomenika utvr�enog Odlukom Komisije, odnosno za gra�evine i zahvate na podru�ju upisanim na Privremenu listu nacionalnih spomenik u granicama koje kao privremene utvrdi Komisija.

(3) Za gra�enje svih ostalih gra�evina i zahvate u prostoru, urbanisti�ku saglasnost odgovaraju�im aktom izdaje op�inska služba.

(4) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog �lana, za gra�evinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti zoning plan, (regulacioni plan ili urbanisti�ki projekt) ne izdaje se urbanisti�ka saglasnost nego Ministarstvo i op�inska služba izdaju lokacijsku informaciju.

�l. 67.

(Izdavanje mišljenja op�inske službe)


27

(1) Mišljenje iz �l. 66. stav 2 op�inska služba nadležna za poslove prostornog ure�enja i gra�enja daje na osnovu planskog dokumenta odnosnog podru�ja propisanog kao osnova za odobravanje gra�enja. Sastavni dio mišljenja je i ovjeren grafi�ki izvod iz planskog dokumenta odnosnog podru�ja.

(2) Izuzetno od prethodnog stava ovog �lana, za podru�ja za koja nije donesen propisani planski dokument op�inska služba nadležna za poslove prostornog ure�enja i gra�enja daje mišljenje na osnovu stru�ne ocjene komisije ili stru�ne ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje stru�ne ocjene temeljem plana šireg podru�ja.

�lan 68.

(Sadržaj urbanisti�ke saglasnosti)

(1) Urbanisti�ka saglasnost sadrži:

a) podatke o namjeni i oblikovanju gra�evine, odnosno drugih radova,

b) izvod iz plana, odnosno stru�ne ocjene iz �lana 62. stava 3. ovoga zakona, na osnovu koje se izdaje urbanisti�ka saglasnost, s granicama pripadaju�eg zemljišta – gra�evinska parcela,

c) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za gra�enje nadležnih organa i službi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, PTT, komunalnu, saobra�ajnu te ostale saglasnosti propisane postoje�im propisima),

d) urbanisti�ko-tehni�ke uvjete iz �lana 71. ovoga zakona,

e) nalaz o geološkom ispitivanju tla, gdje je to potrebno (predvi�eno planskom dokumentacijom),

f) uvjete zaštite okoliša, utvr�ene okolišnom dozvolom za gra�evine za koje je to predvi�eno posebnim zakonom (�lan 64. ovoga zakona),

g) uvjete zaštite okoliša za gra�evine za koje okolišna dozvola nije potrebna, u skladu s posebnim zakonom,

h) posebne uvjete za slu�ajeve propisane zakonom ili na osnovu zakona,

i) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica,

j) druge podatke i uvjete zna�ajne za gra�enje.

(2) Saglasnosti i uvjeti za gra�enje pribavljeni u postupku izdavanja urbanisti�ke saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gra�enja, osim za slu�ajeve kada je to zakonom druga�ije utvr�eno.

(3) Saglasnosti i uvjete za gra�enje iz stava 1. alineje c ovoga �lana, na zahtjev investitora, pribavlja nadležni organ po službenoj dužnosti, u roku predvi�enom za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti.

(4) Troškove pribavljanja saglasnosti i uvjeta iz prethodnog stava snosi investitor.

(5) Urbanisti�ka saglasnost sadrži odluku o obavezi pla�anja troškova ure�enja gra�evinskog zemljišta, odnosno uvjete za ure�enje gra�evinskog zemljišta ako se gra�enje obavlja na neure�enom gra�evinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje proisti�u iz korištenja odnosnog prostora.

(6) Urbanisti�ka saglasnost sadrži uvjete obavezne za gra�enje, i u izgradnji gra�evine i u njezinoj upotrebi.

(7) Urbanisti�ko-tehni�ke i druge uvjete koji nisu utvr�eni odgovaraju�im planovima i odlukom o njihovom provo�enju, a propisani su Zakonom ili propisom donesenim na osnovu Zakona, utvr�uje organ nadležan za poslove prostornog ure�enja.


28

�lan 69.

(Izdavanje urbanisti�ke saglasnosti i žalbeni postupak)

(1) U postupku izdavanje urbanisti�ke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije druga�ije odre�eno.

(2) Na rješenje o urbanisti�koj saglasnosti koje donosi Ministarstvo može se podnijeti žalba Vladi Kantona u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

(3) Na rješenje o urbanisti�koj saglasnosti koje donosi nadležna op�inska služba može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

(4) Protiv kona�nih akata drugostepenih organa iz stavova 2. i 3. ovoga �lana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog kantonalnog suda, na na�in i pod uvjetima propisanim važe�im Zakonom o upravnim sporovima FBiH.

�lan 70.

(Ništavost rješenja o urbanisti�koj suglasnosti)

Rješenje o urbanisti�koj saglasnosti doneseno protivno dokumentima prostornog ure�enja ili stru�noj ocjeni komisije iz �lana 62. stava 3. ovoga zakona, proglasit �e se ništavim.

�lan 71.

(Urbanisti�ko-tehni�ki uvjeti )

(1) Urbanisti�ko-tehni�kim uvjetima, u zavisnosti o vrsti gra�enja, utvr�uju se:

a) oblik i veli�ina parcele,

b) gra�evinska i regulacijska linija (�lan 65. ovoga zakona),

c) nivelacijska kota poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put,

d) uvjeti ure�enja zemljišta, u skladu s programom ure�enja, posebno obaveze i na�in priklju�ivanja na

javni put i instalacijsku mrežu, a ako instalacijska mreža nije izgra�ena, minimalni obim ure�enja

gra�evinskog zemljišta,

e) veli�ina, spratnost i odstojanje objekta od susjednih gra�evina i puta,

f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov,

krovište, obradu, pomo�ne elemente i sl.,

g) ure�enje zelenih površina,

h) obavezu ure�enja površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila, odnosno na�in i uvjete

korištenja javnih površina za parkiranje ako ne postoji mogu�nost ure�enja površine za parkiranje

prema programu ure�enja gra�evinskog zemljišta,

i) po potrebi, pomo�ni objekti (trafostanice, skloništa, nadstrešnice, šupe, drvarnice i sli�no),

j) uvjeti za otklanjanje urbanisti�ko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica,

k) uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja i dr.

l) namjena objekta


29

�lan 72.

Za podru�ja za koja je usvojen regulacijski plan, investitor je dužan pribaviti, a nadležna op�inska služba, odnosno Ministarstvo obavezni su izdati ovjeren izvod iz regulacijskoga plana i urbanisti�ko-tehni�ke uvjete.

�lan 73.

(Uvjeti za zaštitu okoliša)

Uvjeti za zaštitu okoliša utvr�uju se posebnim propisima.

�lan 74.

(Regulacijska i gra�evinska linija)

(1) Regulacijskom linijom utvr�uju se oblik i veli�ina pojedina�ne gra�evinske parcele.

(2) Gra�evinskom linijom utvr�uje se grani�na linija gra�evine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge gra�evine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.

(3) Gra�evinska linija utvr�uje se detaljnim planom prostornog ure�enja. Za podru�ja za koja nije donesen detaljni plan prostornog ure�enja, gra�evinska linija utvr�uje se urbanisti�kom saglasnoš�u.

(4) Gra�evinska linija ozna�ava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskol�ava gra�evina, ili liniju koju gra�evina, odnosno njezin najistureniji dio ne smije prije�i.

(5) Ako gra�evinska linija prelazi preko postoje�e gra�evine, za tu gra�evinu se ne može odobriti nikakvo gra�enje, osim radova teku�eg održavanja.

�lan 75.

(Urbanisti�ka saglasnost za privremene gra�evine)

(1) Privremenom gra�evinom, u smislu ovog zakona, smatra se gra�evinski objekt izgra�en ili postavljen na privremeno odre�enoj lokaciji za potrebe gradilišta i / ili za primjenu odgovaraju�e tehnologije gra�enja.

(2) Privremenom namjenom, u smislu ovoga zakona, smatra se privremeni montažni objekt postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija i uli�ne prodaje (štandovi) te kiosci, sezonske ugostiteljske baš�e s pripadaju�om opremom, elementi urbane opreme, kao i reklamni panoi ve�i od 2 m², i sl.

(3) Urbanisti�ka saglasnost iz stava 1. ovoga �lana sadrži rok i obavezu investitora da, nakon isteka roka, koji ne može biti duži od tri godine, gra�evinu mora ukloniti i zemljište dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvr�eno urbanisti�kom saglasnoš�u, o svom trošku, bez prava na naknadu.

(4) Ako investitor ne izvrši obavezu iz stava 3. ovoga �lana, nadležni nadzorni organ naredit �e uklanjanje privremene gra�evine i dovo�enje zemljišta u prethodno stanje ili stanje utvr�eno urbanisti�kom saglasnoš�u, na teret investitora.

(5) Ako investitor ne izvrši nalog nadzornog organa i ne ukloni privremene gra�evine podignute za potrebe gradilišta tokom izgradnje stalnih gra�evina, ne�e se pristupiti tehni�kom pregledu i izdavanju upotrebne dozvole.

(6) Urbanisti�ka saglasnost za privremene gra�evine i privremene namjene može se izdati samo na gra�evinskom zemljištu koje nije privedeno kona�noj namjeni, utvr�enoj u dokumentu prostornog ure�enja.

(7) Izuzetno, privremene gra�evine (gradilišna naselja koja se podižu prilikom gra�enja velikih i kompleksnih gra�evina) mogu se zadržati ako se uklapaju u budu�e korištenje prostora, posebno izgra�ena infrastruktura, o �emu �e nadležni organ donijeti posebno rješenje.


30

(8) Rješenje o urbanisti�koj saglasnosti izdano za privremene gra�evine i privremene namjene koji taj status nemaju u smislu stavova 1. i 2. ovoga �lana, proglasit �e se ništavim.

(9) Uvjeti i na�ini zauzimanja javnih površina objektima iz stava 1. i 2. istog �lana zakona vrši se prema propisima op�inskog vije�a i kantonalnog organa uprave.

�lan 76.

(Rokovi za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti)

(1) Zahtjev za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti nadležni organ uprave dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

(2) Ako je za donošenje odluke o podnesenom zahtjevu iz stava 1. ovoga �lana potrebno provoditi poseban ispitni postupak, rok za donošenje rješenja je 45 dana.

(3) Op�inske službe, odnosno organizacije od kojih su zatražena odnosna mišljenja i saglasnosti iz �lana 66. ovoga zakona dužni su ta mišljenja i saglasnosti dostaviti u roku od 15 dana.

�lan 77.

(Važenje urbanisti�ke saglasnosti)

(1) Urbanisti�ka saglasnost važi godinu dana od dana njezine pravosnažnosti, u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za gra�enje, osim, ako prema posebnom propisu, nije potrebno odobrenje za gra�enje.

(2) Važenje urbanisti�ke saglasnosti može se, izuzetno, uvažavaju�i opravdane razloge, produljiti još za jednu godinu.

III LOKACIJSKA INFORMACIJA

�lan 78.

(Lokacijska informacija)

(1) Lokacijska informacija definira uvjete za projektovanje, gra�enje i izvo�enje drugih zahvata u prostoru koji se utvr�uju na osnovu detaljnih dokumenata prostornog ure�enja, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona.

(2) Osnova za izdavanje lokacijske informacije su provedbeni dokumenti prostornog ure�enja iz �l. 15. ovog zakona propisanih kao osnova za utvr�ivanje uvjeta za odobrenje gra�enja na odnosnom podru�ju iz �l. 8. ovog zakona i to:

a) Na užim urbanim podru�jima za koje su doneseni propisani detaljni planovi iz �l. 8. ta�ka a) ovog zakon, lokacijska informacija se donosi na osnovu usvojenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke o provo�enju plana

b) Na urbanim podru�jima za koje je donesen propisan zoning plan iz �l. 8. ta�ka b) ovog zakona, lokacijska informacija se donosi na osnovu zoning plana i uvjeta iz odluke o provo�enju.

(3) Lokacijska informacija izdaje se po skra�enom upravnom postupku.

�lan 79.

(Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije)

(1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz �lana 66 stav 4. ovog zakona podnosi se Ministarstvu i nadležnoj op�inskoj službi za upravu.

(2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilaže se :


31

a) izvod iz katastarskog plana,

b) idejno rješenje,

c) opis gra�evine,

d) opis predvi�ene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu,

e) okolinsku dozvolu ako se radi o gra�evini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije i šire.

�lan 80.

(Sadržaj lokacijske informacije)

Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste gra�evine ili zahvata, utvr�uju se:

a) oblik i veli�ina parcele,

b) regulaciona i gra�evinska linija,

c) koeficijent izgra�enosti parcele,

d) nivelacione kote,

e) tehni�ki pokazatelji gra�evine,

f) prostorno organiziranje gra�evinske parcele uklju�uju�i rješenje internog saobra�aja u mirovanju,

g) ure�enje parcele,

h) na�in i uvjeti priklju�enja parcele odnosno gra�evine na saobra�ajnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

i) primjena materijala i arhitektonskih smjernica,

j) uvjeti za otklanjanje urbanisti�ko arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica,

k) uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja,

l) iznos troškova ure�enja gra�evinskog zemljišta, odnosno uvjete za ure�enja gra�evinskog zemljišta ako se gra�enje vrši na neure�enom gra�evinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta,

m) druge podatke i uvjete od zna�aja za gra�enje.

�lan 81.

(Rok za izdavanje lokacijske informacije)

(1) Ministarstvo je dužno izdati lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana prijema potpunog zahtjeva.

(2) U postupku izdavanje lokacijske informacije primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije druga�ije odre�eno.

(3) Na rješenje o urbanisti�koj saglasnosti koje donosi Ministarstvo može se podnijeti žalba Vladi Kantona u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

(4) Protiv kona�nih akata drugostepenih organa iz stava 3. ovoga �lana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog kantonalnog suda, na na�in i pod uvjetima propisanim važe�im Zakonom o upravnim sporovima FBiH.

�lan 82.

(Lokacijska informacija za privremene gra�evine)


32

(1) Lokacijska informacija se izdaje i za privremene gra�evine na lokacijama koje se nalaze na gra�evinskom zemljištu koje nije privedeno kona�noj namjeni utvr�enoj u detaljnom planskom dokumentu ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predvi�ene za postavljanje privremenih gra�evina.

(2) U lokacijskoj informaciji za privremenu gra�evinu navodi se da je prilikom privo�enja gra�evinskog zemljišta krajnjoj namjeni obaveza investitora da ukloni privremenu gra�evinu i vlastitim sredstvima zemljište dovede u prvobitno stanje.

(3) U slu�aju da se zbog privo�enja gra�evinskog zemljišta kona�noj namjeni nastane potreba da se privremena gra�evina ukloni prije isteka roka utvr�enog lokacijskom informacijom, nadležni organ je dužan odmah po izdavanju lokacijske informacije za trajnu gra�evinu obavijestiti investitora o potrebi i roku njenog uklanjanja.

(4) Ako investitor po isteku ostavljenog roka ne ukloni privremenu gra�evinu organ nadležan za izdavanje lokacijske informacije �e ukloniti privremenu gra�evinu i dovesti zemljište u prvobitno stanje na teret investitora.

�lan 83.

(Važenje lokacijske informacije)

(1) Lokacijska informacija važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za gra�enje.

(2) Izuzetno, važenje lokacijske informacije može se, iz opravdanih razloga, produžiti za još jednu godinu.

IV URE�ENJE GRA�EVINSKOG ZEMLJIŠTA U URBANOM PODRU�JU

�lan 84.

(Ure�enje gra�evinskog zemljišta)

(1) Urbanisti�ka saglasnost izdaje se za cijelu gra�evinsku parcelu koja je planom namijenjena za gra�enje odnosne gra�evine.

(2) Urbanisti�ka saglasnost izdaje se za gra�enje na ure�enom gra�evinskom zemljištu.

(3) Ure�enim gra�evinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem su obavljeni radovi pripreme zemljišta za gra�enje i opremanje zemljišta u skladu s planskom dokumentacijom, programom ure�enja gra�evinskog zemljišta i ostalim uvjetima predvi�enim Zakonom.

�lan 85.

(Ure�enje gra�evinskog zemljišta)

(1) Pripremanje i opremanje gra�evinskog zemljišta u urbanim podru�jima (u daljem tekstu: ure�enje gra�evinskog zemljišta) obuhvata izgradnju saobra�ajne i komunalne infrastrukture koja je potrebna da se prostorno ure�enje, odnosno gra�evine i zahvati u prostoru koji su planirani u planskoj dokumentaciji izgrade i koriste. Sve faze aktivnosti u oblasti ure�enja gra�evinskog zemljišta izvode se u skladu sa ovim zakonom, kao i svi drugi gra�evinski radovi.

(2) Izgradnja gra�evina vrši se po pravilu na ure�enom gra�evinskom zemljištu.

(3) Izuzetno od prethodnog stava, izgradnja gra�evina može se vršiti i na neure�enom gra�evinskom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo ure�enje izvrši u toku gra�enja gra�evine, a najkasnije do tehni�kog prijema završene gra�evine.

(4) Ure�enje gra�evinskog zemljišta je obaveza op�ine. Na nivou op�ine vrši se prikupljanje sredstava, finansiranje i koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektovanja gra�evinsko-tehni�kih sistema i


33

izvo�enje ure�enja gra�evinskog zemljišta. Neke od navedenih faza aktivnosti op�ina može povjeriti komunalnim preduze�ima koje je osnovala za te poslove, ili ustupiti drugim organizacijama u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

(5) Izuzetno od prethodnog stava, u slu�aju da gra�evinsko zemljište nije ure�eno u momentu podnošenja zahtjeva za gra�evinsku dozvolu, investitor gra�evinskog objekta ili drugog zahvata u prostoru na toj lokaciji uložit �e svoja sredstva u izgradnju komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu i projektima, a to ulaganje �e mu biti priznato prilikom odre�ivanja naknade za ure�enje gra�evinskog zemljišta.

(6) U slu�aju iz prethodnog stava investitor odnosno nadležne op�inske službe ugovorom definišu obim radova, potrebna finansijska sredstva, te obaveze i me�usobne odnose izme�u investitora, nadležnog organa i javnog preduze�a nadležnog za odre�enu infrastrukturu.

�lan 86.

(Pripremanje gra�evinskog zemljišta)

(1) Priprema zemljišta za gra�enje obuhva�a:

a) ure�enje imovinskopravnih odnosa s vlasnicima nekretnina,

b)donošenje dokumenta prostornog ure�enja koji je osnov za odobravanje gra�enja na odnosnom prostoru,

c) iskol�avanje parcele,

d) uklanjanje postoje�ih gra�evina i premještanje postoje�ih nadzemnih i podzemnih instalacija, u skladu s planom prostornog ure�enja, te odvoženje materijala,

e) sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenažu i regulaciju vodotoka, ravnanje zemljišta i sl.), u skladu s urbanisti�ko-tehni�kim uvjetima,

f) izradu dokumentacije i obavljanje radova zašti�enog kulturno-historijskog i prirodnog naslije�a koje je moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za gra�enje,

g) sve druge radnje u skladu s dokumentom prostornog ure�enja.

�lan 87.

(Opremanje gra�evinskog zemljišta)

(1) Opremanje gra�evinskog zemljišta obuhva�a:

a) gra�enje puteva i ulica u naselju, uklju�uju�i i plo�nike i pješa�ke prijelaze te trgove i javna parkirališta u naselju,

b) podizanje objekata javne rasvjete, okomite saobra�ajne signalizacije – semafora,

c) ure�enje zelenih površina u naselju, parkova, pješa�kih staza, nasada, travnjaka, terena za dje�ija igrališta, javnih higijenskih objekata i groblja,

d) izgradnju ure�aja za odvod površinskih i otpadnih voda te ure�aja i postrojenja za njihovo pro�iš�avanje,

e) izgradnju gra�evina za potrebe opskrbe naselja vodom te za distribuciju elektri�ne, plinske i druge energije, kao i telekomunikacijskih objekata i ure�aja u naselju,

f) ostale objekte i ure�aje u naselju,

g) ure�enje sanitarnih deponija i gra�enje gra�evina za preradu i uništavanje otpada u naselju ,

h) regulaciju vodotoka i ure�enje obala voda i vodnih površina u naselju.

(2) Minimum ure�enja gra�evinskog zemljišta osigurava:


34

a) opskrbu vodom i odvod otpadnih voda,

b) kolski prilaz gra�evinskoj parceli. Izuzetno od odredbi ove alineje, gra�evinska parcela može imati samo pješa�ki prilaz, širok minimalno 1 m, s javne površine, ako su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona (ostali urbanisti�ko-tehni�ki uvjeti),

c) opskrbu elektri�nom energijom .

�lan 88.

(Program ure�enja gra�evinskog zemljišta)

(1) Ure�enje gra�evinskog zemljišta vrši se na osnovu programa ure�enja zemljišta, kojim se uskla�uje izgradnje gra�evina i komunalne infrastrukture, detaljnije se odre�uju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvr�uju uvjeti za priklju�enje na istu, i drugo.

(2) Program ure�enja gra�evinskog zemljišta usvaja op�insko vije�e na prijedlog nadležne op�inske službe.

(3) Program ure�enja zemljišta priprema i provodi nadležna op�inska služba, nakon usvajanja detaljnog (provedbenog) plana za odnosno podru�je..

(4) Prilikom ure�enja pojedinih dijelova gra�evinskog zemljišta ili gra�enja novih gra�evina mora se voditi ra�una o redoslijedu ure�enja tako da se omogu�i uskla�enost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o �emu se brine nadležna služba.

(5) Nove gra�evine i nova komunalna infrastruktura ili njeni novi dijelovi ne mogu biti priklju�eni na postoje�e gra�evine i ure�aje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebama novih gra�evina ili novih dijelova komunalne infrastrukture.

(6) Javna komunalna i druga preduze�a nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih i drugih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje planove i strategije sa nadležnom op�inskom službom za prostorno ure�enje i komunalne poslove op�ine.

�lan 89.

Urbanisti�ka saglasnost može se izdati za gra�enje na neure�enom zemljištu pod uvjetom da se ure�enje u skladu s uvjetima utvr�enim u urbanisti�koj saglasnosti obavi tokom gra�enja.

�lan 90.

(Naknada za ure�enje gra�evinskog zemljišta)

(1) Naknada za troškove ure�enja gra�evinskog zemljišta regulirana je Zakonom o gra�evinskom zemljištu i po pravilu se obra�unava na temelju stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje gra�evinskog zemljišta u skladu sa odgovaraju�im planskim dokumentom i programom ure�enja gra�evinskog zemljišta.

(2) Iznos naknade troškova ure�enja gra�evinskog zemljišta i ostalih troškova iz �l. 68. stav 5. ovog zakona za svaki pojedina�an slu�aj utvr�uje se posebnim aktom koji donosi Ministarstvo ili nadležna op�inska služba.

(3) Iznos naknade troškova ure�enja gra�evinskog zemljišta za svaki pojedina�an slu�aj utvr�uje se posebnim aktom koji donosi Ministarstvo ili nadležna op�inska služba.

(3) Iznos iz prethodnog stava investitor upla�uje nakon što je utvr�eno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za gra�enje, o �emu ga službeno obavještava Ministarstvo ili nadležna op�inska služba.


35

(5) Izuzetno, Ministarstvo ili nadležna op�inska služba i investitor mogu ugovorom regulisati pla�anje iznosa u ratama, pri �emu cjelokupna suma mora biti upla�ena prije izdavanje odobrenja za upotrebu i po�etka korištenja objekta.

�lan 91.

(Finansiranje ure�enja gra�evinskog zemljišta)

(1) Ure�enje gra�evinskog zemljišta finansira se iz budžeta opo�ine, sredstvima ostvarenim iz naknade troškova za ure�enje gra�evinskog zemljišta i iz naknade za korištenje gra�evinskog zemljišta (rente) i naknade za pogodnost gra�evinskog zemljišta, u skladu sa važe�im Zakonom o gra�evinskom zemljištu FBiH te iz drugih sredstava.

(2) Nadležna op�inska služba, u funkciji nosioca odgovornosti za ure�enje gra�evinskog zemljišta i izvršioca finansijskog plana, donosi program ure�enja gra�evinskog zemljišta i podnosi op�inskom vije�u izvještaj o realizaciji programa ure�enja gra�evinskog zemljišta i njegovim finansijskim efektima najmanje jednom godišnje.

(3) Naknada za pogodnosti koje odre�eno zemljište pruža korisniku, odnosno vlasniku zemljišta, odnosno gra�evine utvr�uje se u zavisnosti:

a) o obimu i stepenu izgra�enosti i ure�enosti,

b) o položaju zemljišta u naselju, zavisno o zoni utvr�enoj Zakonom o gra�evinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odlukom op�inskog vije�am,

c) o opremljenosti komunalnim instalacijama,

d) o saobra�ajnoj povezanosti,

e) o opremljenosti sadržajima za svakodnevnu i periodi�nu opskrbu ,

f)o stepenu pokrivenosti sadržajima zdravstva, školstva, kulture, sporta, rekreacije i dr.,

g) o dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, finansijskih institucija i sl. ,

h) o prirodnim uvjetima korištenja zemljišta i prirodnih ambijenata.

(4) Standardima na osnovu kojih se utvr�uje visina naknade iz stava 1. ovoga �lana, zemljište se može razli�ito kategorizirati i prema njegovoj namjeni (stanovanje, proizvodnja, turisti�ko podru�je, i sl.).

(5) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava 1. ovoga �lana su namjenska i mogu se koristiti isklju�ivo za izradu planske dokumentacije, ure�enje gra�evinskog zemljišta, zaštitu okoliša i dr.

(6) Na�in i uvjete pla�anja troškova ure�enja i opremanja gra�evinskog zemljišta, naknade za upotrebu gra�evinskog zemljišta i naknade za pogodnost korištenja gra�evinskog zemljišta utvr�uje op�insko vije�e, a za podru�ja zna�ajna za Kanton – Vlada Kantona svojim propisom.

�lan 92.

(Parcelacija gra�evinskog zemljišta)

Parcelacija gra�evinskog zemljišta obavlja se na geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerio nadležni organ, a prema dokumentu prostornog ure�enja koji je osnov za odobravanje gra�enja na odnosnom prostoru.

�lan 93.

Akt o parcelaciji gra�evinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta, u skladu s postoje�im propisima te po pribavljenoj potvrdi organa uprave nadležnog za obavljanje parcelacije, da je parcelacija obavljena u skladu s detaljnim planom ure�enja, odnosno urbanisti�kom saglasnosti.


36

V SISTEM INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU

�lan 94.

(Jedinstveni prostorno-informacijski sistem)

(1) U svrhu prikupljanja, obrade i korištenja podataka važnih za prostorno ure�enje, Ministarstvo u suradnji sa Kantonalnim zavodom za urbanizam i zaštitu kulturno historijskog naslije�a i Kantonalnom upravom za geodetske i imovinsko – pravne poslove uspostavlja i održava jedinstveni prostorno-informacijski sistem (GIS – geografski informacioni sistem) u oblasti prostornog planiranja i ure�enja.

(2) Jedinstveni prostorno-informacijski sistem obuhva�a oblast podataka i informacija koje imaju ra�unarsku podršku na cijelom prostoru Kantona, što zna�i da se unutar svake op�ine razvija odgovaraju�i podsistem koji je uvezan u internu mrežu.

(3) Svi subjekti informacionog sistema na kantonalnom i op�inskom nivou op�ina moraju raditi u skladu sa federalnom Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije

(4) Sredstva za uspostavu jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema osiguravaju se u Budžetu Kantona, odnosno u op�inskim budžetima.

�lan 95.

(Sadržaj informacionog sistema)

(1) U okviru jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija, koja obuhva�a:

a) podatke o prostornom planu Kantona ,

b) podatke o prostornim planovima op�ina, prostornim planovima podru�ja zna�ajnih za Kanton te drugim dokumentima prostornog ure�enja zna�ajnim za Kanton,

c) podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa i sl.,

d) katastar izvorišta vode za pi�e, s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima ,

e) podatke o infrastrukturnim sistemima,

f) podatke o gra�evinskom zemljištu zna�ajnom za Kanton,

g) podatke o graditeljskom i prirodnom naslije�u,

h) podatke o ugrožavanju okoliša (bespravno gra�enje te zaga�enje tla, vode, zraka i sl.),

i) podatke o organizacijama, ustanovama i kadrovima u oblasti prostornog ure�enja,

j) podatke o podru�jima gdje je opasnost od posljedica nepogoda, prirodnih i tehni�kih katastrofa te ratnih djelovanja posebno izražena (seizmi�ke karakteristike terena, plavna podru�ja, podru�ja ugrožena mogu�noš�u izbijanja požara, podru�ja izložena mogu�em uticaju tehni�kih katastrofa i prekomjernom zaga�enju zbog havarije u pogonima i sl.),

k) druge podatke koji su zna�ajni za prostorno ure�enje Kantona te za vo�enje i održavanje jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema.

�lan 96.

(Izvještaj o stanju prostornog ure�enja)

(1) Op�inske službe nadležne za prostorno ure�enje prate stanje prostornog ure�enja na podru�ju op�ine te, na osnovu uputa Ministarstva, dostavljaju Ministarstvu izvještaj o stanju prostornog ure�enja, kao i o provo�enju dokumenata prostornog ure�enja na nivou op�ine do 15. januara za prethodnu godinu, sa popunjenim jedinstvenim obrascima.


37

(2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz �lana 95. stava l. ovoga zakona na jedinstvenim obrascima te izvještaj o stanju prostornog ure�enja dostavlja Vladi Kantona.

3. dio

NADZOR NAD PROVO�ENJEM ZAKONA I INSPEKCIJA

�lan 97.

(Nadležnosti)

Nadzor nad provo�enjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona obavlja Ministarstvo i op�inska služba nadležna za poslove prostornog ure�enja i inspekcijskog nadzora, svako u okviru svojih nadležnosti.

�lan 98.

(Poslovi inspekcijskog nadzora)

(1) Poslove inspekcijskoga nadzora obavljaju op�inski i kantonalni urbanisti�ki inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori), u skladu s ovim zakonom.

(2) Za op�inskoga urbanisti�kog inspektora može biti postavljen diplomirani inžinjer arhitekture ili gra�evinarstva, koji ispunjava uvjete iz Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, s najmanje tri godine iskustva i položenim stru�nim ispitom u struci.

(3) Za kantonalnog urbanisti�kog inspektora može biti postavljen diplomirani inžinjer gra�evinarstva ili arhitekture, koji ispunjava uvjete iz Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, s najmanje pet godine radnog iskustva i položenim stru�nim ispitom u struci. Izuzetno, poslove urbanisti�ke inspekcije mogu obavljati i drugi službenici Ministarstva na osnovu posebnog ovlaštenja ministra prostornog ure�enja, obnove i povratka (u daljnjem tekstu: ministar) ako ispunjavaju uvjete iz stava 2. ovoga �lana.

(4) Kantonalni i op�inski inspektori svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom, �iji sadržaj i na�in izdavanja te oblik trebaju biti uskla�eni prema važe�em kantonalnom propisu.

(5) Inspektori iz stava 1. ovoga �lana mogu obavljati i inspekcijski nadzor u primjeni Zakona o gra�enju, u tom slu�aju istupaju u svojstvu urbanisti�ko-gra�evinskog inspektora.

�lan 99.

(Prava i dužnosti urbanisti�kih inspektora)

U obavljanju inspekcijskoga nadzora urbanisti�ki inspektori imaju pravo i dužnost:

a) narediti da se utvr�ene nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih propisa za njegovo provo�enje otklone u odre�enom roku, ako u odredbama ta�aka od 2. do 6. ovoga �lana nisu odre�ene druge mjere,

b) narediti obustavu izrade i donošenja dokumenata prostornog ure�enja ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovo provo�enje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti,


38

c) zabraniti provo�enje plana koji je u protivnosti s odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa za njegovo provo�enje ili je njegovo donošenje bilo u protivnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana,

d) narediti obustavu svake radnje koja se obavlja protivno propisima o zaštiti okoliša, tj. zaštiti tla, vode, zraka, kulturno-historijskog i prirodnog naslije�a te urbanog standarda,

e) obustaviti gra�enje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim gra�enjem mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na odre�enim podru�jima,

f) narediti reviziju plana prostornog ure�enja ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta u skladu s tim planom ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na odre�enom podru�ju.

�lan 100.

(Nadležnosti inspektora)

(1) Kantonalni urbanisti�ki inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:

a) izradom dokumenata prostornog ure�enja koje donosi Skupština Kantona (�lan 20. ovoga zakona) te dokumenata prostornog ure�enja za koje saglasnost daje Ministarstvo (�lan 23. ovoga zakona),

b) ostvarivanjem i provo�enjem prostornoga plana Kantona te programa, prostornoga plana podru�ja posebno važnog za Kanton i detaljnog plana ure�enja podru�ja važnog za Kanton,

c) stru�nom ocjenom (�lan 62. stavovi 3. i 4. ovoga zakona) na osnovu koje se donosi rješenje – urbanisti�ka saglasnost,

d) utemeljenoš�u urbanisti�ke saglasnosti koju izdaje Ministarstvo,

e) primjenom urbanisti�ko-tehni�kih gra�evinskih normativa i propisa.

(2) Op�inski urbanisti�ki inspektor obavlja nadzor nad:

a) izradom dokumenata prostornog ure�enja na op�inskom nivou,

b) ostvarivanjem i provo�enjem planske dokumentacije na op�inskom nivou,

c) stru�nom ocjenom (�lan 62. stavovi 3. i 4. ovoga zakona) na osnovu koje se donosi rješenje – urbanisti�ka saglasnost,

e) utemeljenoš�u urbanisti�ke saglasnosti koju izdaje op�ina,

f) primjenom urbanisti�ko-tehni�kih normativa i propisa.

�lan 101.

(Prava i dužnosti inspektora)

(1) Urbanisti�ki inspektor dužan je rješenjem naložiti nadležnom organu da proglasi ništavim rješenje o urbanisti�koj saglasnosti ako utvrdi da je izdano protivno odredbama �lana 70. i �lana 75. stava 8. ovoga zakona.

(2) Urbanisti�ki inspektor dužan je predložiti nadležnom organu da po pravu nadzora ukine odobrenje za gra�enje ako je ono izdano u protivnosti s urbanisti�ko-tehni�kim uvjetima za gra�enje odnosne gra�evine, utvr�enim urbanisti�kom saglasnoš�u (�lanovi 68. i 71. ovoga zakona).


39

�lan 102.

(Žalba na rješenje inspektora)

(1) U postupku inspekcijskoga nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku ako odredbama ovoga zakona nije druga�ije utvr�eno.

(2) O poduzimanju mjera iz �lana 99. ovoga zakona i poduzimanju drugih mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašten, urbanisti�ki inspektor donosi rješenje.

(3) Na rješenje iz stava 2. ovoga �lana može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

(4) Žalba iz stava 3. ovoga �lana ne odga�a izvršenje rješenja.

(5) Žalba iz stava 3. ovoga �lana može se izjaviti kantonalnom urbanisti�kom inspektoru ako je rješenje donio op�inski inspektor. Ako je rješenje donio kantonalni inspektor, žalba se izjavljuje kantonalnom ministru �iji je inspektor donio rješenje.

(6) Protiv odluka drugostepenih organa iz stava 5. ovoga �lana može se pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda, na na�in i pod uvjetima predvi�enim Zakonom o upravnim sporovima.

�lan 103.

(Mjere nare�ene zapisnikom)

(1) Inspektor može, izuzetno, zapisnikom narediti izvršenje mjera iz �lana 99. stava 1. ta�aka d, e, f ovoga zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi te za imovinu.

(2) Izvršenje mjera iz stava 1. ovoga �lana po�inje te�i uru�enjem zapisnika.

(3) Inspektor je dužan izdati napismeno rješenje o navedenim mjerama u roku od tri dana od dana kada je nare�eno izvršenje mjera iz stava 1. ovoga �lana.

�lan 104.

(Rješenje bez saslušanja investitora)

Ako inspektor utvrdi da se gra�enje obavlja protivno donesenom planu, može donijeti rješenje bez saslušanja investitora.

�lan 105.

(Nepoznat investitor)

(1) Ako je investitor koji obavlja gra�enje protivno propisima nepoznat, ili ako je nepoznata boravišta, inspektor �e odgovaraju�e rješenje i zaklju�ak o dopuštenju izvršenja oglasiti na oglasnoj plo�i i staviti na gra�evinu koja se gradi.

(2) Obaveza izvršenja pismena iz stava 1. ovoga �lana, kao i rok za žalbu po�inje te�i od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj plo�i, odnosno na gra�evini koja se gradi.

(3) Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznata boravišta ostaviti na gra�evini koja se gradi pisani poziv za saslušanje.

(4) Povreda, ošte�enje ili skidanje ovjerenog izvještaja postavljenog na gra�evini smatra se krivi�nim djelom u skladu sa zakonom.


40

4. dio

KAZNENE ODREDBE

�lan 106.

(Krivi�no djelo – donošenje rješenja i drugih akata protivno dokumentima prostornog ure�enja)

Službeno lice u Ministarstvu i op�inskoj službi koji donose rješenje i druge akte u postupku izdavanja urbanisti�ke saglasnosti protivno dokumentu prostornog ure�enja kaznit �e se zatvorskom kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

�lan 107.

(Privredni prijestupi Prekršaji)

(1) Nov�anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit �e se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice:

a) ako izra�uje dokument prostornog ure�enja a nije registriran za te poslove, ili izra�uje dokumente prostornog ure�enja, a u državi u kojoj ima sjedište nije registriran za te poslove (�lan 12. ovoga zakona),

b) ako dokumente prostornog ure�enja izra�uje ili mijenja protivno Zakonu, propisima donesenim na osnovu Zakona i odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ure�enja te ako ne osigura uskla�enost s dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja (�lanovi 33. i 45. ovoga zakona),

c) ako se pri planiranju ne pridržava propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovoga zakona i posebnih zakona i propisa koji utvr�uju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog naslije�a te mjera utvr�enih ovim zakonom i posebnim zakonima koji se odnose na zaštitu tla, voda, šuma, zraka, mineralnih sirovina i dr. (�lan 47. ovoga zakona),

d) ako u zaštitnoj zoni i zaštitnom pojasu planira namjenu protivno potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona ili pojas (�lan 48. ovoga zakona).

(2) Za prijestup iz stava 1. ovoga �lana kaznit �e i odgovorno lice u preduze�u ili drugom pravnom licu, nov�anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

�lan 108.

(Prekršaji)

Nov�anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit �e se za prekršaj odgovorno lice u Ministarstvu i op�inskoj službi:

a) ako omogu�i izradu i povjeri poslove izrade dokumenta prostornog ure�enja suprotno odluci o izradi tih dokumenata (�lanovi 12. i 35. ovoga zakona),

b) ako izradu dokumenta prostornog ure�enja povjeri društvu ili drugom pravnom licu koje nije registrirano za obavljanje te djelatnosti (�lan 12. ovoga zakona),

c) ako izda urbanisti�ku saglasnost za privremene gra�evine i privremenu namjenu za zemljište koje nije gra�evinsko ili za zemljište koje je privedeno kona�noj namjeni (�lan 75. ovoga zakona),

d) ako provodi dokument prostornog ure�enja koji nije usaglašen s dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja (�lan 45. ovoga zakona), a za takvo postupanje ne pribavi mišljenja nadležnog ministarstva (�lan 45. stav 2. ovoga zakona),

e) ako donese plan parcelacije suprotno odredbama ovoga zakona (�lan 32. ovoga zakona),


41

f) ako plan parcelacije provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi bez potvrde organa koji donosi plan parcelacije (�lan 93. ovoga zakona),

g) Ako ne postupi po rješenju urbanisti�ko – gra�evinskog inspektora.

�lan 109.

(Odgovorno lice)

Odgovornim licem smatra se rukovodilac društva ili drugog pravnog lica ili organa uprave, odnosno službe za upravu, kao i službenik koji je neposredno odgovoran za obavljanje odre�enih poslova.

5. dio

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lan 110.

(Komisija za davanje stru�ne ocjene)

(1) Odluku o imenovanju komisije ili odluku o davanju ovlaštenja organizaciji za davanje stru�ne ocjene iz �lana 62. ovoga zakona Skupština Kantona, odnosno op�insko vije�e donijet �e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Nadležni organi iz stava 1. ovoga �lana imenovat �e nove komisije s mandatom od dvije godine ako ovlaštenja nisu povjerena ovlaštenoj organizaciji za davanje stru�ne ocjene.

(3) Ako je u komisiju iz stava 2. ovoga �lana imenovano službeno lice organa uprave, ono ne može voditi upravni postupak izdavanja urbanisti�ke saglasnosti koja se donose na osnovu stru�ne ocjene komisije.

(4) Postoje�e komisije za davanje stru�ne ocjene prestaju s radom imenovanjem novih komisija ili ako se ovlaštenja daju ovlaštenoj organizaciji za davanje stru�ne ocjene.

(5) Ministar je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti odgovaraju�i akt kojim �e regulirati uvjete, na�in i metodologiju za rad komisije iz �lana 62. ovoga zakona, kao i ostale propise predvi�ene Zakonom.

�lan 111.

(Primjena prostornog plana BiH

Usvajanjem prostornog plana Kantona (�lan 20. ovoga zakona) prestaje se primjenjivati Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000. godine ("Službeni list Socijalisti�ke Republike Bosne i Hercegovine", broj 15/89 i "Službeni list Republike Bosne i Hercegovine", broj 20/93), u dijelu koji se odnosi na podru�ju Kantona.

�lan 112.

(Rokovi za donošenje i uskla�ivanje prostornih planova)

(1) Op�ine su dužne donijeti prostorne planove op�ina, odnosno uskladiti ih s prostornim planom Kantona najkasnije do kraja 2010. godine.

(2) Kanton je obavezan donijeti urbanisti�ki plan sjedišta kantona a op�ine urbanisti�ke planove sjedišta op�ina odnosno uskladiti ih sa prostornim planom op�ine najkasnije do kraja 2011 godine.

(3) Dokumenti ili dijelovi dokumenata prostornog ure�enja �ije su odrednice protivne Ustavu i administrativno-politi�koj organizaciji Federacije, stavljaju se van snage do njihove izmjene ili donošenja novog dokumenta prostornog ure�enja.

(4) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog ure�enja zapo�et prema odnosnim odredbama ranije važe�ih propisa, nastavit �e se prema odredbama ovoga zakona.


42

�lan 113.

(Sanacija gra�evina ošte�enih ratnim djelovanjima)

(1) Sanacija gra�evina ošte�enih ratnim djelovanjima, elementarnim nepogodama te prirodnim i tehni�kim katastrofama obavlja se na osnovu odobrenja za gra�enje, bez prethodnog izdavanja urbanisti�ke saglasnosti.

(2) Sanacija i rekonstrukcija gra�evina izgra�enih bez odobrenja za gra�enje može se odobriti uz uvjet da se prethodno provede postupak izdavanja urbanisti�ke saglasnosti za obavljeno gra�enje u skladu s odredbama ovoga zakona.

�lan 114.

(Vo�enje upravnog postupka)

Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim organom do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vra�eno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak �e se nastaviti prema odredbama ovoga zakona.

�lan 115.

(Važenje planova)

(1) Planovi prostornog ure�enja op�ine, više op�ina, podru�ja s posebnim obilježjima te urbanisti�ki i regulacijski planovi doneseni u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog ure�enja prema ovome zakonu.

(2) Izuzetak od stava 1. ovoga �lana su planovi ili dijelovi planova �ije su odrednice protivne ustavu i administrativno-politi�koj organizaciji Kantona i Federacije. Ove odrednice su neobavezuju�e, a izmjenama ili izradi novih planova treba pristupiti odmah, prema ovome zakonu.

�lan 116.

(Važenje Zakona o prostornom ure�enju)

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje da važi Zakon o prostornom ure�enju KSB/SBK.

�lan 117.

(Stupanje na snagu Zakona o prostornom ure�enju)

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona".

Broj: ___________ PREDSJEDAVAJU�I SKUPŠTINE

Datum: _________

Travnik Mirko Batini�, s. r.


43

O B R A Z L O Ž E NJ E NACRTA

ZAKONA O PROSTORNOM URE�ENJU

USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovoga zakona sadržan je u odredbi �lana 18. stavu 1. ta�ki f) Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/2000, 8/03, 2/04 i 14/04) kojom je regulirano da Kanton donosi propise o korištenju lokalnog zemljišta, uklju�uju�i i zoniranje.

Ovo ustavno ovlaštenje proizlazi iz �lana 4. stava 1. ta�ke f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu kojeg je donesen Zakon o prostornom ure�enju SBK/KSB («Sl. novine SBK/KSB» br. 11/05) koji je ovim nacrtom zakona izmijenjen i dopunjen.

RAZLOZI ZA DONOŠENJE OVOGA ZAKONA

Postoje dva razloga za izradu i donošenje ovog zakona. Prvi je da se primjenom postoje�eg Zakon o prostornom ure�enju SBK/KSB («Sl. novine SBK/KSB» br. 11/05) ukazala potreba za njegovo unapre�enje i inoviranje na inicijativu ovog Ministarstva i resornih službi, a u cilju otklanjanja odre�enih poteško�a u njegovoj primjeni i obezbje�ivanja kvalitetnijeg i efikasnijeg modela zakona.

Drugi razlog je realizacija projekta Reforme zakona iz oblasti prostornog ure�enja i gra�enja na inicijativu USAD – a i Vlade F BiH kao partnera u realizaciji SPIRA projekta, �iji je cilj skra�ivanje procedure odobravanja gra�enja, pokretanje biznisa i inspekcijskog režima.

Kako SPIRIN model integralnog zakona za sve kantone nije bio primjenjiv prihva�en je model da svaki kanton izvrši reformu svog zakona. Reforma zakona je u njegovoj inovaciji (zoning plana, lokacijske informacije, skra�ivanje postupka odobravanja gra�enja) u cilju uspostavljanja kvalitetnog i efikasnog prostornog planiranja.

OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

I. Op�e odredbe

Poglavljem Op�e odredbe (�lanovi od 1. do 4. ovoga zakona) propisano je da se plansko ure�enje Srednjobosanskog kantona temelji na integralnom pristupu planiranju prostora. U �lanu 3. Zakona odre�ena su na�ela na kojima se temelji plansko ure�enja prostora Kantona, dok se u �lanu 5. definira pojam naselja i naseljenog mjesta.

II. Ure�enje prostora

Ovim poglavljem (�lanovi od 5. do 10. ovoga zakona) utvr�ena su zemljišta, površine i podru�ja koja se utvr�uju planskom dokumentacijom, režimi gra�enja te pojmovi urbanog i užeg urbanog podru�ja, naselja i naseljenog mjesta.


44

III. Organizacija sistema prostornog ure�enja

Organizacija sistema prostornog ure�enja definirana je odredbama �lanova od 10. do 15. Zakona, kojim je, izme�u ostalog, propisano da djelotvornost prostornog planiranja osiguravaju Skupština Srednjobosanskog kantona i Vlada Srednjobosanskog kantona te op�inske službe, dok stru�nu utemeljenost dokumenata prostornog ure�enja osiguravaju kantonalno Ministarstvo, op�inske službe i Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog i naslije�a.

Propisano je da poslove izrade dokumenata prostornog ure�enja mogu obavljati samo pravna lica registrirana za obavljanje te djelatnosti. Zakonom je propisana obaveza da inžinjeri raznih specijalnosti, koji se bave prostornim planiranjem, moraju imati položen stru�ni ispit.

IV. Dokumenti prostornog ure�enja

Vrste dokumenata, na�in donošenja i usvajanja te sadržaj dokumenata prostornog ure�enja propisani su u �lanovima od 15. do 32. Zakona.

Zakon utvr�uje obaveznu izradu dvogodišnjeg izvještaja o stanju u prostoru �ime, se osigurava kontinuirani proces pra�enja stanja te predlaganja i poduzimanja mjera za njegovo unapre�enje. Na osnovu izvještaja o stanju u prostoru, izra�uje se dvogodišnji program mjera za unapre�enje stanja u prostoru.

�l. 29. uvodi se zoning plan kao provedbeni plan koji je fleksibilniji od ostalih provedbenih planova i predstavlja polugu urbanog razvoja podru�ja za koji se donosi.

V. Priprema, izrada i usvajanje dokumenata prostornog ure�enja

Ovo poglavlje definirano je �lanovima od 33. do 58. Zakona, kojima je pobliže definiran postupak donošenja i sadržaj odluke o pristupanju izradi ili izmjeni dokumenta te donošenju dokumenata prostornog ure�enja kao i nosioci pripreme i nosioci izrade plana i njihove obaveze.

�lanom 31. Zakona propisano je da se Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure�enja ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 63/04) smatra jedinstvenom metodologijom za izradu dokumenata prostornog ure�enja na podru�ju Srednjobosanskog kantona.

U �lanu 37. propisana je obaveza uskla�ivanja dokumenata prostornog ure�enja. Propisane su i zaštitne zone i pojasevi, zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta, zašti�ena podru�ja, iskorištavanje mineralnih sirovina te zaštita od elementarnih nepogoda.

Provo�enje dokumenata prostornog ure�enja

�lanovima Zakona od 58. do 93. definirano je gdje se i kako može graditi, te što se podrazumijeva pod pojmom magistralne infrastrukture. U �lanu 62. propisano je da je urbanisti�ka saglasnost upravni akt te da se izdaje na osnovu dokumenata prostornog ure�enja, dok je �lanovima 69., 65., 68. i 66. propisan na�in podnošenja, sadržaj zahtjeva za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti te organi nadležni za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti.

U �lanu 66. Zakona propisano je da urbanisti�ku saglasnost u prvom stepenu donosi Ministarstvo i nadležna op�inska služba, dok su stavovima 2. i 3. istoga �lana jasno razgrani�ene nadležnosti ovih organa.

U �lanu 68. stavu 2. propisano je da se saglasnosti i uvjeti za gra�enje, pribavljeni u postupku izdavanja urbanisti�ke saglasnosti, smatraju pribavljenim i u postupku pribavljanja odobrenja za gra�enje. Stavom 3. istoga �lana Zakona propisano je da se potrebne saglasnosti i uvjeti za gra�enje pribavljaju po službenoj dužnosti od strane nadležnog organa.

�lanom 70. propisano je da �e se rješenje o urbanisti�koj saglasnosti, doneseno protivno dokumentima prostornog ure�enja ili stru�noj ocjeni komisije, oglasiti ništavim. Uvo�enjem instituta oglašavanja rješenja ništavim, stvorene su pravne pretpostavke da se grube povrede pravnog poretka sadržane u rješenjima o


45

urbanisti�koj saglasnosti mogu eliminirati iz pravnog saobra�aja u svako doba, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke u postupku.

�lanom 75. precizirano je šta se smatra privremenom gra�evinom, na�in njenog uklanjanja, te uvjeti za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti. Stavom 8. istog �lana Zakona propisano je da �e se rješenje o urbanisti�koj saglasnosti izdanoj za privremene gra�evine koje taj status nemaju prema odredbama Zakona oglasiti ništavim.

�lanom 76. propisano je da je rok za izdavanje urbanisti�ke saglasnosti 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, odnosno da rok za donošenje rješenja ne može biti duži od 45 dana ako je potrebno provoditi poseban ispitni postupak. Ovim rokom postiže se zadovoljenje osnovnih na�ela postupka, efikasnosti i ekonomi�nosti, a mogu�nost odre�ivanja ovog roka temelji se u �lanu 216. stavu 2. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 2/98 i 48/99).

�lanom 77. inovirana lokacijska informacija po skra�enom postupku (od 15 dana) definira uvjete projektovanja i gra�enja i ubrzava i pojednostavljuje proceduru odobravanja gra�enja.

Sistem informacija o stanju u prostoru

Ovo poglavlje definirano je �lanovima od 94. do 96., kojima je utvr�ena obaveza uspostavljanja jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema. U okviru ovog sistema održava se i jedinstvena evidencija podataka od zna�aja za prostor Kantona.

Nadzor nad sprovo�enjem zakona i inspekcija

�lanom 97. propisano je da nadzor nad provo�enjem ovoga zakona vodi Ministarstvo i op�inska služba nadležna za poslove prostornog ure�enja, svako u okviru svojih nadležnosti

�lanovima od 98. do 100. propisano je da se inspekcijski nadzor obavlja preko kantonalnog urbanisti�kog inspektora i op�inskog urbanisti�kog inspektora, kao i prava te dužnosti i nadležnosti ovih inspektora.

�lanom 102. propisano je da se u postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju propisi o upravnom postupku.

Kaznene odredbe

Kaznenim odredbama propisano je kao krivi�no djelo donošenje rješenja i drugih akata protivno dokumentima prostornog ure�enja, prekršaji s odgovaraju�im rasponom nov�anih kazni za privredna društva ili druga pravna lica, te prekršaji s odgovaraju�im rasponom nov�ane kazne za prekršaje odgovornih lica u Ministarstvu i op�inskoj službi.

Prijelazne i završne odredbe

Prijelaznim i završnim odredbama propisan je rok za imenovanje komisije ili organizacija za davanje stru�ne ocjene.

U �lanu 112. propisan je rok u kojem su op�ine obavezne donijeti prostorne planove op�ina, kao i to koji se planovi, doneseni do stupanja na snagu ovoga zakona, smatraju planom prostornog ure�enja u smislu ovoga zakona, te odredba da se postupak izrade donošenja dokumenta prostornog ure�enja zapo�et po odredbama ranijih propisa treba nastaviti po odredbama ovoga zakona.

U �lanu 113. propisan je na�in odobravanja sanacije gra�evina ošte�enih ratnim djelovanjima, elementarnim nepogodama te prirodnim i tehni�kim katastrofama.


46

�lanom 114. propisno je da �e se upravni postupak pokrenut do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a do toga dana nije doneseno prvostepeno rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vra�eno prvostepenom organu na ponovni postupak, nastaviti prema odredbama ovoga zakona.

�lanovima 115. i 116. propisano je da važe�i prostorni planovi ostaju na snazi do donošenja dokumenta prostornog ure�enja prema ovom zakonu, kao i to da uvjeti ure�enja prostora koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog ure�enja prema ovome zakonu.

NA�IN FINANSIRANJA PROVO�ENJA ZAKONA

Sredstva za provo�enje Zakona o prostornom ure�enju osiguravaju se kroz Budžet Srednjobosanskog kantona i op�inske budžete op�ina Kantona.

Documents

NACRT ZAKONA O PROSTORNOM URE ENJU - Fojnica...Zakon o prostornom ure enju – nacrt, juni 2009 3 9. Grad je op ina koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim