Kulturni Aspekti u prostornom planiranju

Univerzitet u Banjoj Luci

Prirodno-matematički fakultet

Studijski program: Prostorno planiranje

Nastavni predmet: Kulturni aspekti prostornog planiranja

TURIZAM KAO ELEMENT INTEGRALNOG RAZVOJA RURALNIH PODRUČJA

-Seminsrki rad-

Profesor: Studenti:

Prof. dr Milijana Okilj Sandra Zurnić, 268/11

Časlav Umićević, 249/10

Banja Luka, maj 2015g.

Turizam kao element integralnog razvoja ruralnih područja 2015

SADRŽAJ:

1. UVOD…………………………………………………………………………..32. POJAM RURALNOG TURIZMA………………………………………….…42.1. TURISTIČKE AKTIVNOSTI……………………………………………………63. PRIRODA I SEOSKI AMBIJENT…………………………………………….74. TURIZAM KAO ELEMENT INTEGRALNOG RAZVOJA………………..94.1. SEOSKI TURIZAM……………………………………………………………..94.1.1. Etno sela……………………………………………………………………..104.1.2. Birdwatching (posmatranje ptica)…………………………………………115. RURALNI RAZVOJ…………………………………………………………....126. EKONOMSKI EFEKTI RURALNOG TURIZMA…………………………..14

ZAKLJUČAK

LITERATURA I IZVORI

2


1. UVOD

Ruralni turizam je nezaobilazni faktor u razvoju ruralnih područja, te pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja. Prema definiciji Vijeća Europe, ruralni turizam kao širi pojam od samog seoskog turizma, označava se kao turizam na ruralnom odnosno seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području. Njegove najznačajnije karakteristike su mirna sredina, odsutnost buke, prirodni okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljačkih poslova. Tome se može dodati i cijeli niz posebnih oblika turističke ponude tj. usluga koje se mogu pružati na ruralnom prostoru.

Cilj ovog rada pod nazivom ' Turizam kao element integralnog razvoja ruralnih područja', jeste da pokaže i pojasni značaj turizma kao bitnog faktora razvoja ruralnih područja.

U ovom radu smo prvo definisali pojam i vrste ruralnog turizma, da bismo nakon toga naveli aktivnosti koje su specifične i često primjenjivane u ruralnim područjima. Nakon tog poglavlja, naveli smo neke osnovne činjenice vezane za seoski ambijent i njegovu vezu sa turizmom. Sljedeće poglavlje je ujedno i odgovor na našu temu, a narednim poglavljem pod nazivom 'Ruralni razvoj', upotpunili smo našu zadatu temu. Na samom kraju naveli smo ekonomske efekte koji se mogu ostvariti samim razvojem turizma na ruralnim područjima.

3


2. POJAM RURALNOG TURIZMA

U stručnoj literaturi moguće je pronaći različite definicije ruralnog turizma. Posmatrane definicije kreću se u rasponu od onih koje ruralni turizam posmatraju kroz prizmu prostora, odnosno definišu ga kao „turizam koji se događa na ruralnom području“, sve do onih definicija koje uključuju široki spektar aktivnosti i elemenata kompletnog proizvoda ruralnog turizma.

Takve aktivnosti su na primjer: turizam na seoskim domaćinstvima (agroturizam), rekreacija i aktivnosti u ruralnom okruženju, uživanje u ruralnom ambijentu te užitak u prirodi i ljepoti krajolika, kulturni turizam na ruralnom području i sl. Razvoj turizma pratile su i njegove podjele. Jedna od podjela turizma prema oblicima temelji se na zahtjevima i potrebama pojedinca-učesnika turističkih putovanja. Tako se razlikuje više posebnih oblika turizma koji odražavaju zahtjeve turističkih potrošača poput nautičara, sportaša, lovaca, učesnikaa kongresa, poslovnih ljudi, ljubitelja kulturnih priredbi, vjernika, i drugih. Spomenutim potrošačima prilagođava se turistička ponuda i turistički proizvod, odnosno nastaje određeni oblik turizma. Među turistima ima i onih koji za svoj odmor preferiraju ruralni prostor, te se njima oblikuje takva ponuda i proizvod koji čine ruralni turizam.

'Ruralni turizam je onaj turizam koji se događa na ruralnom prostoru, no nije ruralni svaki turizam koji se odvija na ruralnom prostoru. Neki turistički sadržaji mogu biti „urbani“ po obliku, a samo fizički smješteni na ruralnom prostoru. Ruralni turizam predstavlja složenu i slojevitu aktivnost: to nije samo turizam koji se temelji na poljoprivrednim domaćinstvima. Ono uključuje odmor na poljoprivrednim domaćinstvima ali takođe obuhvata i selektivne oblike odmora temeljene na prirodi, ekoturizmu, šetnji, penjanju, jahanju, avanturizmu, sportovima i zdravlju, lovu i ribolovu, obrazovanju, umjetnosti i kulturnoj baštini te, na nekim područjima, etnički turizam1 . '

'Unutar globalnog turističkog privredjivanja, ruralni turizam definiše se kao valorizacija agrarnih područja, prirodnih resursa, kulturnog nasljeđa, ruralnih naselja, lokalnih pučkih tradicija i proizvoda putem turizma kroz posebno oblikovane proizvode koji reflektuju regionalne identitete i zadovoljavaju potrebe gostiju za smještajem, prehranom, aktivnostima, animacije i ostalih usluga, sa ciljem postizanja održivog lokalnog razvoja, kao i pružanjem adekvatnih odgovora na potrebe u savremenom društvu u okviru nove društvene solidarnosti između grada i sela2 .'

1 OECD (1994): TOURISM STRATEGIES AND RURAL DEVELOPMENT, Paris, str.8.-9.,http://www.oecd.org/industry/tourism/2755218.pdf2 EuroGites (2010): Rural Tourism in Europe 1980 – 2010: A change of paradigm?, International Rural TourismWorkshop: Changing Concept for Quality, Riga, str. 6., -Datum preuzimanja(07.05.2015)

4


Ruralni turizam se, prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (WTO), temelji na prirodnim resursima, ruralnom nasljeđu, ruralnom načinu života i ruralnim aktivnostima, odnosno, aktivnostima u ruralnom prostoru.

Ruralni turizam mora zadovoljavati sljedeće preduslove :

1) Lociran je u ruralnim područjima 2) Funkcionalno je seoski: utemeljen je na malom preduzetništvu, na otvorenom prostoru, u izravnom kontaktu sa prirodom, temelji se na naslijeđu i tradicionalnim aktivnostima 3) Pretpostavlja/ dopušta učestvovanje u aktivnostima, tradicijama i načinu života lokalnog stanovništva 4) Osigurava personaliziran kontakt 5) „Ruralni“ je u opsegu: naselja i građevine su manjeg razmjera 6) Tradicionalan je po karakteru, raste sporo i organski, povezan je sa lokalnim porodicama. Često se razvija kontrolisano od lokalne zajednice i za dugoročnu dobrobit područja. 7) Različitih je vrsta, predstavlja kompleksni uzorak ruralnog okruženja, ekonomije, istorije i lokacije 8) Visok udjel prihoda od turizma koristi lokalnoj zajednici.3

3 http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/Program-razvoja-ruralnog-turizma-Mali-Lo%C5%A1inj-2.pdf/ str. 7. Datum preuzimanja (07.05.2015)

5

http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/Program-razvoja-ruralnog-turizma-Mali-Lo%C5%A1inj-2.pdf/

http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/Program-razvoja-ruralnog-turizma-Mali-Lo%C5%A1inj-2.pdf/


2.1. TURISTIČKE AKTIVNOSTI

Ruralni turizam ostvaruje se na ruralnom području, a definišu ga brojne turističke aktivnosti. Prema popisu načinjenom pri Vijeću Evrope te aktivnosti su:

1) Ture: Pješačenje (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje (konji, magarci), ture u kamp-kućici, motorizovane ture (terenska vozila, motocikli i dr.), vožnje biciklom, trčanje na skijama.

2) Aktivnosti na vodi: Ribolov, plivanje, boravak na rijekama (kućice na vodi, čamci, teglenice), kanu i rafting, windsurfing, utrkivanje brzim čamcima, jedrenje.

3) Aktivnosti u vazduhu: Malim avionima, jedrilicama, hang-gliding, balonima na topli zrak

4) Sportske aktivnosti: Tenis, golf, spuštanje i penjanje po stijenama.

5) Aktivnosti otkrivanja zanimljivosti, radnih procesa: Lokalna proizvodnja - obrti i zanati, poljoprivredna proizvodnja

6) Kulturne aktivnosti: Arheologija, područja pod restauracijom, kursevi ručnog rada, umjetničke radionice, folklorne grupe, kulturni, gastronomski i sl.

7) Aktivnosti zdravstvenog karaktera: Fitness trening, zdravstvene pogodnosti.

Prema nabrojanim turističkim aktivnostima na ruralnim prostorima, moguće je kreirati sljedeće oblike turizma: seljački-(agroturizam), rezidencijalni, zavičajni, sportsko-rekreacioni, avanturistički, zdravstveni, edukacijski, tranzitni, kamping, kulturni, vjerski, lovni, ribolovni, vinski, gastronomski, ekoturizam, i drugi.4

4 http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/Program-razvoja-ruralnog-turizma-Mali-Lo%C5%A1inj-2.pdf, str.5. Datum preuzimanja (07.05.2015.)

6

http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/Program-razvoja-ruralnog-turizma-Mali-Lo%C5%A1inj-2.pdf

http://www.mali-losinj.hr/wp-content/uploads/2014/06/Program-razvoja-ruralnog-turizma-Mali-Lo%C5%A1inj-2.pdf


3. PRIRODA I SEOSKI AMBIJENT

Teritorija Bosne i Hercegovine je pogodna za seoski turizam. Neki domaćini se i bave tim poslom. Oni koji idu u te predjele ostaće zadivljeni pred ljepotom prirode, gostoprimljivošću domaćina i istorijskim mjestima koja mogu obilaziti za vrijeme boravka.

Mentalitet, način života i ponašanje seljana se umnogome razlikuje od života u gradu pa su ljudi sa sela mnogo pristupačniji, druželjubiviji, prosto odišu gosoprimljivošću. Svaki putnik i gost je dobrodošao. Priroda je još u mnogim selima netaknuta, a mještani mnogih sela žive tradicionalno u suživotu sa prirodom. Raznovrsne šume, pašnjaci, ljekovita bilja, šumske jagode, pečurke i raznovrsne voćke su samo dio onoga što selo može da ponudi. Seoski predjeli su lijepi i interesantni u svako godišnje doba.

Slika 1. Priroda i seoski ambijent

Izvor: http://kakonapraviti.net/Putovanja/Seoski-turizam-Neke-osnovne-smjernice.html

7

http://kakonapraviti.net/Putovanja/Seoski-turizam-Neke-osnovne-smjernice.html


Mještani sela često vladaju mnogim znanjima o prošlosti koja su vezana za prirodu, poštuju tradiciju, pretke i čuvaju svoje muzičko nasljeđe: pjsme, igre, narodne nošnje. Najljepši imidz sela je onaj koji nosi čari njegovog ambijenta kao ambijenta iz mladosti ili porodičnog iskustva – baba i deda sa sela i sl. Rekonstrukcija ove emocionalne veze i ambijenta koji je podržava je dobra početna tačka za razvoj seoskog turizma, pogotovo kada ona cija turistu iz urbanog područja, i to bilo da on ima ili nema ličnu vezu sa selom u svojoj realnosti ili pamćenju.

Kada govorimo o ambijentu sela koji će doprinijeti užitku turistima onda o selu koji se bavi tradicionalnom, a ne modernom poljoprivredom. Jedino na takvom domaćinstvu tusrista može uživati u cjelokupnom lokalnom obroku i ambijentu koji mu je od ranog djetinjstva uliven u pamćenje kao sinonim sela.

U tako očuvanom ambijentumogu se planirati i moderni sadržaji kao što je vožnja džipovima ili biciklom, jahanje i sl. ali sa velikim oprezom da se ne unište tradicionalni predjeli i kompletan dojam sela. Ovakav seoski ambijent zahtjeva i ozbiljnu akciju za eliminisanje loših tradicionalnih navika, posebno u gazdovanju otpadom, kako životinjskim, tako i kućnim.

8


4. TURIZAM KAO ELEMENT INTEGRALNOG RAZVOJA RURALNIH PODRUČJA

Održivo korištenje raznih prirodnih bogatstava u ruralnim područjima omogućava brži razvoj lokalne privrede kroz širenje turističke ponude. To bi mogao predstavljati jedan od najznačajnijih načina smanjenje odlazaka ruralnog stanovništva u urbana područja. Uopšteno, turizam predstavlja značajan faktor promjena na određenom području koji može uticati na ekonomske, društvene odnose i na političke odluke. Nijedna druga proizvodna djelatnost nije tako povezana s okolišem, društvom i teritorijalnim resursima kao turizam.

Turistički resursi ruralnog prostora mogu biti: prirodni (parkovi, jezera, seoska naselja, spilje i sl), kulturni (spomenici, gradovi umjetnosti i sl), događanja (sajmovi, tradicionalna slavlja, manifestacije i sl) i seoski turizam.

Ruralna područja Bosne i Hercegovine prepoznatljiva su po bogatstvu prirodnih krajolika i bogatstvu biodiverziteta. Mnoga bosansko-hercegovačka vrijedna prirodna bogatstva su ostala sačuvana, na primjer, kanjoni Rakitnice i krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera Blidinje, Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi kravice, Skakavac, kozica, rijeka una sa svojim slapovima, gornji tok neretve, izvor Bune.

4.1. SEOSKI TURIZAM

Seoski turizam razvijen na području karakterističnih ambijenata i pejzaža postaje sve većom metom turista željnih promjene stila života te potrošnje i ponude. Turisti, uglavnom, tragaju za zdravim i mirnim ambijentom, za velikom slobodom kretanja na otvorenom i potražuju lokalne poljoprivredno-prehrambene proizvode. Trend seoskog turizma je u stalnom porastu.To podrazumijeva onaj oblik turizma pri kojem poljoprivrednici ugošćuju turiste korištenjem proizvoda sa sopstvenog ili susjednog gazdinstva (plodovi zemlje, proizvodi šumarstva i stočarstva). Djelatnost seoskog turizma isključivo se obavlja u seoskim objektima poljoprivrednog gazdinstva. Zaposleni mogu biti: sam poljoprivrednik i njegova porodica ili njegovi angažovani radnici. Prilikom ugošćavanja, mora se obratiti pažnja da li turisti imaju posebne prehrambene navike (vegetarijanci, vegani, gurmani i sl.).

U seoskom turizmu je preporučeno organizovanje raznih degustacija proizvoda s poljoprivrednog gazdinstva, organizacija konjičkog turizma te organizacija rekreacijskih, kulturnih, sportskih i izletničkih aktivnosti u svrhu upoznavanja područja i ruralne baštine. Ranije je seoski turizam bio skoncentrisan u malim gazdinstvima u brežuljkastim i brdovitim područjima, a danas obuhvata velika gazdinstva. Osim toga, dao je impuls razvoju drugih oblika ruralnog turizma (kuće za odmor, bed and breakfast, mali šarmantni hoteli i sl). Na primjer, ladanske kuće ili seoski rezidencijski objekti su zgrade u ruralnom području, kao

9


gazdinski objekti ili salaši pretvoreni u objekte za smještaj gostiju sa sobama ili apartmanima s kuhinjom, pružaju uslugu prehrane, sportske i rekreativne sadržaje. Ovako koncipiran seoski turizam doprinosi zaštiti i očuvanju tradicionalnih krajolika putem obnove napuštenih seoskih objekata, osiguranju zaposlenosti, valorizaciji tipičnih lokalnih proizvoda.

4.1.1. Etno sela

Etno sela su danas najatraktivnija destinacija u turističkoj ponudi ruralnih područja. Poznata etno sela u Bosni i Hercegovini su etno - Begovo selo na Bijambarama, Herceg etno selo Međugorje, Stanišići u Bjeljini i drugi.

Etno sela predstavljaju idealno mjesto za očuvanje kulturnih vrijednosti i običaja nekog kraja. U njima su izložene razne starine (kućanski predmeti, stari alati, namještaj, fotografije), to su mjesta susreta sa starim, pomalo zaboravljenim, seoskim ambijentom, običajima, kulturom, narodnim nošnjama, tradicionalnim jelima najčešće od ekološki proizvedenih namirnica. Ujedno, to su i mjesta čistog zraka okružena atraktivnim izletištima i nedirnutim krajolicima. 5

Slika br. 2. Etno selo Sirogojno(Srbija)

Izvor: http://www.monazlatibor.com/srpski/etno-selo-sirogojno

5 http://www.ruralnamreza.ba/images/pdf/BRM.pdf, Datum preuzimanja(07.05.2015)

10

http://www.monazlatibor.com/srpski/etno-selo-sirogojno

http://www.ruralnamreza.ba/images/pdf/BRM.pdf


4.1.2. Birdwatching (posmatranje ptica)

Birdwatching – u svijetu, za riječ „posmatranje ptica“, koristi se engleska riječ „birdwatching“ ili „birding“ („ptičaranje“). Posmatranje ptica predstavlja brend čitavog sektora slow turizma preporučljivog u ruralnim područjima. Posmatranje ptica podrazumijeva opažanje i proučavanje ptica golim okom ili uz pomoć optičkih pomagala: dvogleda, teleskopa, fotoaparata ili kamera.

Slika 3. Birdwatching (posmatranje ptica)

Izvor: http://www.env.gov.yk.ca/animals-habitat/birds.php

Najveća svjetska organizacija za zaštitu ptica je Birdlife international, koja ima ukupno više od 10 miliona članova s preko 3.000 zaposlenika širom svijeta. U Bosni i Hercegovini ima veoma mnogo amatera, odnosno, posmatrača ptica, a postoji i jedno zvanično orintološko udruženje. Interesantna i značajna mjesta za razvoj i širenje trenda Birdwatching, mogu biti planinska područja (Prenj, Čvrsnica, vran, Treskavica i dr.), kraška polja (livanjsko, Popovo, dabarsko i dr.), kao i zaštićena područja (Hutovo blato, Bardača, nP Una i dr.).6

6 http://www.birdwatchserbia.rs/posmatranje-ptica.html, Datum preuzimanja-07.05.2015.

11

http://www.birdwatchserbia.rs/posmatranje-ptica.html

http://www.env.gov.yk.ca/animals-habitat/birds.php


5. RURALNI RAZVOJ

Ruralni razvoj se, uglavnom, odnosi na proces unapređenja kvaliteta života i ekonomskog blagostanja ljudi koji žive u relativno izolovanim i slabo naseljenim područjima. Ruralni razvoj je tradicionalno bio baziran na iskorištavanju zemljišno vezanih prirodnih resursa kao što su poljoprivreda i šumarstvo. Međutim, u današnje vrijeme, gdje preovladavaju globalne proizvodne mreže i urbanizacija, došlo je do promjene karaktera ruralnih područja. Ovo je dovelo do povećanja turističkih aktivnosti, nastajanja malih i srednjih proizvodnji, kao i formiranja uslužnih djelatnosti u ovim područjima koje su pomjerile ruralni razvoj od iskorištavanja prirodnih resursa kao dominantnog ekonomskog faktora za razvoj ka drugim faktorima ekonomskog razvoja.

Potreba ruralnih zajednica da se pristupi razvoju iz šire perspektive je dovela do kreiranja širokog spektra razvojnih ciljeva. Ovo je dovelo do promjene u poređenju sa ranijom podrškom poljoprivredi kao proizvodnji baziranoj na prirodnim resursima. Obrazovanje, preduzetništvo, fizička infrastruktura i društvena infrastruktura predstavljaju najvažniju ulogu u razvoju ruralnih područja. Ruralni razvoj karakteriše i značaj lokalnih ekonomskih razvojnih strategija. Nasuprot urbanim područjima, koja imaju mnogo međusobnih sličnosti, ruralna područja se značajno razlikuju jedna od drugih. Zbog ovoga, postoji širok spektar različitih pristupa ruralnom razvoju širom planete.

Pristup ruralnom razvoju u Evropi karakterišu tri razvojne faze koje su direktno vezane za ruralni razvoj u Evropskoj uniji. Prvu fazu čini maksimalna podrška poljoprivrednoj proizvodnji koja je počela pedesetih godina sa osnivanjem saradnje između evropskih država i formalnim osnivanjem Evropske Ekonomske Zajednice, a koja je trajala do sedamdesetih godina. Druga faza je trajala od sedamdesetih godina 20. vijeka do kraja osamdesetih godina kada je ruralni razvoj posmatran u kontekstu regionalnih i interregionalnih razvojnih politika. Treća faza je počela devedesetih godina i karakteriše je integralni pristup i međusektorska saradnja i koordinacija.

Održivi ruralni razvoj je razvoj koji se zasniva na očuvanju i uravnoteženom razvoju ekološkog, socijalnog i ekonomskog kapitala. Održivost je ključna komponenta razvojnog procesa radi uspostavljanja balansa u razvoju društva, ekonomije i životne sredine koji vodi do kontinuiranog razvoja, a bez opasnosti za ugrožavanje bilo kojeg elementa koji čini integralni dio razvojnog procesa. Ruralni razvoj je multifunkcionalni koncept i to se ogleda u više dimenzija ruralnog razvoja, od kojih se najviše ističu ekonomska, sociološka i ekološka, a pored njih, za ruralna područja u Evropi, veoma su bitne politička i naučna dimenzija.7

7 http://www.ruralnamreza.ba/images/pdf/BRM.pdf -(Datum preuzimanje-07.05.2015)

12


Svaka od ovih dimenzija ima svoje karakteristike koje je određuju, kao što je predstavljeno u tabeli 1.

Izvor: http://www.ruralnamreza.ba/images/pdf/BRM.pdf

13


6. EKONOMSKI EFEKTI RURALNOG TURIZMA

Razvoj turizma u ruralnim područjima, odnosno ruralnog turizma, može da proizvede brojne pozitivne ekonomske i neekonomske efekte.

Razvojem ruralnog turizma se postižu brojni ekonomski i neekonomski efekti, kako na razvoj samih poljoprivrednih gazdinstava, tako i na razvoj celokupne lokalne zajednice, kao što su: razvoj nedovoljno razvijenih područja, zapošljavanje većeg broja članova domaćinstva, ostvarivanje „nevidljivog izvoza“, plasman proizvoda domaće radinosti (vez, pletivo, narodne nošnje i sl.), a samim tim i na očuvanje običaja i povratak starih zaboravljenih zanata, stvaranje mogućnosti za povratak stanovništva u ruralna područja, proširenje osnova razvoja turizma i povećanje prihoda od ove delatnosti i dr. Očekivanje da turizam doprinese bržem razvoju i revitalizaciji ruralnih područja temelji se, pre svega, na mogućim ekonomskim efektima od razvoja ove djelatnosti.

Naime, razvoj turizma pruža mogućnost seoskim domaćinstvima, da uz minimalne investicije zaposle članove svog domaćinstva i obezbijede dodatni izvor prihoda. Takođe, bavljenje ovom djelatnošću pruža mogućnost da seoska domaćinstva ostvare prihode i od plasmana proizvoda iz domaće proizvodnje (kao što su: poljoprivredni proizvodi, proizvodi domaće radinosti i sl.). Takođe, važno je istaći da razvoj ruralnog turizma, osim što može da doprinese ekonomskom osnaživanju ruralne populacije, doprinosi i jačanju lokalnih i regionalnih ekonomija, kao i cjelokupne ekonomije. Imajući u vidu veliku zavisnost ruralne ekonomije od poljoprivrede, značajna je činjenica da razvoj ruralnog turizma naročito podstiče razvoj poljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima. Naravno, ne treba zanemariti ni da razvoj turizma pozitivno utiče gotovo na sve privredne i neprivredne djelatnosti, odnosno na razvoj cjelokupne ekonomije.

ZAKLJUČAK

14


Pozitivna iskustva evropskih zemalja sa razvijenim ruralnim turizmom ukazuju na mogućnost da se upravo turizam iskoristi kao dopunski faktor privrednog razvoja nedovoljno razvijenih ruralnih područja. Imajući tu činjenicu u vidu, kao i činjenicu da Srbija ima uslove za razvoj turizma u svojim ruralnim oblastima, takav model je veoma prihvatljiv i realan. To je takođe prepoznato i u svim novijim strateškim dokumentima u ovoj oblasti. Međutim, u praksi se nailazi na brojne limitirajuće činioce u ovom procesu.

Ruralni turizam, kao značajan element održivog turističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja ruralnih područja, nailazi na sve veće razvojne, marketinške, menadžerske i ekonomske poteškoće u svom razvoju, dok se istovremeno na strani turističke potražnje iskazuje sve značajniji interes za ovakvim oblikom turizma. Razvojna rješenja treba tražiti u implementaciji adekvatnog modela upravljanja ovim, vrlo osjetljivim područjem društvenog i ekonomskog razvoja te njegovom kvalitetnom operacionalizacijom na svim nivoima. Pri tome je nužno umrežavanje, kako privrednih subjekata, prvenstveno agroturističkih domaćinstava međusobno, tako i s drugim segementima i interesnim skupinama u segmentu ruralnog turizma i uopšte ruralnog razvoja regionalne zajednice.

LITERATURA I IZVORI

15


1. OECD (1994): TOURISM STRATEGIES AND RURAL DEVELOPMENT, Paris, str.8.-9.;

2. EuroGites (2010): Rural Tourism in Europe 1980 – 2010: A change of paradigm, International Rural Tourism Workshop: Changing Concept for Quality, Riga, str. 6.,

3. http://www.ruralnamreza.ba/images/pdf/BRM.pdf 4. http://www.alterural.ba/index.php?page=studije-i-clanci-2 5. http://hdr.undp.org/sites/default/files/nhdr_bih_web.pdf 6. http://www.birdwatchserbia.rs/posmatranje-ptica.html

16

http://www.birdwatchserbia.rs/posmatranje-ptica.html

http://hdr.undp.org/sites/default/files/nhdr_bih_web.pdf

http://www.alterural.ba/index.php?page=studije-i-clanci-2

http://www.ruralnamreza.ba/images/pdf/BRM.pdf

Documents

Kulturni Aspekti u prostornom planiranju