HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTOR ZA TRGOVINU OSAMNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

__________________________________________________________________________________________

Ana Mrak-Tarita Analiza stanja u prostoru i normativnom ureenju kao podloga za izradu novog Zakona o prostornom ureenju i gradnji 26

Ana Mrak-Tarita, dipl.ing.arh. Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja

ANALIZA STANJA U PROSTORU I NORMATIVNOM UREENJU KAO PODLOGA ZA IZRADU NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM

UREENJU I GRADNJI

1. UVOD Govorei o prostornom planiranju govorimo o razliitim interesima u strogo odreenim okvirima koje ini prostor kao temeljno nacionalno dobro. U doba sveobuhvatne globalizacije Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se moe pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja. I u vrijeme kada su na naim prostorima bili neki drugaiji politiki, drutveno-ekonomski i vlasniki odnosi, polazei od centraliziranog prostornog planiranja i Drave koja je raspolagala zemljitem postojao je jasno definirani sustav prostornih planova. Zamiljajui piramidu u sustavu prostornog planiranja, na vrhu je bio Prostorni plan Hrvatske koji je bio krovni plan i kojim su definirana osnovna naela razvoja jedne od Republika u sastavu Jugoslavije. Polazei od postavaka definiranih istim, sve opine su donijele svoje Prostorne planove opina (bilo je 101 opina +14 opina u sastavu Grada Zagreba). Prostorni planovi opina su bili razvojni planovi kojima su odreeni smjerovi daljnjeg razvoja opina i u pravilu su se donosili za due vremensko razdoblje (20-25 godina). Danas, analizirajui te dokumente prostornog ureenja moe se zakljuiti da su se svi temeljili na naalost loim demografskim procjenama. Samo kada je rije o Gradu Zagrebu procjena je bila da e 2000. godine na njegovim prostorima ivjeti oko 1.000.000 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. na prostoru Grada Zagreba ivjelo 779.145 stanovnika. Iste procjene su bile i za druge dijelove Hrvatske, ovisno o takovim demografskim procjenama razvoja planirana su i graevinska podruja. Dakle, lako je za zakljuiti da su takova graevinska podruja predimenzinirana, prema svim analizama za oko 20 - 30%. Osim razvojnih planova izraivali su se i donosili ovisno o veliini prostornog obuhavata unutar opina, prirodnim obiljeima, zatiti kulturne batine, o problematici o kojoj je bilo rije i prostorni planovi koji su imali sve elemente provedbenih planova, a to su bili: Generalni urbanistiki planovi, Provedbeni urbanistiki planovi, Regulacijski urbanistiki planovi, Planovi ureenja manjih naselja i drugi. Jednako tako za pojedine zatiene dijelove prostora (registrirane kao povijesne cjeline i unutar zatienog obalnog pojasa) moglo se graditi samo na temelju Provedbenog urbanistikog plana. Iz svega gore navedenog, oito je da i prije usvojenih naela odrivog razvitka, Europskih procesa koji se izmeu ostalog temelje i na prostornom razvitku, vodilo rauna o organizaciji koritenja prostora, zatiti prostora, tokovima naseljavanja, prostornoj preobrazbi naselja, te zatiti interesa buduih generacija.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTOR ZA TRGOVINU OSAMNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

__________________________________________________________________________________________

Ana Mrak-Tarita Analiza stanja u prostoru i normativnom ureenju kao podloga za izradu novog Zakona o prostornom ureenju i gradnji 27

Uspostavom Hrvatske drave i parlamentarne demokracije, sve drutvene promjene koje su zadesile ove nae prostore zahtjevale su i bitne promjene u domeni prostornog planiranja i ureivanja prostora uvoenjem novog sustava zakonodavsta, podzakonskih akata, propisa i meusobno usaglaavanje sa svim drugim sektorima koji se bave problematikom prostora. Rije je o jednom dugom i vrlo zahtjevnom procesu koji je, kada govorimo o prostoru zapoeo 1994. donoenjem Zakon o prostornom ureenju. Nakon Drugoga svjetskog rata, u uvjetima danoga politikog i gospodarskog sustava, dolo je do realnog, iako donekle neselektivnog procesa prostorne preobrazbe naselja i prerazmjetaja stanovnitva, te koncentracije urbanih funkcija - politikih i gospodarskih u velike gradove. Taj proces traje itavih pola stoljea, a nakon proglaenja hrvatske dravne nezavisnosti dobiva dodatno politiko znaenje i razvojne poticaje. Takovi procesi su se u dananje doba globalizacije gospodartsva i trgovine, liberalizacije meunarodnih tokova kapitala uz rast nadnacionalnih korporacija i ubrzali. Hrvatska se sve vie suoava sa istim problemima kao i europske zemlje. Veliki gradovi kao to su Zagreb, Split i Rijeka rastu prebrzo, jer su privlaniji od manjih centara koji ne osiguravaju dovoljan broj radnih mjesta, ali niti sve potrebe za kolstvom, zdravstvom i slino. Stambena izgradnja, koja je preteno privatna, usmjerena je na velike gradove. Ali posljedice se oituju ne samo u stagniranju manjih gradova, ve i u prekomjerenom razvoju velikih gradova koja paralelno ne prati razvoj i izgradnja komunalne infrastrukrure, ali i objekata i prostora javne namjene. Kada je rije o prostornom planiranju, ali posljedino i o postupcima izdavanja akata za gradnju injenino stanje je danas znatno drugaije nego li u doba uspostave novog sustava prostornih planova sukladno Zakonu o prostornom ureenju iz 1994., kada je i uvedena lokacijska dozvola kao upravni akt. Naime, postojee stanje u ovom trenutku zapoinjanja nove reforme propisa u podruju prostornog ureenja i gradnje je da su za prostor svih 20 upanija (Bjelovarsko-bilogorska upanija, Brodsko-posavska upanija, Dubrovako-neretvanska upanija, Istarska upanija, Karlovaka upanija, Koprivniko-krievaka upanija, Krapinsko-zagorska upanija, Liko-senjska upanija, Meimurska upanija, Osjeko-baranjska upanija, Poeko-slavonska upanija, Primorsko-goranska upanija, ibensko-kninska upanija, Sisako-moslavaka upanija, Splitsko-dalmatinska upanija, Virovitiko-podravska upanija, Vukovarsko-srijemska upanija, Varadinska upanija, Zadarska upanija, Zagrebaka upanija) i Grad Zagreb, koji ima status upanije. doneeni prostorni planovi upanija, odnosno Prostorni plan ureenja Grada Zagreba. Pozivom na odredbe Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 86/06., 125/06. ispravak, 16/07. ispravak, 95/08. Odluka USRH, 46/10 ispravak i 145/10), Hrvatska je teritorijalno podjeljena na 556 opina, velikih gradova i gradova, i od svih za samo za jednu opinu nije donesen prostorni plan ureenja opine.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTOR ZA TRGOVINU OSAMNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

__________________________________________________________________________________________

Ana Mrak-Tarita Analiza stanja u prostoru i normativnom ureenju kao podloga za izradu novog Zakona o prostornom ureenju i gradnji 28

2. PROSTORNO PLANIRANJE I UREENJE PROSTORA 2.1. Zakon o prostornom ureenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02,100/04) Vodei rauna o svim promjenama koje su se desile na ovim naim prostorima, a koje su prvenstveno bile politike i gospodarske, pokuavajui dati odgovore na bujajuu privatnu incijativu za graenjem 1994. godine doneen je Zakon o prostornom ureenju (Narodne novine br. 30/94). Zakonom o prostornom ureenju se ureuje sustav prostornog ureenja, uvjeti i nain izrade, donoenja i provoenja dokumenata prostornog ureenja, te nadlenost tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i ureivanje prostora Republike Hrvatske. Znaaj, uloga i obveza koja je Zakonom o prostornom ureenju data predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave je da gospodarenjem, zatitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia, racionalno koritenje prirodnih i povijesnih dobara na naelima integralnog pristupa u planiranju prostora. Nakon etverogodinje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika izmjena Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine br. 68/98) koja je donijela znaajne promjene u odnosu na prostorne planove:

promjene u strukturi prostornih planova, uvoenje instituta javne rasprave, obveza sudjelovanja odreenih subjekata u postupku izrade i donoenja

dokumenata prostornog ureenja. Promjena koja se odnosila na dokumente prostornog ureenja sastojala se prije svega u smanjenju broja prostornih planova, koji su bili razliitih naslova, neodreenog sadraja, cilja i djelatnosti, koje su jedinice lokalne uprave i samouprave mogle donositi ili propisivati obvezu njihovog donoenja bez stvarne potrebe. Na ovaj nain nastojala se postii vea konzinstentnost i uinkovitost strukture dokumenata prostornog ureenja. Promatrajui navedenu izmjenu kroz vremenski period od ovih osam godina, moe se cijeniti da se je na najboljem putu ostvarenja eljenog. Naime, uspostavljen je ipak jedinstveni sustav dokumenata prostornog ureenja za cijeloviti prostor Hrvatske. Ista tako uspostavljena je nova hijerarhija u dokumentima prostornog ureenja kroz obvezu da dokumenti prostonog ureenja ueg podruja budu usklaeni sa dokumentima prostornog ureenja ireg podruja. Znaajna je bila promjena u institutu javne rasprave koja se sastojala u uvoenju obveze provoenja javne rasprave o prijedlogu prostornog plana, te o prijedlogu izmjene, dopune i stavljanja van snage prostornog plana na jedinstveni nain u cijeloj dravi. Naime, donoenjem Zakona o prostornom ureenju omogueno je da postupak javne rasparave provode upanije, gradovi i opine na razliite naine prema svojim statutima, ali ve nakon etverogodinje primjene pokazalo se da to treba biti regulirano na isti nain u cijeloj Dravi.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTOR ZA TRGOVINU OSAMNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

__________________________________________________________________________________________

Ana Mrak-Tarita Analiza stanja u p