IZMJENE REGULACIONOG PLANA DIJELA · 1.1.1.4 Metodologija izrade Plana Metodologija izrade Plana slijedi odredbe Zakona o prostornom planiranju i uređenju zemljišta na nivou Federacije

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

IZMJENE REGULACIONOG PLANA DIJELA

STAMBENOG NASELJA “KUTI” U GORAŽDU

PRIJEDLOG PLANA

SARAJEVO, april 2017. godine

1

Projekat broj : 15 / 7946 Nosilac pripreme plana : SLUŽBA ZA PROSTORNO UREĐENJE

STAMBENO – KOMUNALNE POSLOVE I RASELJENJA LICA

Maršala Tita 2 73000, FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, BIH Nosilac izrade plana : IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO, BIH Put života bb 71000 Sarajevo, BIH Projektna dokumentacija : IZMJENE REGULACIONOG PLANA DIJELA

STAMBENOG NASELJA „KUTI“ U GORAŽDU

Faza projekta : PRIJEDLOG PLANA Radni tim :

Odgovorni planer : Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Saradnici : Ilma Begović, dipl.ing.arh.

Damir Lukić, dipl.ing.arh. Adna Bećar, dipl.ing.arh. Jasmina Marić, dipl.ing.arh. Sanjin Omerović, dipl.ing.el.

Koordinator izrade plana : Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Direktor:

__________________________ Enko Hubanić, dipl. ing.građ.

Sarajevo, april 2017. godine

2

OVLAŠTENJE FEDERALNOG MINISTARSTVA PROSTORNOG UREĐENJA ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA IZRADE PLANSKIH DOKUMENATA

3

4

GRAFIČKI DIO PLANA

01. Izvod iz plana višeg reda 1:1000

02. Postojeće stanje 1:1000 02a. Odnos postojećeg stanja urbane strukture prema 1:1000 postojećem Regulacionom planu 2004. godine 02b. Odnos postojećeg stanja urbane strukture prema 1:1000 postojećem Regulacionom planu 2004. godine i objektima planiranim Izmjenama postojećeg Regulacionog plana

03. Namjena površina 1:1000

04. Model prostorne organizacije 1:1000

05. Plan parcelacije 1:1000

06. Plan građevinskih i regulacionih linija 1:1000

07. Saobraćaj i nivelacija 1:1000

08. Uređenje zelenih i slobodnih površina 1:1000

09. Komunalna infrastruktura 1:1000

10. Energetska infrastruktura 1:1000

5

SADRŽAJ

TEKSTUALNI DIO 1 UVODNI DIO..................................................................................................................................... 7

1.1 PODACI O PLANIRANJU ........................................................................................................... 7

1.1.1 Pravni osnov .................................................................................................................... 7

1.2 Razlozi i ciljevi izrade Plana ..................................................................................................... 8

1.3 Postojeća dokumentacija korištena za formiranje informaciono – dokumentacione osnove 9

2 IZVOD IZ URBANISTIČKOG PLANA – PLANSKE DOKUMENTACIJE VIŠEG REDA .............................. 12

2.1 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA .............................................................................................. 13

2.1.1 Teritorija, stanovništvo, naselje .................................................................................... 13

2.1.2 Stanovništvo .................................................................................................................. 14

2.1.3 Naselje ........................................................................................................................... 15

2.1.4 Podaci o površinama ..................................................................................................... 15

2.1.5 Podaci o objektima ........................................................................................................ 16

2.1.6 Odnos izgrađenih objekata prema postojećoj dokumentaciji detaljnog prostornog

uređenja ........................................................................................................................................19

2.2 Prirodni uslovi i resursi .......................................................................................................... 19

2.2.1 Klima i klimatski uslovi ................................................................................................... 19

2.2.2 Vjetrovi .......................................................................................................................... 20

2.2.3 Geološke i pedološke karakteristike .............................................................................. 20

2.2.4 Hidrološke karakteristike ............................................................................................... 21

2.3 Infrastruktura ........................................................................................................................ 21

2.3.1 Saobraćajna infrastruktura ............................................................................................ 21

2.4 Vodna infrastruktura i odvođenje otpadnih voda ................................................................. 22

2.5 Elektroenergetska infrastruktura .......................................................................................... 22

2.5.1 Telekomunikaciona infrastruktura ................................................................................ 24

2.6 Toplifikacija ............................................................................................................................ 24

2.7 Životna sredina ...................................................................................................................... 24

2.8 Kvalitet zraka ......................................................................................................................... 24

2.9 Tlo .......................................................................................................................................... 25

2.10 Prikupljanje otpada ............................................................................................................... 25

6

3 PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE ........................................................... 26

3.1 Projekcija razvoja ................................................................................................................... 26

3.2 Infrastruktura ........................................................................................................................ 27

3.2.1 Saobraćaj ....................................................................................................................... 27

3.3 Vodovod i kanalizacija ........................................................................................................... 28

3.3.1 Vodovod ........................................................................................................................ 28

3.3.2 Fekalna kanalizacija ....................................................................................................... 29

3.3.3 Oborinska kanalizacija ................................................................................................... 30

3.4 Elektroenergetika .................................................................................................................. 30

3.4.1 Izgradnja nove trafostanice ........................................................................................... 33

3.4.2 SN razvod ....................................................................................................................... 34

3.4.3 NN razvod ...................................................................................................................... 34

3.4.4 Javna rasvjeta ................................................................................................................ 34

3.5 Telekomunikacije ................................................................................................................... 35

3.6 Toplifikacija ............................................................................................................................ 37

3.6.1 Unutrašnje instalacije .................................................................................................... 37

3.7 Vode i odvođenje otpadnih voda .......................................................................................... 37

3.8 Kvalitet zraka ......................................................................................................................... 37

3.9 Tlo .......................................................................................................................................... 37

3.10 Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i dr. nepogoda ....................... 37

4 PRIJEDLOG ODLUKE O PROVOĐENJU IZMJENA REGULACIONOG PLANA DIJELA STAMBENOG NASELJA „KUTI“ U GORAŽDU ................................................................................................................ 38

5 PRILOG 1 ........................................................................................................................................ 54

7

1 UVODNI DIO

1.1 PODACI O PLANIRANJU

1.1.1 Pravni osnov

Zakonski osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u odredbama člana 24. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno odredbama Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona.

1.1.1.1 Planski osnov

Osnova za donošenje plana je Odluka o pristupanju izradi Izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ Goražde, broj 01–023–6/81, koja je donesena od strane Općinskog vijeća općine Goražde. Odluka je donešena na osnovu Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja (Službene novine FBiH, broj: 63/04, 50/07, 84/10). Odluka sadrži sve propisane elemente iz navedene Uredbe, te odredbe Zakona o prostornom uređenju.

1.1.1.2 Nosilac pripreme i Nosilac izrade Plana

Nosilac pripreme za izradu izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ je Služba za prostorno uređenje stambeno – komunalne poslove i raseljena lica općine Goražde. Izvršilac - Nosilac izrade izmjena Regulacionog plana je IPSA Institut doo Sarajevo.

1.1.1.3 Priprema i proces izrade Plana

Uloga detaljne provedbene dokumentacije je da na osnovu observacije, valorizacije i detekcije prirodnih i stvorenih uslova, ponudi koncepciju i usvoji pravac razvoja predmetnog područja, a na odgovoran način prema korisnicima istog. Intervencije u prostoru, a posebice u gusto izgrađenom gradskom tkivu, predstavljaju izniman izazov i odgovornost za planera, jer je ireverzibilnost preduzetih aktivnosti stalni podsjetnik na odnos kvaliteta i struke, te se svakom koraku tokom izrade dokumenta, mora posvetiti zaslužena i neophodna pažnja. Kako svaki proces, i to onaj koji smatramo uspješnim i ispravnim, počiva na sistematizaciji podataka i metodološkom principu obrade, za potrebe izrade izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“.

1.1.1.4 Metodologija izrade Plana

Metodologija izrade Plana slijedi odredbe Zakona o prostornom planiranju i uređenju zemljišta na nivou Federacije BiH (Službene novine FBiH, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10), Zakona o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (Službene novine BPK Goražde, broj 15/09 i 04/13) i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja (Službene novine FBiH, broj 63/04, 50/07 i 84/10).

8

Urbanistička osnova podrazumjeva snimanje postojećeg stanja na terenu i prikupljanje relevantnih informacija o korištenju zemljišta. Izradom snimka stanja izvršena je analiza i ocjena postojećeg stanja, nakon čega je postavljena osnovna koncepcija prostornog razvoja. Izrada Prednacrta, Nacrta i Prijedloga plana podrazumjevala je usvajanje osnovne koncepcije razvoja kroz uključenje korisnika prostora, interesnih strana i javnosti. Prikupljeni prijedlozi i sugestije su korišteni za izradu urbanističke postavka kojom su definisani uslovi korištenja prostora u narednih 5 godina. Regulacioni plan je detaljan planski dokument, koji se donosi za pretežno izgrađena urbana područja u kojima se može dopustiti nova gradnja, pri čemu je nužno detaljno definirati uslove projektovanja i izvođenja novih objekata radi zaštite arhitektonskog stila i slično. Izmjene Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ će se realizovati kroz slijedeće faze:

Faza urbanističke osnove sa osnovnom koncepcijom prostornog uređenja

Faza izrade i dostave prednacrta

Faza razmatranja prednacrta

Faza izrade i dostave nacrta

Faza usvajanja nacrta, javni uvid i javna rasprava

Faza izrade i dostave prijedloga

Faza usvajanja prijedloga

Faza isporuke Regulacionog plana. Zakonski osnov za izradu ovog dokumenta je postavljen kroz usvajanje planova višeg reda, te kroz postojeću detaljnu plansku dokumentaciju, koja je Nosiocu izrade stavljena na raspolaganje.

1.2 Razlozi i ciljevi izrade Plana

Valorizacija fizičkih struktura i međusobnih odnosa među njima, kroz prizmu uticaja na kvalitet života stanovnika i korisnika/posjetilaca prostora, imala je rezultantu u formiranju smjernica i ciljeva uredjenja prostorne cjeline. Saradnja sa Nosiocom pripreme, koji je kvalificirani poznavalac javnog mijenja i potreba stanovnika mnogo šireg rejona od posmatranog ovim Planom, dala je dobre početne osnove za razmatranje i dalje postupanje u predmetnoj cjelini, a što sve može biti sumirano kroz slijedeće korake:

pridržavati se koncepta postojeće izgradnje, te ukoliko prostorne mogućnost dozvoljavaju, planirati izgradnju novih individualnih stambenih i stambeno – poslovnih objekata, te eventualno manjih poslovnih objekata;

predložiti druga alternativna rješenja, a u skladu sa konceptom optimalnog pristupa parcelama postojećih i novoplaniranih objekata uz minimalne troškove eksproprijacije privatnog vlasništva i uređenja građevinskog zemljišta;

predvidjeti parking za povremene korisnike;

razmotriti ostale neophodne sadržaje u skladu sa urbanističkim standardima i prostornim mogućnostima;

sagledati potrebe, želje, inicijative i prijedloge stanovnika;

9

razmotriti ostale neophodne sadržaje u skladu sa urbanističkim standardima i prostornim mogućnostima;

izradu izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ vršiti u skladu sa namjenom zemljišta iz Izmjena i dopuna Urbanističkog plana grada Goražda ( usvojen 2000. godine) – namjena površina;

sagledati izgrađenost u obuhvatu Regulacionog plana i predložiti moguće rješenje;

plan parcelacije prilagoditi stanju na terenu poštujući što je moguće više vlasničku strukturu, a u skladu sa odredbama iz Urbanističkog plana Goražde - namjena površina, koji je usvojen 2000. godine;

plan saobraćaja prilagoditi stanju na terenu i stanju u okruženju Regulacionog plana;

ako u obuhvatu Regulacionog plana postoje zaštićeni objekti obratiti pažnju na iste u skladu sa stepenom njihove zaštite, te definirati moguće zahtjeve na istim;

buduće sadržaje i namjenu prilagoditi postojećem prostoru i okruženju u cjelini;

definisati moguće zahvate na postojećim objektima koji se zadržavaju;

1.3 Postojeća dokumentacija korištena za formiranje informaciono – dokumentacione osnove

Zakoni, pravilnici i odluke

„Zakon o prostornom planiranju i uređenju zemljišta na nivou Federacije BiH“ (Službene novine FBiH, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10)

„Zakon o prostornom uređenju i građenju Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“ (Službene novine BPK Goražde, broj 15/09 i 04/13)

„Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja“ (Službene novine FBiH, broj 63/04, 50/07 i 84/10)

„Odluka o pristupanju izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ Goražde Korištena literatura i dokumentacija

Regulacioni plan grada Goražde, 2004. godine;

Urbanistički plan grada Goražde, 2000. godine;

Raspoložive podloge: Katastarski plan, digitalni orto-foto snimak (iz 2009. godine);

Lokalni Ekološki Akcioni Plan 2011. – 2016. godine;

Strategija održivog razvoja općine Goražde za period 2012. – 2016. godine.

10

11

12

2 IZVOD IZ URBANISTIČKOG PLANA – PLANSKE DOKUMENTACIJE VIŠEG REDA

Planski osnov za izradu izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ je Regulacioni plan „Kuta“ u Goraždu, iz 2004. godine, kao i Urbanistički plan grada Goražde usvojen 2000. godine. Osnovna koncepcija Urbanističkog plana grada Goražde, urađena je sa ciljem kontinuiranog usklađivanja Plana sa dostignutim stepenom urbanog razvoja, novim okolnostima, potrebama i mogućnostima. Koncepcijom (prijedlog) Urbanističkog plana Goražde, područje je predviđeno za kolektivno-stambenu izgradnju. Urbanistički plan se nastojao zadržati, međutim sagledavajući objektivnu mogućnost iskorištenja predmetnog područja, izgradnjom novih objekata, Samoupravna interesna zajednica za Prostorno uređenje u Goraždu sa nadležnim općinskim organom uprave odlučili su da predmetno područje urbanistički riješe za individualnu stambenu izgradnju sa orjentacijom na razvoj male privrede, odnosno službenih djelatnosti.1 Urbanistički plan se nastojao zadržati na osnovnim smjernicama postojećih pravaca razvoja bez namjere da se radikalnim korekcijama ulazi u njihove promjene. Dosadašnja iskustva, ukazuju na neminovnost usklađivanja urbanističkog planiranja i organizacije gradske teritorije objektivnim mogućnostima sredine na kojoj je i obaveza realizacije istog. Osnovna zajednička karakteristika sadašnjeg stepena izgrađenosti postojećeg fonda objekata je: nedovoljna izgrađenost, manja gustina nasljenosti, povoljan odnos boljih kategorija objekata, relativno velika površina parcela, nedovoljno izgrađena mreža objekata komunalne infrastrukture, prisutnost visokonaponskih vodova, neadekvatan pristup pivatnim parcelama. Stepen izgrađenosti predmetnog obuhvata u odnosu na postojeće parcele uz već izgrađene objekte iznosi 26,17%. U naselju „Kuti“, u okviru granice Regulacionog plana postojeće objekte čine: stambeni prizemni objekti, visoke prizemnice, prizemlje sa dvije etaže i pomoćni objekti kao što su šupe i garaže. Trenutno stanje kolsko-pješačkih saobraćajnica koje povezuju izgrađene objekte su u veoma lošem stanju, sa nepovoljnim tehničkim elementima, te saobraćaj koji se odvaja na makadamski put je neznatan. Stanovanje gustine od 120 do 240 stanovnika /ha obuhvata objekte individualnog stanovanja i objekte višeporodičnog stanovanja sa kompatibilnim djelatnostima u dijelovima objekata - najčešće prizemljima. Za prosječnu veličinu stana u višeporodičnoj gradnji treba primijeniti standard stanovanja 20-25 m² po stanovniku. Ovo je prostor koji pruža potencijal za individualno stambeno naselje, porodične kuće, odmor i rekreaciju. Na području obuhvata „Kuti“ je planirana izgradnja kolsko-pješačkih saobraćajnica, koje će formirati šetnice, prilaze do privatnih parcela i povezati gornji dio obuhvata Regulacionog plana sa obalom rijeke Drine. Postojeća izgradnja nije privedena namjeni po Urbanističkom planu (Plan Višeg reda) koji je usvojen 2000. godine.

1 Regulacioni plan „Kuta“, usvojen 2004. godine.

13

2.1 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.1 Teritorija, stanovništvo, naselje

2.1.1.1 Granice i položaj u širem području

Bosansko - podrinjski kanton je smješten u istočnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Goraždu. Površina kantona je 504,6 km2, što čini 1,93% površine Federacije Bosne i Hercegovine, od toga općina Goražde zauzima površinu od P = 248,8 km2. Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Naselje Kuti, približne površine 10,52 ha, smješteno je između lijeve obale rijeke Drine i magistralnog puta Goražde – Foča.

Ilustracija 1 - Položaj predmetnog obuhvata u odnosu širi obuhvat urbanog područja grada Goražda

U odnosu na svoje neposredno okruženje, općina Goražde je dobro uvezana magistralnim putevima sa Sarajevom, Višegradom i Fočom, hrvatskim i crnogorskim primorjem, te Srbijom. Također Općinom protiče i rijeka Drina kao glavna saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Regionalnu putnu mrežu čini putni pravac R - 448 (Prača – Jabuka – Goražde – Čajniče) u dužini od 24,3 km, dok je lokala puta mreža dobro razvijena i zastupljena sa 13 važnijih putnih pravaca , čime je većini sela omogućen pristup. Naselje „Kuti“ je locirano južno od centra Goražda, neposredno sa lijeve strane rijeke Drine i zapadno od magistralnog puta M - 20, Beograd - Dubrovnik.

Obuhvat Regulacionog plana „Kuti“

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina

http://bs.wikipedia.org/wiki/Gora%C5%BEde

http://bs.wikipedia.org/wiki/Federacija_Bosne_i_Hercegovine

14

Tabela 1 - osnovni prostorni pokazatelji

Područje Površina obuhvata

(ha)

Površina u odnosu na općinu (%)

Prosječna širina obuhvata (m)

Prosječna dužina obuhvata (m)

Koeficijent izduženosti

RP Kuti

10,52

2,08

90

850

1 : 9,4

2.1.2 Stanovništvo

Broj stanovnika se različito interpretirao u posljednjim dekadama, obzirom da od 1991.godine nije bio proveden popis stanovništva u BiH. Dešavanja 90 – ih godina prošlog vijeka su uvelike uticala na demografsku sliku, koja je u nekim dijelovima zemlje u potpunosti izmijenjena, te su se procjene broja stanovnika oslanjale na podatke koje je davala lokalna samouprava, te na statističke podatke nadležnih službi. U oktobru 2013. godine izvršen je prvi popis stanovništva u BiH nakon više od 20 godina, a preliminarni rezultati koji su poznati, trebaju se tretirati i ovim dokumentom, uz napomenu da može doći do određenih odstupanja, do objave konačnih rezultata popisa stanovništva 2013. godine. Kako bi uvidjeli kretanja stanovnika u posljednjih 20 godina, prikazani su različiti vremenski određeni podaci: Tabela 2 - broj stanovnika u općini Goražde 1991 – 2013

Obuhvat Broj stanovnika 1991.g.

(Općina Goražde) Broj stanovnika

za 2005.g. Preliminarni rezultati popisa

stanovništva 2013.

Općina Goražde 37 573 31 582 22.080

Tabela 3 - broj stanovnika grada Goražda 1946 – 2013

Obuhvat Br. st.

1468 – 1469.g. 1971.g. 1981.g. 1991.g. 2013.g. PRELIMINARNO

Općina Goražde

/ 34.685 36.924 37.573 22.080

Goražde 835 9.482 13.022 16.273 /

Tabela 4 - broj stanovnika i gustina naseljenosti u 2010.godini

Obuhvat Broj naseljenih

mjesta Površina općine u km2 Stanovništvo Gustina naseljenosti

Općina Goražde 145 248,8 30.123 121,1

BPK 186 504,6 32.931 65,3

FBIH 3.330 20.109,7 2.337.660 89,5

15

U općini Goražde, prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva 2013. godine, popisano je 22.080 stanovnika, te 7.564 domaćinstava. Broj popisanih stanova je 11.177. Prosječno domaćinstvo u općini Goražde ima 2,9 člana. Obuhvat Regulacionog plana nastanjuje manji broj od procijenjenog broja stanovnika grada, ali svakako gradskom centru, a zbog zadovoljenja svojih svakodnevnih ili periodičnih potreba, gravitira veći dio stanovništva. Stoga se sadržaji koji se nalaze unutar ovog dijela trebaju referirati i na širu populaciju, od one koja je zatečena ili očekivana u obuhvatu Plana. Kako bi se došlo do približnog broja stanovnika unutar obuhvata Plana, proveden je proračun odnosa brutto građevinskih površina (BGP) stambenih objekata individualnog stanovanja (38,84 BGP), koji je upoređen sa prosječnom stambenom jedinicom od 2,9 člana, gdje kod individualnih stambenih objekata prosječna jedinica iznosi cca P = 72 m2 brutto. Svaka stambena jedinica je i jedan stan, tj., jedno domaćinstvo, pa je upoređujući podatke o prosječnom broju članova domaćinstva, bilo moguće doći do rezultata da u površini koju zauzima obuhvat izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“, broj stanovnika iznosi:

246 stanovnika

2.1.3 Naselje

Naselje „Kuti“ površine P=10,52 ha predstavlja dio gradskog tkiva, stambenog karaktera, koje je nastalo uslijed potrebe za osiguranjem stambenog prostora za sve veće, narastajuće potrebe grada. Izmjenama Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“, ovo područje je utvrđeno kao stambena zona, što je uslovilo i određene izmjene, kojih se ovaj Plan treba držati, te osigurati uslove za implementaciju novih sadržaja.

2.1.4 Podaci o površinama

2.1.4.1 Namjena površina

Površina obuhvata predstavlja u većem dijelu građevinsko zemljište koje nije izgrađeno. Prostor predstavlja nastavak uže zone, sa individualno - stambenim objektima. U obuhvatu izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ postoji jedinstvena cjelina po namjeni individualnog stanovanja i dva objekta mješovite namjene, a to su:

prizemni objekti,

visoke prizemnice,

spratne individualne kuće,

pomoćni objekti (šupe, garaže i štale),

mješovita namjena (sakralni objekat i infrastrukturni objekat).

Tabela 4 – izgrađene površine

Izgrađena površina m² % od ukupne površine

Pod objektima 12.669,73 8,4 %

Pod kolovozom 4540 4,31 %

Ukupno izgrađeno 13374 12,71%

Površina obuhvata 105 200 100,00 %

16

2.1.4.2 Katastarske parcele

Slabo izgrađeno tkivo, po svojoj namjeni građevinsko zemljište, osim građevinskih parcela namjenjenih za izgradnju objekata, sadrži i katastarske parcele saobraćajne mreže lokalnih saobraćajnica kao i površina za stacionarni saobraćaj, te zelenih površina i sl.. Parcele koje predstavljaju društveno vlasništvo, omogućavaju pravilan razvoj budućih saobraćajnica , te podizanje životnog standarda stanovnika. Obzirom da unutar obuhvata Regulacionog plana postoji veći nesrazmjer u odnosu veličina katastarskih čestica, te da će veće čestice biti dijeljene prema daljoj namjeni, za određivanje prosječne veličine parcele, veće parcele nisu uzimane u obzir. Prosječna veličina parcele je cca P = 400,00 m2, što približno odgovara veličini parcele u urbanom naselju.

2.1.5 Podaci o objektima

Na području obuhvaćenim ovim Planom, nalazi se ukupno 138 objekta. Obilaskom lokacije utvrđeno je da je glavnina individualnih stambenih objekata u obuhvatu Plana. Područje je karakteristično po intenzivnom saobraćaju na magistralnoj cesti koja prolazi neposredno pored obuhvata, te pješačkom stazom kroz granicu obuhvata Plana. Nedostatak se ogleda u neadekvatnom riješenju prilaza parcalama do stambenih jedinica, pa se isti vrši preko pješačke staze koja prolazi neposredno pored privatnih parcela. Razmještaj objekata u unutrašnjem, neracionalno korištenom prostoru je loše organizovan. To se posebno očituje kroz male horizontalne gabarite i nisku spratnost objekata (preko 65 % od ukupnog broja objekata je spratnosti P i P+1), među kojima dominiraju i pomoćni objekti. Detaljnom analizom objekata, što je dato posebnim prilogom Anketni listovi – analiza objekata Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“, a koji je sastavni dio ovog Plana, uočeni su uslovi i stanje fizičkih struktura u prostornoj cjelini, kategorizirana je njihova namjena, bonitet (kvalitet izgradnje), te nivo potrebnih intervencija. Upravo te informacije, u sprezi sa smjernicama koje su date od strane Nosioca pripreme, a kroz programski zadatak, te kroz intervjue sa stanovnicima i predstavnicima Općine Goražde, daju osnovu za daljnje planiranje i djelovanje u prostoru. Namjena objekata je individualno stambena i stambeno - poslovna i odražava rang općine Goražde, u kojima se moraju zadovoljiti različite potrebe stanovnika.

2.1.5.1 Namjena i brojnost objekata

Za potrebe izrade ovog Plana, neophodni su i podaci o stanju, procentu zastupljenosti i izgrađenosti objekata po svojoj namjeni, tj. u odnosu na stambenu namjenu te veliki broj pomoćnih objekata, što prikazuje sljedeća tabela: Tabela 5 – podaci o broju, procentu zastupljenosti i izgrađenosti objekata po namjeni

NA

MJE

NA

Sakr

aln

i ob

jeka

t

-Dža

mija

Infr

astr

ukt

urn

i ob

jekt

i –

bh

tel

eco

m

Stam

be

ni o

bje

kti

(in

div

idu

aln

o

stan

ova

nje

)

Ru

ševn

i ob

ejek

at

Ob

jekt

i u f

azi i

zgra

dn

je

Po

mo

ćni o

bje

kti

UK

UP

NO

Broj 1 1 85 8 3 40 138

17

NA

MJE

NA

Sakr

aln

i ob

jeka

t

-Dža

mija

Infr

astr

ukt

urn

i ob

jekt

i –

bh

tel

eco

m

Stam

be

ni o

bje

kti

(in

div

idu

aln

o

stan

ova

nje

)

Ru

ševn

i ob

ejek

at

Ob

jekt

i u f

azi i

zgra

dn

je

Po

mo

ćni o

bje

kti

UK

UP

NO

% 0,719% 0,719% 61,59% 5,89% 2,15% 27,9% 100%

Ptl (m2) 489,10 67,00 44384 5554,88 1108,62 14557,7 66161

BGP (m2) 150,00 27,40 17085 1228,3 164 780,6 19435

BGP stambeno (m2)

Ki 0,306 0,408 0,384 0,221 0,147 0,053 1,519

Pi (%) 30,6 40,8 38,49 22,11 14,7 5,3 122

Postojeći objekti unutar obuhvata regulacionog plana zauzimaju: BGP = 19435,00 m2, Ptl = 66161,00 m2,

te je prema tome koeficijent izgrađenosti:

= 0,2

a iz čega slijedi da je procenat izgrađenosti:

x 100 = 29,37 %

2.1.5.2 Kategorija objekata

Detaljnom analizom objekata, uočeni su uslovi i stanje fizičkih struktura u prostornoj cjelini, kategorizirana je njihova namjena, bonitet (kvalitet izgradnje), te nivo potrebnih intervencija. Kategorizacija objekata prema kvalitetu (bonitet objekta) analizirana je prema sljedećim kategorijama:

I zgrade van kategorije objekti privremenog karaktera

II zgrade od slabijih materijala zgrade od čerpića ili naboja

III zgrade od mješovitih materijala zgrade građene jednim dijelom od slabog materijala, a drugim dijelom od tvrdog

IV lake montažne prizemne i jednospratne zgrade

stalne zgrade izgrađene po montažnim sistemima

V zgrade zidane od opeke ili kamena, sa drvenim ili sličnim međuspratnim konstrukcijama

VI zidane i skeletne zgrade sa savremenim međuspratnim konstrukcijama

18

Uvidom u građevinski fond, može se doći do relevantnih podataka o budućem upravljanju i tretiranju postojećih objekata, tj. o fizičkim strukturama koje se zadržavaju ili uklanjaju u planskom periodu. Podaci o upotrebnoj vrijednosti objekata, kao i smjernice koje su dobivene za izradu ovog Plana, postaju osnova za daljnje djelovanje u prostoru i eliminaciju negativnih faktora, što je i svrha dokumenta.

Tabela 6 – kategorija objekata prema bonitetu

Kategorija bonitet

I II III IV V VI Ukupno

Broj objekata 15 15 4 - 14 90 138

procenat % 10,89 10,89 2,89 - 10,14 65,21 100 %

2.1.5.3 Spratnost objekata

Prosječna spratnost objekata unutar Plana je P i P+1, što je u skladu sa nastojanjima da se očuva usitnjena, tipična arhitektura podneblja, jezgrovitost čaršije i nenametljiv odnos prema gradskim reperima. Razmještaj objekata u unutrašnjem, neracionalno korištenom prostoru je loše organizovan, što se posebno očituje kroz male horizontalne gabarite i nisku spratnost objekata. Preko 65 % od ukupnog broja objekata je spratnosti P i P+1. Objekti veće spratnosti su rijetki, odnosno radi se o samo dva objekta ove vrste i maksimalne spratnosti Sut+P+2+Pot i P+3+Pot. Slijedeća tabela pruža uvid u broj objekata klasificiran po spratnosti. Tabela 7 – spratnost objekata

SPRATNOST BROJNOST PROCENTUALNA ZASTUPLJENOST

P 48 34,7%

P+Pot 7 4,34%

P+1 27 19,56%

P+1+Pot 27 19,56%

P+2 13 9,42%

P+2+Pot 8 5,79%

P+3+Pot 1 0,72%

Su+P+1+Pot 1 0,72%

Su+P+2+Pot 1 0,72%

Objekti u ruševnom stanju (ostaci - temelji)

2 1,44%

Objekti u izgradnji 3 2,17%

UKUPNO 138 100

19

2.1.5.4 Dimenzije i konstrukcija

Pored prethodno navedenih objekata individualnog stanovanja, građenih u stilu i materijalima arhitekture XX st., koji se nalaze u obuhvatu Plana, individualni objekti su, uglavnom, zidani, prosječne dimenzije 8x9m. Konstruktivni sistem su, kod starijih objekata, betonske ili drvene tavanice, masivni zidovi od kamena, betona ili opeke, dok se kod novijih objekata rade savremeni konstruktivni sistemi, skeletni sistem, sa ispunom od betonskih ili opečnih blokova, armirano betonske tavanice i horizontalni serklaži i AB grede. Krovne konstrukcije su većinom drvene, a pokrov je crijep, a otvori na objektima pretežno od drveta. Može se konstatovati da je stanje objekata unutar obuhvata zadovoljavajuće, ali da se trebaju izvršiti određene korekcije urbanističkih uslova, kako bi se postigao viši nivo kvaliteta života u ovoj gradskoj četvrti. Sve detaljnije informacije o postojećem stanju objekata, kao i foto dokumentacija se može naći u kartonima objekata u prilogu ovom dokumentu.

2.1.6 Odnos izgrađenih objekata prema postojećoj dokumentaciji detaljnog prostornog uređenja

Analizom priloga posljednjeg Regulacionog plana koji je usvojen 2004. godine za ovo područje, a za koji se sada rade Izmjene, te posebno analizom Karte razmještaja objekata i sadržaja, došlo se do podataka o određenim neusklađenostima postojećeg stanja na terenu i Regulacionog plana usvojenog 2004. godine, po kojem se prostor trebao razvijati. Posljednji plan detaljnog prostornog uređenja, koji obuhvata područje koje ulazi u granice ovog Regulacionog plana, jeste Regulacioni plan „Kuti“, Goražde iz 2004. godine. Analizom priloga, a posebno Kartom saobraćaja i parcela sa objektima, došlo se do podataka o neusklađenosti postojećeg stanja na terenu i Regulacionog plana, po kojem se prostor trebao razvijati. Odstupanja od planske dokumentacije nisu zanemariva, a posljedice po izgled prostora mogu biti značajne, jer se često na ovaj način mijenja planirani vizuelni identitet prostora i narušava pravac razvoja, a može imati i negativan uticaj na razvoj infrastrukture. Također, određen broj objekata svojim ruševnim izgledom narušava ambijetu , što daje mogućnost nove gradnje. Usvojenim Regulacioniom planom 2004. godine vidimo da predviđeni i usvojeni plan saobraćaja (kolski i pješački) nije izveden, te se ne u potpunosti zadržava i sa budućim. Ovaj Plan predlaže i novu parcelaciju parcela zbog mogućnosti gradnje i gustine naseljenosti obuhvata te prijedlog gradnje novih objekata, uređenje zelenih površina, šetnica i obale rijeke Drine.

2.2 Prirodni uslovi i resursi

2.2.1 Klima i klimatski uslovi

Kotlinsko proširenje na Drini na oko 350 m nadmorske visine, u kome je smješteno Goražde, izuzev otvorenosti duž laktastog korita Drine i Prače, okruženo je sa svih strana visokim planinama. Iz navedenih razloga se, uprkos blizine Jadranskog mora, područje Goražda odlikuje umjereno kontinentalnom klimom, dok se viši planinski dijelovi analiziranog područja iznad 1000 m nadmorske visine, odlikuju subalpskom i alpskom klimom. Prosječna godišnja temperatura vazduha u Goraždu kreće se oko 10 oC, dok u planinskoj oblasti na oko 1000 m nadmorske visine iznosi oko 6 oC. Zime su na razmatranom području hladne sa prosječnim temperaturama koje se kreću oko 0,6 oC. Srednje ljetnje temperature u Goraždu kreću se

20

oko 18 oC, pa su ovdje ljeta prijatna, čak i prohladna. Prostorni raspored godišnjih količina padavina ukazuje da ovo područje u toku godine prima znatnu i prilično ujednačenu količinu vodenog taloga, i to u prosjeku od 786 mm. Prema rezultatima višegodišnjih meteoroloških osmatranja, jasno se uočava da se Goražde nalazi na granici uticaja Sredozemlja na pluviometrijski režim, odakle se prema unutrašnjosti pojačavaju kontinentalne karakteristike raspodjele padavina. Srednja godišnja relativna vlažnost vazduha u Goraždu iznosi 84 %. U periodu od septembra do februara mjeseca relativna vlažnost vazduha je viša od srednje godišnje, usljed nižih temperatura vazduha i relativno velike učestalosti pojave magle u dolini. Strujanja vazdušnih masa uslovljena su raspodjelom vazdušnog pritiska, ali složeni lokalni topografski uslovi mogu bitno uticati na modifikaciju pravaca i brzina vjetra i tako doprineti da se opšte karakteristike vjetra pri tlu značajno razlikuju u odnosu na vjetar na visini. Tako je uticaj planinskih vijenaca koji okružuju Goražde dominantan kada je u pitanju režim vjetra na razmatranom području.2

2.2.2 Vjetrovi

Strujanja vazdušnih masa uslovljena su raspodjelom vazdušnog pritiska, ali složeni lokalni topografski uslovi mogu bitno uticati na modifikaciju pravca i brzina vjetra i tako doprinjeti da se opšte karakteristike vjetra pri tlu značajno razlikuju u odnosu na vjetar na visini. Tako je uticaj planinskih vijenaca koji okružuju Goražde dominantan kada je u pitanju režim vjetra na razmatranom području.

2.2.3 Geološke i pedološke karakteristike

Niz visokih planina ovog područja daje mu planinski karakter. Planinski veći dio masiva Jahorine na zapadu razdvaja rijeka Drina od manjeg dijela planinskog masiva Ljubišnje na istoku. Na području Bosansko-podrinjskog kantona zastupljen je, dio masiva Jahorine, te dio morfološke jedinice kompleksne depresije između masiva Jahorine i Romanije. Uslovljenošću litološkim sastavom, formiran je dijelom blago izraženi reljef, a dijelom izrazitih visokih istaknutih oblika. Čitavim područjem dominiraju mnogobrojne potočne doline i jaruge usiječene u klasične stijene paleozoika i donjeg trijasa. Na području Bosansko - podrinjskog kantona u izgrađivanju oblika reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa učestvuju različiti oblici erozionog djelovanja. Najizraženiji su: fluvijalni oblik erozije (mehanički rad velikog broja rijeka i potoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi na padinama (fizičko-meheničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali su odgovarajući tipovi reljefa:

- fluvijalni tip reljefa, - padinski tip reljefa i - karstni tip reljefa.

Svaki od ovih tipova reljefa se karakteriše po svojim oblicima reljefa. Područje Bosansko-podrinjskog kantona karakterišu vrlo složene karakteristike terena. To proističe iz vrlo složene litofacijalne i strukturno tektonske građe terena geomorfoloških, hidrogeoloških, hidroloških i klimatskih karakteristika terena.

2 Lokalni Ekološki Akcioni Plan, 2011-2016. godine.

21

2.2.4 Hidrološke karakteristike

Najveći vodotok na teritoriji općine Goražde je rijeka Drina, a manje rijeke su Osanička rijeka, Oglečevska rijeka, Biocka i niz potoka. Postoje mnogobrojni izvori, uglavnom manje izdašnosti. Mnogi od tih izvora su kaptirani za potrebe pojedinih naselja i industrije. Za neke od ovih izvora poznata je njihova izdašnost, dok su podaci o kvalitetu vode dosta skromni (pretpostavke da ona odgovara kvalitetu vode za piće). Ovo područje spada u red područja relativno izdašnih vodom u razmjerama Bosne i Hercegovine (rijeka Drina sa ovog područja otiče prosječno 17,5 lit/sec/km2 ). Područje općine pripada Drinskom slivu. Drina nastaje spajanjem dviju rijeka - Tare i Pive, koje se sastaju kod Šćepan Polja . U Savu se ulijeva kod Rače. Drina, Tara i Piva i pritoke njenog gornjeg toka pripadaju rijekama sniježno - kišnog režima dinarsko - makedonske varijante, a to znači da se najveći proticaji javljaju u aprilu i maju. Iako je period velikih voda na Drini dugotrajan, jer se topljenje snijega na planinama vrši postepeno, katastrofalne poplave nisu česte. Visoko stanje vode može da se javi i u jesen, najčešće u novembru, usljed obilnih jesenjih padavina. Izgradnjom brojnih vodenih akumulacija u slivu Drine prirodni režim rijeka je znatno izmijenjen. Povećane su dubine, smanjene su brzine vode, kao i oscilacije vodostaja i proticaja tokom godine, odnosno vodni režim je postao ujednačeniji. Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih riječnih profila i kanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti za izgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, ali istovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorišćenosti svoje hidroenergije. Njene ekonomski iskoristive vodne snage procjenjene su na 14,4 milijardi kWh, a do sada je iskorišćeno nepuni 5 milijardi kWh ili oko 35 %.

2.3 Infrastruktura

2.3.1 Saobraćajna infrastruktura

2.3.1.1 Cestovni saobraćaj

Kad je riječ o cestovnoj mreži, kroz općinu Goražde prolazi oko 200 km makadamskog, 124 km lokalnog, 40 km regionalnog i 18 km magistralnog puta. Prema ocjenama Općine, ovi putevi su uglavnom u dobrom stanju. Saobraćajnu infrastruikturu čini magistralni put M20 koji kroz Općinu Goražde prolazi u dužini od 18 km i povezuje Općinu sa Sarajevom, Fočom, Višegradom i Rogaticom. Pored magistralne postoje i regionalni putevi Goražde – Čjniče i Goražde – Hrenovica. Sa oko 150 km lokalnih puteva općina je povezana sa ruralnim mjesnim zajednicama. Općina Goražde u komunikacijskom pogledu relativno je dobro povezana sa širim područjem i regionom magistralnim putevima M20 (Gacko – Foča – Ustikolina – Goražde - Ustiprača), koji prolazi kroz Općinu i M18.1. (Ustikolina – Jabuka – Grebak – Delijaš – Garež - Sarajevo). Ostale komunikacijske veze unutar Općine se odvijajau lokalnim kategorisanim i nekategorisanim (seoskim) cestama dužine 124 km lokalnih i 200 km makadamskim. Osnovne prostorno – fiziče karakteristike kategorisane putne mreže su:

22

- gustina: 38,74km / 100 km2 - procenatc modernizovanosti: 47,63 % - broj stanovika na 1 km putne mreže: 430 st/1km

2.4 Vodna infrastruktura i odvođenje otpadnih voda

2.4.1.1 Postojeće stanje vodovodne mreže

Cijelo područje bogato je izvorištima vode, ali su ona manjeg kapaciteta i zadovoljavaju manji broj stanovništva. Područje Goražda i Vitkovića se prije rata vodom snadbijevalo sa područja opštine Čajniče – vrelo Cicelj. U okviru izrade Plana Goražde naselje „Kuti“ su predviđeni za individualno stanovanje koje treba kao takvo uključiti u sistem snadbijevanja. Na lokalitetu obuhvat ima položenu vodovodnu mrežu sa koje se snadbijevaju domaćinstva. Vodosnabdijevanje Goražda i ostalih naselja se od 1996. godine vrši zahvatanjem vode iz rijeke Drine u naselju Vitkovići (4 km uzvodno od Goražda). Kasnije je u krugu bivšeg industrijskog kompleksa FAJ “Azot” Vitkovići izgrađeno (rekonstruisano) postrojenje za preradu pitke vode (fabrika vode), koje je integrisano u vodozahvat. Kapacitet postrojenja za proizvodnju pitke vode je 240 l/s, mjesečna potrošnja vode je 66.000 m3 . Sistem snadbijevanja građana iz fabrike vode je veoma skup, jer se distribucija vrši putem pumpi uz veliki utrošak električne energije, te je prihodima od naplate vode nemoguće pokriti materijalne troškove. Vodovodna mreža je u velikoj mjeri zastarjela, cijevi su malih profila i lošeg kvaliteta što utiče i na kvalitet vode, a veliki gubici dovode do povećanja naknada za potrošnju. Usluge snadbijevanja pitkom vodom pruža JKP „6. mart“ (pokriva grad i prigradska naselja, dok Berič, Ilovača, Sadba i Vranići imaju lokalne vodovode) osigurane su za cca. 60% stanovništva.

2.4.1.2 Postojeće stanje odvođenja otpadnih voda

Kanalizacionom mrežom mješovitog tipa takođe upravlja JKP „6. mart“, pokriveno je urbano područje Goražda (u 2006. registrirano je 4.360 priključaka domaćinstava, te 390 priključaka pravnih lica). Još uvijek nedostaje centralni kolektor i uređaji za tretman otpadnih voda, koje se direktno ispuštaju u Podhranjenski potok u centru grada i tako dospijevaju u rijeku Drinu. Jedan dio kanalizacionih kolektora se direktno ispušta u rijeku Drinu. Značajnu opasnost predstavljaju i tehnološke otpadne vode iz postrojenja privrednih subjekata koji su smješteni na području grada, zbog čega je instaliranje fekalnih kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda prioritetno za zaštitu okoliša. Kanalizacionom mrežom nisu pokriveni: jedan dio naselja Zupčići, Hubjeri, Vranjska mahala. U prigradskim i ruralnim dijelovima opštine otpadne vode završavaju u septičkim jamama, potocima i putnim jarcima, što negativno utice na stanje okoliša. Uže gradsko jazgro posjeduje obaloutvrdu cijelom dužinom koja predstavlja uređenu zaštitu.

2.5 Elektroenergetska infrastruktura

O ovom dijelu prostorno planske dokumnentacije obrađeno je elektroenergetsko napajanje, vanjska rasvjeta i telekomunikaciona mreža tretiranog obuhvata. Elaboratom je potrebno obraditi sljedeće:

Omogućiti normalno i sigurno snabdijevanje električnom energijom svih potrošača;

23

Poštovati propisane kvalitete za isporučenu električne energije, odnosno dozvoljene padove

napona;

Dati prognozu budućeg opterećenja po različitim kategorijama potrošača kao što su

individualne kuće, prateći objekti i novi poslovni objekti, javna rasvjeta i slično;

Na osnovu procjene vršnog opterećenja, a imajući u vidu postojeću energetsku mrežu, izvršiti

dogradnju i rekonstrukciju postojece elektroenergetske mreže obuhvata;

Planirati razvojnu elektrodistributivnu mrežu uzimajući u obzir geografske, tehničke i

ekonomske aspekte;

Za cijelo naselje izgraditi javnu rasvjetu sa odgovarajućim nivoom osvjetljenosti;

Za cijelo naselje izgraditi telekomunikacionu kablovsku kanalizaciju, tj. povećati kapacitet

prenosnih TK puteva.

Kao podloge za izradu Plana služile su:

Urbanistički plan 2000. godine;

Regulacioni plan usvojen 2004. godine;

Postojeće stanje elektroenergetske mreže, vanjske rasvjete i telekomunikacione mreže;

Podaci dobijeni od planera ostalih faza prostorno planske dokumentacije;

Tehnički uvjeti i tehničke preporuke za izradu Idejnog rješenja elektroenergetike i javne

rasvjete, te usvojeni standardni presjeci SN 10(20) kV kablova i TS 10(20)/0.4 kV od JP

Elektroprivrede BiH, ED Sarajevo “Elektrodistribucije”.

Stanje elektroenergetske infrastrukture na prostoru obuhvata Regulacionog plana ukazuje na to da postojeća elektro mreža može zadovoljiti trenutne potrebe prostora obuhvaćenog ovim Regulacionim planom. Na području Općine postoji mini centrala Osanica, a snadbjevanje električnom energijom vrši se dalekovodima sa HE Višegrad.

Osnovna koncepcija napajanja grada Goražda je iz 110 kV elektroenergetskog sistema, preko TS 110/35/10(20) kV, 2x20 MVA „Goražde 1“, koja je locirana u blizini tretiranog obuhvata. Na napojnu TS 110/35 kV prključene su distributivne trafostanice naponskog nivoa 35/10 kV koje transformišu el. energiju na distributivni srednji 10 kV napon. Kako se iz navedenog vidi, osnovna koncepcija napajanja na području grada bazirana je na transformatorskom sistemu razvođenja el. mreže i to dovod 110 kV i srednjenaponski razvod 35 i 10 kV. Obzirom da se navedena napojna 110 kV trafostanice napaja dvostrano, bezbjednost u snabdijevanju el. energijom napojnih trafostanica je na visokom nivou. Iako je srednjenaponska mreža jednim dijelom izvedena sa mogućnošću dvostranog napajanja distributivnih TS, bezbjednost u isporuci el. energije znatno je manja, jer su pojedine distributivne trafostanice i napojni srenjenaponski kablovi preopterećeni. U centru grada, kao i pojedinim naseljima koja su naslonjena na centar (tretirani obuhvat) niskonaponska mreža izvedena je kao podzemna i kao takva je bezbjedna u napajanju potrošača, dok se individualni objekti napajaju, uglavnom, preko nadzemne NN mreže, koja je manje bezbjedna od podzemne NN mreže.

24

2.5.1 Telekomunikaciona infrastruktura

U Goraždu je duž glavnih gradskih saobraćajnica položena kablovska kanalizacija u šahtovima na propisanom razmaku ili direktno u zemlju, a dijelom i vazdušno, dakle, izvedena je kombinovano. Infrastruktura je u nadležnosti javnog preduzeća. U obuhvatu izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ Goražde nalazi se izgrađena telekomunikacijska infrastruktura u vlasništvu BH Telecom-a od kojeg su dobiveni podaci o izgrađenoj TK kablovskoj kanalizaciji. U planovima Telekoma je rekonstrukcija i proširenje telefonske centrale, kao i proširenje postojeće i izgradnja nove telefonske kanalizacije. Tendencija u planovima razvoja telekom operatera je realizacija pasivne optičke mreže PON (Passive Optical Network) koja zahtjeva pasivnu infrastrukturu (distribucijsko-telekomunikacionu kanalizaciju, kablovska okna i optičku pristupnu mrežu do svake kuće ili stana).

Planskom dokumentacijom će se dati trase nove distribucijsko-telekomunikacione kanalizacije DTK kao i mjesta spajanja. Sekundarna DTK i Optička pristupna mreža nisu predmet planske dokumentacije. Konačna saglasnost kao i tehnički uslovi su u nadležnosti telekom operatera i realizirat će se kroz naredne faze projektne dokumentacije.

2.6 Toplifikacija

Na području općine Goražde zagrijavanje se vrši isključivo preko induvidualnih kotlovnica u nekoliko objekata, odnosno putem individualnih ložišta u stambenim objektima. Svi objekti kao energent koriste čvrsto gorivo (ugalj, drva, briketi) čije emisije u zrak znatno utiču na zagađenja zraka i okoline, posebno u zimskom perodu. Nije izrađen ni primarni ni sekundarni sistem za snadbijevanje distributivnim zrakom.

2.7 Životna sredina

O zaštiti životne sredine se počelo razmišljati i djelovati tek u nekoliko proteklih decenija. Posljedice koje čovjekovo prisustvo uzrokuje su sve snažnije, često i nepovratne, te se ovom problemu treba posvetiti na odgovarajući način, kako bi se negativni trend usporio ili ublažio. Promjene u biosferi i atmosferi se odražavaju negativno na kvalitet života, dakle, direktno na čovjeka, koji je paradoksalno, njen najveći zagađivač. Savremeni koncept zaštite životne sredine bazira se na kontinuiranom monitoringu nivoa zagađenja vode, aerozagađenja, tla, flore i faune, štetnih zračenja, buke i vibracije, te zdravstvenog stanja ljudi i uvođenjem preventivnih i korektivnih mjera zaštite životne sredine.

2.8 Kvalitet zraka

Zbog slabije frekvencije saobraćaja na putnim pravcima općine Goražde nema velikog zagađenja zraka što ne znači da se odgovarajućom zakonskom regulativom i ovo stanje ne može poboljšati. Najveće zagađenje zraka u toku zimskih mjeseci prouzrokuju postojeće kotlovnice, kao i dimnjaci lokalnog stanovništva. To zagađenje se javlja po desetak dana i stvara veliki problem hroničnim bolesnicima. Veliki dio objekata individualnog stanovanja nema obezbjeđeno grijanje i stanovništvo se uglavnom grije na drva. U planu je toplifikacija cijelog urbanog dijela grada.

25

2.9 Tlo

Degradacija tla na području Goražda uglavnom sliči onoj na području cijele BiH, tj. najvećim dijelom je produkt ljudskog nemara i njegovih svakodnevnih aktivnosti. To su, u prvom redu, nepropisno odlaganje otpada, što je svakodnevna pojava na ovim prostorima. Veliki problem predstavlja i nepravilno korištenje hemikalija, pesticida, fungicida, deterdženata, zatim nepropisno korištenje septičkih jama, te njihovo neproporcionalno dimenzionisanje, što za posljedicu ima infiltraciju fekalija u tlo, a time indirektno i u podzemne vode. Na području kantona ne postoji ni jedna prerađivačka firma za preradu poljoprivrednih proizvoda što predstavlja problem poljoprivrednim proizvođačima. Otkup viškova proizvoda vrši poljoprivredna zadruga „Agropodrinje“.

2.10 Prikupljanje otpada

Općinsko vijeće je donijelo Odluku o komunalnoj čistoći (Službene novine BPK 10/98) kojom je definisano uređenje javnih i zelenih površina, način odlaganja otpada, zaštita izvorišta, način izgradnje septičkih jama i štala i slične aktivnosti. Ovu problematiku definiše i Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) i Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Službene novine FBiH 35/98). Nadležnost općine u ovoj oblasti je formiranje preduzeća za obavljanje komunalne djelatnosti, održavanje i čiščenje javnih i zelenih površina, održavanje vodovoda i kanalizacije, održavanje javne rasvjete i dr. Općina je formirala Javno komunalno preduzeće „6. mart“ u čijoj je nadležnosti zbrinjavanje otpada. Uslugama komunalnog preduzećaje oko 90 % teritorije (grad, prigradska naselja, mjesne zajednice Berič, Ilovača, Osanica i Sadba). Procjenjena godišnja količina otpada je oko 600.000 tona. Pored toga postoje i dvije privatne firme za prikupljanje otpada „Trgosirovina„ d.d. i „Janjina“ d.o.o. koje se bave otkupom metala. Na području obuhvaćenim ovim Planom, sa ukupno 138 objekta gdje se prikupljanje otpada vrši individualno u kontenjere, te Javno komunalno preduzeće „6.mart“ odvozi na deponije. ''Eko život'' doo je dobijanjem dozvole od Federalnog ministarstva okoliša i turizma postao ovlašteni operater sistem upravljanja ambalažnim otpadom. ''Eko život'' svojim projektima i djelovanjem ima za cilj jačanje društvene svijesti o odgovornom zbrinjavanju otpada, kao i podizanje općih ekoloških standarda u Federaciji BiH, te selektiranja i ponovnog iskorištavanja otpada na ekološki najkorisniji i najprihvatljiviji način.3 Na taj način se planira odvoz otpad za recikliranje sa obuhvata Regulacionog plana na pomenutu deponiju.

3 http://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=2861:novi-projekti-sa-ciljem-

podizanja-svijesti-o-ekologiji&catid=27:vijesti&Itemid=34

26

3 PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE

3.1 Projekcija razvoja

Saznanja i posmatranja postojećih prilika u prostoru, njihovo vrednovanje i ispitivanje mogućnosti promjena, koje će u svojoj konačnici imati za cilj da stanovnicima Goražda ponude visok stepen urbaniteta, kroz strukturnu i sadržajnu formu, osnova su izrade ovog dokumenta. Ponuđena rješenja su poseban naglasak stavila na poboljšanje postojećih uslova, te onih koja su data detaljnom provedbenom dokumentacijom, koja je bila preteča ovog dokumenta. Obzirom na stepen izgrađenosti, a potrebe stanovnika, koje su dinamične i mijenjaju se gotovo konstantno, pristupilo se rekonstrukciji, zamjeni postojećeg građevinskog fonda, poboljšanju stanja dinamičkog i stacionarnog saobraćaja, na šta je stavljen poseban naglasak, te izgradnji novih stambenih i stambeno - poslovnih kapaciteta, koji će zadovoljiti potrebe u planskom periodu. Stambeno – poslovni sadržaji su povećani, jer ih nije ni bilo, date su nove namjene unutar čistih stambenih zona, obzirom da se radi o manjem obuhvatu unutar grada. Novi kolski i pješački saobraćaj rješen na način da se omogući pristupanje svim privatnim parcelama, te izgradnja novih stambenih i stambeno – poslovnih i poslovnih jedinica. Ovaj Plan predlaže i planiranu granicu obaloutvrde rijeke Drine. Zbog izrade detaljnijeg projekta u toku realizacije obaloutvrde moguća su odstupanja na određenom dijelu. Granica obaloutvrde rijeke Drine ne ulazi u obuhvat Plana. Kroz faze izrade Plana, dolazilo se do novih rješenja, koja su usklađivana sa mišljenjem javnosti, ali uvijek na prvo mjesto stavljajući struku i, općenito, širi kontekst, jer značaj planiranja se ogleda upravo u kompleksnosti i posmatranju izvan granica koje su date, jer prostor uvijek mora biti nedjeljiva komponenta. Data projekcija izgradnje uređenja prostorne cjeline, u svojoj konačnici, daje usaglašen stav prostornih planera i potreba javnosti, koje su ispitane kroz procese javne rasprave i druge vidove uključivanja javnog mnijenja u procese i faze izrade Plana. Zbog kvalitetnijeg i jasnijeg procesa planiranja u okviru Regulacionog plana, bilo je potrebno izraditi shemu zona, koje će se naći unutar obuhvata, tj., načiniti koncepciju zoning plana. Zoning plan daje smjernice u pogledu dopuštenih, uslovno dopuštenih i zabranjenih namjena, koje se mogu uspostaviti unutar nekog prostora, što olakšava i usmjerava daljnji rad na dokumentu detaljnog uređenja. Na osnovu analiza postojećeg stanja, te valorizacije dobivenih rezultata, iz kojih je proizašla i ocjena prirodnih i stvorenih uslova, te fizičke strukture i organizacije prostora, moglo se pristupiti procesu planiranja budućih sadržaja, čija je prva stepenica zoniranje. Obuhvat je konceptualno podijeljen na 6 zona (ZONA „A“, „B“, „C“...) pretežne namjene, koje poštuju postojeće fizičke strukture i organiziaciju prostora, te je prepoznaju kao kvalitet za daljnje djelovanje. Svi dijelovi zona su isključivo individualno stanovanje sa određenim brojem poslovih objekata, dok se sa sjeverne strane pored postojeće i zadržane šetnice nalaze uređene zelene površine sa stazama za šetnju i vožnju bicikla. Zapadni i istočni dio je stanovanje sa mogućim novim namjenama stambeno - poslovnih objekata. Sa južne strane također individualno stanovanje. Evidentiranjem postojeće izgrađene infrastrukture na terenu ustanovljena je prosječna spratnost objekata, koja iznosi prizemlje + dvije etaže. U skladu sa postojećom spratnošču objekata i smjernicom za urbanizaciju prostora, dozvoljena maksimalna spratnost za nadogradnju postojećih i

27

izgradnju planiranih objekta iznosi prizemlje + tri etaže, poštujući definisane koeficinete zauzetosti i izgrađenosti parcele. Koeficijent izgrađenosti i procenat zauzetosti definisani su Planom za svaki tip građevine, koje se nalaze u obuhvatu Plana. Kod planiranja izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata koje se zadržavaju, treba primijeniti sljedeće uslove: maksimalni procenat zauzetosti:

maksimalni procenat zauzetosti parcele za izgradnju stambenih i mješovito stambenih objekata iznosi 45%, dok se u slučajevima, gdje su ispoštovani ostali urbanističko tehnički uslovi, dozvoljava procenat zauzetosti parcele do 65%;

maksimalni procenat zauzetosti parcele za izgradnju poslovnih i javnih (društvenih) objekata iznosi 70%, dok se u slučajevima, gdje su ispoštovani ostali urbanističko tehnički uslovi, dozvoljava procenat zauzetosti parcele do 90%;

maksimalni koeficijent izgrađenosti:

koeficijent izgrađenosti parcele za porodičnu, individualno stambenu izgradnju iznosi: minimum 0,25, maksimum 0,80;

koeficijent izgrađenosti parcele za mješovitu, individualno stambenu izgradnju iznosi: minimum 0,50, maksimum 1,60;

koeficijent izgrađenosti parcele za izgradnju poslovnih i javnih (društvenih) objekata iznosi: minimum 1,00, maksimum 2,00;

koeficijent izgrađenosti za postojeće objekte u izgrađenim dijelovima naselja, može biti različito primijenjen na pojedinačnoj građevinskoj parceli, ali ne može preći dvostruku vrijednost utvrđenu za vrstu objekta;

koeficijent izgrađenosti parcela za građenje objekata od opšteg interesa i susjednih parcela koje imaju drugu namjenu može biti različit od prethodno navedenih.

3.2 Infrastruktura

3.2.1 Saobraćaj

Saobraćajni sistem obuhvata Plana je već opisan u postojećem stanju, te tom prilikom ustanovljena problematika ovog infrastrukturnog sklopa. Neuređenost i nepovezanost saobraćaja se pokazala kao jedna od glavnih prepreka za dobar razvoj komunikacijskih veza, kako kolskog, tako i pješačkog kretanja, koji trpe zbog današnje organizacije. Govoreći o tom segmentu, rješenje se pokazalo kroz:

Uvođenjem novih saobraćajnica unutar granice obuhvata i omogućavanje pristupa privatni

parcelama do stambenih jedinica;

28

Uvođenje trotoara u sklopu svih saobraćajnica, tamo gdje je to prostorno bilo moguće

izvesti;

Planiranje manjih parking površina, u sklopu naselja;

Pijedlog novih pješačkih staza u sklopu parkovskog uređenja.

Urbanističko-tehnički uslovi za projektovanje pješačkog i kolskog saobraćaja

Urbanističko – tehničkim uslovima propisuju se opšti i posebni uslovi koje je potrebno ispuniti da bi svi planirani sadržaji vezani za saobraćaj (kolski, pješački, biciklistički, mirujući) bili dovedeni u uslove kvalitetnog i pouzdanog korištenja u traženom obimu i po kvalitetu usluga najmanje do nivoa koji se propisuje ovim urbanističko-tehničkim uslovima;

Svi horizontalni elementi (osovine i gabariti) dati u grafičkom prilogu su obavezujući za projektante i izvođače radova;

Dimenzioniranje kolovoznih površina izvesti u skladu sa očekivanim saobraćajnim opterećenjem po važećim propisima;

Nivelaciju novih kolskih i pješačkih površina uskladiti sa okolnim prostorom i sadržajima kao i sa ciljem zadovoljenja efikasne odvodnje atmosferskih / oborinskih voda;

Odvodnju atmosferskih / oborinskih voda izvršiti putem slivnika i cjevovoda do kanalizacije, a izbor slivnika uskladiti sa obradom površine na kojoj se nalazi (kolovoz ili pješačka staza);

Kolovozne zastore svih novoplaniranih i postojećih (zadržanih) saobraćajnica, raditi sa asfaltnim materijalima;

Površinsku obradu trotoara izvesti asfaltom ili popločanjem prefabrikovanim betonskim ili kulir pločama;

Oivičenje kolovoza i pješačkih površina izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih ivičnjaka;

Na svakom pješačkom prelazu obavezno ugraditi upuštene ivičnjake ili druge odgovarajuće prefabrikovane elemente kako bi se omogućilo neometano kretanje invalidskih kolica, biciklista i majki sa kolicima;

Obavezno uraditi kvalitetnu rasvjetu svih saobraćajnica i saobraćajnih površina;

Horizontalnu i vertikalnu saobraćajnu signalizaciju uraditi u skladu sa odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti u saobraćaju u Bosni i Hercegovini.

Također, mjere uređenja saobraćajne infrastrukture podrazumijevaju korigovanje postojećih saobraćajnica visinski i situativno, na mjestima gdje se zadržavaju postojeći objekti, koji su također uticali i na projektovanje radijusa zakrivljenosti.

3.3 Vodovod i kanalizacija

3.3.1 Vodovod

Planirane aktivnosti na sistemu vodovodne mreže naselja Kuti u okviru obuhvata Regulacionog plana zasniva se na proširenju i rekonstrukciji postojeće mreže vodosnabdjevanja. Rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže uslovljena je planiranom izgradnjom objekata. Plan razvoja vodovodne mreže obuhvata regulacionog plana Kuti oslanja se na izgradnju novog distributivnog cjevovoda Ø160 mm, postavljenog ispod trotoara koji se priključuje na postojeći

29

dovodni cjevovod Ø160 mm, duž rijeke Drine. Također plan razvoja vodovodne mreže oslanja se i na izgradnja novog distributivnog cjevovoda Ø110 mm duž ulice 31. Drinske brigade. Relevantni elementi za planiranje su:

- Broj stanovnika

- Specifična potrošnja stanovnika na dan po stanovniku qsp (l/st,dan)

- Koeficijent dnevne neravnomjernosti kdn

- Koeficijent satne neravnomjernosti kh.

Vodovodna mreža se planira kao prstenasta, većinom postavljena uz saobraćajnicu ili u zelenom pojasu. Postavljanje cjevovoda se planira ispod trotoara ili u zelenom pojasu, u rovu sa minimalnim nadslojem zemlje od 1,20 m ili u skladu sa postojećom vodovodnom mrežom na koju se priključuje. Plan razvoja vodovodne mreže obuhvata slijedeće korake:

- Izgradnja novog cjevovoda Ø160 mm (duž rijeke Drine) koji će se priključiti na postojeći cjevovod Ø160 mm, L=860m

- Izgradnja novog cjevovoda Ø110 mm u Ulici 31. Drinske brigade, L=1100 m - Izgradnja novih cjevovoda Ø90 mm, L=1130m - Stavljanje postojećih ogranaka vodovodne mreže van funkcije a sve prema pripadajućem

grafičkom prilogu Izgradnja novih vodovodnih linija i rekonstrukcija postojećih, dotrajalih vodova planira se sa savremenim materijalima poput daktilnih ili polietilenskih cijevi, opremljeni sa dovoljnim brojem vodovodnih armatura, zatvarača i hidranata. Postojeća mreža, osim glavnih vodova ne zadovoljava sa aspekta profila i kapaciteta cijevi zahtjeve protivpožarne zaštite, te se samim time ne može uzeti u obzir prilikom planiranja. Prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodovodne mreže potrebno je težiti ka unificiranju cijevnog materijala zbog dugoročno gledajući lakšeg održavanja mreže, samim tim i dugotrajnosti. Prije pristupanja izgradnje i sanacije, odnosno rekonstrukcije postojeće mreže predlaže se ispitivanje i izvođenje istražnih radova sa aspekta gubitaka u vodovodnoj mreži na području obuhvata, gdje bi se možda otkrili još neki nedostaci u mreži koje bi trebalo sanirati. Jedan od zadataka za planski period je i stalno ažuriranje katastra vodovodne mreže, sa utvrđivanjem tačnih pozicija svih vodovodnih armatura.

3.3.2 Fekalna kanalizacija

Obzirom da je postojeći kanalizacioni sistem naselja Kuti mješovitog tipa, planira se izgradnja separatnog sistema. Na određenim lokacijama, planirano je zadržavanje mješovite kanalizacije u cilju preuzimanja funkcije odvodnje otpadnih voda. Planirani sistem se zasniva na izgradnji novog glavnog kolektora, duž rijeke Drine profila DN 250 mm koji se priključuje na već postojeći kolektor profila DN 300 mm. Nedavno izgrađen kolektor DN250 na potezu od aproksimativno L=220m potrebno je izmjestiti zbog planirane prostorne organizacije, što je naznačeno na pripadajućem grafičkom prilogu. Na već pomenuti glavni kolektor priključuju se sekundarni kolektori prečnika DN 200 mm. Svi kolektori se planiraju prema nivelaciji terena, položeni ispod planiranih saobraćajnica, te se priključuju na postojeći kolektor DN 300 mm.

30

Prije ispuštanja sakupljenih uporijebljenih voda u vodotok potrebno je te vode prečistiti u uređaju za prečišćavanje otpadnih voda. Obzirom da se otpadne vode sa područja plana priključuju na postojeći gradski kolektor, prečišćavanje voda sa područja plana se planira na gradskom postrojenju. Pored izgradnje novih vodova, planira se rekonstrukcija i sanacija postojećih, dotrajalih vodova kanalizacione mreže. Rekonstrukcija i sanacija postojećih, dotrajalih vodova obuhvata i zamjenu dotrajalih i oštećenih revizionih okana. Izgradnja novih vodova fekalne kanalizacije planira se sa cijevima od savremenih materijala kao što su polipropilen, polivinilhlorid, daktil, centrifugalni poliester itd. Prilikom izgradnje i sanacije, potrebno je težiti unifikaciji cijevnog materijala zbog dugoročno gledajući lakšeg održavanja mreže, samim tim i dugotrajnosti.

3.3.3 Oborinska kanalizacija

Planirana kanalizaciona mreža separatnig tipa podrazumjeva odvođenje oborinskih voda posebnim kolektorom, profila DN 300 mm. Oborinske vode sa saobraćajnica, krovova i drugih površina se prihvataju sistemom rigola, rešetki, slivnika te se će dalje voditi prema glavnom kolektoru, profila DN 350 mm, duž rijeke Drine. Oborinski kanali se planiraju u trupu saobraćajnice, sa uličnim slivnicima. Sve prikupljene oborinske vode se putem zajedničkog kolektora DN 350 mm dovode do separatora masti i ulja a zatim ispuštaju u rijeku Drinu. Izgradnja novih oborinskih kanala planira se sa cijevima od savremenih materijala poput polipropilena, polivinilhlorida, centrifugalnog poliestera itd. Elementi proračuna hidrauličkog opterećenja kišne kanalizacije su:

- Pripadajuća slivna površina – F (ha) - Intezitet mjerodavnih kiša za povratni period 2 godine i dužine trajanja 15 min – qmj (l/s,ha) - Koeficijent oticanja – Ψ.

Plan razvoja infrastrukture sa svim elementima, izmještanja, i izgradnje novih kolektora je obrađen na pripadajućem grafičkom prilogu.

3.4 Elektroenergetika

Dimenzioniranje buduće elektroenergetske mreže Regulacionog plana „Kuti„ temelji se na prognozi vršne snage budućeg plana razmatranog obuhvata. Razmatrano područje je prema namjeni podjeljeno na stambeni prostor, poslovni prostor, ostali (pomoćni) prostor, te javnu i društvenu infrastrukturu. Izgradnjom novih objekata moraju se graditi i novi elektroenergetski kapaciteti. Analizirajući praktičnost raspoloživih metoda za prognoziranje potrošnje električne energije opredjeljujemo se za analiziranje potreba električne snage potrošača koji će se pojaviti u perspektivi. Ove snage su mjerodavne za dimenzioniranje kapaciteta električnih postrojenja i vodova od primarnih izvora (110/10(20) kV) do priključka na niskonaponskoj mreži.

Obzirom na karakter, određen procenat objekata u obuhvatu, koristiće električnu energiju kao energent za grijanje. Postojeće sadržaje kod izrade bilansa svodimo na raspoloživu snagu TS preko specifičnih opterečenja zavisno od vrste potrošača. Sprecifična opterećenja u odnosu na namjenu prostorija data su u sljedećoj tabeli.

31

Namjena prostora Specifična potrošnja (W/m2)

stanovanje 40-60

trgovine, hoteli, ugostiteljstvo 100-150

objekti kulture, zdravstva, socijalne zaštite (škole,domovi,zdravstvene ustanove) 50-80

industrijski, administrativni i poslovni objekti (kancelarije,banke) 50-120

zanatske usluge (servisi, zanatstvo) 80-100

garaže, magazinski prostori 20-40

više namjenska skloništa 40-80

učešće javne rasvjete 2000W/ha

Na osnovu podataka o specifičnoj potrošnji, te podataka o broju, namjeni i bruto građevinskoj površini planiranih objekata, dolazimo do bilansa elektroenergetskih potreba u tretiranom obuhvatu, koji je dat u sljedećoj tabeli.

Na kraju tabele prikazana je ukupna instalisana snaga objekata. Jednovremena maksimalna (vršna) snaga planiranih objekta se dobija tako što se instalisana snaga množi sa faktorom istovremenosti. U našem slučaju, iskustveno je određeno da je faktor istovremenosti 0,5.

Nakon toga, određena je maksimalna prividna snaga uz faktor snage cos = 0,95, te ukupan broj potrebnih novih trafostanica, nazivne snage 630kVA, uz pretpostavljenu rezervu 30%.

REDNI BROJ

Namjena BGP (m2) Specifično

opterećenje (W/m2)

Ukupno oprerećenje Pinst. (kW)

1 STAMBENI OBJEKTI /individualno stanovanje/ 241 40 9,64
















32

REDNI BROJ

Namjena BGP (m2) Specifično

opterećenje (W/m2)

Ukupno oprerećenje Pinst. (kW)


























42 POSLOVNI OBJEKTI 140 40 5,60

43 POSLOVNI OBJEKTI 320 70 22,40

JAVNA RASVJETA 10,52 2000 21,04

UKUPNO : 6588

261,4

JEDNOVREMENO OPTEREĆENJE Pmax. = Pinst x 0,5 (kW) 130,7

MAKSIMALNA PRIVIDNA SNAGA Smax. = Pmax./0,95 (kVA) 142,9

POTREBAN BROJ NOVIH TRAFOSTANICA Sn = 630 Kva nTS = 1,3 x Smax/630 0,6

USVOJENI BROJ TRAFOSTANICA Sn = 630kVA 1

33

Goražde se napaja iz jedne trafostanice 110/35/10 kV „Goražde 1“ snage 2x20 MVA čiji kapaciteti mogu zadovoljiti elektroenergetske potrebe. Na napojnu trafostanicu priključene su distributivne 35 kV trafostanice. Unutar obuhvata izmjena Regulacioni plana dijela stambenog naselja “Kuti” u Goraždu, postoji djelimično izgrađena elektroenergetska insfrastruktura. Prema potrebama za električnom energijom iskazanim u prethodnom poglavlju, predmetnom izmjenom Regulacionog plana dijela stambenog naselja “Kuti” u Goraždu, predloženo je:

- Za zonu postojećeg individualnog stanovanja zadržava se postojeća elektroenergetska mreža - Za potrebe novih potrošača i rasterećenja postojećih trafostanica, predviđa se izgradnja

jedne nove trafostanice nazivne snage 630kVA na lokaciji prikazanoj na priloženom planu, - za potrebe priključenja nove trafostanice predviđa se Izgradnja potrebne SN veze koja je

također prikazane na priloženom planu, - Izgradnja podzemne niskonaponske mreže od trafostanica do distributivnih razvodnih

ormara i kablovskih priključnih ormara novih objekata. Za izgradnju planirane elektroenergetske insfrastrukture potrebno je uvažavati prostorne planove višeg reda i plan nadležnog elektrodistributivnog preduzeća. U nastavku je dat opis predloženih mjera.

3.4.1 Izgradnja nove trafostanice

Usvaja se izgradnja jedne nove distributivne trafostanice TS 10(20)/0,4 kV sa transformatorskom jedinicom od 630 kVA. Pozicija planirane trafostanice je data u grafičkom dijelu i treba biti što je moguće bliže centru konzuma. Odabrana TS 10(20)/0,4 kV izvešće se kao slobodnostojeća. Poziciju trafostanica u postojećoj elektroenergetskoj mreži šireg obuhvata definisati sa nadležnim elektrodistributivnim preduzećem. Svrha planiranja elektrodistributivnih objekata je u principu interpolacija novih transformatorskih stanica u postojeću distributivnu mrežu radi rasterečenja postojećih transformatorskih stanica, te povećanog broja izgrađenih individualnih stambenih i ostalih objekata. Faktori koji utječu na izbor tipa trafostanice za datu lokaciju su: naponski nivo, snaga potrošnje, stepen razvoja elektroenergetskog sistema i ekološki uslovi.Trafostanice moraju biti skladno uklopljene u postojeći urbani i prirodni ambijent, kroz svoju arhitektonsku formu i primjenu konstruktivnih i oblikovnih elemenata, kao i uređenje vanjskog prostora. Pod nove TS planirati na nivou terena ili sa neznatnim odstupanjima. U TS planirati odvojeni prostor za transformator sa dvokrilnim vratima prema spoljnom terenu, a za razvode 10 kV i 0,4 kV zajednički ili zasebni prostor svako sa jednokrilnim vratima prema spoljnom terenu. Do TS predvidjeti pristupni put širine 3 m i nosivosti 5 t, po osovini do najbliže javne saobraćajnice. Za planiranu TS predvidjeti kompleks površine 6 x 4m. Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2m. Lokaciji trafostanice je osiguran direktan i neometan pristup. Lokacija trafostanice treba biti oslobođena su od svih podzemnih instalacija (vodovod, kanalizacija, plin, toplovod, PTT i sl.), te od odrona zemlje, betonskog zida ili podzida, podzemnih voda i drugih elemenata koje mogu ugroziti sigurnost i stabilnost objekta. Sve kablovske veze, koje se ostvaruju van transformatorske stanice, moraju se uvesti u objekat kroz specijalno predviđene otvore u temelju objekta za izlaz kablova visokog i niskog napona.

34

3.4.2 SN razvod

Za priključenje nove TS treba položiti tipizirani podzemni kabel XHE 49 – A 3 x 1 x 150/25 mm2 (Tehničke preporuke JP Elektroprivrede BiH). Potrebno je položiti cca 440 m 10(20)kV mreže. Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba smjestiti uz rubove saobraćajnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kablova od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima. Osnovni podaci:

Naziv projekta: Regulacioni plan dijela stambenog naselja “Kuti” u Goraždu

Naponski nivo 10(20) kV

Vrsta vodova SN kablovski vod sastavljen od tri jednožilna kabla 12/20 kV, tip: XHE 49 – A 1 x

150/25 mm2

Dužina trase 440m

Dužina kablova XHE 49 – A 1 x 150/25 mm2 – 3600m

3.4.3 NN razvod

Sve nove NN razvode električne energije u području centralnog dijela razmatranog obuhvata od trafostanica do krajnjih korisnika izvesti podzemnim kablovima (čime bi mreža bila neupadljiva, zaštićena od atmosferskih uticaja i ne bi se narušavao izgled prostora sa stubovima) upotrebom slobodnostojećih DRO-a koje treba locirati između ivica trotoara i granica parcela duž saobraćajnica. Gdje to nije tehno-ekonomski opravdano u zoni individiualnog stanovanja dio mreže izvesti sa SKS-ima na AB stubovima. Za magistralne vodove niskonaponske podzemne mreže koristi se tipski distributivni kabl XP00-A 4x150mm2. Rasplet niskonaponske podzemne mreže za objekte sa većom angažovanom snagom treba izvršiti direktnom kablovskom vezom sa NN razvoda u TS 10(20)/0,4 kV ili za objekte sa manjom angažovanom snagom vezom sa NN razvoda u TS 10(20)/0,4 kV preko slobodnostojećeg ormara prema pojedinačnom objektu konzuma. Objekti sa manjom angažovanom snagom mogu se priključiti i sa tipskim distributivnim kablovima manjih presjeka (4x70mm2 ili 4x35m2). Za razmatrano područje treba položiti cca 2000 m NN kablova. Trase niskonaponske mreže treba da prate trasu saobraćajnica ili granice planskih zona.

3.4.4 Javna rasvjeta

Dobar kvalitet javne rasvjete je jedan bitan element društva, budući da javna rasvjeta ima za cilj da osvjetli javne površine i saobraćajnice u noćnim satima i to na što efikasniji način kako bi se doprinijelo socijalnoj sigurnosti, sigurnosti u saobraćaju i javnom životu. Postojeća javna rasvjeta uglavnom prati nadzemnu elektrodistributivnu mrežu (svjetiljke su montirane na AB stubove niskog napona), a pošto se radi o gradskom području, predviđa se postepena izgradnja nove rasvjete na cijelom tretiranom obuhvatu.

35

Rasvjetu treba izvesti prema fotometrijskim proračunima u skladu sa važećim standardima i preporukama. Mrežu javne rasvjete izvesti podzemno, sa razvodnih ormara rasvjete, koje treba locirati izvan trafostanica. Kablovi za javnu rasvjetu trebaju biti tipizirani (predlaže se upotreba kabla za podzemno polaganje tip PP00 4x25mm2+1x2,5mm2, sa aluminijumskim vodičima i dodatnom žilom koja služi za redukciju javne rasvjete u kasnim noćnim satima kada je gustina saobraćaja mala. Mjerenje utroška električne energije predvidjeti lokalno u razvodnim ormarima rasvjete. Javna rasvjeta se izvodi rasvjetnim armaturama koje trebaju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla savremeni i štedljivi (razmotriti upotrebu LED izvora svjetla). Upravljanje rasvjete izvesti ručno i automatski preko luxomata ili godišnjeg uklopnog sata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno preduzeće. Koristiti svjetiljke koje organičavaju blještanje i svjetlotehničko zagađenje (rasipanje svjetlosti prema horizontu). Za nošenje rasvjetnih tijela predviđaju se čelični cijevni vruće cinčani stubovi, visine 6-10m u zavisnosti od kategorizacije pojedinih saobraćajnica. Stubove temeljiti na temeljima samcima koji se grade u trotoaru ili u zelenim površina, tako da omogućavaju nesmetan motorni i pješački saobraćaj. Planirane podzemne vodove 10 kV i 0,4 kV mreže kao i javne rasvjete polagati u trotoaru i slobodnim površinama u rovu dubine 0,8 m. Ispod saobraćajnica i mesta gde se očekuju povećana mehanička opterećenja, kablove polagati u kablovsku kanalizaciju prečnika cijevi 100 mm na dubini 1 m sa 100 % rezervom u broju cijevi za vodove 10 kV i 50 % rezerve za vodove 0,4 kV. Sve trase podzemnih vodova u trotoarima, ispod kolovoza i u slobodnim površinama obilježiti propisanim oznakama.

3.5 Telekomunikacije

Opšte prihvaćeni trend razvoja telekomunikacijske mreže je dovođenje optičke niti do svakog korisnika. U skladu sa tim u okviru obuhvata plana planira se kablovska kanalizaciju sa cijevima i kablovskim oknima za račvanje kablovske kanalizacije i izradu nastavka na kablovima. Izgradnja DTK i nove mreže planira se uz nove saobraćajnice, a posebno do zona poslovne namjene i objekata kolektivnog stanovanja. Planirana distribucijska kablovska kanalizacija omogućit će elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta TK mreže, izgradnju mreže za kablovsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kablovima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kablova u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa integrisanim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Na osnovu planiranih sadržaja predmetnog obuhvata, kao i strategije razvoja uvođenja pasivne optičke mreže planirana DTK će biti izgrađena od PEHD cijevi ɸ 50mm. Konfiguracija DTK na novoj trasi je prosječno 2xPEHD ɸ 50mm. PEHD cijevi će služiti kod tehnologije «upuhivanja» kompresovanog zraka za polaganje optičkih kablova u cijev. Pritisak koji se postiže prilikom upuhivanja može biti do 10 bara. Debljina stjenki PEHD cijevi, kao i gustoća primjenjenog polietilena, moraju biti takvi da izdrže navedeni pritisak. Oblik, fizikalno - hemijska svojstva i dimenzije cijevi moraju odgovarati Tehničkim uslovima polietilenskih cijevi za kablovsku kanalizaciju prema DIN 8074 normi, otporne na ispitni pritisak min. 12 bara kod 35 °C za 2 sata.

36

Boja cijevi crna RAL9005, na unutrašnjoj površini podužno užljebljene odgovarajućim brojem ureza.Cijevi označene sa toplotnim žigom u kontrastnoj boji, min. 4 mm visoko, sa oznakom telekom operatera, upisanim promjerom cijevi, upisanim DIN 8074, datumom proizvodnje i upisanim brojem metara cijevi. Pakovanje cijevi: doboš ili kotur, kraj cijevi zatvoren sa završnim kapama. Za spajanje polietilenskih cijevi koriste se posebni spojni elementi za pritisak od 10 bara ili čvrsti (vareni) spojevi. Za uvođenje cijevi u kablovske šahtove koriste se tipske uvodnice od tvrdog PVC-a. Prema tehničkim uslovima, dubina rova za polaganje cijevi kablovske kanalizacije u pješačkoj stazi je standardno 80 cm, pri čemu je uzeta u obzir debljina podloge od pijeska, te broj redova cijevi. Minimalna visina sloja iznad posljednjeg vrha cijevi je 50 cm. Na mjestima gdje nema dovoljnog nadsloja, cijevi treba položiti u sloj mršavog betona(MB -15) koji treba da je debljine 30 cm. Za prolaz PEHD cijevi ispod ceste i asfaltiranih parkinga potrebno je da vrh cijevi bude na 1,2m od asfalta. Ako propisanu dubinu nije moguće ispoštovati predviđa se sljedeće:

- Polaganje zaštitne PVC cijevi Ø125 mm čiji je vrh na 0,8m od asfalta. Cijev se polaže u sloj mršavog betona od MB 15 koji je debljine 30cm. Cijevi se polažu do kraja ivičnjaka sa obje strane,

- U zaštitne cijevi se uvlače PEHD cijevi kablovske distributivne kanalizacije. - Šahtovi se izrađuju od plastične mase (PP COPOLIMER). Dimenzije šahtova su definisane

prema mjestu ugradnje i to: - Na trasi nove DTK uz glavne saobraćajnice ugrađuju se šahtovi (80x80x80cm), - Na sporednim saobraćajnicama sa individualnim stambenim objektima ugrađuju se šahtovi

dimenzija 40x40x60cm za grananje sekundarnih kablova.

Svi šahtovi se ugrađuju u pješačkoj stazi ili u zelenoj površini tako da moraju izdržati bez deformacije opterećenja od 150 kN s napadnom točkom na sredini poklopca. Sa grafičkog priloga je vidljivo da je stvorena mogućnost za uključenje svih potencijalnih pretplatnika u javni telefonski saobraćaj kako za stambene objekte, tako i za javne objekte. Sve detalje za realizaciju TK mreže u predmetnom obuhvatu definisati u glavnom projektu. Planirane radove izvesti uz maksimalno poštivanje tehničkih uslova i preporuka nadležnih telekomunikacionih kompanija. Potrebno je predvideti i prostor za potrebe izgradnje budućih baznih stanica mobilne telefonije, kao i za izgradnju privodnih optičkih kablova do istih. U cilju zaštite i očuvanja prostora te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore. Kod izrade projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigovati radi prilagođenja tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Za izgrađenu telekomunikacionu infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacionih usluga putem telekomunikacinih vodova, voditi računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacionih usluga.

37

3.6 Toplifikacija

Uslovi za izgradnju kotlovnica Kotlovnicu izvesti prema slijedećim uslovima:

u kotlovnici instalirati toplovodne kotlove;

predloženi temperaturni režim rada 90/70oS ili niži;

gorivo odabrati u skladu sa mjerama zaštite u zavisnosti od zone u kojoj se kotlovnica i skladište goriva nalaze.

3.6.1 Unutrašnje instalacije

Unutrašnje instalacije izvesti prema slijedećim uslovima:

predlaže se temperaturni režim rada mreže u toku grijanja 90/70oS ili niži;

sistem grijanja, ventilacije i klimatizacije će odabrati projektant u saradnji sa investitorom, zavisno od namjene pojedinih prostora.

Pri projektovanju, izgradnji i eksploataciji ovih objekata, sa stanovišta toplifikacije objekata ispoštovati sve relevantne važeće odredbe i propise Ferderacije Bosne i Hercegovine.

3.7 Vode i odvođenje otpadnih voda

iskoristiti potencijal rijeke Drine;

odvojiti sisteme odvođenja kišnice, industrijskih i fekalnih voda;

pojačati mjere zaštite uvođenjem obaveznih prečišćivača vode prije ispuštanja u recipijente.

3.8 Kvalitet zraka

Za zaštitu vazduha u Goraždu definisani su slijedeći strateški ciljevi:

smanjiti energijsku intenzivnost;

ograničiti emisije iz malih ložišta;

smanjenjiti zagađivanje zraka od saobraćaja u urbanim dijelovima.

3.9 Tlo

ograničiti upotrebu pesticida i hemikalija;

kontrolisati odlaganje otpada;

kontrolisati izgradnju objekata, tj. sačuvati namjene zemljišta;

obogatiti vegetaciju u cilju zaštite tla od erozije.

3.10 Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i dr. nepogoda

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa, regulisane su Zakonom o zaštiti u spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH.

38

4 PRIJEDLOG ODLUKE O PROVOĐENJU IZMJENA REGULACIONOG PLANA

DIJELA STAMBENOG NASELJA „KUTI“ U GORAŽDU

I – OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Usvajanje izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ u Goraždu (u daljem tekstu

Plan), regulisano je Odlukom o pristupanju izradi istog.

Član 2.

Ovom Odlukom se uređuju uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora kao i način

provođenja izmjena Regulacionog plana dijela stambenog naselja „Kuti“ u Goraždu, (u daljnjem

tekstu: Plan), a naročito: Granice prostorne cjeline, Namjene površina, Urbanističko – tehnički uslovi

za izgradnju građevina i uređenja građevinskog zemljišta, Uslovi za izdavanje lokacijskih uslova za

izvedenu izgradnju, Uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim

područjima, Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, Uslovi uređenja zelenih i

slobodnih površina, Odnosi prema postojećim građevinama.

Član 3.

Plan je izrađen u analognom i digitalnom obliku i sadrži tekstualni i grafički dio.

Tekstualni dio Regulacionog plana sadrži:

I UVODNI DIO

II IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE VIŠEG REDA

III ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

IV PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE

Grafički dio Regulacionog plana sadrži deset (10.) karata:

01. Izvod iz plana višeg reda 1:1000

02. Postojeće stanje 1:1000

02a. Odnos postojećeg stanja urbane strukture prema 1:1000

postojećem Regulacionom planu 2004. godine

02b. Odnos postojećeg stanja urbane strukture prema 1:1000

postojećem Regulacionom planu 2004. godine i

objektima planiranim Izmjenama postojećeg

Regulacionog plana

03. Namjena površina 1:1000

39

04. Model prostorne organizacije 1:1000

05. Plan parcelacije 1:1000

06. Plan građevinskih i regulacionih linija 1:1000

07. Saobraćaj i nivelacija 1:1000

08. Uređenje zelenih i slobodnih površina 1:1000

09. Komunalna infrastruktura 1:1000

10. Energetska infrastruktura 1:1000

Član 4.

Plan je javni dokument i može se dati na javni, što je regulisano važećim odredbama i propisima

Federacije Bosne i Hercegovine. Za Plan je odgovorna služba za prostorno uređenje, stambeno –

komunalne poslove i raseljena lica Općine Goražde.

II – GRANICE PROSTORNE CJELINE

Član 5.

Granica obuhvata određena je Odlukom o pristupanju izradi izmjena Regulacionog plana dijela

stambenog naselja „Kuti“ u Goraždu, čiji je sastavni dio i grafički prilog granica obuhvata

Regulacionog plana. Ukupna površina obuhvata Regulacionog plana iznosi P = 10,52ha.

II – URBANISTIČKO – TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA

Član 6.

Izgradnja građevina se može vršiti u skladu sa parametrima datim u ovoj Odluci, kao i u tekstualnim i

grafičkim prilozima ovog Plana.

Rješenje o lokacijskim uslovima za izgradnju građevina može se izdati na bazi odgovarajuće tehničke

dokumentacije, poštujući smjernice i propise Plana, u skladu sa dozvoljenim urbanističko-tehničkim

uslovima. Tehnička dokumentacija treba obuhvatati i vanjsko uređenje, sa prikazom kontakta sa

susjednim parcelama. Projektna dokumentacija mora biti izrađena u skladu sa važećim odredbama i

propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 7.

Namjena građevina i njihov karakter (stambeni, stambeno-poslovni, poslovni, pomoćni, ili drugi)

definisani su grafičkim dijelom Plana, na karti broj 4. (Model prostorne organizacije), te se kao takvi

ne smiju mijenjati, osim u slučaju pretvaranja stambenog u poslovni prostor (što je dozvoljeno samo

u prizemljima stambenih objekata).

40

Član 8.

Planom su definisane i razrađene osnovne smjernice za pojedinačne zone, kako za postojeće

građevine, tako i za i novoplanirane građevine unutar pojedinih cjelina, za saobraćajnu i drugu

infrastrukturu, te za slobodne i zelene površine, a na osnovu definisanih urbanističko - tehničkih

uslova.

Član 9.

Urbanističko - tehnički uslovi utvrđuju: regulacionu i građevinsku liniju, veličinu i oblik parcele,

koeficijent izgrađenosti, kao i procenat zauzetosti, tehničke pokazatelje građevine, nivelacijske kote

prizemlja u odnosu na javni put, visinu i odstojanje građevine od susjednih, odnos prema postojećim

građevinama, uslove arhitektonskog oblikovanja građevine i uslove uređenja zelenih, saobraćajnih i

slobodnih površina.

Član 10.

Regulaciona linija je planska linija definisana grafički i numerički grafičkim prilogom broj 6. (Plan

građevinskih i regulacionih linija). Regulaciona linija je linija razgraničenja parcela za površine i

objekte od opšteg interesa, odnosno javnog gradskog zemljišta, od parcela koje imaju drugu

namjenu, odnosno od ostalog građevinskog zemljišta.

Regulaciona linija se utvrđuje u odnosu na osovinsku liniju (osovinu javnog puta) ili na graničnu liniju

(trasa pruge i sl.) i obilježava se za sve postojeće i planirane saobraćajnice. Regulaciona linija i osovina

saobraćajnice javnog puta su osnovni elementi za utvrđivanje saobraćajne mreže.

Rastojanje između regulacionih linija utvrđuje se u zavisnosti od funkcije i ranga saobraćajnice,

odnosno infrastrukture kao horizontalna, nadzemna i podzemna regulacija, a najmanja dozvoljena

širina pojasa regulacije po vrstama ulica je: stambene ulice 8,0m; sabirne ulice 10,0m; pješačke staze

1,5m; kolski prolazi 5,0m; privatni prolazi 2,5m.

Član 11.

Građevinska linija je planska linija na, iznad ili ispod površine zemlje, definisana grafički i numerički

grafičkim prilogom broj 6. (Plan građevinskih i regulacionih linija) i označava granicu do koje se

određena građevina može graditi, ili na kojoj se gradi, u skladu sa dozvoljenim koeficijentom

izgrađenosti i procentom zauzetosti parcele.

Pozicija i odstojanje građevinske linije od regulacione linije za planirane objekte definisana je Planom,

dok je za moguću dogradnju postojećih objekata definisana na način da pozicija i odstojanje

građevinske linije od regulacione linije iznosi 3,0m ne uzimajući u obzir postojeće gabarite objekta.

Također, pozicija i odstojanje građevinske linije od granica parcele iznosi 3,00 m, stim da se

dozvoljava i manje, u slućaju da je drugačije definisano Planom, te uz potpisanu pismenu saglasnost

vlasnika susjedne parcele.

41

Ukoliko je na nekom prostoru većina izgrađenih objekata postavljena na određenu regulaciju, a

zadržavaju se Planom, regulaciju novih i zamjenskih građevina prilagoditi postojećim, u smislu

poštovanja postojeće građevinske linije.

Građevinska linija podzemne etaže može preći građevinsku liniju građevine, ako ova izgradnja ne

ugrožava osnovnu funkciju komunalne infrastrukture i ne zahtjeva izmještanje njihovih vodova, te ne

ugrožava građevine na susjednim parcelama.

Preko utvrđene građevinske linije mogu preći konzolni istaci objekta (erkeri, balkoni ili lođe) ukoliko

ne prelaze preko linije trotoara ili granice parcele.

Unutar površine obuhvaćene građevinskim linijama, Planom je dat prijedlog arhitektonskih masa, što

znači da je za konačno pozicioniranje novoplaniranih građevina i određivanje definitivnih

horizontalnih gabarita građevine, daljom izradom projektne dokumentacije (u čiji sastav ulaze i

detaljni urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju građevina), omogućeno drugačije i po mogućnosti

kvalitetnije pozicioniranje i određivanje gabarita građevine.

Član 12.

Građevinska parcela je zemljište na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj

građevini, odnosno zemljište na kojem je pridviđeno građenje.

Građevinske parcele, ukoliko se radi o istom vlasniku, a zavisno od potrebe potencijalnih investitora,

se mogu spajati u urbanističke cjeline, na način kako je to predviđeno Planom, pri čemu se ne može

remetiti planirani saobraćajni kocept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na

saobraćajnice.

Također, građevinske parcele se mogu dijeliti na više parcela u zavisnosti od potreba u skladu sa

prostornim mogućnostima, s tim da se poštuje sve navedeno iz ovg člana.

Građevinska parcela se može realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti

kriterijume izgradnje date Planom.

Svaka parcela mora imati mogućnost priključenja na javnu komunalnu mrežu, te mora ispunjavati

uslove infrastrukturne opremljenosti.

Planom je definisan pristup parcelama, na način da se rješava sa javne saobraćajnice, obrazovanjem

pristupnog puta ili ustanovljavanjem trajnog prava služnosti prolaza, u minimalnoj širini od 3,0m, a

prema grafičkim prilozima Plana.

42

Član 13.

Koeficijent izgrađenosti i procenat zauzetosti definisani su Planom za svaki tip građevine, koje se

nalaze u obuhvatu Plana. Kod planiranja izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata koje se

zadržavaju, treba primijeniti sljedeće uslove:

maksimalni procenat zauzetosti:

maksimalni procenat zauzetosti parcele za izgradnju stambenih i mješovito stambenih

objekata iznosi 45%, dok se u slučajevima, gdje su ispoštovani ostali urbanističko tehnički

uslovi, dozvoljava procenat zauzetosti parcele do 65%;

maksimalni procenat zauzetosti parcele za izgradnju poslovnih i javnih (društvenih) objekata

iznosi 70%, dok se u slučajevima, gdje su ispoštovani ostali urbanističko tehnički uslovi,

dozvoljava procenat zauzetosti parcele do 90%;

maksimalni koeficijent izgrađenosti:

koeficijent izgrađenosti parcele za porodičnu, individualno stambenu izgradnju iznosi:

minimum 0,25, maksimum 0,80;

koeficijent izgrađenosti parcele za mješovitu, individualno stambenu izgradnju iznosi:


koeficijent izgrađenosti parcele za izgradnju poslovnih i javnih (društvenih) objekata iznosi:


koeficijent izgrađenosti za postojeće objekte u izgrađenim dijelovima naselja, može biti

različito primijenjen na pojedinačnoj građevinskoj parceli, ali ne može preći dvostruku

vrijednost utvrđenu za vrstu objekta;

koeficijent izgrađenosti parcela za građenje objekata od opšteg interesa i susjednih parcela

koje imaju drugu namjenu može biti različit od prethodno navedenih.

Član 14.

Nivelacione kote poda prizemlja građevina u odnosu na saobraćajnicu utvrdit će se na osnovu

nivelacionih kota saobraćajnica definisanih Planom, što je moguće minimalno korigovati kroz

geodetski snimak terena, koji predstavlja obavezan dio tehničke dokumentacije pri izdavanju rješenja

o lokacijskim uslovima.

Određivanje kote prizemlja građevina:

Kota prizemlja planiranih građevina može biti maksimum 1,2m viša od nulte kote;

U slučaju kada je prizemlje namijenjeno stanovanju, visina poda prizemlja može biti

maksimum 1,2m od okolnog terena, kada se denivelacija do 1,2m savladava unutar

građevine;

kota prizemlja planiranih građevina ne može biti niža od nulte kote;

kod izgrađenih građevina zadržavaju se postojeće kote ulaza.

43

Nivelacione kote saobraćajnica i drugih javnih površina određuje se proračunom padova i poprečnih i

podužnih profila pojasa regulacije.

Utvrđene analitičke koordinate (kote nivelete) karakterističnih tačaka u planu nivelacije predstavljaju

osnov za utvrđivanje niveleta regulacionih linija kao i osnov za postavljanje ulaza u objekat i uređenje

ostalog prostora van pojasa regulacije.

Član 15.

Etaže građevina su: podrum (P), suteren (S), prizemlje (P), spratovi („1“, „2“, ...), potkrovlje (Pk) i

mansarda (Ms).

Na zahtjev podnosioca zahtjeva za izdavanje rješenja o lokacijskim uslovima, detaljnim urbanističko -

tehničkih uslovima može se odrediti izgradnja jedne ili više podrumskih ili suterenskih etaža, pod

uslovom da se osiguraju odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda,

kao i stabilizacije terena.

Ako se etaža namjenjuje za garažiranje vozila, moraju biti ispunjeni neophodni uslovi za prilaz vozila

garažama (dužina i nagib rampe i sl.).

Kod izgradnje novih građevina, završna etaža može biti izvedena u formi: potkrovlja, ravnog ili kosog

krova i u skladu s ambijentom.

Spratnost planiranih građevina predložena je Planom, što znači da je za definisanje spratnosti

novoplaniranih objekata, daljom izradom projektne dokumentacije, ostavljena mogućnost za

izmjenu, s tim što nova spratnost ne smije prekoračiti definisanu maksimalnu spratnu visinu

dozvoljenu Planom prema određenim zonama unutar obuhvata Plana.

Član 16.

Etaže građevina, koje čine konačan zbir spratova, predstavljaju sve etaže izuzev podrumske ili

suterenske etaže.

Dozvoljena spratnost za izgradnju novih građevina i nadogradnju postojećih:

Evidentiranjem postojeće izgrađene infrastrukture na terenu ustanovljena je prosječna

spratnost objekata, koja iznosi prizemlje + dvije etaže. U skladu sa postojećom spratnošču

objekata i smjernicom za urbanizaciju prostora, dozvoljena max. spratnost za nadogradnju

postojećih i izgradnju planiranih objekta iznosi prizemlje + tri etaže, poštujući definisane

koeficijente zauzetosti i izgrađenosti parcele.

Unutar zona individualnog stanovanja pri čemu se visina prosječne etaže određuje prema

važećim normama za projektovanje objekata, stim da prosječna visina etaže ne smije prelaziti

visinu od 3,0m, izuzev u slučajevima poslovnih prizemlja gdje visina etaže može biti do 4,0m.

44

Član 17.

Odstojanje građevine od susjednih:

Opšta pravila regulacije slobodnostojećih građevina i pomoćnih objekata, trebaju biti u

skladu sa važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, koji definišu opšte

uslovima o parcelaciji i izgradnji;

Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina, kao i građevina koje se grade u

prekinutom ili kontinualnom nizu, iznosi najmanje polovinu visine više građevine;

Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu, ako građevine na naspramnim bočnim fasadama

ne sadrže naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim

prostorijama);

Ova udaljenost ne može biti manja od 6,0m, ako jedan od zidova građevine sadrži otvore za

dnevno osvjetljenje.

Udaljenost pomoćnih objekata od susjednih parcela iznosi 3,0 m, osim u slučaju saglasnosti

vlasnika susjedne parcele kada udaljenost može iznositi manje.

Član 18.

Odnos prema postojećim građevinama

Građevine koje su Planom predviđene za uklanjanje, zadržavaju se do privođenja građevinskog

zemljišta krajnjoj namjeni utvrđenoj Planom. Također na navedenim građevinama ne mogu se vršiti

intervencije koje povećavaju materijalnu vrijednost građevine, dok je moguće odobriti intervencije u

cilju redovnog (tekućeg) održavanja građevine.

Dozvoljene intervencije u cilju redovnog (tekućeg) održavanja građevina predstavljaju:

tekuće održavanje objekata, uređaja, instalacija, pristupa i zemljišta koji služe građevini;

dogradnju u cilju obezbjeđenja osnovnih higijenskih uslova (kupatilo i WC);

pregradnju koja nema karakter nove gradnje;

konzervaciju građevine;

privremenu promjenu namjene cjelokupne ili dijelova građevine, uključujući i adaptaciju

tavanskog ili podrumskog prostora u stambeni, poslovni ili pomoćni prostor, bez podizanja

visine nadzitka;

zamjenu krova, bez podizanja visine nadzitka;

izgradnju priključaka na komunalne instalacije;

postavljanje ograde na granicama zemljišta koje se koristi uz građevinu;

45

druge manje intervencije na građevini, uređajima i instalacijama, u pravilu kao privremene,

kojima se obezbjeđuje normalno korištenje građevine ili zemljišta koje se koristi uz istu, a ne

onemogućuje ili znatno ne otežava realizacija planskog rješenja. Kao druge intervencije, u

smislu prethodnog stava, ne smatraju se veće intervencije (rekonstrukcija, nadziđivanje jedne

ili više etaža, rekonstrukcija ili zamjena krova sa podizanjem nadzitka, izgradnja novih

građevina stalnog karaktera i sl.);

Na parcelama na kojima su planirane zamjenske građevine umjesto postojećih, za postojeće

građevine važe svi gore navedeni uslovi i to do momenta izgradnje novog objekat u

planiranim, zamjenskim gabaritima.

Za postojeće objekte koji se zadržavaju Planom, a izgrađeni su unutar obuhvata zaštitnog pojasa

primjenjuje se mjera redovnog (tekućeg) održavanja.

Postojeće građevine, izuzev pomoćnih, izgrađene na vlasničkoj parceli i ucrtani u grafičkom prilogu

Plana, a ne posjeduju građevinsku dozvolu, mogu se legalizovati.

Postojeće, izgrađene građevine, koje se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati,

dograditi i nadograditi, kao i izvršiti potpunu zamjenu građevinskog fonda, u obimu građevinskih

linija (definisanih članom 11. ove Odluke) i urbanističko – tehničkih uslova u skladu sa postavkama

Plana.

Nadogradnja postojećih građevina dozvoljava se u skladu sa odredbama Plana, a do dozvoljene

maksimalne spratnosti definisane Planom prema određenim zonama unutar obuhvata Plana, ali da se

pritom ne ugrožavaju druge okolne građevine, odnosno pristupi istim i njihovo normalno

funkcionisanje u smislu redovnog korištenja i održavanja građevine.

Stambeni prostor može se u cjelini ili djelomično pretvoriti u poslovni prostor, ali samo u prizemlju

individualno stambenih objekata.

Poslovne djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim i stambeno-poslovnim objektima, moraju

biti kompatibilne sa stanovanjem, tj. takve da bukom, vibracijama, zračenjem, emisijama štetnih

materija, većom opasnošću od požara, eksplozije ili druge vrste tehničkih incidenata, nesrazmjerno

velikim opterećenjem saobraćajnica, parkirališta i komunalnih uređaja, te da ne ugrožavaju normalno

stanovanje i rad u istoj ili u susjednim objektima.

Član 19.

Unutar granica Plana projektovanje i arhitektonsko oblikovanje novih građevina i intervencije na

istim, vrše se na način da:

Arhitektonsko oblikovanje i materijalizacija kod rekonstrukcije, dogradnje ili nadogradnje, te

izgradnje planiranih građevina, prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu i arhitektonsko –

urbanističkom okruženju u kojem se građevina nalazi;

46

Kod izgradnje zamjenskih ili novih građevina treba slijediti savremeni pristup, bez direktnog

preuzimanja ili imitiranja tradicionalnih arhitektonskih izraza, već kroz savremenu

interpretaciju tradicionalnih oblikovnih postulata, usklađivati nove građevine;

Nove i zamjenske građevine moraju svojim likovnim izrazom i predviđenim proporcijama,

arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim građevinama ili blokom u

cjelini. Sa aspekta kolorističke obrade fasade, treba izbjegavati jarke i intenzivne boje, te

koristiti ublažene bijele nijanse, te svijetle pastelne boje, u kombinaciji sa neutralnim

nijansama;

Sve planirane arhitektonske građevine moraju biti projektovane i izvedene u skladu sa

odredbama ovog Plana i u skladu sa važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i

Hercegovine;

Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe

svakog potrošača;

Na području Plana ne dozvoljavaju se intervencije na građevinama individualnog stanovanja

u vidu ustakljivanja balkona, zaziđivanja ili probijanja otvora, koji nisu predviđeni izvornom

projektnom dokumentacijom), bez prethodno izdatog rješenja lokacijskih uslova i drugih

propisanih dokumenata, kao i bez sistemskog rješenja za cjelokupni objekat sa saglasnostima

svih vlasnika predmetne građevine, a u skladu sa trenutno važećim odredbama i propisima

Federacije Bosne i Hercegovine;

Krovni pokrivač je potrebno uskladiti sa pretežnim načinom pokrivanja u zoni. Krovovi

građevina mogu biti dvovodni, viševodni ili ravni. Kod građevina sa dvije ili više kosih krovnih

ravni, streha mora biti paralelna sa nagibom orjentisanim prema ulici. Kod građevina sa

dvovodnim i viševodnim kosim krovom, a koji se nalaze na kosom terenu, jedna krovna ravan

mora biti sa nagibom orjentisanim u smjeru pada terena, odnosno, strehom paralelnom sa

izohipsama;

Nagib kosih krovova je potrebno prilagoditi nagibu na susjednim građevinama, odnosno, za

građevine u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna

ravan mora biti jednakog nagiba;

Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim

nagibom i četvorovodnih krovova;

U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u

funkciji primarne namjene građevine, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih

stambenih jedinica, ali bez realizacije krovnih badža, već se osvjetljenje prostora osigurava

krovnim prozorima;

Podrumi i sutereni se mogu realizovati kod izgradnje svih građevina, pod uslovom da se

obezbjede odgovarajuće tehničke mjere, u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda;

U okviru Plana ograničiti djelatnosti i namjene koje povećavaju opasnost od eksplozije,

požara, te stvaraju buku iznad granice dozvoljene za život u centru.

47

IV – USLOVI ZA IZGRADNJU JAVNIH POVRŠINA I OBJEKATA

Član 20.

Pod javnim urbanim prostorom (javnim površinama), podrazumjeva se opšte dobro, namjenjeno

opštem korištenju radi obavljanja različitih aktivnosti vezanih za taj prostor, za sadržaje u njemu i

njegovoj neposrednoj okolini, u smislu obezbjeđivanja određenog nivoa urbanog standarda za sve

građane i korisnike.

Javne površine (zelene površine, ulice, parkirališta, pločnici i sl.) su definisane odredbama Plana i

mogu se mijenjati u skladu sa iskazanim potrebama poštujući odredbe Plana i poštujući važeće

odredbe i propise Federacije Bosne i Hercegovine.

Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove i raseljena lica Općine Goražde

određuje broj, poziciju i veličinu dječijih igrališta u okviru slobodnih zelenih površina.

Također, Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove i raseljena lica Općine

Goražde vrši razmještaj i izbor urbanog mobilijara i sličnih elemenata koji dopunjavaju urbani

ambijent.

Postavljanje interne vanjske rasvjete, oglasnih ploča, klupa, korpi za otpatke, natpisa, reklama i

sličnog mobilijara, nalaže i odobrava nadležni organ kroz izdavanje rješenja o lokacijskim uslovima, na

bazi odgovarajuće tehničke dokumentacije, koja treba biti u skladu sa trenutno važećim odredbama i


Član 21.

Uslovi projektovanja saobraćajnica i komunalne infrastrukture unutar obuhvata Plana, dati su u

tekstualnom i grafičkom dijelu Plana.

Poprečni profili saobraćajnica, definisani prema rangu ceste, prikazani su na grafičkom prilogu Plana,

karta broj 7. (Saobraćaj i nivelacija).

Horizontalni gabariti saobraćajnica i saobraćajnih površina su, po pravilu, fiksni, dok nadležni organ

na osnovu definisanja detaljnih urbanističko-tehničkih uslova može odrediti minimalna odstupanja od

tih gabarita, ako to zahtijevaju opravdani tehnički razlozi obrazloženi idejnim projektom, ili drugim

opravdanim razlozima (fazna izgradnja saobraćajnice, fazno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i

sl.).

Površina parking mjesta mora biti minimalno 5,0 x 2,5m, te mora biti povezana sa sistemom javnih

pješačkih komunikacija.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti, ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja viskog zelenila ili

graditi fizičke strukture, koje bi mogle ugroziti siguran i nesmetan tok saobraćaja.

48

Parkiranje organizovati na pripadajućim parcelama, u sklopu novih i postojećih građevina, te na

Planom utvrđenim parking prostorima i površinama.

U zonama pješačkih kretanja ne dozvoljava se parkiranje, ali se omogućava kretanje interventnih

vozila.

Član 22.

Pješačka kretanja rješavati koridorski uz kolovoz saobraćajnica i pješačkim stazama, kroz uređenje

slobodnih površina. Uređenje pješačkih površina podrazumijeva i jedinstven tretman urbanog

mobilijara (korpe za otpatke, klupe, telefonske govornice, elemente vode i sl.). Pješačke i druge javne

površine se ne mogu izdvajati postavljanjem barijera ili prepreka, u cilju sprečavanja normalnog

pješačkog toka.

Za površinsku obradu planiranih javnih pješačkih površina treba primjenjivati materijale koji su

otporni na habanje, pogodni za kretanje u zimskim uslovima (klizanje), a podnose opterećenja

neophodna za kretanje interventnih vozila.

Uspostavljanje javnih pješačkih komunikacija izvan osnovne mreže saobraćajnica može se odobriti, s

tim da se iste prilagode uslovima terena i osnovnim pješačkim tokovima.

V – USLOVI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 23.

Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog

zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na

vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, te eventualno izmiještanje vodova komunalne

infrastrukture.

Izgradnja građevina se ne može započeti prije uklanjanja građevina predviđenih za rušenje. Izuzetno

se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema

građevine.

Građevina mora imati mogućnost priključenja na javnu saobraćajnu i komunalnu mrežu, koju

ostvaruje izradom odgovarajuće dokumentacije, na osnovu koje nadležni organi izdaju saglasnost za

priključak, u skladu sa važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Za potrebe parkiranja planiranih građevina, prema normativima, neophodno je obezbjediti jedno

parking mjesto (1PM) po stanu, odnosno, odgovarajući broj parking mjesta prema vrsti djelatnosti,

koja se obavlja u objektu. U načelu, 1PM/60 m2.

Do realizacije planskih rješenja, zemljišta obuhvaćena Planom mogu se koristiti na zatečeni ili drugi

način kojim se ne onemogućava ili bitno ne otežava realizacija planskih rješenja (građevinske parcele

49

postojećih objekata, dvorišta, vrtovi, saobraćajne površine, manipulativne površine, igrališta, zelene

površine i sl.).

Član 24.

Ovim Planom utvrđene su sljedeće kategorije zelenila:

Javne zelene površine;

Privatne zelene površine;

Linijsko zelenilo.

Na parcelama na kojima se planiraju nova uređenja i zelene površine, biološka komponenta treba da

je zastupljena kroz visokoatraktivne vrste, sve tri vegetacione etaže.

Zadržavajući postojeće kvalitetno drveće, na površinama svih kategorija zelenila može se odobriti

uvođenje cvjetnih aplikacija ili drugih elemenata za oblikovanje hortikulturnog prostora.

U zonama individualne stambene izgradnje treba u maksimalnom obimu ozeleniti okućnice i vrtove,

uz obezbjeđenje predbašti, a na udaljenijim dijelovima parcele formirati, po mogućnosti, voćnjake.

Koncept ozelenjavanja, osim estetsko – psihološke, treba da obezbjedi i druge funkcije, kao što su:

stvaranje ugodnog ambijenta za život i odmor, zaštitu od buke, prašine, izduvnih gasova itd. Koristiti

sadni materijal odabranih vrsta dendroflore visokog kvaliteta, uz obavezan certifikat.

Linijsko zelenilo se formira duž novoplaniranih i postojećih saobraćajnica, a prema prostornim

mogućnostima. U ovom slučaju je potrebno zasaditi stablašice markantnih morfoloških iskaza, koje

nemaju samo estetsko – dekorativnu, već i zaštitno – sanitarni karakter.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih građevina podrazumijeva i prijem izvedenih radova na

uređenju slobodnih i zelenih površina, prethodno definisanih projektnim rješenjem vanjskog

uređenja, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima.

Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove i raseljena lica Općine Goražde

određuje obim hortikulturnog uređenja slobodnih površina predviđenih za zelenilo, te određuje

ulične frontove, duž kojih, ako za to postoji mogućnost, biti će zasađeni drvoredi.

Član 25.

Pozicioniranje pomoćnih građevina (garaže, ljetne kuhinje, nadstrešnice, hladnjaci, šupe, drvarnice, i

sl.) vrši se izdavanjem rješenja o lokacijskim uslovima, koje izdaje Služba za prostorno uređenje,

stambeno – komunalne poslove i raseljena lica Općine Goražde, u skladu sa važećim odredbama i


50

Pozicioniranje pomoćnih građevina može se odobriti na parcelama postojećih i planiranih građevina,

gdje se mogu riješiti u okviru gabarita osnovne građevine ili unutar građevinskih linija predmetne

parcele, poštujući dozvoljene koeficijente izgrađenosti i zauzetosti parcele, te sve u skladu sa

trenutno važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Pomoćne građevine moraju biti izvedene u čvrstom materijalu, a u skladu sa materijalizacijom

osnovne građevine na parceli. Spratnost pomoćnih građevina ne smije preći etažu prizemlja.

Pomoćne građevine su namjenjene, u prvom redu za garažiranje vozila, a iznimno za gospodarske

potrebe, uključujući i ljetne kuhinje. Izgradnja garažnog prostora se može odobriti, s tim da se

pozicioniranje izvrši na način da je pomoćna građevina udaljena minimalno 5,0m od regulacione linije

javne saobraćajnice.

Legalizacija postojećih pomoćnih građevina se može odobriti ako su isti u funkciji redovnog korištenja

glavne građevine, te ukoliko za to postoje prethodno navedene prostorne mogućnosti. Kao takve

postojeće pomoćne građevine se mogu rekonstruisati, sanirati i dograditi.

Član 26.

Postavljanje privremenih građevina vrši se izdavanjem rješenja o lokacijskim uslovima, koje izdaje

Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove i raseljena lica Općine Goražde, u

skladu sa važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Za navedene objekte može se odrediti prostor potreban za njihovo postavljanje i upotrebu, koji ne

predstavlja građevinsku parcelu i nije predmet parcelacije.

Za pozicioniranje privremenih građevina na javnim površinama izrađuju se detaljni urbanističko -

tehnički uslovi, kako za pojedinačne slučajeve tako i za koncentrisanu grupu građevina na

lokalitetima koje odredi Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove i raseljena lica

Općine Goražde. Ovim dokumentom preciznije se definišu namjena građevine, gabariti, položaj,

izgled, tip prenosnih građevina (kioska) i dr..

Zabranjeno je pozicioniranje privremenih tipskih prenosnih građevina (kioska) u dvorištima

postojećih i planiranih porodičnih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada. Zbog svog privremenog

karaktera, građevine iz prethodnog stava mogu biti postavljene isključivo na način i od materijala koji

omogućavaju jednostavnu demontažu i uklanjanje istog. Privremeni objekti moraju zadovoljavati

esteske, sanitarne i protivpožarne uslove.

51

Član 27.

Zaštita standarda stanovanja i sprječavanje nepovoljnih uticaja na okoliš

Prilikom izgradnje i korištenja građevine i površina potrebnih za normalno funkcionisanje građevine,

potrebno je preduzeti sve mjere zaštite i unaprijeđenja životne sredine od zagađenja vode, zemljišta i

vazduha, zaštite od buke, elementrnih nepogoda, požara, udara groma, zemljotresa i drugih pojava.

U svrhu zaštite kvaliteta stanovanja, kod realizacije građevina treba preduzeti mjere zaštite od buke,

vibracija i strukturnog zvuka stanova, te poslovnih prostora.

Na području obuhvaćenom granicama ove Odluke, mogu se obavljati djelatnosti koje ne ugrožavaju

prirodnu sredinu i okolinu i ne utiču na kvalitet života u susjednim objektima.

Unutar obuhvata se ne mogu locirati građevine koje zahtijevaju deponovanje i primjenu biološko –

hemijskih ili radioaktivnih materija, koji su izvori buke, zagađenja i proizvode vibracije, te koji mogu

imati nepovoljan uticaj na kvalitet života stanovnika.

Član 28.

Normativi za osobe sa umanjenom sposobnošću kretanja

U toku sprovođenja Plana, potrebno je primjenjivati principe urbanističko – tehničkih uslova,

prostornih standarda i normativa za sprječavanje stvaranja arhitektonsko – urbanističkih barijera za

kretanje osoba sa umanjenom sposobnošću kretanja, koja koriste tehnička i ortopedska pomagala, a

sve u skladu sa važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao prilazi i ulazi u sve objekte moraju biti isprojektovani i izvedeni

sa nagibima, koji omogućavaju nesmetano kretanje osoba sa umanjenom sposobnošću kretanja,

odnosno, neophodno je obezbjediti odgovarajuće rampe, držače, posebno obilježena parking mjesta i

sl..

Površina parking mjesta mora biti 5,0 x 3,0m, te mora biti izvedena sa ukošenim rubnikom,

minimalne širine 1,0m, kako bi se povezala sa sistemom javnih pješačkih komunikacija.

Svi trgovi, ulice, staze, te ostale površine namijenjene kretanju pješaka, moraju biti međusobno

povezane, sa minimalnom širinom staze od 1,2m, a na mjestima gdje se invalidska kolica mimoilaze,

sa širinom od 1,8m. Na pješačkim prelazima, rubnik mora biti iskošen, sa minimalnom širinom od

1,0m.

Osim svjetlosne signalizacije, sva prometna signalizacija (semafori), moraju emitovati i zvučne signale.

52

Član 29.

Ograde se u pravilu dozvoljavaju samo oko građevina individualne stambene izgradnje, gdje se mogu

predvidjeti ograde od kamena, zelenila ili metala, s tim da ograda, radi uklapanja u ambijent naselja,

ne može biti viša od 1,2m uz uslov da 2/3 ograde treba biti transparentno, prema čemu sokl može

iznositi najviše 0,5m.

U području raskrsnica, visina ograde se određuje prema propisima Federacije Bosne i Hercegovine,

kojim je regulisana bezbijednost saobraćaja na putevima.

Zabranjeno je postavljanje ograda oko stambeno-poslovnih.

Ograde gradilišta gdje počinje izgradnja, mogu biti visoke do 2,0m i od punog materijala.

U području obuhvata ove Odluke zabranjeno je postavljanje ograde od bodljikave žice.

Član 30.

Uređaji i objekti za reklamiranje sadržaja unutar obuhvata Plana, mogu se odobriti na osnovu

odobrenja koje izdaje Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove i raseljena lica

Općine Goražde, u skladu sa važećim odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Svi reklamni uređaji moraju biti propisno locirani i osvijetljeni, na način koji ne ometa sigurno

odvijanje pješačkog i kolskog saobraćaja, te ne remeti ambijent naselja.

Član 31.

Pozicioniranje i način postavljanja javne rasvjete, definisano je kroz tekstualni dio Plana, poglavlje

4.2.3. Elektroenergetika, te i kroz grafički dio Plana, karta 10. (Energetska infrastruktura).

Dozvoljava se fazna realizacija projekta javne rasvjete, s tim da nadležni organ stručnim mišljenjem

određuje prioritet pri realizaciji projekta javne rasvjete unutar obuhvata Plana, u skladu sa važećim

odredbama i propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 32.

Služba za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslovne i raseljena lica Općine Goražde

zaduženo je za tumačenje Plana u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Član 33.

Do provođenja površina planiranoj namjeni prema Regulacionom planu, privremeno korištenje istih

odredit će nadležni organ posebnom odlukom.

53

Član 34.

Uslovi pod kojima je moguće inicirati i izvršiti Izmjene Plana, definisani su važećim odredbama i


Izmjene i revizija plana vrše se po postupku koji je propisan za izradu i donošenje planova unutar

Općine Goražde.

Član 35.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Općine Goražde.

Broj : ________________

Općina Goražde, __________________ 2017. godine

Predsjednik

Općinskog vijeća Goražde

______________________________

54

Koordinate prelomnih tačaka

5 PRILOG 1

55

NUMERACIJA I POVRŠINA PRIJEDLOGA NOVOFORMIRANIH PARCELA

Numeracija parcela

Površina

0 491,372 sq m

1 304,899 sq m

2 307,029 sq m

3 597,536 sq m

4 632,462 sq m

5 500,629 sq m

6 757,922 sq m

7 948,089 sq m

8 415,312 sq m

9 315,341 sq m

10 465,956 sq m

11 595,604 sq m

12 347,722 sq m

13 656,571 sq m

14 401,151 sq m

15 769,839 sq m

16 519,816 sq m

17 1126,159 sq m

18 835,419 sq m

19 1041,470 sq m

20 1004,569 sq m

21 1379,031 sq m

22 923,471 sq m

23 449,480 sq m

24 383,694 sq m

25 300,999 sq m

26 642,072 sq m

27 516,028 sq m

28 1288,358 sq m

29 680,728 sq m

30 1122,708 sq m

31 721,375 sq m

32 849,841 sq m

33 1319,154 sq m

34 894,511 sq m

35 533,805 sq m

36 852,351 sq m

37 860,363 sq m

38 992,719 sq m

39 1098,898 sq m

Numeracija parcela

Površina

40 431,257 sq m

41 502,144 sq m

42 555,308 sq m

43 979,166 sq m

44 440,801 sq m

45 214,761 sq m

46 405,486 sq m

47 171,487 sq m

48 1119,113 sq m

49 382,509 sq m

50 947,384 sq m

51 381,880 sq m

52 563,409 sq m

53 1171,960 sq m

54 660,009 sq m

55 53,208 sq m

56 1041,880 sq m

57 744,309 sq m

58 1151,544 sq m

59 648,003 sq m

60 1219,631 sq m

61 901,813 sq m

62 309,952 sq m

63 541,214 sq m

64 522,589 sq m

65 715,320 sq m

66 642,552 sq m

67 304,817 sq m

68 853,087 sq m

69 253,506 sq m

70 847,600 sq m

71 510,900 sq m

72 538,713 sq m

73 498,450 sq m

74 450,615 sq m

75 395,153 sq m

76 374,414 sq m

77 326,318 sq m

78 296,283 sq m

79 571,356 sq m

56

Numeracija parcela

Površina

80 538,774 sq m

81 505,453 sq m

82 302,418 sq m

83 331,995 sq m

84 451,197 sq m

85 404,021 sq m

86 372,299 sq m

87 199,813 sq m

88 520,746 sq m

89 202,016 sq m

90 352,840 sq m

91 427,521 sq m

92 631,479 sq m

93 572,377 sq m

94 560,004 sq m

95 584,289 sq m

96 346,884 sq m

97 453,192 sq m

98 726,256 sq m

99 293,269 sq m

100 433,987 sq m

101 354,475 sq m

102 250,616 sq m

103 284,543 sq m

104 206,415 sq m

105 318,484 sq m

106 458,467 sq m

107 185,413 sq m

108 381,625 sq m

109 205,093 sq m

110 504,985 sq m

111 602,942 sq m

112 469,414 sq m

Numeracija parcela

Površina

113 571,152 sq m

114 417,736 sq m

115 608,493 sq m

116 741,644 sq m

117 683,787 sq m

118 127,910 sq m

119 565,886 sq m

120 106,791 sq m

121 558,365 sq m

122 781,857 sq m

123 459,931 sq m

124 403,141 sq m

125 504,704 sq m

126 284,516 sq m

127 619,284 sq m

128 198,812 sq m

129 512,985 sq m

130 425,830 sq m

131 505,907 sq m

132 174,001 sq m

133 300,453 sq m

134 721,233 sq m

135 671,433 sq m

136 524,608 sq m

137 647,341 sq m

138 528,535 sq m

139 67,423 sq m

140 92,917 sq m

141 421,612 sq m

KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA PARCELACIJE

Redni broj

x koordinate y koordinate

0 6578241,304 m 4834826,605 m

1 6578253,310 m 4834826,588 m

2 6578250,231 m 4834820,644 m

3 6578239,859 m 4834820,584 m

Redni broj


4 6578217,312 m 4834825,811 m

5 6578225,387 m 4834820,108 m

6 6578241,684 m 4834809,545 m

7 6578230,534 m 4834798,011 m

57

Redni broj


8 6578199,459 m 4834818,798 m

9 6578182,819 m 4834807,944 m

10 6578220,591 m 4834787,491 m

11 6578217,046 m 4834783,036 m

12 6578205,707 m 4834788,894 m

13 6578201,799 m 4834781,881 m

14 6578188,256 m 4834788,926 m

15 6578171,561 m 4834798,054 m

16 6578152,074 m 4834779,052 m

17 6578181,304 m 4834764,026 m

18 6578183,272 m 4834771,158 m

19 6578194,616 m 4834768,455 m

20 6578203,940 m 4834764,689 m

21 6578206,011 m 4834768,463 m

22 6578202,936 m 4834774,272 m

23 6578198,474 m 4834778,526 m

24 6578198,522 m 4834754,812 m

25 6578197,117 m 4834752,252 m

26 6578176,213 m 4834763,259 m

27 6578165,020 m 4834757,253 m

28 6578143,944 m 4834767,390 m

29 6578138,752 m 4834758,506 m

30 6578131,730 m 4834742,505 m

31 6578161,547 m 4834739,236 m

32 6578186,247 m 4834734,952 m

33 6578186,389 m 4834735,303 m

34 6578188,679 m 4834734,477 m

35 6578192,728 m 4834743,472 m

36 6578172,637 m 4834734,184 m

37 6578173,179 m 4834730,358 m

38 6578174,262 m 4834729,960 m

39 6578185,359 m 4834727,041 m

40 6578182,870 m 4834720,576 m

41 6578182,214 m 4834720,138 m

42 6578178,745 m 4834712,264 m

43 6578176,067 m 4834715,209 m

44 6578175,168 m 4834718,369 m

45 6578172,675 m 4834718,862 m

46 6578138,382 m 4834723,919 m

47 6578128,601 m 4834726,074 m

48 6578127,053 m 4834706,698 m

49 6578132,077 m 4834705,387 m

Redni broj


50 6578149,848 m 4834702,782 m

51 6578152,657 m 4834713,164 m

52 6578175,447 m 4834704,967 m

53 6578180,947 m 4834704,582 m

54 6578171,146 m 4834685,777 m

55 6578165,575 m 4834693,287 m

56 6578162,971 m 4834695,100 m

57 6578148,991 m 4834699,617 m

58 6578131,723 m 4834694,271 m

59 6578131,617 m 4834691,928 m

60 6578126,540 m 4834702,012 m

61 6578134,192 m 4834690,582 m

62 6578160,498 m 4834682,288 m

63 6578169,083 m 4834682,529 m

64 6578179,098 m 4834682,191 m

65 6578191,401 m 4834679,152 m

66 6578200,811 m 4834699,472 m

67 6578225,492 m 4834693,300 m

68 6578220,037 m 4834672,078 m

69 6578240,397 m 4834667,049 m

70 6578245,030 m 4834668,603 m

71 6578245,951 m 4834688,015 m

72 6578248,578 m 4834689,343 m

73 6578216,366 m 4834697,472 m

74 6578183,432 m 4834705,719 m

75 6578188,144 m 4834716,205 m

76 6578193,337 m 4834727,763 m

77 6578204,358 m 4834724,213 m

78 6578203,078 m 4834720,411 m

79 6578222,485 m 4834715,696 m

80 6578251,632 m 4834708,538 m

81 6578254,978 m 4834727,954 m

82 6578228,328 m 4834734,572 m

83 6578199,610 m 4834741,727 m

84 6578208,936 m 4834759,242 m

85 6578232,571 m 4834751,643 m

86 6578257,775 m 4834744,486 m

87 6578260,065 m 4834757,145 m

88 6578261,593 m 4834763,855 m

89 6578239,952 m 4834772,618 m

90 6578223,124 m 4834779,432 m

91 6578226,913 m 4834784,193 m

58

Redni broj


92 6578237,348 m 4834794,988 m

93 6578266,053 m 4834783,441 m

94 6578139,956 m 4834580,044 m

95 6578136,440 m 4834611,478 m

96 6578135,341 m 4834626,027 m

97 6578136,001 m 4834639,611 m

98 6578148,134 m 4834633,940 m

99 6578151,476 m 4834636,073 m

100 6578144,350 m 4834608,112 m

101 6578155,978 m 4834650,792 m

102 6578145,106 m 4834655,755 m

103 6578143,052 m 4834645,630 m

104 6578136,309 m 4834647,052 m

105 6578136,021 m 4834660,147 m

106 6578142,397 m 4834663,745 m

107 6578132,280 m 4834679,883 m

108 6578141,219 m 4834681,021 m

109 6578147,356 m 4834679,079 m

110 6578157,283 m 4834675,937 m

111 6578160,641 m 4834670,026 m

112 6578157,900 m 4834658,363 m

113 6578157,706 m 4834653,802 m

114 6578156,829 m 4834653,805 m

115 6578181,360 m 4834661,249 m

116 6578167,089 m 4834665,460 m

117 6578168,865 m 4834672,334 m

118 6578174,898 m 4834675,939 m

119 6578185,584 m 4834673,315 m

120 6578194,600 m 4834671,093 m

121 6578199,235 m 4834664,728 m

122 6578195,693 m 4834642,968 m

123 6578182,296 m 4834646,314 m

124 6578176,652 m 4834647,796 m

125 6578163,412 m 4834651,233 m

126 6578158,206 m 4834634,144 m

127 6578173,296 m 4834629,762 m

128 6578176,989 m 4834628,691 m

129 6578194,166 m 4834623,790 m

130 6578192,264 m 4834599,485 m

131 6578171,080 m 4834601,520 m

132 6578170,186 m 4834610,012 m

133 6578152,858 m 4834612,970 m

Redni broj


134 6578151,207 m 4834606,664 m

135 6578147,737 m 4834585,036 m

136 6578158,175 m 4834583,901 m

137 6578169,323 m 4834581,941 m

138 6578173,388 m 4834581,210 m

139 6578190,587 m 4834579,361 m

140 6578191,576 m 4834579,214 m

141 6578196,524 m 4834578,478 m

142 6578196,411 m 4834577,260 m

143 6578213,464 m 4834574,492 m

144 6578215,220 m 4834574,218 m

145 6578238,090 m 4834570,826 m

146 6578238,202 m 4834558,517 m

147 6578232,512 m 4834553,519 m

148 6578212,605 m 4834556,206 m

149 6578198,637 m 4834557,452 m

150 6578198,703 m 4834558,360 m

151 6578191,281 m 4834559,264 m

152 6578172,533 m 4834561,876 m

153 6578149,949 m 4834565,023 m

154 6578145,689 m 4834570,680 m

155 6578239,193 m 4834580,393 m

156 6578216,564 m 4834581,952 m

157 6578218,290 m 4834591,880 m

158 6578197,959 m 4834595,174 m

159 6578199,259 m 4834611,639 m

160 6578200,246 m 4834624,594 m

161 6578201,571 m 4834641,513 m

162 6578202,940 m 4834649,553 m

163 6578205,118 m 4834662,834 m

164 6578212,396 m 4834667,032 m

165 6578217,136 m 4834666,015 m

166 6578217,048 m 4834665,592 m

167 6578224,791 m 4834663,685 m

168 6578237,954 m 4834660,453 m

169 6578240,506 m 4834658,211 m

170 6578242,207 m 4834654,722 m

171 6578241,646 m 4834645,888 m

172 6578220,625 m 4834647,844 m

173 6578240,219 m 4834631,707 m

174 6578242,625 m 4834631,061 m

175 6578243,916 m 4834631,089 m

59

Redni broj


176 6578243,869 m 4834626,527 m

177 6578242,629 m 4834614,249 m

178 6578241,320 m 4834601,282 m

179 6578240,018 m 4834588,392 m

180 6578140,349 m 4834544,604 m

181 6578139,984 m 4834553,908 m

182 6578139,886 m 4834556,253 m

183 6578142,580 m 4834558,776 m

184 6578163,223 m 4834555,972 m

185 6578164,073 m 4834542,301 m

186 6578186,775 m 4834539,869 m

187 6578186,669 m 4834548,524 m

188 6578181,457 m 4834553,565 m

189 6578163,582 m 4834529,337 m

190 6578186,732 m 4834526,821 m

191 6578185,936 m 4834512,434 m

192 6578167,232 m 4834515,065 m

193 6578162,472 m 4834515,974 m

194 6578143,234 m 4834518,441 m

195 6578146,144 m 4834496,177 m

196 6578163,393 m 4834493,758 m

197 6578187,657 m 4834490,370 m

198 6578185,879 m 4834511,432 m

199 6578188,854 m 4834510,918 m

200 6578191,829 m 4834510,404 m

201 6578191,892 m 4834511,491 m

202 6578192,760 m 4834528,274 m

203 6578192,785 m 4834545,978 m

204 6578192,785 m 4834545,978 m

205 6578199,459 m 4834551,057 m

206 6578215,560 m 4834548,814 m

207 6578214,269 m 4834525,653 m

208 6578237,171 m 4834522,479 m

209 6578238,461 m 4834541,098 m

210 6578234,154 m 4834546,223 m

211 6578237,090 m 4834505,644 m

212 6578214,111 m 4834508,681 m

213 6578236,783 m 4834483,927 m

214 6578217,112 m 4834486,413 m

215 6578212,428 m 4834487,041 m

216 6578147,052 m 4834483,588 m

217 6578215,671 m 4834474,620 m

Redni broj


218 6578237,257 m 4834471,212 m

219 6578237,723 m 4834458,728 m

220 6578213,427 m 4834470,837 m

221 6578212,901 m 4834461,862 m

222 6578202,173 m 4834463,299 m

223 6578186,150 m 4834465,433 m

224 6578147,969 m 4834470,870 m

225 6578149,330 m 4834451,689 m

226 6578185,913 m 4834449,933 m

227 6578150,182 m 4834437,102 m

228 6578185,677 m 4834434,432 m

229 6578202,696 m 4834448,539 m

230 6578212,270 m 4834447,274 m

231 6578212,270 m 4834446,897 m

232 6578238,246 m 4834443,884 m

233 6578238,352 m 4834442,980 m

234 6578214,492 m 4834445,632 m

235 6578215,108 m 4834432,151 m

236 6578238,858 m 4834430,382 m

237 6578239,629 m 4834408,529 m

238 6578187,248 m 4834409,868 m

239 6578183,148 m 4834409,833 m

240 6578151,712 m 4834410,920 m

241 6578152,918 m 4834390,280 m

242 6578184,186 m 4834389,386 m

243 6578191,346 m 4834389,199 m

244 6578236,676 m 4834388,074 m

245 6578240,141 m 4834387,236 m

246 6578240,306 m 4834380,364 m

247 6578243,023 m 4834367,129 m

248 6578194,015 m 4834366,824 m

249 6578193,055 m 4834370,872 m

250 6578162,834 m 4834369,574 m

251 6578162,447 m 4834371,599 m

252 6578153,998 m 4834371,518 m

253 6578154,265 m 4834365,348 m

254 6578162,991 m 4834365,491 m

255 6578154,912 m 4834350,368 m

256 6578194,986 m 4834354,558 m

257 6578196,064 m 4834340,934 m

258 6578220,267 m 4834343,378 m

259 6578246,335 m 4834347,051 m

60

Redni broj


260 6578248,671 m 4834332,671 m

261 6578225,435 m 4834329,985 m

262 6578221,614 m 4834329,486 m

263 6578179,969 m 4834324,425 m

264 6578156,110 m 4834322,075 m

265 6578156,752 m 4834307,763 m

266 6578176,192 m 4834309,798 m

267 6578176,630 m 4834306,843 m

268 6578198,821 m 4834309,124 m

269 6578202,939 m 4834311,160 m

270 6578227,531 m 4834314,076 m

271 6578235,852 m 4834315,088 m

272 6578251,353 m 4834316,172 m

273 6578252,177 m 4834310,016 m

274 6578247,643 m 4834304,443 m

275 6578237,447 m 4834303,561 m

276 6578200,452 m 4834300,516 m

277 6578158,243 m 4834296,897 m

278 6578157,180 m 4834297,852 m

279 6578158,294 m 4834288,048 m

280 6578162,900 m 4834289,670 m

281 6578201,641 m 4834293,475 m

282 6578236,037 m 4834296,371 m

283 6578248,799 m 4834297,473 m

284 6578254,194 m 4834293,082 m

285 6578255,068 m 4834285,784 m

286 6578237,092 m 4834283,891 m

287 6578203,662 m 4834280,186 m

288 6578199,034 m 4834279,695 m

289 6578200,645 m 4834270,317 m

290 6578160,710 m 4834266,267 m

291 6578161,785 m 4834257,035 m

292 6578206,878 m 4834261,161 m

293 6578205,104 m 4834270,697 m

294 6578256,930 m 4834276,034 m

295 6578258,782 m 4834266,397 m

296 6578261,890 m 4834245,478 m

297 6578211,028 m 4834240,079 m

298 6578164,316 m 4834235,300 m

299 6578167,640 m 4834216,878 m

300 6578213,983 m 4834222,709 m

301 6578216,646 m 4834223,096 m

Redni broj


302 6578264,265 m 4834229,357 m

303 6578266,173 m 4834218,341 m

304 6578218,876 m 4834212,249 m

305 6578219,085 m 4834204,966 m

306 6578172,384 m 4834198,950 m

307 6578177,417 m 4834181,298 m

308 6578221,334 m 4834185,937 m

309 6578270,932 m 4834191,299 m

310 6578274,365 m 4834178,399 m

311 6578258,645 m 4834176,721 m

312 6578224,359 m 4834169,391 m

313 6578225,847 m 4834161,247 m

314 6578185,046 m 4834154,537 m

315 6578188,901 m 4834142,311 m

316 6578228,438 m 4834148,513 m

317 6578226,294 m 4834159,050 m

318 6578277,380 m 4834163,295 m

319 6578279,583 m 4834139,189 m

320 6578254,993 m 4834135,584 m

321 6578232,044 m 4834132,141 m

322 6578195,059 m 4834126,371 m

323 6578199,404 m 4834114,865 m

324 6578234,435 m 4834120,028 m

325 6578234,892 m 4834117,736 m

326 6578282,451 m 4834125,716 m

327 6578282,058 m 4834127,482 m

328 6578257,440 m 4834123,562 m

329 6578286,386 m 4834107,045 m

330 6578238,623 m 4834099,021 m

331 6578215,342 m 4834072,844 m

332 6578242,810 m 4834078,014 m

333 6578250,724 m 4834079,577 m

334 6578289,133 m 4834086,233 m

335 6578289,652 m 4834081,695 m

336 6578297,174 m 4834061,059 m

337 6578254,003 m 4834054,105 m

338 6578224,573 m 4834048,829 m

339 6578230,420 m 4834033,606 m

340 6578276,833 m 4834043,029 m

341 6578303,836 m 4834048,556 m

342 6578306,150 m 4834044,215 m

343 6578307,549 m 4834039,381 m

61

Redni broj


344 6578308,395 m 4834027,996 m

345 6578293,224 m 4834028,349 m

346 6578283,793 m 4834026,885 m

347 6578280,830 m 4834026,370 m

348 6578277,865 m 4834025,862 m

349 6578260,276 m 4834023,305 m

350 6578236,792 m 4834017,013 m

351 6578242,205 m 4834002,301 m

352 6578280,072 m 4834009,387 m

353 6578282,123 m 4833993,661 m

354 6578266,087 m 4833990,908 m

355 6578246,458 m 4833987,365 m

356 6578251,829 m 4833968,503 m

357 6578252,943 m 4833967,708 m

358 6578271,819 m 4833970,188 m

359 6578280,540 m 4833971,334 m

360 6578284,544 m 4833975,992 m

361 6578286,171 m 4834010,166 m

362 6578309,514 m 4834012,934 m

363 6578310,083 m 4833998,524 m

364 6578288,102 m 4833994,658 m

365 6578290,496 m 4833976,751 m

366 6578295,412 m 4833973,288 m

367 6578306,124 m 4833974,867 m

368 6578310,374 m 4833979,744 m

369 6578257,328 m 4833961,207 m

370 6578303,113 m 4833967,192 m

371 6578308,733 m 4833961,728 m

Redni broj


372 6578306,801 m 4833946,315 m

373 6578261,358 m 4833943,968 m

374 6578264,365 m 4833926,255 m

375 6578303,741 m 4833928,353 m

376 6578303,007 m 4833916,025 m

377 6578266,817 m 4833911,457 m

378 6578268,752 m 4833894,291 m

379 6578300,627 m 4833897,250 m

380 6578302,559 m 4833897,145 m

381 6578302,348 m 4833877,882 m

382 6578299,837 m 4833877,983 m

383 6578284,782 m 4833877,567 m

384 6578270,716 m 4833877,179 m

385 6578271,071 m 4833873,998 m

386 6578271,595 m 4833855,407 m

387 6578285,911 m 4833856,120 m

388 6578297,650 m 4833856,705 m

389 6578299,924 m 4833857,534 m

390 6578300,039 m 4833849,430 m

391 6578300,843 m 4833838,657 m

392 6578296,474 m 4833842,444 m

393 6578286,642 m 4833835,491 m

394 6578273,669 m 4833813,704 m

395 6578272,550 m 4833804,665 m

396 6578272,003 m 4833847,953 m

KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA GRAĐEVINSKE LINIJE

Redni broj


0 6578219,077 m 4834823,185 m

1 6578238,426 m 4834810,491 m

2 6578219,389 m 4834790,797 m

3 6578203,993 m 4834771,023 m

4 6578193,923 m 4834752,668 m

5 6578195,357 m 4834751,998 m

6 6578192,387 m 4834745,401 m

7 6578190,636 m 4834746,154 m

8 6578185,649 m 4834735,054 m

Redni broj


9 6578186,247 m 4834734,952 m

10 6578185,354 m 4834730,083 m

11 6578183,564 m 4834730,411 m

12 6578182,161 m 4834727,237 m

13 6578184,450 m 4834726,631 m

14 6578182,870 m 4834720,576 m

15 6578179,571 m 4834721,453 m

16 6578164,295 m 4834687,290 m

17 6578160,309 m 4834685,493 m

62

Redni broj


18 6578156,329 m 4834686,748 m

19 6578155,729 m 4834684,848 m

20 6578146,559 m 4834687,815 m

21 6578147,124 m 4834689,643 m

22 6578135,926 m 4834693,181 m

23 6578129,603 m 4834702,619 m

24 6578131,640 m 4834726,399 m

25 6578141,343 m 4834756,993 m

26 6578164,702 m 4834787,930 m

27 6578181,464 m 4834802,854 m

28 6578237,653 m 4834791,706 m

29 6578263,030 m 4834781,427 m

30 6578257,378 m 4834756,605 m

31 6578246,571 m 4834693,890 m

32 6578245,995 m 4834692,067 m

33 6578186,721 m 4834706,937 m

34 6578187,123 m 4834708,159 m

35 6578185,409 m 4834708,755 m

36 6578187,837 m 4834716,327 m

37 6578191,032 m 4834715,187 m

38 6578203,128 m 4834743,458 m

39 6578215,518 m 4834765,861 m

40 6578182,270 m 4834700,730 m

41 6578183,738 m 4834700,381 m

42 6578184,343 m 4834701,643 m

43 6578245,665 m 4834685,789 m

44 6578243,735 m 4834673,032 m

45 6578239,797 m 4834670,288 m

46 6578181,191 m 4834684,764 m

47 6578179,077 m 4834689,169 m

48 6578180,511 m 4834692,268 m

49 6578178,956 m 4834692,733 m

50 6578179,988 m 4834696,066 m

51 6578180,888 m 4834695,802 m

52 6578208,659 m 4834663,216 m

53 6578209,844 m 4834662,960 m

54 6578210,128 m 4834664,197 m

55 6578211,704 m 4834663,854 m

56 6578212,396 m 4834667,032 m

57 6578217,136 m 4834666,015 m

58 6578216,640 m 4834663,632 m

59 6578235,801 m 4834658,915 m

Redni broj


60 6578241,162 m 4834651,325 m

61 6578239,176 m 4834628,858 m

62 6578241,890 m 4834628,547 m

63 6578236,086 m 4834571,227 m

64 6578237,108 m 4834570,356 m

65 6578235,727 m 4834555,725 m

66 6578153,486 m 4834566,751 m

67 6578146,749 m 4834574,580 m

68 6578158,688 m 4834634,010 m

69 6578168,361 m 4834668,384 m

70 6578172,290 m 4834670,458 m

71 6578173,501 m 4834674,705 m

72 6578192,492 m 4834669,209 m

73 6578195,180 m 4834659,690 m

74 6578192,401 m 4834642,231 m

75 6578187,835 m 4834583,954 m

76 6578186,805 m 4834575,616 m

77 6578198,887 m 4834573,902 m

78 6578204,624 m 4834641,774 m

79 6578134,494 m 4834671,769 m

80 6578136,903 m 4834679,739 m

81 6578141,607 m 4834678,218 m

82 6578142,090 m 4834679,711 m

83 6578145,753 m 4834678,527 m

84 6578145,243 m 4834676,951 m

85 6578156,239 m 4834673,121 m

86 6578158,113 m 4834670,426 m

87 6578154,641 m 4834657,609 m

88 6578151,948 m 4834641,529 m

89 6578143,020 m 4834614,854 m

90 6578140,811 m 4834602,394 m

91 6578138,534 m 4834621,003 m

92 6578139,443 m 4834647,890 m

93 6578137,232 m 4834648,373 m

94 6578138,688 m 4834655,552 m

95 6578139,591 m 4834655,365 m

96 6578137,033 m 4834670,948 m

97 6578182,721 m 4834508,689 m

98 6578194,635 m 4834506,922 m

99 6578195,785 m 4834545,554 m

100 6578200,017 m 4834548,455 m

101 6578224,488 m 4834545,076 m

63

Redni broj


102 6578224,620 m 4834546,340 m

103 6578234,690 m 4834545,260 m

104 6578234,295 m 4834541,996 m

105 6578235,892 m 4834539,293 m

106 6578233,921 m 4834493,600 m

107 6578235,498 m 4834451,297 m

108 6578237,766 m 4834387,253 m

109 6578249,352 m 4834313,802 m

110 6578251,390 m 4834313,569 m

111 6578250,995 m 4834309,762 m

112 6578248,632 m 4834309,438 m

113 6578243,745 m 4834306,572 m

114 6578159,787 m 4834298,215 m

115 6578156,447 m 4834372,746 m

116 6578148,611 m 4834496,727 m

117 6578143,022 m 4834541,058 m

118 6578142,482 m 4834554,013 m

119 6578144,161 m 4834555,564 m

120 6578181,894 m 4834551,619 m

121 6578183,448 m 4834548,156 m

122 6578247,894 m 4834294,717 m

123 6578251,358 m 4834291,522 m

124 6578256,412 m 4834265,483 m

125 6578261,813 m 4834228,863 m

126 6578268,270 m 4834191,583 m

127 6578274,965 m 4834162,623 m

128 6578276,935 m 4834140,118 m

129 6578277,191 m 4834138,403 m

130 6578284,714 m 4834102,872 m

131 6578287,906 m 4834078,232 m

132 6578303,943 m 4834043,039 m

133 6578308,119 m 4833997,969 m

134 6578308,033 m 4833981,285 m

Redni broj


135 6578304,466 m 4833977,025 m

136 6578295,844 m 4833975,866 m

137 6578293,358 m 4833977,563 m

138 6578286,810 m 4834027,432 m

139 6578274,595 m 4834025,110 m

140 6578281,398 m 4833976,317 m

141 6578279,393 m 4833973,705 m

142 6578269,969 m 4833972,503 m

143 6578270,262 m 4833970,513 m

144 6578257,554 m 4833968,642 m

145 6578257,225 m 4833970,878 m

146 6578255,112 m 4833970,514 m

147 6578252,927 m 4833971,949 m

148 6578243,422 m 4834005,330 m

149 6578193,438 m 4834139,156 m

150 6578171,225 m 4834213,958 m

151 6578167,372 m 4834234,991 m

152 6578161,399 m 4834286,815 m

153 6578192,588 m 4834289,753 m

154 6578259,597 m 4833959,442 m

155 6578302,062 m 4833964,030 m

156 6578305,601 m 4833960,589 m

157 6578304,636 m 4833951,098 m

158 6578300,150 m 4833922,081 m

159 6578299,397 m 4833862,907 m

160 6578296,282 m 4833859,118 m

161 6578273,582 m 4833858,049 m

162 6578272,702 m 4833877,404 m

163 6578266,337 m 4833926,588 m

164 6578263,316 m 4833944,380 m

KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA REGULACIONIH LINIJA

Redni broj


0 6578241,304 m 4834826,605 m

1 6578253,310 m 4834826,588 m

2 6578250,231 m 4834820,644 m

3 6578239,859 m 4834820,584 m

4 6578241,684 m 4834809,545 m

Redni broj


5 6578217,312 m 4834825,811 m

6 6578179,469 m 4834805,095 m

7 6578143,656 m 4834766,899 m

8 6578138,752 m 4834758,506 m

9 6578128,651 m 4834726,655 m

64

Redni broj


10 6578126,540 m 4834702,012 m

11 6578131,723 m 4834694,271 m

12 6578131,617 m 4834691,928 m

13 6578134,192 m 4834690,582 m

14 6578160,498 m 4834682,288 m

15 6578169,083 m 4834682,529 m

16 6578178,999 m 4834682,232 m

17 6578240,531 m 4834666,853 m

18 6578245,030 m 4834668,603 m

19 6578245,952 m 4834688,041 m

20 6578182,698 m 4834704,132 m

21 6578175,425 m 4834704,918 m

22 6578182,870 m 4834720,576 m

23 6578194,617 m 4834747,696 m

24 6578206,623 m 4834769,580 m

25 6578221,646 m 4834788,816 m

26 6578237,348 m 4834794,988 m

27 6578266,053 m 4834783,441 m

28 6578260,065 m 4834758,212 m

29 6578248,578 m 4834689,343 m

30 6578183,432 m 4834705,719 m

31 6578188,144 m 4834716,205 m

32 6578200,889 m 4834744,573 m

33 6578212,760 m 4834766,213 m

34 6578139,956 m 4834580,044 m

35 6578135,345 m 4834622,759 m

36 6578136,309 m 4834650,007 m

37 6578135,991 m 4834660,380 m

38 6578132,280 m 4834679,883 m

39 6578141,219 m 4834681,021 m

40 6578157,283 m 4834675,937 m

41 6578160,641 m 4834670,026 m

42 6578157,647 m 4834657,286 m

43 6578157,706 m 4834653,802 m

44 6578156,829 m 4834653,805 m

45 6578145,925 m 4834614,106 m

46 6578149,949 m 4834565,023 m

47 6578145,689 m 4834570,680 m

48 6578151,207 m 4834606,664 m

49 6578158,206 m 4834634,144 m

50 6578163,412 m 4834651,233 m

51 6578168,865 m 4834672,334 m

Redni broj


52 6578174,898 m 4834675,939 m

53 6578191,041 m 4834671,975 m

54 6578194,600 m 4834671,093 m

55 6578199,235 m 4834664,728 m

56 6578195,693 m 4834642,968 m

57 6578190,585 m 4834579,344 m

58 6578196,525 m 4834578,495 m

59 6578201,573 m 4834641,513 m

60 6578205,052 m 4834662,770 m

61 6578212,123 m 4834667,112 m

62 6578217,136 m 4834666,016 m

63 6578237,954 m 4834660,453 m

64 6578240,506 m 4834658,211 m

65 6578242,207 m 4834654,722 m

66 6578240,265 m 4834631,695 m

67 6578243,916 m 4834631,089 m

68 6578243,869 m 4834626,527 m

69 6578238,088 m 4834571,118 m

70 6578238,202 m 4834558,517 m

71 6578232,512 m 4834553,519 m

72 6578198,637 m 4834557,452 m

73 6578198,694 m 4834558,231 m

74 6578185,874 m 4834511,347 m

75 6578186,668 m 4834548,629 m

76 6578181,457 m 4834553,565 m

77 6578142,580 m 4834558,776 m

78 6578139,886 m 4834556,253 m

79 6578146,123 m 4834496,473 m

80 6578149,237 m 4834453,265 m

81 6578153,951 m 4834372,619 m

82 6578157,180 m 4834297,852 m

83 6578166,158 m 4834297,408 m

84 6578209,423 m 4834301,135 m

85 6578247,643 m 4834304,443 m

86 6578252,177 m 4834310,016 m

87 6578251,692 m 4834314,087 m

88 6578243,204 m 4834366,311 m

89 6578240,306 m 4834380,364 m

90 6578237,996 m 4834451,395 m

91 6578236,423 m 4834493,590 m

92 6578238,461 m 4834541,098 m

93 6578234,154 m 4834546,223 m

65

Redni broj


94 6578199,459 m 4834551,057 m

95 6578192,785 m 4834545,979 m

96 6578192,758 m 4834527,088 m

97 6578191,828 m 4834510,385 m

98 6578158,497 m 4834285,428 m

99 6578159,883 m 4834289,670 m

100 6578248,799 m 4834297,473 m

101 6578254,194 m 4834293,082 m

102 6578258,877 m 4834265,902 m

103 6578270,714 m 4834192,119 m

104 6578277,443 m 4834162,977 m

105 6578279,636 m 4834138,921 m

106 6578287,184 m 4834103,274 m

107 6578289,652 m 4834081,695 m

108 6578296,103 m 4834063,068 m

109 6578307,549 m 4834039,381 m

110 6578310,621 m 4833998,038 m

111 6578310,374 m 4833979,744 m

112 6578306,124 m 4833974,867 m

113 6578295,412 m 4833973,288 m

114 6578290,496 m 4833976,751 m

Redni broj


115 6578283,795 m 4834026,870 m

116 6578277,865 m 4834025,862 m

117 6578284,544 m 4833975,992 m

118 6578280,540 m 4833971,334 m

119 6578252,943 m 4833967,708 m

120 6578251,851 m 4833968,425 m

121 6578241,523 m 4834004,696 m

122 6578218,345 m 4834065,044 m

123 6578183,498 m 4834159,966 m

124 6578164,404 m 4834234,547 m

125 6578271,595 m 4833855,407 m

126 6578270,599 m 4833877,518 m

127 6578263,881 m 4833929,216 m

128 6578257,328 m 4833961,207 m

129 6578303,113 m 4833967,192 m

130 6578308,733 m 4833961,728 m

131 6578307,608 m 4833950,673 m

132 6578303,992 m 4833931,069 m

133 6578302,319 m 4833887,004 m

134 6578302,401 m 4833861,715 m

135 6578297,650 m 4833856,705 m

66

Documents

IZMJENE REGULACIONOG PLANA DIJELA · 1.1.1.4 Metodologija izrade Plana Metodologija izrade Plana slijedi odredbe Zakona o prostornom planiranju i uređenju zemljišta na nivou Federacije