Broj 5/2018. - Ližnjan Liznjan 05-2018 01.pdf · Broj: 5/2018. Na temelju Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17) i lanka 22. Statuta Op ine Ližnjan-Lisignano

Broj 5/2018.

23. 07. 2018.

1 Stranica SLUŽBENE NOVINE OPĆINE LIŽNJAN-LISIGNANOBroj: 5/2018.

S A D R Ž A J

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

1. Odluka o usvajanju prostorno programske osnove razvoja turizma šireg područja uvale Kuje ................................................................................................................................................2

2. Odluka o raspisivanju natječaja za osnivanje prava gra đenja ..................................................... 633. Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na

podruju Općine Ližnjan-Lisignano od 2018. do 2020. godine .................................................. 724. Odluka o II. Izmjenama i dopunama Odluke o izradi Urbanističkog plana

ure đenja „Uvala Kuje“ ...................................................................................................................... 109

AKTI NAČELNIKA

1. Izmjene i dopune plana nabave roba, radova i usluga za 2018. godinu .................................. 1122. Odluka o preraspodjeli sredstava planiranih u proračunu Općine Ližnjan-Lisignano

za 2018. godinu ................................................................................................................................ 1253. Odluka o sufinanciranju udžbenika i ostale školske opreme za učenike osnovnih

škola s područja Općine Ližnjan-Lisignano za školsku 2018./2019. ...................................... 127

UREDNIŠTVOOpćina Ližnjan-LisignanoKrasa 7, 52204 LižnjanTel: 578 082, 578 358Fax: 578 002ISSN: 1845-3511

Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE LIŽNJAN-LISIGNANOBroj: 5/2018.

Na temelju Zakona o prostornom ureenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17) i lanka 22. Statuta Opine Ližnjan-Lisignano („Službene novine Opine Ližnjan-Lisignano“ br. 05/09, 01/13, 2A/17) Opinsko vijee Opine Ližnjan-Lisignano na redovnoj sjednici donosi:

ODLUKU O USVAJANJU PROSTORNO PROGRAMSKE OSNOVE

RAZVOJA TURIZMA ŠIREG PODRUJA UVALE KUJE

lanak 1.

Ovom odluko usvaja se prostorno programske osnove razvoja turizma šireg podruja uvale kuje, iji sadržaj se nalazi u prilogu ovog akta i ini njegov sastavni dio.

lanak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Opine Ližnjan-Lisignano".

OPINSKO VIJEE OPINE LIŽNJAN-LISIGNANO

KLASA: 350-02/18-01/76 URBROJ: 2168/03-04-18-1 Ližnjan, 23. srpanj 2018.godine

Predsjednik Opinskog vijea Saša Škrinjar


PROSTORNO PROGRAMSKA

OSNOVA RAZVOJA TURIZMA ŠIREG PODRUJA

UVALE KUJE (strune podloge za izmjene

i dopune PPUO Ližnjan)

PULA, 2017.-2018.

NARUITELJ: Opina LIŽNJAN

BR. PROJEKTA: 59711/17

DIO PROJEKTA: PROSTORNO PROGRAMSKA OSNOVA RAZVOJA TURIZMA ŠIREG PROSTORA UVALE KUJE

( Strune podloge za izmjenu


i dopunu PPUO Ližnjan)

IZRAIVA: AD, arhitektura i dizajn d.o.o

Poljana Sv. Martina 25, Pula tel. + 385 52 381 081 fax + 385 52 381 082 mail [email protected] web www.ad-arhitektura.hr

STRUNI TIM: DAVOR MATTICCHIO, dipl.ing.arh.

DRAGANA ROGOŠI, mag.ing.arch.

MARINA ERMAN, dipl.ing.gra.

LUKA MATTICCHIOdipl.ing.arh.

DATUM: 12/17

DIREKTOR: DAVOR MATTICCHIO, d.i.a.


SADRŽAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD 1. POSTOJEE STANJE

Geografski položa Klimatska obilježja Površinski pokrov More i morska obala Stvorena obilježja Prirodne i ambijentalne vrijednosti Kulturne vrijednosti Vlasništvo zemljišta

2. UVJETI IZ ZAKONA I PLANOVA ŠIREG PODRUJA 3. PROGRAMSKE SMJERNICE 4. SMJERNICE UREENJA PROSTORA

4.1. ugostiteljsko turistika namjena

4.2. rekreacijska namjena

4.3. javna namjena

4.4 promet

5. MJERE PROVEDBE

GRAFIKI PRILOZI

1. Obveze iz planova šireg podruja (PPUO Ližnjan) 2. Obveze iz planova šireg podruja (PPIŽ) 3. Analiza vlasništva 4. Koncepcija prometnog rješenja 5. Postojea i planirana infrastruktura 6. Ogranienja u prostoru 7. Razgranienje ugostiteljsko turistikenamjene 7.1. TRP Kuje 1 7.2. TRP Kuje 2 7.3. TRP Kargadur 7.4. TPP eški kamp 7.5. TRP Marlera 8. Plan namjene površina

UVOD Nakon više godina stagniranja i oslanjanja na tradicionalni turistiki proizvod obiteljskog smještaja te „sunca i mora“, Opina Ližnjan želi potaknuti razvoj nove turistike proizvode, atrakcije, usluge i iznad svega poduzetništvo u turizmu koje prihvaa izazove i globalnu konkurenciju. Dugoroni održivi rast uz uvažavanje osobitosti lokalnog neizgraenog prostora teaktiviranje državne i opinske imovine u svrhu turistikog razvojatemeljna je vodilja izgradnje dugorone turistike budunosti Opine Ližnjan. U definiranju vizije razvoja turizma polazi se od temeljnih razvojnih pitanja:


Kakav se turizam namjerava razvijati? Prvi i osnovni preduvjet je dugorona zaštita prostora i održivo upravljanje ekosustavom. Poseban cilj programa razvoja turizma je stvaranje preduvjeta kojima bi Opina Ližnjan postala konkurentan i atraktivan prostor za nove „green field“ investicije na podruju turizma i njemu komplementarnih djelatnosti. Cilj ove PPO je potaknuti planiranje šireg podruja uvale Kuje kao planski nedjeljive prostorne cjeline.


OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

GEOGRAFSKI POLOŽAJ Prostor Opine Ližnjan zbog prirodnih obilježja, duge i dobro razvedene morske obale, kvalitetnog obradivog zemljišta, vrijednih šuma, blizine grada Pule i zrane luke predstavlja oazu netaknute prirode i tradicionalnog ruralnog svijeta u ve snažnom urbaniziranom prostoru južne Istre. Jugoistono od mjesta Ližnjan prostrana je uvala Kuje.Uvala Kuje Nalazi se na 1400 m jugoistono od naselja Ližnjan, 1.3 NM sjeverno od Rta Marlera, 44° 40' 30'' sjeverne geografske širine i 13° 58' 30'' istone geografske dužine. Ulaz u luku Kuje nalazi se izmeu Rta Uljeva i rta Munat Veliki. Unutarnji dio uvale zatvoren je užim prilazom širine približno 300 m. Od te linije, uvala se prostire duboko u kopno u dužini od približno 1200 m a najširi dio iznosi približno 650 m. Maksimalna dubina na ulaznom kanalu iznosi 12 m. U unutarnjem dijelu srednja dubina iznosi od 5 do 8 m, dok je jugoistoni dio - zaljev Konobica prosjene dubine 4 do 5 m. Dno mora ima jednolian pad bez veih depresija. KLIMATSKA OBILJEŽJA Usko priobalno podruje Pule u koje spada i analizirana zona ima sve karakteristike subhumidne klime. Vjetrovni režim na podruju naselja Ližnjan nije sistematino mjeren te ne postoje toni podaci o vjetrovalnoj klimi. Dominantni vjetrovi su bura i burin, s najveom uestalošu iz smjera NE. Prema hidrometrološkim podacima za šire podruje istone obale Istre i Kvarnera, ti vjetrovi dostižu olujnu jainu do 9 beauforta. Uestalost im je 40%. Naješe pušu zimi i najjai su pred izlazak sunca. Levante pretežno puše zimi i dostiže jainu do 6 beauforta, uestalost mu je cca 7%. Znaajan je za razvoj vala u uvali i mjerodavan za dimenzioniranje. Lebi i garbin su znaajni vjetrovi iz smjera W SW i SW koji stvaraju visoke valove na otvorenom moru a praeni su obino obilnim oborinama i slabom vidljivošu. Jaina vjetrova je do 5 beauforta. Znaajni su i mjerodavni za dimenzioniranje vala unutar akvatorija marine. Ostali vjetrovi nisu znaajni za razmotravanje po jaini, uestalosti i utjecaju na datoj lokaciji. Zaljev je djelimino zaštien od valova naroito njegov istoni dio (Konobica) a kritino djelovanje je iz smjera sjeveroistoka. Morske struje imaju smjer suprotan smjeru okretanja kazaljke na satu. Luka Kuje oznena je kao zaklonište za male brodove po svim vjetrovima osim iz I kvadranta ( NE).


Graf br. 4. Relativne estine za pojedini smjer vjetra

POVRŠINSKI POKROV Generalno gledajui analizirano podruje se sastoji od degradirane šume crnike garig (orno - quercetum ilicis) makije i pretežno poljoprivrednih površina. Postojee poljoprivredne površine se intezivno obrauju i to pretežno za povrtlarske kulture. Mjestimice uz poljoprivredne površine javljaju se skupine i pojedinana stabla alepskog bora (Pinus halepensis). Poljoprivredne površine su dominantne u krajoliku i kao takve predstavljaju pretežitu ekološku i vizuelnu vrijednost. MORE I MORSKA OBALA Na predmetno podruju dominira niska zemljana obala u sjevernom i zapadnom dijelu uvale odnosno niska hridinasta obala u južnom dijelu uvale. Vei dio obalnog ruba uvale sastavljen je od mješanih naslaga terogenog mulja pomješanih sa kamenjem. U sjeverozapadnom dijelu uvale, južno od uvale Kargadur zapaženo je prisustvo podmorskih mulja i izvora podzemnih voda - predio nazvan "žive vode". Cjelokupni priobalni pojas nije pogodan za stvaranje prirodnih plaža osim u manjem dijelu gdje je došlo do formiranja manje šljunane plaže (uvala “ Matiev pisak “ južno od Kargadura) i predjela “ Salbuni”. U krajnjem zapadnom dijelu uvale na kopnu nalazi se “ funtana” - kaptažni bunar koji se oduvijek koristi za crpljenje tehnološke vode za zalijevanje uglavnom poljoprivrednih površina. STVORENA OBILJEŽJA Na širem podruju uvale Kuje nema znaajnije postojee izgradnje.

020406080

100120140160180

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSES

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

Relativne estine za pojedini smjer vjetra


Uvala je prometno povezana sa naseljem Ližnjan asfaltiranom prometnicom – lokalnom cestom dok su sve ostale prometnice unutar granica obuhvata plana bijeli putevi koji se koriste kao pristupi poljoprivrednim površinama. Uvala Kuje danas služi kao luica - privezište za potrebe mještana , te kao privezište za ribarske brodove. U tu svrhu dio obale je nasipan, izgraen je betonski plato te je izgraeno više betonskih i sl. gatova kao i više prirunih skladišta u privremenim i bespravno sagraenim graevinama veliine 4-5 m. Manji amci su privezani na improviziranim gatovima unutarnjeg dijela uvale dok su vea plovila i ribarski brodovi na zimskom vezu u uvali Konobica gdje su postavljena “korpa morta”. Uz luicu mještana, izvan obuhvata ribarske luice, postoji prizemna graevina bivše tvornice konzerviranog povra (rajice)koja danas nije u funkciji a koristi se u razne svrhe. Za dio uvale Kuje utvrena je granica pomorskog dobra. Prostorno razvojne znaajke

Primjerenost orjentacije,morfologija terena,otvorene vizure na uvalu Kuje,prostorna ogranienja u namjeni površina uvjetovana planom namjene površina Plana višeg reda , te veliki neizgraeni i neobraeni kompleksi zemljišta kao i imovinsko pravne pogodnosti (zemljište u vlasništvu opine), usmjerili su prostorni razvoj turistike izgradnje naselja Ližnjan upravo na ovo podruje. Infrastrukturna opremljenost Predmetno podruje povezano je sa županisjkom cestom 5119 lokalnom cestom 50177 . Cjelokupno podruje je nedovoljno opremljeno infrastrukturnim objektima. Voda i elektrina energija dovedeni su do objekta bivše tvornice ali po svojem kapacitetu ne zadovoljavaju. Na podruju zahvata uz ribarsku luku Kuje postoji djelomino izgraena elekroenergetska mrežajavna rasvjeta te prikljuak na vodu. Prirodne i ambijentalne vrijednosti Podruje uvale Kuje i uvale Konobica nema definirani status s gledišta Zakona o zaštiti prirode meutim poljoprivredne površine su dominantne u pejzažu i kao takve predstavljaju ekološku i ambijentalnu vrijednost. Sliku krajolika upotpunjuju mjestimine pojave skupina i pojedinanih stabla alepskog bora u neposrednoj okolici crkve Gospe od Kuja i Kargadura. U prirodne vrijednosti na ovom podruju treba napomenuti i slatinu na samom kraju uvale te prirodni izvor slatke vode . Kulturne vrijednosti

Uvala Kuje i naselje Kuje prvi puta spominju se ve krajem XII stoljeca. Ovdje su pronaeni

ostaci ladanjske vile iz rimskoga doba. Uvala Kuje je na podruju opine Ližnjan jedini

registrirani arheološki lokalitet. Na navedenom lokalitetu, na dubini od 12-33 m, pronadeni su

ostaci amfora sjevernoafrike provenijencije koje datiraju iz II i IV st. p.n.e. U XVII stoljeu

podignuta je u blizini crkva posveena Gospi “od Kuj”, zavjetna kapela (ratara i ribara)


baroknih obilježja. Crkvica Majke Božje od Kuj, najznaajniji je antiki lokalitet i graditeljski

spomenik u užoj okolici Ližnjana. Crkvica je sagradena na antikim temeljima. U crkvi je

izveden prozirni stakleni “pod” kroz koji posjetitelji mogu razgledati to dragocjeno antko

svjedoanstvo. U uvali Kuje nalazi se i spomenik koji svjedoi o formiranju ratne mornarice

za južnu Istru. Veliki udarac nanesen je mornarikoj jedinici 16. rujna 1944.g. kada su

Nijemci runim bombama potopili sve amce u uvali Kuje. Spomenik je znak priznanja

ližnjanskim ribarima i mornarima na njihovoj hrabrosti u ispunjavanju zadatka u sastavu

mornarike jedinice narodnooslobodilake vojske.

Kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

CESARE ROSSAROL, olupina talijanske lake krstarice u moru kod rta Marlera. Izgraen u Sestri Ponente kraj Genove 1914. godine, dužine 85 m, širine 8 m. Sudjelovao je u operacijama tijekom prvog svjetskog rata, a po njegovu završetku isplovio je iz Pule 16. studenog 1918. prema Rijeci. Kod rta Marlera naletio je na protubrodsku minu i potonuo za svega nekoliko minuta. Poginulo je 98 lanova posade, a tridesetak ih se spasilo. Na mjestu gdje je dio preživjelih doplivalo do obale, na rtu Munat veliki, postavljen je spomenik poginulim mornarima, koji je obnovljen 2003. godine. Olupina leži na dubini od 50 m, u dva dijela koja su meusobno udaljena oko 300 m, jer se trup od eksplozije mine raspolovio. Inae, Cesare Rossarol roen je u rimu 1809. Godine. Rodoljub, s dvojicom istomišljenika pokušao je 1930. ubiti Feridanda II, uhvaan je, osuen na doživotnu robiju te je 1848. osloboen. Godinu dana nakon toga poginuo je u prvom ratu za nezavisnost Italije pred samom Venecijom. PUNTA ULJEVA, dva antika brodoloma na pliini izvan rta na južnom kraju luke Kuje, nazvana su Punta Uljeva A i B. Prvi predstavlja ostatak trgovakog broda s teretom amfora iz 1. stoljea pr. Kr. do 1. stoljea po Kr., i devastiran je. Drugi brodolom je slabije sauvan, oko 150 m od prvog, ali na istoj pliini, imao je teret kasnoantikih amfora afrikog podrijetla, iz 4-5. stoljea. Oba su potonula na dubinu od oko 6 m, a brodski trupovi nisu sauvani. Slabo je sauvan i teret, koji je razasut po škrapama. V. Monti tvrdi da je na ovom mjestu postojala antika vila Giulia Frontona, odakle izvodi i ime rta. KARGADUR - Japlenica, nalazišta na samom jugu Opine istraživana su na više lokacija u više navrata i ustanovljeno da se radi o postojanju jednog ili više prapovijesnih nalazišta kljunih za prouavanje neolitizacije sjevernog Jadrana. Materijalni nalazi iz kojih pored uobiajenih predmeta od keramike, kamena i školjaka, izdvajamo brojne karbonizirane ostatke sjemenki i žitarica, udice, datiraju nalazište u razdoblje ranog neolitika i bakrenog doba. Pronaeni su i sauvani ostaci ljudskih kostiju za koje se smatra da predstavljaju najstarije sauvane grobove na podruju Istre (parcijalno sauvani ljudski ostaci – grob 1; dvostruki ukop odrasle ženske osobe i djeteta – grob 2) okvirno datirani u ista razdoblja. Na položaju Japlenica, sjeveroistono od Kargadura, uz samu morsku obalu, zabilježeni su i pronaeni ostaci prapovijesne naseobine iz ranog bronanog doba. Literatura: ALBERI, D., Istria, storia, arte e cultura, Trieste 1998. BEKI, L., Najnovija podmorska rekognosciranja podmorja Istre, Histria Antiqua 21, 2012, 581-597. BURŠI-MATIJAŠI, K., Gradine Istre – Povijest prije povijesti, Knjiga 6., Zaviajna naklada “Žakan Juri”, Pula 2007. BURŠI-MATIJAŠI, K. i MATIJAŠI, R., Iz najranije prošlosti Ližnjana i okolice, Podruje opine Ližnjan kroz prapovijesne i antike ostatke, Ližnjanski zbornik, Knjižnica ACTA 3, Pazin 1997., 11-29. KOMŠO, D. Kargadur, Hrvatski arheološki godišnjak 4/2007, 257-260. MATIJAŠI, R., Ageri antikih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljea, LG, VI, Zagreb 1988.

Analiza vlasništva Vlasništvo zemljišta razlikuje se po pojedinim zonama – od pretežno privatnog ( Kuje 2 ) do pretežno državnog vlasništva ( eški kamp) te mješovitog vlasništva. Prikaz vlasništva iskazan je u grafikom prilogu br 3.

VLASNIŠTVO POVRŠINA [ha] %

OPINA LIŽNJAN 8,43 71,14

DRUŠTVENO 0,04 0,34

PRIVATNO 3,38 28,52

TRP KUJE 1

SVEUKUPNO 11,85 100%


OPINA LIŽNJAN 4,26 92,01

PRIVATNO 0,37 7,99 MARINA KUJE 1

SVEUKUPNO 4,63 100%

PRIVATNO 2,13 100 UREENA PLAŽA R3 SVEUKUPNO 2,13 100%


PRIVATNO 17,92 98,46

REPUBLIKA HRVATSKA 0,2 1,10

OPINA LIŽNJAN PRIVATNO 0,06 0,33

JAVNO DOBRO 0,02 0,11

TRP KUJE 2

SVEUKUPNO 18,2 100%


OPINA LIŽNJAN 4,18 100 TRP KARGADUR

SVEUKUPNO 4,18 100%


PRIVATNO 1,46 14,60

REPUBLIKA HRVATSKA 8,4 84,00

JAVNO DOBRO 0,15 1,50

TRP ESKI KAMP

SVEUKUPNO 10 100%

PRIVATNO 1,8 11,04

REPUBLIKA HRVATSKA 14,51 88,96 OPA REKREACIJA

SVEUKUPNO 16,31 100%


REPUBLIKA HRVATSKA 7,1 100 TRP MARLERA

SVEUKUPNO 7,1 100%


UVJETI IZ ZAKONA I PLANOVA ŠIREG PODRUJA

Izvod iz zakona o prostornom ureenju (nn 153/13)

Zaštieno obalno podruje mora

lanak 45.

(1) Zaštieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), je podruje od posebnog interesa za Državu. (2) ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne samouprave. (3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja provodi uz ogranienja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ogranienja).

Planiranje u ZOP-u

lanak 46.

U ZOP-u se prostornim planiranjem mora: 1. ouvati i sanirati ugrožena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije, .............................. 3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra, .......................................................... 5. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i ouvanjem vrijednosti krajolika, 6. ograniiti meusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojeih graevinskih podruja,odnosno nova graevinska podruja planirati izvan površina koje su u naravi šume, 7. sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom namjenom.

Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja

lanak 47.

(1) U prostoru ogranienja se graevinsko podruje odreuje tako da se može proširiti za najviše 20% površine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% površine toga graevinskog podruja. (2) U prostoru ogranienja ne mogu se osnivati nova naselja, odrediti novi izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja, a postojei izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.

Zahvati u prostoru ogranienja

lanak 48.

(1) U prostoru ogranienja ne mogu se planirati graevine namijenjene za: ……………………… 6. privezište i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog podruja 7. zahvate ija je posljedica fizika dioba otoka.


(3) U izdvojenom dijelu graevinskog podruja naselja i neizgraenom dijelu izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati graenje graevina, osim graevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, prateih sadržaja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te ureenje javnih površina.

Planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske namjene

lanak 48c.

U izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja te na prostoru izvan graevinskog podruja na kojem se namjerava graditi igralište za golf i sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati graenje novih graevina, osim graevina komunalne i prometne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, prateih sadržaja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.), te ureenje javnih površina.

lanak 49.

(1) U prostoru ogranienja izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike i sportske namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj, sport) ostvaruje u izgraenim strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: 1. smještajne graevine i pratei sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veliinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara 2. smještajne graevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte i oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima 3. vrsta i kapacitet prateih sadržaja i javnih površina budu odreeni razmjerno svakoj fazi graenja smještajnih graevina 4. izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije vei od 0,8 5. najmanje 40% površine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 6. odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proišavanjem 7. broj vezova jednog ili više privezišta iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica. (2) Iznimno od stavka 1.. ovoga lanka rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko-turistike namjene planira se tako da se ne poveava postojea gustoa korištenja, izgraenost graevne estice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veliine vee od onih odreenih u stavku 1. ovoga lanka. ………………………………………………………………………………….. (4) Kamp se planira u izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja i u graevinskom podruju naselja unutar površine ugostiteljsko-turistike namjene, uz primjereno vrednovanje zateene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti, tako da:

1. izgraenost tog graevinskog podruja ne bude vea od 10% 2. najmanje 40% površine toga graevinskog podruja bude ureeno kao parkovni nasadi i

/ili prirodno zelenilo 3. smještajne jedinice i pratei sadržaji budu udaljeni najmanje 25 metara od obalne crte 4. smještajne jedinice ne budu povezane s tlom na vrsti nain.

(7) Prostor izvan graevinskog podruja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

1. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije vea od 4%

2. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.


(8) Faze izgradnje prateih sadržaja ugostiteljsko-turistike i sportsko-rekreacijske namjene odreuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje graevina osnovne namjene.

(9) Za graenje igrališta za golf i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom iz stavaka 5. i 7. ovoga lanka planira se obuhvat zahvata u prostoru i graevne estice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.

IZVOD IZ PROIŠENOG TEKSTA ODLUKE PP ISTARSKE ŽUPANIJE 14/2016

3.3. Ugostiteljsko-turistike djelatnosti

lanak 54. Ugostiteljsko-turistika namjena može se planirati u graevinskim podrujima naselja, u

izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja ugostiteljsko-turistike i sportske namjene – golf igrališta i sportski centri odreeni ovim Planom.

Kriteriji za planiranje ugostiteljsko-turistikih podruja, moraju se provoditi u skladu s kvalitativnim znaajkama prostora, a osobito sa sljedeim: - ponudu na turistikom tržištu nužno je prilagoditi Strategiji razvoja turizma RH i Master planu

razvoja turizma Istarske županije, posebno vodei rauna o demografskim ogranienjima; - daljnji razvoj turizma usmjeriti u veem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojee turistike

ponude atraktivnim kulturnim, izletnikim i rekreacijskim sadržajima, kao što su golf igrališta, ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje, biciklizam i sl.;

- prilikom investiranja u postojee ili nove graevine poticati izgradnju viših i visokih kategorija; - dati prednost poboljšanju infrastrukture i dugoronoj zaštiti prostora (zaštita prirode, kulturne

baštine i ekološka održivost) ; - gradnju novih graevina ostvariti na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti i uklapati

ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, radi ouvanja vrijednosti i identiteta prostora, a izgradnju u dosad neizgraenim dijelovima obalnog podruja (posebno istona obala) usmjeravati u dubinu prostora, odnosno u unutrašnjost Županije.

Turistiko razvojno podruje (TRP) – je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja namijenjeno razvoju ugostiteljsko-turistike djelatnosti, fiziki i infrastrukturno izdvojeno iz graevinskih cjelina naselja. Unutar TRP-a se u prostornim planovima lokalne razine mogu odrediti zone izgradnje smještajnih graevina, zone izgradnje prateih ugostiteljsko-turistikih sadržaja, zone izgradnje servisnih i opskrbnih sadržaja u funkciji turizma, kao i površine namijenjene infrastrukturnim graevinama.

Turistiko podruje (TP) - je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene limitirano veliinom i smještajnim kapacitetom. Unutar TP-a može se planirati izgradnja pojedinane zgrade ili kompleksa zgrada, koje ine zatvorene funkcionalne i tehnološke cjeline. TP-ovi se planiraju na lokacijama posebne vrijednosti i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. TP-ovi prvenstveno trebaju poslužiti za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora. Njihova veliina se limitira najmanjom površinom 0,3 ha i najveom površinom 2 ha, odnosno najveim kapacitetom 150 postelja i najveom gustoom korištenja 120 postelja/ha. (Turistiki punkt, odreen osnovnim Prostornim planom Istarske županije, kao i njegovim izmjenama i dopunama, ovim se Planom utvruje kao Turistiko podruje-TP).

Turistika zona (TZ) - je dio graevinskog podruja naselja ili dio graevinskog podruja golf igrališta namijenjen ugostiteljsko-turistikoj djelatnosti. Unutar TZ-a se u prostornim planovima lokalne razine odreuju površine za izgradnju smještajnih graevina, površine za izgradnju prateih ugostiteljsko-turistikih sadržaja, površine za izgradnju servisnih i opskrbnih sadržaja u funkciji turizma, kao i površine namijenjene infrastrukturnim graevinama, a sve unutar jedinstvene prostorno-funkcionalne cjeline sa jedinstvenim upravljanjem.

lanak 55.

Ovim se Planom odreuju najvei turistiki smještajni kapaciteti za svaku opinu/grad, a prikazani su u Tablici 6. Tablica 6.: Najvei dozvoljeni turistiki smještajni kapaciteti za podruje pojedine JLS

OPINA/GRAD Najvei kapacitet


LIŽNJAN/LISIGNANO 5.000

U gore navedene smještajne kapacitete zbrajaju se kapaciteti vrste smještaja iz: - Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine

hoteli, - Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz

skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, a ne zbrajaju se kapaciteti vrste smještaja iz: - Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine

„kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, - Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u

domainstvu, - Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu, te - vezovi plovila u lukama nautikog turizma.

Ovim se Planom odreuje položaj, vrsta, najvea veliina i najvei kapacitet izdvojenih graevinskih podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene, kako slijedi iz Tablice 7. : Tablica 7. : Položaj, vrsta, veliina i kapacitet izdvojenih graevinskih podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene unutar turistikih razvojnih podruja (unutar i van ZOP-a) i turistikih podruja (unutar ZOP-a)

80 EŠKI KAMP Ližnjan (zop) Neizgr

aeno x x x 10,0 500

81 KUJE I Ližnjan (zop) Neizgr

aeno x x x 11,4 800

82 KUJE II Ližnjan (zop) Neizgr

aeno x x x 17,5 880

83 MARLERA Ližnjan (zop) Neizgr

aeno x x 7,1 600

84 KARGADUR Ližnjan (zop) Neizgr

aeno x 3,6 180

85 LIBORA Ližnjan (van

zopa)

Neizgr

aeno x 3,2 160

86 KUJE III Ližnjan (zop) Neizgr

aeno x 1,5 -

87 MARLERA-

SVJETIONIK

Ližnjan (zop) Postoj

ee x 0,3 15

U prostornim planovima ureenja opina/gradova mogu se planirati samo ona turistika

razvojna podruja (unutar i van ZOP-a) i turistika podruja (unutar ZOP-a), koja su odreena Tablicom 7. ovog Plana, a turistika podruja van ZOP-a mogu se planirati na nain da površine i broj postelja ne prelaze najvee dozvoljene vrijednosti iz Tablice 8. ovog Plana.

lanak 56. Unutar TRP-ova, TP-ova i TZ-ovamogu se planirati ugostiteljsko-turistike površine za:

a) smještajne graevine - Hotel (T1), b) smještajne graevine - Turistiko naselje (T2), c) smještajne graevine – Kamp i autokamp (T3), u kojem smještajne jedinice nisu povezane sa

tlom na vrsti nain, d) privez plovila unutar pripadajueg graevinskog podruja (broj vezova najviše 20% ukupnog

broja smještajnih jedinica, dužina plovila do 8 m), e) pratee sadržaje: sportske, rekreacijske, ugostiteljske, uslužne, zabavne i sl., f) ureene morske plaže.

Smjernice za izradu prostornih planova lokalne razine za izdvojena graevinska podruja


izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene su: Vrsta Hotel (T1) unutar TRP-a je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim

upravljanjem, u kojoj je hotel osnovna smještajna graevina, sukladno posebnim propisima. Vrsta Turistiko naselje (T2) unutar TRP-a je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa

jedinstvenim upravljanjem, koju ine više samostalnih graevina u kojima su: recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji, sukladno posebnim propisima.

Vrsta Kamp i autokamp (T3) unutar TRP-a je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem, a planira se sukladno posebnim propisima. Sve smještajne jedinice i pratei sadržaji u kampu moraju biti udaljeni od obalne crte najmanje 25 m.

Turistiko podruje (TP) je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem limitirano površinom i smještajnim kapacitetom.

Za svaku vrstu ugostiteljsko-turistike namjene unutar TRP-a i TP-a formira se jedna graevna estica te po potrebi, jedna ili više graevnih estica za pratee sadržaje te infrastrukturne površine i graevine. Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene može initi i samo jedna graevna estica.

Za svaki TRP, TP i TZ prilikom izrade prostornog plana lokalne razine, mora se razgraniiti i jednoznano odrediti vrsta ugostiteljsko-turistike namjene, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli i/ili Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“.

lanak 57.

Polazište za odreivanje brojanih pokazatelja za TRP-ove, TP-ove i TZ-ove je broj postelja po smještajnoj jedinici i to: - smještajna jedinica u hotelima, depandansama i sl. = 2 postelje, - smještajna jedinica u apartmanu i bungalovu = 3 postelje, - smještajna jedinica vila = 6 postelja, - smještajna jedinica autokampova i kampova = 3 postelje.

Ovim se Planom odreuju osnovni uvjeti za planiranje TRP-ova, TP-ova, kao i TZ-ova unutar naselja, a to su: - gustoa korištenja može iznositi najviše 120 postelja/ha, a najmanja se gustoa korištenja

odreuje prostornim planovima ureenja opina i gradova, na nain da se vodi rauna o racionalnom trošenju prostora, kao i o gospodarskoj isplativosti;

- koeficijent izgraenosti pojedinane graevne estice (osim graevnih estica infrastrukturnih sustava) ne smije biti vei od 0,3 , a koeficijent iskoristivosti ne smije biti vei od 0,8;

- najmanje 40% površine svake graevne estice (osim graevnih estica infrastrukturnih sustava) mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinana ili više graevina osim graevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadržaja ugostiteljsko-turistike namjene te ureenje javnih površina;

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proišavanjem; - iznimno, kod postojeih TRP-ova, TP-ova i TZ-ova unutar naselja, kod kojih je gustoa korištenja,

izgraenost ili koeficijent iskoristivosti vei od veliina odreenih u alineji 1. i 2. ovog stavka, rekonstrukciju postojeih graevina planirati na nain da se ne poveaju postojee veliine;

- ukupna površina Turistikih zona (TZ) unutar graevinskog podruja naselja može iznositi najviše 20% površine graevinskog podruja tog naselja, osim za ruralna naselja iz l. 58 ovog Plana.

U prostornim planovima ureenja gradova/opina se postojei TRP-ovi i TP-ovi, utvreni lankom 55. tablicom 7. ovog Plana, mogu proširiti za najviše 20% površine njihovog izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% površine tog graevinskog podruja. Broj ležaja se tada planira na nain da se zadrži postojea gustoa korištenja, unutar najveeg dozvoljenog smještajnog kapaciteta utvrenog za pojedinu JLS, a odreenog u lanku 55. Tablici 6. ovog Plana.

U prostornim planovima ureenja opina/gradova mogu se planirati Turistika podruja (TP) izvan ZOP-a, uz uvjet da planirane površine i broj postelja ne prelaze najvee dozvoljene vrijednosti iz Tablice 8. za podruje pojedine JLS, vodei rauna da se novi TP-ovi mogu odrediti samo ako su postojea izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene izgraena 50% ili više svoje površine.

Planirani kapaciteti u lukama nautikog turizma utvrenim ovim Planom, prikazani u Tablici 9.


su sljedei: Tablica 9.: Planirani kapaciteti u lukama nautikog turizma – marine i suhe marine

LOKACIJA KATEGORIJA MINIMALNO MAKSIMALNO

LIŽNJAN - KUJE MARINA 200 350 Za svaku lokaciju luka nautikog turizma potrebno je, u prostornim planovima ureenja

gradova i opina, odrediti: - graevinsko podruje za dio obveznih sadržaja na kopnu (osim za sidrišta), - akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture (valobrani i lukobrani, gatovi, pontoni,

pomorska signalizacija, sustavi sidrenja). Za novoplanirane lokacije luka nautikog turizma, ukljuujui i sidrišta za izdvojena luka

podruja luka otvorenih za javni promet, potrebno je izvršiti kartiranje morskih staništa, a sukladno dobivenim podacima izbjegavati one namjene koje bi ugrozile mjere zaštite morskih staništa, odreene lankom 146. ovog Plana.

5.4.2. Rekreacijske površine

lanak 99.

Rekreacijske površine planiraju se prostornim planovima lokalne razine kao površine na moru i površine na kopnu.

Pod rekreacijskim površinama na moru podrazumijevaju se dijelovi akvatorija uz obalu namijenjeni kupanju, ronjenju i sportovima na vodi.

Pod rekreacijskim površinama na kopnu podrazumijevaju se površine koje se koriste i ureuju u svrhu rekreacijskih djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifina prirodna podruja.

Na rekreacijskim površinama se, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu ureivati pješake, biciklistike, jahake, trim i sline staze, igrališta za rekreaciju odraslih i djece, postavljati rekreacijske sprave i sl., ali bez mogunosti izgradnje graevina visokogradnje.

Ovim su Planom, u kartografskom prikazu 1. ovog Plana, odreene lokacije za letjelišta zmajeva, planinarske domove, kao i trasa nekadašnje uskotrane željeznike pruge Trst-Pore -„Parenzana“.

Dozvoljava se potapanje plovila na morsko dno u turistiko-rekreativne svrhe. Za potapanje plovila potrebno je izraditi studiju kojom e se provesti detaljna istraživanja podmorja odreene lokacije (utjecaj na sigurnost plovidbe, utjecaj na sigurnost ronioca, utjecaj na biocenoze i staništa, utjecaj na kvalitetu mora te utjecaj na hidroarheološke lokalitete), radi odreivanja površina akvatorija na kojima je mogue potapanje brodova za tu namjenu. Površina akvatorija za potapanje plovila odreuje se prostornim planovima ureenja opina i gradova, uz prethodnu suglasnost nadležne luke kapetanije i ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

Prilikom ureenja rekreacijskih površina na kopnu i moru, koje su smještene u neposrednoj blizini ili unutar zaštienih podruja prirode ili unutar kojih se nalaze zaštiene vrste i staništa, kao i zaštiena ili evidentirana kulturna baština, u prostornim planovima lokalne razine odreuju se detaljni uvjeti i smjernice zaštite i ouvanja prirodnih vrijednosti i kulturne baštine.


IZVOD IZ IZMJENA I DOPUNA PPU OPINE LIŽNJAN (SNOpine ližnjan 3/17) UGOSTITELJSKO TURISTIKA NAMJENA

lanak 14.

(1) Koncentracija graevina ugostiteljske i turistike namjene prvenstveno e se razvijati u podrujima definiranim granicama graevinskih podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike, smještenim na priobalnom dijelu Opine, dok se pojedinane graevine i kompleksi ugostiteljske i turistike namjene mogu graditi i unutar graevinskih podruja naselja te graevinskog podruja gospodarske poslovno - proizvodne namjene Aerodrom, u skladu sa prostornim planovima užeg podruja i ukupnim odredbama ovog Plana.

(2) Kroz graevinska podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene, koja se prostiru uz obalu dužinom veom od 500m (Kuje 1 i Kuje 2) mora se omoguiti najmanje po 1 javni cestovno-pješaki pristup do obale na svakih 500m, ija e se trasa i ostali uvjeti gradnje odrediti prostornim planom užeg podruja.

lanak 15. (1) Graevine ugostiteljske i turistike namjene gradit e se u sljedeim graevinskim

podrujima gospodarske namjene - ugostiteljsko turistikim: - turistiko podruje Kuje ( 4 podruja - Kuje 1, Kuje 2, Kuje 3, Kuje 4)(unutar

prostora ogranienja ZOP-a) - turistiko podruje Karigadur (unutar prostora ogranienja ZOP-a) - turistiko podruje “eški kamp” (unutar prostora ogranienja ZOP-a) - turistiko podruje Svetica (unutar prostora ogranienja ZOP-a) - turistiki punkt Libora 1 - turistiki punkt Libora 2 - turistiki punkt Vrevan - turistiki punkt Ližnjan sjever - turistiki punkt Šišan - turistiki punkt Cuf (unutar prostora ogranienja ZOP-a) - turistiki punkt Sv. Stipan (unutar prostora ogranienja ZOP-a) - turistiki punkt Marlera (unutar prostora ogranienja ZOP-a) - turistiki punkt Valtura

lanak 16. (1) Graevinska podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene definiraju se ukupnim

odredbama Plana i dimenzioniraju se sukladno planskim veliinama s optimalnim optereenjem prostora. Izuzetno, graevinsko podruje Kuje 1 dimenzionirano je temeljem osnovnog sještajnog sadržaja (T2 – turistiko naselje) i luke nautikog turizma – marine s 350 vezova.

(1) Ukupni planirani maksimalni smještajni kapaciteti koji se temelje na receptivnim mogunostima pojedinih graevinskih podruja, su slijedei:

LOKACIJA (GRAEVINSKO

PODRUJE)

POVRŠINA (ha)

VRSTA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

MAX KAPACITET (POSTELJA)

TURISTIKO PODRUJE KUJE (ukupno) KUJE 1 (T2 + Marina) KUJE 2 KUJE 3 KUJE 4

36,74

16,0(11,38+4,62) 17,45 1,51 1,78

T2 T2 T4 T2

1770

800 880

- 90


TURISTIKO PODRUJE KARGADUR

3.6 T2

180

TURISTIKO PODRUJE “EŠKI KAMP”

24.5 T2

1250

TURISTIKO PODRUJE SVETICA

5.6 T2

280

TP LIBORA 1 1,59 TP 80 TP LIBORA 2 1,54 TP 80 TP VREVAN 1.35 TP 70 TP LIŽNJAN SJEVER 1.51 TP 75 TP ŠIŠAN 1.10 TP 60 TP CUF 1.00 TP 50 TP SV. STIPAN 1.00 TP 50 TP MARLERA 0,20 TP 10 TP VALTURA 1,99 TP 100 ZONA GOSPODARSKE POSLOVNO - PROIZVODNE NAMJENE AERODROM

/ T1 65

OSTALA NASELJA - UKUPNO

1,6 T1 80

SVEUKUPNO OPINA LIŽNJAN

99,22 4200


lanak 17. (1) Graevinska podruja gospodarske ugostiteljsko turistike namjene - zone

turistikih naselja (T2) namjenjena su gradnji ugostiteljskih graevina smještajnog tipa turistika naselja, kao i ostalim potrebnim ugostiteljskim graevinama, u kojima e se gostima pružati usluge smještaja i prehrane i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu. U tom je smislu, u skladu s odredbama propisa o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine "hoteli", mogue u manjem dijelu obuhvata turistikog naselja (manje od 50% površine) izgraditi i koristiti hotel (T1), odnosno kamp (T3).

(2) Ugostiteljske smještajne graevine koje e se graditi u ovim graevinskim podrujima moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli. Ostale graevine koje e se graditi u ovom graevinskom podruju moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata koji se odnose na skupine ugostiteljskih objekata “restorani” i “barovi”.

(3) U sklopu ovih graevinskih podruja nije mogua gradnja aparthotela, turistikih aparmana i drugih smještajnih graevina koje kao smještajnu jedinicu imaju samo apartman.

lanak 18. (1) Graevinsko podruje gospodarske ugostiteljsko turistike namjene – turistiki punkt

namjenjena su gradnji ugostiteljskih graevina smještajnog tipa kao što su hoteli, turistika naselja, pansioni i guest house, kao i ostalim potrebnim ugostiteljskim graevinama, u kojima e se gostima pružati usluge smještaja i prehrane i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu.


(3) Planirani maksimalni smještajni kapaciteti pojedinog turistikog punkta utvreni su u lanku 16. ovih odredbi.

lanak 19.

(1) Unutar graevinskih podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene unutar užeg obalnog pojasa koji zadire min. 100 m od linije postojee obale kao i u graevinskom podruju ugostiteljsko turistike namjene Kuje 3 u uvali Kuje nije mogue planiranje graevina u funkciji ugostiteljsko turistikog smještaja. Uži obalni pojas i izdvojeno graevinsko podruje Kuje 3 u uvali Kuje namijenjen je iskljuivo ureivanju kupališta s plažnim graevinama u skladu s Pravilnikom o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljiti, sunališta, pristupa u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, kao i prateih ugostiteljskih graevina u pokretnim-prenosivim graevinama. U užem obalnom pojasu postoji mogunost gradnje i postavljanja graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Ovim se Planom sve plaže planirane unutar graevinskih podruja ugostiteljsko-turistikih podruja unutar užeg obalnog pojasa smatraju ureenim plažama sukladno Zakonu.

(2) Unutar graevinskih podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i pratee infrastrukturne graevine.

Podruja Sportsko - rekreacijske na mjene lanak 22.

(1) Sport i rekreacija stanovništva i drugih korisnika prostora odvijati e se unutar


lanak 17. (1) Graevinska podruja gospodarske ugostiteljsko turistike namjene - zone

turistikih naselja (T2) namjenjena su gradnji ugostiteljskih graevina smještajnog tipa turistika naselja, kao i ostalim potrebnim ugostiteljskim graevinama, u kojima e se gostima pružati usluge smještaja i prehrane i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu. U tom je smislu, u skladu s odredbama propisa o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine "hoteli", mogue u manjem dijelu obuhvata turistikog naselja (manje od 50% površine) izgraditi i koristiti hotel (T1), odnosno kamp (T3).


(3) U sklopu ovih graevinskih podruja nije mogua gradnja aparthotela, turistikih aparmana i drugih smještajnih graevina koje kao smještajnu jedinicu imaju samo apartman.

lanak 18. (1) Graevinsko podruje gospodarske ugostiteljsko turistike namjene – turistiki punkt

namjenjena su gradnji ugostiteljskih graevina smještajnog tipa kao što su hoteli, turistika naselja, pansioni i guest house, kao i ostalim potrebnim ugostiteljskim graevinama, u kojima e se gostima pružati usluge smještaja i prehrane i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu.


(3) Planirani maksimalni smještajni kapaciteti pojedinog turistikog punkta utvreni su u lanku 16. ovih odredbi.

lanak 19.

(1) Unutar graevinskih podruja gospodarske - ugostiteljsko turistike namjene unutar užeg obalnog pojasa koji zadire min. 100 m od linije postojee obale kao i u graevinskom podruju ugostiteljsko turistike namjene Kuje 3 u uvali Kuje nije mogue planiranje graevina u funkciji ugostiteljsko turistikog smještaja. Uži obalni pojas i izdvojeno graevinsko podruje Kuje 3 u uvali Kuje namijenjen je iskljuivo ureivanju kupališta s plažnim graevinama u skladu s Pravilnikom o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljiti, sunališta, pristupa u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, kao i prateih ugostiteljskih graevina u pokretnim-prenosivim graevinama. U užem obalnom pojasu postoji mogunost gradnje i postavljanja graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Ovim se Planom sve plaže planirane unutar graevinskih podruja ugostiteljsko-turistikih podruja unutar užeg obalnog pojasa smatraju ureenim plažama sukladno Zakonu.

(2) Unutar graevinskih podruja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistike može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i pratee infrastrukturne graevine.

Podruja Sportsko - rekreacijske na mjene lanak 22.

(1) Sport i rekreacija stanovništva i drugih korisnika prostora odvijati e se unutar

graevinskih podruja naselja i ugostiteljsko-turistikih podruja, unutar graevinskih podruja sportsko-rekreacijske namjene, te van graevinskih podruja u podrujima ope rekreacijske namjene utvrenih ovim Planom. (2) Pri planiranju i realizaciji sportskih, odnosno rekreacijskih sadržaja u pojedinom podruju sportsko-rekreacijske namjene, potrebno je zadovoljiti potrebe razliitih dobnih i interesnih skupina, a naroito: - djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, - natjecatelja-sportaša radi ostvarivanja visokih sportskih dostignua, - graana-rekreativaca do najstarije životne dobi, - osoba ošteenog zdravlja i osoba s psihofizikim smetnjama u razvoju. (3) Planirana podruja sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom rašlanjuju na: - graevinska podruja sportsko-rekreacijske namjene: - golf igralište Marlera - jahaki centar Libora - sportski centar Munti - ostala podruja sportsko-rekreacijske namjene: - podruja ope sportsko-rekreacijske namjene

Pomorski promet

lanak 33. (1) Morske zone pomorskog prometa su: - luka javnog prometa lokalnog znaaja Kuje i postojei mol Karigadur - luke posebne namjene: - ribarska luka Kuje - luka nautikog turizma - marina Kuje - sportska luka Kale - sportska luka Mala Budava - preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. (2) Morski putevi su meunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važeim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafikom dijelu Plana prikazani shematski. (3) U morskom akvatoriju mogua je gradnja i postavljanje graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. (4) Iznimno od odredbi podstavka 3. stavka 1. ovog lanka iz morskih zona pomorskog prometa se izuzima površina uzgajališta - marikulture (H).

lanak 34. (1) Planom se propisuju najvei dozvoljeni kapaciteti morskih luka na podruju Opine Ližnjan

TABLICA 8. - VRSTE I KAPACITETI LUKA

R.B VRSTA LUKE

ZNAAJ

LOKACIJA

BROJ VEZOVA (max)

1. LUKA OTVORENA ZA JAVNI

PROMET - POSTOJEA LOK. LIŽNJAN KUJE 200


2.

LUKA NAUTIKOG

TURIZMA

MARINA (POST.)

DRŽ.

LIŽNJAN KUJE

350

3. RIBARSKA LUKA ŽUP. LIŽNJAN KUJE 30

4. SPORTSKA LUKA ŽUP. KALE 50

5. LU

KE

PO

SE

BN

E

N

AM

JEN

E

SPORTSKA LUKA ŽUP. MALA BUDAVA 199

(2) Toan broj vezova u sportskoj luci Mala Budava i luci otvorenoj za javni promet Ližnjan Kuje odrediti e se u odnosu na maritimne uvjete u posebnom postupku sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša ( NN 80/13 i 153/13) i Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13).

lanak 35. (1) U skladu s važeim propisima o morskim lukama u morskoj zoni lukog podruja Kuje akvatorij se može namijeniti: - lukama posebne namjene: - morskoj luci posebne namjene državnog znaaja - luci nautikog turizma - marini - ribarskoj luci Kuje za privez ribarskih brodova i izgradnju poslovnih graevina u funkciji prihvata ribe - morskoj luci javnog prometa lokalnog znaaja, za privez plovila u javnom prometu i graevine za prihvat putnika te komunalnim vezovima.

(2) Izvan lukog podruja Kuje planirane su luke posebne namjene-sportske luke Kale i Mala Budava.

lanak 36. (1) U lukom podruju Kuje iz lanka 35. te unutar morskog dijela sportske luke mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i ureaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slini radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajuim propisom o kategorizaciji luka otvorenih za javni promet te luka posebne namjene, te s propisima o sigurnosti plovidbe. (2) Ove morske zone namjenjene su i prometu plovila prema posebnim važeim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

Sport i rekreacija lanak 37.

(1) Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300 m uz preostalu morsku obalu. (2) Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odreuje se temeljem posebnog odgovarajueg propisa i postupka. Shodno tome u ovom pojasu iskljuuje se mogunost prometa odreenih kategorija plovila.

lanak 38. (1) Morske zone sporta i rekreacije protežu se u morskom pojasu širine 300m uz obalu, osim u

morskim zonama pomorskog prometa podrujima posebne namjene te površine uzgajališta – marikulture (H). Morske zone sporta i rekreacije namijenjene su iskljuivo rekreativnim aktivnostima u moru (plivanje, ronjenje, vožnja plovilima bez motornog pogona i sl.), a unutar njih dozvoljeno je


postavljanje plutajuih naprava (tobogana, plutaa i s.) za rekreaciju i signalizaciju na moru. (2) Obalna linija u morskim zonama sporta i rekreacije koristi se za ureenje plaža, prema

važeim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama sporta i rekreacije uz graevinska podruja naselja i ugostiteljsko turistike namjene, uz ureene plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila i naprava te obavljati i drugi slini radovi, ukoliko se to omogui prostornim planovima užih podruja.

KULTURNA DOBRA

lanak 173. Planom se utvruju kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara:

A. opi uvjeti zaštite jedinstveni za cjelokupnu kategoriju B. cjeline i spomenici kojima je potrebno definirati zone zaštite i uvjete po zonama C. kulturno dobro od izuzetnog znaaja ili su propisani posebni uvjeti zaštite D. podruje arheoloških spomenika E. kultivirani krajolik

A – Opi uvjeti zaštite Zakonsku zaštitu na osnovu zakona o zaštiti i ouvanju kulturnih dobara imaju spomenici koji su registrirani ili preventivno registrirani kao spomenik kulture ili kulturno dobro i upisani u registar kulturnih dobara republike hrvatske. Za tu kategoriju u cijelosti se primjenjuje zakon o zaštiti i ouvanju kulturnih dobara pri emu se naroito istie odredba l. 62 zakona po kojoj se svi radovi na kulturnom dobru mogu izvoditi tek uz prethodno odobrenje konzervatorskog odjela u puli, kao nadležnog tijela. Odobrenje je potrebno i za radnje u neposrednoj blizini kulturnih dobara ako ovim planom nisu posebno odreene granice zaštite okoliša kulturnog dobra. B – Zaštitne zone kulturnog dobra i uvjeti zaštite po zonama C – Kulturno dobro od izuzetnog znaaja ili su propisani posebni uvjeti zaštite D – Arheološki lokaliteti E – Kultivirani krajolik F – civilna fortifikacijska arhitektura Za arheološke lokalitete koji nisu registrirani ili preventivno registrirani kao kulturno dobro investitor je dužan prijaviti ukoliko na njih naie tokom radova na zahvatu u prostoru. Nalaz arheoloških ostataka prilikom radova obavezuje investitora na zaštitno arheološko istraživanje ili sondiranje nakon ega može uslijediti izmjena graevne dozvole. Preporua se reambulacija terena i arheološko istraživanje na svim arheološkim lokalitetima kategorije D, a prije planiranja graevinske aktivnosti, naroito kod izgradnje infrastrukture i veih graevina i sklopova.

lanak 174.

Planom se utvruju kategorije kulturnih dobara obzirom na zakonski status R registrirano kulturno dobro PZ preventivno registrirano kulturno dobro P u postupku registracije ili se predlaže registracija K kulturno – povijesna i ambijentalna vrijednost O obavezno donošenje prostornog plana užeg podruja, tj. konzervatorsko-urbanistikog plana R – registrirano kulturno dobro Registracija kulturnih dobara predstavlja najviši oblik zaštite spomenika po Zakonu u republici Hrvatskoj. Na registrirano kulturno dobro se primjenjuju sve odredbe Zakona o zaštiti i ouvanju


kulturnih dobara. Rješenjem o zaštiti o kulturnom dobru je definiran obuhvat i granice zaštite. Rješenjem o zaštiti definirani su i eventualni posebni uvjeti zaštite. PZ – preventivno zaštieno kulturno dobro Na preventivno zaštieno kulturno dobro primjenjuju se isti uvjeti i režim kao i za registrirano kulturno dobro. P – kulturna dobra u postupku registracije ili se predlaže registracija Kulturna dobra predložena za registraciju bit e unesena u registar kulturnih dobara. Od trenutka upisa u registar primjenjuju se uvjeti i propisi po Zakonu. K – kulturno-povijesna i ambijentalna vrijednost odnosi se na spomenike lokalnog kulturno-povijesnog i ambijentalnog znaaja. razina i uvjeti zaštite definiraju se prostornom dokumentacijom te odlukama lokalne uprave i samouprave. O – obaveza donošenja prostornog plana užeg podruja, tj. konzervatorsko-urbanistikog plana Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru (ili drugim odgovarajuim propisom) Opine Ližnjan odredit e se rok u kojem se treba izraditi i donijeti prostorni plan užeg podruja za odreeno podruje s definicijom obuhvata tog plana.

lanak 175. ZAŠTIENI SPOMENICI I NAJZNAAJNIJE STARINE PODRUJA OPINE LIŽNJAN S UVJETIMA ZAŠTITE

BROJ

NASELJE NAZIV VRSTA ZAŠTITE

STATUS SPOMENIKA

1. LIŽNJAN MARLERA A, E K 2. LIŽNJAN MARLERA D PZ

3. LIŽNJAN SV. ANTUN C, D P

4. LIŽNJAN UVALA KUJE R

5. LIŽNJAN GOSPA OD KUJ C, D, E P

6. LIŽNJAN RT MUNAT D P

7. LIŽNJAN SV. MARTIN A K 8. LIŽNJAN MAJKA BOŽJA OD

MILOSTI "NA MUNTU" A K

9. LIŽNJAN SV. LOVRIJENAC D P

39. LIŽNJAN UVALA KARGADUR D E

40. LIŽNJAN OTOK LEVAN D E

lanak 176.

(1) Na svim podrujima arheoloških lokaliteta (gradine, lokaliteti na otvorenom, antike gospodarske vile, nekropole, sakralne graevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim ako nisu u podruju koje je izuzeto iz graevinskog podruja ili su za njega predviene drukije mjere zaštite.

(2) Ako se pri izvoenju graevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naie na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja

izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgaanja obavijestiti nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Puli).


3. PROGRAMSKE SMJERNICE UVOD Glavni cilj programa razvoja je unaprijeenje turistike infrastrukture uzimajui u obzir održive okolišne prakse i prilagoavanje turistikom tržištu uz kontinuirano poveanje kvaliteta usluga. Turistika infrastruktura predstavlja osnovicu svakog turistikog razvoja. Za razliku od ope infrastrukture, koja ima prvenstveni cilj omoguiti dugoronoodrživ životni standard za lokalno stanovništvo, turistika infrastruktura služi za unaprijeenje turistikedjelatnosti u destinaciji. Postojei kapaciteti u opini Ližnjan vrlo su mali, stoga su planiranaprvenstveno ulaganja u razvoj novih smještajnih oblika (naglasak na obiteljske hotele , turistika naselja) . TRENDOVI RAZVOJA TURISTIKIH PROIZVODA Predvianja ukazuju da e se, uz 'sunce i more' kao i dalje globalno dominantan turistiki proizvod,naroito brzo razvijati i cijeli niz proizvoda iz domene nautikog, zdravstvenog, cikloturizma, pustolovno-sportskog, kulturnog i poslovnog turizma. Oekivana kretanja u razvoju kljunih proizvodnih grupa su: Sunce i more

Prognoze ukazuju da e odmor na 'suncu i moru' iako osjetljiv na geopolitike i gospodarske prilike te podložan ciklikim kretanjima, i dalje rasti. Izrazita segmentacija tržišta, 'nove' vrijednosti i rastua zahtjevnost kupaca stvarat e potrebu za sve veom raznolikosti sadržaja, aktivnosti i usluga udestinaciji, širenje oblika smještajne ponude i rast 'kombiniranih' odmora 'sunca imora' s drugim turistikim proizvodima. Nautiki turizam


Daljnji globalni rast nautikog turizma u znaajnoj e mjeri biti rezultat razvoja novih tržištate ekonomskog oporavka tradicionalno glavnih emitivnih tržišta Hrvatske. Inovativna ponuda 'stay&sail' aranžmana i uenje yachting vještina rezultirat e potrebom za izgradnjom novih i proširenjem postojeih marina i njihovim osposobljavanjem za prihvat veih plovila sa jedne strane te izgradnjom primjerenog smještaja (small & friendly) sa druge strane. Nautikim turistikim proizvodom, obzirom na neiskorištenu resursnu osnovu (prirodnu i normativnu) te geografski položaj srednjoeuropskih tržišta, prometnu infrastrukturu (autocesta i zrana luka) te planirano Golf igrališteLižnjan može kvalitetno i prepoznatljivo diversificirati turistiku ponudu i pozicionirati se kao prepoznatljiva nautika destinacija na Kvarneru. Golf turizam

Golf ponuda znatno više pridonosi atraktivnosti i boljoj popunjenosti smještajnih kapaciteta te veoj konkurentnosti turistikog sektora za investicije, u odnosu na drugu turistiku ili sportsko-rekreacijsku ponudu i sadržaje. U tom smislu realizacija planiranog Golf igrališta na Marleri kao i izgradnje Marine Kujea presudni su uvjeti održivom razvoju turizma više kategorije i pozicioniranju Ližnjana kao turistike destinacije. Hoteli Hotelski kapaciteti viših kategorija, uz razvoj nautikog i golf turizma,kljuni su pokreta investicijskog ciklusa iosnovasu za produljenje turistike sezone izvan glavnih ljetnih mjeseci. Ubrzan razvoj kvalitetne hotelske ponude podrazumijeva ne samo izgradnju hotelskih objekata pogodnih za meunarodno brendiranje, ve i izgradnju tematiziranih i/ili boutique hotelskih objekata u vlasništvu malih i srednjih poduzetnika..


Mali obiteljski hoteli

Obiteljski i mali hoteli zadnjih su godina meu najtraženijim turistikim proizvodima na europskom turistikom tržištu, a kvalitetom ponude te doprinosom lokalnom gospodarstvu postali su pravi predstavnici hrvatskog identiteta te srednjoeuropskimediteranski brend.


Mali obiteljski hoteli nudepersonaliziranu uslugu i brzo se prilagoavaju specifinim rekreacijskim sportovima te time udovoljavaju sve višim zahtjevima modernoga turiste -"activity friendly". Radi racionalnog korištenja prostora,izgradnju malih obiteljskih hotela i pansiona treba usmjeravati u komunalno opremljena naselja a prostorno planski poticati u neizgraene djelove graevinskog podruja koja granie sa postojeom infrastrukturom – npr.podruje „eški kamp“.Time bi se smanjio trošak komunalnog opremanja i dugorono uvao raspoloživ razvojni prostor od opasnosti prekomjerene izgradnje. Turistika naselja

Kao klasino konzervativni proizvod „sunca i mora“mogue je prilagodili specifinim zahtjevima i tematizirati prema prilagoenosti odreenim ciljnim tržišnim segmentima. Prihvatljive opcije jesu i ekološka orijentacija turistikih naselja – kreiranje doživljaja u ekološki ouvanom ambijentu i prilagodba i udovoljavanje visokim ekološkim standardima. Kampovi

Nova izgradnja kampova podrazumijeva ulaganje u kampove više kategorije što


podrazumijeva i kompleksniju uslugu (npr. glamping). Posebno je važno što takvi kampovimogu primate goste i tijekom cijele godine ukoliko primjereno opremljeni. Viša kategorijapodrazumijeva investicije u dodatne sadržaje poput bazena, sportsko-rekreacijskih sadržaja,wellness-a, kreativnih programa za djecu i sl. Trendovi pokazuju da su kampisti obrazovaniji i privrženiji „zdravijem“ nainu života te skloniji vrednovanju prirode i okoliša – tzv. „zelenom turizmu“. SPORTSKO REKREACIJKI SADRŽAJI Danas turisti sve više traže aktivni odmoro dnosno žele uestvovati u sportsko rekreativnim aktivnostima. Za razvoj sportsko rekreacijskih aktivnosti kao važog segmenta za produljenje turistike sezone potrebno je planirati prostor i razviti u Opini Ližnjan primjerenu infrastrukturu kroz izgradnju jedriliarskih, ronilakih i ostalih sportsko rekreacijskih centara kao glavnih polaznih toaka u organiziranju prateih turistikih sadržaja . Opina Ližnjan ima potencijalne prednosti za razvoj specifinih vidova aktivnog odmora kao što su: Jedrenje, surfanje i kitesurfing

Uestala jaka bura osigurava izuzetne uvjete za brzo jedrenje, surfanje i kajtanje pa je Ližnjan poznato odredište surfera tijekom cijele godine gdje se održavaju i brojna surferska natjecanja. U Ližnjanu djeluju razne škole jedrenja i surfanja kako za natjecateljsko tako i za rekreacijsko jedrenje.Za daljnje unaprijeenje jedriliarstva potrebno je osigurati primjerene prostorne uvjete što predvia izgradnju jedriliarskih centara. Ronjenje


Razvoj turistikog ronjenja mogue je implementirati u postojee turistike proizvode nautikog turizma, kamping turizma, kupališnog turizma, u ponudu morskog ribolova te u cjelokupnu turistiku ponudu za što je potrebno razviti ronilaku infrastrukturu koja predvia izgradnju ronilakih centara kao glavnih polaznih toaka u organiziranju ronilako turistikih sadržaja. U neposrednoj blizini ližnjanskog akvatorija na dubini od 50m nalazi se izuzetna lokacija sa dobro ouvanom olupinom talijanske lake krstarice Cesare Rossarol. Sportski ribolov

Ližnjan je bogat akvatorij za podvodni i sportski ribolov.Ribolov je vrlo popularan oblik turistike rekreacije, s obzirom kako je rije o sportskorekreacijskoj aktivnosti koja uglavnom ne traži velika ulaganja u opremu i infrastrukturu a turisti ribolovci mogu se rekreirati u prirodi u svim fenološkim razdobljima


Lovstvo

Lovni turizam posebna je vrsta turizma koja predstavlja promatranje, hranjenje i lov divljai, boravak u prirodi te druge povezane aktivnosti koje valoriziraju elemente prirode, posebice faune.


Jahanje

Konjiki centri kraj Ližnjana nude usluge od škole jahanja, preponskog jahanja do jahanja u prirodi. Biciklizam

Ljubitelji biciklizma, posebno mountain-bikeova, mogu uživati u vožnji po brojnim biciklistikim stazama u prirodi. Promatranje ptica (Birdwatching)


Promatranje ptica (Birdwatching) je u turistikim okvirima tek u povojima, ali predstavlja znaajne mogunosti za diversifikaciju turistike ponude i produljenje turistike sezone budui da je aktivnost ove skupine turista orijentirana upravo u pred- i postsezoni. Osim za gore navedene Ližnjan ima uvjete za unaprijeenje ostalih rekreaciijskih aktivnosti vezanih uz plaže kao što su plivanje, odbojka na pijesku,paintball i sl. na lokalitetima Salbuni,Matiev pisak i Kargadur. U uvali Kuje nalazi se ureena plaža Salbuni sa pješanim igralištem za odbojku na pijesku, uz plažu na Matieven pisku nalazi se borova šumica te u blizini Kargadur, ostatak rimskog mola na izlazu iz luke Kuje. ZAKLJUAK: Obzirom na neizgraenost turistikih podruja, uei na tuim iskustvima, opina Ližnjan može postojeu turistiku nerazvijenost pretvoriti u svoju komparativnu prednost na nain da usmjeri i potie razvoj ka „zelenom turizmu“. Termin „ZELENI TURIZAM“ ne podrazumijeva posebnu podvrstu turizma ve sve aktivnosti kojima se izbjegava, smanjuje i uravnava pritisak turizma na okoliš, s ciljem osiguranja njegove okolišne održivosti.Turizam i okoliš u složenom su odnosu meusobnog utjecaja i meuovisnosti. S jedne strane, zdrav i atraktivan okoliš spada meu osnovne resurse za veinu vrsta turizma, pa je njegovo ouvanje jedan od osnovnih preduvjeta njihove kompetitivnosti i održivosti. Štoviše, turizam, ako se njime primjereno upravlja, predstavlja gospodarsku aktivnost koja je u postojeoj ekonomiji jedan od najodrživijih naina korištenja nekog prirodnog resursa. Turizam ima mogunosti ouvanu prirodu i okoliš upotrijebiti kao ekonomsku vrijednost, te na taj nain ima izravan interes u ouvanju i uveavanju te vrijednosti . Neupitno je da turizam može negativno utjecati na okoliš. ak i ekološki prihvatljivi oblici turizma s prefiksom "eko", ija je osnovana ponuda neki oblik bivanja u prirodi, samim svojim zahvatom u nekom prostoru utjeu na okoliš. To se dogaa kada dolazi do neplanske koncentracije turistikih kapaciteta a da se istovremeno ne rješava cjelovita infrastruktura ( promet, parking, pješaci, šetnice, plaže, zelene površine,prikupljanje otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, kontrola emisije plinova, buke, ekološka rasvjeta i sl.).

Rješenje tog problema je u dugoronom planiranju cjelovitog podruja.


4. SMJERNICE UREENJA PROSTORA 4.1 UGOSTITELJSKO TURISTIKA NAMJENA Temeljem planova višeg reda ugostiteljsko turistika namjena planira se unutar

• Turistiko razvojnih podruja (TRP)

• Turistikihpodruja (TP)

• Turistika zona (TZ)

Turistiko razvojno podruje (TRP) – je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja namijenjeno razvoju ugostiteljsko-turistike djelatnosti, fiziki i infrastrukturno izdvojeno iz graevinskih cjelina naselja. Unutar TRP-a planiraju se zone izgradnje smještajnih graevina, zone izgradnje prateih ugostiteljsko-turistikih sadržaja, zone izgradnje servisnih i opskrbnih sadržaja u funkciji turizma, kao i površine namijenjene infrastrukturnim graevinama. Turistiko razvojno podruje(TRP) unutar obuhvata ovih PPO planira se na lokacijama:

eški kamp

Kuje I

Kuje 2

Marlera

Kargadur

Turistiko podruje (TP) - je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene limitirano veliinom (min. 0,3 ha i max. 2 ha),najveim kapacitetom od 150 postelja postelja i najveom gustoom korištenja 120 postelja/ha. Turistika podruja unutar obuhvata ovih PPO planiraju se na lokacijama:

Kuje 3

Marlera

dok se PPUO Ližnjan planirani TRP Kuje 4 briše. Obrazloženje: Izmjenama i dopunama PPIŽ (SNIŽ 02/02,01/05, 04/05, proišeni tekst -14/05, 10/08, 07/10, proišeni tekst -16/11, 13/12, 09/16 i proišeni tekst 14/16. ) podruje Kuje 4 (planirano Izmjenama i dopunama PPUO Ližnjan) prenamijenjeno u Turistiku zonu unutar naselja Ližnjan. Turistika zona (TZ) - je dio graevinskog podruja naselja ili dio graevinskog podruja golf igrališta namijenjen ugostiteljsko-turistikoj djelatnosti. Turistika zonaunutar obuhvata ovih PPO planira se na lokacijama:

Ližnjan (bivša zona Kuje 4)

Marlera (Golf)


Plan namjene površina i raspored smještajnih kapaciteta prikazani su u grafikom prikazu br.8 „Plan namjene površina“.

Unutar površina ugostiteljsko turistike namjene predviena su sva tri oblika ugostiteljsko-turistikih graevina – T1 (hoteli), T2 (turistika naselja) i T3 (kampovi).

Graevna podruja ugostiteljsko turistike namjene – hotel (T1) namijenjene su gradnji ugostiteljskih smještajnih graevina – vrste hoteli iz skupine “hoteli“ a sve prema važeem Zakonu posebnim propisima iz podruja ugostiteljstva i turizma. Unutar ugostiteljsko turistike namjene – hotel (T1), osim graevina osnovne namjene iz skupine hoteli, mogu se graditi i druge ugostiteljsko turistike graevine u funkciji ugostiteljsko turistike namjene kao što su pojedinani ugostiteljski objekti za pružanje usluga hrane i pia, bazeni sa prateim ugostiteljsko uslužnim sadržajima, plažni objekti, natkrivena parkirališta/garaže te otvoreni i zatvoreni tereni za sport i rekreaciju sa graevinama pratee namjene (klupski prostori, trgovaki sadržaji, svlaionice, tehniki prostori i sline graevine u funkciji sportsko – rekreacijske namjene).

Izgradnja hotela (T1), zbog opremljenosti podruja infrastrukturom i blizini naselja, usmjerava se naroito na lokaciju TRP-a „eški kamp“ gdje se planira koncentracija izgradnje hotela svih vrsta (hotel, aparthotel, pansion,ljeilišne vrste i posebnog standarda) sa posebnim naglaskom na izgradnju manjih obiteljskih hotela i pansiona. Neposredno uz ugostiteljsko turistiku namjenu planiraju se i šire zone rekreacije u postojeoj šumi.

Izgradnja hotela kao prostorno funkcionalne cijeline mogua je i unutar podruja turistikih naselja Kuje 1 i Kuje 2.


Graevna podruja ugostiteljsko turistike namjene – turistiko naselja (T2)namijenjene su gradnji ugostiteljskih objekata za smještaj vrste turistiko naselje iz skupine „hoteli“, a sve prema važeem Zakonu i posebnim propisima iz podruja ugostiteljstva i turizma.

Turistiko naselje (T2) planira se na lokacijama TRP-a Kuje 1 , Kuje 2, Kargadur i Marlerapri emu Kuje 1 se planira kao turistiki smještaj usmjeren na nautiko okruženje poput „stay & sail“ dok bi Kuje 2 kao prostorno najvea cjelina predstavljala zaetak i okosnicu razvoja obiteljskog turizma u Ližnjanu.Uz turistika naselja planiraju se i sportsko rekreacijske zone kao nadopuna klasinoj ponudi „sunca i mora“.


Na podruju TRP-a Marlera planira se izgradnja turistikog naselja niske gustoe izgradnje i u smještajnim jedinicama više kategorije koje se po oblikovanju i upotrebi graevnog materijala u potpunosti uklapaju u okoliš.Naime TRP Marlera kao izuzetno ambientalno vrijedno i izloženo podruje (kako sa kopna a naroito sa mora) u potpuno neizgraenom ambientu i u kojem prevladavju krš i niska oskudna mediteranska makija i pašnjaci, potrebno je planirati kao turistiko naselje više kategorije i manjeg kapaciteta, niske visine i gustoe izgraenosti i sa smještajnim jedinicama u potpunosti uklopljenim u okoliš.


Graevna podruja ugostiteljsko turistike namjene kamp (T3) namijenjene su gradnji ugostiteljskih objekata iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ , a sve prema važeem Zakonu i posebnim propisima iz podruja ugostiteljstva i turizma.

Unutar ugostiteljsko turistike namjene – autokamp (T3) mogua je gradnja svih sadržaja u funkciji autokampa ukljuujui i smještajne graevine tipa „mobil-home“. U auto-kampovima smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte i ne mogu se povezivati s tlom na vrsti nain, a pratei sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgraeni najmanje 70 m od obalne crte.

Kampse unutar obuhvata ovih PPO planira na lokacijama: Kargadur Napodruju TRP-a Kargadurosim namjene turistiko naselja planira se i suvremeno opremljen kamp (sa posebnim naglaskom na glamurous camping ili „glamping“) sa svim rekreacijsko-sportskim sadržajima kao što su sporska igrališta, bazeni, vježbališta za disc golf i sl.

Graevine ugostiteljsko turistike namjene namijenjene smještaju ne mogu se planirati unutar pojasa od 100m od obalne crte.

Ovim se PPO predlažu uvjeti gradnje po zonama i minimalne površine estica ugostiteljsko turistike namjene i iskazuju u Tablici 4.



TABLICA 1: RAZGRANIENJE I VRSTA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA UNUTAR graevinskih podruja UGOSTITELJSKO TURISTIKE NAMJENE

LOKACIJA (GRAEVINSKO PODRUJE)

POVRŠINA (ha)



KUJE 1

11,39 T1, T2, T3

600+200

TRP KUJE 1

MARINA 4,63

TRP KUJE 2

18,2

T2

1400

TRP KARGADUR 4,18

T2,T3

560

TRP “EŠKI KAMP” 10,0 T1

460

TRP MARLERA 7,1 T1, T2 300

SVEUKUPNO 55,50 3520

TABLICA2: UVJETI GRADNJE

ZONA NAMJENA KORIŠTENJE / NAIN GRADNJE

BROJ NADZEMNIH

ETAŽA (max visina)

MINIMALNA POVRŠINA

G.ESTICE (m2)

KUJE 1 Ugostiteljsko turistika

T1, T2, T3 Hotel, Turistiko naselje,Autokamp

3 (10 m)

3000


TABLICA 1: RAZGRANIENJE I VRSTA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA UNUTAR graevinskih podruja UGOSTITELJSKO TURISTIKE NAMJENE

LOKACIJA (GRAEVINSKO PODRUJE)

POVRŠINA (ha)



KUJE 1

11,39 T1, T2, T3

600+200

TRP KUJE 1

MARINA 4,63

TRP KUJE 2

18,2

T2

1400

TRP KARGADUR 4,18

T2,T3

560

TRP “EŠKI KAMP” 10,0 T1

460

TRP MARLERA 7,1 T1, T2 300

SVEUKUPNO 55,50 3520

TABLICA2: UVJETI GRADNJE

ZONA NAMJENA KORIŠTENJE / NAIN GRADNJE

BROJ NADZEMNIH

ETAŽA (max visina)

MINIMALNA POVRŠINA

G.ESTICE (m2)

KUJE 1 Ugostiteljsko turistika

T1, T2, T3 Hotel, Turistiko naselje,Autokamp

3 (10 m)

3000

KUJE 2 Ugostiteljsko

turistika T2 Turistiko naselje

3 (10 m)

3000

KARGADUR Ugostiteljsko turistika

T2, T3 Turistiko naselje,Autokamp

2 (8 m)

Obuhvat zahvata

eški kamp Ugostiteljsko turistika

T1 Hotel

3 (10 m)

2000

Marlera (Lakošaše)

Ugostiteljsko turistika

T1,T2 Hotel, Turistiko naselje 1 (3 m) obuhvat zahvata


4.2. REKREACIJSKA NAMJENA Obzirom da je planiranje sportskih i rekreacijskih kapaciteta neposredno

povezano na planiranje smještajnih kapaciteta, ovim se PPO planiraju izvan graevinskih podruja (osim podruja utvrenih PPUO Ližnjan) i slijedea podruja sportsko rekreacijske namjene: eški kamp, Kargadur, Kuje 2 i

Unutar zona rekreacijske namjene mogu se graditi i ureivati iskljuivo otvorena sportska i rekreacijska igrališta, površine za sport i rekreaciju, prirodne plaže i sl.,

Graevine koje e se u ovim zonama graditi ne mogu biti stambene niti imati prostore stambene namjene, kao ni smještajne (hoteli, apartmani i sl.).

Ureene plaže mogu se ureivati u graevinskim podrujima naselja i izdvojenim zonama ugostiteljsko turistike namjene .

Postojee ureene plaže su : plažaSalbuni“ i plaža „Matiev pisak“

Ovim se PPO planiraju kupalištana lokacijama:Kargadur, Salbuni, Konobica 1 i Konobica2, koje bi uz ostala kupališta obogatiloturistiku uslugu naselja.

PLAŽNO-REKREATIVNA PODRUJA – JAVNE PLAŽE i ZONA KUPALIŠTA Ovim se Osnovama planira Centar za vodene sportove (R5) na lokaciji Kuje 1. (Konobica), ureene plaže ( R3) na lokacijama Kuje 1.,Salbuni– postojea (R3p), Marlera Golf (Živa voda) ,Matiev pisak – postojea(R3p) te prirodne plaže (R4) na lokacijama: Kuje2., Marlera (Lakošaše) ,Kažela. Na površinama prirodnih plaža dozvoljava se postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji nee oštetiti niti jedan prirodni resurs i koji se, po završetku kupališne sezone, moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš. Urbanistikim planovima ureenja užeg podruja potrebno je utvrditi nedvojbene i jedinstvene uvjete ureenja plaža i rekreativnih podruja kao što su:

- Minimalni uvjeti za graevine koje se mogu graditi izvan javnog obalnog pojasa

- Minimalni sadržaje javnih plaža u privremenim montažno demontažnim objektima– bar, kabine za presvlaenje,sanitarije,tuševi,prva pomo itd.

- Minimalni uvjeti za privremene graevine u odnosu na površinu koncesije (korištenje)

- Minimalni uvjeti za opremu plaža - prepoznatljivi dizajn te upotreba jedinstvenog „Loga“ za sjenila,suncobrane,ležaljke itd.

- Smjernice za ureenje i postavu privremenih fiksnih platoa na nepristupanim kamenim dijelovima obale

- Smjernice za ureenje i postavu plutajuih pontona za privez plovila i maritimnu rekreaciju

- Smjernice za ureenje pristupa u more - Obvezu izrade krajobraznog projekta javnih površina uz obalu

OvimsePPOutvrujuminimaliuvjetiza ureene plaže (planskaoznakaR3p)

• dozvoljavaseizgradnjagraevinakojemorajuomoguitivisokuugostiteljskuuslugu, prostorezasmještajopremeplaže, sanitarneblokove (predviaseformiranjenajvišejednogsanitarnogblokapoureenojplaži), prostorezatuš ikabinezapresvlaenje, prostoreza uvanjeinadzorplaža;


• sadržajeizprethodnogstavkapotrebnojegrupiratinajednommjestuizuzevsadržajatuševaigraevinanadzorai uvanjaplažekojejemoguerazmjestitinavišelokacija;

• dozvoljavaseizgradnjadodatnihsadržajasportsko-rekreativnenamjeneotvorenogtipagradnje na kopnu (tobogani, bazeni, odbojkanapijesku, djejaigrališta, isl.), i rekreativnih sadržaja na moru (mini vaterpolo, iznajmljivanje raznih rekreativnih plovila i sl.);

• plažamorabitinadziranaipristupanasakopneneimorskestrane. Smorskestranemorabitioznaenaizaštiena;

• unutar kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa invaliditetom,

• površine moraju biti prikljuena na javne infrastrukturne i komunalne mreže; • parkirališni prostor riješiti na prilaznoj javnoj parkirališnoj površini;

4.3. JAVNA NAMJENA Jedan od ciljeva ove PPO je osigurati pojas obale koji e zadovoljiti potrebe rekreacije graana i turista uz morsku obaluodnosno osigurati minimalne javne rekreacijske površine i minimalne koridore javnih površina (lungomare i cestovno-pješaki pristupi do obale) koji povezuju obalu sa zaleem.

DUŽOBALNI POJAS NAMIJENJEN JAVNOM KORIŠTENJU (HORIZONTALNI PRISTUPI OBALI)

Prostor užeg obalnog pojasa (pojas od 100 m od obalne crte) razgraniuje se na javni prostor (prostor uz obalu širine do 25 m) i prostor namijenjen ureenju i izgradnji prateih sadržaja u ugostiteljsko turistikoj djelatnosti.

Razgranienje izmeu tih dviju namjena u pravilu ide gornjim rubom dužobalne šetnice (ali ne manje od 25m od obalne crte).

Obalna šetnica, “lungomare”, javna je prometna površina kojom se mora omoguiti nesmetano korištenje pješakog, biciklistikog i alternativnog turistikog prometa.

Odreuje se da je minimalna širina koridora šetnice 6,0 m; od ega je šetnica 4,0 m, biciklistika staza 2,0 m (vidi Karakteristian presjek 3-3).


Karakteristian presjek 3 -3

Preporuka je da se uz lungomare teži oblikovanju poploenih proširenja u vidu javnih trgova i odmorišta na kojima treba poticati raznolike aktivnosti.

KOLNO PJEŠAKI JAVNI PRISTUPI NA OBALU (OKOMITI PRISTUPI OBALI)

Prostorne cjeline ugostiteljsko-turistike namjene uz obalu, na svakih 500 m širine obalnog pojasa, moraju imati najmanje jedan javni cestovno-pješaki pristup do obale povezan sa dužobalnom šetnicom.

Javni pristup planira se minimalne širine 10m a sastoji se od kolne površine od 6m, pješake površine od 2,0m i biciklistike staze od 2,0m ( vidi karakteristini presjek 1–1 iz Prometa).

Kolno pješaka površina je javna prometna površina namijenjena pretežno biciklistikom i pješakom prometu te iznimno opskrbi i interventnom prometu u posebnom režimu korištenja.

Karakteristian presjek 4 -4

4.4 PROMET Okosnica razvoja je prometni sustav koji mora stvoriti preduvjete za budui dugoroni razvoj podruja.

Koncepcija prometnog rješenja zasniva se na uspostavljanju novog prometnog sustava koji nee iskljuivo biti povezan na postojeu lokalnu cestu Ližnja-Kuje (50177) kao jedinog pristupa turistikom podruju.

Naime, radi nepostojanja drugih pristupa sav promet prema turistikom podrujuKuje prolazi kroz naselje stvarajui time potencialne zastoje odnosno usmjerava potencialni turistiki promet na pravac Medulina.

U cilju rastereenja prometa naselja Ližnjan predlaže se Plan dugoronog prometnog sustava koji bi obuhvatio prvenstveno kružnu sabirnu obilaznicu naselja Ližnjan a koja bi omoguavala nesmetano rješenja prometne mreže. Obzirom da planirani pravci povezivanja sa Medulinskom prometnom mrežom su upitni iz razloga otežane realizacije Medulinske obilaznice predlažemo da Ližnjan


razvija samostalni prometni sustav koji se lako povezuje sa regionalnom cestom i istarskim „ipsilonom“ . Naime izgradnjom produžetka „y“ odnosno županijske ceste 5200 i spoja sa stancijom Pelieti prednost Medulinskog pravca nije više presudna a rekonstrukcijom Ližnjanske ceste pravac od Šikii do Ližnjana ( ŽC 5134 i 5119) postaje prioritetni pravac. Ovom „kružnom obilaznicom“ rasteretio bi se pristupni promet kroz naselje te usmjerio tranzitni promet iz dva pravca neposredno na šire podruje Kuja bez da prolazi kroz naselje.

Pri tome je od prioritetnog znaaja rješavanje dva raskrižja (rotora) i to na sjeveru u pravcu Šišan i na juguzapadu u pravcu Medulin (na Ližnjanskoj cesti prije skretanja za Liboru).

Zbog dugoronosti realizacije prometnog sustava izuzetno je važna pravovremena rezervacija prometnih pravaca za gradnju cesta a sve u cilju utvrivanja zaštitnih koridora te uvjeta gradnje za prometnice. To je ponajprije potrebno da se izbjegne dugotrajno i skupo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a posljedino i predugi rok realizacije osnovnih elemenata prometnog sustava.

Naime, bez jasno utvrenih uvjeta gradnje za ceste (lokacijskih dozvola) dolazi do gradnje na prometnim koridorima što kao posljedicu ima nemogunost realizacije propisanih veliina prometnica odnosno neprimjereno sužavanje prometnih koridora, te naposljetku pogoršavanje protonosti i sigurnosti prometa.

Zaštitni koridori prometnica razgraniuju se na ceste županijskog standarda (karakteristian presjek 1-1) i ostale ceste (karakteristian presjek 2-2).

Karakteristian presjek 1-1

Karakteristian presjek 2-2

POMORSKI PROMET Na podruju opine Ližnjan PPIŽ-om planirane su slijedee luke od važnosti za državu:

- luka nautikog turizma Ližnjan – Kuje kapaciteta 350 vezova

odnosno od važnosti za Županiju:


- luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja – Ližnjan.

Te ribarska luka Kuje. Središnji objekt pomorskog prometa ostaje i dalje luka nautikog turizma marina Kuje sa 350 vezova. Marina Kuje koja uz TRP Kuje 2 predstavlja okosnicu razvoja razvoja turizma Ližnjana planira se kao luka nautikog turizma unutar koje je potrebno predvidjeti sve potrebne ugostiteljske , trgovake i sportsko rekreacijske sadržaje ( sportski tereni,bazeni i sl.) za marinu više kategorije ukljuujui i manji hotelski smještaj kapaciteta do 200postelja uz primjenu svih ekoloških elemenata zaštite okoliša predvienih posebnim propisom za marine. Obzirom da je u cilju zaštite luke potrebno izgraditi valobrana i vjetrobran te da e se time osigurati zaštita šireg akvatorija uz postojeu marinu racionalno je planirati unutar lukog podruja i ureenja sidrišta na lokaciji Konobica kapaciteta od 30 vezova. Nadalje unutar lukog podruja Kuje ovim se PPUO predlaže i planiranje izdvojenog lukog podruja-pristana na lokaciji Bodulski porti. Izuzetno je važno da se i unutar luke otvorene za javni promet Ližnjan osigura i prostor za privez turistikih brodova za Kvarnerske otoke (Zea,Unije, Sansig, M.Lošinj) kao i za otoi Levan, turistiko podruje Svetica, Kale ili uvalu Budava ime bi se znatno obogatilo turistiku ponudu Ližnjana.


5. MJERE PROVEDBE

U cilju realizacije ove PPO predlažu se slijedee mjere provedbe kojima e se omoguiti ostvarenje postavki ovih PPO, a naroito kroz Prijedloge za Izmjenu i dopunu PPIŽ - a i nakon toga Izmjenu i dopunu PPUO Ližnjan:

Prijedlog za izmjene i dopune PPIŽ

l. 54, tablica 7

- Graevinsko podruje TRP-a eški kamp :prenamjeniti djelomino u TRP sa namjenom T1-hoteli i djelomino u zonu ope rekreacije.

- Podruje TRP-a Marlera : smanjitie kapacitet na najviše 300 postelja,

- Podruje TRP-a Kuje 1 : preoblikovati površinu TRP-a i raspodijeliti ukupni kapacitet sa 800 postelja na 600 posteljau zoni T2 i T3 i 200 postelja u zoni pored Marine Kuje

- Podruje TRP-a Kuje 2: poveati kapacitete na 1400 postelja.

- Podruje Kargadur : poveati kapacitet na 560 posteljasa namjenom kamp i turistiko naselje

- Neposredno uz marinu planirati i luku posebne namjene: luku nautikog turizma- sidrište kapaciteta 30 vezova

- Planirati postojee plaže Salbuni i Matiev pisak kao postojee plaže

U PPIŽ Izmjene i dopune PPUO Ližnjan (Plan):

- Podruje TRP-a eški kamp - uskladiti postojeu (smanjiti)površinu graevinskog podruja sukladno površini utvrenoj PPIŽ te prostorno raspodjeliti površinu na nain da se optimalno iskoristi izgraena komunalna infrastruktura sa im manjim zadiranjem u postojeu šumu.Podruje ugostiteljsko turistike namjene prenamjeniti u T1 – hoteli. Preostalu površinu šume prenamjeniti u opurekreaciju.

- Podruje TRP-a Marlera (koji nije planiran u PPUO Ližnjan ) prostorno utvrditi te limitirati kapacitet. U tom cilju planirati smanjenje postojeeg kapaciteta TRP-a sa 600 postelja na najviše 300postelja, planski ograniiti visinu izgradnje na prizemlje te ograniiti vanjske gabarite graevina .

- Podruje TRP-a Kuje 1 prostorno razgraniiti na nain da obuhvaa cjelovite katastarske estice sa posebnim naglaskom na opinsko vlasništvo te im veu površinu unutar podruja ogranienja (od 100 m) prenamjeniti u zonu rekreacije kako bi se predmetno podruje zaštitilo od potencijalne izgradnje i rezerviralo za javnu namjenu kupališta i zonu rekreacije.Raspodijeliti ukupni kapacitet od 800 postelja na 600


posteljau postojeem obuhvatu i 200 postelja na novom dijelu obuhvata. Planirati namjenu: hotel, (T1), turistiko naselje (T2) i autocamp (T3).

- Podruje TRP-a Kuje 2 planirati kao centralnu turistiku zonu i okosnicu razvoja turizma podruja uvale Kuje.Podruje planirati kaoturistiko naselje srednje gustoe izgraenosti te u tom cilju poveati kapacitete sa postojeih 880 na 1400 postelja.

- Podruju Kargadur uz namjenu „turistiko naselje – T2 “ pridodati i namjenu autokamp -T3 te sukladno namjeni poveati kapacitet sa postojeih 180 na 560 postelja

- Unutar podruje TRP-a Kuje 1 planiranu površinu za izgradnju luke nautikog turizma Marina Kuje prostorno razgraniiti na graevinsko podruje za dio obveznih sadžaja na kopnu i akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture. Unutar kopnenog dijela marine previdjeti hotel kapaciteta 200 postelja. Neposredno uz marinu planirati i luku posebne namjene: luku nautikog turizma- sidrište kapaciteta 30 vezova.

- Ucrtati u grafike priloge Plana pristupe do obale, kako vertikalne tako i dužobalne šetnice „lungomare“ te propisati minimalne koridore

- Ucrtati postojee plaže Salbuni i Matiev pisak kao postojee plaže

- U provedbene odredbe Plana ugraditi uvjete gradnje kako bi se izvršila dugorona rezervacija zaštitnih koridora prometnica kao npr:

„do izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, graevne estice drugih namjena mogu se osnivati iskljuivo do crte koja oznaava planirani zaštitni koridor rezervacije prostora za gradnju prometne površine (ali ne manje od 7,00 m od osi postojee prometnice za sabirnu prometnicu odnosno ne manje od 5,00 m za sve ostale prometnice). Po izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine te na temelju njih i ažuriranog stanja katastarske izmjere, graevne estice drugih namjena mogu se osnivati do granica graevne (katastarske) estice prometne površine.“

- Provedbenim odredbama zabraniti, do izdavanje akata za prometnice ili do izrade UPU-a za neizgraene zone, gradnju i bilo kakve zahvate na rekonstrukciji postojeih ili na izgradnji novih graevina ugostiteljsko turistike namjene na esticama koje granie sa planiranim javnim prometnicama. Usglasiti l.2-26 PPUO Ližnjan podruja sportsko – rekreacijske namjene.

Dugorone Mjere:nakon ispunjenja uvjeta po l.57. PPIŽ za proširenje graevinskog podruja TRP-a Kargadur postojee gra.podruje T3 proširit za 20% na zonu rekreacije.

UPU Ližnjan:

- u provedbene odredbe koridor sabirnih prometnica proširiti sa pojasom biciklistike staze.


Ostale mjere provedbe u cilju zaštite javnih površina:

- izraditi idejne projekte i ishoditi lokacijske dozvola za križanja „obilaznice“ sa ŽC 5119 smjer Medulin i smjer Šišan

- izraditi idejne projekte i ishoditi lokacijske dozvole za javne prodore do obale i za šetnicu „lungomare“ u cilju zaštite koridora javnih površina

- izraditi idejnorješenje za „istonu obilaznicu“,

U cilju unapreenja planiranja obalnog pojasa potrebno je nedvojbeno utvrditi i planski zaštititi PODRUJA OD JAVNOG INTERESA zabranom izgradnje do donošenja UPU-a ili lokacijske dozvole kao što su:

- duž obalni pojas namijenjen javnom korištenju (horizontalni pristupi obali) - kolno pješaki javni pristupi na obalu (okomiti pristupi obali) - plažno-rekreativna podruja - javni pristani UNUTAR UŽEG OBALNOG POJASA POTREBNO JE POTICATI:

• visoki standard ureenja plaža,

• visoki standard zaštite okoliša (odvodnja,zbrinjavanje otpada,buka),

• pješake i biciklistike komunikacije,

• zasjenjene prostore namijenjene ugostiteljstvu (ugostiteljske terase, cafe barovi i sl.),

• ugostiteljske terase sa tihom laganom muzikom (piano bar, jazz caffe, club itd.),

• rekreativne javne rekreacijske prostore za obitelj i djecu,

• raznolikost sadržaja i usluga (galerije na otvorenom, prodaja tradicionalnih proizvoda i originalnih suvenira i sl.),

• ekološku rasvjetu,

• sadnju visokog zelenila (stablašice).

A OGRANIAVATI (BRANITI):

• ograivanje plaža,

• otvorene terase sa glasnom muzikom, night barove i sl.,

• ambulantnu prodaju alkohola, tekstila, opreme za plažu itd. („štandovi“),

• buvljake,

• prodaju plastinih suvenira, svijea, plastine galanterije i sl.,

• vee asfaltirane parkirne površine.


AN

R1

PN

R R

R

TP

T1

T2

T2

T2

T2

R

T2

T2

T2

T2

T4

IS

IS

Ž-51

19

L-50

177

LR

MA

RLE

RA

KU

JE 3

KU

JE 4

LIŽN

JAN

GO

LF M

AR

LER

AKU

JE 1

KU

JE 2

ČEŠ

KI K

AMP

VJEŽ

BALI

ŠTE

MAR

LER

A

KA

RIG

AD

UR

SV

ETI

CA

SV

ETI

CA

LST2

DR

R

RR

mje

rilo:

1:2

5000

br. l

ista

: 1

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALE

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

OBA

VEZE

IZ P

LAN

A ŠI

REG

PO

DR

UČ

JA -

PPU

O L

IŽN

JAN

SN

OPĆ

INE

LIŽN

JAN

-LIS

IGN

ANO

02/

09, 0

3/14

, 07/

15, 0

2/17

, 03/

17 i

09/1

7 - p

roči

šćen

i tek

st

LEG

EN

DA O

PĆA

REK

REA

CIJ

SKA

NAM

JEN

A

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KA N

AMJE

NA

PO

SE

BN

A N

AM

JEN

A (V

OJN

A)

PR

OIZ

VO

DN

A N

AM

JEN

A

GR

AN

ICA

OB

UH

VA

TA

NAS

ELJE

LIŽ

NJA

N (i

zgra

đeni

dio

)

NAS

ELJE

LIŽ

NJA

N (n

eizg

rađe

ni d

io)

KOR

IŠTE

NJE

I N

AMJE

NA

POVR

ŠIN

A

POD

RU

ČJA

ZAB

RAN

E I O

GR

ANIČ

ENJA

GR

ADN

JE p

rem

a uv

jetim

a M

OR

H-a

)

POD

RU

ČJA

ZAB

RAN

E I O

GR

ANIČ

ENJA

GR

ADN

JE

PRO

STO

R O

GR

ANIČ

ENJA

ZAŠ

TIĆ

ENO

G O

BALN

OG

PO

DR

UČ

JE M

OR

A

INFR

AS

TRU

KTU

RN

A N

AM

JEN

A

turis

tički

pun

kt -

TP, h

otel

- T1

, tur

istič

ko n

asel

je -T

2, u

gost

iteljs

tvo

- T4

pret

ežito

zan

atsk

a - I

2

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

nogo

met

no ig

rališ

te -

R, g

olf i

gral

ište

- R

1, j

ahač

ki c

enta

r - R

2

LOK

ALN

A C

ES

TA

ŽUPA

NIJ

SKA

CES

TA

OS

TALE

CE

STE

LUKA

OTV

OR

ENA

ZA J

AVN

I PR

OM

ET -

LOKA

LNI Z

NAČ

AJ

CE

STO

VN

I PR

OM

ET

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E D

RŽA

VNO

G

PO

MO

RS

KI P

RO

ME

T

LNZN

AČAJ

A - L

UKA

NAU

TIČ

KOG

TU

RIZ

MA

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E ŽU

PAN

IJSK

OG

ZNAČ

AJA

- RIB

ARSK

A LU

KALR

LUČ

KO P

OD

RU

ČJE

UN

UTA

RN

JI P

LOV

NI P

UT

AKU

MU

LAC

IJA

(za

navo

dnja

vanj

e ze

mljiš

ta)

AN

ARH

EOLO

ŠKA

BAŠT

INA

ARH

EOLO

ŠKI P

OJE

DIN

AČN

I LO

KALI

TET-

KO

PNEN

I

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E ŽU

PAN

IJSK

OG

ZNAČ

AJA

- SPO

RTS

KA L

UKA

LS

GR

AĐEV

INSK

O P

OD

RU

ČJE

SPO

RTS

KE I

JAVN

E I D

RU

ŠTVE

NE

NAM

JEN

E - I

ZGR

AĐEN

I DIO

DR

JAVN

E I D

RU

ŠTVE

NE

NAM

JEN

E - N

EIZG

RAĐ

ENI D

IOG

RAĐ

EVIN

SKO

PO

DR

UČ

JE S

POR

TSKE

I

ARH

EOLO

ŠKI P

OJE

DIN

AČN

I LO

KALI

TET

- PO

DM

OR

SKI

SAKR

ALN

A G

RAĐ

EVIN

A

br.p

roje

kta:

597

11/1

7

LN

NAP

OM

ENA:

GO

LF IG

RAL

IŠTE

R1

IMA

POVR

ŠIN

U 1

26.3

2HA.

PO

VRŠI

NA

SVIH

TZ-

a U

NU

TAR

G

OLF

IGR

ALIŠ

TA U

ZO

P-u

MO

ŽE IZ

NO

SITI

NAJ

VIŠE

10%

PO

VRŠI

NE

OBU

HVA

TA G

OLF

IGR

ALIŠ

TA Š

TO IZ

NO

SI 1

2,63

HA

(OD

RED

BA P

PIŽ)

. U P

PO L

IŽN

JAN

(OZN

AKA

T2)

N

ACR

TAN

O J

E 16

,90

ŠTO

ZN

AČI D

A BI

T2

TREB

ALO

SM

ANJI

TI Z

A 4.

27H

A.

R


R1

I

Trp

Trp

Trp

Tp

Trp

Trp

br. l

ista

: 2

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALA

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

OBA

VEZE

IZ P

LAN

A ŠI

REG

PO

DR

UČ

JA -

Služ

bene

nov

ine

Ista

rske

žup

anije

br.:

02/

02, 0

1/05

, 04/

05, p

roči

šćen

i tek

st -

14/0

5, 1

0/08

, 07/

10, p

roči

šćen

i tek

st -

16/1

1, 1

3/12

, 09/

16 i

proč

išće

ni te

kst 1

4/16

POD

RU

ČJE

ZA

RAZ

VOJ

NAS

ELJA

RAZ

VOJ

I UR

EĐEN

JE P

RO

STO

RA

/ PO

VRŠI

NA

NAS

ELJA

(VEĆ

E O

D 2

5 ha

)

GO

SP

OD

AR

SK

A N

AM

JEN

A

PRET

EŽIT

O P

RO

IZVO

DN

A N

AMJE

NA

turis

tičko

pod

ručj

e un

utar

ZO

P-a

(pov

ršin

e do

2 h

a)

turis

tičko

razv

ojno

pod

ručj

e

I

TpTrp

SP

OR

TSK

O-R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

SP

OR

TSK

A N

AM

JEN

A

Gol

fsko

igra

lište

R1

OS

TALO

PO

LJO

PR

IVR

ED

NO

TLO

,

VR

IJE

DN

O O

BR

AD

IVO

TLO

OS

TALA

OB

RA

DIV

A T

LA

ŠUM

A PO

SEBN

E N

AMJE

NE

VR

IJE

DN

O O

BR

AD

IVO

TLO

OS

TALA

OB

RA

DIV

A T

LA

ŠUM

A G

OSP

OD

ARSK

E N

AMJE

NE

ŠUM

A PO

SEBN

E N

AMJE

NE

OS

OB

ITO

VR

IJE

DN

O O

BR

AD

IVO

TLO

ŠUM

E I Š

UM

SKO

ZEM

LJIŠ

TE

VOD

NE

POVR

ŠIN

E - M

OR

E

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KA N

AMJE

NA

Trp

Tp

Trp

mje

rilo:

1:2

5000

br.p

roje

kta:

597

11/1

7


mje

rilo:

1:5

000

br. l

ista

: 3.

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALE

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

AN

ALIZ

A VL

ASN

IŠTV

A

LEG

EN

DA

:

OPĆ

INA

LIŽN

JAN

PR

IVA

TNO

JAV

NO

DO

BR

O

RE

PU

BLI

KA

HR

VA

TSK

A

OPĆ

INA

LIŽN

JAN

/ PR

IVAT

NO

DR

UŠT

VEN

O V

LASN

IŠTV

O

PO

MO

RS

KO

DO

BR

O

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

OB

ALN

A L

INIJ

A

100m

od

OBA

LNE

LIN

IJE

- PR

OST

OR

OG

RAN

IČEN

JA

25m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E

VLAS

NIŠ

TVO

GR

AN

ICE

br.p

roje

kta:

597

11/1

7

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

PPU

O L

IŽN

JAN

501

501

601

601

401

102

501

501

501

601

601

601

601

601

60160

1

601

601

601

501

501

501

501

501

601

501

501

102

601

102

102

102

102

701

601

701

601

501

601

402

601

101

701

701

501

501

501

601 60

1 501

501

601

501

102

601

501

501

501

501

601

501

601

601

102

402

102

102

601

601

102

102

402

501

102

102

701

701

701

701

701

501

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

501

501

102

601

102

102

102

102

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

401

501

501

601

401

601

311

601

601

100

101

101

101

101

601

10110

1

101

601

101

101

101

101

101

101

101

101

605

101

101

101

101

401

101

101

401

101

101

402

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

401

401

402

101

601

101

601

101

601

101

601

601

101

101

101

601

101

101

601

601

101

101

401

101

101

101

103

101

101

601

202

601

102

102

103

101

101

101

101

101

601

401

101

101

101

101

101

601

101

101

601

101

101

401

102

101

101

101

101

401

101

101

101

401

101

401

100

100

100

101

101

101

101

401

101

401

101

601

401

101

101

101

401

401

101

102

101

101

101

101

101

101

101

401

101 10

1

101

401

101

401 10

1

101

101

101

101

101

401

201

401

101

102

102

101

101

101

101

101

100

501

101

401

101

101

100

100

101

401

102

601

401

101

701

100

101

102

101

101

501

100

100

100

601

601

601

101

402 10

1

100

COMU

NSTI

NA

COMU

NSTI

NA

RUPA

VERH

I

COLE

SI

MARE

ADR

IATI

CO

PORT

O CU

JE

MONT

E TR

ISTO

GRUM

ACI

GRUH

LAGO

DI L

AMA

CUJE

PUNT

A OL

IVA

GRUH

VERH

I

MEDO

LINO

PECI

NE

VIGN

ALI

MADO

NNA

DELL

A SA

LUTE

KUJE

MARE

ADR

IATI

CO

SMILI

EVAZ

PECI

NE

LAGO

DI L

AMA

GRUH

GRUH

VERH

I

CARI

GADO

PIC

COLO

CARI

GADO

R GR

ANDE

ŽUPA

SV.

MAR

TIN

A


br. l

ista

: 4

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALE

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

KON

CEP

CIJ

A PR

OM

ETN

OG

RJE

ŠEN

JA

LOK

ALN

E C

ES

TE

OS

TALE

CE

STE

KO

JE N

ISU

JA

VN

E

PRO

MET

NIC

E IZ

PPU

O L

IŽN

JAN

PRIJ

EDLO

G P

RO

MET

NE

MR

EŽE

ŽUPA

NIJ

SKE

CES

TE

LEG

EN

DA GR

AN

ICA

OB

UH

VA

TA

ŽUPA

NIJ

SKE

CES

TE

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

OS

TALE

CE

STE

ŠETN

ICA

1-1

6m

2-2

3-3

2m10

m6m2m

1.5m

5.5m

1.5m

8.5m

4m2m

PRIJ

EDLO

G P

RO

FILA

CES

TA I

ŠETN

ICE

11.5m

4-4

4m2m

5.5m

TRP

KUJE

2

TRP

MARL

ERA

TRP

KARG

ADUR

NASE

LJE

LIŽN

JAN

Ž-5119

Ž-51

34

L-50

183

Ž-51

19

L-50

177

1

1a

1

1a

1a1a

3

1 1

3

2 2

4

4

1 1

33

44

TURI

STIČ

KA Z

ONA

UNUT

ARNA

SELJ

A LI

ŽNJA

N - K

UJE

4

TP K

UJE

3

2 2 2 2

11

2 2

mje

rilo:

1:2

5000

br.p

roje

kta:

597

11/1

7

1a-1

a1.5

m9m6m

1.5m

11

44

TRP

KUJE

1

TRP

ČEŠK

I KAM

P


LEG

EN

DA

:

mje

rilo:

1:1

0000

br. l

ista

:5

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALA

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

MA

GIS

TRA

LNI V

OD

OV

I I K

AN

ALI

KOR

ISN

IČKI

I SP

OJN

I VO

DO

VI I

KAN

ALI

POD

RU

ČN

A TE

LEFO

NSK

A C

ENTR

ALA

POŠT

A I T

ELEK

OM

UN

IKAC

IJE

JAV

NE

TE

LEK

OM

UN

IKA

CIJ

E

TELE

FON

SKA

MR

EŽA

- KO

MU

TAC

IJSK

I ČVO

RO

VI

VO

DO

VI I

KA

NA

LI

BA

ZNA

RA

DIJ

SK

A S

TAN

ICA

JAVN

E TE

LEKO

MU

NIK

ACIJ

E U

PO

KRET

NO

J M

REŽ

I

KOR

ISN

IČKI

I SP

OJN

I VO

DO

VI I

KAN

ALI -

PLA

NIR

ANI

NA

DZE

MN

I VO

D

U N

EPO

KRET

NO

J M

REŽ

I

OS

TALI

VO

DO

OP

SK

RB

NI C

JEV

OV

OD

I

ISP

US

T O

TPA

DN

IH V

OD

A

GLA

VN

I DO

VO

DN

I KA

NA

L (K

OLE

KTO

R)

VO

DN

OG

OS

PO

DA

RS

KI S

US

TAV

VO

DO

SP

RE

MA

CR

PN

A S

TAN

ICA

UR

EÐAJ

ZA

PRO

ČIŠ

ĆAV

ANJE

OTP

ADN

IH V

OD

A

KOR

IŠTE

NJE

VO

DA

VO

DO

OP

SK

RB

A

OD

VO

DN

JA O

TPA

DN

IH V

OD

A

OS

TALI

DO

VO

DN

I KA

NA

LI

AN -

za n

avod

njav

anje

zem

ljišta

AK

UM

ULA

CIJ

AR

EK

ON

STR

UK

CIJ

A C

JEV

OV

OD

A

TLAČ

NI V

OD

EN

ER

GE

TSK

I SU

STA

V

LOK

ALN

I PLI

NO

VO

D

PR

OIZ

VO

DN

JA I

CIJ

EV

NI T

RA

NS

PO

RT

NA

FTE

I P

LIN

A

ELE

KTR

OE

NE

RG

ETI

KA

TRA

NS

FOR

MA

TOR

SK

E S

TAN

ICE

DA

LEK

OV

OD

110

kV

MR

EŽA

10(2

0) k

V

ELEK

TRO

ENER

GET

SKA

MR

EŽA

PLA

NIR

AN

I DA

LEK

OV

OD

2 x

110

kV

PLAN

IRAN

A EL

EKTR

OEN

ERG

ETSK

A M

REŽ

A

TS 1

0(20

)/0.4

kV

PLA

NIR

AN

E T

RA

NS

FOR

MA

TOR

SK

E S

TAN

ICE

PLA

NIR

AN

E T

S 1

10/2

0 kV

PLA

NIR

AN

E T

S 1

0(20

)/0.4

kV

PLAN

IRAN

A M

REŽ

A 20

kV

TRP

MA

RLE

RA

TP K

UJE

3

TRP

KU

JE 2

TRP

KA

RG

AD

UR

TRP

ČEŠ

KI K

AMP

TUR

ISTI

ČKA

ZO

NA

UN

UTA

RN

ASEL

JA L

IŽN

JAN

- KU

JE 4

NAS

ELJE

LIŽ

NJA

N

mje

rilo:

1:2

5000

OBA

VEZE

IZ P

LAN

A ŠI

REG

PO

DR

UČ

JA -

PPU

O L

IŽN

JAN

SN

OPĆ

INE

LIŽN

JAN

-LIS

IGN

ANO

02/

09, 0

3/14

, 07/

15, 0

2/17

, 03/

17 i

09/1

7 - p

roči

šćen

i tek

st

br.p

roje

kta:

597

11/1

7

TRP

KU

JE 1


501

501

601

601

401

102

501

501

501

601

601

601

601

601

60160

1

601

601

601

501

501

501

501

501

601

501

501

102

601

102

102

102

102

701

601

701

601

501

601

402

601

101

701

701

501

501

501

601 60

1 501

501

601

501

102

601

501

501

501

501

601

501

601

601

102

402

102

102

601

601

102

102

402

501

102

102

701

701

701

701

701

501

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

501

501

102

601

102

102

102

102

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

401

501

501

601

401

601

311

601

601

100

101

101

101

101

601

10110

1

101

601

101

101

101

101

101

101

101

101

605

101

101

101

101

401

101

101

401

101

101

402

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

401

401

402

101

601

101

601

101

601

101

601

601

101

101

101

601

101

101

601

601

101

101

401

101

101

101

103

101

101

601

202

601

102

102

103

101

101

101

101

101

601

401

101

101

101

101

101

601

101

101

601

101

101

401

102

101

101

101

101

401

101

101

101

401

101

401

100

100

100

101

101

101

101

401

101

401

101

601

401

101

101

101

401

401

101

102

101

101

101

101

101

101

101

401

101 10

1

101

401

101

401 10

1

101

101

101

101

101

401

201

401

101

102

102

101

101

101

101

101

100

501

101

401

101

101

100

100

101

401

102

601

401

101

701

100

101

102

101

101

501

100

100

100

601

601

601

101

402 10

1

100

COMU

NSTI

NA

RUPA

VERH

I

COLE

SI

MARE

ADR

IATI

CO

PORT

O CU

JE

MONT

E TR

ISTO

GRUM

ACI

GRUH

LAGO

DI L

AMA

CUJE

PUNT

A OL

IVA

GRUH

VERH

I

MEDO

LINO

PECI

NE

VIGN

ALI

MADO

NNA

DELL

A SA

LUTE

KUJE

MARE

ADR

IATI

CO

SMILI

EVAZ

PECI

NE

LAGO

DI L

AMA

GRUH

GRUH

VERH

I

CARI

GADO

PIC

COLO

CARI

GADO

R GR

ANDE

OG

RAN

IČEN

JA U

PR

OST

OR

U

OB

ALN

A L

INIJ

A

100m

od

OBA

LNE

LIN

IJE

- PR

OST

OR

OG

RAN

IČEN

JA

GR

AN

ICE GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

PPU

O L

IŽN

JAN

NEU

REĐ

ENI N

EIZG

RAĐ

ENI D

IO G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

25m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E

ARH

EOLO

ŠKA

BAŠT

INA

ARH

EOLO

ŠKI P

OJE

DIN

AČN

I LO

KALI

TET-

KO

PNEN

I

ARH

EOLO

ŠKI P

OJE

DIN

AČN

I LO

KALI

TET

- PO

DM

OR

SKI

SAKR

ALN

A G

RAĐ

EVIN

A

ŠUM

A

OBU

HVA

T O

BAVE

ZE IZ

RAD

E U

PU-a

PO

PPU

O L

IŽN

JAN

OBU

HVA

T U

PU L

IŽN

JAN

- na

sna

zi P

O P

PUO

LIŽ

NJA

N

OB

UH

VA

T O

BA

VE

ZE IZ

RA

DE

UP

U-a

PR

IJE

DLO

G

mje

rilo:

1:5

000

br. l

ista

: 6.

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALE

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

br.p

roje

kta:

597

11/1

7


br. l

ista

: 7.

RAZ

GR

ANIČ

ENJA

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KE N

AMJE

NE

LNTR

P K

UJE

1

TRP

MA

RLE

RA

TRP

KA

RG

AD

UR

mje

rilo:

1:5

000

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALE

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

br.p

roje

kta:

597

11/1

7

501

501

601

601

401

102

501

501

501

601

601

601

601

601

60160

1

601

601

601

501

501

501

501

501

601

501

501

102

601

102

102

102

102

701

601

701

601

501

601

402

601

101

701

701

501

501

501

601 60

1 501

501

601

501

102

601

501

501

501

501

601

501

601

601

102

402

102

102

601

601

102

102

402

501

102

102

701

701

701

701

701

501

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

102

501

501

102

601

102

102

102

102

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

401

501

501

601

401

601

311

601

601

100

101

101

101

101

601

10110

1

101

601

101

101

101

101

101

101

101

101

605

101

101

101

101

401

101

101

401

101

101

402

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

101

401

401

402

101

601

101

601

101

601

101

601

601

101

101

101

601

101

101

601

601

101

101

401

101

101

101

103

101

101

601

202

601

102

102

103

101

101

101

101

101

601

401

101

101

101

101

101

601

101

101

601

101

101

401

102

101

101

101

101

401

101

101

101

401

101

401

100

100

100

101

101

101

101

401

101

401

101

601

401

101

101

101

401

401

101

102

101

101

101

101

101

101

101

401

101 10

1

101

401

101

401 10

1

101

101

101

101

101

401

201

401

101

102

102

101

101

101

101

101

100

501

101

401

101

101

100

100

101

401

102

601

401

101

701

100

101

102

101

101

501

100

100

100

601

601

601

101

402 10

1

100

COMU

NSTI

NA

COMU

NSTI

NA

RUPA

VERH

I

COLE

SI

MARE

ADR

IATI

CO

PORT

O CU

JE

MONT

E TR

ISTO

GRUM

ACI

GRUH

LAGO

DI L

AMA

CUJE

PUNT

A OL

IVA

GRUH

VERH

I

MEDO

LINO

PECI

NE

VIGN

ALI

MADO

NNA

DELL

A SA

LUTE

KUJE

MARE

ADR

IATI

CO

SMILI

EVAZ

PECI

NE

LAGO

DI L

AMA

GRUH

GRUH

VERH

I

CARI

GADO

PIC

COLO

CARI

GADO

R GR

ANDE

R3p

R

R

TP

R4

T2

T1T2

RT1

R

T4

R3p

R

T3

RR5

T2T3

T1

TUR

ISTI

ČKA

ZO

NA

UN

UTA

R N

ASEL

JA L

IŽN

JAN

KU

JE 4

LEG

EN

DA

:

GR

AĐEV

INSK

O P

OD

RU

ČJE

NAS

ELJA

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KA N

AMJE

NA

TUR

ISTI

ČKI

PU

NKT

OB

ALN

A L

INIJ

A

100m

od

OBA

LNE

LIN

IJE

- PR

OST

OR

OG

RAN

IČEN

JA

25m

od

OBA

LNE

LIN

IJE

- PR

OST

OR

OG

RAN

IČEN

JA

NAM

JEN

A PO

VRŠI

NA

GR

AN

ICE

HO

TEL

TUR

ISTI

ČKO

NAS

ELJE

KA

MP

OPĆ

A R

EKR

EAC

IJA

UR

EĐEN

A PL

AŽA

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

PPU

O L

IŽN

JAN

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KA N

AMJE

NA

PR

OST

OR

OG

RAN

IČEN

JA 2

5m I

100m

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

LUKA

NAU

TIČ

KOG

TU

RIZ

MA

- KO

PNEN

I DIO

UG

OS

TITE

LJS

TVO

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E D

RŽA

VNO

GZN

AČAJ

A - L

UKA

NAU

TIČ

KOG

TU

RIZ

MA

LN

LUKA

NAU

TIČ

KOG

TU

RIZ

MA

- AKV

ATO

RIJ

IZD

VOJE

NO

LU

ČKO

PO

DR

UČ

JE -

SID

RIŠ

TELO

-S

TP T1 T2 T3

R R3

T4 PRIR

OD

NA

PLAŽ

A

CEN

TAR

ZA

VOD

ENE

SPO

RTO

VEU

REĐ

ENA

PLAŽ

A

POST

OJE

ĆA

UR

EĐEN

A PL

AŽA

R4 R5R3p

TRP

ČEŠ

KI K

AMPTP

KU

JE 3

LO-S

TRP

KU

JE 2

T2

T2


MARE ADRIATICO

PORTO CUJE

MONTE TRISTO

GRUMACI

PUNTA OLIVA

T3

3

33

44

33

TRP

KU

JE 1

M 1

:250

0lis

t 7.1

.

N

LO-S

T2

44

44

22

2 2

R

R

LN

R5

1-1

6m

2-2

3-3

2m10

m6m2m

1.5m

5.5m

1.5m

8.5m

4m2m

11.5m

4-4

4m2m

5.5m

LUK

A N

AU

TIČ

KO

G T

UR

IZM

A -

KO

PN

EN

I DIO

MO

RS

KA

LU

KA

PO

SE

BN

E N

AM

JEN

E D

RŽA

VN

OG

ZNA

ČA

JA -

LUK

A N

AU

TIČ

KO

G T

UR

IZM

ALN

OP

ĆA

RE

KR

EA

CIJ

AR

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

UG

OS

TITE

LJS

KO

TU

RIS

TIČ

KA

NA

MJE

NA

OB

ALN

A L

INIJ

A

100m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E -

PR

OS

TOR

OG

RA

NIČ

EN

JA

NA

MJE

NA

PO

VR

ŠIN

A

HO

TEL

T1

TUR

ISTI

ČK

O N

AS

ELJ

ET2 R5

CE

NTA

R Z

A V

OD

EN

E S

PO

RTO

VE

UR

EĐ

EN

A P

LAŽA

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

PP

UO

LIŽ

NJA

N

LO-S

IZD

VO

JEN

O L

UČ

KO

PO

DR

UČ

JE -

SID

RIŠ

TE

25m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E -

PR

OS

TOR

OG

RA

NIČ

EN

JA

T2T1


601

701

701

701

701

701

311

LAGO

DI L

AMA

CUJE

MADO

NNA

DELL

A SA

LUTE

KUJE

R3p

T2

NA

PO

ME

NA

: RA

ZLIK

A U

PO

VR

ŠIN

I ZO

NE

NA

STA

LA J

E Z

BO

G

R

AZL

IKE

U K

ATA

STA

RS

KIM

PO

DLO

GA

MA

(

SK

EN

IRA

NA

I D

IGIT

ALN

A)

1a1a

1a

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

UG

OS

TITE

LJS

KO

TU

RIS

TIČ

KA

NA

MJE

NA

OB

ALN

A L

INIJ

A10

0m o

d O

BA

LNE

LIN

IJE

-

NA

MJE

NA

PO

VR

ŠIN

A

GR

AN

ICE

TUR

ISTI

ČK

O N

AS

ELJ

ET2

PR

IRO

DN

A P

LAŽA

R4

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

PR

OS

TOR

OG

RA

NIČ

EN

JA

OP

ĆA

RE

KR

EA

CIJ

AR

TRP

KU

JE 2

M 1

:200

0lis

t 7.2

.

1a

3R3

33

N1a

1a

1-1

6m

3-3

2m10

m6m2m

4m2m

11.5m

4-4

4m2m

5.5m

1a-1

a1.5

m9m6m

1.5m


MARE

ADR

IATI

CO

CARI

GADO

PIC

COLO

CARI

GADO

R GR

ANDE

R4T3

1a1a

3 3S

PO

RTS

KO

RE

KR

EA

CIJ

SK

A N

AM

JEN

A

LEG

EN

DA

:

UG

OS

TITE

LJS

KO

TU

RIS

TIČ

KA

NA

MJE

NA

OB

ALN

A L

INIJ

A

100m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E -

PR

OS

TOR

OG

RA

NIČ

EN

JA

25m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E

NA

MJE

NA

PO

VR

ŠIN

A

GR

AN

ICE

KA

MP

T3

PR

IRO

DN

A P

LAŽA

R4

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

PP

UO

LIŽ

NJA

N

TRP

KA

RG

AD

OR

M 1

:200

0lis

t.7.3

.

33

N

smjer širenja zone T3nakon stjecanja uvjeta

smje

r šire

nja

zone

T3

nako

n st

jeca

nja

uvje

ta

6m

3-3

4m2m

1a-1

a1.5

m9m6m

1.5m


501

501

601

601

401

102

501

501

501

601

601

60160

1

601

601

601

601

501

501

501

501

501

601

501

501

102

601

102

102

102

102

601

501

601

402

601

101

701

701

501

601

501

102

601

402

102

102

601

601

102

102

501

102

501

501

102

102

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501

501 50

1

501

501

501

401

501

501

601

601

601

101

402 10

1

COMU

NSTI

NA

COMU

NSTI

NA

RUPA

VERH

I

COLE

SI

MARE

ADR

IATI

CO

PORT

O CU

JE

MONT

E TR

ISTO

GRUM

ACI

GRUH

PUNT

A OL

IVA

VERH

I

T1R

R

M 1

:250

0TR

P Č

EŠKI

KAM

Plis

t 7.4

.

GR

AĐEV

INSK

O P

OD

RU

ČJE

NAS

ELJA

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KA N

AMJE

NA

NAM

JEN

A PO

VRŠI

NA

GR

AN

ICE

HO

TEL

T1

OPĆ

A R

EKR

EAC

IJA

R

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

GR

ANIC

A G

RAĐ

EVIN

SKO

G P

OD

RU

ČJA

PPU

O L

IŽN

JAN

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

1

1

1

1

11

2m10

m6m2m


COMU

NSTI

NA

COMU

NSTI

NA

OP

ĆA

RE

KR

EA

CIJ

AR

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

UG

OS

TITE

LJS

KO

TU

RIS

TIČ

KA

NA

MJE

NA

OB

ALN

A L

INIJ

A

100m

od

OB

ALN

E L

INIJ

E -

PR

OS

TOR

OG

RA

NIČ

EN

JA

NA

MJE

NA

PO

VR

ŠIN

A

GR

AN

ICE

HO

TEL

T1

TUR

ISTI

ČK

O N

AS

ELJ

ET2

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

GR

AN

ICA

GR

AĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RU

ČJA

PP

UO

LIŽ

NJA

N

T1T2

N

33

22

6m

2-2

3-3

1.5m

5.5m

1.5m

8.5m

4m2m

TRP

MA

RLE

RA

M 1

:200

0lis

t 7.5

.


LR

AN

LEG

EN

DA G

RA

NIC

A O

BU

HV

ATA

ZON

A U

GO

STIT

ELJS

KO T

UR

ISTI

ČKA

NAM

JEN

E

PO

SE

BN

A N

AM

JEN

A (V

OJN

A)

NAS

ELJE

LIŽ

NJA

N

KOR

IŠTE

NJE

I N

AMJE

NA

POVR

ŠIN

A

POD

RU

ČJA

ZAB

RAN

E I O

GR

ANIČ

ENJA

GR

ADN

JE

POD

RU

ČJA

ZAB

RAN

E I O

GR

ANIČ

ENJA

GR

ADN

JE

INFR

AS

TRU

KTU

RN

A N

AM

JEN

A

SP

OR

TSK

O R

EK

RE

AC

IJS

KA

NA

MJE

NA

rekr

eaci

ja -

R, g

olf i

gral

ište

- R

1, u

ređe

na p

laža

- R

3,

LOK

ALN

A C

ES

TA

ŽUPA

NIJ

SKA

CES

TA

OS

TALE

CE

STE

LUKA

OTV

OR

ENA

ZA J

AVN

I PR

OM

ET -

LOKA

LNI Z

NAČ

AJ

CES

TOVN

I PR

OM

ET (i

z PP

UO

LIŽ

NJA

N)

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E D

RŽA

VNO

G

PO

MO

RS

KI P

RO

ME

T

LNZN

AČAJ

A - L

UKA

NAU

TIČ

KOG

TU

RIZ

MA

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E ŽU

PAN

IJSK

OG

ZNAČ

AJA

- RIB

ARSK

A LU

KALR

LUČ

KO P

OD

RU

ČJE

UN

UTA

RN

JI P

LOV

NI P

UT

AKU

MU

LAC

IJA

(za

navo

dnja

vanj

e ze

mljiš

ta)

AN

ARH

EOLO

ŠKA

BAŠT

INA

ARH

EOLO

ŠKI P

OJE

DIN

AČN

I LO

KALI

TET-

KO

PNEN

I

ARH

EOLO

ŠKI P

OJE

DIN

AČN

I LO

KALI

TET

- PO

DM

OR

SKI

SAKR

ALN

A G

RAĐ

EVIN

A

MO

RSK

A LU

KA P

OSE

BNE

NAM

JEN

E ŽU

PAN

IJSK

OG

ZNAČ

AJA

- SPO

RTS

KA L

UKA

LS

IZD

VOJE

NO

LU

ČKO

PO

DR

UČ

JE -

SID

RIŠ

TELO

-S

LO-S

LO-P

OS

TALE

CE

STE

ŽUPA

NIJ

SKE

CES

TE

CE

STO

VN

I PR

OM

ET

PLA

NIR

AN

I

LO-S

IZD

VOJE

NO

LU

ČKO

PO

DR

UČ

JE -

PRIS

TAN

ZON

A TU

RIS

TIČ

KE N

AMJE

NE

cent

ar z

a vo

dene

spo

rtove

- R

5

UG

OST

ITEL

JSKO

TU

RIS

TIČ

KA N

AMJE

NA

turis

tički

pun

kt -

TP, h

otel

- T1

, tur

istič

ko n

asel

je -T

2,

KU

JE 4

MA

RLE

RA

GO

LF M

AR

LER

A

TRP

KA

RG

AD

UR

TRP

ČEŠ

KI K

AMP

TP M

AR

LER

AS

VJE

TIO

NIK

MA

RLE

RA

TRP

LIŽN

JAN

L-50

177

Ž-5119

luka

nau

tičko

g tu

rizm

a - k

opne

ni d

io

luka

nau

tičko

g tu

rizm

a - a

kvat

orij

ŠETN

ICA

NAP

OM

ENA:

GO

LF IG

RAL

IŠTE

R1

IMA

POVR

ŠIN

U 1

26.3

2HA.

PO

VRŠI

NA

SVIH

TZ-

a U

NU

TAR

G

OLF

IGR

ALIŠ

TA U

ZO

P-u

MO

ŽE IZ

NO

SITI

NAJ

VIŠE

10%

PO

VRŠI

NE

OBU

HVA

TA G

OLF

IGR

ALIŠ

TA Š

TO IZ

NO

SI 1

2,63

HA

(OD

RED

BA P

PIŽ)

. U P

PO L

IŽN

JAN

(OZN

AKA

T2)

N

ACR

TAN

O J

E 16

,90

ŠTO

ZN

AČI D

A BI

T2

TREB

ALO

SM

ANJI

TI Z

A 4.

27H

A.

MAT

IĆEV

PIS

AK

SALB

UN

IĆK

ON

OV

BIC

A 1

ČEŠ

KI K

AMP

KAŽE

LA

LAKO

ŠAŠE

ŽIVA

VO

DA

PLA

N N

AMJE

NE

POVR

ŠIN

A

mje

rilo:

1:1

0 00

0br

. lis

ta: 8

.

RAZ

VOJA

TU

RIZ

MA

ŠIR

EG P

OD

RU

ČJA

UV

ALE

KU

JE

PR

OS

TOR

NO

PR

OG

RA

MS

KA

OS

NO

VA

br.p

roje

kta:

597

11/1

7

kam

p - T

3, u

gost

iteljs

tvo

- T4

post

ojeć

a ur

eđen

a pl

aža

- R3p

, prir

odna

pla

ža -

R4,

UN

UTA

R N

ASEL

JA L

IŽN

JAN

(nei

zgra

đeni

dio

)

(pre

ma

uvje

tima

MO

RH

-a)

PO P

PUO

LIŽ

NJA

N

LN

R1

PN

R

R

R

T1

T2

T2

T2

T4T4

T1

R

R3p

R

R

R4

TP

T2

R4

R3

T3

IS

R

R5

T2

R3p

R

T1

R4

T3T2

R

VJEŽ

BALI

ŠTE

MAR

LER

A

TRP

KU

JE 2

TRP

KU

JE 1

ISTP

KU

JE 3

T2T1

T2


1

REPUBLIKAHRVATSKA

ISTARSKA ŽUPANIJA

OPINA LIŽNJAN - LISIGNANO

Opinsko vijee

Klasa: 021-05/18-01/9 Ur. broj: 2168/03-04-18-1 Ližnjan, 23.07.2018. godine

Temeljem l. 35., l. 280. do 296. i l. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim

pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), u vezi sa l. 48. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-proišeni tekst, 137/15 i 123/17) i l. 22. Statuta Opine Ližnjan - Lisignano („Službene novine Opine Ližnjan-Lisignano“ br. 05/09-proišeni tekst, 1/13 i 2A/17, ), Opinsko vijee Opine Ližnjan – Lisignano dana 23. srpnja 2018. godine, donosi

ODLUKU O RASPISIVANJU NATJEAJA

ZA OSNIVANJE I PRIJENOS PRAVA GRAENJA

I. Raspisuje se javni natjeaj za osnivanje i prijenos prava graenja na nekretnini u vlasništvu Opine Ližnjan na slijedeoj lokaciji:

Red

.

Br.

Adresa

lokacija

nekretnine

Katastarska

opina

Katastarska

estica

Površina

nekretnine

Vrijeme

osnivanja

prava

graenja

Poetni iznos

godišnje naknade

u kunama

Jamevina

u kunama

1. Ližnjan –

Karigadur Ližnjan 343/1 49.888 m2 60 godina 300.000,00 150.000,00

Predmet natjeaja je izbor najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju turistikog naselja (T2)važeoj prostorno-planskoj dokumentaciji Opine Ližnjan-Lisignano,koji e se realizirati odabirom najpovoljnijeg ponuditelja kao investitora (u daljnjem tekstu: Ponuditelj) s kojim e se sklopiti Ugovor o osnivanju prava graenja na vremensko razdoblje od 60 godina (u daljnjem tekstu: Ugovor), raunajui od dana sklapanja Ugovora o osnivanju prava graenja.


2

Obveza plaanja naknade za pravo graenja tee od dana sklapanja ugovora, a naknada za pravo graenja plaa se za prvih 10 godina unaprijed, s time da obveza plaanja naknade za prvih deset godina osnovanog prava graenja dospijeva za 15 dana od dana sklapanja glavnog ugovora. Ugovorom o pravu graenja detaljno e se urediti sva prava i obveze ugovornih strana kao i visina naknade. II. Najpovoljniji ponuditelj odnosno izabrani nositelj prava graenja dužan je:

1. zakljuiti sa Opinom Ližnjan Ugovor o osnivanju prava graenja;

2. o svom trošku ishoditi dokumentaciju i dozvole za obavljanje djelatnosti, te financirati izradu UPU graevinskog podruja gospodarske namjene – ugostiteljsko turistikog podruja Karigadur;

3. o svom trošku ishoditi od nadležnih državnih tijela donošenje svih potrebnih odluka, suglasnosti, studija ili rješenja (posebice one koje se odnose na procjene utjecaja na okoliš, potrebne mjere zaštite arheoloških zona (podruja) i lokaliteta te obalnog podruja mora, rješenja o uklanjanju i dr.) kao i provesti ostala potrebna geomehanika ili druga istraživanja potrebna za realizaciju projekta sve sukladno propisima Republike Hrvatske. Izradu potrebne dokumentacije za ishoenje istih kao i ostale troškove snosi Ponuditelj;

4. o svom trošku na steenom pravu graenja izgraditi objekte i za njih ishoditi dozvolu za uporabu sa smještajnim kapacitetima sukladno važeim prostornim planovima odnosno turistiko naselje staviti u funkciju te ishodovati svu potrebnu dokumentaciju za zakonsko poslovanje turistikog naselja s najmanje tri zvjezdice, u roku od 5 godina od dana zakljuenja Ugovora o osnivanju prava graenja. Navedeni rok ugovoriti e se kao bitan sastojak ugovora o pravu graenja u smislu l. 361. Zakona o obveznim odnosima. Izgraene objekte je dužan neprekidno održavati za sve vrijeme trajanja prava graenja; navedeno e biti uglavljeno kao raskidni uvjet u Ugovoru o osnivanju prava graenja; Iznimno, taj se rok može produžiti sporazumom obiju ugovornih strana, osobito ukoliko je premašen zbog nepravovremenog postupanja javnopravnih tijela kojima su pravovremeno upueni zahtjevi za postupanje;

5. Ukoliko nositelj prava graenja u ostavljenom roku ne stavi turistiko naselje u funkciju, ugovor o osnivanju prava graenja e se raskinuti i nositelj prava graenja nee imati pravo na povrat uloženih sredstava, kao ni pravo na povrat uplaene jamevine odnosno uplaene godišnje naknade za osnovano pravo graenja.


3

6. o svom trošku izgraditi svu potrebnu infrastrukturu i hortikulturno ureenje te snositi sve režijske troškove, troškove tekueg i investicijskog održavanja objekata, osiguranje i održavanje lokacije od dana zakljuenja Ugovora o pravu graenja;

III. Za vrijeme trajanja prava graenja, najpovoljniji ponuditelj odnosno izabrani nositelj prava graenja ne može pravo graenja prenositi na tree osobe ili ga opteretiti bilo kojim uknjiženim ili neuknjiženim stvarnim pravom bez izriite pisane suglasnosti ili odobrenja Opinskog vijea Opine Ližnjan.

Za vrijeme trajanja prava graenja, najpovoljniji ponuditelj odnosno izabrani nositelj prava graenja ne može prenijeti pravo graenja na neku drugu fiziku osobu ili trgovako društvo, te ne može izgraene objekte na predmetnom zemljištu unijeti u svoj temeljni kapital ili temeljni kapital drugog trgovakog društva. Sve naprijed navedene zabrane moraju se upisati u zemljišnu knjigu. U sluaju nepoštivanja predmetnih ogranienja, Opina Ližnjan je ovlaštena raskinuti Ugovor o osnivanju prava graenja.

U sluajevima kad je prema Ugovoru o osnivanju prava graenja Opina Ližnjan-Lisignano ovlaštena raskinuti ugovor, nositelj prava graenja nema pravo na povrat dotad uplaene naknade na ime prava graenja, te se odrie bilo kakvih odštetnih zahtjeva prema Opini Ližnjan. Sva ishodovana dokumentacija, dozvole i sl., svi izgraeni objekti na nekretnini i komunalno opremanje nekretnine nakon proteka roka za koje je osnovano pravo graenja ostaju vlasništvo Opine Ližnjan. Sve troškove u svezi ovjeravanja Ugovora o osnivanju prava graenja, trošak postupka upisa osnivanja prava graenja u zemljišne knjige, kao i eventualne druge troškove, poreze i pristojbe, snosit e nositelj prava graenja. Nakon isteka roka na koji se osniva pravo graenja ili u sluaju raskida ugovora, objekti koji su izgraeni na predmetnoj nekretnini, infrastruktura i poboljšanja pripasti e u vlasništvo Opine Ližnjan, te je nositelj prava graenja dužan izgraene objekte predati u posjed Opina Ližnjan, bez prava na povrat uloženih sredstava u izgradnju istih ili nabavu opreme za iste. Nekretnina se izlaže natjeaju prema naelu «vieno-kupljeno», što iskljuuje sve naknadne prigovore nositelja prava graenja u pogledu vidljivih nedostataka prava graenja. U sluaju postojanja posjeda tree osobe na nekretninama nositelj prava graenja je dužan o svom trošku osloboditi nekretninu od stvari i osoba.


4

IV.NAMJENA GRAEVINSKOG ZEMLJIŠTA I GRAEVINA Na predmetnom graevinskom zemljištu izgradnja, odnosno privoenje namjeni, vršit e se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim uvjetima graenja i ostalim uvjetima predvienima važeim propisima. Predmetno podruje se prema važeoj prostorno-planskoj dokumentaciji, i to Prostorni plan Istarske županije – Izmjene i dopune („Službene novine Istarske županije“ br. 02/02, 01/05, 04/05., proišeni tekst – 14/05, 10/08, 07/10, proišeni tekst – 16/11, 13/12, 09/16 i proišeni tekst 14/16), te Izmjene i dopune PPOU Ližnjan („Službene novine Opine Ližnjan – Lisignano“ br. 02/09, 03/14, 07/15, 02/17, 03/17 i 09/17 – proišeni tekst), nalazi dijelom unutar granica graevinskog podruja ugostiteljsko turistike namjene Karigadur – T2 – turistika namjena – neizgraeni dio, u obuhvatu obvezne izrade prostornog plana užeg podruja UPU graevinskog podruja gospodarske namjene – ugostiteljsko turistikog podruja Karigadur, dijelom izvan granica graevinskog podruja, u podruju osobito vrijednog obradivog tla i ostalog obradivog tla. Do donošenja urbanistikog plana ureenja na podruju obvezne izrade prostornih planova užeg podruja unutar obuhvata urbanistikog plana ne može se izdati akt za graenje nove graevine. Dio k..br. 343/1 k.o. Ližnjan nalazi se u obuhvatu obavezne izrade UPU graevinskog podruja gospodarske namjene – ugostiteljsko turistikog podruja Karigadur, dijelom u Zoni ograniene gradnje – 1 (podruja zabrane i ogranienja gradnje prema uvjetima MORH-a), na podruju arheološkog lokaliteta Uvala Karigadur – vrsta zaštite D, u granicama Zaštienog obalnog podruja mora. IV.1. Postojee stanje - Opis i namjena nekretnina na lokaciji Karigadur Ližnjan Predmetna nekretnina se nalazi u neizgraenom i neureenom dijelu graevinskog podruja odreenog prostornim planom na kojem nije izgraena osnovna komunalna infrastruktura, te na predmetnom zemljištu nema komunalnih infrastrukturnih prikljuaka.

IV.2. Postojee stanje - ogranienja na nekretninama Za predmetnu nekretninu nisu još uvijek utvrene granice pomorskog dobra, pa dio koji predstavlja pomorsko dobro nije predmet javnog natjeaja. Dio k..br. 343/1 k.o. Ližnjan nalazi se u obuhvatu obavezne izrade UPU graevinskog podruja gospodarske namjene – ugostiteljsko turistikog podruja Karigadur, dijelom u Zoni ograniene gradnje – 1 (podruja zabrane i ogranienja gradnje prema uvjetima MORH-a), na podruju arheološkog lokaliteta Uvala Karigadur – vrsta zaštite D, u granicama Zaštienog obalnog podruja mora.


5

IV.3 Planirani zahvat

Sukladno važeem Prostornom planu turistika zona turistikog podruja Karigadur odreena je prema: površini 3,6 ha vrsti (T2) kapacitetu 180 postelja

- mogua je gradnja graevina ugostiteljsko-turistike namjene – zone turistikih naselja (T2) namijenjena gradnji ugostiteljskih graevina smještajnog tipa turistika naselja, kao i ostalim potrebnim ugostiteljskim graevinama, u kojima e se gostima pružati usluge smještaja i prehrane i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu.

- Ugostiteljsko smještajne graevine koje e se graditi u ovim graevinskim podrujima moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli. Ostale graevine koje e se graditi u ovom graevinskom podruju moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata koji se odnose na skupine ugostiteljskih objekata „restorani“ i „barovi“.

- U sklopu ovih graevinskih podruja nije mogua gradnja aparthotela, turistikih apartmana i drugih smještajnih graevina koje kao smještajnu jedinicu imaju samo apartman.

Izgradnja objekata na predmetnoj nekretnini može se izvoditi samo u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim uvjetima graenja i ostalim uvjetima predvienim važeim propisima.

Nositelj prava graenja dužan je u postupku ishoenja propisanih dokumenata prostornog ureenja za gradnju pridržavati se uvjeta propisanih od Opine Ližnjan, te drugih javnopravnih tijela u svezi postavljanja planirane komunalne i druge pratee infrastrukture u funkciji turistikog naselja.

Opina Ližnjan ne odgovara za eventualnu neusklaenost podataka koji se odnose na površinu, kulturu ili namjenu nekretnine koja je predmet ovog Javnog natjeaja, a koji mogu proizai iz katastarske, zemljišnoknjižne i druge dokumentacije i stvarnog stanja u prostoru.

Opina Ližnjan ne odgovara za uvjete gradnje ili ogranienja u pogledu odreenih uvjeta gradnje koji se odnose na nekretninu koja je predmet ovog Javnog natjeaja, a koji mogu proizai iz odgovarajuih zakonskih propisa ili odgovarajue prostorno planske dokumentacije.


6

Vlasnik zemljišta tj. osniva prava graenja ne odgovara za eventualne materijalne i pravne nedostatke na nekretnini na kojoj se daje pravo graenja, te sa te pravne osnove nositelj prava graenja nema pravo potraživanja naknade štete.

Nositelj prava graenja o svom e trošku izvršiti eventualnu prenamjenu zemljišta u skladu s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. V. UVJETI NATJEAJA

Natjeaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda. Ponude se dostavljaju neposredno osobnom predajom ili preporuenom pošiljkom, u zatvorenoj omotnici s oznakom pošiljatelja i primatelja i naznakom ''Za Javni natjeaj – ___________ - ne otvarati“ na adresu Opina Ližnjan, _________________, najkasnije do _____________ u 12,00 sati, bez obzira na nain dostave. Rok za podnošenje pismenih ponuda je 15 (petnaest) dana od dana objave natjeaja na web stranici i oglasnoj ploi Opine Ližnjan – Lisignano, te poinje tei slijedeeg dana od dana objave. Pravo sudjelovanja u natjeaju imaju sve fizike osobe, hrvatski državljani, domae pravne osobe uz priloženo rješenje o registraciji tvrtke, kao i strane fizike i pravne osobe uz zakonom propisane uvjete. Jamevina za ozbiljnost ponude iznosi 50% od iznosa stalne godišnje naknade, te ju je ponuditelj dužan uplatiti na žiro raun - IBAN: HR________________ model HR___, poziv na broj: (OIB ponuditelja) otvoren kod _________ banke d.d., s naznakom jamevina za natjeaj turistiko naselje ____________, te mora biti evidentirana na raunu Opine Ližnjan najmanje dva dana prije dana otvaranja pisanih ponuda. V.1. Obvezni prilozi uz ponudu

Ponuda mora sadržavati: 1. izvornik izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu, odnosno presliku obrtnice ili identifikacijskog dokumenta za fiziku osobu (preslika osobne iskaznice); 2. dokaz o uplaenoj jamevini (izvornik uplatnice);


7

3. iznos ponuene jednogodišnje naknade za pravo graenja, s time da ponueni iznos ne može biti niži od 300.000,00 kuna uveano za pripadajui PDV.

4. investicijsku studiju i idejno rješenje koja mora sadržavati sljedee elemente: strateško turistiki koncept (turistiki koncept i sadržaji koji se namjeravaju pružati, kategorizaciju objekata, opis sadržaja zasebno, poetak obavljanja djelatnosti), financijski koncept (plan kapitalnih ulaganja s dinamikim planom, izvori sredstava i projekcije rauna dobiti i gubitka); 5. s obzirom na kriterij kadrovske sposobnosti - potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju prijavljenih radnika na dan 1. srpnja 2018. godine; 6. s obzirom na kriterij reference ponuditelja - Izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika o broju turistikih naselja kojima upravlja, a koji imaju kapacitet od preko _____ gostiju; 7. ako ponuditelj obavlja registriranu djelatnost, ovjereni raun dobiti i gubitka za prošlu godinu, ovjerene podatke o bonitetu i solventnosti (BON-1 i BON-2⁄SOL-2 za 2017.godinu); 8. izjava o nekažnjavanju (sukladno obrascu izjave koji ini sastavni dio natjeajne dokumentacije i može se preuzeti na internetskoj stranici Opine Ližnjan, kao i u Opini Ližnjan); 9. dokaz o podmirenim obvezama plaanja svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i drugih državnih davanja (potvrda porezne uprave, ne starija od 30 dana od dana objave natjeaja); 10. dokaz o podmirenju svih obveza odnosno o nepostojanju dugovanja prema Opini Ližnjan; 11. pismo namjere priznate domae ili strane banke za izdavanje bankarske garancije u iznosu od 3.000.000,00 kn (trimilijuna kuna) ukoliko ponuditelj bude u postupku odabran kao najpovoljniji (kao sredstvo osiguranja ispunjenja ugovorne obveze sa rokom važenja od 5 godinaodnosno do izdavanja rješenja o kategorizaciji turistikog naselje s najmanje 3 zvjezdice); 12. izjava ponuditelja da je upoznat s lokacijom za koju se osniva pravo graenja i o prihvaanju uvjeta natjeaja (sukladno obrascu izjave koji ini sastavni dio natjeajne

dokumentacije i može se preuzeti na internetskoj stranici Opine Ližnjan, kao i u Opini

Ližnjan). Ponuda mora biti izraena na nain da je uvezena u cjelinu tako da se onemogui naknadno vaenje ili umetanje listova ili dijelova ponude (npr. jamstvenikom – vrpcom ija su oba kraja na posljednjoj strani privršena naljepnicom ili utisnutim žigom).


8

Nepotpune, nepravovremene i nedopuštene ponude nee se razmatrati. Stranke koje su u procesu likvidacije ili su insolventne ili se nad njima provode postupci steaja ili drugi slini postupci ili bilo koji drugi postupci koji upuuju na insolventnost ili prekid poslovnih aktivnosti, bit e iskljuene iz postupka. V. 2. Postupak i kriteriji za izbor najpovoljnijeg ponuditelja/investitora

Postupak izbora najpovoljnijeg ponuditelja/investitora provesti e posebno struno Povjerenstvo imenovano od strane Opinskog vijea OpineLižnjan. Najpovoljnija ponuda je ponuda s najvišim ponuenim iznosom naknade za pravo graenja koja udovoljava svim uvjetima natjeaja.

Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Povjerenstvo u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda, a o kojoj se dostavlja preporuena obavijest svim ponuditeljima. Odabrani ponuditelj obvezan je platiti i troškove objave natjeaja. Odabrani ponuditelj/investitor dužan je zakljuiti ugovor unutar roka od 30 dana od dana dostave preporuene obavijesti o izboru s potvrdom uruenja, i poziva na zakljuenje ugovora, u suprotnom e se smatrati da je odustao od ponude, u kojem sluaju Opina Ližnjan ima pravo zadržati uplaenu jamevinu. Ukoliko odabrani ponuditelj/investitor iz bilo kojeg razloga odustane od zakljuenja Ugovora, gubi pravo na povrat jamevine, a Opina Ližnjan može zakljuiti ugovor sa sljedeim ponuditeljem koji je dao najpovoljniju ponudu. Objava ovog natjeaja ili primitak bilo kakve ponude ne predstavlja nikakvu obvezu Opine Ližnjan za prihvaanjem bilo koje od ponuda, te sklapanje Ugovora na nekretninama iz toke 1.1. s bilo kojim zainteresiranim ponuditeljem/investitorom, niti može predstavljati osnovu za bilo kakav zahtjev ili pravo takvih stranaka da zatraže ispunjenje bilo kakve inidbe od strane Opine Ližnjan po bilo kojoj osnovi. Uplaena jamevina uraunati e se u naknadu za pravo graenja. Ponuditelj nema pravo na potraživanje kamata na jamevinu. Jamevina ponuditelja koji nisu izabrani vraa se najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.


9

VI. NAPOMENE UZ NATJEAJ

Opina Ližnjan zadržava pravo da ne prihvati niti jednu dostavljenu ponudu, bez obrazloženja i odgovornosti prema bilo kojem od ponuditelja. Opina Ližnjan pridržava pravo poništiti natjeaj, bez obveze da natjecateljima obrazlaže razloge poništenja natjeaja. Na javni natjeaj primjenjuju se propisi Republike Hrvatske. Svi zaprimljeni podaci bit e obraeni u skladu sa zakonskim odredbama kako bi se osigurala zaštita prava i privatnosti zainteresiranih ponuditelja/investitora. Podaci e se iskljuivo odnositi u svrhu utvrivanja propisanih uvjeta i kriterija za sudjelovanje u ovom natjeaju. Javni natjeaj se objavljuje na web stranici Opine Ližnjan (www.liznjan.hr) i oglasnim ploama Opine Ližnjan. Obavijest o natjeaju objavit e se u dnevnim novinama.

Predsjednik Opinskog Vijea Saša Škrinjar


1

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPINA LIŽNJAN-LISIGNANO Opinsko vijee Na temelju lanka 27. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne Novine" broj 19/13-proišeni tekst, 137/15 - ispravak, 123/17) i lanka 22. Statuta Opine Ližnjan-Lisignano ("Službene novine Opine Ližnjan-Lisignano" broj 05/09-proišeni tekst, 01/13, 2A/17), a temeljem toke 3. završnih odrednica Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine ("Narodne Novine" broj 42/2017), Opinsko vijee Opine Ližnjan-Lisignano na redovnoj sjednici održanoj dana 23. srpnja 2018. godine u prostorijama opinske vijenice donijelo je sljedeu

S T R A T E G I J U

IZJEDNAAVANJA MOGUNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOM NA PODRUJU OPINE LIŽNJAN-LISIGNANO OD 2018. DO 2020.

GODINE

I. UVOD Prema definiciji Meunarodne klasifikacije ošteenja, invaliditeta i hendikepa (ICIDH) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1980. godine, invaliditet je ogranienje,

smanjenje ili ispad (koje proizlazi iz ošteenja zdravlja) spososbnosti izvršenja neke fizike

aktivnosti ili psihike funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti

izvršenja neke fizike aktivnosti ili psihike funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi

se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su openito prihvaene kao

bitni sastojci svakodnevnog života.

Navedena definicija invaliditeta uvrštena je u Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom ("Narodne Novine" broj 64/2001) te je ista unaprijeena donošenjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska ratificirala 2007. godine. Prema navedenoj Konvenciji osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna

tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna ošteenja, koja u meudjelovanju s razliitim

preprekama mogu sprjeavati njihovo puno i uinkovito sudjelovanje u društvu na

ravnopravnoj osnovi s drugima.

Osobe s invaliditetom se, kao osobito ranjiva skupina društva, u Republici Hrvatskoj štite Ustavom Republike Hrvatske i to lankom 58. stavak 2. kojim je propisano da posebnu skrb država posveuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u društveni život kao i lankom 65. stavak 3. kojim je propisano da mladež, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zaštitu na radu. Prema posljednjem Izvješu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o osobama s invaliditetom u RH za 2016. godinu iz travnja 2017. godine, u Hrvatskoj na dan 14.03.2017. godine ukupno


2

živi 511850 osoba s invaliditetom od ega su 60% muški, a 40% žene, te na taj nain osobe s invaliditetom ine oko 11,90% ukupnog stanovništva RH. Prema istom izvješu, u Istarskoj županiji na dan 14.03.2017. godine živi ukupno 13243 osoba s invaliditetom od ega su 59% muški i 41% žene, te na taj nain osobe s invaliditetom ine 6,40% ukupnog stanovništva Istarske županije. Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 6329 (48%) u Istarskoj županiji je u radno aktivnoj dobi. II. NACIONALNA STRATEGIJA IZJEDNAAVANJA MOGUNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOM OD 2017. DO 2020. GODINE Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine ("Narodne Novine" broj 42/2017) predstavlja strateški dokument kojim se u Republici Hrvatskoj usmjerava provedba politike prema osobama s invaliditetom, za iju je koordinaciju zaduženo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, radi povezivanja aktivnosti meu razliitim sektorima i na razliitim razinama te kontinuiranog praenja provedbe, a na taj nain djeluje i kao provedbeni dokument Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Cilj Nacionalne strategije je uiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagoenijim za nužne promjene u korist izjednaavanja mogunosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno ukljuivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu kroz spreavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti. Završnim odrednicama Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine je jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisana obveza provoenja mjera iz Nacionalne strategije na lokalnoj razini te izrada lokalnih strategija u svrhu izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom, odnosno unapreenja njihovog položaja u RH. III. STRATEGIJA IZJEDNAAVANJA MOGUNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOM NA PODRUJU OPINE LIŽNJAN-LISIGNANO OD 2018. DO 2020. GODINE I KRATKI OSVRT NA DOSADAŠNJE STANJE Prema posljednjem Popisu stanovništva, kuanstava i stanova u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine na podruju Opine Ližnjan-Lisignano ukupno 614 osoba ima teškoe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, od ega 305 žena i 309 muškaraca. Istim popisom je evidentirano da na podruju Opine Ližnjan-Lisignano ukupno 186 osoba treba pomo druge osobe (od ega 112 žena i 74 muškaraca), odnosno da ukupno 168 osoba koristi pomo druge osobe (od ega 103 žene i 65 muškaraca). Opina Ližnjan-Lisignano je, u skladu s Nacionalnom strategijom izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine, a vezano za specifine potrebe osoba s invaliditetom te ostvarivanja zaštite njihovih prava, izradila Strategiju izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano za razdoblje od 2018. do 2020. godine, koja prati strukturu i sadržaj Nacionalne strategije. Prihvaanjem i provoenjem mjera iz Strategije uspostavlja se uinkovit i odgovoran sustav cjelovite skrbi o osobama s invaliditetom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano putem mjera i aktivnosti koje e Opina Ližnjan-Lisignano poduzimati i provoditi samostalno te u suradnji


3

s tijelima državne uprave, ustanovama, udrugama osoba s invaliditetom i drugim fizikim i pravnim osobama. Ciljevi ove Strategije su usmjeriti napore prema pokušaju osiguravanja potpune integracije osoba s invaliditetom u svim važnim podrujima društva i života s naglaskom na veu mogunost zapošljavanja, bolju pristupanost zdravstvenih, kulturnih, prometnih i drugih usluga, odnosno poboljšanje života u obitelji i lokalnoj zajednici openito, kao i dokidanje svih oblika diskriminacije na temelju invaliditeta. Svrha Strategije je unapreivanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, unapreivanje i poštivanje njihova dostojanstva. Temeljna naela Strategije su poštivanje uroenog dostojanstva, osobne autonomije ukljuujui slobodu izbora i neovisnost osoba, nediskriminacija, puno i uinkovito sudjelovanje i ukljuivanje u društvo, poštivanje razliitosti i prihvaanje invaliditeta kao dijela ljudske razliitosti i ovjenosti, jednakost mogunosti, pristupanost, poštivanje specifinosti razvoja i prava na ouvanje vlastitog identiteta djece s teškoama u razvoju. U planiranju i provoenju mjera i aktivnosti Strategije osobitu pažnju treba posvetiti pojedinim skupinama unutar cjelokupne populacije osoba s invaliditetom i to: - djeci s teškoama u razvoju, - ženama i mladim osobama s invaliditetom, - osobama s teškim invaliditetom, - osobama starije životne dobi s invaliditetom. U svrhu osiguravanja sveobuhvatnog pristupa u svim podrujima od interesa za osobe s invaliditetom, Strategija je podijeljena na 16 podruja djelovanja, kao i Nacionalna strategija koja predstavlja okvir i temelj za njenu izradu i provedbu, a to su: 1. obitelj, 2. život u zajednici, 3. odgoj i obrazovanje, 4. zdravstvena zaštita, 5. socijalna skrb, 6. stanovanje, mobilnost i pristupanost, 7. profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje, 8. pravna zaštita i zaštita od zlostavljanja, 9. informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, 10. sudjelovanje u kulturnom životu, 11. sudjelovanje u javnom i politikom životu, 12. istraživanje i razvoj, 13. rekreacija, razonoda i sport, 14. rizine situacije i humanitarna krizna stanja, 15. udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu, 16. meunarodna suradnja. Mjere i aktivnosti unutar navedenih podruja djelovanja meusobno se dopunjuju i uvjetuju. Dio mjera i aktivnosti je u nadležnosti Opine Ližnjan-Lisignano koja je naznaena kao nositelj odreenih mjera, ali su jednako znaajne i mjere u nadležnosti ostalih javnopravnih tijela i organizacija, a koje se ne mogu uspješno ostvariti bez aktivnog sudjelovanja spomenutih tijela i organizacija, gdje je Opina Ližnjan-Lisignano naznaena kao sunositelj takvih mjera. U Strategiji nisu navedeni iznosi financijskih sredstava potrebni za provoenje specifinih mjera, ve e se potrebna sredstva za provedbu svih mjera i aktivnosti osiguravati svake godine u proraunu Opine Ližnjan-Lisignano.


4

Dosadašnje stanje: Opina Ližnjan-Lisignano je u svom dosadašnjem radu provodila aktivnosti financijske potpore osobama s invaliditetom s prebivalištem na podruju Opine Ližnjan-Lisignano, sukladno proraunskim mogunostima i aktivnostima predvienim Socijalnim programom koji se donosi krajem godine za sljedeu kalendarsku godinu, pri emu su razvijeni partnerski odnosi s ostalim organizacijama i institucijama, a sve u svrhu omoguavanja kvalitetnijeg života osobama s invaliditetom u lokalnoj zajednici. Svake godine se u proraunu Opine Ližnjan-Lisignano osiguravaju i izdvajaju financijska sredstva za: • potpuno financiranje javnog autobusnog prijevoza slijepim i gluhim osobama s pratiocem,

osobama s intelektualnim ošteenjem, vojnim i civilnim invalidima rata s pratiocem, invalidima rada u stanju socijalno zaštitne potrebe, te svim osobama s tjelesnim ošteenjem organizma od 70% i više, s prebivalištem/stalnim boravkom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano ukoliko nisu u radnom odnosu (tzv. povlaštene mjesene vozne karte),

• potpuno financiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi djece invalida Domovinskog rata i djece civilnih invalida Domovinskog rata iji je invaliditet vei od 50%,

• financiranje programa/projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija civilnog društva iz podruja socijalne skrbi i zdravstvene njege, te onih koje su programski usmjerene na osobe s invaliditetom,

• jednokratne novane pomoi po pojedinanim zahtjevima korisnika, u svrhu nabavke ortopedskih pomagala, pripomoi pri snošenju troškova lijeenja, operativnih zahvata, rehabilitacije ili sl.,

• jednokratne novane isplate povodom božinih blagdana (tzv. božinice) osobama s invaliditetom koje se nalaze u stanju socijalno zaštitne potrebe,

• financiranje javne ovlasti i redovne djelatnosti Gradskog društva Crvenog Križa Pula, sukladno posebnim propisima.

IV. PODRUJA DJELOVANJA 1. OBITELJ Opom deklaracijom o pravima ovjeka obitelj je definirana kao prirodna i osnovna

društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i države.

Uzevši u obzir injenicu da svaka osoba ima pravo na život u obitelji i na život u zajednici, veliku pozornost potrebno je usmjeriti na podršku roditeljstvu kao i obitelji u cjelini. Obitelji osoba s invaliditetom suoavaju se s razliitim izazovima te je važno osigurati materijalnu i psihološku podršku, poevši od samog suoavanja s dijagnozama i promjenama koje invaliditet donosi za cijelu obitelj. Takoer još uvijek u društvu postoje stavovi pojedinaca da osobe s invaliditetom nemaju sposobnost sklapanja braka, pravo na slobodan izbor partnera ili pravo da slobodno donose odluke o raanju djece. Stoga je važno poduzeti sve mjere radi suzbijanja takve vrste diskriminacije i osigurati osobama s invaliditetom pravo na podršku za uspostavljanje bliskih odnosa, zasnivanje braka, roditeljstvo i na zaštitu spolno-reproduktivnog zdravlja.


5

Ciljevi

• jaanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj,

• jaanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i znaaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoama u razvoju i osobe s invaliditetom.

Mjere

Nositelji provedbe: Centar za socijalnu skrb Pula, djeji vrtii "Bubamara", podrune osnovne škole s podruja Opine Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i djece s teškoama u razvoju Sunositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano Aktivnosti: - organizirati radionice, edukacije i predavanja u predškolskim i školskim ustanovama na podruju Opine Ližnjan-Lisignano, - provoditi promidžbene kampanje za senzibiliziranje javnosti o potrebama djece s teškoama u razvoju, - poticati edukacije i ukljuivanje volontera za rad s djecom s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom. Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Djeji vrtii "Bubamara", podrune osnovne škole s podruja Opine Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i djece s teškoama u razvoju Sunositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano

1.1. Provoenje edukacija, predavanja, savjetovanja i radionica u djejim vrtiima i

osnovnim školama na podruju Opine Ližnjan-Lisignano za roditelje, skrbnike ili/i

udomitelje i odgajatelje za rad s djecom s teškoama u razvoju

1.2. Organiziranje i provoenje aktivnosti radi promicanja obiteljskih vrijednosti i

znaenja obitelji i obiteljskog odgoja za razvoj djece s teškoama


6

Aktivnosti: - obilježavati Meunarodni dan obitelji - 15. svibnja, - obilježavati Meunarodni dan djeteta - 20. studenog i Djeji tjedan - prvi puni tjedan u listopadu, - obilježavati Meunarodni dan osoba s invaliditetom - 3. prosinca, - provoditi promidžbene kampanje za senzibiliziranje javnosti za potrebe djece s teškoama u razvoju, - poticati edukacije i ukljuivanje volontera za rad s djecom s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom. Rok: kontinuirano

2. ŽIVOT U ZAJEDNICI Osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima treba omoguiti potpunu integraciju u ureenu, dostupnu i prilagoenu zajednicu njihovim specifinim potrebama iz kojeg razloga je potrebna uspostava sveobuhvatne i sustavne edukacije osoba i organizacija koje djeluju prema osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Pravodobna i interdisciplinarna struna pomo osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima može uspješno sprijeiti dublje poremeaje i progresiju ošteenja organizma. Treba istaknuti znaaj djelovanja udruga i drugih neprofitnih organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom kao najboljim poznavateljima specifinosti potreba i poteškoa osoba s invaliditetom s obzirom na vrstu i težinu ošteenja, a koje uvelike mogu pomoi osobama s invaliditetom kao i njihovim obiteljima, kao direktnim korisnicima usluga koje im pružaju. U svrhu poboljšanja kvalitete života odnosno omoguavanja neovisnosti življenja u lokalnoj zajednici osobama s invaliditetom, djeci s teškoama u razvoju kao i njihovim obiteljima, Opina Ližnjan-Lisignano e provoditi mjere i aktivnosti predviene Nacionalnom strategijom izjednaavanja mogunosti osobama s invaliditetom kroz postojee, ve razvijene partnerske odnose izmeu Opine i drugih institucija i organizacija kao i putem razvijanja novih partnerskih odnosa, konkretnim ukljuivanjem korisnika u život zajednice. Ciljevi

• omoguavanje potpune ukljuenosti osoba s invaliditetom u lokalnu društvenu zajednicu, poticati uklanjanje prepreka i predrasuda u smjeru potpunog i jednakog ueša osoba s invaliditetom u zajednici,

• poticati i proširiti opseg i kvalitetu socijalnih usluga u zajednici, • informirati - senzibilizirati javnost o položaju i potrebama osoba s invaliditetom i

djece s teškoama u razvoju kao i o važnosti izvaninstitucijskih oblika potpore djeci s teškoama u razvoju, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima,

• podupirati edukativne programe s ciljem razvoja pristupanih sustava odgoja i obrazovanja za djecu s teškoama u razvoju i osobe s invaliditetom.


7

Mjere

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva usmjerene na rad s osobama s invaliditetom i djecom s teškoama u razvoju te njihovim obiteljima

Aktivnosti: - organizacija predavanja, radionica i edukacija u cilju jaanja transparentnosti rada udruga i drugih neprofitnih organizacija civilnog društva usmjerenih na rad s osobama s invaliditetom, djecom s teškoama u razvoju i njihovim obiteljima, - bespovratno financiranje kvalitetnih, korisnih, novih i inovativnih programa/projekata udruga usmjerenih na poboljšanje kvalitete života i veu ukljuenost u život zajednice osoba s invaliditetom, djece s teškoama u razvoju i njihovih obitelji, - javno predstavljanje programa i projekata udruga te korisnih informacija o dostupnosti socijalnih usluga u zajednici.

Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Centar za socijalnu skrb Pula, Opina Ližnjan-Lisignano, ustanove koje skrbe o osobama s invaliditetom, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad s osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima Aktivnosti: - organizirati edukativna predavanja i savjetovanja za osobe s invaliditetom i njihove obitelji radi osnaživanja osoba s invaliditetom i njihovih obitelji za neovisno i samostalno planiranje života u zajednici. Rok: kontinuirano

2.1. Unapreivanje i razvoj suradnje s udrugama i drugim neprofitnim organizacijama

civilnog društva iz podruja socijalne skrbi i onima koje su programski usmjerene na

rad s osobama s invaliditetom i djecom s teškoama u razvoju te njihovim obiteljima

2.2. Omoguavanje i osnaživanje osoba s invaliditetom i njihovih obitelji za što

samostalniji i neovisniji nain života


8

Nositelji provedbe: Centar za socijalnu skrb Pula, Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad s osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima Aktivnosti: - ukljuivanje, sudjelovanje i organizacija humanitarnih akcija kojima je cilj nabava pomagala za kretanje, ortopedskih pomagala i potpornih tehnologija koje olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima, odnosno pridonose veoj samostalnosti i neovisnosti pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, - pružanje jednokratne novane pomoi osobama s invaliditetom koje se nalaze u socijalno zaštitnoj potrebi, a sukladno pojedinanim potrebama i zahtjevima korisnika s podruja Opine Ližnjan-Lisignano i proraunskim mogunostima, u svrhu nabave pomagala za kretanje, ortopedskih pomagala i potpornih tehnologija koje olakšavaju svakodnevni život korisnika. Rok: kontinuirano

3. ODGOJ I OBRAZOVANJE Obrazovanje kao cjeloživotni proces stjecanja znanja i vještina, odnosno razvoja sposobnosti, važan je aspekt života svakog pojedinca, a ujedno predstavlja temeljni uvjet društvene ukljuenosti i neovisnosti osoba s invaliditetom i djece s teškoama u razvoju. Inkluzivno obrazovanje kojem se teži, podrazumijeva uvažavanje razliitosti svakog pojedinca te prilagodbu obrazovnog sustava i školskih ustanova potrebama, mogunostima, sposobnostima i interesima svojih korisnika, a kako bi osobnost svakog pojedinca došla do punog izražaja. Bitno je osigurati obrazovanje koje je svakome dostupno, pod jednakim uvjetima. Obrazovanje treba poticati puni razvoj potencijala i osjeaj dostojanstva i vlastite vrijednosti djece s teškoama u razvoju i osoba s invaliditetom. Proces obrazovanja treba pomoi razvoju osobnosti osoba s invaliditetom, kao i njihovih talenata i kreativnosti te mentalnih i tjelesnih sposobnosti, u njihovom punom potencijalu. Obveza države i svih razina vlasti je da osobe s invaliditetom dobiju svu potrebnu pomo unutar opeg obrazovnog sustava, kako bi se olakšalo njihovo djelotvorno obrazovanje bez dikriminacije i na ravnopravnoj osnovi s drugima. Osim prilagodbe odgojno-obrazovnih programa, potrebno je omoguiti pristupanost odgojno-obrazovnim ustanovama te omoguiti prilagodbu uionica i školskih prostora za uenike s veim motorikim ošteenjima te omoguiti potrebnu didaktiku opremu za slabovidne uenike kao i pomonika u nastavi za gluhe i nagluhe uenike te za uenike s posebnim potrebama.

2.3. Ukljuivanje i organiziranje humanitarnih akcija i participacija pri nabavi

pomagala za kretanje, ortopedskih pomagala i potpornih tehnologija koje olakšavaju

svakodnevni život osobama s invaliditetom


9

Ciljevi

• ukljuenost što veeg broja djece s teškoama u razvoju u redoviti sustav predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog te visokoškolskog odgoja i obrazovanja u sredini u kojoj dijete/mlada osoba živi,

• osigurani uvjeti (programski, prostorni, profesionalni i sl.)inkluzivnog obrazovanja uenika s teškoama u razvoju,

• omoguiti pristupanost obrazovnih sadržaja osobama s invaliditetom i djeci s teškoama u razvoju,

• podržavati i promicati cjeloživotno uenje osoba s invaliditetom, • poticati poštivanje prava osoba s invaliditetom na svim razinama obrazovnog

sustava, ukljuujui djecu od najranije dobi, • poticati pristup neformalnom obrazovanju koje e mladima s invaliditetom

omoguiti razvijanje potrebnih vještina koje ne mogu usvojiti redovnim školovanjem.

Mjere

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, preškolske i školske ustanove s podruja Opine Ližnjan-Lisignano Aktivnosti: - inicirati da se prostori u vlasništvu Opine Ližnjan-Lisignano, prostori preškolskih i školskih ustanova na podruju Opine Ližnjan-Lisignano kao i javne površine (igrališta, vježbališta, plaže i sl.) prilagode potrebama osoba s invaliditetom te koriste u svrhu organiziranja izvannastavnih i sportskih aktivnosti. Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, preškolske i školske ustanove s podruja Opine Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje su programski usmjerene na rad s djecom s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom

3.1. Osigurati pristupanost i dostupnost prostora, sadržaja i strune pomoi djeci i

mladima s teškoama u razvoju za izvannastavne i sportske aktivnosti

3.2. Suradnja i organizacija zajednikih aktivnosti odgojno-obrazovnih ustanova s

podruja Opine Ližnjan-Lisignano i udruga koje su programski orijentirane na rad s

djecom s teškoama i razvoju i osobama s invaliditetom


10

Aktivnosti: - predstavljanje programskog djelovanja udruga odgojno-obrazovnim ustanovama s podruja Opine Ližnjan-Lisignano u cilju bolje suradnje i održavanja ciljanih susreta predstavnika udruga koje su programski usmjerene na rad s djecom s teškoama u razvoju i osoba s invaliditetom te provedba zajednikih aktivnosti, predavanja, susreta i radionica. Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, preškolske i školske ustanove s podruja Opine Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje su programski usmjerene na rad s djecom s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom Aktivnosti: - praenje potreba odgojno-obrazovnih ustanova s podruja Opine Ližnjan-Lisignano za dodatnom specijalnom didaktikom opremom i potpornom tehnologijom koja olakšava stjecanje novih znanja i vještina djeci s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom, - osiguravanje dodatne specijalne didaktike opreme, potpornih tehnologija, elemenata informatike podrške i sl. odgojno-obrazovnim ustanovama s podruja Opine Ližnjan-Lisignano prema individualnim potrebama djece s teškoama u razvoju koja pohaaju odgojno-obrazovne ustanove na ovom podruju. Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Centar za socijalnu skrb Pula, Opina Ližnjan-Lisignano, preškolske i školske ustanove s podruja Opine Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje su programski usmjerene na rad s djecom s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom

Aktivnosti: - sufinanciranje nabave udžbenika na Braillevom pismu ili zvunom zapisu za slijepe i slabovidne uenike s podruja Opine Ližnjan-Lisignano prema individualnim potrebama i pojedinanim zahtjevima korisnika Rok: kontinuirano

3.3. Praenje potreba i osiguravanje dodatne specijalne i didaktike opreme,

informatike opreme i elemenata informatike podrške za djecu s teškoama u razvoju u

svim odgojno-obrazovnim ustanovama s podruja Opine Ližnjan-Lisignano

3.4. Sufinanciranje nabave udžbenika na Braillevom pismu ili zvunom zapisu za slijepe

i slabovidne uenike s podruja Opine Ližnjan-Lisignano


11

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Odbor za društvene djelatnosti Opine Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - dodjela stipendija studentima s invaliditetom s podruja Opine Ližnjan-Lisignano u poveanom iznosu, - izmjena i dopuna Pravilnika za dodjelu stipendija Opine Ližnjan-Lisignano na nain da se teškoe u razvoju, odnosno invaliditet studenta predvide kao otežavajue okolnosti koje donose dodatne bodove prilikom bodovanja prijave za stipendiju, po raspisanom natjeaju, kako bi studenti s invaliditetom ostvarili stpendiju u poveanom iznosu Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad s djecom s teškoama u razvoju i osobe s invaliditetom

Aktivnosti: - osiguravati bespovratna financijska sredstva udrugama i drugim neprofitnim organizacijama civilnog društva za provedbu projekata s ciljem pružanja potpore uenicima s teškoama u razvoju u podruju izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja. Rok: kontinuirano

4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Zdravstvena zaštita je sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapreenje, uvanje i vraanje zdravlja. Cilj je zdravstvene zaštite promocija, odnosno unapreenje zdravlja, prevencija, odnosno spreavanje bolesti, pravodobno otkrivanje bolesti, uinkovito lijeenje i rehabilitacija. Zdravstvena zaštita je organizirana na tri razine, pa je rije o primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osobama s invaliditetom se trebaju omoguiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene specifinim potrebama osoba s invaliditetom, ukljuujui prevenciju

3.5. Stipendiranje studenata s invaliditetom s podruja Opine Ližnjan-Lisignano

3.6. Poticati i sufinancirati projekte udruga i drugih neprofitnih organizacija civilnog

društva s ciljem pružanja izvaninstitucionalnih oblika potpore u odgoju i obrazovanju

uenicima s teškoama u razvoju s podruja Opine Ližnjan-Lisignano


12

invaliditeta, ranu identifikaciju i intervenciju te usluge namijenjene sprjeavanju pogoršanja stanja invaliditeta. Takoer je potrebno osigurati provoenje mjera u cilju podizanja razine svijesti i informiranja o ljudskim pravima, dostojanstvu, neovisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etikih standarda na svim razinama zdravstvene zaštite. Osobama s invaliditetom, kao i drugim graanima, trebaju biti potpuno dostupna prava na primarnu, specijalistiko-konzilijarnu i bolniku zdravstvenu zaštitu, koja obuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju. Uz to je potrebno obuhvatiti pravo na stomatološko-protetsku pomo i stomatološko-protetske nadomjeske, lakše ostvarivanje prava na ortopedska i druga pomagala i sl. Ciljevi

• djelovati u smjeru poveanja pristupanosti javnih i privatnih zdravstvenih ustanova osobama s invaliditetom na nain da iste budu dostupne osobama s invaliditetom pod jednakim uvjetima kao i ostalim graanima,

• osigurati poštivanje specifinosti potreba osoba s invaliditetom u zdravstvenoj zaštiti,

• u što veoj mjeri osigurati osobama s invaliditetom pristup informacijama o njihovim pravima i mogunostima njihova ostvarenja,

• poduzeti odgovarajue mjere uklanjanja graevinskih prepreka i barijera u svrhu osiguravanja pristupanosti usluga u zdravstvenim ustanovama osobama s invaliditetom.

Mjere

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, objekti zdravstvene zaštite na podruju Opine Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata zdravstvene zaštite na podruju Opine Ližnjan-Lisignano voditi rauna o pristupanosti istih osobama s invaliditetom, - ukloniti graevinske prepreke i barijere kod postojeih objekata zdravstvene zaštite i prilagoditi ih potrebama osoba s invaliditetom na nain da zdravstvene usluge budu dostupne osobama s invaliditetom pod jednakim uvjetima kao i drugim graanima. Rok: kontinuirano

4.1. Osiguravanje pristupanosti osobama s invaliditetom objektima zdravstvene zaštite i

uklanjanje graevinskih prepreka i barijera (graevinska prilagodba) postojeih

objekata zdravstvene zaštite u svrhu osiguravanja pristupanosti usluga u zdravstvenim

ustanovama osobama s invaliditetom


13

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad s djecom s teškoama u razvoju i osobe s invaliditetom, predškolske i školske ustanove s podruja Opine Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - osiguravanje financijske i organizacijske podrške za provoenje rekreativno-terapeutskih programa/projekata/aktivnosti za djecu s teškoama u razvoju i osobe s invaliditetom s podruja Opine Ližnjan-Lisignano Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije civilnog društva iz podruja zdravstvene zaštite

Aktivnosti: - nastavak sufinanciranja programa zdravstvene njege i fizikalne terapije iznad standarda - u kui bolesnika nakon bolnikog lijeenja (poslijepodne, vikendom, neradnim danima, praznicima), po preporuci lijenika obiteljske medicine.

Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Centar za socijalnu skrb Pula, Gradsko društvo Crvenog križa Pula, Opina Ližnjan-Lisignano, udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje djeluju u podruju zdravstvene zaštite

Aktivnosti: - sufinancirati troškove lijeenja, rehabilitacije te nabave ortopedskih i drugih pomagala osobama s invaliditetom u stanju socijalno-zaštitne potrebe temeljem pojedinanih potreba i zahtjeva korisnika, u suradnji sa ostalim nositeljima provedbe ili/i samostalno Rok: kontinuirano

4.2. Provoenje rekreativno-terapeutskih programa za djecu s teškoama u razvoju i

osobe s invaliditetom

4.3. Zdravstvena zaštita osoba s invaliditetom kojima je potreban visoki stupanj

zdravstvene podrške

4.4. Sufinanciranje troškova lijeenja i rehabilitacije te nabave ortopedskih i drugih

pomagala osobama s invaliditetom u stanju socijalno-zaštitne potrebe temeljem

pojedinanih potreba i zahtjeva korisnika


14

Nositelji provedbe: Istarski domovi zdravlja - Ispostava Pula, patronažna služba, Opina Ližnjan-Lisignano, zdravstvene ustanove

Aktivnosti: - osiguravanje financijske, prostorne i organizacijske podrške za provoenje besplatnih preventivnih zdravstvenih pregleda i organiziranih mjerenja krvnog tlaka i šeera u krvi na podruju Opine Ližnjan-Lisignano na mjestu pristupanom i dostupnom osobama s invaliditetom.

Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, zdravstvene ustanove

Aktivnosti: - osiguravanje javno dostupnih i pravovremenih informacija o mogunostima ostvarivanja prava iz zdravstvene zaštite za osobe s invaliditetom.

Rok: kontinuirano

5. SOCIJALNA SKRB Socijalna skrb ukljuuje prevenciju, promicanje promjena, pomo u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unapreenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog ukljuivanja u društvo. Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) omoguava se sustavan i zajedniki pristup svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne iskljuenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva te sprjeavanje novih pojava siromaštva i socijalne iskljuenosti. Strategija jasno istie koje su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj iskljuenosti (starije osobe, djeca, osobito djeca bez odgovarajue roditeljske skrbi i djeca s teškoama u razvoju, osobe s invaliditetom i manjine) uz naelo

4.5. Provoenje besplatnih preventivnih zdravstvenih pregleda i mjerenja krvnog tlaka i

šeera u krvi na mjestu pristupanom osobama s invaliditetom

4.6. Osigurati dostupnost specifinih informacija koje se odnose na zdravstvenu zaštitu

osoba s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama na podruju Opine Ližnjan-

Lisignano


15

orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Strategija se temelji na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprjeavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno iskljuenih osoba i uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne iskljuenosti. Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom su da se naknade iji je cilj umanjiti poveane troškove koji proizlaze iz invaliditeta temelje na procjeni potreba pojedinca te da

ne podliježu procjeni cenzusa u cilju osnaživanja programa za borbu protiv siromaštva. esto osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti odgovarajuu dobrobit iz sustava socijalne skrbi, dijelom zbog nedostatka socijalnih usluga, a dijelom zbog njihove nepristupanosti. U provoenju Strategije pojedini programi i pomoi prilagoavali bi se potrebama osoba s invaliditetom. Ciljevi

• promicati i omoguiti jednak pristup socijalnoj zaštiti osobama s invaliditetom, u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom,

• proširiti mrežu socijalnih usluga u zajednici u svrhu poveanja njihove dostupnosti i kvalitete,

• nastaviti suradnju s udrugama i drugim neprofitnim organizacijama civilnog društva koje djeluju u podruju socijalne skrbi,

• osobama s invaliditetom osigurati jednak pristup informacijama vezano za mrežu usluga i prava iz sustava socijalne skrbi,

• osigurati da ope socijalne usluge poštuju specifine potrebe osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.

Mjere

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Gradsko društvo Crvenog križa Pula, Istarska županija, susjedne jedinice lokalne samouprave Korisnici projekta: svi potrebiti korisnici s prebivalištem na podruju Opine Ližnjan-Lisignano koji s obzirom na starost, invaliditet, bolest ili sl. nisu u mogunosti sami obavljati svakodnevne aktivnosti kao što su nabavka namirnica, lijekova i sl., odlasci kod doktora, njega i osobna higijena, prehrana, održavanje nekretnine u kojoj žive i sl., a potrebnu pomo ne mogu dobiti od lanova obitelji ili na drugi prikladan nain.

5.1. Priprema i provoenje projekta pod nazivom "Pomo u kui" za socijalno ugrožene

potrebite korisnike s podruja Opine Ližnjan-Lisignano


16

Aktivnosti: - "pilot projekt" pod nazivom "Pomo u kui" koji je osmišljen i planira se provoditi u suradnji Opine Ližnjan-Lisignano sa Gradskim društvom Crvenog križa Pula, Istarskom županijom i pet susjednih jedinica lokalne samouprave (Grad Vodnjan-Dignano, Opina Medulin, Opina Barban, Opina Marana i Opina Svetvinenat), nakon provedenog mapiranja podruja i potencijalnih korisnika zapoinje s realizacijom u rujnu 2018. godine i trajati e do prosinca 2018. godine, te e obuhvaati usluge njege korisnika i pomo u kui korisnika, - realizacija projekta "Pomo u kui", nakon poetne "pilot" faze, zapoinje u sijenju 2019. godine te se nakon poetne "pilot" faze planira proširiti na nain da se uz uslugu njege korisnika i pomo u kui korisnika, usluga proširi i na prehranu korisnika te prijevoz korisnika.

Rok: kontinuirano od 2019. godine

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Centar za socijalnu skrb Pula, Gradsko društvo Crvenog križa Pula

Aktivnosti: - prikupljanje podataka i informacija o socioekonomskim i drugim prilikama osoba s invaliditetom s podruja Opine Ližnjan-Lisignano koji koriste prava u sustavu socijalne skrbi, - utvrivanje potreba i planiranje aktivnosti Opine Ližnjan-Lisignano kroz Socijalni program Opine Ližnjan-Lisignano koji se usvaja krajem svake kalendarske godine za sljedeu.

Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Centar za socijalnu skrb Pula, Gradsko društvo Crvenog križa Pula, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje djeluju u podruju socijalne skrbi

Aktivnosti: - poticanje i suradnja u organizaciji provedbe edukacija o obilježjima invaliditeta i pravima te mogunostima njihova ostvarenja u sustavu socijalne skrbi,

5.2. Kontinuirano praenje socijalnog i materijalnog statusa osoba s invaliditetom -

korisnika prava iz sustava socijalne skrbi Opine Ližnjan-Lisignano

5.3. Razviti sustav informiranja i edukacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji


17

- kontinuirano provoenje programa informiranja osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o pravima i mogunostima ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi. Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje djeluju u podruju socijalne skrbi ili/i su programski usmjerene na rad s osobama s invaliditetom

Aktivnosti: - osiguravati ciljane financijske potpore putem programa i projekata udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u svrhu edukacije i informiranja osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o njihovim pravima, na njima pristupaan nain, kako bi im se omoguilo samozagovaranje/samozastupanje u ostvarivanju njihovih prava.

Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Centar za socijalnu skrb Pula, Gradsko društvo Crvenog križa Pula

Aktivnosti: - odobravanje jednokratnih materijalnih pomoi osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima te obiteljima djece s teškoama u razvoju u stanju socijalno-zaštitne potrebe, u svrhu pripomoi pri snošenju troškova lijeenja, rehabilitacije, nabave medicinskih, ortopedskih i drugih tehnikih pomagala, lijekova i sl.

Rok: kontinuirano

5.4. Održavati postojeu i razvijati novu suradnju s udrugama i drugim neprofitnim

organizacijama civilnog društva koje djeluju u podruju socijalne skrbi

5.5. Pružanje financijske podrške osobama s invaliditetom, djeci s teškoama u razvoju i

njihovim obiteljima


18

6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPANOST Razvoj i provedba politika vezanih uz pristupanost preduvjet su za postizanje jednakih mogunosti, neovisnog življenja i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice. Izgradnja pristupanog okruženja sukladno naelima univerzalnog dizajna ima kljunu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva te dodatnu vrijednost za sve lanove društva budui da je namjera koncepta univerzalnog dizajna da pojednostavi život za svakoga tako što e izgraenu sredinu, proizvode i sredstva komunikacije uiniti jednako pristupanim, upotrebljivim i razumljivim za sve graane. Prema lanku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, države stranke obvezne su poduzeti odgovarajue mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup izgraenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, u urbanim i u ruralnim podrujima, na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ciljevi

• osigurati osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti pristupanost javnim graevinama, javnim površinama i javnom prometu,

• pratiti provedbu propisa za osiguravanje pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti kod gradnje novih i rekonstrukcije postojeih graevina,

• osigurati pristupanost kulturnim, sportskim i rekreacijskim sadržajima osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti.

Mjere

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - pratiti provedbu propisa za osiguravanje pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Pravilnik o pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti - N.N. br.78/13) kod gradnje novih i rekonstrukcije postojeih graevina, - uklanjanje arhitektonskih barijera na javnim površinama i postojeim objektima javne namjene koje onemoguavaju pristupanost osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti,

6.1. Osiguravanje pristupanosti objektima javne namjene, javnim površinama i javnom

prometu osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti


19

- prilagoditi postojea autobusna stajališta i ekaonice pristupu i korištenju od strane osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, - osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom na javnim parkirališnim površinama.

Rok: kontinuirano


Aktivnosti: - financiranje javnog autobusnog prijevoza (tzv. povlaštene mjesene vozne karte) u cijelosti za nezaposlene osobe s invaliditetom s prebivalištem na podruju Opine Ližnjan-Lisignano sukladno pojedinanim zahtjevima i potrebama korisnika.

Rok: kontinuirano

7. PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, RAD I MIROVINSKO OSIGURANJE Zapošljavanje je kljuni element ukljuenosti i ekonomske neovisnosti svih graana i jedno od temeljnih ljudskih prava. Republika Hrvatska kao stranka Konvencije obvezala se poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenjujui naela antidiskriminacijske politike.

Zabrana diskriminacije odnosi se na sve oblike zapošljavanja, poevši od odabira kandidata za zapošljavanje, obavljanja posla do osiguravanja sigurnih uvjeta rada. Kako profesionalna rehabilitacija predstavlja preduvjet za poveanje zapošljavanja i socijalne ukljuenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, razvoj modela sustavne i kvalitetne profesionalne rehabilitacije takoer predstavlja jedan od važnih društvenih prioriteta. Donošenjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (N.N. br. 157/13, 152/14) i podzakonskih akata uinjen je veliki iskorak u nastojanju da se stvori kvalitetan i uinkovit sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Takoer je potrebno konstantno podizati razinu svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi mogle ispuniti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva na ravnopravnoj osnovi s drugim graanima.

6.2. Financiranje javnog autobusnog prijevoza nezaposlenim osobama s invaliditetom s

podruja Opine Ližnjan-Lisignano


20

Ciljevi

• promicati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada kako bi se osobama s invaliditetom osigurale jednake mogunosti na tržištu rada,

• senzibilizirati i poticati poslodavce s podruja Opine Ližnjan-Lisignano da zapošljavaju osobe s invaliditetom,

• omoguiti osobama s invaliditetom sudjelovanje u edukacijama, radionicama, savjetovanjima, predavanjima i sl. u cilju poveanja njihovog zapošljavanja, unapreenja njihove integracije te olakšavanja izbora karijere i olakšanog prijelaza na tržište rada.

Mjere

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Hrvatski zavod za zapošljavanje

Aktivnosti: - prilikom provedbe natjeaja za zapošljavanje ili/i struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Opini Ližnjan-Lisignano voditi rauna o posebnim propisima kojima se ureuje zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i sl.), - dodatno vrednovati (bodovati) projekte i programe udruga za iju se provedbu sufinanciraju i plae osoba s invaliditetom.

Rok: kontinuirano

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad s osobama s invaliditetom

Aktivnosti: - provoenje redovitih kampanja i organiziranje periodinih dogaaja u svrhu senzibilizacije i razmjene iskustava te primjera dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada,

7.1. Provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom sukladno

važeim propisima

7.2. Redovito informirati osobe s invaliditetom, poslodavce i javnost o potrebama i

mogunostima zapošljavanja osoba s invaliditetom


21

- prikupljanje i objavljivanje informacija i primjera dobre prakse na službenoj internetskoj stranici kojima se promiu razliiti oblici samozapošljavanja osoba s invaliditetom, - organizacija periodinih ciljanih edukacija za samozapošljavanje osoba s invaliditetom.

Rok: kontinuirano

8. PRAVNA ZAŠTITA I ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA

Zlostavljanje se definira kao ponavljajue tjelesno ili psihiko ugnjetavanje slabije osobe

koje provodi pojedinac ili skupina ljudi koji su jai od nje (Farrington, 1993.). Zlostavljanje može biti fiziko (udaranje, guranje, nanošenje boli i sl.), verbalno (nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, omalovažavanje, vrijeanje i sl.), psihološko (prijetnje, ismijavanje, uhoenje, ucjenjivanje i sl.) te socijalno (izbjegavanje, ogovaranje, izoliranje, širenje laži i glasina i sl.). Republika Hrvatska kontinuirano unapreuje pravni okvir uinkovitih oblika zaštite od zlostavljanja i diskriminacije kao i pravo na pristup pravosuu osobama s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s ostalim graanima. Propisi koji se temelje na nizu meunarodnih dokumenata iz podruja zaštite ljudskih prava osiguravaju ženama i muškarcima jednakost te život bez diskriminacije, a žrtvama kaznenih i prekršajnih djela nasilja pravnu zaštitu. Tako je 2008. godine donesen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi ime je stvoren sustav pravne pomoi odreenim kategorijama graana koji zbog svojih materijalnih i socijalnih uvjeta ne mogu sami osigurati odgovarajuu pravnu pomo u sudskim i drugim postupcima. Isti je namijenjen osjetljivim društvenim skupinama, a koju ine i osobe s invaliditetom. Prema djeci s teškoama u razvoju i osobama s invaliditetom kao žrtvama nasilja društvo treba iskazati vei stupanj osjetljivosti i osigurati vei stupanj zaštite.

Ciljevi

• poveana razina svijesti o nasilju i mogunostima zaštite od nasilja za osobe s invaliditetom,

• osigurana dostupnost usluga skloništa, usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite za osobe s invaliditetom, žrtve nasilja,

• unapreenje meuresorne suradnje u cilju prevencije nasilja, odnosno pružanja zaštite i podrške žrtvi nasilja.


22

Mjere

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva koje djeluju u podruju socijalne skrbi i one programski usmjerene na rad s osobama s invaliditetom, Centar za socijalnu skrb Pula, Gradsko društvo Crvenog križa Pula

Aktivnosti: - osigurati dostupnost informacija, preventivnih programa/edukacija, kampanja s ciljem podizanja svijesti o nasilju i mogunostima zaštite od nasilja za osobe s invaliditetom. Rok: kontinuirano

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad sa žrtvama nasilja i osobama s invaliditetom, Sigurna kua Istra, Centar za socijalnu skrb Pula, Gradsko društvo Crvenog križa Pula

Aktivnosti: - nastavak suradnje i sufinanciranja programa/projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija civilnog društva koje su programski usmjerene na rad sa žrtvama nasilja, kao i onima koje pružaju smještaj i psihosocijalnu te pravnu podršku žrtvama nasilja u kriznim situacijama, - psihosocijalna podrška žrtvama nasilja, pogotovo osobama s invaliditetom i djeci s teškoama u razvoju, - omoguiti dostupnost informacija žrtvama nasilja o mogunostima zaštite od nasilja i zlostavljanja te mogunostima i nainima osvarivanja pravne zaštite.

Rok: kontinuirano

8.1. Omoguiti osobama s invaliditetom dostupnost informacija o zaštiti od nasilja

8.2. Omoguiti uinkovit sustav podrške svim osobama s invaliditetom žrtvama nasilja,

posebno ženama s invaliditetom i djeci s teškoama u razvoju


23

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad sa žrtvama nasilja i osobama s invaliditetom

Aktivnosti: - suradnja s udrugama i drugim neprofitnim organizacijama civilnog društva programski usmjerenima na rad sa žrtvama nasilja, osobama s invaliditetom i djecom s teškoama u razvoju radi organizacije i provoenja edukacija, predavanja, kampanja i sl. usmjerenih na osvještavanje javnosti o problematici nasilja nad ženama s invaliditetom i djevojica s teškoama u razvoju, ukljuujui seksualnog nasilja.

Rok: kontinuirano

9. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI Pristup informacijama i komunikaciji jedan je od najvažnijih oblika sudjelovanja graana u društvu. Stoga je obveza države da osobama s invaliditetom omogui slobodno pretraživanje, primanje i prosljeivanje javnih informacija i informacija o javnim uslugama, kao i da im osigura pristup osobnim podacima i elektronikoj komunikaciji u javnom sektoru na ravnopravnoj osnovi s drugim lanovima društva. Veliku ulogu u komunikaciji ima i razvoj tehnologije koja omoguava osobama s invaliditetom lakši pristup razliitim informacijama, ali i ostvarivanje lakše komunikacije, stoga je vrlo važno poticati razvoj, izradu i distribuciju novih tehnoloških dostignua. Takoer obveza je svih, kako tijela javne vlasti, tako i privatnog sektora, da u prosljeivanju informacija uzmu u obzir injenicu da informacije trebaju biti omoguene svim graanima odnosno da budu usklaene sa standardima pristupanosti. Ciljevi

• javne informacije, odnosno sadržaji kojima raspolažu tijela javne vlasti su prihvatljivi, raspoloživi i dostupni osobama s invaliditetom,

• podizati razinu svijesti o aktivnoj ulozi osoba s invaliditetom, njihovim pravima na izjednaavanje mogunosti i zaštitu od diskriminacije,

• omoguiti osobama s invaliditetom optimalno korištenje nove tehnologije u cilju poveanja njihove neovisnosti i kvalitete života.

8.3. Osvještavanje javnosti o problematici nasilja nad ženama s invaliditetom i djevojica

s teškoama u razvoju, ukljuujui seksualnog nasilja


24

Mjere

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva programski usmjerene na rad s osobama s invaliditetom

Aktivnosti: - suradnja s udrugama i drugim neprofitnim organizacijama civilnog društva programski usmjerenim na rad s osobama s invaliditetom i djecom s teškoama u razvoju radi organizacije i provoenja edukacija, predavanja, kampanja i sl. usmjerenih na osvještavanje javnosti o osobama s invaliditetom kao aktivnim i punopravnim lanovima zajednice, - poticanje i pomo pri organizaciji obilježavanja prigodnih datuma (Tjedan mobilnosti, Meunarodni dan osoba s invaliditetom i sl.), na prigodnim lokacijama, pristupanim osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. Rok: kontinuirano


Aktivnosti: - objaviti i redovito ažurirati prava i usluge iz svog djelokruga rada na službenim stranicama upravnog tijela, - osigurati dostupnost Strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano od 2018. do 2020. godine.

Rok: kontinuirano

9.1. Podizati razinu svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom nizom razliitih

aktivnosti koje pridonose opoj toleranciji za raznolikosti u društvu i suzbijanju

stereotipa i diskriminacije osoba s invaliditetom

9.2. Omoguiti slobodno pretraživanje, primanje i prosljeivanje informacija prema

izboru pojedinca - osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugim lanovima

društva


25

10. SUDJELOVANJE U KULTURNOM ŽIVOTU Važan dio kvalitete života svakog graanina ini pristupanost kulturnih sadržaja, ali i mogunost vlastitog sudjelovanja u stvaranju istog. Sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnim sadržajima pridonosi raznolikosti društva i afirmira njihove kreativne i umjetnike mogunosti i senzibilizira javnost za umjetniki rad osoba s invaliditetom. Integracija osoba s invaliditetom u društvo, poticanje i afirmiranje osoba s invaliditetom kao stvaratelja kulture i korisnika kulturnih usluga, jedna je od važnih smjernica djelovanja Ministarstva kulture, kao što bi se i lokalna zajednica trebala više usmjeriti na ukljuivanje osoba s invaliditetom u kulturni život na lokalnoj razini. Ciljevi

• umrežavanje i ukljuenost osoba s invaliditetom na projektima u kulturi na lokalnoj razini,

• osigurati uvjete za kreativni i umjetniki razvoj osoba s invaliditetom kroz inkluzivne programe,

• poticanje profesionalizacije umjetnika s invaliditetom.

Mjere

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Turistika zajednica Opine Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva iz podruja kulture unutar kojih djeluju osobe s invaliditetom

Aktivnosti: - nastaviti sufinanciranje programa i projekata udruga iz podruja kulture unutar kojih djeluju osobe s invaliditetom, a koje na amaterskoj i profesionalnoj razini djelovanja afirmiraju kreativne i umjetnike mogunosti osoba s invaliditetom

Rok: kontinuirano

10.1. Kontinuirano poticati i podupirati projekte koji afirmirmiraju kreativne i

umjetnike mogunosti osoba s invaliditetom


26

Nositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Turistika zajednica Opine Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - kulturno-umjetnika dogaanja i aktivnosti koje se organiziraju na podruju Opine Ližnjan-Lisignano uiniti dostupnima i pristupanima osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, - izvršiti komunikacijske i graevinske prilagodbe prostora u kojima se odvijaju kulturni sadržaji na podruju Opine Ližnjan-Lisignano.

Rok: kontinuirano 11. SUDJELOVANJE U JAVNOM I POLITIKOM ŽIVOTU Sudjelovanje svih graana u javnom i politikom životu temelj je demokracije. Ustavom Republike Hrvatske propisano je da država posebnu skrb posveuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u društveni život, dok je Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom propisano da e države potpisnice jamiti osobama s invaliditetom njihova politika prava i mogunost njihova uživanja na ravnopravnoj osnovi s drugima. Ukoliko želimo inkluzivno društvo važno je promicati okruženje koje e odražavati raznolikost svojih graana i njihovo pravo da sudjeluju u kreiranju javnih politika i zagovaranju potrebnih promjena u društvu. Ciljevi

• osiguravanje pristupanosti izbornog postupka u cijelosti svim osobama s invaliditetom,

• olakšanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u predstavnikim i izvršnim tijelima kroz dostupnost temeljnih dokumenata od znaaja za politiko sudjelovanje na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini,

• poveano ukljuivanje žena s invaliditetom u politiki i javni život zajednice, • nastaviti podupirati rad organizacija civilnog društva kroz financiranje kvalitetnih

programa i projekata iz podruja zaštite, poštivanja i promicanja ljudskih prava žena i mladih s invaliditetom, kao i jaanje senzibilizacije javnosti o mogunostima ukljuivanja žena i mladih s invaliditetom u javni i politiki život zajednice.

10.2. Osigurati osobama s invaliditetom veu dostupnost svih sadržaja vezanih uz

kulturni život zajednice namijenjenih svim drugim graanima


27

Mjere

Nositelj provedbe: Ministarstvo uprave Sunositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - poveati dostupnost dokumenata razliitih formata sukladno potrebama osoba s invaliditetom kako bi im se olakšalo sudjelovanje u politikom životu zajednice.

Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva unutar kojih djeluju osobe s invaliditetom

Aktivnosti: - osigurati financijska sredstva za provedbu programa i projekata organizacija civilnog društva za pružanje podrške ženama i mladima s invaliditetom za ukljuivanje u javni i politiki život, - pružanje pomoi i podrške udrugama i drugim organizacijama civilnog društva pri organizaciji javnih rasprava, okruglih stolova i seminara u svrhu informiranja i senzibiliziranja javnosti o mogunostima ukljuivanja žena i mladih s invaliditetom u javni i politiki život, - poticati i podržavati sustavno osnaživanje osoba s invaliditetom za sudjelovanje u javnom i politikom životu zajednice kroz neformalnu edukaciju u suradnji s udrugama i drugim organizacijama civilnog društva.

Rok: kontinuirano

11.1. Osigurati tehniku podršku ili druge oblike pomoi kako bi svim osobama s

invaliditetom bili dostupni temeljni dokumenti od znaaja za politiko sudjelovanje na

lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini

11.2. Promicati sudjelovanje žena i mladih osoba s invaliditetom u javnom i politikom

djelovanju na svim razinama


28


Aktivnosti: - prilagoditi biraka mjesta u cilju omoguavanja glasovanja osobama s invaliditetom, - osigurati glasake listie prilagoene za glasovanje slijepih osoba i omoguiti glasovanje osobama s invaliditetom uz pomo druge osobe koju ona ovlasti.

Rok: kontinuirano

12. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Prikupljanje i analiza podataka o broju, strukturi i obilježjima osoba s invaliditetom preduvjet su za planiranje i kreiranje politike djelovanja prema odreenim grupacijama i populaciji osoba s invaliditetom u cjelini. Podaci i istraživanja o pojedinim aspektima invaliditeta i osoba s invaliditetom omoguuju kreiranje najuinkovitijih rješenja za pojedine probleme. Nedostatak podataka o osobama s invaliditetom ozbiljna je zapreka razvoju cjelovitog sustava zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini. Temeljni podaci o osobama s invaliditetom dobiveni su Popisom stanovništva iz 2011. godine. Izvor sveobuhvatnih i cjelovitih podataka o osobama s invaliditetom je Hrvatski registar osoba s invaliditetom koji se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. S obzirom na neujednaenu dinamiku i nain prikupljanja podataka o osobama s invaliditetom iz razliitih izvora, postojei sustav nije dovoljno transparentan. Na regionalnoj i lokalnoj razini izuzetno teško se uspostavljaju baze podataka o osobama s invaliditetom ime je otežano planiranje i kreiranje razliitih mjera. Proces prikupljanja i obrade ovih podataka treba biti usklaen sa zakonskom zaštitom osobnih podataka, kako bi se osigurali tajnost i poštivanje privatnosti osoba s invaliditetom. Ciljevi

• osigurati dostupnost cjelovitih podataka o osobama s invaliditetom s razliitim vrstama i stupnjevima ošteenja,

• poticati razvoj i suradnju s nadležnim tijelima i organizacijama na nacionalnoj razini radi osiguranja dostupnosti sveobuhvatnih podataka, u cilju postizanja vee razine znanja o osobama s invaliditetom.

11.3. Omoguiti i osigurati ostvarivanje birakog prava osobama s invaliditetom na

ravnopravnoj osnovi sa svim graanima


29

Mjere


Aktivnosti: - usklaivanje naina prikupljanja i uvanja podataka o osobama s invaliditetom s postojeom zakonskom regulativom, - unos i ažuriranje baze podataka o osobama s invaliditetom.

Rok: kontinuirano

13. REKREACIJA, RAZONODA I SPORT Koristi tjelesne aktivnosti i bavljenja sportom su višestruke, od fizikih, preko mentalnih do društvenih te stoga ono treba biti jednako dostupno svima, bez obzira na invaliditet. Sportske aktivnosti doprinose ouvanju i unapreenju zdravlja te umanjuju negativne posljedice invaliditeta, a mogu se promatrati i kao nadopuna metodama fizikalne terapije. Osim toga, razonoda, rekreacija i sport snažno doprinose socijalnoj ukljuenosti djece s teškoama u razvoju i osoba s invaliditetom, omoguujui im druženje i zabavu, a ujedno pruža priliku za prezentiranje njihovih potencijala i mogunosti odnosno samopotvrivanje te snažno utjee na kvalitetu njihovog života. Socijalni turizam (odnosno "turizam za sve"), kao važan smjer razvoja hrvatskog turizma, do 2020. godine ima za cilj osigurati turistiku infrastrukturu koja e ranjivim socijalnim skupinama osigurati kvalitetu i raznovrsnost odmora primjerenog njihovim potrebama i uobiajenim standardima Europske unije. Istim smjerom trebale bi, u skladu s mogunostima, ii i lokalne zajednice koje bi sve više trebale voditi rauna o pristupanosti javnih površina namijenjenih turizmu, razonodi, sportu i rekreaciji osobama s invaliditetom (plaže, šetnice, bazeni, smještajne jedinice i sl.), na nain da se postojee površine prilagode, a nove izvedu u skladu s posebnim propisima kojima se omoguava pristup osobama s invaliditetom. Ciljevi

• omoguiti osobama s invaliditetom izjednaene mogunosti sudjelovanja u razonodi, rekreativnim i sportskim aktivnostima,

12.1. Izrada baze podataka osoba s invaliditetom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano


30

• poveana razina osviještenosti o važnosti razvoja pristupanog turizma i poveanja razine tolerancije, prihvaanja i poštovanja prema osobama s invaliditetom,

• osiguran vei broj prilagoenih djejih igrališta, sportskih terena i parkova djeci s teškoama u razvoju.

Mjere

Nositelji provedbe: 12 partnera na projektu: 7 udruga (Crveni Križ Pula, Crveni Križ Vinkovci, SUH, "Homo", "Pokreta"...) i 5 JLS-a (Grad Pula, Opina Medulin, Opina Ližnjan-Lisignano, Opina Barban, Opina Marana)

Aktivnosti: - produbljivanje suradnje izmeu javnog i civilnog sektora te širenje mreže socijalnih usluga u zajednici na nain da se formiraju tri (3) nova kluba (od kojih jedan u Ližnjanu u prostoru u vlasništvu Opine Ližnjan-Lisignano koji se nalazi u prizemlju i pristupaan je za osobe s invaliditetom - s instaliranom rampom za invalide) i ojaa jedan (1) postojei u Gradu Pula-Pola, - u klubu za starije osobe organizirati e se rekreacija korisnika pod strunim vodstvom, usluge individualnih savjetovanja i besplatne pravne pomoi, održavati e se edukacije na temu zdravlja, podrške u zajednici, komunikacije, izvaninstitucionalnih oblika skrbi, opasnosti i samozaštite i sl., kreativne radionice, preventivna mjerenja šeera, tlaka i masnoe u krvi te organizirati druženja lanova uz razne druge aktivnosti (itanje, uenje, društvene igre, razgovor, škola plesa i sl.), - posebna pažnja usmjerena je na mobilnost korisnika - osiguran je prijevoz i pomo od domova potrebitih do svih mjesta gdje e se održavati aktivnosti korisnika (nordijsko hodanje, jednodnevni izleti, zbor, škola plesa, kreativne radionice i sl.).

Rok: provedba projekta u trajanju od 24 mjeseca planira se u razdoblju od sijenja 2019. do prosinca 2020. godine.


Aktivnosti: - rekonstrukcija, prilagodba, ureenje i izgradnja javnih plaža i turistiko-ugostiteljskih objekata na nain da se prilagode pristupu invalida i osoba smanjene pokretljivosti

13.1. Realizacija projekta "Zajedno za 65+"

13.2. Prilagoditi, urediti i izgraditi javne plaže i turistiko-ugostiteljske objekte sukladno

potrebama djece s teškoama u razvoju te osoba s invaliditetom


31

(ugradnja rampi, liftova, sanitarnih vorova za invalide, taktilne crte vodilje, oznake na Braillevom pismu i sl.).

Rok: kontinuirano


Aktivnosti: - rekonstrukcija, prilagodba, ureenje, izgradnja i opremanje postojeih djejih igrališta, ulinih vježbališta, sportskih terena i parkova djeci s teškoama u razvoju - uklanjanje graevinskih prepreka i prilagoavanje opreme potrebama djece s teškoama u razvoju i osoba s invaliditetom ("didaktiki parkovi/igrališta", "edukativne staze za šetnju/planinarenje" i sl.). Rok: kontinuirano

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge neprofitne organizacije civilnog društva, TZ Opine Ližnjan-Lisignano, Sportska zajednica Opine Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - poticanje, pomo i suradnja pri organizaciji i održavanju sportskih aktivnosti i natjecanja na podruju Opine Ližnjan-Lisignano u koje e biti ukljuena djeca s teškoama u razvoju i osobe s invaliditetom, - nastavak financijske podrške udrugama i drugim organizacijama civilnog društva koje su programski usmjerene na organizaciju sportskih aktivnosti i natjecanja osoba s invaliditetom i djece s teškoama u razvoju.

Rok: kontinuirano

13.3. Ureenje i održavanje mreže djejih igrališta uz prilagoavanje postojeih djeci s

teškoama u razvoju

13.4. Poticanje ukljuivanja osoba s invaliditetom i djece s teškoama u razvoju u

organizirane sportske aktivnosti i sportska natjecanja na podruju Opine Ližnjan-

Lisignano


32

14. RIZINE SITUACIJE I HUMANITARNA KRIZNA STANJA Republika Hrvatska ima moderan sustav civilne zaštite te je svim raspoloživim resursima sposobna odgovoriti potrebama u zaštiti ljudi, dobara i okoliša u ugrozama, stradanjima i drugim izazovima suvremenog društva, ali i prema potrebi pružiti pomo drugima ili primiti pomo od drugih zemalja. Pomo se pruža bez diskriminacije svim stanovnicima, vodei rauna o njihovim potrebama i dajui prednost najhitnijim sluajevima. Sustav i djelovanje civilne zaštite u Republici Hrvatskoj ureeni su Zakonom o sustavu civilne zaštite ("Narodne Novine" broj 85/15). U sustavu civilne zaštite pruža se potrebna pomo svima kojima je potrebna, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Usprkos tome, osobe s invaliditetom u planovima za evakuaciju u sluajevima katastrofa još uvijek nisu posebno istaknute. Ciljevi

• pronalaženje mogunosti za adekvatno zbrinjavanje osoba s invaliditetom u sluaju humanitarnih kriza, oružanih sukoba i katastrofa (prirodnih ili tehniko-tehnoloških),

• obuka pripadnika civilne zaštite za sluajeve humanitarnih kriznih stanja i katastrofa,

• pojaana briga i pomo ranjivim skupinama društva u sluajevima humanitarnih kriznih stanja i katastrofa,

• u planove djelovanja sustava civilne zaštite ugraditi odredbe kojima se uvažavaju specifine potrebe osoba s invaliditetom.

Mjere

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, pripadnici civilne zaštite, Gradsko društvo Crvenog križa Pula, udruge osoba s invaliditetom, ustanove socijalne skrbi i druge organizacije

Aktivnosti: - u planove djelovanja civilne zaštite ugraditi zadae/postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite u provoenju mjera i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom u velikoj nesrei i katastrofi, - posebnim odlukama predstavnikog tijela odrediti nositelje obveza (ukljuivanje nadležnih javnih službi ija je to redovna djelatnost, organizacija civilnog društva i drugih

14.1. Pripremiti planove za pružanje skrbi osobama s invaliditetom u katastrofi


33

namjenskih kapaciteta) koji za njihovo provoenje trebaju izraditi operativne planove civilne zaštite, - definirati primjerene dopunske naine uzbunjivanja osoba s invaliditetom, razliite od standardnih, koji se koriste za potrebe javnog uzbunjivanja, primjerene odreenim kategorijama invaliditeta, - u svim aktivnostima sustava civilne zaštite (osposobljavanjima, vježbama i sl.) davati poseban naglasak na sadržaje o nainu provoenja skrbi o osobama s invaliditetom, - osigurati odgovarajuu opremu za osoblje operativnih snaga koje e sudjelovati u pružanju pomoi osobama s invaliditetom u katastrofi, - planovima djelovanja civilne zaštite utvrditi zadae operativnim snagama sustava civilne zaštite, identificirati materijalne potrebe i izvore njihovog zadovoljavanja, pripremiti se za provoenje zadaa iz nadležnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Rok: kontinuirano

15. UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM U CIVILNOM DRUŠTVU Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, izmeu ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji i partnerstvu graana, organizacija civilnog društva, odnosno openito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Djelovanje udruga osoba s invaliditetom prvenstveno je usmjereno na zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom te pružanje socijalnih usluga radi njihove integracije u društvo poboljšanjem kvalitete njihova života. Organizacije civilnog društva zagovaraju prava osoba s invaliditetom utjeui na javne politike te uvoenjem novina u podruju pružanja socijalnih usluga; mobiliziraju dodatne ljudske i financijske resurse, pri emu posebno valja istaknuti potencijal koji predstavlja volonterski rad. Pri kreiranju politika, donošenju novih zakona kao i izmjena i dopuna postojeih, od iznimno velike važnosti je uloga organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom, gdje su iste prepoznate kao vrlo uinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politike. Socijalne usluge koje pružaju organizacije civilnog društva potrebno je uskladiti s rastom kompleksnosti potreba korisnika, uspostavom uravnotežene mreže institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi, razvojem usluga koje potiu zapošljavanje osoba s invaliditetom, razvojem socijalnog planiranja na lokalnim razinama, razvojem standarda kvalitete socijalnih usluga te isticanjem potrebe za integracijom socijalnih usluga. Ciljevi

• osigurati transparentan i uinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za ope dobro koje provode udruge osoba s invaliditetom,

• postii vei sinergijski uinak djelovanja udruga osoba s invaliditetom na kvalitetu života osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici,

• sustavno podizati razinu svijesti javnosti o znaaju udruga osoba s invaliditetom.


34

Mjere

Nositelji provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano, udruge i druge organizacije civilnog društva programski usmjerene na osobe s invaliditetom

Aktivnosti: - poticati stvaranje partnerstva udruga osoba s invaliditetom s udrugama koje djeluju u korist osoba s invaliditetom u cilju kvalitetnijeg ostvarivanja zajednikih programa i projekata, - poticati aktivnosti udruga osoba s invaliditetom u kreiranju i provoenju posebnih projekata i programa za osobe s razliitim vrstama ošteenja, - stvaranje nove i razvoj postojee suradnje izmeu Opine Ližnjan-Lisignano, udruga koje su programski usmjerene na osobe s invaliditetom i njihovim lanovima.

Rok: kontinuirano


Aktivnosti: - poboljšati dostupnost i transparentnost podataka o rezultatima projekata i programa financiranih iz javnih izvora koje provode organizacije civilnog društva, - redovito objavljivanje informacija o raspisanim natjeajima relevantnim za rad udruga osoba s invaliditetom i njihovo objavljivanje na mrežnim stranicama Ureda za udruge Vlade RH, - dodatno vrednovati (bodovati) projekte i programe udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom koji se provode na podrujima na kojima postoji nedostatna zastupljenost njihove provedbe.

Rok: kontinuirano

15.1. Razvijati partnerstvo javne uprave s udrugama osoba s invaliditetom

15.2. Sustavno financiranje saveza i udruga osoba s invaliditetom omoguujui njihovo

djelovanje u cilju unapreenja kvalitete života osoba s invaliditetom


35


Aktivnosti: - ukljuiti udruge i druge organizacije civilnog društva osoba s invaliditetom u planiranje i provoenje mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti, a odnose se na osobe s invaliditetom i djecu s teškoama u razvoju, - promicati najbolje prakse i uspješne programe/projekte udruga osoba s invaliditetom u javnosti.

Rok: kontinuirano

16. MEUNARODNA SURADNJA Republika Hrvatska kao lanica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijea Europe, te u skladu sa suvremenim standardima na podruju ljudskih prava, aktivno promie i štiti ljudska prava osoba s invaliditetom. Hrvatska je svoje djelovanje potvrdila potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda (kao trea država u svijetu 2007. godine) te njezinom ratifikacijom. Takoer, Hrvatska se obvezala i prema nizu drugih meunarodnih instrumenata koji promiu pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugim graanima, te je njihov sadržaj ukljuen u nacionalne politike, strategije i programe s ciljem izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom. Ciljevi

• unaprijediti nacionalni i strateški okvir u svrhu potpune primjene UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom,

• nastaviti meunarodnu suradnju u svrhu razmjene i dijeljenja informacija, sustava i primjera dobre prakse,

• redovito izvještavanje o provedbi meunarodnih instrumenata u RH sukladno preuzetim obvezama.

15.3. Sustavno podizanje razine svijesti javnosti o znaaju udruga osoba s invaliditetom


36

Mjere

Nositelj provedbe: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Sunositelj provedbe: Opina Ližnjan-Lisignano

Aktivnosti: - svake godine do 31. sijenja dostaviti Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izvješe o provedbi mjera Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine iz svoje nadležnosti.

Rok: kontinuirano


Aktivnosti: - poticanje udruga na kontakte i suradnju s udrugama iz inozemstva radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse kao i na sudjelovanje na raznim meunarodnim skupovima vezanim za osobe s invaliditetom. Rok: kontinuirano

16.1. Podnositi izvješa o provedbi preuzetih obveza sukladno meunarodnim

instrumentima na podruju promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom

16.2. Poticati i podržavati meunarodnu suradnju udruga osoba s invaliditetom


37

V. ZAVRŠNE ODREDBE Provoenje Strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano od 2018. do 2020. godine zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju mnogobrojnih sudionika odnosno nositelja i sunositelja provedbe. Praenje provoenja Strategije u nadležnosti je Povjerenstva za osobe s invaliditetom Opine Ližnjan-Lisignano, koje e posebnom odlukom imenovati naelnik, u suradnji sa Odsjekom za društvene djelatnosti, mjesnu samoupravu te opu upravu i administrativne poslove Opine Ližnjan-Lisignano. Povjerenstvo bi koordiniralo, poticalo i pratilo provoenje pojedinih mjera, pružalo strunu i savjetodavnu pomo nositeljima i sunositeljima provoenja mjera i aktivnosti, te do 15. sijenja svake godine izvještavalo naelnika o provedbi mjera i aktivnosti iz Strategije za prethodnu kalendarsku godinu. Odsjek za društvene djelatnosti, mjesnu samoupravu te opu upravu i administrativne poslove Opine Ližnjan-Lisignano obavljati e upravne i administrativne poslove u provoenju Strategije te provoditi mjere i aktivnosti Strategije iz svoje nadležnosti (financiranje projekata/programa udruga, objava informacija i sl.), suraivati s Povjerenstvom radi uvrštavanja mjera i aktivnosti iz Strategije u godišnje programe i planove Opine Ližnjan-Lisignano, u skladu sa osiguranim sredstvima za njihovu provedbu u proraunu Opine Ližnjan-Lisignano. Odsjek za društvene djelatnosti, mjesnu samoupravu te opu upravu i administrativne poslove Opine Ližnjan-Lisignano e do 31. sijenja svake godine dostavljati Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izvješe o provedbi mjera iz Strategije. Opina Ližnjan-Lisignano, ustanove i druge pravne osobe kojima je osniva Opina Ližnjan-Lisignano dužni su provoditi mjere i aktivnosti Strategije radi promicanja prava i unapreenja položaja osoba s invaliditetom u Opini Ližnjan-Lisignano. Strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom na podruju Opine Ližnjan-Lisignano od 2018. do 2020. godine biti e objavljena na web stranici Opine Ližnjan-Lisignano i u "Službenim novinama Opine Ližnjan-Lisignano". KLASA: 562-01/18-01/1 URBROJ: 2168/03-04-18-1 Ližnjan, 23. srpnja 2018. Predsjednik Opinskog vijea Opine Ližnjan-Lisignano Saša Škrinjar


Temeljem lanka 86. stavka 3. Zakona o prostornom ureenju (“Narodne novine” 153/13, 65/17) i lanka 22. Statuta Opine Ližnjan (Službene novine Opine Ližnjan 05/09 - 01/13. - proišeni tekst i 2A/17) Opinsko vijee Opine Ližnjan, na sjednici održanoj dana 23. srpnja 2018. godine u prostoru opinske vijenice donosi

O D L U K U o II. izmjenama i dopunama

Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja „Uvala Kuje“

lanak 1.

U Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje" (Službene novine Opine Ližnjan - Lisignano 3/2015.) mijenja se grafiki prikaz obuhvata UPU-a Uvale Kuje, a sukladno tome lanak 1. mijenja se i glasi:

Obuhvat UPU-a "Uvala Kuje" odreen je grafikim prikazom koji ini sastavni dio Odluke.

Grafiki prikaz iz prethodnog stavka ovog lanka objavit e se u Službenim novinama.

lanak 2.

U Odluci o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje" (Službene novine Opine Ližnjan - Lisignano 5/2014.) u lanku 5. stavak 1. mijenja se i glasi: "UPU Uvala Kuje prema razgranienju namjena iz PPUO Ližnjan obuhvaa podruje luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja, ribarske luke županijskog znaaja, graevinskog podruja ugostiteljsko turistike namjene Kuje 3 i podruje sportsko - rekreacijske namjene; podruje ope rekreacijske namjene." U Odluci o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje" u lanku 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: "Podruje sportsko - rekreacijske namjene; podruje ope rekreacijske namjene koristi se kao postojea plaža.

lanak 3.

U Odluci o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje" (Službene novine Opine Ližnjan - Lisignano 5/2014.) lanak 10. mijenja se i glasi: "Za izradu UPU-a "Uvala Kuje" utvruju se rokovi kako slijedi:

- za dostavu zahtjeva za izradu prostornog plana (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) u roku od 8 dana od zaprimanja Odluke o izradi s pozivom na dostavu zahtjeva,

- za utvrivanje prijedloga prostornog plana za javnu raspravu - rok od 30 dana od zaprimanja prethodnih zahtjeva,

- za izradu nacrta konanog prijedloga prostornog plana - rok od 30 dana od Izvješa o provedenoj javnoj raspravi."


lanak 4.

Ostali lanci Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje" (Službene novine Opine Ližnjan - Lisignano 5/2014.), te Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje" (Službene novine Opine Ližnjan - Lisignano 3/2015.) ostaju nepromijenjeni i na snazi.

lanak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama

Opine Ližnjan-Lisignano".

Klasa: 350-02/18-01/73 Urbroj: 2168/03-02-18-1 Ližnjan, 23. srpanj 2018. godine

OPINSKO VIJEE OPINE LIŽNJAN-LISIGNANO

Predsjednik Saša Škrinjar


NOVI IZMIJENJENI GRAFIKI PRIKAZ OBUHVATA UPU-A UVALA KUJE Klasa: 350-02/18-01/73 Urbroj: 2168/03-02-18-1 Ližnjan, 23. srpanj 2018. godine

Ovaj grafiki prikaz sastavni je dio Odluke o II. Izmjenama i dopunama Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja "Uvala Kuje"


RE

PU

BL

IKA

HR

VA

TS

KA

O

P

INA

LIŽ

NJA

N-L

ISIG

NA

NO

IS

TA

RS

KA

ŽU

PA

NIJ

A

Na

eln

ik

KL

AS

A: 4

00-0

1/18

-01/

01, U

RB

RO

J: 2

168/

03-0

1-18

-2

Liž

njan

13.

6.20

18.g

. T

emel

jem

la

nka

28.

Zak

ona

o ja

vnoj

nab

avi

(Nar

odne

nov

ine

br 1

20/1

6),

te

lank

a 3.

Pra

viln

ika

o pl

anu

naba

ve,

regi

stru

ugo

vora

, pr

etho

dnim

sa

vjet

ovan

ju i

ana

lizi

trž

išta

u j

avno

j na

bavi

(N

N 1

01/2

017)

, l

anka

33.

Sta

tuta

Op

ine

Liž

njan

(„S

lužb

ene

novi

ne“

Op

ine

Liž

njan

, br

oj 0

5/09

-pr

oiše

ni te

kst,

1/13

, 2a/

17)

Na

elni

k do

nosi

1.

IZ

MJE

NE

I D

OP

UN

E P

LA

NA

NA

BA

VE

ro

ba,

rad

ova

i u

slu

ga z

a 20

18.

god

inu

I

Don

ose

se

1. I

zmje

ne i

dopu

ne P

lana

nab

ave

roba

, rad

ova

i usl

uga

za 2

018.

god

inu

( u

dalj

njem

teks

tu 1

. Izm

jene

Pla

na n

abav

e).

II

Pod

aci

sa s

vim

sta

vkam

a pl

ana

naba

ve O

pin

e L

ižnj

an –

Lis

igna

no z

a 20

18.g

odin

u –

koji

su s

e na

lazi

li s

e u

Tab

lici

bro

j 1

: „T

AB

LIC

A 1

IN

TE

GR

AL

NA

TA

BL

ICA

PL

AN

A N

AB

AV

E O

PIN

E L

IŽN

JAN

- L

ISIG

NA

NO

ZA

201

8.G

OD

INU

” m

ijen

jaju

se

i dat

i su

u pr

ilog

u ov

ih 1

. Iz

mje

na p

lana

nab

ave.

P

odac

i sa

stav

kam

a Pl

ana

naba

ve z

a 20

18.g

od. u

sta

ndar

dizi

rano

m o

blik

u za

pot

rebe

obj

ave

u u

Ele

ktro

nik

om o

lgas

niku

javn

e na

bave

Rep

ubli

ke

Hrv

atsk

e (E

OJN

) k

oji s

u se

nal

azili

se

u T

abli

ci b

roj

2 E

OJN

TA

BL

ICA

PL

AN

A N

AB

AV

E O

PIN

E L

IŽN

JAN

- L

ISIG

NA

NO

ZA

20

18.G

OD

INU

mij

enja

ju s

e i d

ati s

u u

pril

ogu

ovi

h 1.

Izm

jena

pla

na n

abav

e.

U T

ablic

u br

oj 2

nis

u uk

lju

ene

stav

ke p

roci

jenj

ene

vrij

edno

sti m

anje

od

20.0

00,0

0 ku

na te

nab

ava

tem

elje

m s

klop

ljen

ih u

govo

ra/n

arud

žben

ica

iz

rani

jih

godi

na.

III

Ove

1. I

zmje

ne P

lana

nab

ave

stup

aju

na s

nagu

dan

om d

onoš

enja

i ob

javl

juje

se

u S

lužb

enim

nov

inam

a i

na i

nter

net s

tran

icam

a O

pin

e L

ižnj

an-

Lis

igna

no, t

e E

lekt

ronik

om o

glas

niku

javn

e na

bave

Rep

ublik

e H

rvat

ske.

N

A

EL

NIK

M

arko

Rav

ni

____

____

____

____

____

____

___

Pri

lozi

: 1.

T

abli

ca 1

. IN

TE

GR

AL

NA

TA

BL

ICA

PL

AN

A N

AB

AV

E O

PIN

E L

IŽN

JAN

- L

ISIG

NA

NO

ZA

201

8.G

OD

INU

– p

rve

izm

jene

2.

T

abli

ca 2

: EO

JN T

AB

LIC

A P

LA

NA

NA

BA

VE

OP

INE

LIŽ

NJA

N -

LIS

IGN

AN

O Z

A 2

018.

GO

DIN

U –

prv

e iz

mje

ne


RED

NI

BRO

J ST

AVK

E

Evid

enci

jski

bro

j na

bave

Pred

met

nab

ave

(naj

više

200

zna

kova

)

Broj

čana

ozn

aka

pred

met

a na

bave

iz

Jedi

nstv

enog

rj

ečni

ka ja

vne

naba

ve (C

PV)

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t nab

ave

(u

kuna

ma)

Vrs

ta p

ostu

pka

(ukl

juču

jući

i je

dnos

tavn

u na

bavu

)

Pose

bni

re

žim

na

bav

e

Pred

met

po

dije

ljen

na g

rupe

?

Skla

pa s

e U

govo

r/ok

virn

i sp

oraz

um/n

arud

žben

ica

?

Plan

iran

i po

četa

k po

stup

ka

Plan

iran

o tr

ajan

je

ugov

ora

ili

okvi

rnog

sp

oraz

uma

Nap

omen

a

DO

DA

TNO

-O

ZNA

KA IZ

PR

OG

RAM

A

GRA

DN

JE Z

A

2018

.G. /

RAD

NA

PO

ZICI

JA I

KON

TOD

OD

ATN

O -I

ZNO

S S

PDV-

OM

1

UG

OV.

2013

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

N

OG

OST

UPA

NA

DIJE

LU L

C 50

1176

U JA

DRE

ŠKIM

A-

68.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a-

-- n

abav

a iz

ran

ijih

godi

naPG

-JP

- 1./

R17

8 45

1185

.000

,00

2U

GO

V.20

14IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A R

EKO

NST

RUKC

IJU

DIJE

LA L

C 50

177,

DIO

NIC

A G

ALI

OLA

- UVA

LA K

UJE

-68

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

--

- nab

ava

iz r

aniji

h go

dina

PG -J

P - 2

./ R

178

4511

85.0

00,0

0

3E-

MV-

1/20

18IZ

GRA

DN

JA I

URE

ĐEN

JE P

LAŽE

SA

LBU

NIĆ

(OBI

TELJ

SKA

PLA

ŽA

BURA

-BU

RA)

4511

2700

-21.

054.

000,

00O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-JP

- 3./

R17

9 42

141.

317.

500,

00

3E-

MV

-1/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)1.

115.

200,

001.

394.

000,

00

4E-

JV-2

/201

8IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE P

LAŽE

SA

LBU

NIĆ

(II F

AZA

)-

16.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-PG

-JP

- 3./

R17

9 42

1420

.000

,00

4E-

JV-2

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

18.8

00,0

023

.500

,00

5E-

JV-3

/201

8G

RAĐ

EVIN

SKI N

AD

ZOR

NA

D IZ

VOĐ

ENJE

M R

AD

OVA

URE

ĐEN

JA

PLA

ŽE S

ALB

UN

IĆ (I

FA

ZA)

7124

7000

-140

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 3

./ R

179

4215

50.0

00,0

0

5E-

JV-3

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

56.0

00,0

070

.000

,00

6E-

JV-4

/201

8TR

OŠK

OVI

KO

NZU

LTA

NA

TA, P

RIPR

EMA

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

PR

OJE

KT P

LAŽE

SA

LBU

NIĆ

-10

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

PG -J

P - 3

./ R

179

4214

12.5

00,0

0

7E-

JV-5

/201

8PR

OJE

KTN

A D

OKU

MEN

TACI

JA Z

A IZ

RAD

U R

ECIK

LAŽN

OG

D

VORI

ŠTA

7100

0000

-864

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 4

./ R

178

4511

80.0

00,0

0

8E-

JV-6

/201

8U

GRA

DN

JA V

IDEO

NA

DZO

RA U

SA

BIRN

A D

VORI

ŠTA

-12

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

PG -J

P - 5

./ R

178

4511

15.0

00,0

0

9E-

JV-7

/201

8D

OPU

NE

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

PO

SVI

M N

ASE

LJIM

A71

0000

00-8

60.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-JP

- 6./

R17

8 45

1175

.000

,00

10E-

JV-8

/201

8D

OD

ATN

A U

LAG

AN

JA -

URE

ĐEN

JE Š

KOLS

KOG

IGRA

LIŠT

A U

M

UN

TIĆU

4521

2200

-819

2.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 7

./ R

178

4511

240.

000,

00

10E-

JV-8

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

224.

000,

0028

0.00

0,00

11E-

JV-9

/201

8U

REĐ

ENJE

ŠKO

LSKI

H IG

RALI

ŠTA

U S

VIM

NA

SELJ

IMA

4521

2200

-840

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 8

./ R

178

4511

50.0

00,0

0

12E-

JV-1

0/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE I

DO

DA

TNA

ULA

GA

NJA

NA

N

OG

OM

ETN

IM IG

RALI

ŠTIM

A-

16.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-PG

-JP

- 9./

R17

8 45

1120

.000

,00

13E-

JV-1

1/20

18SI

GN

ALI

ZACI

JA I

OD

RŽA

VAN

JE B

ICIK

LIST

IČKI

H S

TAZA

4511

2720

-828

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0PG

-JP

- 10.

/ R1

78 4

511

35.0

00,0

0

14U

GO

V.20

17G

LAVN

I PRO

JEKT

URE

ĐEN

JA D

JEČJ

EG IG

RALI

ŠTA

U JA

DRE

ŠKIM

A-

14.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a-

-PG

-JP

- 11.

/ R1

78 4

511

17.5

00,0

0

15E-

JV-1

2/20

18G

RAĐ

EVIN

SKI R

AD

OVI

I U

REĐ

ENJE

DJE

ČJEG

IGRA

LIŠT

A U

JA

DRE

ŠKIM

A43

8.80

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 1

1./

R178

451

154

8.50

0,00

15E-

JV-1

2/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

326.

800,

0040

8.50

0,00

16U

GO

V.20

17IZ

GRA

DN

JA P

OTP

ORN

OG

ZID

A N

A K

Č 44

9/2

KO M

UN

TIĆ

(OŠ

MU

NTI

Ć)-

64.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

--

PG -J

P - 1

2./

R178

451

180

.000

,00

TABL

ICA

1 IN

TEG

RALN

A T

ABL

ICA

PLA

NA

NA

BAV

E O

PĆIN

E LI

ŽNJA

N -

LISI

GN

AN

O Z

A 2

018.

GO

DIN

U (1

. IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

ZA 2

018.

G.)


17E-

JV-1

3/20

18Iz

rada

pro

jekt

ne d

okum

enta

cije

za

izgr

adnj

u no

gost

upa,

su

stav

a ob

orin

ske

odvo

dnje

i ja

vne

rasv

jete

uz

ŽC

511

9 (n

asta

vak

'Sab

irnic

e')

7100

0000

-865

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 1

3./

R178

451

181

.250

,00

18E-

JV-1

4/20

18U

ree

nje

park

irališ

ta k

od z

grad

e O

pin

e 45

2233

00-9

64.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-JP

- 14.

/ R1

78 4

511

80.0

00,0

0

19U

GO

V.20

17ID

EJN

O R

JEŠE

NJE

URE

ĐEN

JA L

OKV

E U

ŠIŠ

AN

U-

11.5

20,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a-

PG -J

P - 1

5./

R178

451

114

.400

,00

20E-

JV-1

5/20

18RA

DO

VI N

A U

REĐ

ENJU

LO

KVE

U Š

IŠA

NU

4511

2700

-256

.480

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 1

5./

R178

451

170

.600

,00

21E-

JV-1

6/20

18U

GRA

DN

JA I

SAN

ACI

JA A

UTO

BUSN

IH Č

EKA

ON

ICA

4521

3315

-420

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0PG

-JP

- 16.

/ R1

78 4

511

25.0

00,0

0

22E-

JV-1

7/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MN

ETA

CIJE

ZA

JVA

NU

RA

SVJE

TU N

A

CEST

I PRE

MA

NEZ

AKC

IJU71

0000

00-8

32.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

PG -J

P - 1

7./

R178

451

140

.000

,00

22E-

JV-1

7/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

48.0

00,0

060

.000

,00

23E-

JV-1

8/20

18N

ABA

VKA

KA

NTI

ZA

OD

VOJE

NO

PRI

KUPL

JAN

JE O

TPA

DA

ZA

SVA

N

ASE

LJA

4461

3700

-719

6.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

NA

BAVA

RO

BAPG

-JP

- 18.

/ R1

78 4

511

245.

000,

00

23E-

JV-1

8/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

180.

000,

0022

5.00

0,00

24E-

JV-1

9/20

18IZ

GRA

DN

JA N

OG

OST

UPA

I JA

VNE

RASV

JETE

NA

CES

TI L

C511

9 PR

EMA

MED

ULI

NU

4522

2000

-940

0.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -J

P - 1

9./

R178

451

150

0.00

0,00

25

UG

OV.

2017

I 20

16IZ

RAD

A K

ATA

STA

RSKI

H P

OD

LOG

A I

IZM

JERA

ZA

UKN

JIŽBU

PO

STO

JEĆI

H N

ERA

ZVRS

TAN

IH C

ESTA

- LI

ŽNJA

N; I

ZRA

DA

U

SPO

STA

VA I

NA

DO

GRA

DN

JA G

EOIN

FORM

ACI

JSKO

G S

UST

AVA

-25

6.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r-

-PG

-C -

1./

R175

42

1332

0.00

0,00

26

E-M

V-2

0/20

18IZ

GRA

DN

JA P

ROM

ETN

ICE

U L

IŽN

JAN

U -

EURO

PSKA

CES

TA

(pro

met

na p

ovrš

ina

i obo

rins

ka o

dvod

nja,

feka

lna

kana

lizac

ija i

javn

a ra

svje

ta)

4523

3140

-21.

838.

725,

00O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Okv

irni

spo

razu

m1-

12/2

018

24 m

jese

ci

napo

men

a: u

pr

orač

unu

za

2018

.g. o

sigu

rano

je

1.2

12,5

00 k

n s

PDV-

om z

a gr

adnj

u, d

ok je

u

proj

ekci

ji za

20

19.g

. pla

nira

na

stav

ka

1.30

0.00

0,00

s

PDV-

om.

PG -C

- 3.

/ R1

76

4213

i pr

ogra

m

K100

021

u pr

ojek

ciji

za

2019

.g.

2.29

8.40

6,25

27

UG

OV.

RAN

IJIH

G

OD

INA

IZG

RAD

NJA

PRO

MET

NIC

E U

LIŽ

NJA

NU

- EU

ROPS

KA C

ESTA

-

PRO

JEKT

NA

DO

KUM

ENTA

CIJA

GL.

PRO

JEKT

I-

70.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a-

-PG

-C -

3./

R176

42

1387

.500

,00

28

UG

OV.

RAN

IJIH

G

OD

INA

IZG

RAD

NJA

SA

BIRN

E PR

OM

ETN

ICE

U L

IŽN

JAN

U-

4.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r-

-PG

-C -

4./

R175

42

135.

000,

00

29E-

JV-2

1/20

18IZ

GRA

DN

JA S

ABI

RNE

PRO

MET

NIC

E U

LIŽ

NJA

NU

-PRO

JEKT

NA

D

OKU

MEN

TACI

JA71

0000

00-8

65.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

4./

R175

42

1381

.250

,00

30E-

JV-2

2/20

18IZ

GRA

DN

JA S

ABI

RNE

PRO

MET

NIC

E U

LIŽ

NJA

NU

- G

EOD

ETSK

E PO

DLO

GE

7125

0000

-535

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -C

- 4.

/ R1

75

4213

43.7

50,0

0

31U

GO

V.20

16IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU

PRO

MET

NIC

E "

JAD

REŠK

I ZA

PAD

" - I

DEJ

NI P

ROJE

KT-

8.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

E-

-PG

-C -

5./

R175

42

1310

.000

,00

32E-

JV-2

3/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU C

ESTE

6,1

4 I

24 (P

ROM

ETN

ICE

DRA

ŽICE

ZID

INE

OD

KRI

ŽAN

JA P

UT

ZA

MA

RLER

U, S

MIL

JEVA

C 4,

SMIL

JEVA

C 5

I SM

ILJE

VAC

6)71

0000

00-8

64.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

6./

R175

42

1380

.000

,00

33U

GO

V.20

17IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE P

RIST

UPN

E PR

OM

ETN

ICE

NA

LC

5017

7 U

LIŽ

NJA

NU

-64

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

E-

-PG

-C -

7./

R175

42

1380

.000

,00


34E-

JV-2

4/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE P

ROM

ETN

ICA

"G

ORN

JI SM

ILJE

VAC"

- G

LAVN

I PRO

JEKT

I71

0000

00-8

40.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

8./

R175

42

1350

.000

,00

35E-

JV-2

5/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE P

ROM

ETN

ICA

"G

ORN

JI SM

ILJE

VAC"

- G

EOD

ETSK

I PRO

JEKT

I71

2500

00-5

40.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

8./

R175

42

1350

.000

,00

36E-

JV-2

6/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU S

POJN

E CE

STE

GRO

BLJE

-UL-

G.D

OBR

AN

U Š

IŠA

NU

7100

0000

-856

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -C

- 9.

/ R1

75

4213

70.0

00,0

0

36E-

JV-2

6/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

72.0

00,0

090

.000

,00

37

UG

OV.

2017

IZG

RAD

NJA

PRO

MET

NIC

E U

ŠIŠ

AN

U (K

OD

D.G

RPCA

)-

735.

592,

00O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Ugo

vor

--

Nab

ava

mal

e vr

ijedn

osti

iz

2017

.god

ine

PG -C

- 10

./ R

177

4213

919.

490,

00

37

UG

OV

.201

71.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

599.

592,

00

749.

490,

00

38E-

JV-2

7/20

18IZ

VED

BEN

I PRO

JEKT

CES

TE U

ŠIŠ

AN

U71

0000

00-8

44.1

67,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

10./

R17

7 42

1355

.208

,75

39E-

JV-2

8/20

18G

RAĐ

EVIN

SKI N

AD

ZOR

CEST

E U

ŠIŠ

AN

U71

2470

00-1

42.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

10./

R17

7 42

1352

.500

,00

40E-

JV-2

9/20

18O

STA

LI N

AD

ZORI

CES

TA U

ŠIŠ

AN

U71

2470

00-1

49.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

10./

R17

7 42

1361

.250

,00

41

E-JV

-30/

2018

IZRA

DA

TEH

NIČ

KIH

RJE

ŠEN

JA I

INVE

STIC

IJSKO

ULA

GA

NJE

U

MA

KAD

AM

SKE

NER

AZV

RSTA

NE

CEST

E IZ

VED

BOM

ZA

VRŠN

OG

A

SFA

LTN

OG

SLO

JA U

SVI

M N

ASE

LJIM

A45

2332

22-1

160.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

11./

R17

5 42

1320

0.00

0,00

42E-

JV-3

1/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU

PRO

MET

NIC

A U

NA

SELJ

U V

RČEV

AN

7100

0000

-856

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -C

- 12

./ R

175

4213

70.0

00,0

0

43E-

JV-3

2/20

18ST

AVL

JAN

JE U

PO

GO

N IZ

GRA

ĐEN

IH N

ERA

ZVRS

TAN

IH

PRO

MET

NIC

A-

8.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

PG -C

- 13

./ R

175

4213

10.0

00,0

0

44E-

JV-3

3/20

18IZ

RAD

A P

ROM

ETN

E D

OKU

MN

ETA

CIJE

TE

NA

BAVA

I U

GRA

DN

JA

RAM

PI Z

A U

SPO

RAVA

NJE

I KO

NTR

OLU

PRO

MET

A71

0000

00-8

24.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

14./

R17

5 42

1330

.000

,00

45E-

JV-3

4/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU

PRO

MET

NIC

E O

D C

RKVE

PRE

MA

ISPS

ILO

NU

U JA

DRE

ŠKIM

A71

0000

00-8

72.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-C -

15./

R17

5 42

1390

.000

,00

46E-

JV-3

5/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU

NO

GO

STU

PA I

URE

ĐEN

JE P

LACE

U V

ALT

URI

7100

0000

-872

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -C

- 16

./ R

175

4213

90.0

00,0

0

46/A

E-JV

-35-

A/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - N

OV

A S

TAV

KA :

IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU

PRO

MET

NIC

E D

O T

URI

STIČ

KIH

ZO

NA

KU

JE 2

I K

ARG

AD

UR

7100

0000

-812

0.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r6-

12/2

018

120

PG -C

- 17

./ R

175

4213

150.

000,

00

47E-

JV-3

6/20

18U

REĐ

ENJE

GRO

BLJA

I D

OD

ATN

A U

LAG

AN

JA N

A S

VIM

GRO

BLJIM

A

4511

2714

-316

0.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG -G

RO -1

./

R180

421

420

0.00

0,00

48E-

JV-3

7/20

18PR

OJE

KTN

A D

OKU

MEN

TACI

JA Z

A P

ROŠI

REN

JE M

JESN

OG

GRO

BLJA

U

ŠIŠ

AN

U71

0000

00-8

40.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-GRO

-2./

R1

80 4

214

50.0

00,0

0

48

E-JV

-37/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - P

ROM

JEN

A P

RED

MET

A:

IZRA

DA

PLA

NO

VA

GRO

BLJA

, IZR

AD

A P

ROJE

KATA

I IS

HO

DO

VA

NJE

D

OZV

OLA

PRO

ŠIRE

NJA

GRO

BLJA

49E-

JV-3

8/20

18M

OD

ERN

IZA

CIJA

JAVN

E RA

SVJE

TE U

NA

SELJ

U JA

DRE

ŠKI -

LED

RA

SVJE

TA31

5000

00-1

96.1

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-JR

-1./

R18

1 42

1412

0.12

5,00

50E-

JV-3

9/20

18M

OD

ERN

IZA

CIJA

JAVN

E RA

SVJE

TE U

NA

SELJ

U M

UN

TIĆ

- LED

RA

SVJE

TA31

5000

00-1

88.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-JR

-1./

R18

1 42

1411

0.00

0,00

51E-

JV-4

0/20

18M

OD

ERN

IZA

CIJA

JAVN

E RA

SVJE

TE U

NA

SELJ

U L

IŽN

JAN

I ŠI

ŠAN

- LE

D R

ASV

JETA

-16

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

PG -J

R -1

./ R

181

4214

20.0

00,0

0


52E-

JV-4

1/20

18U

REĐ

ENJE

MJE

SNE

AM

BULA

NTE

ŠIŠ

AN

4521

0000

-220

0.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG-Z

GR

-1./

R16

6 45

1125

0.00

0,00

52E-

JV-4

1/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

40.0

00,0

050

.000

,00

52/A

E-JV

-41-

A/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - N

OV

A S

TAV

KA :

O

BNO

VA

KRO

VA

DJE

ČJEG

VRT

IĆA

U Š

IŠA

NU

45

2100

00-2

160.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

6-12

/201

812

0

- suf

inan

cira

nje

pute

m p

omoć

i iz

drža

vnog

pr

orač

una

PG-Z

GR

-1./

R1

66 4

511

200.

000,

00

53E-

JV-4

2/20

18SA

NA

CIJA

OPĆ

INSK

E ZG

RAD

E KR

ASA

8 (L

IŽN

JAN

146

)45

4531

00-8

72.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-ZG

R -1

./ R

166

4511

90.0

00,0

0

54E-

JV-4

3/20

18D

OD

ATN

A U

LAG

AN

JA U

OST

ALE

OBJ

EKTE

-

8.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

-PG

-ZG

R -1

./ R

166

4511

10.0

00,0

0

55U

GO

V.20

17IZ

RAD

A E

NER

GET

SKIH

CER

TIFI

KATA

ZG

RAD

A U

VA

LTU

RI-

3.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

PG-Z

GR

-2./

R16

7-

3239

3.75

0,00

56E-

JV-4

4/20

18IZ

RAD

A G

LAVN

OG

PRO

JEKT

A E

NER

GET

SKE

OBN

OVE

ZG

RAD

E U

VA

LTU

RI-

16.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-PG

-ZG

R -2

./ R

166

4511

20.0

00,0

0

57

E-JV

-45/

2018

TRO

ŠKO

VI U

PRA

VLJA

NJA

PRO

JEKT

OM

, VID

LJIV

OST

I I S

TRU

ČNE

POD

RŠKE

PA

RTN

ERIM

A I

NA

DZO

RA G

RAD

NJE

(EN

ERG

ETSK

A

OBN

OVA

OBJ

EKTA

U V

ALT

URI

)79

4210

00-1

24.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

836

0PG

-ZG

R -2

./ R

167

3239

30.0

00,0

0

58

E-JV

-46/

2018

GRA

ĐEV

INSK

I RA

DO

VI -

TRO

ŠKO

VI P

ROVE

DBE

MJE

RA

ENER

GET

SKE

UČI

NKO

VITO

STI -

ZG

RAD

A Š

KOLE

U V

ALT

URI

4520

0000

-922

1.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG-Z

GR

-2./

R16

6 45

1127

6.25

0,00

58

E-JV

-46/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

I

PERI

OD

A IZ

VRŠ

ENJA

)40

0.00

0,00

6/20

18-

12/2

019

napo

men

a:

sred

stva

za

prov

edbu

ug

ovor

a os

igur

ati

će s

e u

pror

ačun

u za

201

9.g.

50

0.00

0,00

58/A

UG

OV

ORE

NO

201

7EN

ERG

ETSK

A O

BNO

VA Z

GRA

DE

DJE

ČJEG

VRT

IĆA

U Š

IŠA

NU

-11

6.82

0,80

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

3/20

1812

0- n

abav

a iz

20

17.g

odin

ePG

-ZG

R -2

./ R

166

4511

146.

026,

00

58/B

E-JV

-46-

B/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- NO

VA

STA

VKA

:

DO

DA

TNA

ULA

GA

NJA

U Z

GRA

DE

OSN

OV

NIH

ŠKO

LA

4545

3100

-810

4.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

PG-Z

GR

-2./

R1

66 4

511

130.

000,

00

59E-

MV

-47/

2018

IZG

RAD

NJA

DJE

ČJEG

VRT

IĆA

U L

IŽN

JAN

U45

2141

00-1

5.84

4.75

9,18

Otv

oren

i pos

tupa

kN

EU

govo

r1-

12/2

018

180

rado

viPG

-ZG

R -3

./ R

169

421

7.30

5.94

8,98

60E-

MV

-48/

2018

OPR

EMA

VRT

IĆA

VA

NJS

KA I

UN

UTA

RNJA

ZA

DJE

ČJI V

RTIĆ

U

LIŽN

JAN

U39

1500

00-8

422.

720,

00O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0ro

ba(o

prem

a)PG

-ZG

R -3

./ R

170

422

528.

400,

00

61E-

MV

-49/

2018

OPR

EMA

KU

HIN

JE V

RTIĆ

A Z

A D

JEČJ

I VRT

IĆ U

LIŽ

NJA

NU

3922

0000

-027

3.52

9,00

Otv

oren

i pos

tupa

kN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

roba

(opr

ema)

PG-Z

GR

-3./

R17

0 42

234

1.91

1,25

62E-

JV-5

0/20

18N

AD

ZOR

NA

D IZ

GRA

DN

JOM

DJE

ČJEG

VRT

IĆA

U L

IŽN

JAN

U71

2470

00-1

115.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-ZG

R -3

./ R

171

421

143.

750,

00

63E-

JV-5

1/20

18U

SLU

GE

VEZA

NE

ZA JA

VNU

NA

BAVU

ZA

DJE

ČJI V

RTIĆ

LIŽ

NJA

N-

19.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-PG

-ZG

R -3

./ R

171

421

23.7

50,0

0

64

E-JV

-52/

2018

NA

BAVA

KRE

DIT

A Z

A F

INA

NCI

RAN

JE IZ

GRA

DN

JE

NIS

KOEN

ERG

ETSK

OG

VRT

IĆA

U L

IŽN

JAN

U (

GLA

VNIC

A K

RED

ITA

IZ

NO

SI 6

.000

.000

,00

KN)

6611

3000

-51.

500.

000,

00Po

stup

ak iz

uzet

od

prim

jene

Zak

ona

NE

Ugo

vor

1-12

/201

810

GO

DIN

A

PRIH

OD

I KTO

85

1, R

ASH

OD

I O

D

2019

.NA

DA

LJE

1.50

0.00

0,00

65E-

JV-5

3/20

18U

REĐ

ENJE

PRO

STO

RA U

ZG

RAD

I ŠKO

LE U

VA

LTU

RI45

2100

00-2

80.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-ZG

R -4

./ R

170

422

100.

000,

00

65E-

JV-5

3/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

24.0

00,0

030

.000

,00


66E-

JV-5

4/20

18U

REĐ

ENJE

MA

LE V

IJEĆN

ICE

U Z

GRA

DI O

PĆIN

E 45

2100

00-2

80.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-ZG

R -5

./ R

170

422

100.

000,

00

66E-

JV-5

4/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

136.

000,

0017

0.00

0,00

67E-

JV-5

5/20

18IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU F

EKA

LNE

KAN

ALI

ZACI

JE71

0000

00-8

80.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0PG

-DR.

INF.

1-/

R183

451

110

0.00

0,00

68E-

JV-5

6/20

18TE

ČAJE

VI, S

TRU

ČNI I

SPIT

I, SE

MIN

ARI

-16

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

R009

312

320

.000

,00

69E-

JV-5

7/20

18ST

RUČN

A L

ITER

ATU

RA, P

UBL

IKA

CIJE

I ČA

SOPI

SI22

2000

00-2

8.80

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

R010

322

111

.000

,00

70E-

JV-5

8/20

18U

RED

SKI M

ATE

RIJA

L I O

STA

LI M

ATE

RIJA

LNI R

ASH

OD

I30

1900

00-7

28.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

R011

322

135

.000

,00

71E-

JV-5

9/20

18EN

ERG

IJA I

GO

RIVO

0900

0000

-360

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

836

0R0

12 3

223

75.0

00,0

0

72E-

JV-6

0/20

18SL

UŽB

ENA

, RA

DN

A I

ZAŠT

ITN

A O

DJE

ĆA I

OBU

ĆA18

1100

00-3

1.20

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

R013

322

71.

500,

00

73E-

JV-6

1/20

18U

SLU

GE

TELE

FON

A, P

OŠT

E I P

RIJE

VOZA

6420

0000

-836

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

360

R014

323

145

.000

,00

74E-

JV-6

2/20

18U

SLU

GE

POŠT

E I

PREP

ORU

ČEN

E D

OST

AVE

6410

0000

-748

.000

,00

Post

upak

izuz

et o

d pr

imje

ne Z

akon

aN

EU

govo

r1-

12/2

019

360

R015

323

160

.000

,00

75

UG

OV.

RAN

IJIH

G

OD

INA

USL

UG

E O

DRŽ

AVA

NJA

PRO

STO

RIJA

(URE

DI,

SALA

, ŠKO

LA I

DR.

)-

60.8

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

8-

- ugo

vori

iz

pret

hodn

ih g

odin

aR0

16 3

232

76.0

00,0

0

76

UG

OV.

RAN

IJIH

G

OD

INA

USL

UG

E TE

K. I

INV.

OD

RŽA

VAN

JE O

PREM

E I R

AČU

NA

LNIH

PR

OG

RAM

A (z

a vi

še z

aseb

nih

i raz

ličiti

h r

ačun

alni

h su

stav

a)

-87

.200

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

-- u

govo

ri iz

pr

etho

dnih

god

ina

R017

323

210

9.00

0,00

77E-

JV-6

3/20

18TE

KUĆE

I N

VEST

.OD

RŽA

VAN

JE V

OZI

LA50

1120

00-3

8.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R0

18 3

232

10.0

00,0

0

78E-

JV-6

4/20

18U

SLU

GE

PRO

MID

ŽBE

I IN

FORM

IRA

NJA

2246

2000

-644

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R0

19 3

233

55.0

00,0

0

79E-

JV-6

5/20

18KO

MU

NA

LNE

USL

UG

E-

8.00

0,00

Post

upak

izuz

et o

d pr

imje

ne Z

akon

aN

EU

govo

r1-

12/2

018

360

R020

323

410

.000

,00

80E-

JV-6

6/20

18U

SLU

GE

NA

JMA

OPR

EME

(PIS

AČI

A3

SKEN

ERI)

7020

0000

-312

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

836

0R0

21 3

235

15.0

00,0

0

81E-

JV-6

7/20

18ZD

RAVS

TVEN

E U

SLU

GE

-8.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

R022

323

611

.000

,00

82E-

JV-6

8/20

18IN

TELE

KTU

ALN

E I O

SOBN

E U

SLU

GE

7910

0000

-596

.000

,00

Post

upak

izuz

et o

d pr

imje

ne Z

akon

aN

EU

govo

r1-

12/2

018

360

R023

323

712

0.00

0,00

83E-

JV-6

9/20

18PR

OJE

KT S

REĐ

IVA

NJA

I D

IGIT

ALI

ZACI

JE A

RHIV

E79

9961

00-3

53.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

240

R024

323

766

.250

,00

84E-

JV-7

0/20

18KO

NZU

LTA

NTS

KE U

SLU

GE

ZA E

U P

ROJE

KTE

7942

1000

-148

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

836

0R0

25 3

237

60.0

00,0

0

85E-

JV-7

1/20

18PR

EMIJE

OSI

GU

RAN

JA (

AO

, OD

GO

VORN

OST

, ZA

POSL

ENI,

ZGRA

DE,

ŠKO

LE)

6600

0000

-045

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

836

0R0

27 3

292

56.2

50,0

0

86E-

JV-7

2/20

18O

STA

LI N

ESPO

MEN

UTI

RA

SHO

DI P

OSL

OVA

NJA

-16

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

R029

329

920

.000

,00

87E-

JV-7

3/20

18BA

NKA

RSKE

USL

UG

E I U

SLU

GE

PLA

TNO

G P

ROM

ETA

-16

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

-R0

30 3

431

20.0

00,0

0

88E-

JV-7

4/20

18O

STA

LI N

ESPO

MEN

UTI

FIN

AN

CIJS

KI R

ASH

OD

I-

12.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-R0

32 3

434

15.0

00,0

0

89E-

JV-7

5/20

18U

RED

SKA

OPR

EMA

I N

AM

JEŠT

AJ

3019

0000

-740

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R0

35 4

221

50.0

00,0

0

90E-

JV-7

6/20

18O

PREM

A Z

A O

DRŽ

AVA

NJE

I ZA

ŠTIT

U-

11.2

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-R0

36 4

223

14.0

00,0

0


91E-

JV-7

7/20

18U

LAG

AN

JA U

RA

ČUN

ALN

E PR

OG

RAM

E I I

NFO

RMA

TIČK

A R

JEŠE

NJA

4890

0000

-728

.800

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R0

37 4

262

36.0

00,0

0

92E-

JV-7

8/20

18TI

SKA

NJE

OPĆ

INSK

OG

LIS

TA M

ARL

ERA

7980

0000

-228

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R0

42 3

239

35.0

00,0

0

92E-

JV-7

8/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

30.0

00,0

037

.500

,00

93E-

JV-7

9/20

18RE

PREZ

ENTA

CIJA

-12

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

R043

329

315

.000

,00

94E-

JV-8

0/20

18PO

KLO

NI Z

A D

JECU

-16

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

R044

329

320

.000

,00

95E-

JV-8

1/20

18O

BLIK

OVA

NJE

I TI

SKA

NJE

LIŽ

NJA

NSK

OG

ZBO

RNIK

A79

8000

00-2

72.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0R0

94 3

299

90.0

00,0

0

96E-

JV-8

2/20

18D

ERA

TIZA

CIJA

I D

EZIN

SEKC

IJA90

9230

00-3

26.4

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

8-

R138

323

433

.000

,00

97E-

JV-8

3/20

18N

AJA

M W

C KA

BIN

A-

16.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

R139

323

520

.000

,00

98E-

JV-8

4/20

18VE

TERI

NA

RSKE

USL

UG

E85

2000

00-1

28.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

R140

323

635

.000

,00

99E-

JV-8

5/20

18EL

EKTR

IČN

A E

NER

GIJA

Tro

šak

dist

ribu

cije

(mre

žari

ne)-

mon

opol

H

EP-a

6530

0000

-612

4.00

0,00

Post

upak

izuz

et o

d pr

imje

ne Z

akon

aN

EU

govo

r1-

12/2

018

360

DJE

LOM

IČN

O

UG

OVO

RI IZ

RA

NIJI

H G

OD

INA

R141

322

315

5.00

0,00

100

E-JV

-86/

2018

TRO

ŠAK

ELEK

TRIČ

NE

ENER

GIJE

0931

0000

-515

6.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

360

R141

322

319

5.00

0,00

101

E-JV

-87/

2018

TEKU

ĆE I

INVE

STIC

IJSKO

OD

RŽA

VAN

JE P

OM

ORS

KOG

DO

BRA

-12

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8R1

46 3

232

15.0

00,0

0

102

E-JV

-88/

2018

OD

RŽA

VAN

JE O

PĆIN

SKIH

ZG

RAD

A K

RASA

7 I

KRA

SA 8

4545

0000

-632

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R1

47 3

232

40.0

00,0

0

103

E-JV

-89/

2018

OBN

OVA

I O

DRŽ

AVA

NJE

PRO

STO

RIJA

U Z

GRA

DI A

GRO

PRO

DU

KTA

4545

0000

-612

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8R1

47 3

232

15.0

00,0

0

104

E-JV

-90/

2018

TEKU

ĆE I

INV.

OD

RŽA

VAN

JE Z

GRA

DA

ŠKO

LA I

VRTI

ĆA45

4500

00-6

52.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

R147

323

265

.000

,00

105

E-JV

-91/

2018

OD

RŽA

VAN

JE O

STA

LIH

ZG

RAD

A45

4500

00-6

48.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

R147

323

260

.000

,00

106

E-JV

-92/

2018

VLA

STIT

I PO

GO

N -

SAD

NI M

ATE

RIJA

L-

17.0

40,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

R155

323

221

.300

,00

107

E-JV

-93/

2018

VLA

STIT

I PO

GO

N -

ENER

GIJA

I G

ORI

VO09

0000

00-3

20.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

R156

322

325

.000

,00

108

E-JV

-94/

2018

VLA

STIT

I PO

GO

N -

POTR

OŠN

I MA

TERI

JAL

ZA O

PREM

U I

KOSL

ICE

-12

.500

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8R1

57 3

224

15.6

25,0

0

109

E-JV

-95/

2018

VLA

STIT

I PO

GO

N -R

AD

NA

OPR

EMA

ZA

NA

MJE

ŠTEN

IKE

-10

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8R1

58 3

227

12.5

00,0

0

110

E-JV

-96/

2018

OD

RŽA

VAN

JE G

ROBL

JA45

4500

00-6

32.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

R159

323

40.0

00,0

0

110

E-JV

-96/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)17

.600

,00

22.0

00,0

0

110/

AE-

JV-9

6-A

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- NO

VA

STA

VKA

:

NA

BAV

A V

OZI

LA N

A O

PERA

TIV

NI L

EASI

NG

(VL.

POG

ON

)34

1000

00-8

144.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

6/20

18 -

6/20

235

godi

nau

2018

.g. j

e os

igur

ano

18

.000

,00

kuna

R159

/A 3

2318

0.00

0,00

111

E-JV

-97/

2018

DEK

ORA

CIJE

ZA

BLA

GD

AN

E45

3161

00-6

32.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

R160

323

240

.000

,00

112

E-JV

-98/

2018

OD

RŽA

VAN

JE I

SERV

IS K

OSI

LICA

I VO

ZNO

G P

ARK

A50

0000

00-5

25.0

64,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

R161

323

231

.330

,00

113

E-JV

-99/

2018

ZNA

KOVI

I ST

UPI

ĆI Z

A O

DRŽ

AVA

NJE

JAVN

IH P

OVR

ŠIN

A-

4.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8R1

63 3

232

5.00

0,00


114

E-JV

-100

/201

8N

ABA

VA R

ABL

JEN

E O

PREM

E42

9000

00-5

124.

800,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0R1

65 4

2215

6.00

0,00

114

E-JV

-100

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A O

PISA

PR

EDM

ETA

):

N

ABA

VA

OPR

EME

115

UG

OV.

RAN

IJIH

G

OD

INA

USL

UG

E O

DRŽ

AVA

NJA

GIS

SU

STA

VA O

PĆIN

E LI

ŽNJA

N-

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

R185

323

20,

00

116

E-JV

-101

/201

8IZ

RAD

A U

PU K

UJE

71

0000

00-8

24.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0R1

86 3

237

30.0

00,0

0

117

E-JV

-102

/201

8U

SKLA

ĐEN

JE S

A Ž

UPA

NIJS

KIM

PRO

STO

RNIM

PLA

NO

M71

0000

00-8

104.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/202

012

0R1

86 3

237

130.

000,

00

118

E-JV

-103

/201

8U

PU Z

ON

A L

UKA

NA

UTI

ČKO

G T

URI

ZMA

71

0000

00-8

52.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/202

112

0R1

86 3

237

65.0

00,0

0

119

E-JV

-104

/201

8IZ

RAD

A U

PU K

UJE

271

0000

00-8

38.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/202

112

0R1

86 3

237

47.5

00,0

0

119/

AE-

JV-1

04/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - N

OV

A S

TAV

KA :

G

EOD

ETSK

O-K

ATA

STA

RSKE

USL

UG

E, U

SLU

GE

PRO

CJEN

E

7910

0000

-532

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0R1

87 3

237

40.0

00,0

0

120

E-JV

-105

/201

8SA

NA

CIJA

DIV

LJIH

DEP

ON

IJA

-8.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

R188

10.0

00,0

0

121

E-JV

-106

/201

8PR

OJE

KT W

ON

DER

LAN

D M

ATE

RIJA

LNI R

ASH

OD

I-

6.67

4,40

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8R

192,

R193

,R19

4 32

8.34

3,00

122

E-JV

-107

/201

8PR

OJE

KT W

ON

DER

LAN

D M

ATE

RIJA

LNI R

ASH

OD

I30

1900

00-7

26.4

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

R195

422

33.0

00,0

0

123

E-JV

-108

/201

8PL

AN

OVI

I PR

OCJ

ENE

ZAŠT

ITE

OD

PO

ŽARA

-8.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-R1

96 3

2910

.000

,00


Evid

enci

jski

bro

j na

bave

Pred

met

nab

ave

(naj

više

200

zna

kova

)

Broj

čana

ozn

aka

pred

met

a na

bave

iz

Jedi

nstv

enog

rj

ečni

ka ja

vne

naba

ve (C

PV)

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t nab

ave

(u

kuna

ma)

Vrs

ta p

ostu

pka

(ukl

juču

jući

i je

dnos

tavn

u na

bavu

)

Pose

bni

re

žim

na

bav

e

Pred

met

po

dije

ljen

na g

rupe

?

Skla

pa s

e U

govo

r/ok

virn

i sp

oraz

um/n

arud

žben

ica

?

Plan

iran

i po

četa

k po

stup

ka

Plan

iran

o tr

ajan

je

ugov

ora

ili

okvi

rnog

sp

oraz

uma

Nap

omen

a

E-M

V-1/

2018

IZG

RAD

NJA

I U

REĐ

ENJE

PLA

ŽE S

ALB

UN

IĆ (O

BITE

LJSK

A P

LAŽA

BU

RA-B

URA

)45

1127

00-2

1.05

4.00

0,00

Otv

oren

i pos

tupa

kN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-M

V-1

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A I

ZNO

SA)

1.11

5.20

0,00

E-JV

-3/2

018

GRA

ĐEV

INSK

I NA

DZO

R N

AD

IZVO

ĐEN

JEM

RA

DO

VA U

REĐ

ENJA

PL

AŽE

SA

LBU

NIĆ

(I F

AZA

)71

2470

00-1

40.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-3/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)56

.000

,00

E-JV

-5/2

018

PRO

JEKT

NA

DO

KUM

ENTA

CIJA

ZA

IZRA

DU

REC

IKLA

ŽNO

G

DVO

RIŠT

A71

0000

00-8

64.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-7/2

018

DO

PUN

E PR

OJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE P

O S

VIM

NA

SELJ

IMA

7100

0000

-860

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-8/2

018

DO

DA

TNA

ULA

GA

NJA

- U

REĐ

ENJE

ŠKO

LSKO

G IG

RALI

ŠTA

U

MU

NTI

ĆU45

2122

00-8

192.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-8/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)22

4.00

0,00

E-JV

-9/2

018

URE

ĐEN

JE Š

KOLS

KIH

IGRA

LIŠT

A U

SVI

M N

ASE

LJIM

A45

2122

00-8

40.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-11/

2018

SIG

NA

LIZA

CIJA

I O

DRŽ

AVA

NJE

BIC

IKLI

STIČ

KIH

STA

ZA45

1127

20-8

28.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-12/

2018

GRA

ĐEV

INSK

I RA

DO

VI I

URE

ĐEN

JE D

JEČJ

EG IG

RALI

ŠTA

U

JAD

REŠK

IMA

438.

800,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-12/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)32

6.80

0,00

E-JV

-13/

2018

Izra

da p

roje

ktne

dok

umen

taci

je z

a iz

grad

nju

nogo

stup

a,

sust

ava

obor

insk

e od

vodn

je i

javn

e ra

svje

te u

z Ž

C 5

119

(nas

tava

k 'S

abirn

ice'

) 71

0000

00-8

65.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-14/

2018

Uree

nje

park

irališ

ta k

od z

grad

e O

pin

e 45

2233

00-9

64.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-15/

2018

RAD

OVI

NA

URE

ĐEN

JU L

OKV

E U

ŠIŠ

AN

U45

1127

00-2

56.4

80,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-16/

2018

UG

RAD

NJA

I SA

NA

CIJA

AU

TOBU

SNIH

ČEK

AO

NIC

A45

2133

15-4

20.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-17/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

NET

ACI

JE Z

A JV

AN

U R

ASV

JETU

NA

CE

STI P

REM

A N

EZA

KCIJU

7100

0000

-832

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0

E-JV

-17/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)48

.000

,00

E-JV

-18/

2018

NA

BAVK

A K

AN

TI Z

A O

DVO

JEN

O P

RIKU

PLJA

NJE

OTP

AD

A Z

A S

VA

NA

SELJ

A44

6137

00-7

196.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0N

ABA

VA R

OBA

E-JV

-18/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)18

0.00

0,00

E-JV

-19/

2018

IZG

RAD

NJA

NO

GO

STU

PA I

JAVN

E RA

SVJE

TE N

A C

ESTI

LC5

119

PREM

A M

EDU

LIN

U45

2220

00-9

400.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

3. E

OJN

TA

BLIC

A P

LAN

A N

ABA

VE

OPĆ

INE

LIŽN

JAN

ZA

201

8.G

OD

INU

- 1.

IZM

JEN

E I D

OPU

NE


E-M

V-20

/201

8IZ

GRA

DN

JA P

ROM

ETN

ICE

U L

IŽN

JAN

U -

EURO

PSKA

CES

TA

(pro

met

na p

ovrš

ina

i obo

rins

ka o

dvod

nja,

feka

lna

kana

lizac

ija i

javn

a ra

svje

ta)

4523

3140

-21.

838.

725,

00O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Okv

irni

spo

razu

m1-

12/2

018

24 m

jese

ci

napo

men

a: u

pr

orač

unu

za

2018

.g. o

sigu

rano

je

1.2

12,5

00 k

n s

PDV-

om z

a gr

adnj

u, d

ok je

u

proj

ekci

ji za

20

19.g

. pla

nira

na

stav

ka

1.30

0.00

0,00

s

PDV-

om.

E-JV

-21/

2018

IZG

RAD

NJA

SA

BIRN

E PR

OM

ETN

ICE

U L

IŽN

JAN

U-P

ROJE

KTN

A

DO

KUM

ENTA

CIJA

7100

0000

-865

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-22/

2018

IZG

RAD

NJA

SA

BIRN

E PR

OM

ETN

ICE

U L

IŽN

JAN

U -

GEO

DET

SKE

POD

LOG

E71

2500

00-5

35.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-23/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

CES

TE 6

,14

I 24

(PRO

MET

NIC

E D

RAŽI

CE Z

IDIN

E O

D K

RIŽA

NJA

PU

T ZA

M

ARL

ERU

, SM

ILJE

VAC

4,SM

ILJE

VAC

5 I S

MIL

JEVA

C 6)

7100

0000

-864

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-24/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

PRO

MET

NIC

A "

GO

RNJI

SMIL

JEVA

C" -

GLA

VNI P

ROJE

KTI

7100

0000

-840

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-25/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

PRO

MET

NIC

A "

GO

RNJI

SMIL

JEVA

C" -

GEO

DET

SKI P

ROJE

KTI

7125

0000

-540

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-26/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

SPO

JNE

CEST

E G

ROBL

JE-U

L-G

.DO

BRA

N U

ŠIŠ

AN

U71

0000

00-8

56.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-26/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)72

.000

,00

E-JV

-27/

2018

IZVE

DBE

NI P

ROJE

KT C

ESTE

U Š

IŠA

NU

7100

0000

-844

.167

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-28/

2018

GRA

ĐEV

INSK

I NA

DZO

R CE

STE

U Š

IŠA

NU

7124

7000

-142

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-29/

2018

OST

ALI

NA

DZO

RI C

ESTA

U Š

IŠA

NU

7124

7000

-149

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-30/

2018

IZRA

DA

TEH

NIČ

KIH

RJE

ŠEN

JA I

INVE

STIC

IJSKO

ULA

GA

NJE

U

MA

KAD

AM

SKE

NER

AZV

RSTA

NE

CEST

E IZ

VED

BOM

ZA

VRŠN

OG

A

SFA

LTN

OG

SLO

JA U

SVI

M N

ASE

LJIM

A45

2332

22-1

160.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-31/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

PR

OM

ETN

ICA

U N

ASE

LJU

VRČ

EVA

N71

0000

00-8

56.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-33/

2018

IZRA

DA

PRO

MET

NE

DO

KUM

NET

ACI

JE T

E N

ABA

VA I

UG

RAD

NJA

RA

MPI

ZA

USP

ORA

VAN

JE I

KON

TRO

LU P

ROM

ETA

7100

0000

-824

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-34/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

PR

OM

ETN

ICE

OD

CRK

VE P

REM

A IS

PSIL

ON

U U

JAD

REŠK

IMA

7100

0000

-872

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-35/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

N

OG

OST

UPA

I U

REĐ

ENJE

PLA

CE U

VA

LTU

RI71

0000

00-8

72.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-35-

A/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - N

OV

A S

TAV

KA :

IZ

RAD

A P

ROJE

KTN

E D

OKU

MEN

TACI

JE Z

A IZ

GRA

DN

JU

PRO

MET

NIC

E D

O T

URI

STIČ

KIH

ZO

NA

KU

JE 2

I K

ARG

AD

UR

7100

0000

-812

0.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r6-

12/2

018

120

E-JV

-36/

2018

URE

ĐEN

JE G

ROBL

JA I

DO

DA

TNA

ULA

GA

NJA

NA

SVI

M G

ROBL

JIMA

45

1127

14-3

160.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-37/

2018

PRO

JEKT

NA

DO

KUM

ENTA

CIJA

ZA

PRO

ŠIRE

NJE

MJE

SNO

G G

ROBL

JA

U Š

IŠA

NU

7100

0000

-840

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120


E-JV

-37/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - P

ROM

JEN

A P

RED

MET

A:

IZRA

DA

PLA

NO

VA

GRO

BLJA

, IZR

AD

A P

ROJE

KATA

I IS

HO

DO

VA

NJE

D

OZV

OLA

PRO

ŠIRE

NJA

GRO

BLJA

E-JV

-38/

2018

MO

DER

NIZ

ACI

JA JA

VNE

RASV

JETE

U N

ASE

LJU

JAD

REŠK

I - L

ED

RASV

JETA

3150

0000

-196

.100

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-39/

2018

MO

DER

NIZ

ACI

JA JA

VNE

RASV

JETE

U N

ASE

LJU

MU

NTI

Ć - L

ED

RASV

JETA

3150

0000

-188

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-41/

2018

URE

ĐEN

JE M

JESN

E A

MBU

LAN

TE Š

IŠA

N45

2100

00-2

200.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-41/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)40

.000

,00

E-JV

-41-

A/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - N

OV

A S

TAV

KA :

O

BNO

VA

KRO

VA

DJE

ČJEG

VRT

IĆA

U Š

IŠA

NU

45

2100

00-2

160.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

6-12

/201

812

0

- suf

inan

cira

nje

pute

m p

omoć

i iz

drža

vnog

pr

orač

una

E-JV

-42/

2018

SAN

ACI

JA O

PĆIN

SKE

ZGRA

DE

KRA

SA 8

(LIŽ

NJA

N 1

46)

4545

3100

-872

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-45/

2018

TRO

ŠKO

VI U

PRA

VLJA

NJA

PRO

JEKT

OM

, VID

LJIV

OST

I I S

TRU

ČNE

POD

RŠKE

PA

RTN

ERIM

A I

NA

DZO

RA G

RAD

NJE

(EN

ERG

ETSK

A

OBN

OVA

OBJ

EKTA

U V

ALT

URI

)79

4210

00-1

24.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

836

0

E-JV

-46/

2018

GRA

ĐEV

INSK

I RA

DO

VI -

TRO

ŠKO

VI P

ROVE

DBE

MJE

RA

ENER

GET

SKE

UČI

NKO

VITO

STI -

ZG

RAD

A Š

KOLE

U V

ALT

URI

4520

0000

-922

1.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-46/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

I

PERI

OD

A IZ

VRŠ

ENJA

)40

0.00

0,00

6/20

18-

12/2

019

napo

men

a:

sred

stva

za

prov

edbu

ug

ovor

a os

igur

ati

će s

e u

pror

ačun

u za

201

9.g.

E-JV

-46-

B/20

181.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- NO

VA

STA

VKA

:

DO

DA

TNA

ULA

GA

NJA

U Z

GRA

DE

OSN

OV

NIH

ŠKO

LA

4545

3100

-810

4.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-M

V-4

7/20

18IZ

GRA

DN

JA D

JEČJ

EG V

RTIĆ

A U

LIŽ

NJA

NU

4521

4100

-15.

844.

759,

18O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Ugo

vor

1-12

/201

818

0ra

dovi

E-M

V-4

8/20

18O

PREM

A V

RTIĆ

A V

AN

JSKA

I U

NU

TARN

JA Z

A D

JEČJ

I VRT

IĆ U

LI

ŽNJA

NU

3915

0000

-842

2.72

0,00

Otv

oren

i pos

tupa

kN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

roba

(opr

ema)

E-M

V-4

9/20

18O

PREM

A K

UH

INJE

VRT

IĆA

ZA

DJE

ČJI V

RTIĆ

U L

IŽN

JAN

U39

2200

00-0

273.

529,

00O

tvor

eni p

ostu

pak

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0ro

ba(o

prem

a)

E-JV

-50/

2018

NA

DZO

R N

AD

IZG

RAD

NJO

M D

JEČJ

EG V

RTIĆ

A U

LIŽ

NJA

NU

7124

7000

-111

5.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-52/

2018

NA

BAVA

KRE

DIT

A Z

A F

INA

NCI

RAN

JE IZ

GRA

DN

JE

NIS

KOEN

ERG

ETSK

OG

VRT

IĆA

U L

IŽN

JAN

U (

GLA

VNIC

A K

RED

ITA

IZ

NO

SI 6

.000

.000

,00

KN)

6611

3000

-51.

500.

000,

00Po

stup

ak iz

uzet

od

prim

jene

Zak

ona

NE

Ugo

vor

1-12

/201

810

GO

DIN

A

E-JV

-53/

2018

URE

ĐEN

JE P

ROST

ORA

U Z

GRA

DI Š

KOLE

U V

ALT

URI

4521

0000

-280

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-53/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)24

.000

,00

E-JV

-54/

2018

URE

ĐEN

JE M

ALE

VIJE

ĆNIC

E U

ZG

RAD

I OPĆ

INE

4521

0000

-280

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-54/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)13

6.00

0,00


E-JV

-55/

2018

IZRA

DA

PRO

JEKT

NE

DO

KUM

ENTA

CIJE

ZA

IZG

RAD

NJU

FEK

ALN

E KA

NA

LIZA

CIJE

7100

0000

-880

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-58/

2018

URE

DSK

I MA

TERI

JAL

I OST

ALI

MA

TERI

JALN

I RA

SHO

DI

3019

0000

-728

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

836

0

E-JV

-59/

2018

ENER

GIJA

I G

ORI

VO09

0000

00-3

60.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

E-JV

-60/

2018

SLU

ŽBEN

A, R

AD

NA

I ZA

ŠTIT

NA

OD

JEĆA

I O

BUĆA

1811

0000

-31.

200,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

-

E-JV

-61/

2018

USL

UG

E TE

LEFO

NA

, PO

ŠTE

I PRI

JEVO

ZA64

2000

00-8

36.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

836

0

E-JV

-62/

2018

USL

UG

E PO

ŠTE

I PR

EPO

RUČE

NE

DO

STA

VE64

1000

00-7

48.0

00,0

0Po

stup

ak iz

uzet

od

prim

jene

Zak

ona

NE

Ugo

vor

1-12

/201

936

0

E-JV

-63/

2018

TEKU

ĆE I

NVE

ST.O

DRŽ

AVA

NJE

VO

ZILA

5011

2000

-38.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-64/

2018

USL

UG

E PR

OM

IDŽB

E I I

NFO

RMIR

AN

JA22

4620

00-6

44.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-66/

2018

USL

UG

E N

AJM

A O

PREM

E (P

ISA

ČI A

3 SK

ENER

I)70

2000

00-3

12.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

E-JV

-68/

2018

INTE

LEKT

UA

LNE

I OSO

BNE

USL

UG

E79

1000

00-5

96.0

00,0

0Po

stup

ak iz

uzet

od

prim

jene

Zak

ona

NE

Ugo

vor

1-12

/201

836

0

E-JV

-69/

2018

PRO

JEKT

SRE

ĐIV

AN

JA I

DIG

ITA

LIZA

CIJE

ARH

IVE

7999

6100

-353

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

824

0

E-JV

-70/

2018

KON

ZULT

AN

TSKE

USL

UG

E ZA

EU

PRO

JEKT

E79

4210

00-1

48.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

E-JV

-71/

2018

PREM

IJE O

SIG

URA

NJA

( A

O, O

DG

OVO

RNO

ST, Z

APO

SLEN

I, ZG

RAD

E, Š

KOLE

)66

0000

00-0

45.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

E-JV

-75/

2018

URE

DSK

A O

PREM

A I

NA

MJE

ŠTA

J30

1900

00-7

40.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-76/

2018

OPR

EMA

ZA

OD

RŽA

VAN

JE I

ZAŠT

ITU

-11

.200

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

8-

E-JV

-77/

2018

ULA

GA

NJA

U R

AČU

NA

LNE

PRO

GRA

ME

I IN

FORM

ATI

ČKA

RJE

ŠEN

JA48

9000

00-7

28.8

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-78/

2018

TISK

AN

JE O

PĆIN

SKO

G L

ISTA

MA

RLER

A79

8000

00-2

28.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-78/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)30

.000

,00

E-JV

-81/

2018

OBL

IKO

VAN

JE I

TISK

AN

JE L

IŽN

JAN

SKO

G Z

BORN

IKA

7980

0000

-272

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

120

E-JV

-82/

2018

DER

ATI

ZACI

JA I

DEZ

INSE

KCIJA

9092

3000

-326

.400

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

-

E-JV

-84/

2018

VETE

RIN

ARS

KE U

SLU

GE

8520

0000

-128

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

836

0

E-JV

-85/

2018

ELEK

TRIČ

NA

EN

ERG

IJA T

roša

k di

stri

buci

je (m

reža

rine

)-m

onop

ol

HEP

-a65

3000

00-6

124.

000,

00Po

stup

ak iz

uzet

od

prim

jene

Zak

ona

NE

Ugo

vor

1-12

/201

836

0D

JELO

MIČ

NO

U

GO

VORI

IZ

RAN

IJIH

GO

DIN

A

E-JV

-86/

2018

TRO

ŠAK

ELEK

TRIČ

NE

ENER

GIJE

0931

0000

-515

6.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r1-

12/2

018

360

E-JV

-88/

2018

OD

RŽA

VAN

JE O

PĆIN

SKIH

ZG

RAD

A K

RASA

7 I

KRA

SA 8

4545

0000

-632

.000

,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EN

arud

žben

ica

1-12

/201

812

0

E-JV

-90/

2018

TEKU

ĆE I

INV.

OD

RŽA

VAN

JE Z

GRA

DA

ŠKO

LA I

VRTI

ĆA45

4500

00-6

52.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-91/

2018

OD

RŽA

VAN

JE O

STA

LIH

ZG

RAD

A45

4500

00-6

48.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-93/

2018

VLA

STIT

I PO

GO

N -

ENER

GIJA

I G

ORI

VO09

0000

00-3

20.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360


E-JV

-96/

2018

OD

RŽA

VAN

JE G

ROBL

JA45

4500

00-6

32.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

E-JV

-96/

2018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - (

PRO

MJE

NA

IZN

OSA

)17

.600

,00

E-JV

-96-

A/2

018

1. IZ

MJE

NE

PLA

NA

NA

BAV

E - N

OV

A S

TAV

KA :

N

ABA

VA

VO

ZILA

NA

OPE

RATI

VN

I LEA

SIN

G (V

L.PO

GO

N)

3410

0000

-814

4.00

0,00

Post

upak

jedn

osta

vne

naba

veN

EU

govo

r6/

2018

-6/

2023

5 go

dina

u 20

18.g

. je

osig

uran

o

18.0

00,0

0 ku

na

E-JV

-97/

2018

DEK

ORA

CIJE

ZA

BLA

GD

AN

E45

3161

00-6

32.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-98/

2018

OD

RŽA

VAN

JE I

SERV

IS K

OSI

LICA

I VO

ZNO

G P

ARK

A50

0000

00-5

25.0

64,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360

E-JV

-100

/201

8N

ABA

VA R

ABL

JEN

E O

PREM

E42

9000

00-5

124.

800,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-100

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- (PR

OM

JEN

A O

PISA

PR

EDM

ETA

):

N

ABA

VA

OPR

EME

E-JV

-101

/201

8IZ

RAD

A U

PU K

UJE

71

0000

00-8

24.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/201

812

0

E-JV

-102

/201

8U

SKLA

ĐEN

JE S

A Ž

UPA

NIJS

KIM

PRO

STO

RNIM

PLA

NO

M71

0000

00-8

104.

000,

00Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/202

012

0

E-JV

-103

/201

8U

PU Z

ON

A L

UKA

NA

UTI

ČKO

G T

URI

ZMA

71

0000

00-8

52.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/202

112

0

E-JV

-104

/201

8IZ

RAD

A U

PU K

UJE

271

0000

00-8

38.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Ugo

vor

1-12

/202

112

0

E-JV

-104

/201

81.

IZM

JEN

E PL

AN

A N

ABA

VE

- NO

VA

STA

VKA

:

GEO

DET

SKO

-KA

TAST

ARS

KE U

SLU

GE,

USL

UG

E PR

OCJ

ENE

79

1000

00-5

32.0

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

120

E-JV

-107

/201

8PR

OJE

KT W

ON

DER

LAN

D M

ATE

RIJA

LNI R

ASH

OD

I30

1900

00-7

26.4

00,0

0Po

stup

ak je

dnos

tavn

e na

bave

NE

Nar

udžb

enic

a1-

12/2

018

360


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPINA LIŽNJAN-LISIGNANO Naelnik Klasa: 400-01/18-01/07 Urbroj: 2168/03-01-18-1 Ližnjan, 18. lipnja 2018. g. Na temelju lanka 14. Odluke o izvršenju prorauna Opine Ližnjan-Lisignano za 2018.g. (Sl. Novine Opine Ližnjan-Lisignano 9/a 2017), lanaka 46. Zakona o proraunu (Narodne novine RH br. 87/08,136/12, 15/15) i lanka 33. Statuta Opine Ližnjan (Službene novine Opine Ližnjan broj 05/09-proišeni tekst i 01/13, 2a/17) Naelnik Opine Ližnjan-Lisignano donosi

ODLUKU o preraspodjeli sredstava planiranih u Proraunu Opine Ližnjan-Lisignano za 2018.

godinu

I. Naelnik Opine Ližnjan – Lisignano preraspodjeljuje sredstva unutar proraunskih razdjela, programa, aktivnosti i proraunskih pozicija rashoda u posebnom dijelu Prorauna Opine Ližnjan za 2018.g. (Službene Novine Opine Ližnjan-Lisignano 9a/2017)

II. Sredstva iz toke I. prraspodjeljuju se na nain na koji je to prikazano u tablici koje je priložena ovoj Odluci i njezin je sastavni dio.

III. Ova odluka je sastavni dio Prorauna Opine Ližnjan – Lisignano za 2018.godinu.

IV. Ova odluka stupa na snagu prvoga dana od objave u Službenim novinama Opine Ližnjan – Lisignano.

NAELNIK

OPINE LIŽNJAN-LISIGNANO Marko Ravni, mag.iur.

_____________________


BR

OJ

KO

NT

AV

RS

TA

RA

SH

OD

A /

IZD

AT

AK

AP

LA

NIR

AN

ON

OV

I PL

AN

201

8 P

RE

RA

SP

OD

JEL

AP

RO

MJE

NA

IZ

NO

SP

RO

MJE

NA

P

OS

TO

TA

K S

VE

UK

UP

NO

RA

SH

OD

I / IZ

DA

CI K

OJI

SE

MIJ

EN

JAJU

5.80

0,00

5.80

0,00

0,00

0,00

Ra

zdje

l 001

PR

ED

ST

AV

NI

KO

TIJ

EL

O, I

ZV

RŠ

NO

TIJ

EL

O I

JED

INS

TV

NI U

PR

AV

NI O

DJE

L36

.209

.375

,83

36.2

09.3

75,8

30,

000,

00G

lava

001

04 D

RU

ŠT

VE

NE

DJE

LA

TN

OS

TI

10.2

89.4

04,3

410

.293

.654

,34

4.25

0,00

0,04

Gla

vni p

rog

ram

B02

Dru

štve

ne

dje

latn

ost

i10

.289

.404

,34

10.2

93.6

54,3

44.

250,

000,

04P

rog

ram

040

0 S

oci

jaln

a s

krb

1.30

5.95

0,00

1.30

5.85

0,00

-100

,00

-0,0

1A

ktiv

no

st A

1004

04 S

ufi

na

nci

ran

je p

rog

ram

a u

dru

ga

u s

oci

jaln

oj s

krb

i90

.000

,00

89.9

00,0

0-1

00,0

0-0

,11

3R

ash

od

i po

slo

van

ja90

.000

,00

89.9

00,0

0-1

00,0

0-0

,11

38O

sta

li ra

sho

di

90.0

00,0

089

.900

,00

-100

,00

-0,1

138

1T

eku

e do

naci

je90

.000

,00

89.9

00,0

0-1

00,0

0-0

,11

Pro

gra

m 0

450

Ost

ale

nep

rofi

tne

ud

rug

e, z

aje

dn

ice

i ust

an

ove

165.

000,

0016

9.35

0,00

4.35

0,00

2,64

Akt

ivn

ost

A10

0009

Ra

zvo

j civ

ilno

g d

rušt

va -

fin

an

cira

nje

ud

rug

a29

.000

,00

27.5

50,0

0-1

.450

,00

-5,0

03

Ra

sho

di p

osl

ova

nja

29.0

00,0

027

.550

,00

-1.4

50,0

0-5

,00

38O

sta

li ra

sho

di

29.0

00,0

027

.550

,00

-1.4

50,0

0-5

,00

381

Tek

ue

dona

cije

29.0

00,0

027

.550

,00

-1.4

50,0

0-5

,00

Akt

ivn

ost

A15

0010

Fin

an

cira

nje

ud

rug

a -

na

tje

aj m

alih

vri

jed

no

sti

30.0

00,0

035

.800

,00

5.80

0,00

19,3

33

Ra

sho

di p

osl

ova

nja

30.0

00,0

035

.800

,00

5.80

0,00

19,3

338

Ost

ali

rash

od

i30

.000

,00

35.8

00,0

05.

800,

0019

,33

381

Tek

ue

dona

cije

30.0

00,0

035

.800

,00

5.80

0,00

19,3

3G

lava

001

05 G

OS

PO

DA

RS

TV

O I

JAV

NO

ZD

RA

VS

TV

O68

6.31

0,00

682.

060,

00-4

.250

,00

-0,6

2G

lavn

i pro

gra

m C

03 G

osp

od

ars

tvo

i ja

vno

zd

ravs

tvo

686.

310,

0068

2.06

0,00

-4.2

50,0

0-0

,62

Pro

gra

m 0

350

Go

spo

da

rstv

o i

javn

o z

dra

vstv

o68

6.31

0,00

682.

060,

00-4

.250

,00

-0,6

2A

ktiv

no

st A

1000

11 P

rog

ram

u p

oljo

pri

vred

i i r

iba

rstv

u11

5.00

0,00

110.

750,

00-4

.250

,00

-3,7

03

Ra

sho

di p

osl

ova

nja

115.

000,

0011

0.75

0,00

-4.2

50,0

0-3

,70

32M

ate

rija

lni r

ash

od

i30

.000

,00

30.0

00,0

00,

000,

0032

9O

stal

i nes

pom

enut

i ras

hodi

pos

lova

nja

30.0

00,0

030

.000

,00

0,00

0,00

38O

sta

li ra

sho

di

85.0

00,0

080

.750

,00

-4.2

50,0

0-5

,00

381

Tek

ue

dona

cije

85.0

00,0

080

.750

,00

-4.2

50,0

0-5

,00

OP

INA

LIŽ

NJA

N-

LIS

IGN

AN

O

RA

SP

OR

ED

PR

ER

AS

PO

DJE

LE

SR

ED

ST

AV

A P

RO

RA

UN

A O

P

INE

LIŽ

NJA

N-L

ISIG

NA

NO

ZA

201

8. G

OD

INU

PR

VA

PR

ER

AS

PO

DJE

LA S

RE

DS

TA

VA


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA LIŽNJAN-LISIGNANO NAČELNIK KLASA: 602-09/18-01/1 URBROJ: 2168/03-01-18-1 Ližnjan-Lisignano, 10.07.2018. Temeljem članka 33. Statuta Općine Ližnjan – Lisignano ("Službene novine Općine Ližnjan-Lisignano" broj 05/09-pročišćeni tekst, 02/13, 2A/17), točke II. podtočke 2. Socijalnog programa Općine Ližnjan-Lisignano za 2018. godinu ("Službene novine Općine Ližnjan-Lisignano" broj 9A/17), a u svezi s člankom 27. Odluke o socijalnoj skrbi Općine Ližnjan-Lisignano ("Službene novine Općine Ližnjan - Lisignano" broj 04/11), općinski načelnik Općine Ližnjan-Lisignano donosi sljedeću

ODLUKU

o

sufinanciranju udžbenika i ostale školske opreme za učenike osnovnih škola s područja

Općine Ližnjan-Lisignano za školsku 2018./2019. godinu

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti, kriteriji, visina novčane pomoći i način ostvarivanja prava na sufinanciranje nabave udžbenika i ostale školske opreme učenicima osnovnih škola s područja Općine Ližnjan-Lisignano za školsku 2018./2019. godinu, a koji to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Članak 2. Pravo na sufinanciranje nabave udžbenika i ostale školske opreme u školskoj 2018./2019. godini imaju svi učenici osnovnih škola koji imaju prijavljeno prebivalište na području Općine Ližnjan-Lisignano na dan podnošenja zahtjeva, a koji to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Članak 3.

Visina novčane pomoći za nabavu udžbenika i ostale školske opreme iznosi 400,00 kuna (četiristotinekunainulalipa) za učenike od I. do IV. razreda, odnosno 600,00 kuna (šeststotinakunainulalipa) za učenike od V. do VIII. razreda osnovne škole.

Članak 4. Za ostvarivanje prava iz članka 3. ove Odluke potrebno je da roditelji/skrbnici podnesu zahtjev Općini Ližnjan-Lisignano, na propisanom obrascu zahtjeva, koji je sastavni dio ove Odluke (PRILOG I.).


Uz propisani obrazac zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, roditelji/skrbnici dužni su dostaviti presliku učeničke knjižice ili potvrdu škole o upisu djeteta u novu školsku godinu, na kojoj je naznačen razred koji učeni-k/ca pohađa, u svrhu utvrđenja prava iz članka 3. ove Odluke. Nije potrebno priložiti račune za nabavu udžbenika i ostale školske opreme. Rok za predaju zahtjeva iz stavka 1. ovog članka je 15.10.2018. godine, a zahtjevi podneseni nakon isteka navedenog roka, neće se razmatrati.

Članak 5. Ova Odluka ne odnosi se na učenike koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji, a čiji je socijalni status utvrđen u evidenciji Centra za socijalnu skrb Pula-Pola. Istima će se financirati nabava potrebnih školskih udžbenika i ostale školske opreme u cijelosti. Korisnici socijalne skrbi koji udovoljavaju materijalnim uvjetima za potpuno financiranje školskih udžbenika i ostale školske opreme iz stavka 1. ovog članka, zahtjev za potpuno financiranje školskih udžbenika i ostale školske opreme podnose Općini Ližnjan-Lisignano u roku iz članka 4. ove Odluke. Uz propisani obrazac zahtjeva za potpuno financiranje školskih udžbenika i ostale školske opreme potrebno je priložiti i:

- dokaz o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi (Rješenje Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili sl.),

- dokaz o prijavljenom prebivalištu na području Općine Ližnjan-Lisignano učenika i najmanje jednog roditelja/skrbnika,

- preslika učeničke knjižice ili potvrda škole o upisu djeteta u novu školsku godinu, - računi ili ponuda knjižare kojima se dokazuje ukupni trošak nabave školskih

udžbenika i ostale školske opreme, a temeljem kojih će se izvršiti uplata novčanih sredstava korisniku.

O pravu na potpuno financiranje nabave školskih udžbenika i ostale školske opreme iz stavka 1. ovog članka odlučuje se temeljem Rješenja Jedinstvenog upravnog odjela Općine Ližnjan-Lisignano, Odsjek za društvene djelatnosti, mjesnu samoupravu te opću upravu i administrativne poslove.

Članak 6. Korisnik prava na sufinanciranje nabave školskih udžbenika i ostale školske opreme dužan je izvršiti povrat uplaćenih sredstava Općini ukoliko se utvrdi da je pravo na sufinanciranje nabave školskih udžbenika i ostale školske opreme ostvario po drugoj osnovi.

Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenim novinama Općine Ližnjan-Lisignano“, na oglasnoj ploči i na web stranici ovog upravnog tijela.

Načelnik

Općine Ližnjan-Lisignano Marko Ravnić


PRILOG I.

- Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na sufinanciranje nabave udžbenika i ostale

školske opreme učenika osnovnih škola s područja Općine Ližnjan-Lisignano -

(ROK DOSTAVE: 15.10.2018. godine)

Općina Ližnjan-Lisignano

Odsjek za društvene djelatnosti, mjesnu samoupravu

te opću upravu i administrativne poslove

IME I PREZIME RODITELJA/SKRBNIKA: ______________________________________ OIB RODITELJA/SKRBNIKA: _________________________________________________ IME I PREZIME UČENIKA/CE:________________________________________________ OIB UČENIKA/CE:__________________________________________________________ ŠKOLA: ___________________________________________________________________ RAZRED:__________________________________________________________________ ADRESA PREBIVALIŠTA: ___________________________________________________ BROJ TELEFONA/MOBITELA: _______________________________________________ BROJ RAČUNA (IBAN): _____________________________________________________ BANKA: ___________________________________________________________________ NAPOMENA: _______________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Oslobođeno plaćanja upravne pristojbe sukladno članku 9. stavak 2. točka 21. Zakona o upravnim

pristojbama (NN br. 115/16).

PRIVOLA

Svojim potpisom dajem privolu Općini Ližnjan-Lisignano da osobne podatke s obrasca zahtjeva (ime, prezime, OIB, adresa stanovanja, broj telefona i sl.) obrađuje, prikuplja, strukturira, organizira, pohranjuje, objavljuje, stavlja na raspolaganje tijelima sukladno posebnim propisima, briše, obavlja uvid i sl., a sve sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679, Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka ("Narodne Novine" broj 42/2018) te posebnim propisima, u ovom konkretnom postupku pri javnopravnom tijelu. POTPIS PODNOSITELJ-A/ICE ZAHTJEVA:

______________________________________

Documents

Broj 5/2018. - Ližnjan Liznjan 05-2018 01.pdf · Broj: 5/2018. Na temelju Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17) i lanka 22. Statuta Op ine Ližnjan-Lisignano