Nacionalsocijalizam - Biološki pogled na svijet

www.bosanski-nacionalisti.org

1


2

Nacionalsocijalizam : Bioloki pogled na svijet

Povl H. Riis-Knudsen

Kao nacionalsocijalist konstantno doivljavate potekode u voenju

samisaonog razgovora sa ne-nacionalsocijalistom. esto osjedate da je

takav dijalog potpuno nemogud i da ivite u dva potpuno razliita svijeta.

Djelomino, naravno, razlog ove jadne situacije lei u propagandi

nacionalsocijalizma kao vrhunca ljudske zlonamjernosti propagandi koju

su nai neprijatelji stvorili u ljudskim glavama.

Meutim, mladim ljudima nije vie bitno ta se dogodilo prije pola stoljeda.

Od najranijeg djetinjstva omogudeno im je da slijede svu pakost i okrutnost

koja pustoi svijet jo od pobjede ljudskosti 1945., slikovito prikazane

putem televizije, a tu je i vrlo ohrabrujuda sklonost meu mlaim

generacijama da imaju manje pristran stav prema ivotu i razliitim

problemima nego to su prethodne generacije imale.

Meutim, to ne znai da mladi ljudi imaju ikakve predstave o tome ta je

nacionalsocijalizam zapravo, niti pokazuju mnogo razumijevanja kad im to

kaete. Odrasli su u svijetu gdje su namjerno otueni od svih prirodnih

vrijednosti i prirodnih etikih normi i ueni su da je sve relativno, i gdje je

granica izmeu istine i lai prestala postojati, kao da nema apsoluta i gdje

sve zavisi od naina gledanja na to. U ovom svijetu bez vrijednosti ljudi ive

u mentalnom vakuumu, potpuno bez kontakta sa stvarnim svijetom,

njegovim nemilosrdnim biolokim zakonima i apsolutnim moralom i

drutvenim obavezama, i neizbjeno je da je nacionalsocijalistika ideja

doivljena kao neshvatljivi strani element u takvom politikom i filozofskom

svijetu.

Za razlikud od dananjeg bezbrinog relativizma, gdje sve ideje u najmanju

ruku jednako prihvadene i vaede, nacionalsocijalizam predstavlja ustrajan

trud da spozna apsolutnu istinu i postavi ovu istinu kao temelj ljudskog

drutva. Za razliku od nebuloznih ludosti besmislenih salonskih filozofa i


3

orijentalnog misticizma, nacionalsocijalizam je, meutim, na temelju

zdravog razuma, i trai svoje argumente u stvarnom svijetu, gdje je razlika

izmeu istine i lai i izmeu dobra i zla odreena injenicama, a ne pustim

eljama i teoretskim sanjarenjima.

U ovakvom svjetlu oigledno je da nacionalsocijalizam mora odbaciti

koncepcije i moralne norme vladajudih ideologija, i to, naravno, vodi do

razumljivog jaza da je to teko premostiti jednostavno jer nema

zajednikog referentnog okvira izmeu nacionalsocijalista i ljudi ija su

razmiljanja odreena idejama vladajudih poredaka. Nacionalsocijalizam

jednostavno znai apsolutnu, neopozivu i beskompromisnu borbu protiv

filozofskih temelja cijelog vladajudeg svjetskog poretka. Na sljededim

stranicama demo pokuati objasniti implikacije takvog polaganja karata.

Kao to je vjerovatno postajno jasno na prethodnoj stranici,

nacionalsocijalistika ideja ima vrlo malo zajednikog sa politikom u

uobiajenom smislu te rijei. Nacionalsocijalistiki pokret nije jedan od

uobiajenih politikih organizacija, koji samo predstavlja neku grupu

interesa vie ili manje materijalistike prirode. Njihov cilj je samo da sjedine

politiki program koji je dovoljno nejasan i dosadan da privuku potrebno

glasako streljivo za parlamentarnu platformu gdje njihovi izabrani

predstavnici naroda mogu prisvojiti to je mogude vedi dio kolaa sebi i

vjerovatno njihovim stranakim kolegama na raun ostatka drutva.

Nacionalsocijalizam je mnogo vie od toga to je pogled na svijet,

cjelokupna filozofija ivota koja pokriva sve aspekte ljudskog postojanja.

Kao pristalica takvog svjetonazora gledate na sve pojave u ljudskom drutvu

iz jednog te istog ugla, tako da svaki pojedini aspekt postaje dio jedinstvene

cjeline, ba kao to je vae miljenje u svim sferama odreeno istim

ujedinjujudim principom koji vam omogudava da objasnite sve aspekte

ivota i njegove misterije. Takav svjetonazor je osnova stava svojih pristalica

u vezi religije, etike, politike, ekonomije i naina na koji organizuju svoje

line ivote.


4

Danas, naravno, nacionalsocijalizam nije samo filozofija ivota koja pokriva

sve aspekte postojanja. Drugi primjeri su npr. sve religije, koje ustvari

svakome ko vjeruje njima daju okosnicu njihovom ponaanju i stavovima u

svakoj situaciji u ivotu. Danas, meutim, religije su prisiljene na kompromis

u oajnikom pokuaju da premoste brzo iredi jaz izmeu religijskih dogmi

i stvarnosti jaz koji je tokom posljednjih 500 godina vodio ka stalnom

rastu sekularizacije krdanskih zemalja u starom svijetu i koji danas ini da

pozapadnjaene vlade vedine islamskih zemalja napuste strogu vjersku

strukturu drutva u korist bilo kapitalistikog ili komunistikog

materijalizma.

Kao primjer drutva koje je krenulo suprotnim smjerom i radikalno

naglaava jedinstvo politike i religije je Khomeinijev Iran. Drugi primjer je

Izrael, koji je baziran na religijskom uvjerenju da su idovi od Boga

odabrani narod i da imaju boansko pravo na teritoriju koju uzimaju od

Arapa, i gdje posebno vedina ortodoksnih grupa odbacuje i najmanje

odstupanje od talmudskog zakona. Ovaj zakon je proizvod starog

nomadskog drutva i nemogude ga je primijeniti u modernoj industrijskoj

dravi, to vodi do niza tipinih semitskih konstrukcija za zaobilaenje

strogih vjerskih pravila oko npr. Subote i Shmita-godine, gdje bi sva zemlja

trebala leati na ugaru, ali ne lei!

Sline metode mogu biti primijedene u arapskim dravama, gdje je

Ramazan vie ili manje ukinut za stalno, jer su drave u ratu sa

siromatvom. Svi takvi pokuaji da varaju jasno pokazuje da su takvi

svjetonazori totalno neadekvatni da budu vodii u modernom svijetu sa

zapadnom tehnologijom i da nisu dovoljno jake da sprijee svoje

sljedbenike u elji za novim ivotom, koji nije dio njihove kulture nego

rezultat uspjenog parazitizma. Razlog ove greke je jednostavno taj to su

ove religije bazirane na slijepom vjerovanju, a ne na stvarnosti.

Naravno, poboni krdani imaju istu elju da odre Bibliju kao ultimativni

autoritet i arinu taku za sva razmiljanja. Tako, katolika Crkva konstatno

pokuava povedati svoj utjecaj u razvijanju drutva u tradicionalno


5

katolikim dravama kao to su Irska, Italija, panija i junoamerikim

dravama a za to im treba politika mod. Meutim, njena najveda slabost

je unutranja nesuglasica oko toga kako cilj treba biti postignut i koje

dijelove krdanske doktrine treba naglasiti. Takoer, u Sjevernoj Americi

krdanstvo uiva veoma vaan politiki utjecaj koji nikako ne smije biti

zanemaren, a takoer u Europi mnoge drave imaju krdanske politike

partije koje pokuavaju ojaati takozvane krdanske vrijednosti kao dio svog

politikog programa. Meutim, takva religija ima umjerenu ulogu u takvim

partijama samo zato to je krdanstvo izgubilo svoje privlaenje ljudi ako

ga je ikada uopte imalo. Nekako je uvijek bilo shvadeno kao strana ideja

meu ljudima Sjevera, i njihovo tumaenje toga je esto bilo vrlo ne-

krdansko. Danas je svedeno do zastarjele relikvije. U Danskoj, na primjer,

oko 95% stanovnitva su lanovi Luteranske dravne crkve. Meutim, samo

2% ide u crkvu, a ak i manje vjeruje u doktrinu. Krdanstvo, kao duhovna

snaga u ljudima, je umrlo.

Meutim, marksizam je takoer filozofija ivota koja predstavlja

svjetonazor koji regulie sve aspekte ljudskog ivota, dok su sve ostale

politike ideje u naem dijelu svijeta uglavnom usredotoene na beznaajne

administrativne i ekonomske probleme. Ove ideje su slabo povezane

odreenim fundamentalnim stavovima prema ivotu u cjelini i odnosu

pojedinca i drutva, ali glede ovjekove duhovne potrebe, one su, u

principu, totalno neopredijeljene. One ne iskljuuju nikakve religijske

pripadnost, naprotiv, one uvijek naglaavaju potpune religijske slobode i

tvrde da religija i politika nemaju nita zajedniko i da bi trebale biti drane

odvojene kao da je religija neto nevano u poreenju sa politikom.

Prema tome, lanovi svih ovih liberalnih ili konzervativnih partija mogu biti

krdani, judaisti, muslimani, ateisti ili budisti. Njigova religijska uvjerenja se

smatraju potpuno nebitnim za njihov politiki rad. Oni su ujedinjeni u

pokuaju rjeavanja nekih prilino dobro definisanih praktinih problema u

dravnoj maineriji, ali moda imaju totalno razliite duhovne ciljeve u

planu. Kao to je prethodno reeno, ovakva podjela je stvarno nespojiva sa

prirodom vjere, ali mora biti prihvadena vie ili manje nevoljko od strane


6

religijskih zajednica, ako ele ostvariti bilo kakav utjecaj u drutvu uopte.

Prava filozofija ivota, kao nacionalsocijalizam, apsolutno nema mjesta za

takvo atomistiko rasturanje ivota u razliite odjeljke koji nemaju veze

jedan sa drugim. Nacionalsocijalizam moe rijeiti sve praktine probleme u

drutvu primjenjujudi principe svoje fundamentalne filozofije, i njegovi

sljedbenici ne trebaju nikakve strane elemente da zadovolje svoje duhovne

potrebe. Nacionalsocijalizam sam po sebi daje potpun odgovor na svako

pitanje koje se moe postaviti. Opte je poznata injenica da su religije

bazirane samo na vjeri neemu na ta su ponosni da priznaju! Prema

tome, postojanje Boga, bezgreno zaede, uskrsnude, drugi dolazak itd. su

stvari koje ne moete dokazati dok, naravno, ne prihvatite Boga kao

autora Biblije, jo jedna stvar u koju jednostavno morate povjerovati

uprkos svim dokazima koji govore suprotno. A ako ne povjerujuete bez

dokaza, onda ste sumnjiavi ba kao i sumnjiavi Toma. Za razliku od tog

ponosa na ignorisanje, i marksizam i nacionalsocijalizam tvrde da su

bazirani na znanstvenoj istini. Markizsam je izumljen iza stola, uitan iz

nauenih, filozofskih knjiga ali bez ikakvog kontakta sa stvarnosti ili

znanosti, u ovom sluaju. U dubljem pogledu, marksizam je baziran na vjeri

kao i svaka religija naime, na potpuno neznanstvenom vjerovanju da sva

bioloka bida koja hodaju na dvije noge i nemaju perja, su stvorena jednaka,

kao i apsurdnoj ideji da su uslovi proizvodnje ti koji su odredili historiju, na

isti nain tvrde da okoli, a ne naslijee, odreuje razvoj pojedinca. Ovo se,

naravno, stavlja pred rudu. Ne treba mnogo inteligencije da se shvati da je

ovjek taj koji je formirao okoli, i uspostavio drutveni poredak, ukljuujudi

uslove proizvodnje, a ne obratno.

Za razliku od svih ovih filozofija, nacionalsocijalizam nikada nije izumljen

on je izveden iz vjenih Zakona Prirode, koji postoje koliko i svemir, i koji

vladaju svim ivotom jo od postojanja prvih primitivnih organizama. Ovo je

lijepo i jasno objasnio Savitri Devi, poznati kasni nacionalsocijalistiki filozof,

u svojoj knjizi Munja i Sunce :

U svojoj sutini, ideja nacionalsocijalizma prelazi ne samo Njemaku i nae


7

vrijeme, nego arijsku rasu i ovjeanstvo samo po sebi i svaku epohu; ona u

konanici izraava tajanstvenu i nepresunu mudrost prema kojoj Priroda

ivi i stvara: neosobna mudrost prauma i okeanskih dubina i sfera u

mranim podrujima svemira; i to je slava Adolfa Hitlera, ne zato to se

vratio nazad de-vine mudrosti, nego to je od nje napravio praktinu

regeneracijsku politiku svjetskih razmjera.

Drugim rijeima, nacionalsocijalizam nije izmislio Adolf Hitler, nego je to

svjestan izraz fundamentalnih Zakona Prirode koji vladaju naim ivotima.

Baziran je na neogranienoj ljubavi prema stvaranju u svoj svojoj razliitosti,

dubini, bezuslovnom potovanju prema mudrosti Prirode, i revnosnoj volji

za preivljavanje ivota koji je izrastao iz ove mudrosti. Jedini nain da se to

ostvari je da se organizuje drutvo ovjeka koji je u skladu sa ovim

fundamentalnih Zakonima. Prema tome, biti protiv nacionalsocijalizma je

jednostavno apsurdno i nelogino, kao kad biste bili protiv zakona

gravitacije ili injenice da je Zemlja okrugla! Nacionalsocijalizam nije nita

drugo nego aplikacija fizikih i biolokih zakona politikim, ekonomskim,

drutvenim i religijskih sferama ljudskog ivota na isti nain na koji su danas

primijenjeni u tehnologiji. U ovakvom svjetlu, nacionalsocijalizam je istinski

znanstven za razliku od svih drugih svjetonazora. On ne eli da stvarnost

odgovara nekim predrasudnim teorijama, nego da teorije odgovaraju

stvarnosti. Nova epoha kreiranja znanstvenih znamenitosti bi se tako

odmah odrazila u praktinom ivotu nacionalsocijalistikog drutva.

Naravno, mi ponekad poelimo da su pojedini Zakoni malo drugaiji, ali

neminovno moramo prihvatiti da ih je nemogude izmijeniti. Zakoni Prirode

ne mogu biti ukinuti ili izmijenjeni kroz glasanje Generalne skuptine UN-a,

amerikog Kongresa, ili bilo kojeg drugog nacionalnog parlamenta.

Vjerovatno bi sve bilo lake da su sva ljudska bida i sve rase stvorene iste, i

kada ne bi bilo faktora nasljedstva koji upravljaju i ograniavaju nae

individualne mogudnosti napretka. Meutim, to nije sluaj, i apsolutno ne

postoji ansa za promjenom ove injenice kroz razmiljanje po elji, tj.

ponaajudi se kao da Zakoni ne postoje. Uspostavljanje takvog drutva, u


8

kojem bi razmiljanje bilo po elji, je smrtni grijeh koji samo moe imati

katastrofalne posljedice.

Nije udo, naprotiv, da ovjek ivi u stalnom strahu od toga ta mu naredni

dan donosi. Naalost, ovaj strah i beznadenost su najraireniji u arijskom

dijelu svijeta, gdje su dekadencija i propadanje morala najnapredniji. Ovdje

su ljudi potpuno otueni od zvukova i prirodnih vrijednosti i pretvoreni u

bezumne zombije, ije tjeskobe ublaava materijalno bogatstvo u stalnoj

utrci protiv ekonomskog haosa. Uprkos svim tim materijalnim dobrima

savremenom svijeta, ovi ljudi niti su sretni niti zadovoljni. Njima potpuno

nedostaju ideali i enuzijazam, oni su izgubili vjeru u bududnost. Arijac je

jednostanvo uplaen da donosi djecu u ovakav svijet. Kada ne vidi

bududnost, on preferira rasko u momentu ouvanja njegove rase i kulture.

On pokuava osigurati ugodan ivot sebi koliko god moe u ovoj septikoj

jami, a njegova jedina nada je da se neizbjena katastrofa nede dogoditi u

toku njegovog ivota. Shodno tome, on pasivno posmatra kako zemlja

njegovih predaka, polahko ali sigurno, pada u ruke stranaca, koji jo uvijek

ne shvataju da kraj bijelog ovjeka znai kraj svake civilizacije.

Ovo je Zlatno doba koje su nai neprijatelji obedali svijetu 1945. ovo je to

to su oni bili sposobni uraditi za 40 godina koliko su imali apsolutnu mod.

Pod ovim okolnostima, izgledi za bududnost su sumorni. Meutim, ne mora

biti tako. To to je svijet u tako zlobnoj situaciji je iskljuivo rezultat

ovjekovog nepotivanja Zakona Prirode.

Kao nacionalsocijalist, neizbjeno se osjedate kao neko sa druge planete kad

jednom shvatite prirodu sadanjeg poretka. Moete da nemate udjela u

ovom sistemu i svakodnevna borba za preivljavanjem u okviru tog drutva

se ini uzaludnim gubljenjem vremena. Kao nacionalsocijalisti, mi

predoavamo potpuno novi svjetski poredak, zasnovan na nepresunoj

mudrosti po kojoj Priroda ivi i stvara. Samo unutar takvog novog svjetskog

poretka ivot na ovoj planeti moe opstati na due staze. Meutim, da bi

uspostavio novi svjetski poredak, ovjek mora shvatiti da nije uzdignut

iznad Prirode. ovjek nije gospodar stvaranja, nego integrisani dio


9

cjelokupnosti Prirode, on je podloan potpuno istim zakonima kao i sva

druga iva bida. Takoer, mora prihvatiti znanstveno dokazanu injenicu da

su ljudske rase razliite ne samo po svom spoljanjem izgledu, nego i po

svojim mentalnim i intelektualnim karakteristikama, i konano, da sva

ljudska bida su pojedinci stvoreni razliiti, i da su njihovi ivoti uglavnom

odreeni faktorima nasljedstva, a ne njihovim okruenjem.

Ovo se moda ini nepoteno, ali jedna od stvari koje ovjek mora

prepoznati je ta da u Prirodu ne postoji koncepcija pravde u smislu kojeg ta

rije uglavnom ima. Kao ljudska bida mi moemo, i trebali bismo,

organizovati drutva zasnovana na legalnoj i socijalnoj pravdi, jer svi lanovi

drutva imaju korisnu funkciju i stoga mogu imati jednaka prava pred

zakonom i sigurnost od ekonomske eksploatacije. Ovo je dio sigurnosti koji

je neophodan i prirodan u organizovanom drutvu kao stvar injenice to

je dio razloga zato ljudi uestvuju u uspostavljanju stabilnih drutvenih

struktura koje su eljele ovu sigurnost. Meutim, mi ne moemo stvoriti

bioloku pravdu ba kao to ne moemo stvoriti bioloku jednakost. Sa

ljudske take gledita, to de se uvijek initi vrlo nepotenim da su neki ljudi

napadnuti uasnim, bolnim bolestima u mladosti, dok drugi mogu uivati u

dobrom zdravlju dok ne postanu stogodinjaci takoer, ak i ako neko ko

umre u 25. godini ivota ima mnogo vede mentalne darove i mogao bi

ovjeanstvu dati mnogo vie nego onaj koji dostigne starost. Nije bitno

kako se mi osjedamo zbog toga, tako je kako je, uprkos svim naim

medicinskim sposobnostima, ovjek mora nauiti prihvatati da Priroda ne

poznaje nae koncepte pravde, i da svaki pokuaj uvoenja neke boanske

pravde u ivot mora biti odbaen kao apsurdan pokuaj bjeanja od

stvarnosti. U ovom sluaju, neprijatelji nacionalsocijalizma esto tvrde da je

bioloka konecpcija ljudske prirode, koja je isti temelj nacionalsocijalizma,

neetika. Ovome moemo samo odgovoriti da je takozvana etika ovih

neprijatelja nemoralna, jer se zasnivaju na normama i vrijednostima koji se

ne temelje na Prirodi. Za nacionalsocijaliste, postoji samo jedna istina :

Zakoni Prirode, i sve se u potpunosti ne poklapa sa ovom istinom je 100%


10

pogreno.

Ovo, naravno, znai potpuno odbacivanje krdanstva, iji neprirodni

dualizam je temelj prevladajudeg moralnog koda koji je preruen u

liberalne-humanistike ili marksistike oznake. Prema krdanstvu, ovjek

uiva posebnu poziciju meu svim stvorenjima jer ima boansku duu. Ta

dua je univerzalna i nebioloka. To se ne razlikuje od rase do rase, i od

pojedinca do pojedinca, i ne zavisi od inteligencije ili bilo koje druge

mentalne ili fizike osobine pojedinca, niti od nasljedstva ili bilo ega

drugog naina pod utjecajem Prirode. To je ta dua koja sve ljude ini

jednakim u oima Boga, bez obzira ta rade ili ta su, sve dok vjeruju u

njega. Za krdanina, prianje o ovjeku kao proizvodu biolokih faktora, je

poniavanje. Prema krdanstvu, cijeli ovjekov ivot je borba izmeu

boanske due (duha) i materije, tj. Prirode, ili, na pojedinanom nivou,

tijela, to predstavlja zlo i mora biti poraena u cilju da se dobije vjeni ivot

u neodreenom raju u oblacima. ivot na zemlji je samo priprema za ivot

koji slijedi ili u Abrahamovom naruju ili u paklu, zavisno od uspjeha u

borbi protiv njihove bioloke prirode. Sam po sebi, ivot na zemlji je bez

ikakvih vrijednosti, samo dolina suza.

Tako, krdanstvo se odlikuje izrazitim nepotivanjem ivota i Prirode. To je

religija za gubitnike i sanjare koji se ne mogu nositi sa izazovima ivota, ved

samo vegetiraju okolo, vjerujudi da de posljednji biti prvi, i prvi de biti

posljednji, i to se krdanstva tie bilo koji zloinaki bezvrijedan ovjek i

mentalno deficitarna budala je vrednija od marljivog i kreativnog graanina.

Ono predstavlja skup normi i vrijednosti koje djevicu postavljaju iznad

majke, svetenika iznad oca porodice, i slabe i one koji pate iznad jakih i

onih koji pobjeuju, ak i mrtve iznad ivih. Ono prezire svako zadovoljstvo

u ivotu i velia samomuenje i samoponienje kao pozitivne pokazatelje da

se ovjek bori protiv svog tijela i prihvata da je roen kao posuda za grijeg,

jer nije duh u cjelosti.

Nebitno iz kojeg ugla gledate, krdanstvo predstavlja izopaen i cinian stav

prema ivotu koji ni po kojim uslovima ne moe biti tolerisan u zdravom


11

drutvu. Grubo reeno, krdanstvo je vrsta dugovnog AIDS-a koji je unitio

na prirodni imunitet protiv nebiolokih razmiljanja. To je bolest koja

zagauje um i protiv nje se mora boriti svim sredstvima.

Za razliku od krdanina, nacionalsocijalist treba ivjeti. Treba iriti svoje

sposobnosti i razvijati linost koliko god moe, u granicama svoje bioloke

prirode i fiziki i psihiki. On ne bi trebao provesti ivot na koljenima pred

bliskoistonim Bogom, moledi za milost i oprost za grijeh to je roen u

Prirodi. elimo vidjeti ponosne i skladne ljude koji su sigurni u sebe i svoju

misiju u ivotu, a ne prestraene i bezvoljne proizvode cininih koncepcija

kao to su istoni grijeh, koja ovjeku ostavlja samo jedno zadovoljstvo u

ivotu : da de mu Bog oprostiti, samo ako se pokaje i ako bude vjerovao.

Ne elimo ni srameljive niti beznadne rtve pluralistikog svjetonazora koji

porie apsolutne vrijednosti. Nismo ateisti, vjerujemo u boanstvo, ali je

nae boanstvo totalna suprotnost judeokrdanskom Jahveu. U

nacionalsocijalizmu postoji samo jedno istinsko boanstvo : nedostina

stvaralaka mod koja se oituje svugdje u Prirodi. To je boanstvo za koje se

rtvujemo pokazujudi strahopotovanje i uvaavanje prema mudrosti

Zakona Prirode. Kao nacionalsocijalisti ne pratimo nikakve druge glasove do

glasa Prirode, i nikakvu drugu etiku, do etike Prirode, i znamo samo za

jedan smrtni grijeh : pokuaj pobune protiv ove etike.

Iako je ovjek dio Prirode, nacionalsocijalisti su, naravno, potpuno svjesni

da se ovjek razlikuje od drugih ivih bida u jednom odreenom odnosu :

njegov jedinstveni um koji mu omogudava da razmilja o apstraktnim

stvarima. Ova sposobnost omogudila je ovjeku da sprijei ili ublai neke

okrutnosti Prirode, koje su druga bida morala propatiti. Na um nam je

omogudio da lijeimo bolesti koje bi inae bile umirude i da pronaemo

osnovne principe za mnoge Zakone Prirode, tako da smo bili u mogudnosti

koristiti neke od ovih principa u nau korist za bolje ili gore da razvijemo

tehnologiju koja je neophodna da se istrai tlo i iskoriste njegova bogatstva.

Naalost, na um nam je takoer omogudio da svjesno odbacimo Zakone

Prirode kada smo shvatili da je lake ih pokuati ignorisati nego slijediti. U


12

primitivnom drutvu, brzo biste osjedali posljedice takve transgresije, ali u

visoko naprednom tehnolokom svijetu, mogude je preivjeti naruavanje

Zakona Prirode na neko vrijeme, bez osjedaja neizbjene osvete. Meutim,

prije ili kasnije oni de dodi sa neumoljivom snagom i tada de biti, ako ne

nemogude, onda barem strano teko ispraviti greke.

Konano, na jedinstveni um nam je takoer dao osjedaj da se teko

pronadi uz bilo koju ivotinju : strah od nepoznatog, izvjesnost smrti, a

samim tim i oajniku potrebu za neto to de ovjeku dati osjedaj duhovne

sigurnosti i uiniti da vidi smisao ivota van puke jagme za materijalnim

dobrima. Ovo je potreba koja lei iza religija, ali za razliku od njih,

nacionalsocijalizam se koncetrie na zadovoljavanje ovih potreba na zemlji.

U ovoj vezi, trebalo bi se spomenuti da ni um ni osjedaj nisu izolirani,

nebioloki faktori, nego neodvojivi dio ivog organizma, i kao i fizike

karakteristike ovjeka, tako je i duh predmet Zakona Prirode u vezi sa

nasljedstvom. Kao nacionalsocijalisti, mi mislimo da cjelokupno drutvo

mora biti organizovano tako da svi aspekti Zakona Prirode budu

zadovoljeni. Prema tome, nije dovoljno zadovoljiti materijalne potrebe ljudi

uspostavljanjem stabilnog ekonomskog ivota. Takoer je neophodno

gledati da i duhovne potrebe budu zadovoljene.

Neprijatelji esto tvrde da je duhovni svemir nacionalsocijalizma jedan od

onih prisilnih i manipulacijskih, gdje je pojedinac otuen od svoje slobode i

samostalnosti samo kako bi postao dio bezumne mase. Ovo je, naravno,

daleko od istine. Zapravo, to je mnogo blii opis demokratije. Demokrate su

ti koji odbacuju narod kao veliku sivu masu, gdje su razlike izmeu

pojedinaca objanjene kao rezultat povremenog utjecaja okoline kojeg

drutvo mora popraviti u cilju socijalizacije ljudi na demokratski nain.

Nacionalsocijalizam, pak, potuje pojedinca. Znamo da su sva ljudska bida

bioloki jedinstvena i da imaju razliite talente i mogudnosti. Kombinovati

sve ove pojedinane darove unutar drutva je jedan od najvanijih zadataka

nacionalsocijalistike drave. Samo na ovaj nain je mogude iskoristiti

ukupno koliinu mentalnih resursa ovjeka za dobrobiti i pojedinca i


13

drutva.

Meutim, mi takoer znamo da genije i napredak nikada nisu doli iz mase,

nego uvijek od istaknutih pojedinaca, i samo osiguravanjem individualne

mogudnosti pronalaska i razvoja njegove linosti to je slobodnije mogude u

organizovanom drutvu gdje moemo nastaviti napredovanje ovjeka u vie

savrenstvo.

Ako elimo rijeiti ogroman problem sa kojim se svijet suoava nakon 45

godina demokratije, ovo je neophodno. S obzirom da je oigledno

nemogude podidi ljude na nivo iznad njihove uroene mogudnosti razvoja,

svi glupi pokuaji da se svi ljudi uine jednakim u svakom pogledu

neizbjeno vodi do ujedinjenja na najniem nivou, npr. suzbijanjem svih

pojedinaca koji se uzdiu iznad prosjeka u inteligenciji ili na bilo koji drugi

nain. Ovaj trend nije djelo nacionalsocijalizma, nego demokratije, i nije

vjerovatno da de poboljati uvjete ivota na Zemlji.

Meutim, svaki pokuaj poticanja elite je s pravom doivljen kao prijetnja

samom temelju demokratskog sistema, gdje se vjeruje da svako, ne samo

da ima jednaka prava, nego i da ima jednak utjecaj na javne dogaaje, bez

obzira ima li potrebne kvalitete za to ili ne. Takav sistem dravu moe voditi

samo u propast. U nacionalsocijalistikoj dravi, vostvo de se sastojati od

samo najboljih pripadnika nacije. Samo de oni biti u mogudnosti da

rjeavaju probleme koji se povedavaju i da se suoe sa odgovornodu.

Pojedini lanovi demokratskog vijeda ne mogu biti odgovorni za svoja djela,

jer sve odluke se donose glasanjem i svi se moraju nakloniti vedini bez

obzira da li je pojedinac saglasana ili ne. Jasno, ova vrsta foruma prua

mogudnost za najizopaenije elemente drutva. Ironino je da velika

komercijalna preduzeda troe ogromne koliine vremena i novca na

pronalaenje i obuavanje najboljih ljudi za najbolje pozicije u korporaciji,

gdje svaki politiki arlatan bez obrazovanja uopte moe postati premijer

ili predsjednik drave, samo ako ima prave veze i ne pokazuje previe

inteligencije, to ukazuje da ne moe biti manipulisan tako lahko od strane

raznih interesnih grupa i da nikada ne bi mogao biti podrka. To je


14

patetino!

Ovo negiranje individualnosti i biolokih razlika meu ljudskim bidima

vodilo je do represije nad pojmom genetske higijene. Dananja higijena je

tek neto o pranju vaih ruku i zuba. ovjek ne zna za princip genetske

higijene, iako troi ogromne koliine vremena i energije na uzgoju konja,

krava, pasa, golubova, papiga itd sve po najboljim genetskim principima,

ali kada doe do razmnoavanja njegove vlastite vrste, on potpuno

zanemaruje ove principe kao da oni vae samo u ivotinjskom svijetu i

voljno doprinosi ukupnoj biolokoj degeneraciji ovjeanstva.

U prirodnom stanju, svaka populacija je stvar bioloke selekcije, to znai da

pojedinci koji su najspremniji za date okolnosti idu na vrh drutva, gdje oni

koji se ne mogu nositi sa takvim ivotom moraju nestati. Ovo je jedan od

elinih, nemilosrdnih Zakona Prirode koje je ovjek bio u stanju ublaiti

izgradnjom drutava gdje ima prostora i za zatitu slabijih elemenata

stanovnitva, koji takoer imaju znaajnu ulogu u razvijenom drutvu.

Meutim, ako potpuno zatvorimo oi postojanju ovog Zakona Prirode, mi

demo, takoer, idi ka katastrofi, tako da ne bismo vie bili sposobni

osigurati neophodne bioloke kvalitete stanovnitva da preivimo sistem

koji je dovoljno jak da zatiti i slabe. Bez obzira na bioloke stvarnosti

ivota, zavridemo tamo gdje de najslabiji pojedinci biti prvi koji de nestati.

Prema tome, nacionalsocijalizam ne znai, kao to se obino tvrdi, da su

slabi naputeni i preputeni sami sebi. Naprotiv! Nacionalsocijalizam je

jedina garancija koju slabi mogu imati protiv sigurnog unitenja. Ovdje,

meutim, treba naglasiti da slabost nije ideal to je neto protiv ega se

mora boriti i to je jedino mogude kroz posljedinu genetsku higijenu.

Nacionalsocijalistika drava de osvijestiti ljude o biolokom mehanizmu i

tako osigurati da ovjek oporavi svoje prirodne instinkte u ovom podruju,

tako da bioloki moe napredovati. Samo budale mogu vjerovati da je

ovjek ved dostigao najviu mogudu taku razvoja. Meutim, u cilju da se

ovjek dalje razvije, drutvo mora osigurati da bolesti i slabosti ne budu

ovjekovjeene kroz nasljedstvo. Sloboda prijenosu patnje svojoj djeci i


15

razbijanju populacije genetski je zloin protiv nadolazedih generacija.

U isto vrijeme, drutvo mora biti sigurno da postoji zdrav okoli tako da

bolesti uzrokovane spoljanjim utjecajima nestanu zauvijek. Pri tome

mislimo ne samo na drutvenu sredinu i uslove na radnim mjestima, nego i

na ekoloko okruenje.

U nacionalsocijalistikom drutvu, potpuno je neprihvatljivo da se dobit

razbacuje i da pohlepni materijalizam omogudava ubacivanje patogenih

umjetnih aditiva u hranu i odjedu, nezdravnih sintetikih materijala u nae

domove i javne objekte, i povedanje zagaenosti tla, zraka i vode, a da ne

spominjem smrtonosna radioaktivna oneidenja koja de trajati stotinama

hiljada godina. Sve ovo je logian ishod potpunog izopaenja istinskih

ljudskih vrijednosti vien u ovim smrtno bolesnim drutvima. Genetska

higijena i opta kontrola zagaenja su samo dva aspekta istog cilja :

ouvanje Prirode i ekoloka ravnotea kako bi se osigurao nastavak

duhovnog i tjelesnog zdravlja ovjeka. Bez zdravog okolia ak i najbolji geni

de biti uniteni, a bez dovoljne koliine tih gena, nede postojati niko ko

moe stvoriti zdrav okoli. Dobroj sredini takoer pripadaju i zdrava

porodica gdje djeca mogu odrastati u harmoniji i biti sretna, a jo jedno zlo

trenutnog poretka je to to se ovakva porodica unitava od strane obino

anti-biolokih razmiljanja i besmislica enskih feministica. Ba kao to su

rase razliite, tako su i spolovi, a ideja da su mukarci i ene bioloki jednaki

je opasna prijetnja opstanku ovjeka. Razlike izmeu njih nisu rezultat

drutvenih spolnih uloga, nego biolokih! Nije sluajno da je ena ta koja

raa djecu. Ona ne samo da je bioloki odreena za taj zadatak, nego i

mentalno, i kao majka novog pokoljenja ona ima najvaniju ulogu u drutvu.

Ideja da ona mora sama sebe ispuniti pristupanje na trite rada i

dobijanjem posla, dok su njena djeca preputena drugima, je zloin! ene

se mogu ispuniti samo kroz svoje bioloke uloge kao majke. Bez majke,

porodica se raspada. Djeca su preputena sama sebi ili dravnoj edukaciji.

Kada dou kudi, niko nema vremena za njih. Nisu uena nikakvim idealima,

pa svoje idole pronalaze na televiziji, u looj muzici, i ak loijoj literaturi.


16

ive uz brzu hranu i ostaju rtve najgore vrste komercijalnog materijalizma.

To je, ako ena ne odabere da izbjegne da ima djecu uopte bilo pomodu

nekog ureaja za kontrolu raanja ili pobaaja, ako ostane trudna.

Naravno, feministi tvrde da bi bilo tako prirodno da mukarac pazi na djecu,

a da ena ide na posao. injenica je ta da ako je to tako prirodno, onda bi

mukarac raao takoer.

Naprotiv, biologija ene de uvijek znaiti da je ena u slabijoj poziciji na

tritu rada jer je manje stabilna u odnosu na mukarca. Da ne spominjem

poslove koji zahtijevaju odreenu fiziku snagu. Nije udo da Elisabeth

Badinter, idovsko-francuska feministkinja, u novoj knjizi Lun est lautre ,

objavljenoj od strane O. Jacoba, Pariz 1986., i, nije udno to je prevedena

na skoro svaki zapadnoeuropski jezik, zahtijeva da maternjica i jajnici budu

transplantirani mukarcu kako bi se osigurala jednakost! Doista, drutvo

gdje takve knjige imaju itaoce je smrtno bolesno.

Dio je ovjekove bioloke prirode da nije samo izoliran individualno, nego i

drutveno bide, a njegov drutveni instinkt nadilazi nuklearnu obitelj. Od

najranijih vremena, ljudska bida su ivjela zajedno u grupama kako bi lake

opstali od opasnosti za njihovu primitivnu egzistenciju. Da nisu uradili tako,

ovjek bio, kao vrsta, teko preivio. Drugim rijeima, ivot u organizovanim

drutvima je uslov za ovjekovu egzistenciju, i poziv na organizovanje je dio

nae prirode. Bez organizovanog drutva, svaki pojedinac bi imao da radi

pokuavajudi da zadovolji svoje dnevne potrebe. Tu ne bi bilo mjesta za

umjetnost, znanost, obrazovanje ili bilo kakve zdravstvene usluge. Visok

stepen organizacije je jednostavno preduvjet i za kulturni i tehnoloki

napredak. Dakle, nema anse da je sluajno da su najvie kulture uvijek

stvarane od strane naroda sa najboljim sposobnostima za organizaciju

Arijaca.

U organizovanom drutvu, meutim, apsolutno je neophodno da se

pojedinac uklopi u normu koju dijeli sa drugim lanovima zajednice i da

odustaje od zloupotrebe svoje inteligencije i talenta na nain koji je tetan


17

za samu zajednicu koja je uinila da razvoj tih talenata postane mogud.

Meutim, neophodna odanost unutar grupe ne moe biti zasnovana samo

na materijalistikim razlozima. Nije dovoljno samo imati zajedniku

socijalnu slubu. Jedino ima smisla odredi se nekih od sloboda pojedinca u

drutvu sa zajednikom sudbinom, koje se sastoji od ljudi sa zajednikom

pozadinom, zajednikim normama i vrijednostima, i zajednikom svrhom u

ivotu ljudi iji su preci odvajali i branili istu teritoriju generacijama, jer su

eljeli sauvati svoje specifine jezike, kulturne i bioloke karakteristike.

To je ta elja koja je proizvela nau kulturu u bliskom skladu sa talentima

naeg naroda, koncepcijama, idealima i vrijednostima sa onim ime

moemo pozvati duu naeg naroda. Drugi ljudi imaju druge talente,

koncepcije, ideale i vrijednosti, i oni su stoga proizveli druge kulture. One

moda jesu dobre kao nae ali su svejedno strane nama, ba kao to je

naa kultura strana drugim narodima. Pria o nadolazedoj, univerzalnoj

kulturi svijeta, zajednikoj za sve ljude, je besmislena. Kultura koja nije

nastala prirodnim putem kao odraz due naroda, je negiranje samog

znaenja svjetske kulture, a historija pokazuje vrlo jasno da svaka

civilizacija koja nije mogla sauvati i dalje razviti vlastitu kulturu, pa je zbog

toga primila razne strane elemente koji su naili, je stajala neposredno prije

svog neizbjenog pada.

Drutvo koje se sastoji od izmijeanih rasa, religija i filozofija zasigurno nije

izraz duhovnog i kulturnog bogatstva, kao to se danas obino tvrdi. To je

apsurd ije se postojanje ne moe opravdati ni na kojoj osnovi siguran

pokazatelj skorog raspada nacije i potpunog rasputanja svih normi i

vrijednosti. Takvo drutvo je degenerativna parodija istinske zajednice i

ne moe potrajati, jer drutvena odanost izmeu razliitih grupa koje

trenutno ive na istom komadu zemlje je slomljena daleko jaom

duhovnom - odanodu prema religijskim i filozofskim idejama koje nemaju

svoje osnove u samoj naciji i njenoj historiji.

Najozbiljnija prijetnja usklaenosti drutva je, bez poreenja, bioloko


18

mijeanje rasa koje je uvijek ili dolazilo ruku pod ruku sa mijeanjem

kultura, ili ak bilo njegova pretpostavka. Raspad kulture same po sebi

moe biti zaustavljen u bilo koje vrijeme, a narod moe pronadi svoj put

nazad do svojih vlastitih kulturnih normi i vrijednosti ponovo sve dok je

rasni soj netaknut. Rasno mijeanje je, meutim, neopozivo i njegove

posljedice su neprocjenjive i katastrofalne. injenica je da se Priroda uvijek

razvijala prema vioj rasnoj razlici. Kroz neprirodno rasno mijeanje

svjedoimo izjednaavanju svih razliitih prirodnih talenata, od kojih su svi

odreeni rasom. Gdje je jedna rasa napredovala u jednom smjeru, izgradila

zajednicu i stvorila kulturu zasnovanu na kvalitetama koje je sama razvila,

tu de mijeanje sa drugim rasama znaiti da nakon nekoliko generacija

potomaka, kopilad de izgubiti svaki uslov za razumijevanje onoga to su

njihovi preci stvorili.

Naalost, postoji mnogo prilika za izuavanje vrste drutava koje imamo kao

posljedicu rasnog mijeanja. Latinska Amerika, Indija i Egipat su odlini

primjeri, a tu su i antiki Grci i Rimsko carstvo. Ba kao indijske, perzijske i

egipatske kulture, tako su i grka i rimska civilizacija stvorene i odravane

od strane useljene manjine preteito nordijske rase. Ova razvijenija manjina

je prvo potisnula izvornu vedinu i njihovu kulturu, ali su kasnije polahko

podlegli brojanoj nadmodi svojih prethodnika. Oslabljeni bezbrojnim

ratovima koji su ih kotali njihove najvrjednije krvi i srueni azijskim idejama

o lanoj humanosti, postepeno su dobijali vedi broj iz priguenog dijela

stanovnitva i doveli nove robove i radnike iz svojih kolonija u Africi i Aziji

koji su onda bili integrisani i dobili graanska prava u narednim

generacijama. Ovo je zasigurno poznata slika, zar ne ? I to je bio raspad

nordijske rase koji je promijenio ponosnu dravu starih Grka u dananju

Grku, a Rim u Italiju ili drugaije reeno : civilizaciju u haos! U koli jo

uvijek troite vrijeme uedi djecu o drevnim kulturama, ali ni rije nije

reena o ljudima koji su te kulture stvorili. Ne ini se da iko uporno razmilja

o tome da sposobnost organizovanja drave moe tako u potpunosti

nestati. Istina je da mnogi ljudi koji se predstavljaju kao Rimljani danas

imaju vrlo malo zajednikog sa njihovim mogudim prethodnicima. Veoma


19

mnogo njihovih predaka ima svoje domove juno od Sredozemlja!

Kada govorimo o rasnoj biologiji danas, ubrzo se suoimo sa mnogo tabu-

stvari. Izuavanje rasne biologije je postalo neto zloesto to jest, ako

elite izuavati ljudske rase ak ni od doktora ili tzv. antropologa se ne

moe oekivati da uopte bilo ta znaju o ovome. ak i da elite, takvo

znanje moe natetiti vaoj karijeri, pa zato brinuti ? Stoga se uvijek

odrava, sa prezrivim podsmijehom, da ne postoji ista bijela rasa i da je

Arijac samo lingvistiki pojam itd., to dokazuje da je rasna nauka

besmislica. Naravno, ovi argumenti nisu potpuno pogreni ali konkluzija

jeste. Istina je da je postojala mjeavina razliitih europskih rasa, ali je to

bila mjeavina usko povezanih podrasa unutar jedne rase, tzv. Bijele rase,

koju moete slobodno nazivati arijskom rasom sve dok moete definisati

to to priate. Nadalje, apsolutno nema osnove za tvrdnju da je ta

mjeavina koja nipoto nije bila potpuna bila prednost za Europljane.

Vjerovatno je bilo suprotno, i apsolutno nema dobrog razloga da se nastavi

proces raspada daljnjim mijeanjem rasa.

Neznalice takoer tvrde da je rasno mijeanje neophodno da se izbjegne

parenje u bliskom srodstvu. Ovo je, naravno, nebioloki i besmisleno. Ono

se odnosi samo na parenje blisko povezanih pojedinaca, koji nuno nalikuju

jedno drugome sa bioloke take gledita. Kroz takvo parenje imamo

nakupljanje razliitih genetskih faktora koliko dobrih, toliko i loih. Ako i

otac i majka nose iste gene, postoji dobra ansa ili rizik da de potomci

dobiti jo tih gena, ali s obzirom da svi praktino nosimo nesretne gene,

oigledno je poeljno da ovi geni nede biti akumulirani. Ovdje je nevano da

de biti akumulacija pozitivnih gena takoer : veda sklonost za razvoj

nasljednih bolesti ne moe biti dobro provedena od strane drugih pozitivnih

kvaliteta. Meutim, parenje u bliskom srodstvu je opasnost samo u veoma

malim populacijama, kau, na veoma malim ostrvima ili u tzv. kraljevskim ili

plemidkim porodicama. U milionskim populacijama ono jednostavno ne

moe postojati u normalnim okolnostima.

U svakom sluaju, dodavanje rasno stranih genteskih elemenata nije dobar


20

nain izbjegavanja krianja. Ono samo vodi ka neskladnim pojedincima, jer

su roditelji previe razliiti. Na ovo ignorant bi odgovorio da se izgleda

dobiju veoma dobri rezultati u ivotinjskom svijetu kao i sa biljkama kad

iskriate razliite rase. Ovo je, naravno, tano, ali tu se radi o strogo

kontrolisanom krianju gdje su znanstvenici ved unaprijed odredili koje

konkretno kvalitete ele da ukrste. Dakle, birate roditelje sa ciljem na umu

uzimanja pojedinaca koji nose samo najbolje kvalitete koje elite kriati.

Kada dobijete potomke, ponovo birate pojedince u kojima pronalazite

vedinu kvaliteta koje elite. Oni se koriste za daljnje krianje. Ostatak se

jednostavno kolje kao neizbjean otpad. Nastavljeno krianje sa ovim

pojedincima bi dalo rezultate suprotne od eljenih. Ni u kom sluaju ne

dozvolite takav rasplod. Ako se grekom desi, npr. sa psima, morate unititi

potomke!

Koliko opasno krianje moe biti, moe se prikazati pomodu tzv. ubijajudih

pela. One su umjetni proizvod pokuaja stvaranja robusne rase sa visokim

rodnim kapacitetom. Rezultat je bio agresivan roj pela koje uopte ne

mogu opraiti cvijede. Sluajno, neke od njih su izali iz laboratorija i danas

su ozbiljna prijetnja u Junoj Americi i junim dijelovima SAD-a, djelomino

zbog toga to su visoko opasne i za ljude i za ivotinje jer ubijaju sve to se

krede, a takoer i zbog toga to zamjenjuju obine pele, tako da cvjetovi

ne budu opraeni. Ovo je dobar primjer emu rasno mijeanje vodi ako se

pogrijei u neophodnoj kontroli i onda zamislite da se rasno mijeanje

odvija bez ikakve kontrole!

Vjerovatno ne postoji niko ko bi predloio uvoenje istih procedura za

krianje ljudskih rasa, kao onih koje postoje kod ivotinja sasvim

nezavisno od injenice da se ovdje radi o mnogo sloenijim faktorima nego

to je to sluaj sa ivotinjama. To nisu jednostavno objanjive stvari kao

stas, kvalitet mesa ili kapacitet proizvodnje mlijeka, koje bi utvrdile da li se

ljudi mogu nositi sa zahtjevima drutva, nego faktori kao to su dispozicija

karaktera, inteligencija, kreativnost i unutranja harmonija sve kvalitete

koje mnogo ispataju kada pomijeate rase. S tim u vezi, vrijedno pomena


21

je i to da svi ljudi koji su naklonjeni neobuzdanom rasnom mijeanju ne

znaju redi koje poeljne osobine, koje posjeduju strani rasni faktori koji se

mijeaju sa arijskim svijetom, bi mogli obogatiti bijelu rasu!

U svakom sluaju, trenutna sklonost raspadanja u svim slojevima drutva ne

moe nainiti da ljudi budu nesigurni i nesretni. Samo u stvarnoj, skladnoj

zajednici koja se sastoji od ljudi iste kulturne, historijske i bioloke

pozadine, kao i istih duhovnih tenji za bududnosti, pojedinac moe pronadi

mir i unutranju sigurnost koju treba. Samo tu se ljudsko bide moe osjedati

kao prirodni dio jedne vede cjeline, neega to je modnije od pojedinca

samog po sebi, i neega to de nastaviti postojati kad pojedinca vie ne

bude, isto kao to je postojalo i prije nego je pojedinac roen. Samo u

takvoj nacionalnoj zajednici sudbine ovjek moe pronadi vjeni ivot kojem

je uvijek teio. U svojoj djeci i u svom narodu demo zauvijek ivjeti, ali je to

samo dio vjenosti koji imamo. Bez toga, kao da nismo nikada ni ivjeli!

U drugu ruku, ako moramo nadi svoj identite i ostvariti cilj u ivotu van

nacionalne zajednice, ta zajednica je izgubila svoj smisao i neizbjeno je da

de se raspasti, ba kao brak u kojem partneri nemaju nita zajedniko osim

adrese.

To je fundamentalna nacionalistika taka gledita.

Meutim, odanost unutar grupe mora biti reciprona. Ne radi se samo o

tome da graanin mora biti odan drutvu drutvo takoer mora biti

odano graaninu. Odanost tako predstavlja samo socijalne uvjete i

ekonomski sistem u kojem niko nije iskoriten, i gdje svako radi sve to

moe za zajedniku dobrobit, kako bi se odrao red koji titi zajednike

vrijednosti, garantuje ivot i sredu graana, i daje svakom pojedincu njegov

udio u vjenom ivotu naroda.

To je fundamentalna socijalistika taka gledita.

Nacionalizam bez socijalizma je apsurd i obratno, socijalizam bez jasno

definisane zajednice nema smisla.


22

Danas se esto tvrdi da nacionalsocijalistiki stavovi vode ka ratu i

pokuajima da se potisnu drugi narodi. To je apsolutna besmislica. Sasvim

suprotno je istina. Potovanje prema kulturnim i biolokim identitetima

drugih naroda je mogude jedino ako prepoznate postojanje i elju za rasnim

i kulturnim razlikama a teko moete potovati identitet drugih naroda

ako ne cijenite vlastiti. Ako poriete postojanje rasnih razlika, sasvim je

oigledno da pokuavate drugim narodima nametnuti ono to vi mislite da

je najbolje bez obzira na njihov poseban karakter.

Katastrofalna ideja, koju dijele krdanstvo i marksizam, da postoji samo

jedna civilizacija koja je prava za sve ljude, bez obzira na rasu, je osnova i za

europska kolonijalna carstva iz prolih stoljeda, i za dananje neprekidne

pokuaje da se neplodni materijalistiki ivotni stil modernog

industrijalizovanog svijeta nametne domorodakom stanovnitvu zemalja

tredeg svijeta, koji vide samo sjaj, ali ne mogu izraunati gubitak. To de biti

njihova propast, kao to je i naa. Potroako drutvo vidi samo trita i

potroae i uniformnost je kljuna rije. Uniformisana klijentela nema

nikakve posebne zahtjeve, i to ini proizvodnju jednostavnijom i jeftinijom,

to znai vedu prodaju i vedu dobit. Nacionalne specifinosti i razliiti

kulturni obrasci su ovdje neugodnost, pa s stoga bore protiv njih. Za

multinacionalne industrije i lance svi ljudi su jednaki samo ako mogu

troiti. Oni apsolutno nemaju potovanja prema ljudskim vrijednostima. Oni

ih rue.

Za nacionalsocijalizam, razlika je dio prirodnog poretka i elimo odrati ovaj

poredak sa svim njegovim razlikama meu rasama, narodima i pojedincima.

Ne treba nam negroidno pleme koje de praktikovati nau religiju, jesti nau

hranu i koristiti nae zakone. elimo drugim narodima da pronau svoj

vlastiti put u bududnost. Naravno, rado bismo saraivali as njima ako je

korist obostrana, ali ih ne elimo uznemiravati. Ako ne mogu pronadi svoj

put to je njihov problem, ne na. Ne elimo nikakav sukob ni sa kime

samo elimo da budemo ostavljeni na miru. Meutim, mi nismo pacifisti.

Znamo da vremenom svaki narod mora da se bori kako bi preivio kao


23

nacija. Ako to ne uradi, nestade, a mi ne moemo samo sjediti i dozvoliti da

na narod bude uniten. Ako je nae postojanje pod prijetnjom, moramo se

odbraniti, a znamo i da samo nacionalsocijalistiki svjetski poredak,

sastavljen od nezavisnih nacija sa uzajamnim potovanjam jednih prema

drugim, moe osigurati trajni mir i sauvati svijet od predstojede nuklearne

katastrofe.

Ako svijet ne prihvati nacionalsocijalizam kao svoju jedinu nadu za

bududnost, ovjek de se suoiti sa unitenjem. To de biti logina posljedica

njegovog kontinuiranog krenja Zakona Prirode. Meutim, to nede biti kraj

Svemira. Gledajudi od tamo, planeta Zemlja i ljudski rod na njoj su potpuno

neobavezni dijelovi ogromnog stroja. Ako mi nestanemo, razliite civilizacije

iz posljednjih 10 000 godina de biti zanemarive epizode u neogranienom i

bezvremenskom prostoru eksperiment koji je otiao krivim putem. ak i

nakon totalnog nuklearnog rata, vjerovatno de jo postojati osnova za

bioloki ivot na nekim mjestima na zemlji, i tada de napredak prema ak i

viim formama poeti ponovo. ak i ako Zemlja bude totalno unitena u

takvom ratu ili iz nekih drugih razloga vie je nego vjerovatno da postoji

ivot negdje na drugoj planeti u dalekom sunevom sistemu u svemiru,

moda i milionima svjetlosnih godina daleko. U svakom sluaju, Priroda de

uvijek postojati ak i bez ljudi. ak i bez ivota, jo uvijek de postojati

prirodni poredak Svemira. Svemir ne prihvata nikakve posebne zakone za

ovjeka, i ako to ne shvati, zasluide svoje nadolazede unitenje i nita nede

modi da promijeni to.

Meutim, mislimo da bi bila teta da se to dozvoli. To je zato zbog kojeg

pokuavamo navesti ljude da sluaju razum u ovom kasnom satu. Nemamo

vremena za gubiti. Da li bi nam se pridruio? Ne zbog nae dobrobiti nego

zbog dobrobiti svoje djece. Naravno, ovo nije pitanje politike u pitanju je

egzistencija. Moete li priutiti da izgubimo jo vremena?


24

Prevod na bosanski : Bosanski Pokret Nacionalnog Ponosa

Pogledajte jo knjiga u naoj biblioteci na :

http://www.bosanski-nacionalisti.org/literatura.html

kao i lanke na :

http://www.bosanski-nacionalisti.org/268lanci.html

BOSNA BONJACIMA!

Documents

Nacionalsocijalizam - Biološki pogled na svijet