Načela (principi) treninga

7/27/2019 Naela (principi) treninga

1/20

NAELA TRENINGA

U N I VE R Z I TE T U B I H A U PEDAGOK I FAKULTET

O D S J EK T J EL ES NI O D G O J I S PO R T

MENTOR: Dr. Nijaz Skender, van. prof. KANDIDAT: Dejan umar


2/20

TESTIJOM NE

MOEZAHVATITI

CIJELO MORE,

ALI I ONO TOZAHVATI I TOJE MORE.

M e aS e l i m o v i d


3/20

Sportski treningproces povedanjasposobnosti organizma i stjecanje

sportskih znanja radi postizanjamaksimalnih rezultata u oreenoj

sportskoj aktivnosti.

To train (eng.) - vjebati, uvjebavati,uiti, pripremati.

Naela treningasmjernice i pravila kojesistematski usmjeravaju trening.


4/20

AKTIVNO SUDJELOVANJE

Svrha i ciljevi

treninga

Neovisna i

kreativna ulogasportaa

Dunosti sportaa

tokom dugih fazapripreme

TRENER

Zastupa neovisan i savjestan razvoj putem vodstva istrunosti

Perioino i osljeno sa svakim sportaemprodiskutirati njegov napredak

Zajeno sa sportaem razrauje ciljeve treninga i aktivnoih postavlja u sklau sa sportaevim sposobnostima

SPORTA

Treba modi uoiti poboljanje svojih vjetina ,biomotorikih sposobnosti i psiholokih crta

Odgovoran za svoje postupke tokom slobodnogvremena kad nije pod nadzorom trenera

Aktivno sudjeluje u planiranju i analiziranjuugoronog i kratkoronog treninga

Povremeno sudjeluje u testiranju kako bi dobiojasnu sliku forme i poboljanja u atom periou

Treba oraiti neke zaatke iniviualno ko kude,

sam napraviti neke treninge bez nadzora trenera


5/20

Vrhunska izvedba (20 godina)

Specijalizirani trening

(15

-

16 godina)

Viestrani razvoj

(6 godina)

VIESTRANI RAZVOJrazvoj temeljnih vjetina ko jece koje

de im pomodi a postanu opdenito obri

sportai prije nego ponu treniranje

oreenog sporta.

iroka i viestrana osnova tjelesnog razvojaosnovni je uslov da bi se postigao visoko

specijalizirani stepen tjelesne pripreme i

tehnikog majstorstva.


6/20

Specifinost u treninguprisutna je u svakoj od trifaze razvoja ali u razliitim omjerima.

Sljedbenici viestranog razvoja u ranim godinamaizgrait de solinu osnovu te izbjedi povree,

prenaprezanja, monotoniju i ustajalost u treningu.


7/20

Princip viestranosti najvie se treba primjenjivati utreningu djece i juniora, a trening bi trebao biti sve

specijaliziraniji kako sporta sazrijeva i kako se

poie njegov stepen usavravanja.


8/20

SPECIJALIZACIJA

Nastupa nakon to sporta razvije solineviestrane temelje i pone teiti zaspecijalizacijom u pojedinom sportu ili

pozicijom u ekipnom sportu.

U sportovima koji zahtjevaju ovladavanje tehnikom,koordinacijom ili brzinom (gimnastika, plivanje,umjetniko klizanje) visoki rezultati mogu se postidi unioj obi.

U sportovima gje ominira kariorespiratorna i miidnaizrljivost (npr. norijsko skijanje, tranje, veslanje, brzoklizanje, biciklizam) pokuaji a se spusti ob sportskezrelosti samo de ovesti o iscrpljenosti i brzog

izgaranja.


9/20

INDIVIDUALIZACIJA

Treneri sportaa tretiraju pojeinano premanjezinim/njegovim sposobnostima, potencijalu,karakteristikama uenja i specifinostima sporta, neovisno ostepenu forme.

NE POSTOJE PRECIZNI STANDARDI U POGLEDU TRENANIH

ZAHTJEVA!

Trenana koncepcija moelira se prema sportaevim fiziolokimi psiholokim karakteristikama ne povrgavati sportaeprogramima treninga uspjenih sportaa.

SPOLNE RAZLIKE IMAJU VANU ULOGU ZA NASTUP I

INDIVIDUALNI KAPACITET NA TRENINGU!

Tolerancija sportaa na napore oreujese analizom njihovog radnog kapaciteta irazvoja linosti prema kojima se planiraju

opteredenja na treningu.


10/20

RADNIKAPACITET

SVAKOGPOJEDINCA OVISI

O SLJEDEIMFAKTORIMA

Bioloka ihronoloka

dob

Iskustvo iligodine

starosti kadase poinje

sudjelovati u

sportu

Individualni

kapacitet za

trening i

takmienje

Trening i

zdravstveni

status

Opteredenjena treningu i

brzina

oporavkasportaa

Graa tijelasportaa iivanogsistema


11/20

RAZNOLIKOST

Da bi se savladalamonotonija i dosada,

trener treba bitikreativan i poznavativeliki broj vjebi koje

omoguduju povremenepromjene a daju isti

trenani efekat.

Raznolikost vjebikoristiti u

pojeinanom treninguali i mikrociklusu

(semini program).

Monotoniju i dosadutrener de izbjedi ako nakraju treninga planira

elemente koje sportaivole, a u pripremnom

ijelu treninga sportaimogu upotrebomdrugih sredstava

treninga ili aktivnostidrugih sportova razviti

oreene biomotorikesposobnosti.


12/20

MODELIRANJE

TRENINGA

Trener usmjerava i

organizira pojedinetreninge tako da su

ciljevi, metoe i sarajislini takmienju.

Preuslov za uspjenomodeliranje trenerovo

poznavanje specifinostitakmienja.

Model treninga trebasimulirati specifinostitakmienja (bunapublika, vrijeme

utakmice...).

Buudi moel oslanja sena prethodne primjere,

uz eliminaciju greaka.

Novi model treningatestira se na takmienjusekunarne vanosti ili

probnoj utakmici.

Trener onosi zakljukeo validnosti novog

modela, i ako jepotrebno ini male

izmjene.

To vodi do krajnjeg

modela kojeg smatramopotpunim i spremnim za

primjenu u treningu za

vano takmienje.

Trener i sporta trebajuse ouprijeti iskuenjuda kopiraju model

uspjenih sportaa ilimomai.


13/20

PROGRESIJAOPTEREENJA

Povedanje opteredenjaprovodi se tokom dvije

ili tri sedmice ; tada se

smanjuje jednusedmicu da bi se

omogudio oporavak,odnosno regeneracija.

Podrazumjeva stalno i

postupno povedanjeopteredenja o

poetka sportskekarijere do zrele

sportske dobi.


14/20

Ponavljanje standardnogopteredenja onosi poboljanja

u ranom ijelu goinjeg plana,

nakon ega olazi o platoa istagnacije tokom takmiarske

faze.

Vede opteredenje - sportska forma de

se povedati samo ako sportai rae nasvom maksimalnom kapacitetu s

opteredenjima koja su via o

normalnih.

Kratkorono sporta ponosi stres

stalnog porasta opteredenja.

Dugorono de se ovesti u kritine

razine umora, izgaranja, povreda pa

ak i pretreniranosti jer ne ozvoljava

fazu regeneracije i psiholoko

oputanje.


15/20

Stepenasto opteredenje nakon

povedanja opteredenja zagovara fazu

smanjenog opteredenja tokom koje de se

sportai aaptirati i regenerirati.

Opteredenje se povedava

postupno u prva tri mikrociklusa,

nakon ega slijei faza niegopteredenja a bi se sportai

regenerirali (poboljanje stepena

treninga).

Faza nieg opteredenja prestavlja najniu stepenicu sljeedeg

makrociklusa. Ta stepenica nije jenaka prethonoj najnioj

stepenici, ved onoj koja je bila srenja, jer se sporta ved prilagoio

na prethona opteredenja.


16/20

Tokom trenanog procesa,

razliite vjebe, biomotorike

sposobnosti i tjelesne funkcije

razvijaju se razliitom brzinom ili

tempom.

Moel porasta opteredenja za

mlae sportae i sportae u

razvoju prelae prvu stepenicu

niskog opteredenja, rugu

srenjeg/visokog, a tredu ponovo

niskog opteredenja.

Mlai sportai na taj nain izbjegavaju pregaranje i

eventualne povree, jer se stresni trening vieg intenziteta (ali iregeneracijski ciklus) eava svake ruge semice to znai a

neeljeni tjelesni i psiholoki stres nije prisutan preesto.


17/20

Platoasto opteredenje prelae se ko

naprenih, iskusnih, meunarono

vrhunskih sportaa.

Prva tri koraka su visokozahtjevna,

razina raa je najvia tolerirajuda,nakon ega slijei semica

regeneracije i relaksacije.

Takav moel prelae se samo za srenji io

pripremne faze. U njezinom ranom dijelu koristi seprvo stepenasta metoa a bi se trenano opteredenje

progresivno povedalo.


18/20

ZAKLJUAK:

Struktura i kompilacija treninga voi se pomoduspecifinih pravila.

Tokom jetinjstva jecu se izlae viestranomprogramu treninga koji obuhvata vie sportova,umjesto uskog, sportu specifinog treninga.

Kako sportai sazrijevaju u godinama i iskustvu,trening postaje specijaliziraniji i individualiziraniji.

Kljupoboljanja sportske forme i planiranja jeprogresija opteredenja.

Razlikujemo stepenasto opteredivanje mlaih izrelih sportaa.


19/20

Ko vrhunskih sportaa prelae se mnogo teiobrazac opteredivanja platoasta metoda.

Neovisno o obrascu koji koristimo, sedmica

regeneracija i oporavka ne smije izostati.

Iako se stepenasti obrazac vedinom primjenjuje upripremnoj fazi, tokom faze natjecanja dinamiku

opteredenja diktirat de njihov raspored.

To je naroito istinito kod ekipnih sportova gdje seigra najmanje jedna utakmica semino.


20/20

HVALA NA

PANJI!!!

Documents

Načela (principi) treninga