Upload
others
View
17
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
Dr.sc. Dragutin Svrtan, red.prof., PMF-MO
Dr.sc. Tomislav Došlić,red.prof., Građevinski fakultet
Dr.sc. Hrvoje Šikić,red.prof.,PMF-MO
VIJEĆU MATEMATIČKOG ODSJEKA
PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKOG FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Predmet: Mišljenje stručnog povjerenstva o izboru nastavnika u nastavno zvanje
i na radno mjesto viši predavač iz područja prirodnih znanosti, polje
matematika, grana matematička logika i računarstvo u Zavodu za
računarstvo pri Matematičkom odsjeku PMF-a.
Vijeće Matematičkog odsjeka imenovalo nas je na sjednici održanoj 8.ožujka 2017 u
povjerenstvo za predlaganje izbora u nastavno radno mjesto viši predavač iz područja
prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematička logika i računarstvo, u
Zavodu za računarstvo pri Matematičkom odsjeku PMF-a. Nakon Odluke o
pokretanju postupka reizbora dr. sc. Gorana Igalyja na nastavno radno mjesto viši
predavač iz područja prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematička logika
i računarstvo, u Zavodu za računarstvo pri Matematičkom odsjeku PMF-a
(URBROJ: 251-58-10302-17-439) potrebnu dokumentaciju je dostavio Dr.sc.Goran
Igaly . Nakon uvida u dostavljeni materijal, podnosimo slijedeći
IZVJEŠTAJ
Životopis
Osobni podaci
Goran Igaly je rođen 29. ožujka 1963. godine u Zagrebu. Roditelji su mu Antun
Igaly i Marija Igaly rođ. Gotal.
Oženjen je, otac je tri kćeri - Paula (25 godina), Magdalene (23 godine) i Eme (20
godina). Živi u Zagrebu.
2
Školovanje i postignuta zvanja
Osnovnu školu i Matematičko-informatički obrazovni centar pohađao je u Zagrebu i
završio 1981. godine s odličnim uspjehom. Tijekom osnovnog i srednjeg
obrazovanja sudjelovao je na natjecanjima iz matematike. Godine 1981. upisao je
studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Studirati je
počeo 1982. nakon odsluženja vojnog roka te je diplomirao u lipnju 1987. s odličnim
uspjehom diplomskim radom "Potpuna parcijalna uređenja i nesintaktički -modeli"
izrađenim pod vodstvom mr. Radovana Sedmaka.
U lipnju 1992. godine završio je Zajednički postdiplomski studij matematike i
obranio magistarski rad "Teorija hrpa i prebrajanje konveksnih poliomina" - mentor
prof. dr. Dragutin Svrtan.
Pravo na znanstveni stupanj doktora znanosti, polje matematika stekao je
30.12.1997. godine, obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom "Prilozi rješavanju
problema automatskog prevođenja korištenjem teorije formalnih jezika". Voditelji
izrade disertacije bili su prof. dr. Dragutin Svrtan i prof. dr. Robert Manger.
Poznavanje stranih jezika
Tijekom školovanja učio je engleski jezik, a služi se i slovenskim jezikom.
U posljednjih dvadeset i pet godina sudjelovao je u više projekata pismenog
prevođenja s engleskog na hrvatski jezik različitih stručnih i pravnih tekstova,
prvenstveno iz područja informatike i telekomunikacija. Posebno ističemo
desetogodišnji angažman u prijevodu pravne stečevine Europske unije na hrvatski
jezik.
Dosadašnja zaposlenja, zvanja i funkcije
Nakon završenog studija proveo je godinu dana u Radnoj organizaciji "Nikola Tesla"
(danas Ericsson) gdje je radio u sistem-inženjerskoj grupi i grupi za podršku
korisnicima softverskog centra.
Od 1988. do 1992. bio je asistent pripravnik na PMF - Matematičkom odjelu PMF-a,
od 1992. do 1998. asistent, a od 1998. do 2001. viši asistent. Od 2001. je u zvanju
višeg predavača.
24. listopada 2001. održao je nastupno predavanje pod nazivom "Uvod u teoriju
konačnih automata" (povjerenstvo: Zlatko Drmač, Dragutin Svrtan, Aleksandra
Čižmešija).
Od 1990. godine tajnik je Seminara za kombinatornu i diskretnu matematiku na
poslijediplomskom studiju matematike.
Podaci o stručnom usavršavanju
2001. godine završio je 40-satni kurs Oracle DBA (database administration)
(organizator Oracle Corporation),
Kao predstavnik Ministarstva znanosti i tehnologije 2001. godine pohađao je 40-satni
seminar i radionicu Project Cycle Management (organizator Europska unija i
Ministarstvo za europske integracije).
3
Prisustvovao je i seminarima o sigurnosti na Internetu (Qubis, GlobalNET) te
predstavljanju sustava Peregrine za upravljanje resursima (Peregrine, Span).
2009. godine je sudjelovao sam u radu radionice "NooJ - Linguistic Engineering
Development Environment", pod vodstvom autora sustava NooJ, Maxa Silberzteina
(Francuska).
U studenome 2009. godine sudjelovao je na III. konferenciji voditelja projekata
"Vođenje projekata u krizi" u organizaciji Udruge za projekt menadžment, PMI
ogranak Zagreb, Hrvatska.
U listopadu 2015. sudjelovao u radu četverodnevne fotografske radionice Brijuni pod
vodstvom umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka [W22]
Redovito sudjeluje u radu stručnih skupova vezanih za područje informatike, Tako je
sudjelovao na dvije međunarodne Microsoftove konferencije te prisustvovao većem
broju predstavljanja novih informatičkih proizvoda i tehnologija za edukatore.
Članstvo i funkcije u strukovnim udruženjima
Član je Hrvatskog matematičkog društva i član Skupštine Hrvatskog matemetičkog
društva-
Odlukom Ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH (klasa: 023-03/15-06/00024;
urbroj: 533-25-15-0034) od 23. prosinca 2015. imenovan je u Stručno povjerenstvo
za utvrđivanje odgovarajućih kvalifikacija za stjecanje prava na zapošljavanje u
Republici Hrvatskoj na radnom mjestu učitelja informatike u osnovnim školama i/ili
nastavnika informatieke u srednjim školama.
Nastavna, stručna i znanstvena djelatnost
Od 1988. godine drži nastavu na PMF-Matematičkom odjelu/odsjeku i do sada je
držao predavanja i vježbe iz tridesetak kolegija. Do sada je bio voditelj izrade 45
diplomskih radova prvenstvno iz tema programskih jezika i okruženja, baza
podataka, kombinatorike, teorije formalnih jezika i primjene matematičkih
algoritama u računarstvu. Trenutačno je voditelj izrade četiri diplomska rada
Sudjelovao sam na više međunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.
Područje znanstvenog interesa obuhvaća enumerativnu kombinatoriku, teoriju
grafova i primjenu formalnih jezika na problem prevođenja. U pristupu rješavanju
problema, posebno ga zanima mogućnost primjene računala i automatiziranje
postupka prevođenja.
Uz to se bavi i stručnim radom vezanim uz područje računarstva. Do sada je
realizirao više informatičkih projekata za razne naručitelje.
Od 1995. se intenzivno bavi poslovima lokalizacije programskih produkata i
dokumentacije, te rješavanjem problema vezanih uz to područje. Stoga je i svoje
programersko znanje od tada usredotočio prvenstveno na razvoj sustava za
prevođenje, kontrolu kvalitete prijevoda i na poslove s tim u vezi. Do sada je u
poslovima prevođenja surađivao s nizom tvrtki, od kojih bih istaknuo Oracle (Oracle
Financials 1994/95), Microsoft (MS Office 2000 - 1999, MS Office 10 - 2001),
Ericsson/INK (lokalizacija softvera mobilnih telefona 1995-2001.), Sony
4
Ericsson/Semantix (lokalizacija dinamički generiranih web stranica, 2001-2006,
mobilni telefoni do 2011.)
Sudjelovao je u radu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije 037-
0000000-2779-Diskretna matematika i primjene, voditelj prof. dr. Dragutin Svrtan..
Član je Katedre za metodiku nastave matematike i računarstva od njenog osnivanja
1. listopada 2005.
Bio je voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost 07.01./41 - "Izgradnja
hrvatskoga nazivlja u matematici - temeljni pojmovi" u razdoblju od 17.9.2012. do
17.12.2013. (suradnici na projektu: Nenad Antonić, Ivica Gusić, Zoran Škoda,
Miljenko Huzak, Željka Milin Šipuš, Pavle Goldstein, Siniša Runjaić (terminolog),
Ivana Matas-Ivanković (jezični savjetnik)).
Nakon završetka projekta "Izgradnja hrvatskoga nazivlja u matematici - temeljni
pojmovi" započeo je rad na projektu "Hrvatsko nazivlje u matematici", bez izvora
financiranja. Na ovom projektu radi i danas.
Bio sam član kolegija Računskog centra Matematičkog odsjeka od
17. studenoga 2005.
Jedan je od petero članova-osnivača Zavoda za računarstvo Matematičkog odsjeka
PMFa (Odluka Vijeća MO od 27. lipnja 2011.).
Individualna suradnja s važnijim institucijama
Od 1995. do 2005. godine radio je kao konzultant za informatičke tehnologije u The
British Council (Britansko Vijeće) u Zagrebu. Tijekom tog razdoblja vodio je
informatički projekt automatizacije knjižnice (definiranja procedura s uvođenjem bar
kod čitača, kartičnog printera, automatizacije inventure, slanja opomena,
katalogizacije i slično), sudjelovao je u procesu projektiranja i implementiranja GTI
sustava (sustav globalne tehničke infrastrukture) British Councila u Zagrebu kojim je
u preko 130 BC ureda diljem svijeta uvedena jedinstvena IT platforma.
Od 2001.-2003. bio je savjetnik Ministra znanosti i tehnologije za područje
informatike, a nakon spajanja Ministarstva znanosti i tehnologije s Ministarstvom
prosvjete i športa u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa radio je do 2008.
godine u MZOŠ kao savjetnik za baze podataka u Upravi za informacijsko društvo.
Obavljao sam poslove vezane uz koordinaciju poslova informatizacije Ministarstva,
a od aktivnosti vidljivih na mrežnim stranicama Ministarstva izdvajamo aktivni
angažman na izradi web aplikacija za administriranje tehnologijskih projekata (izišlo
iz nadležnosti ministarstva 2005. godine), znanstvenih projekata
(http://zprojekti.mzos.hr/), osmišljavanje, pripremu i prikaz podataka na javnom
webu (generička aplikacija upravljana XML-om za prikaz podataka iz raznih baza -
izvedba Boris Milašinović). Nadalje, tijekom tog razdoblja bio je recenzent projekta
uvođenja AAI, koordinirao je uključenje sustava AAI u aplikacije za vanjski pristup
bazama podataka MZOŠ, definirao programske zadatke nužne za podizanje
urudžbenog zapisnika na razinu web aplikacije koja putem web servisa komunicira s
ostalim dijelovima sustava. Također je aktivno radio na promociji sustava za
razmjenu podataka putem XML dokumenata i web servisa. Bio je angažiran na
koordinaciji izrade upisnika znanstvenika, te znanstvenih i visokoškolskih ustanova i
generičkih e-registara, kao i uspostave protokola komunikacije tako uspostavljenih
5
registara. Bio je i inicijator automatiziranog prikupljanja podataka putem
elektroničkih obrazaca financijskih i drugih izvješća (automatizirani unos u bazu
podataka korištenjem zaštićenih Excel tablica), kao prijelaznog rješenja do uspostave
potpune komunikacije putem web servisa i XML-a, te uvođenja elektroničkog
potpisa, odnosno uspostave pune funkcionalnosti sustava AAI.
Od 2003. godine radi kao vodeći konzultant za organizaciju prevođenja u
Ministarstvu za europske integracije, kasnije Ministarstvu vanjskih poslova i
europskih integracija, te sada Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. U
sklopu toga rada održao je niz seminara s temom upotrebe programskih alata u
poslovima prevođenja, te organizacije poslovnog procesa pripreme, evidencije i
prevođenja dokumenata. Od 2011. do 2013. godine pružao je kompletnu
informatičku potporu specijalnim poslovima prevođenja primarnog zakonodavstva
EU, Ugovora o pristupanju RH EU, te, u suradnji s tvrtkom Taktika Nova, vodio
posao izrade hrvatskog teksta pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i
Ugovora o funkcioniranju Europske unije ("konsolidirani lisabonski ugovor"). U
posljednjim mjesecima pretpristupnog razdoblja (do svibnja 2013.) razvio je i
održavao aplikaciju za masovno slanje prijevoda dokumenata za potrebe izrade
Posebnog izdanja Službenog lista EU (opseg Posebnog izdanja iznosi preko 165.000
tiskanih stranica). Nakon pristupanja RH EU težište je prebačeno na terminološki rad
i trenutačno razvijam aplikaciju za uređivanje terminologije usklađenu sa središnjom
terminološkom bazom Europske unije - IATE.
Ostale stručne aktivnosti
Bio je recenzent više radova za znanstvene časopise i skupove iz područja
matematike i računarstva, te recenzent jednog srednjoškolskog, jednog
visokoškolskog udžbenika, te član povjerenstva MZOŠ za ocjenu više
osnovnoškolskih udžbenika iz matematike.
Također je bio recenzent za više informatičkih projekata financiranih od strane
MZT/MZOŠ.
Nastava
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu radi neprekidno od 1988. godine i do sada
je držao nastavu iz tridesetak kolegija. Sudjelovao je u uvođenju 9 novih kolegija:
Multimedijski sustavi, Primjena računala u nastavi matematike, Metodika nastave
informatike 1 i 2, Računarski praktikum 1 i 2 (prof.), Računarski praktikum 5 (prof.
mat. i fiz.), Računarski praktikum 3 (Mathematica, TeX, MS Office) i Računarski
praktikum 1 (inž). Svu nastavu držao je isključivo na matičnom fakultetu ili kao
nastavnu obavezu temeljem ugovora matičnog fakulteta, odjela odnosno odsjeka s
drugim fakultetima ili odsjecima PMF-a.
Kolegiji koje je do sada predavao su sljedeći:
2009-danas Multimedijski sustavi - diplomska nastava
2006-2010 Primjena računala u nastavi matematike; diplomska nastava
2006-2007 Matematičke strukture
2005-danas Metodika nastave informatike 1 (prof. matematike i informatike); diplomska nastava
2005-danas Metodika nastave informatike 2 (prof. matematike i informatike); diplomska nastava
6
2004-danas Računarski praktikum 1 (prof. matematike, prof.mat. i inf., prof. mat. i fiz.);
preddiplomska nastava
2004-danas Računarski praktikum 2 (prof. matematike, prof.mat. i inf., prof. mat i fiz.);
preddiplomska nastava
2004-danas Računalni praktikum (biologija); preddiplomska nastava (s prekidom od 2012-2015.)
2004-2007 Matematika teorija računarstva; diplomska nastava
2004-2007 Računarstvo diplomska nastava
2003-2004 Praktikum iz programiranja (prof. matematike i informatike); diplomska nastava
2002-2003 Uvod u optimizaciju; diplomska nastava
2002-2003 Matematička analiza u farmaciji; diplomska nastava
2000-2002 Linearno programiranje; diplomska nastava
1997-2002 Matematika (farmacija); diplomska nastava
1996-2005 Građa računala; diplomska nastava
1994-2003 Uvod u računarstvo; diplomska nastava
1994-1996 Obrada signala i modeliranje; diplomska nastava
1993-1998 Računarski praktikum 5 (prof. matematike i fizike); diplomska nastava
1993-1994 Numeričke metode, programiranje i statistika; diplomska nastava
1991-1999 Informatika 1 (studij fizike i politehnike); diplomska nastava
1991-1999 Informatika 2 (studij fizike i politehnike); diplomska nastava
1991-1997 Računarski praktikum 3 (Mathematica, TeX, MS Office); diplomska nastava
1991-1997 Računarski praktikum 1 (inž. matematike); diplomska nastava
1989-1993 Informacijski i operacijski sistemi; diplomska nastava
1988-1997 Programski jezici I (Fortran); diplomska nastava
1988-1996 Digitalna i mikroračunala; diplomska nastava
1988-1994 Osnove informatike; diplomska nastava
1988-1989 Teorija vjerojatnosti; diplomska nastava
1988-1989 Primijenjena statistika; diplomska nastava
Prve godine rada na MO PMF - 1988/89., kao asistent pripravnik, držao je i seminar
koji je obrađivao matematičke aspekte Metafonta (dio cjelokupnog sustava čiji je
jedan dio i LaTeX a koji služi za oblikovanje matematičkih simbola i ostalih
znakova).
U posljednjih deset godina godišnje održava između 400 i 500 usmenih ispita.
Ostale aktivnosti na Matematičkom odsjeku
Tijekom cijelog rada na PMF-MO pomagao je nastavnom i nenastavnom osoblju pri
usvajanju znanja potrebnih za korištenje računala, primjerice održavanjem tečajeva
za osnovno služenje računalom tijekom 1989. i 1990. godine, izradom prilagođenih
fontova sa skupom matematičkih simbola kojima su se pisali tekstovi izvještaji prije
šireg uvođenja LaTeXa i Windowsa u naše radno okruženje. Također je izradio i niz
obrazaca za pisanje standardnih dokumenata čiji se sadržaj generirao iz baze
podataka.
Autor je programa za administriranje znanstvenoistraživačih i ostalih projekata koji
se na Matematičkom odsjeku (ranije Odjelu) neprekidno koristio od 1996. godine pa
sve do završetka financiranja projekata od strane Ministarstva znanosti. Također je
razvio i sustav za automatizirani ispis iz baze podataka raznih ugovora za suradnike
7
PMF-MO. Inicirao je i sudjelovao u realizaciji uvođenja crtičnog koda za potrebe
označavanja inventara Matematičkog/odjela/odsjeka.
Svojim radom sudjelovao je u informatičkom dijelu pripreme raznih skupova.
Koristeći dugogodišnju uspješnu suradnju s British Councilom, Zagreb, prikupio je
relevantne podatke o suvremenom britanskom visokoškolskom obrazovanju o čemu
je održao predavanje na Fakultetskom vijeću akademske godine 2000/01.
Kao voditelj kolegija Multimedijski sustavi, akademske godine 2010/11. zadužen je
od strane tadašnjeg dekana PMF-MO za puštanje u rad telekonferencijske dvorane i
za organizaciju predavanja na daljinu za potrebe doktorskog studija matematike. U tu
svrhu je potpuno reorganizirao telekonferencijsku dvoranu - premjestio pametnu
ploču, zamijenio postojeću ploču bijelom pločom, iz temelja promijenio kabliranje
postojeće opreme i inicirao nabavu opreme s ciljem boljeg iskorištenja postojeće
opreme. Te godine osposobio je tim studenata-demonstratora zaduženih za
videokonferencijske prijenose predavanja. Akademske godine 2011/12. unaprijedio
je postojeći sustav, na način da se uz minimalni trošak omogućui prijenos predavanja
u visokoj rezoluciji. Ovo je bilo nužno osigurati kako bi se predavačima omogućila
puna sloboda pri predavanju, odnosno izlaganje dijelova složene materije na njima
prihvatljivijem mediju - običnoj bijeloj ploči za razliku od računalno upravljane
pametne ploče. Također, novim sustavom je omogućeno praćenje predavanja s bilo
koje lokacije, a ne samo iz posebnih telekonferencijskih dvorana. Ovaj sustav koristi
se i danas i u planu je njegovo proširenje.
Trenutačno radi na specifikaciji kompletnog hardversko-softverskog prijenosnog
sustava koji omogućuje prijenos predavanja u visokoj rezoluciji s bilo koje lokacije.
Početkom 2008. godine inicirao je pokretanje wiki stranica za potporu nastave na
Matematičkom odsjeku. U realizaciji ovog projekta je važnu ulogu odigrao Vedran
Šego koji je ustupio prostor na poslužitelju degiorgi.math.hr i uspostavio svu
potrebnu infrastrukturu - sustav MediaWiki, uz dodatak za upisivanje matematičkih
formula implementiranjem skupa LaTeX naredbi. Putem ovog sustava također
objavljuje informacije o Poslijediplomskom seminaru za kombinatornu i diskretnu
matematiku, čiji sam tajnik.
2014. godine uspostavio je, uz tehničku i financijsku podršku Čedomira Igalyja
poslužitelj dama.math.hr/moodle na kojemu je uspostavljena vlastita instalacija
sustava za e-učenje Moodle. Na ovom sustavu održava nastavne materijale iz sedam
kolegija u čijoj nastavi sudjeluje - Računarski praktikumi 1 i 2 (profesori),
Multimedijski sustavi, Metodika nastave informatike 1 i 2, Računalni praktikum za
biologe i Računarski praktikum 1 (inženjeri). Na dva kolegija koristi ovaj sustav na
višoj razini (distribucija materijala i ocjenjivanje putem zadaća i projekata), dok na
ostalih 5 kolegija trenutačno koristi samo nižu razinu (distribucija materijala),
prvenstveno zbog prevelikog broja studenata uslijed čega nije moguće ostvariti
potpunu kvalitetnu dvosmjernu individualnu komunikaciju putem zadaća i projekata.
2015. godine koordiniraoje uvođenje CMS-a za nastavu na Matematičkom odsjeku.
Tijekom tog projekta unaprijeđeno je nekoliko modula primjerice sinkronizacije s
ISVU i dodavanje nekih funkcionalnosti u Infopaket (sustav za ažuriranje podataka o
nastavi).
8
Od 1.9.2015. do 18.9.2016. godine sudjelovao je u radu projekta HR.3.1.15-
0017 Razvoj studija ekologije, računarstva i matematike uz primjenu Hrvatskoga
kvalifikacijskog okvira - EkoRaMa (voditeljive Aleksandra Čižmešija i Anđelka
Plenković-Moraj).
Svojim znanjem i radom je organizirao i sudjelovao u provedbi izravnih prijenosa i
evidentiranju raznih događaja na Matematičkom odsjeku. Vodio je tehnički dio tima
za organizaciju Diderotovog matematičkog foruma u prosincu 2013., organizirao
izravne prijenose otvaranja matematičkih kongresa i predavanja s doktorskog studija,
a redovito kao predstavnik Odsjeka fotografira svečanosti dodjele prvostupničkih
diploma od 2012. godine do danas.
Od 2010. godine, uz kolegicu Anđelku Kovač Budimir održava Facebook stranicu
Matematičkog odsjeka.
Od 2010. godine održava aplikacijski softver u praktikumu za studente diplomskih
studija (Praktikum 4), a od 2016. godine održava aplikacijski softver i u računalnoj
predavaonici A202.
2017. godine na inicijativu prof. Goranke Nogo organizirao je nabavu edukacijskog
robota za potrebe obrazovanja nastavnika matematike i informatike. Nakon uspješne
interne prezentacije studentskog projekta prolaska kroz labirint pokrenut je
postupak nabave dodatnih senzora i opreme. Cilj uvođenja programiranja
edukacijskog robota je unaprijediti znanja i vještina naših završenih nastavnika
informatike u području programiranja za suvremene uređaje (STEM).
Sudjeluje i u organizaciji Otvorenog dana matematike - u svojstvu voditelja projekata
izrađenih u sklopu kolegija Multimedijski sustavi, a koji se prezentiraju u računalnim
praktikumima, te promocijom na Facebook stranicama putem vijesti, fotografija i
video zapisa.
Namjera daljnjeg djelovanja
Dr.sc.Goran Igaly vodi projekt "Hrvatsko matematičko nazivlje" koji je nastavak
projekta "Hrvatsko nazivlje u matematici - temeljni pojmovi". U idućoj akademskoj
godini nastojat će podići razinu e-učenja za još jedan kolegij (Metodika nastave
informatike). Ako financijske mogućnosti budu dopuštale, nastojat će kompletirati
jedan prijenosni komplet za praćenje predavanja na daljinu. Također, pokušat će
praćenje predavanja s udaljenih lokacija podići na višu razinu, no to prvenstveno
ovisi o odluci voditelja studija, tj. dozvolama za distribuciju predavanja i materijala
putem raznih medija. U metodici nastave informatike nastojat će iskoristiti pozitivnu
klimu prema STEM području i pojačati znanje programiranja naših studenata
nastavničkog smjera, prilagođeno potrebama nastave izbornih predmeta koji
uključiuju programiranje. Također, želja je ojačati uspostavljene veze s privredom
čime bi naši završeni studenti bili još bolje prepoznati i cijenjeni na tržištu rada.
9
Popis radova
Popis ocjenskih radova
Diplomski rad - G. Igaly (voditelj Radovan Sedmak): Potpuna parcijalna uređenja i
nesintaktički lambda modeli (Zagreb 1987.) U radu se razmatra skup koji se može
poistovjetiti s klasom izvjesnih funkcija koje na njemu djeluju. Takav skup služi kao
osnova za lambda model. Uvodi se pojam potpunog parcijalnog uređaja, uvodi
prikladna topologija i dobivaju neprekidne funkcije u toj topologiji. Također se
razmatra i pojam aplikativne strukture. Pokazan je postupak pronalaženja
minimalnog reprezentanta za neprekidne funkcije na Pω. [W23]
Magistarski rad - G. Igaly (voditelj Dragutin Svrtan): Teorija hrpa i prebrajanje
konveksnih poliomina (Zagreb 1992.). U radu se iznose neka osnovna svojstva iz
teorije hrpa, parcijalno komutativnog analogona pojmova riječi, odnosno jezika.
Određene klase konveksnih poliomina se prikladnim bijekcijama kodiraju pomoću
hrpa i određuju funkcije izvodnice za njihovo prebrajanje po raznim parametrima.
[W24]
Doktorska disertacija - G. Igaly (voditelji Dragutin Svrtan, Robert Manger): Prilozi
rješavanju problema automatskog prevođenja korištenjem teorije formalnih jezika
(Zagreb 1997.). Problem automatskog prevođenja može se opisati kao problem
određivanja potpune relacije prevođenja na temelju skupa poznatih prijevoda. U radu
se pokazuje se veza između šetnji u grafu i određenih tipova faktorizacije.
Poopćavaju se pojmovi Hammingove odnosno Levenshteinove udaljenosti. Pomoću
udaljenosti faktorizacija definira se udaljenost riječi. Razmatra se problem
usklađivanja duljina faktorizacija. Razmatraju se konačni jezici i metrike odnosno
pseudometrike na takvim jezicima. Pokazuje se da se pri automatskom prevođenja
pomoću pseudonorme definirane na riječima jezika može konstruirati metrika na
reduciranom skupu riječi tog jezika. Provode se dvije originalne konstrukcije za
definiranje metrike na konačnim jezicima. Jedan postupak se temelji na relaciji
susjedstva, dok se drugi postupak temelji na konstrukciji minimalnog konačnog
automata. [W25]
Voditeljstvo informatičkih projekata
Englesko hrvatski rječnik za prevoditelje (2003-066), 2003-2004: Napravljena je
web aplikacija [W4] za pretraživanje hrvatsko-engleskog i englesko-hrvatskog
rječnika. Podaci prikupljeni putem korisničkih upita analiziraju se i služe za
definiranje smjera proširenja rječnika. Stranice ovog rječnika su još uvijek izuzetno
dobro posjećene iako već dulje vremena ne radim na njegovom unapređenju.
Hrvatsko-engleski rečenični rječnik (2004-054), 2004-05. Hrvatsko engleski
rečenični rječnik sastoji se od parova rečenica koje pripadaju relaciji prevođenja za
jezični par (HR,EN). Rečenični rječnik je moguće pretraživati standardnim
zadavanjem uvjeta pretraživanja uz korištenjem zamjenskih znakova. Rečenice u
rečeničnom rječniku su segmentirane, odnosno označene.
10
Tijekom rada na ovom projektu razvijen je originalni postupak tabulatorske
segmentacije i ovaj postupak je dijelom implementiran u mojim kasnijim
informatičkim rješenjima.
Samostalni informatički projekti (bez izvora financiranja)
EH.Txt 2002-2007: [W8] Simetrična tekstualna datoteka slobodno dostupna za
preuzimanje s popisom hrvatsko-engleskih prijevoda. Na temelju ove datoteke
nastalo je preko 50 raznih rječničkih aplikacija. Na Google upit "rječnik", koji kao
odgovor daje oko 4,5 milijuna stranica, među prvih 10 stranica se nalazi 8 stranica
koje kao rječničku bazu koriste EH.Txt (provjereno 20.3.2017.).
Nadalje, jedan od vrlo popularnih dodataka za Mozilla Firefox, Mozilla Thunderbird,
Google Chrome i Chromium, EHTip ([W7], Autor Robert Katić) nastao je također na
bazi EH.Txt.
Rječnici EUdict [W9] i Babylon [W10] također koriste bazu EH.Txt. Uz to, postoje
implementacije ovog rječnika za gotovo sve platforme: desktop aplikacije -
Windows, Linux, MacOS, IP telefoni, mobilni telefoni (Android i iOS), mrežne
aplikacije. Rječničke aplikacije u koje je ugrađena rječnička baza EH.Txt objavljene
su na CD ROMovima časopisa "Drvo znanja", "Enter" i "PC-Chip". Na temelju ove
baze razvijen je u suradnji s tvrtkom Paragon (Njemačka) rječnik za dlanovnike,
Windows Mobile i Pocket PC. Također je na Internetu od 2003. godine ovaj rječnik
dostupan u preglednom tekstualnom obliku indeksiranih HTML stranica [W11].
Trenutačno stanje ovog projekta je da prikupljam 20.000 potpisa potpore nastavku
rada na projektu.
Rječnik hrvatskih jezika [W12] je jedinstveni rječnik koji ima za cilj obuhvatiti sve
riječi koje se javljaju u tekstovima pisanim na hrvatskom jeziku i to uz opsežan skup
atributa, ali uz vrlo jednostavnu strukturu. 23. prosinca 2016. objavio sam treće
izdanje ovog rječnika s 602.185 zapisa. Rječnik je dostupan je za besplatno
preuzimanje i može se slobodno koristiti.
Izvedeni projekti - softverski produkti na Internetu
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: EH.Pro [W13] (Taktika Nova, Zagreb, 2005,
ISBN 3859891278008) - Englesko hrvatski internetski rječnik. Rječnik dostupan
putem Interneta s mogućnošću potpune interakcije korisnika - korisnički i projektni
pojmovnici, dodavanje novih prijevoda i komentara, veza s WordNetom,
postavljanje zahtjeva za prijevodom. Poznatiji korisnici: Europski Parlament (od
2011.), Europska komisija (od 2016.)
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: EH.Home [W14] (Taktika Nova, Zagreb,
2006, ISBN 3859891278022): Englesko hrvatski internetski rječnik. Rječnik
dostupan putem Interneta čiji se sadržaj kontrolirano povećava temeljem analize
upita postavljenih putem besplatnog sučelja EH.Web (rezultat rada na projektu
MZOŠ Englesko hrvatski rječnik za prevoditelje (2003-066))
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: IH.Home [W15] (Taktika Nova, Zagreb, 2006,
ISBN 3859891278015): Talijansko hrvatski internetski rječnik. Rječnik dostupan
putem Interneta čiji se sadržaj kontrolirano povećava temeljem analize upita
postavljenih putem besplatnog sučelja EH.Web (rezultat rada na projektu MZOŠ
11
Englesko hrvatski rječnik za prevoditelje (2003-066)). Pokretanjem ovog projekta
započeta je izgradnja sustava Reladic - relacijskog rječnika.
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: DH.Pro [W16] (Taktika Nova, Zagreb, 2007,
ISBN 3859891278077) - Njemačko hrvatski internetski rječnik. Rječnik dostupan
putem Interneta s mogućnošću potpune interakcije korisnika - korisnički pojmovnici,
dodavanje novih prijevoda i komentara. Poznatiji korisnici Europski Parlament (od
2011.)
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: DH.Home [W17] (Taktika Nova, Zagreb,
studeni 2006, ISBN 3859891278039): Njemačko hrvatski internetski rječnik.
Rječnik dostupan putem Interneta čiji je sadržaj definiran temeljem analize upita
postavljenih tijekom 2 godine putem sučelja DH.Web (rezultat rada na projektu
financiranom od strane tvrtke Taktika Nova - 2005: DH.Web)
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: FH.Home [W18] (Taktika Nova, Zagreb,
2008, ISBN 3859891278060): Francusko hrvatski internetski rječnik. Rječnik
dostupan putem Interneta.
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: SiH.Home [W19] (Taktika Nova, Zagreb,
2008, ISBN 3859891278046): Slovensko hrvatski internetski rječnik. Rječnik
dostupan putem Interneta s bilo koje lokacije.
Goran Igaly, voditelj projektnog tima: LH.Home [W20] (Taktika Nova, Zagreb,
2008, ISBN 3859891278050): Latinsko-hrvatski internetski eksperimentalni rječnik.
Rječnik dostupan putem Interneta s bilo koje lokacije.
DH.Web - (Taktika Nova, 2004-06) Njemačko hrvatski internetski rječnik otvoren za
korisničke priloge i komentare. Projekt je poslužio kao izvor podataka usporedivih s
podacima prikupljenim putem EH.Web. Analizom podataka prikupljenih putem
EH.Web i DH.Web stvarala se referentna lista pojmova neovisnih o jeziku za potrebe
razvoja sustava Reladic. Web lokacija DH.Web nije trenutno aktivna.
Ostali softverski produkti
Informatički projekt dokumentacije muzejsko galerijske građe, realiziran je od 1988
do 1992. u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, a stručni rad s opisom
ovog projekta objavljen je u časopisu Natura Croatica, Vol. 2, No. 2, 149-164,
Zagreb 1993. Ovaj program za inventarizaciju muzejske građe bio je prvi program te
vrste u Windows okruženju u Hrvatskoj, a uspješno se koristi i danas u Mineraloško-
petrografskom odjelu HPM-a. [T3]
Skup programa za inventarizaciju građe prirodoslovnih muzeja instaliran je u
Zagrebu i Splitu - 1990, 1991, 1993, 2001. godine.
Iz tog razdoblja spomenuo bih Skup programa za procjenu vlasništva (Croateh -
1992), Projekt za uvođenje bar koda u skladišta NEK Krško (NEK Krško - 1994/95)
[T2], Projekt i program za upravljanje bušotinama (INA Naftaplin - 1994), Englesko
hrvatski opći i stručni rječnik (INA Naftaplin, 1994), Program za interaktivnu
prezentaciju korištenjem zaslona osjetljivog na dodir (Trgovačka banka, AWT -
1994, 1995), i Aplikaciju za praćenje rezultata izbora (Friedrich - Naumann Stiftung
- 1999).
12
Deditor (2006) - Specijalizirani uređivač teksta (editor) namijenjen za pripremu
rječničkih zapisa za sustav Reladic. Koristi se interaktivni pristup gdje se "labavo"
strukturirani rječnički zapisi prevode u čvrstu Reladic formu, pri čemu se generira
XML zapis pogodan za izravan unos u Reladic sustav. Planirano je korištenje ovog
sustava u pripremi švedsko-hrvatskog i španjolsko-hrvatskog rječnika.
Implementacija ovih rječnika ovisi o pronalaženju investitora.
AutoCAD lokalizator (2008-09) - Sustav za prijevod AutoCAD dokumenata. Svi
tekstovi s AutoCAD crteža se izvoze (eksport) u bazu podataka, prevode korištenjem
nekog od prevoditeljskih alata (preporučeni alat je OmegaT) i automatski se
generiraju se lokalizirani crteži. Novost u ovom sustavu je što na ispravan način
tretira jednoretčane i višeretčane tekstove koji uz to mogu sadržavati i unutarnja
(interna) oblikovanja.
Znanstvena aktivnost
U posljednjih 10 godina moja je znanstvena aktivnost bila usmjerena na primjenu
formalnih jezika i baza podataka na problem prevođenja.
Zbog činjenice da su rezultati mog znanstvenog rada izravno primjenjivi u
komercijalnim proizvodima, te činjenice da je za zaštitu autorskih prava potrebno
značajno novčano i vremensko ulaganje, u ovoj fazi rada rezultati su dostupni samo u
obliku finalnih proizvoda, slobodno dostupni i provjerivi.
Najvažniji produkti koji se trenutačno koriste su sustav MiniDMS-Duzzle-TermiT za
potrebe Sektora za prevođenje MVEP, te internetski rječnički sustavi Pro i Home
dostupni u obliku mrežne (web) aplikacije i web servisa. Proizvod kojega trenutačno
razvijam u suradnji s tvrtkom Taktika Nova i Sektorom za prevođenje Ministarstva
vanjskih i europskih poslova je HPEZ (Hrvatski pojmovnik EU zakonodavstva).
Posljednji razvijeni modul služi za izvoz podataka u obliku prikladnom za uvoz
(import) u terminološku bazu IATE, uz provedbu potrebnih kontrola.
U radu se koristim bogatim znanjem programskih jezika (profesionalno programiram
od 1985. godine i do sada sam držao fakultetsku nastavu iz programskih jezika
Fortran, Pascal, C, Basic, Visual Basic, Logo, C++, Processing), korištenjem teorije
formalnih jezika, automata, gramatika (od 1987. se bavim enumerativnom
kombinatorikom pri čemu sam dosta vremena posvetio proučavanju jezičnih
jednadžbi i pripadajućih gramatika i konstrukciji automata, tijekom pet godina sam
držao sam kurs iz matematičke teorije računarstva na završnoj godini studija),
poznavanjem relacijskih baza podataka (prvu Windows aplikaciju koja koristi
relacijsku bazu podataka napravio sam sa suradnicima još 1992. godine, a ova
aplikacija se koristi još i danas [T3]), iznimno dobrog poznavanja krajnjih
korisničkih aplikacija (kontinuirano pratim razvoj svih prethodnika današnjih
uredskih alata od 1987. godine, dakle prije njihovog integriranja u današnje uredske
pakete, 10 godina sam davao kompletnu potporu uključenju ovih alata u procese
British Councila u Zagrebu, i kontinuirano držim nastavu iz ovih alata već gotovo 25
godina [T1]), problem prevođenja pratim od 1994. godine i od tada kontinuirano
koristim, držim seminare (MEI, MVPEI), pišem članke u stručnim časopisima i
analiziram rad vodećih alata iz ovog područja, posebice implementaciju funkcija
13
sličnosti (similarity functions) na kojima se temelje mnogi modeli plaćanja, a
sudionici procesa prevođenja same funkcije vrlo slabo razumiju.
Rezultati znanstvenog rada integrirani u softverske produkte
Rezultati mog znanstvenog rada integrirani su u proizvode dostupne na tržištu ili se
koriste za generiranje tih proizvoda. Ovdje navodim neke od njih.
Rangiranje vrhova kao unutarnje svojstvo usmjerenog grafa. Uspostavom težinskog
usmjerenog grafa na temelju upita iz EH.Web (vrijeme, IP adresa, upit), napravljen
je težinski usmjeren graf s općenitim težinama i generirane su težine pojedinih
prijevoda. Ove težine vidljive su u sučelju EH.Pro. Trenutno radim na
višedimenzionalnoj težinskoj funkciji i parcijalnom uređaju na skupu prijevoda.
Segmentacija rečenice kao osnova gramatičke analize. Definiran je pojam
segmentacije rečenice, kojim se rješava problem inverzije pojedinih rečeničnih
dijelova do kojih dolazi kod prijevoda. Uspostavljena je procedura označavanja
paralelnih tekstova koja je testirana na više desetaka tisuća paralelnih rečenica.
Zadaća ovih pravila je definirati nedvosmislenu gramatiku lako razumljivu čovjeku,
putem koje je uz minimalnu količinu označavanja moguće definirati zapis pogodan
za daljnju analizu.
Konačni automat za prepoznavanje i generiranje rečeničnih segmenata. Definiran je
skup neterminalnih simbola za jezik segmenata (hrvatskih i engleskih). Razvijena je
aplikacija za segmentaciju rečenica uz automatsko proširenje gramatike potrebne za
rad konačnog automata. Struktura baze podataka je samopodešavajuća, odnosno
takva da trpi proturječne zapise, ali iterativnim postupkom smanjuje broj
proturječnosti, te na temelju raznih kontrola upozorava na postojanje takvih
proturječnosti.
Definiranje gramatike na temelju rečeničnih segmenata kao neterminalnih simbola.
Paralelno s postupcima segmentacije rečenice i određivanja jezika rečeničnih
segmenata, razvija se gramatika čiji su neterminalni simboli rečenični segmenti. Pri
tome se gramatike razvijaju posebno za izvorni jezik, posebno za ciljni jezik, te za
odnos rečenica u izvornom i ciljnom jeziku.
Uspostava sustava Reladic. Dana je definicija univerzalnog rječničkog sustava
Reladic. Definiran je osnovni skup sinonimskih skupova ugrađivanjem sinonimskih
skupova sustava WordNet 2.1. Uspostavljena struktura podataka potrebna za sustav
reladic, dopunjen skup veza sustava WordNet, uspostavljen mehanizam povezivanja
dvojezičnih rječnika i ugrađivanja u univerzalni rječnik Reladic. Planirano je
povezivanje sa sustavom WordNet 3.
Provjera sintaktičke ekvivalencije temeljena na parametriziranom pojmovniku.
Ugrađeno u sustav TermiT, čime se učinkovito pronalaze odstupanja u svim
dijelovima teksta koje je moguće parametrizirati, npr. datumima, oznakama članaka,
stavaka, podstavaka, neovisno o tome jesu li pisani riječima ili brojevima, uz uvjet da
je transformacije moguće opisati regularnim izrazima.
Iterirana segmentacija po zajedničkim i ekvivalentnim faktorima. Paralelne rečenice
se segmentiraju po zajedničkim faktorima čime se dobivaju permutacije s umetnutim
riječima. Poravnavanjem kompatibilnih permutacija generiraju se parovi
ekvivalentnih (poopćenih) riječi. Ponavljanjem ovog postupka dolazi se do
14
nereducibilne jezgre svake rečenice [usporedi s T4]. Ovaj postupak se primjenjuje na
bliskim jezičnim parovima i na raznim inačicama istog dokumenta.
Projekt MiniDMS - TermiT - Duzzle
Za potrebe Samostalne službe za prevođenje pri MVPEI (sada MVEP) izradio sam
samostalno i u suradnji s tvrtkom Taktika Nova cjelovito programsko rješenje za
potporu procesu prevođenja pravne stečevine EU. Programsko rješenje se sastoji od
tri najvažnija modula - modula za upravljanje dokumentima (MiniDMS), modula za
spajanje i poravnavanje dokumenata (Duzzle) i modula za kontrolu kvalitete gotovih
prijevoda (TermiT). Sustav je razvijen prema specifičnim zahtjevima Ministarstva i
Službe (kasnije Sektora), pri čemu se komunicira s raznim vanjskim izvorima
podataka, a sam sustav je, razvijen u okruženju MS Access 2010 - MS Word 2010 -
SQL Server 2008, uzimajući u obzir tehničke zahtjeve na infrastrukturu postavljene
od strane Ministarstva.
Središnji dio sustava je TermiT, za čiji sam razvoj koristio određene rezultate iz
teorije jezika, originalne tehnike provjere po parametriziranom pojmovniku,
integralni pristup dokumentima pravne stečevine koordinatizacijom rečenica na
razini kompletne stečevine, te metode brzog pretraživanja po velikim tekstovima
koristeći hash postupke temeljene na MD5, te korištenjem pseudometrika.
2011. godine incirao sam izradu i objavljivanje pojmovnika pravne stečevine EU čija
je svrha na transparentan način prikazati pojmove koji se koriste u zakonodavstvu
EU i za njih korištene prijevode. Važnost ovog pojmovnika bila je iznimno velika u
fazi finalizacije prijevoda pravne stečevine na hrvatski jezik, a i kasnije za dvojezični
prikaz i pretraživanje ovog velikog skupa podataka. Pojmovnik se trenutno puni iz
pet različitih izvora, a dostupan je stručnim redaktorima i pravnicima jezikoznancima
u institucijama EU, a u planu je njegova skora objava i za ostale korisnike. Objava
ovog pojmovnika u nadležnosti je njegova pokretača - MVEP.
Ostale stručne aktivnosti - radovi
Od strane vodstva PMF-Matematičkog odjela imenovan sam u travnju 2009. godine
da po zahtjevu Županijskog suda u Zagrebu obavim vještačenje po vještaku
matematičke struke [T5], a za potrebe kaznenog predmeta zbog kaznenog djela iz
članka 224. st. 2 KZ-a. U tom radu je trebalo na razumljiv način iznijeti matematičku
osnovu ostvarivanja zarade i isplate te pokazati radi li se o piramidalnom sustavu.
Također je trebalo i s informatičkog stanovišta procijeniti jesu li iznosi traženi za
određene usluge realni ili ne. Vještačenje je obavljeno u traženom roku od 3 tjedna,
na 10 stranica, plus 15 stranica preglednih izračuna i nalazi se u prilogu.
Vezano uz proučavanje igara kojima je cilj raspodjela novca, spomenuo bih moj prvi
rad objavljen na internetu 1998. godine [W1]. To je bio program u kojem sam u
studenome 1998. metodama kombinatorne optimizacije na temelju malog broja
ulaznih podataka odredio brojeve koji će biti "izvučeni" u jednoj nagradnoj igri čija
su pravila zbog objave tog rezultata u dnevnom tisku već sljedeći tjedan morala biti
promijenjena.
15
Ostale aktivnosti vezane uz Internet
Jedan sam od dva administratora, te koordinator i organizator aktivnosti web lokacije
e-dama.net, središnje svjetske web lokacije za dopisnu međunarodnu damu [W21].
Na ovoj lokaciji je do sada održanjo pet svjetskih i jedno europsko dopisno prvenstvo
u međunarodnoj dami, te tri otvorena prvenstva Nizozemske. Od 2011. je web
lokacija od strane Svjetske dopisne dama organizacije (WCDA) odabrana kao
službeno mjesto odigravanja svih natjecanja u organizaciji WCDA. Ova web lokacija
trenutno okuplja igrače dame iz 43 zemlje s 5 kontinenata i pri osmišljavanju
funkcionalnosti vodimo računa o višejezičnosti, te parametrizaciji svih tekstova u
bazi i mogućnostima timskog prevođenja. Autor i programer ove web lokacije je
Čedomir Igaly.
Mrežne lokacije koje se spominju u tekstu
|W1] http://web.math.pmf.unizg.hr/~igaly/spojii.htm
Web stranica na kojoj su izračunati dobitni brojevi u jednoj nagradnoj igri
i objavljen izvorni kod programa koji metodom kombinatorne optimizacije
uz određene uvjete unaprijed računa dobitnu kombinaciju
[W2] http://degiorgi.math.hr/kiwi/index.php/Glavna_stranica
Wiki stranice za potporu fakultetskoj nastavi
[W3] http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/rp1p/
web stranica kolegija Računarski praktikum 1
[W4] http://temp.taktikanova.hr/index.php/slobodno-vrijeme/eh-web
EH.Web, web sučelje prema rječniku EH.Txt
[W5] http://www.rjecnik.net/
(treba pritisnuti About) - internetski rječnik napravljen na bazi EH.Txt
[W6] http://www.design-ers.net/eh-rjecnik.asp#info
internetski rječnik napravljen na bazi EH.Txt
[W7] https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/ehtip/
EHTip, englesko-hrvatski rječnik napravljen na bazi EH.Txt, dodatak za
Mozilla Firefox, Thunderbird, Google Chrome i Chromium
[W8] http://web.math.pmf.unizg.hr/~igaly/EHrjecnik.htm
Izvorna stranica projekta EH.Txt (aktivna od 2002. godine)
[W9] http://www.eudict.com/zasluge.html
EUdict - internetski rječnik temeljen na EH.Txt
[W10] http://translation.babylon.com/croatian/to-english/Croatian-English-
Dictionary-(Igaly)/
implementacija EH.Txt pomoću rječničkog sustava Babylon
[W11] http://web.math.pmf.unizg.hr/~igaly/EH43/EHpregled.htm
pregled EH.Txt u obliku statičnih web stranica
[W12] http://www.igaly.org/rjecnik-hrvatskih-jezika/pages/.php?lang=HR
veliki rječnik hrvatskih jezika, dostupan za slobodno preuzimanje
[W13] http://www.taktikanova.net/ehpro/
EH.Pro, englesko-hrvatski rječnik za profesionalne korisnike
16
[W14] http://www.taktikanova.net/ehhome/
EH.Home, opći englesko-hrvatski rječnik
[W15] http://www.taktikanova.net/ihhome/
IH.Home, opći talijansko-hrvatski rječnik
[W16] http://www.taktikanova.net/dhpro/
DH.Pro, njemačko-hrvatski rječnik za profesionalne korisnike
[W17] http://www.taktikanova.net/dhhome/
DH.Home, opći njemačko-hrvatski rječnik
[W18] http://www.taktikanova.net/fhhome/
FH.Home, opći francusko-hrvatski rječnik
[W19] http://www.taktikanova.net/sihhome/
SiH.Home, opći slovensko-hrvatski rječnik
[W20] http://www.taktikanova.net/lhhome/
LH.Home, opći latinsko-hrvatski rječnik
[W21] http://e-dama.net/e/new_index.fo
web lokacija za međunarodnu damu
[W22] http://www.markovrdoljak.com/foto-radionica-brijuni/
Fotografska radionica Brijuni
[W23] http://katalog.math.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=
1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=Igaly%2c+Goran&selectedId=
1006578
Diplomski rad: Potpuna parcijalna uređenja i nesintaktički lambda-modeli
[W24] http://katalog.math.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=
1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=Igaly%2c+Goran&selectedId=
1008419
Magistarski rad: Teorija hrpa i prebrajanje konveksnih poliomina
[W25] http://katalog.math.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=
1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=Igaly%2c+Goran&selectedId=
1006578
Magistarski rad: Prilozi rješavanju problema automatskog prevođenja
korištenjem teorije formalnih jezika
Stručni radovi priloženi u tiskanom obliku:
[T1] G.Igaly: Word 5.0, priručnik uz tečaj MS-Word, Bulletin o informatizaciji
muzejske djelatnosti Hrvatske, br. 3, 1990, 21-41, MDC, Zagreb
[T2] G.Igaly, D.Perović: Prijedlog projekta BAR CODA za skladišno poslovanje
u skladištima NE Krško, 60 str., NEK Krško, Telefon gradnja, 1994.
[T3] D.Bukovec, V.Zebec, G.Igaly, D.Perović: Informatički projekt
dokumentacije muzejsko-galerijske građe, Natura Croatica, vol. 2, No 2,
149-164, Zagreb 1993.
[T4] G.Igaly, D.Svrtan: Spine based Construction of Column-Convex
Polyominoes, predavanje na 2. kongresu hrvatskih matematičara, Zagreb,
2000 (kopija slajdova s predavanja)
17
[T5] G.Igaly Vještačenje po vještaku matematičke struke - analitički prikaz
načina ostvarivanja zarade sustava Magic-Gold, Zagreb 2009
[T6] G. Igaly: OmegaT - besplatan programski alat otvorenog koda za pomoć pri
prevođenju, Prevoditelj 92, studeni 2013.
[T7] G. Igaly:Online rječnik EH.Txt i programski dodatak za mrežne preglednike
EHTip, Prevoditelj 93, prosinac 2014.
[T8] Hrvatsko matematičko nazivlje, Urednik G. Igaly, Autori: G. Igaly, N.
Antonić, P. Goldstein, I. Gusić, M. Huzak, I Matas Ivanković, Ž Miilin-
Šipuš, S. Runjaićč, Z-Škoda, Institut za jezik i jezikoslovlje 2015.
18
Stručni i znanstveni skupovi, pozvana predavanja
Radovi izloženi na međunarodnim znanstvenim skupovima
G. Igaly, D. Svrtan, M. Delest, D. Babić: Monomer-dimer problem via language
theory (izlaganje na Atelier Franco-Quebecois de Combinatoire, Bordeaux 6-7.
svibnja 1991.). Prilog rješavanju problema popunjavanja pravokutne rešetke
monomerima i dimerima. Definira se gramatika koja generira jezik čije riječi
kodiraju pokrivanja pravokutne rešetka. Pokazuje se da je takva gramatika desno
linearna i postavlja sustav jezičnih jednadžbi koje se potom rješavaju. Rezultat:
funkcija izvodnica za pravokutnu rešetku određene širine. Pri rješavanju problema,
posebna pažnja se posvećuje faktorizaciji jezika na proste blokove ravnih rubova.
Goran Igaly: Monomer-Dimer Problem via Language Theory , MATH, CHEM /
COMP, Dubrovnik, 24-28. lipnja 1991.
G. Igaly, D. Svrtan: Enumeration of vertically convex poliominoes by language
theory (izlaganje na MATH/CHEM/COMP, Dubrovnik 1992). Opisuje se jedna
pogodna faktorizacija riječi kojima su kodirani vertikalno konveksni poliomini,
kojom se otkriva stvarna struktura njihove izgradnje. Tom se faktorizacijom odmah,
bez računa, dobiva regularni izraz za kodiranje takvih poliomina, odnosno,
dopuštanjem komutiranja varijabli, funkcija izvodnica za prebrajanje takvih
poliomina prema površini i broju stupaca. Struktura takvih poliomina na neki način
odgovara osnovnoj ideji faktorizacije koja bi se koristila pri faktorizaciji teksta
govornog jezika, tj. i ovdje se radi o jednoj vrsti mješovitog produkta među riječima.
G. Igaly, D. Svrtan: Spine based construction of column-convex polyominoes
(Second Croatian Mathematical Congress, Zagreb, Croatia, June 15-17, 2000). Unit
square with all vertices at integer points in Cartesian plane is called cell. A
polyomino is finite connected union of cells whose interior is also connected.
Column-convex (or vertically convex) polyomino is polyomino in which all
intersections with vertical lines are connected. We will construct regular expression
for coding the set of all column-convex polyominoes. This construction is based on
spine of polyomino - the thin column-convex polyomino situated inside original
polyomino. As one step of this construction, we will show one useful bijection on the
collection of {-1,0,1}-walks on y-axis that preserves length of walk and number of
its zero-steps.
Pozvana predavanja
Bio je pozvani predavač na 4. kongresu nastavnika matematike u srpnju 2010. godine
i održao jednosatno predavanje pod naslovom: "Kakve veze ima automatsko
prevođenje s matematičkim kurikulumom?"
U prosincu 2010. godine je na kolokviju Inženjerske sekcije Hrvatskog
matematičkog društva održao jednosatno predavanje pod naslovom "Matematički
postupci u automatskom prevođenju".
Predavanje s istim naslovom održao je i u svibnju 2011. godine u Osijeku, na
Seminaru za optimizaciju i primjene na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku,
19
na poziv voditelja Seminara. prof. Rudolfa Scitovskog. Slajdovi s ova dva
predavanja dostupni su na adresi http://www.slideshare.net/gigaly/matematiki-
postupci-u-automatskom-prevoenju
U svibnju 2015. je u sklopu dvodnevne radionice "Modul 3" - Programa podrške u
pripremi nacionalne verzije pravnih tekovina EU i Republičkom sekretarijatu za
zakonodavstvo RS u pregovaračkom proces u Beogradu održao 6 jednosatnih
predavanja: Funkcionalnost sustava za evidenciju i statistiku, Osnovne tablice i
izvori podataka sustava MiniDMS, Fizička struktura podataka sustava za evidenciju i
statistiku, Prioritetna lista, planiranje i mini aplikacije, Komunikacija s institucijama
EU-a i Kontrola kvalitete. Organizator radionice bio je Deutsche Gesellschaft für
internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.
U rujnu 2016. je održao dva pozvana jednosatna predavanja na regionalnoj
terminološkoj radionici "Terminology standardization and translation quality", u
organizaciji GIZ (Njemačka) i Centra izvrsnosti Ministarstva vanjskih i unutarnjih
poslova Republike Hrvatske. Naslovi predavanja bili su: "Technical aspect of
terminology standardization – creation of the Croatian term base – the Croatian pre-
accession experience" i "Technical solutions to terminology management and issues
arising while building a term base / Croatian pre and post-accession terminological
work"
Organizacija međunarodnih znanstvenih skupova
Bio je član Organizacijskog odbora MATH/CHEM/COMP-93, The Eight
International Course and Conference on the Interfaces Among Mathematics,
Chemistry and Computer Sciences and The First Croatian Meeting on Fullerenes
Rovinj, Hrvatska, 21.06.-25.06.1993
Bio je član organizacijskog odbora 2. kongresa hrvatskih matematičara, Zagreb,
2000.
20
MIŠLJENJE I PRIJEDLOG
Dr sc. Goran Igaly zadovoljava uvjete natječaja za ponovni izbor u nastavno
zvanje višeg predavača jer zadovoljava 5=3+2 (treba 4) od 6 uvjeta za izbor u
zvanje višeg predavača zajedno sa 6 uvjeta za izbor u zvanje profesora visoke škole.
Dr.sc.Goran Igaly je sudjelovao u uvođenju 6 novih kolegija u nastavi, i razvio
vrlo široku suradnju s mnogim institucijama koje koriste računalstvo i radeći na
opsežnim projektima znatno je unaprijedio i modernizirao nastavu.
Zato predlažemo da se dr.sc. Goran Igaly ponovno izabere u zvanje
viši predavač
iz područja prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematička logika i
računarstvo u Zavodu za računarstvo pri Matematičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u
Zagrebu.
U Zagrebu , 3.travnja, 2017.
ČLANOVI STRUČNOG POVJERENSTVA
Dr.sc. Dragutin Svrtan, red.prof., PMF-MO
Dr.sc. Tomislav Došlić,red.prof., Građevinski fakultet
Dr.sc. Hrvoje Šikić,red.prof.,PMF-MO
21