Motrista br. 59-60

glasilo Matice hrvatske Mostar • sv ibanj-kolovoz 201 1 . • i ssn 15 12-5475

59-60Anđelić, Bakić, Beljan, Bilosnić, Bogdanović, Brkić-Milinković,Burazer, Fiamengo, Grahovac,

Hadžagić, Hlavaček, Ibrišimović, Kljajo-Radić, Krasić, Kujundžić,

Kvesić, Lasić, Lovrenović, Lovrić, Mijović Kočan, Muselimović, Nedić, Omeragić, A. Pavlović, P. Pavlović, Pehar, Salihović, Stojanović, Stojić,

Šunjić, Tadić, Travančić, Vezilić, Vuković, Zovko

br. 59-60, glasilo Matice hrvatske Mostar

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆTajnica: VanjaPRUSINAUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo/fondacijezaizdavaštvo,Sarajevo.

br. 59-60, glasilo Matice hrvatske Mostar

rukopisTomislavMarijanBILOSNIĆ:Kraljevakuća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

književna radionicaTomislavMarijanBILOSNIĆ:Pjesme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9TanjaBAKIĆ:Svilenecipelice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16TomislavKVESIĆ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19IvanaVEZILIĆ:Kriktišine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25RamizSALIHOVIĆ:Nebihželiobiti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26DraženSTOJANOVIĆ:Domet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27AlojzPAVLOVIĆ:Tugaisumnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

učilišteIvanLOVRENOVIĆ:Andrićipoezija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31NihadaIBRIŠIMOVIĆ:NekeosobitostiupotrebeimperativauromanuVječnik. . . . . 35IvaBELJAN:Očinstvoiidentitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42StjepanKRASIĆ:PočelojeuRimu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49MileLASIĆ:Razgrtačbosanskihihercegovačkihsumaglica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58StijepoMIJOVIĆKOČAN:Slovoozvoninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64fabijanLOVRIĆ:Paradigmaosvetekaotragzločina.........................71AtifKUJUNDŽIĆ:Poezijajeljubavzauvijek,zatosepjesnikuvjerujenariječ . . . . . . 82MerimaOMERAGIĆ:Poetikamodernističkogskepticizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98GoranZOVKO:KumičićevaLinaizromanaOlgaiLina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107IvanANĐELIĆ:Ogledofašizmuikomunizmu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

mozaikJakšafIAMENGO:Punaorkestracijabojaupokretu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127IvanŠUNJIĆ:Jaoscene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128SegorHADŽAGIĆ:Zagrijavanjepredvelikeutakmice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

čitaonicaMileSTOJIĆ:Velikaromansijerskasinteza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133DianaBURAZER:UMostarakokreneš. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136LjiljanaTADIĆ:Izretrospekcije… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140MladenVUKOVIĆ:Smijemolisesmijati?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142PeroPAVLOVIĆ:Svjetiljkastiharazgonisjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144AtifKUJUNDŽIĆ:Ljubavbezpodrazumijevanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147VesnaHLAVAČEK:Pjesnikinjindug . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150ŽeljkoGRAHOVAC:Pjesničkazrelostnadjelu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ:Mojačitaonica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153BojanBOGDANOVIĆ:Srcetinećetrebati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157MarinaKLJAJO-RADIĆ:Visećimostoviriječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161MatoNEDIĆ:Štitodriječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163MelidaTRAVANČIĆ:Katalogstradanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

ljetopisJosipMUSELIMOVIĆ:Ljudi,mjesta,događaji… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169MiraPEHAR:KulturnadogađanjauMostaru15.veljače–lipanj2011. . . . . . . . . . . 191

Motrištabr.59-60,glasiloMaticehrvatskeMostar | 9

književna radionica

TomislavMarijanBILOSNIĆ

KRALJEVA KUĆA

Kraljumoj,sadadoksijošskrivenželimtikućusdovoljnosobazadvorjanedanasvimvratimatvogadomabudeključvjereŽelimtivrtdostojantvojemudrostidatisvakavlatunjemubudeufanjeŽelimtiprijestoljeodobičnakamenadanadnjimbudekrovljubaviŽelimdajedešzastolomkojegasisvojomrukomnapraviodatisvakastvarukućiodišerazboritošćuŽelimtikućuukojućedolazitiinepozvanidatiprozorinjenibudusvijetlopravednostiŽelimtikućukojaćetečuvatidanjuinoćudazidovinjeniitvojasnagabuduKraljumoj,želimtikućukojutiusrcugradimdatikućabudenajčistijiprimjerumjerenosti

KUĆA FRA MATE PERIĆA

UkućiuDobretićimafratarjejednimključemotvaraotisućuvrataRiječjenjegovazvonilakaokapštopadanakamenfratarjegradiotisućekućauplaniniVidiosamgakakousnusbrdanabrdoprenosikućuTakojefrataricrkvuizDobretićapreniousamostanuKreševuUsobifraGrgeMartićaŠohajevKrižniputponavljaglasnjegovemolitveNovejekućestvaraogovorećiisteriječinekamolitvabudeključnekaključvisionitiljubavi

10 | Motrištabr.59-60,glasiloMaticehrvatskeMostar

KUĆA TINA UJEVIĆA

Kućusazdahodprozoraodvasionasoliicrvenihružau bašti na ivici drumakamenpokamensmekšavajućiziddodiromsvoglica

JanosimkuluCukarinovićauvisokimskrovištimačulaumaglamaumaukamenjaruPoljicaCisteiKrivodola

Idokslušamkakozvečekopitamojihgalopirajućihmisliutemeljimakruhivinosnivamkaodomzemljučistuzrakštosnarančinastabladolazi

Mojakućajenaputbačenau ponor nebeskoga svodaKućaprkosinebusastubamadooblakaivisokimprozorimaspogledomnavinogorjeProdireuvisueternadilaziprostorTojekućaodzemljeibiljaodružaivinakulaprepuklaodgromageometrijavisokihjablanakućaukojojzmijeplazeigačeperad

Samotnipragovistragovimapoputbakropisa

Nijetokućaodblataišibljanitibilokojakućadrugakojurazorititrebanimračnakućapunaplijesni i starine

TonijestvarnostvećkruhblagdanskibijelistolnjakkojidišezdjelapunavoćauzaštoćuzaboravitisvetmurnedaneikišeTojekućakojarasteodpjenesnopovažutažitaibršljanapunajužnogvjetratamnihvodopadazrelihtrešanjavalovaodsrebravinaitirkizakrilanakrovovima

KućajemojaotokDomPrometejida!dvori čovječanstvaonajerijekazahuktalaizvorukojemuserađakretanjeibukadokuzimamdlijetorezbarimrafalriječiusvjetlostkamenauzkamengdje se pjesme gnijezde

* italik – stihovi Tina Ujevića


KUĆA RUŽE

Tazačaranakularumenanagakaomaglalaticajemagičnaisnena

Izružesepružakućaananjenojstijeninijednesjeni

Uzastubeteksepenjedjevaiševapunestrastinosećipeludljetineuzkrvavezidine

Tajžarkistansamosrcuznankrilojeleptiraštomedirakaokopljezorekojegasunceodapinjeumore

Skulesunceskočiutvojeočikretnjomtigradoksvijećastrastisadasegasisvaubolu

Audvorcukneginjemodrekaosjenezastiruzastoreružaprekomojezjenice–laticekaotrepavice

Svakenoćiusamoćidokmekočekulepločeotvarajuuspomenenezacijeljene

ŠOPOVA KUĆA U JAJCU

UmodrinamaPlivekućatišineunjojnevidljiviinijemianđeličuvarisgrešnicimapoodajamačekajuponoćkadaćebitiposluženavečera

UŠopovukućuulazimladiIsusgledajućisasvimobičnestvaripozidovimapogredamaizniklimizvremenaIsvemirsetiholebdećispuštasvisinekucajućinavrata

ŠopusvojojkućiuJajcupričasvedokIsusnezaspislušajućidetaljeooknimavratimaibravamajedneobičnehrvatskekuće

UtojsekućiipijeipušičitajuseinovineunjojStvoriteljslušaPjesnikadokpjevasasvojomsestricom


KUĆA DJEDA MIJATA

Gradiogradiogradiousvakomeselukućusagradio

Biojeotackamena,dijetenjegovoikruhizemljabilisumuodkamenakamenjenjegovsačinjenodsna

Očimajekamenmijesiokamenomjezidaoželjevisokeukamenzatočiostrastidubokeukamenspremaotoštojegrcao

KamenpoliraodosjajazvijezdasavijaonježnokaopticegnijezdaGradiogradiogradiokatedraluodčipkekamenasagradioakadnijegradioonjekamensadio

KUĆA BRUNE BUŠIĆA

KućajemojaHrvatska

Tjeramenapjesmuharambašenaglasanplačjedinonenaodmor

KakosakupitikamenjenjenorasutoDomovinomkamensvakihranajevjetrovimaKamenkaobijeligaleblepršaokrepljujeiubija

KakouzidatizidjedanjedinstvenizidkamenpokamenskupljajućipoHrvatskojpenjućiseponjemusvedoksenepretvoriuslobodu

Moželisetotrebaliuzidatisvakikamičakhoćeliizdržatizidhoćelimeodsvijetaodvojitinećelipastinamene

KućajemojausredsrcaDomovine


KUĆA POD GUPČEVOM LIPOM

KadgovorimokućipodGupčevomlipomgovorimoslavolukukrijesnicaunjenojdupljioGupcukojemumačkapredeukriludokunoćipunojmjesečinenajastukumahovinebijelolijevavinoizvrčaštojecapoputjedredjevojkekojadolaziizšumeskrivajućisvojutajnuusutonuGovorimokućiopsjednutojčuvarkućamaotišinikojuzasobomostavljajuljubavniciodjetetukojejošništaneznaosvomboravištudokgamajkadojiubačviGovorimodvijezvijezdeštoseprateupaljeneovjetrukojidušeobavijakaostablaualejištolaganosepovijadokpratimokraljevićakroznevinutravuKadgovorimokućipodGupčevomlipommislimnasvjetlopodkojimpažljivorazmotavamoriječinebiliunjimanašlitajnunamaupućenu

KUĆA EUGENA KUMIČIĆA U BRSEČU

PodmalimoknomosamljenovelikomorezačuđenizrakinijemikamenUosamistrujitišinaimislušamotišinupunumodrineNikadvišenećuvidjetibosiljakisvatovesnjimdokiznadnjihlebdedjevojkeUBrsečuizmeđukućaujekudanarastemoreumjesečevimkrugovimarastustubeikućasočimasvogavlasnikaProšlojemnogogodinaazemljasenijeumorilaodkućenikućaodmoraUtonuladubokoukamenprimorjakaoumodreljiljaneizkoricaknjigediramekućanevidljivomrukomtišine


KUĆA MILANA BEGOVIĆA

DokmevodiškućiMilanaBegovićaonaizmičemomepogleduiščezavaunježnostiuljubavikojasevraćasrcu

TakućakojumipokazuješzatvorenajesakrivenadalekoodItakeKamenpoputmjesečineotkrivaljubavdjevojkečijikompasmajčinskeljubavizaluđujevelikimagnetsamoće

JedinoštovidimjekovčegidunjuunjemuskrivenupunustrahailjepoteZarjesvakanoćsansvakasobasvemirozvjezdanizarjesvakaljubavusmirajdanatužnozlatomirisdunjevječnosunce

TvojglasrastačesatpredvratimakućetvojpogledkojimehrabričinimenestrpljivimzasvegodineizameneHoćešliotvoritikovčeghoćelimirisdunjenimfeisatirioprostitimistrahpredtolikimlicimaženaštodolazeizivanjskenoćiiprolazekaooblaciHoćelimirisvoćažestokiotrovanpijanpoputvrličkogavrelaustatiizkovčegapostajućinašomsjenkom

GlazbadalekihviolinajedinajestazaprednamaOnanasvodiukućuodzrakaukućuvodeuvječnukućuljubavikojaprotječućiostaježivomKućaćeimativremenaimladostistarostimajuvremenasamoljubavnemavremenaonagagubibiloštogradeći

DokmičekamopredvratimanadkućomneboletiukućisvirakvartetatvojeriječiporubuuhašećuisveštododirnemispunjasesnombojamaimirisimadunjamapunimžaraSamokamenobuzdavavrijemepodsjenovitimzagrljajemlozekojausutonuzimaoblikkupine


RIJEČ KUĆA

Riječkućazatvaraprostorpa ipak daleko smo od zidova koji nasmoreRiječkućapružasmirenjepaipakdalekosmoodbezgraničnogaRiječkućaizoliranassigurnošćupaipakdišemoslobodnizraksaobzoraRiječkućaječvrstapaipakkućaprignječiriječRiječkućajevelikaiteškapaipakonajeključsvemiraRiječkućaoblikujestvaripaipakoneserasplinjujuupotrazizadu-šomRiječkućabićejezasebepaipakkadjekažemkućaumeniraste


TanjaBAKIĆ

SVILENE CIPELICE

***Oblakpribližavase

Uvumome

KaopjesnikStojimi

PosmatramOdgođenisusretIzmeđunebaImene

TravameučiKakodapadam

VodameučiKakodasanjam

***Drvo-IzadrvaGlad

IspreddrvaMagla

GledamiĆutim

Umenistrah

***Izašumešuma

PosljednjisanSesanja

KomadićpapiraVisisneba

Mojeimedoziva

***VodanajezikuListivjetar

ZemljajePunašumova

SjemenkesuOgladnjele

IpticeTakođe

***OkoookoListolist–Trenje

SmojihKapakaSnijegjošNeprovejava

LjubimpijesakAl’neljubimKamenje

***Noktimraka

Kišanećedapada


GledamtekakoPlašišseodvode

SuncekrajNasmiriše

PlačemPrestajemplakatiOpetplačem

***PosljednjimirisvrtaIunjemuja—Najtišazvijezda

TravaleptirazoveDižuseispuštajuTijelauprostoru

TipostabiserBiserpostati

***Izadrhtataddrvo

JaplačemiskupljamtvojesjenkeSasvakogkomadazemlje

Sasvakekapije

AtiBlijedpodtreptajemzvijezda

KaoplačpadašNitporosiNitposnijegu

PrelazećiutrenPrelatećiurosu

VečerasvolimTvojuzvijezdu

***Ja

GolaiusamljenaTužna

OkomeneRuševinaSlovoZemlja

PutujemKrozvjetar-DokamenaDocvijeta

IponovoplešemIponovoplačem

Stijeneiplavetnilo

UovomčasupepelaJasamvoda

***AipakbiositamoIpaktisipostojao—

TrenpotrenVeopoveo

Aja—TakotvojaAtakodaleka

AgdjećešbititiOndakadjaostvarimSanipostanemPrinceza

***Snijegpoledupada

IzlatotražiPutodbjeglihzvijezdaZasobomostavljajućiOdškrinutavrata

DanisamdjevojkaBilabihpahuljasnijega


***Svjetlost

Ispodtrepavica—Sjenkačempresa

SmiješimseIdiramteTebe—Suzusna

ZvuksamMirissamAlnikad

Imirisizvuk

***SamanacvijetuPomenilišćepada

OzraksuncaspotičemsejaVjetroviminenedostaju–Soblacimadrugujemja

PoddrvećemsjajRiječiznijemogokeanaSlušaćutanjevodaIhvatasezazvijezduŠtopomenipada

GledamuplaninuAl’ovajputPlaninasamja

UprašinutonemUsan

***KrozjesenKrozlišćeKrozmene

VodaidušaDušaivoda

TečemJesam

ĆutimZnam

Menejestrah

***ZadaješbolmiIzbojaznidaBolnikadneću

Osjetiti

Usumrakuokotrepće—Asuzaizmenejošneteče

NađenanegdjejučeTravausvilispava—

TogtrenaizkorijenaiščupanaTogtrenarosomosvježena

***Usnovimazamrznutim

SlušamkišuKnjiganepročitanaIkonacštomrsiperle

TogdanasnijegjepadaoTogdanapijesakječekaoPotrepavicamatvojimPonogamabosimmojim

***

ImanečegizatvojihočijuIzatvojihdojkiIzatvogasnijegaOndadokutebićutiUspavanatrava

OndadokdajemtisvojaleđaDaponjimaprostrešseIlegnešdaspavaš—JednavelikatačkaZabilogdjeZabilokuda


TomislavKVESIĆ

PjesmeBOL

Bolisumojejake,ranesumojesvježe.Ljepotesamlišensvakeiradostiodmenebježe.Očisemojemutekićenesuzamavrelim.Iželjekapljuljute:Mrijeti,mrijetiželim.

KRAJ

Udaljinisivoj,tmastojostajuMojepjesmenedovršene.Sablasnajesenprizadnjemizdisajuprekrilajegrad,mrakomcrnesjene.Poredmene,ukolonama,stihovižure.Ljubavibezglavotražespas.Sasjevernognebaorkestarbureguditužno,draga,rekvijemzanas.

SPOZNAJA

Ujutruštosavješćumeproganja,budi;Udubinisrcakojekatkadsvetostizažudi:Usamoćitrijeznoj,unepodnošljivostiistineglasmineki,kaolopov,dođeiztišine,išapatomveć,razaramigrudi:Timrijetćeš,nesvejsno,utojstrasti;Tivenutćeš,baš,kadpoželišcvasti;Ikadmislitbudešdasisokoizvisine,tojevarkasamo,prividoddubine;Toponortvojjeukojićešpasti.


CESTAMA SJEĆANJA

Usvakojusnulojulici,izzasjede,nekauspomenabezglavoizletizanesenaizmrakaonedavnejaveiosmjehmiisuzudoziva,mamiistogtrena;Mostarom,poputkišeove,noćasmojasjećanjaplave.UŠantićevoj,pjesničkibaš,bolmenajednomizludištonemoguvratitivrijemenitimijenjatisvijet,jerodavnaveć,tujutrimaonasetužna,samabudiibezželje,dišućitekzatajživotunjojzapočet.Bježim,alitekulicudaljevećmestižeStarčevićeva.Pogledletigorenasedmi,kaonekaddoksamtečekao.Silazišnasmijana,predočimatvojblistavosmijehsijevaisansebudi,ko’gsamse,poraženzbiljom,davnoodrekao.Rudarskamevraćanapočetak,tamonavrhAvenije,međuzidovimamladosti-ismijehigrijeh,prijatelji,žene...Imadavećdugoničegmoganatojadresivišenijetegodinejošuvijekživeurezanenegdjedubokoumene.Dubrovačkomprolazimpolako,neodlučan,posreddvijutraka,ali,ipak,uOmladinskuvećseodavnaneusudimzaći.Strahmedabihopet,skrivenognegdjeusredonogmraka,ispodnjezinabalkona,ludog,pijanogsebemogaonaći....Odlazim.ProvlačimseuskimulicamaBijelogaBrijegatamoodBigBrotherkućedoonogočajnotrošnogstana.Zarobime,stisnečvrstoiznamvišenemamibijega;Raspetizmeđupjesmeismijeha,izmeđunas,ljubaviirana.Jošmeželjavuklaiufranjevačkuimaloizvangrada,alzastadohnajzadsvjestanbesciljnostiovogputovanja,jersveštovoljehizgubljenoje,ibezsmislaibeznada,uulicamadavnonapuštenim-usnuzabranjenudasesanja.


PONEKAD

Imanoćikadasanmeneće.Idokočimabesciljnošarampoplafonupoznataželjauhipusejaviirukasama,koponavici,većkrećeisobajenajednomuplavičastomtonu,tvojaslikanazaslonuibezbrojpitanjauglavi.Poželimsklepatinekistih.(Tojeionakojedinoštoznam)Moždasijošbudna,moždatenasmije,kaoononekadzanoćijubesanih.Odustajem,ipak,brišemtibroj,jerneznamvišenitebenitisebesam.Tekznamdanismoistikaoprije.Iopetzurimglupo,kaoporazno.Nestaojebrzoplavičastisjaj.Ivoljenemamnitdaustanemnitdamolim.Iumenisvepolakobivabesmisleno,praznoislutnjaovasvevišemirišenakraj,alopet,zlato,znajdakletsemoram,rekaobihdatevolim.

SMOKINJE

Inoćsespustiinebosezgusne,inasvestranesamavječnostbiva.Isrebrnsjajseraspenaočinausneiumeniživot,radostinadaježiva.Uiskonutišine,utomkasnusatunekablagostnametihok’odasađe.Imomesesmislustranu,nepoznatuutomčasusvetaodgovoranađe.Ublizininebadokseželjekotegladnamidušapozvijezdamakrene.Itadplakatstanemplakatodljepotejerutomsjajunađohočijednežene.


SASVIM OBIČNA PRIČA

Neboserazlilocestom,nekakonečujno,kroztišinuijasamvoziopolako,napolapustomcestomitekponekadbimeprenulazasljepljujućaigrasvjetalanekognervoznogstrancaštosedrskousuđivaobuditimeizmogbudnogsna.Moždasammaloduženegoinačevoziotunoć.Neznam-samonisamželiostati.Uritmukapikojesutihocupkalepostaklimailijenoseslijavaleispredsnenihočiju,izgubljenihnegdjeudaljinama,naradijusucvililiPrljavci,Balaš,Bolero...Usvakojsamnaspjesminašao.D-mol..Polakosiseprovuklaizsjećanjaumaštuivećnisamznaorazlikuizmeđuželjaizbilje.Natrenbihtekvidiosvojosmijehuzrcaludoksuporedmenebeznačajnopromicalikrovovikuća,stabla,znakoviporedceste.Aonda,najednomnekitupiudarivećsamnaprvuistresaonekolikosočnihonimakojiodržavajuceste.Učasusisevratilatamogdjetijemjesto:Utugusjećanjaiuzaludnostmašte.Sadsam,razbuđen,lakomogaorazdijelitijednooddrugogaitomeljutilo.Kadrazumnadvladamaštusvijetpostanenepodnošljivobesmislenomjestozasanjare.Ljutilomegotovojednakokaoičinjenicadasamteponovopustiodaseizvučešiztetamniceukojutegodinamapokušavamzatvoritiponosomilogikomstvari.Itadasejavljastid,ljutnjainekakonatrenzamrzimsebezbogtenemoćidasepromijenim,kadvećnemogumijenjatitebe.Svetegodine,hrpalaži,prevara..Besanenoći,pijanstva...Svetonajednomprostrujiipoželimbitiosvetnik,poželimmrziti,poželim...Maludost,tekludost,rekoh.Dobroje,irazumkatkadneštokorisnodonese,jershvatihdaodsvihludostištosamihnapraviouživotujedinojevoljetitebebiloneizbježno.Moždanegdjepostojerazlozizasve,moždajednomnebotajnuotkrije,rekohonakosamomsebidoksamlaganododavaogas.Jutroće,većjekasnosanjatinas...


PJESMAMA

UznojudušenaočimaUskončanjebezimenadanaUočajcrnitonutpočimaOdčemeramojapjesmatkanaPadanebikaopaščekrepoSamoćomzgrčenunemiruAnitebi,Gospe,ljubavtepoJase,mrtav,prostrempopapiru

POVRATAK

“..jošbinammogladesitiseljubav,Desiti-velim,aljaneznamdalidaježelimilneželim”...D.CesarićSadtemogunaćiiukapikiševedrogneba,Uigrileptirapožutomcvijetuispodsnijega.Sadtemogunaćikadzafališ,kadmizatreba...(Najarbolusnovatvojaslikamjestostijega)Mogutenaćitamogdjebašnikadnisibila,Nastazikojomnisiprošlatvojćuugledatitrag.Jošteželjomgrlimčvrsto,jošsidraga,jošsimila...(jošseboriijošgoriplamentajmrzakmi,adrag)Znam,ušuljamsenekadkaolopovtihokadasanjaš.Joštepjesmommogustićiumornuodbijega.Usamoćikrhkauzaludodnemirasesklanjaš...(NeštosilnovučeudavnineonepodnoBrijega)Isjećamosesvegaštosmojednodrugomdali.Nausnamajošpostojitopaloddodiratrag.Aliznamo,znamo,zanasipakmnogotogafali...(Nedanemirnaš,ponosmožda,iliBogiliVrag?)Najarbolusnovatvojaslikamjestostijega.Jošseboriijošgoriplamentajmrzakmi,adrag.NeštosilnovučeuonedavninepodnoBrijega.Nedanemirnaš,ponosmožda,ilBogiliVrag?


OD SMRTI ROĐENI

Poredcestesnovajednatugaječi.Bolpomenilomi,krši,reže,slama.Izmenevapajnedadasespriječi.Drhtećusnatepačežnjuusuzama.Mojarukakrhkaumiranjaniže,utajvijenacsmrtiodpatnjeisrama.Al’utvojojrucisadamojsespomendiže;Uskrsnućemojenatvojimjeusnama.

TEBE

Tebebliskutebenepoznatu,Tebecrnutebesjajnu,Tebeboginjutebesamoženu,Tebekrišomnebuukradenu,Tebepjesmomkrijemkaotajnu.Tebekojugrdimsvuuzlatu,Tebeponiženukojojsedivim,Tebekojabesmislomsmisladaješ,Tebekojauprolaznostiustraješ,Tebezasvusrećukrivim.Tebidajemsveštonemam.TebizbogkojeneznamJesil’usnuživa,ilisanjetoštoživim?


IvanaVEZILIĆKRIK TIŠINE

Navečerkadsesvjetlapogase,kadzvukoviovogsvijetazamru,Kadusamljeniudovaczavršisvojušetnjutihomulicompodprozorom,Ostajemojaitišina,posljednjinastraži.Jainemilosrdnatišinakojadajeprostoramislima.Pokušavamihizbjećituitamo,NokriktišinekojajedošlaposvojeNakondugogbučnogdanajenemilosrdan.Onnikadnepušta.SretnisuonikojiusnujošdoktrajuPosljednjizvukoviživotadanjeg,sigurnog.Madaidanimasvojutišinu,Alituznajuprepoznatisamooniiskusni.Samooniužamoruglasovaznajudajetu.Krikkojisenečuje,aliosjeti,Grčzrakaokosebekojiprepoznajebiljegunjihovimočima.Tosmomi,žigosani.OznačenizauvijekKaostokaumirućihosjećaja,TupogpogledauiščekivanjunoćiKojaćedoćistišinomiznovaiopet.Svedokseočineumoreodsuza,Usneodmolitve,rukeodgrča,Srceodboli,umodslutnje.DokležimutamiislušamtišinuPitamsekolikonasjejošsinovaobilježenih,Sistimbiljegomprepoznati.Dokslušamoistikrikoveistenoći.Isvemisenekakočinidanemanas,SamojaitišinakojajošuvijekOslobađanemilosrdnemisliIoduzimaspokoj.


RamizSALIHOVIĆ

NE BIH ŽELIO BITI

Ne bih želio bitiServilnipastiraninakojilajeDanjunaprolaznike,Noćunapraznonebo.

Ne bih želio bitiIspaljenagranatanapijaciPrepunojgladnihljudi.

Ne bih želio bitiSnajperistkojigađatuđegbrataSamozatoštonijenjegovbrat.

Ne bih želio bitiMravkojimeđuhiljadamaistihSisaotrovizživezmije.

Ne bih želio bitiKjerkegerovčovjekKojisebudiIzatičesebemrtvog.

Ne bih želio bitiKafkinčovjekKojiseprobudikaokukac.

Ne bih želio bitiMrtvačkikovčegZasvojetijelo

Ne bih želio bitiKancelarijabalkanskihvođaKojiraspirujurat.

Ne bih želio bitiDželatkojiumireOdstarosti.

Ne bih želio bitiBeskrajniredPrednarodnomkuhinjom.

Ne bih želio bitiNiprazannipunkontejnerČijisadržajgutajuNezbrinutiigladni.

Ne bih želio bitiMuzikahitnepomoći,PolicijskesireneIsirenezauzbunu.

Želio bihBitisretanZbognečegobičnog,sitnog.

Želio bihStrahdiktatoraOdovepjesme.


DraženSTOJANOVIĆ

DOMET

Čujemkakomiselomemisli.Utrenubezikakvazvukamojaizgubljenostutopljenajeučašitupila.

Tolikoljudiokomeneimojkrikbezglasanputujenekamounadi...

Teknekomriječjuduhseboridaseiskažekrozjecajuslovu.Štojebiloostaje,štoćebitipostavljasenapijedestalsnova.

Traganjejetrebalopočeti,noononijedometnoćasnegodalekicilj.


AlojzPAVLOVIĆ

TugaisumnjaJelena i Petar posjedovali su ugostiteljski objekt na atraktivnoj lokaciji, što im je

omogućavalosolidnuzaradu.Petarseniještedio,radiojeulokaluodranogjutradokasnounoć.Izgledaojeumornoiiscijeđeno.Njegovevelikeušiigolemnos,namrša-vomtijelu,činilisugakarikaturalnim.Zatomujekarakterbioplemenitogkova.Jelenaje,pak,samopovremenodolazilaurestoran,višejepričalaviceveilipjevalasgostimanegoštobiradila.Spadalajeuženerenesansnogtipa,malooblija,unarodusekaže„ženazadvamuškarca“.Nisumogliimatidjecu.PetarjeteženosiotajkrižodJelene.Injegoviroditeljibilisu

izvansebe.TješilisuihdaćeJelenauspjetizanijeti.Jelenaje,zbogtoga,čestoodlazilaudomaćeistraneklinike,radičegajeprekinularadniodnosubolnici,kaomedicinskasestra.Daniigodinesuprolazili,Jelenanijeuspjelazatrudnjeti.Petroviroditeljiizgubilisu

svakunadu,pasusinusavjetovalidaserazvede.NazvalisujeJalovicom.Revoltirani,PetariJelenaodselilisuseodnjihunovoizgrađenuvilu.Jelenajeinadalješirilaoptimizam.Bilajepunavjeredaćeimatipotomke.IPetarje

utoslijepovjerovao.Skorosavzaređeninovacdavaoježeni.OdmahpoodlaskuodsvekraisvekrveJelenajeotišlanadvomjesečnoliječenjeuJapan.Petarjetugovaokodkuće,prijespavanjavapioje:—NajdražaJeleno, iakosidalekoodmene,nebojse, izdržimolim te!Volim te

ljubavi,lakatinoć!-Počestobiznaozaplakati.Akadabiustajao,odašiljaojepozdrav:—Jelena,srećomoja,ljubavimogaživota,želimtidobrojutro!Uztebesamsrce,

usvakomtrenutku,usvakojmisli!Znamdušo,dasepatišudalekomJapanu,kakobinammoglapodaritidjetešce,vječnoćutibitizahvalan!Jelenasejavljalae-mail-ovima.UzadnjemjenaveladaposlijeliječenjauJapanu

mora,mjesecdana,otićinazavršnuterapijuuMaleziju.Tražijejoš20.000€.Petarjeodmahnanjezinračunprebacio30.000 €.UtovrijemeKata,Petrovamajka,završilajeubolnicizbogzdravstvenihproblema

narodnimorganima.Bilajerazočaranaštojenjezinginekologbioodsutan.Provelajedesetakdanaubolnici,otpuštenajenavlastitizahtjev.KatanijekrilapredsuprugomNikolomdasujojdaniodbrojeni.Zamolilagajedane

klone,dazahvaljujeBoguštojošmožeživjeti.Onbibriznuouplač.Nasloniobisvojelicenanjezino.Nježnogajemilovalaitješila.Dugosenisumoglismiriti,iakosushva-ćalidaseništanemožeprotivnevidljiverukesmrti.


Katijesvakidanbilosvegoreigore.Propadalajesvevišeiviše,došlajenatrećinubivšetjelesnetežine.Nikolaodjadanijeznaoštoće.Ustankama,kadabijojbolovimalopopustili,zahtijevalajeodNikoledasemorapomiritisPetrom.SukladnoKatinojželji,NikolajepozvaoPetradaimdođeuposjet.Onjeburnorea-

giraogovorećidasunjihdvojezanjegamrtvi.—Kakohoćeš,sinePetre!-odgovoriomujeotac.—KadaseispričateJeleni,tektadamoždadođem–kazaojePetarispustiotele-

fonskuslušalicu.Jelenajejaviladasevraćazačetiridana(unedjelju).Petarjeposkočioodradosti.Od-

mahjenazvaočistačicedapospremevilu,iradniceizprestižnecvjećarnicedajeukrasescvijećem.Kuharimajeizložiokojajelatrebajuspremitizanedjeljnuvečeru.Konobarimajepaknarediodatadaiznesusrebrenipriborzajeloivoštanesvijećnjake.Zatimje,savožarenodsreće,otišaounajpoznatijuzlatarnuiJelenikupiodijamantnuogrlicu.PetrajeponovnonazvaoNikola,kazavšidamujemamanaizdisaju.Petarje,savu

panici,odjurioautomobilomdoroditeljskekuće.Ugledavšimajku,ukakvomjestanju,jauknuoje.Uhvatiojujezaruku,onajenježnostegnulanjegovuinasmiješilase.Ništanijemoglareći.—Tata,onamorajošživjeti!Ihoće!Potomje,izletioizkuće.Savzadihaniisprepadanutrčaojeumjesnuginekologiju,tražećimajčinagineko-

loga,doktoraMlekića.RekošemudajeuJapanu,odnosnouMalezijiidasevraćaunedjelju.Čuvšito,zavezaomusejezik.Liceikosumujeoblioznoj.Nogesumuseparalizirale.Poputzmije fiksirao jesugovornikanekoliko trenutaka,aonda iznenadaizletiovan.Petarjehitaoroditeljskomdomu.Kadjestigao,biojesavizbezumljen.Otacgaje

smirivao.Majkajestenjalaodbolova,htjelajeneštoreći,nonijeuspijevala.Počelasetrzati,čuosejakihropac,zatimjenastupilokočenjeinakraju-smrt.NikolaiPetarsusebacilijedandrugomeuzagrljaj,žalilisusuprugiimajku.Kata je ukopanau subotu, dan prije Jeleninapovratka. Petar je poslije pokopa

doveoocakodsebe.Obojicasuizgledalislomljenoiizgubljeno.Nikolajepovraćaoitukaoseuprsaodjada,aPetarjebiopotpunoslomljen.Nekoordiniranojehodao,samjesasobompričao.Nisuništajeli,anisuuspjelinizaspati.Nedjeljusudočekalibudni,podbuliiizmučeni.Nikolasvelikomtugom.Petarsteškomsumnjom.Jelenaseukasnopopodnepojavilanakućnompragu.Bilajepunasnage,zadovolj-

stvaiizgledalajevedroiveselo.PetariNikolasunijemosjedjelizastolom.Čimjeodlo-žilastvari,krenulajepremaPetrudagapoljubi.No,onnijereagirao.Biojeizbezumljeniizgubljen.Jelenindolazakzadaomujezavršniudarac,počeojenekontroliranotrzatiglavom.Bioje izvanovogaprostoraivremena.Aona, iznerviranatakvimdočekom,uhvatilajezakosusvekraNikolu,vičući:—Vanizmojekuće,stariprdonja!TisiovonapravioPetru!Tisigausmjerioprotiv

mene,smradejedan!Nikolajenagloustao,dohvatiokuhinjskinožikrenuopremaJeleni,zaprijetivšijoj:—Kunemtise,iskasapitćuteakonamneotkriješcijeluistinuotvomeodnosus

doktoromMekićem!


Punastrahaklimnulajepotvrdnoglavom.Nikolajetektadaodložionož,nastavlja-jućispitanjima.—Reci,kakosiuspjeladobitimedicinskudokumentacijudasineplodna?—ZajednosmosezaposlilijaidoktorMarioMlekićiubrzopostaliljubavnici.—Prijetvojeudaje?—Da!—Znači,tisisnjimodlazilanaskijanjailipaknaljetovanje,lažućidaseliječišod

sterilnosti?!—Da!IkadasmovidjelidainakondvijegodinebrakajaiPetarnemožemoimati

djecu,došlismonatuideju.JasamvećbiladvaputpobacilasMariom,pajebilojasnodajeneplodanPetar,azajavnostsmolažiralidokumentacijudasamtoja.—Droljo!Uništilasimisinaisuprugu.Dokjeizgovaraoposljednjeriječi,Jelenaje,naglimtrzajemdesneruke,dohvatila

kuhinjskinož,urlajući:—Sadastarivanizmojekuće!Sveovojemoje,aglupogaPetra,strpatćuuludnicu.—Monstrumko!–grmiojeNikola.Jelena je izgubila nadzor nad sobom, krenuvši nožempremaNikoli. Na njezino

iznenađenje,Petarjenagloskočio,izbiojojnožiuhvatiojezavrat.Nikolagajepokušaospriječiti,aliutomenijeuspio.RazjareniPetarutomjetrenut-

kudobionekunadnaravnusnagu.Nastaviojestezatiženinvrat,svedokjojtijelonijeomlitavilo,ibeživotnopalonapod.


učilište

IvanLOVRENOVIĆ

AndrićipoezijaBosanskohercegovačkakultura,akojedanasuopćemogućegovoritionjojusuvi-

slojjedninisobziromnanepostojanjekoherentnekulturnesamosvijesti,nemauovoj,2011.godini,većihdatumaodpolavijekaAndrićeveNobelovenagradezaknjiževnostičetiristoljećaodprvetiskaneknjigenanarodnomejeziku-pothvatfraMatijeDivkovićaiz1611.godine,zakojega jedavnoprofesorMidhatBegićautoritativnoustvrdio„dajeMatijaDivkovićbioutemeljiteljkakobosanskefranjevačke,takoi,modernorečeno,cjelokupneknjiževnostiBosneiHercegovine“.Usretnijimzemljamaikulturamaovakvadvapostignućaidatumablistalabiucjelokupnomejavnomimedijskomprostorukrozcijelugodinu.Ktomu,Andrićajošnešto,izgrađansko-privatnogaanestriktnoshvaćenogaknji-

ževnogživota,kvalificiradauspomenomnanjegabudeobilježensavnašjavniživotovegodine.Isvihostalih.Tojepoznata,atakomalocijenjenačinjenicadajesavnovacodNobelovenagradedarovaozarazvojbibliotekarstvauBosniiHercegovini.TakojeAndrić,pojednostavnojdevizi-daje„čovekdužansvomezavičaju“-kojujesamsko-vaoapripisaodrevnimlegatorimaizsvojihproza,postaojedanodnjih;zapravo,naj-većikulturnivákifsekularnogadobaisekularnogatipaumodernojBosniiHercegovini.Ali,eto,ovdjejeriječ„samo“opoezijiIveAndrića.Voliobihtomalopreformulirati,

padagovorimootemiAndrić i poezija.Zatoimamnogodobrihrazloga,jerjetajodnosambivalentan,izuzetnozanimljiv.Sasvimpojednostavljeno, riječ jeodvastava,dva iskustva,dvaAndrićevaosvje-

dočenja,kojasenaprvipogledgotovoisključuju.PrvigovoridajeIvoAndrićvlastitipjesničkiradvrednovaodalekoispoddrugihsvojihknjiževnihdjela.Otomuimamnogoindikacijaunjegovuponašanjukaoiizravnihsvjedočanstavaunjegovimiskazima.Pri-vidnosuprotan,sdrugestranestojipodatakdajeAndrićpoezijupisaocijelogaživota,bilokaopjesme,bilokaopjesmeuprozi,meditativno-lirskezapise,paizadnjiknjiževnitekstuopćekoji jenapisaoi“potpisao”1973.godine,dvijegodinepredsmrt,bila jepjesma,itokakva!


Ni bogova ni molitava!PaipakbivaponekaddačujemNeštokaomolitvenišapatusebi.TosemojastaraivječnoživaželjaJavljaodnekudizdubinaItihimglasomtražimalomestaUnekomodbeskrajnihvrtovarajskih,GdebihnajposlenašaoonoŠtosamoduvektražioovde:Širinuiprostranstvo,otvorenvidik,Maloslobodnadaha.

Oprvomeaspektu,„odricanju“odpoezije,govoriAndrićsamnavišemjestaiura-znimpovodima.JednoodnjihnalazimoupredragocjenojknjiziLjubeJandrićaS Ivom Andrićem:„Jasameseje,kaoistihove,pisaoupredasima,odmarajućiseodteškogradanapripovetkamairomanima.Mojejepravodamislimdatunisampostigaoonoštomi jepošlozarukomudrugimdelima...Uvekmisečinidasamseupesmamasamovežbaozanaporanradkojimečekaouzrelimgodinama.“Nasvojnačino tomestavugovori ipodatakdaAndrićzaživotanijeodobrioda

lirskeknjigeEx PontoiNemiri,kaoniištadrugoodnjegovihpjesama,budeuvrštenounekoodizdanjaizabranihdjela.Neštosenatomuradiloidogovaralougodinamaprednjegovusmrt,alijeonabilabrža,tesutedvijemladalačkeknjige,većobavijenelegen-dom,bileuvrštenetekuprvoposmrtnoizdanjesabranihdjelaušesnaest(kasnijese-damnaest)knjiga1976.godine,usveskuukojemujeobjedinjenasvaAndrićevalirika.Kada jeuParizu1938.godinepripremanaedicijasuvremene jugoslavenskeknji-

ževnostina francuskom jeziku,Andrić rezolutnoodbijaunjojbitipredstavljens većprevedenomknjigomEx Ponto.Veomasupritomuzanimljiveinjegovakategoričnostinjegovaargumentacija.OntimpovodompišeuParizMilanuMarkovićuiAndreuMazo-nu,predsjednikutamošnjegaSlavističkoginstituta:„Ovolirskodeloizranemladosti,nastalouneobičnimprilikama,imasvojemestou

momknjiževnomraduikaopolaznatačkarazumljivoje,opravdanoiverovatnomno-gomečitaocuiblisko.Alimiizgledanezgodnoipogrešnodatigastranojpublicikaoprimernašesavremeneknjiževnostiikaoslikumogaknjiževnogstvaranja.[...]Izgledadajetojednaneminovnost:lirskideostvaranjajednogpiscaneophodanjeunjegovomrazvoju, razumljiv i prisan savremenicima, ali od podređenog značaja prema celomnjegovomživotnomdelu.[...]Ovamojastrogost,kojanijenimalopreterana,lišavamevelikogzadovoljstvadavidimnafrancuskomjeziku,uodličnomprevodu,jednusvojuknjigu,alimislimdatustrogostdugujemisamomsebi inašojknjiževnostikoju ino-stranstvutrebaprikazivatisamopoonomeštojezaistatrajnoinajboljeunjoj.”Uzasvuknjiževnuisvakudrugurazličitostizmeđudvojicepisaca,ovajAndrićevstav

kaodasenekimdalekimdoslusimaidjelomičnimpodudarnostimadozivaskapricio-znimiisključivim,aligenijalnoformuliranimopservacijamaizGombrowiczevapamfletaProtiv pjesnika.Sdrugestrane,poznatojedajeAndrićuknjiževnostunišaospoezijom;prvepjesme

objavio jekaosarajevskigimnazijalacuBosanskoj vili1911.Pjesmeustihovima iu


prozinarednihgodinaobjavljivaojeiudrugimčasopisima(Vihor,Savremenik,Hrvatskipokret,Hrvatska njiva,Književni jug,Jugoslovenska žena idr.),aveć1914.uvrštenjesašestpjesamaureprezentativnizbornikHrvatska mlada lirika.BilesutopjesmeLan-jska pjesma,Strofe u noći, Tama,Potonulo,Jadni nemir,Noć crvenihzvijezda.Svojnaglašeni intereszapoezijuAndriću timgodinamapokazuje iprevođenjem,soso-bitomsklonošćuzaslovenskumodernu(O.Župančič, I.Cankar,A.Aškerc,A.Murn,D.Kette idr.), tezaWaltaWhitmana,kojemućesevraćatigodinama, i sBorivojemJeftićembitivaljdaprviprenositeljWhitmanovihstihovaunašjezik.Većodprvihpjesa-mauBosanskoj vilimožesevidjetiitodaAndrićpočinjetražitivlastituformuiritam,kojućepronaćiulirskojprozi,ivrlozreloostvaritiuEx Pontu1918.godineiuNemirima1920.godine.Akobismohtjelipogađatištobiuknjiževnomeznačenjupojmamogaobiti“stariposao”,kojemuAndrićujednomeprivatnompismuiz1921.godinečezneda„sevrati“,moglibismoovakosažeti:posvećenostlirskomeizrazuiintenzivnaduhovnapripadnostmoderni.Adajeimeđusuvremenicimafiguriraonatakavnačin,najboljeilustriraemfatičniusklikkojimjeMilošCrnjanski,valjdanajsnažnijilirikcijelegeneracije,1919.godinepozdravioAndrićapovodomEx Ponta:“Uovimzapisimaštosupesme,uovimpesmamaštosuzapisičinimisedapočinjenovaistorijanašeduše...Ovajeknjigapisananjoj, jedinojčistoj, ineporočnoj,večnojuzdanici:mladosti.Nalazimdajetragičnoverovatiuknjige,uopćeverovati.Andrićveruje.Nojednojeneospornosaovomknjigom:Andrićestarrivé.”Lirikommeditativnomiispovjednom,melankolijskiosjenčenom,štouverslibrističkoj

štounarativnojformi,bavitćeseAndrićcijelogaživota,kaoštojeizašlonavidjelouposthumnimizdanjimanjegovihsabranihdjela,urasponuodraznovrsnihzapisaštoimjesampisacdaonaslovZnakovi pored puta,dotekstovaukojimasenađučakistihovičisteludičkeinspiracije(Lili Lalauna,naprimjer,napisana1950.godine),ilispomenutapjesmaNi bogova, ni molitavaiz1973.Utajdionjegovaopusa,također,mogusepri-brojitinekieseji(oGoyi,franjiAsiškome,Whitmanu,Heineu,Petrarciidr.),temnogeodprozakojeitematskiistilskisvjedočeotomudajeAndrićtrajnoimaopotrebuneutopitisebezostatkausvojusredišnju tematiku(historija,Bosna,Balkan,Levant...),negodase iodmakneodnje,makarpovremeno, inekakokao izdrugogaplana,anajuspjelijeod tihproza,poputJelene, žene koje nema,Letovanja na jugu,Žene na kamenu,ravnesuonomenajboljemuštojenapisao.Jedan pol Andrićeva doživljaja svijeta i života, čovjeka u historiji i u egzistenciji,

svakako jest bio sličan onomu što jeMiguel Unamuno definirao kaoel sentimiento tragico de la vida–tragičniosjećajživota.Onje,međutim,uAndrićaparadoksalnoalistvaralačkiplodnopovezansastanovitimvitalizmomkaodrugimpolom,kaoosjećajemodgovornostiiobavezepremačinjenju,premaobaveziotklanjanja“šteteikvara”,ma-kariusvijetubez boga i molitava,ilimoždabašzato.KadaseAndrićuštokholmskojbesjedisjeća“neprežaljenogAlberaKamija”,onnespecificirapočemumujeCamusneprežaljen,alinama jedopuštenopomišljatida jeAndriću, recimo,bliskačudesnaCamusovaidejaoSizifu,“kojegatrebazamislitisretnim”kadasilazinizbrdoposvojsudbinskikamen.NeštoodtoganaćićeteiupoznatojposvetikojujeAndrićnapisaoprijateljuMarkuMarkoviću,piscuknjigeKriva Drina,naprimjerkusvojeNa Drini ćuprije-onatri“aksioma”oispravljanju krive Drine,parafraziram:svesuDrineovogasvijetakrive,nitkoihnikadaneispravi,nikadaihnesmijemoprestati ispravljati.Solipsizam,


pak, kao “duhovna tehnika”, najčešći je Andrićev oblik i način suživljavanja s takodoživljenimsvijetomičovjekovimmjestomunjemu.Ovlašnozaovuprilikuocrtani,tobibiliizvoriizkojihzapravokrozasvuAndrićevu

književnoststruji fluidkojegaunedostatkuboljega termina imamozvatipoezijom.Avlastitodubinskorazumijevanjefenomenapoezijaostavionamjesampisacgovoreći,opetparadoksalno,opoezijiexnegativo.TojeonomjestouTravničkoj hronici,punoautorova iskustvapoezije,opoeziji i spoezijom,gdjegovorio francuskomkonzuluDavilukaopromašenompjesniku,spontanonamprizivajućiusjećanjemisaoHenryjaMichauxa“Samavoljadasenapišepoema,dovoljnajedaubijepoemu”:“Kaokodsvihpisacabezdara i pravogpoziva, i unjemu jebilauvreženaneis-

korenljivazabludadaimanekihsvesnihduhovnihradnjakojevodečovekakapoezijiidaseupoetskomstvaranjumoženaćiutehailinagradazazlakojimanasživotteretiiokružuje.Dokjebiomlad,onjesebičestopostavljaopitanje:dalijepesnikilinije?[...]Sada,posletolikogodinaitolikonapora,kojinisudoneliuspeha,čaknineuspeha,moglojebitijasnodaonnijepesnik.[...]Nesvesnupotrebuzaizražavanjemivarljivusnagu izmladostizamenilesu tromanavika imarljivost.Jermarljivost, tavrlinakojasetakočestojavljaondegdenetreba,ilikadvišenijepotrebna,oduvekjebilautehanedarovitihpisacainesrećaumetnosti.Izuzetneprilike,samoćaičamotinjanakojejegodinamabioosuđen,nagonilesugasvevišena tu jalovustranputicu,ubezazlenigrehkojijenazivaopoezijom.Ustvari,onjebionastranputicioddanakadjenapisaoprvistih,jersapoezijomnijenikadmogaoimatipraveveze.Onjenijemogaoniosetitiunjenomnajneposrednijemizrazu,ajošmanjeizazvatiistvarati.[...]Takojeonnas-tavljao,sgodinamasveupornije,daodsvojihnemalihvrlinapraviosrednjemaneidaupoezijitražionočegaunjojnema:jevtinemoralneeuforijeibezazleneduhovneigreidangube.”OnogdjeseAndrićevasklonostisposobnostzapjesničkodoživljavanjeigovorenje

- sasvimosebujna i svau znaku skepse sprampoezije - najzrelije realizira, jestdarpoetsko-mudrosnesublimacije,najavljenumladićkimpjesničkimprozama,akrajnjeostvarenutekstovimaizkasnihživotnihdoba.NjihjeAndrić,kakosmovidjeli,pisaocijelaživota,snažanknjiževnidokumento tomu jesuZnakovi pored puta,aunjima,recimo,onajzapisbezdatumainaslovaomističnomiskustvuprosvjetljenjaususretus„vasionskimtalasom“,koji„neotvarasamonajbeznadnije tamnice;on ide idalje idublje;unosisvetlostumeđuljudskeodnoseinigdenegubisvojusnagu“.PosijanjetajdaridužcijelogaAndrićevapripovjedačkogopusa,ajedanodnajsnažnijihnjegovihiz-raza,moždaisâmvrhunac,jestzapisStaze,kojijesveistovremeno:sažetakživotnogaiskustva,potresnaispovijest,duhovnitestament,pjesničkitekstprvogareda.


NihadaIBRIŠIMOVIĆ

NekeosobitostiupotrebeimperativauromanuVječnikUvodUovomeraduukazatćemo,analizomtekstajednogodsuvremenihromanabosan-

skohercegovačkeknjiževnosti pisanognabosanskom jeziku, na sintaktičku funkcijuimperativauslužbi iskazivanjahabitualnosti.Uočitćemodajeovaslužbaimperativaurečenici, inačespecifikumorganskoga idiomabosanskogajezika, jošuvijekživaupisanomeizrazusuvremenebosanskeknjiževnosti.Također,vidjetćemodajeosnovnoznačenjeimperativa,kaoipomoćnogglagolabiti,uanaliziranomeknjiževnompredloš-ku,uhabitualnojkonstrukcijineutralizirano.

Značenje i upotreba imperativaImperativ,ilizapovjedninačin,prostjeiličanglagolskioblik,kojisetvoriodprezent-

skeosnove(većinaglagola)itrojakihnastavaka(-,-j,-,-jmo,-jte,-;-,ø,-,-mo,-te,-;-,-i,-,-imo,-ite,-;)ikojimse,kakomuiimekaže,iskazujezapovijed.Njimese,dakle,izričesubjektivanstavgovornikapremaonomeštosekazujepredikatom,odnosno,potičesenetkonaodređenuaktivnost.Dakako,imperativnaznačenjaurečeničnomkontekstusuiznijansirana,patakoimperativomnećeuvijekbitiiskazanaizričitazapovijed,negoimolba,zabrana,poticaj,preporukaisl.Sobziromnasvojeosnovnoznačenje,imperativjeuobičajenuupravnomgovoru.

Vremenski,nosioznakusadašnjosti.Možemoga,dakako,naćiiuneupravnomgovoru,aradnjaiskazanaimperativom,uodređenimsintaktičkimokolnostimamožebitiizmje-štena,kakouprošlost,takoibudućnost.Imperativomseobilježavairadnjavršenailiizvršenauprošlosti,ilipakradnjakoja

seodnosinasvakovrijeme.Prvisenazivahistorijskimilipripovjedačkim,adrugisve-vremenskimilignomskim.Zadržatćemosenahistorijskomilipripovjedačkomimperativu"kojimseizričerela-

tivnasadašnjost,štoseodnosinaprošlost,upotrebljavaseuživupripovijedanju.Izra-zitojestilskiobilježen")1.Pripovjedačkiilihistorijskiimerativjavljaseisključivoudrugomlicujednine,aoznakaobilježenog,zapovjednognačina,uovomslučajujenarušena.

1 EugenijaBarić...,Hrvatska gramatika,Školskaknjiga,Zagreb,1995.,str.409.


Jeli,inakojinačin,pripovjedačkafunkcijaimperativaplodotvornausuvremenombosanskomjeziku,provjeritćemonaprimjeruromanaVječnik)2,prviputobjavljenom2005.godine,daklesuvremenomknjiženoumjetničkomostvarenjunabosanskomeje-ziku,kojinamse,uzobiljeiraznovrsnostupotrebeglagolskihoblika,činiprikladinimupravozaovupriliku.

Upotreba imperativa u romanu VječnikU romanuVječnik „Osjeća se Ibrišimovićeva težnja kadjelotvornosti, dinamično-

sti,zapravoglagoličnosti.Smjenavremenskihplanovaiupotrebarazličitihglagolskihoblika stvarapromjenuu ritmupripovijedanja. “Čini sedanemaglagolskogaoblikačijaupotrebnavrijednostuovomeromanunijedošladoizražaja,a„(...)kaoosnovnivremenskifonupotrebljavajuseprošlavremenaiprezent(...)“)3.Međutim,nasuovomeraduzanimaupotrebaimperativa,kojijeuromanuneobično

frekventan.Zabilježilismovišeodčetiristotineprimjera.Osimneuobičajenefrekven-tnosti,imperativusuuovomeromanupomaknutaznačenjauodnosunaonakojaseimperativupripisujuunašimgramatikama.Možemotopotkrijepitiisljedećimprimjerima:

- Popnisenajarboligovorimu...!(str.147.)–zapovijed(Adasezapovijed možeiskazatiidrugimsredstvima,nalazimoprimjerna169.straniromana ubespredikatnojrečeniciSebiruke!)

- OmajkoUmet,oprostimištosamteonomad,poslijezamiranja,gledaomalo! (str.60.)Halalištoteprekidam,(...)(str.114.)–molba

- Idi,nedodirujništamoje,todonosinesreću.(str.108.)Neizreci!(...)Nereci, (...)(str.186.)–zabrana

- Živiteovakokaoja...(str.65.)Ali,nebojse,nestrahuj,(...)(str.154.)–savjet, preporuka

- Dajdasevidimomakarzadvijestotinegodina.(str.131.)-poticaj - Vidi,našotacNefertinijeostario,mismostarijiodnjega!(str.64.)Eto,vidite! (str.65.)Vidi,taonnećenikadaumrijeti!(str.78.)–čuđenje

- Nećešpresvisnuti,nedajBože!(str.192.)-nada - Alihajdede,nekabude,alikojetažena?(str.160.)–pristajanje - Hoće,neberibrige...(str.197)–uslužbigradnjefrazemasaznačenjemne

brini,audatomkontekstuimperativimaznačenjepreporuke;

Izdvojitćemo,također,jedanprimjerimperativačijajeradnjapremještenauproš-lost, daklepripovjedačkog ili historijskog imperativa, a kojim se u romanu iskazujeneprekidnostradnje,trajanjeuvremenu:

Uskraćeno mi je bilo da stječem, uskraćeno mi je bilo da dajem, samo idi,idi,idi,hodaj i lutaj.(str.124.)Kumuliranimrečeničnimčlanovima(glagolidiponovljenjetriput,slijediglagolsino-

nimnogznačenjahodaj,potomglagol lutajpojačanogznačenjausemantičkomnizu

2 NedžadIbrišimović,Vječnik,Zalihica,Sarajevo,2008.3 HasnijaMuratagićTuna, Ibrišimovićev Vječnik – izazov za lingvostilističke interpretacije,u:Odjek,Sarajevo,proljeće2007.,godinaLX,broj1,str.34-43.


besciljnoga kretanja) u rečenici se iskazuje ekskluzivitet, jedina dopuštena radnja uodnosunaradnjedateudvijenaporedne,glavnerečenicekojeprethode.Uskladusaznačenjemneograničenogtrajanja,upotrijebljeniglagoli(ići,hodati,lutati)sunepre-kidni(durativni),nesvršenogasuvida.

Imperativ u funkciji iskazivanja habitualnostiOsimbogatstvaznačenja,imperativujeromanompotvrđenaisintaktičkafunkcija,

inačekarakterističnazaorganskiidiombosanskogajezika,atojefunkcijahabitualnosti(lat.habitualis–uobičajen,stalan,neprekidan).Ovusintaktičkufunkcijuimperativvršipomoćuglagolabitiuaoristu.Upitanjuje,dakle,habitualnakonstrukcijapomoćnigla-golbi + imperativu2.l.jd. Iskazivanje habitualnosti imperativom specifičnost je bosanskoga jezika. U srp-

skomihrvatskomjezikusituacijajeneštodrukčija.)4

„Hrvatskiisrpskistandardiističuse(...)međuslavenskimjezicimakorištenjemoblikakondicionalaufunkcijihabitualnosti.Alitafunkcijakondicionalanijejednakozastupljenaucijelomjezičnompodručju,akondicionalukonkurirajuirazličitedrugekonstrukcijeura-znimdijelovimajezičnogkontinuuma.“)5Uhrvatskomejeziku,npr.,habitualnostsemožeiskazivatikondicionalom,glagolimaznati iobičavati,potenciratiprilozimatiparedovito,katkada,ponekadisl.,tezavisnosloženimrečenicama"kojimaseoznačujedaseradnjaglavnerečenice(klauze)događabezobziranaokolnosti(shvaćeneunajširemsmislu)okojimajeriječuzavisnojrečeniciiukojimaufunkcijiveznihsredstavadolazezamjeničkeriječitipatkogod,štogod,kojigod,kadgod,gdjegodisl.")6.„Zavisnosloženerečenicekojimaseizražavadaseradnjaglavnerečenicevršisvaki

putkadsevršiiradnjazavisnerečenicenazivamohabitualnim.Drugimriječima,zanjihjekarakterističnasemantičkavrijednostponavljanja(opetovanja)radnjeilisituacije,dokojegdolaziprisvakojaktualizacijiradnjezavisnerečenice.“)7

Nasuovomeraduzanimanačiniskazivanjahabitualnostiglagolskimoblicima,da-kle,ukontekstuprosterečenice.Osimpripovjedačkogpotencijala,kvalifikativnogpre-zenta,ponavljanjeuprošlostiubosanskomejezikumožese izraziti ipripovjedačkimimperativom.)8

Primjeretakveupotrebezabilježioje,primjeraradi,SenahidHalilovićugovorusa-rajevskoganaseljaBjelave:Dođi bi oni kod nas, pa bi onda zapjevaj.)9,potomNailaValjevacuseluPaklarevokodTravnika:pokojni bi otac reci; pa bi joj ja otkaj)10,asličnihprimjeraimajoš.

4 Uširemjezičnomkontekstu,IrenaGrickatusvomeraduPotencijal u službi iskazivanja habitualnosti,JužnoslovenskifilologLIV(1998.)upozoravanapostojanjeslužbeimperativaufunkcijihabitualnostiiumakedonskomjeziku;vidjetifusnotubr.5.nastr.38.5 Janneke Kalsbeek, Radovan Lučić, Oblik kondicionala u funkciji označavanja habitualnosti,CROATICAELSLAVICAIADERDINA,IV,Zadar,2008.,str.10.6 IvoPranjković,Habitualnerečeniceuhrvatskomjeziku,SL45-46,(1998),str.57.7 Ekrem Čaušević,Gramatika suvremenog turskog jezika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,1996,str.518,u:IvoPranjković, Habitualne rečenice u hrvatskom jeziku,SL45-46,57-63,1998.,str.57.8 Vidjeti:SenahidHlilović,Habitual u štokavskom dijalektu,Književnostijezik,Beograd1985/1-2,str.51-55.9 SenahidHalilović,IlijasTanović,AmelaŠehović,GovorgradaSarajevairazgovornijezik,SlavističkikomitetSarajevo,2009.,str.62.10 NailaValjevac:Govor u dolini rijeke Lašve,Institutzajezikiknjiževnost,Sarajevo2002.,str.240.


Habitual iskazan imperativom u romanu VječnikU romanu je,uzspomenutu frekventnost imperativausvomeosnovnomznače-

nju,prisutaninarativni,pripovjedačkiimperativuslužbiiskazivanjaponavljaneradnjeuprošlosti, ili tzv.habitualnosti.Valjaupozoritidainavedenahabitualnakonstrukcijadonekledoživljavapromjeneuromanu,pisacnjenuokamenjenukonstrukcijuneupo-trebljavadoslovno.Naime,pomoćniglagolbiti uhabitualnojkonstrukcijiuromanu,nijenužnou2.l.jd.,kaoštotodosljednojestglagoluimperativu.Iskazivanjehabitualnostiimperativomuočenojenaokotridesetmjestauromanu:Onbilezinapočinak,jabihlezinapočinak,(...)(str.77.)(...)čimbijurni,izsapibimubljesnisvjetlost,(str.81.)(...)samoštobitrepni,bujnabijojseprsazanjišiizatitraj;(str.85.)Nekadabihkakvačovjekavidikaovatruraznolikihplamenova,nakadabihkakva

čovjekaslušajkaomuziku,(...)ponekadbih,ujedanmah,jednimpogledomobuhvationoštojenekomesudbinadotadanamijenila,(...)(str.100.)Jedino,akobihnoću,pripunojmjesečini,naiđinakakvoraspuće,tadabihtu,ukraj

puta,zaspi,aliuvijekkratkim,teškimsnom.(str.119.)Ono,nekimbihjelom,ilinekimpićemutoligladižeđ,naplaninskojliticinađipitku

hladnuvodu,ukakvojšumipregrštšumskihplodova,alikadgodbižvaćizalogaj,(119.)Uskraćenomijebilodastječem,uskraćenomijebilodadajem,samoidi,idi,idi,

hodajilutaj.(str.124.)(Ovojejediniprimjeruromanuukojemjepripovjedački,histo-rijski,imperativupotrijebljensamostalno,usvimostalimprimjerimajavljaseugrama-tičkomspojukojimseizražavahabitualnost.)Kudkodbihdođi,ljudisumeseuglavnomklonili,(...)(str.124.)Svremenanavrijemebi,čestoineprekidajućirazgovora,dohvatinekiodsvojih

instrumenataiprebiriprstimapožicama(...)(str.153.)(...)iakobiEl-Hidruvijekodnekudiznikniiostanisamonakratko,(181.)(...)amenibidođiupamet(...)(str.187.)(...)samojeodstranihgostijuostaojošukletiJevrejinkojibi sesbukeljomvinau

rucismjestinegdjeukraj,ishodnonaravisvojekazne,časskrajninegdjeukakavćo-šak,časšćućuriuzkakavkamen,(...)(str.246.)(...)kadgodbiko,maislučajno,zapnipogledomzanjega,odmahbimuveselje

splasni,asmijehnestanislica.(str.246.)

Habitualna konstrukcija (bi / bih + imperativ)Unarednimprimjerimavidjetćemonakojinačin iukakvomznačenjuhabitualne

gramatičkevezegrađeneimperativomfunkcionirajuusintaktičkomokruženju.Uprimjeru:On bi lezi na počinak, ja bihlezi na počinak,ali bih sve odgađao da

sklopim oči i zaspim ne bih li što duže slušao kako on tu, u drugoj prostoriji, diše.(str.77,78.),primjećujemodvijenaporednerečenicekojesuneovisneosuprotnojrečenicikojaslijediiunutarkojeserazvijazavisnosloženiodnos.Opetovanaradnjauprošlostiuovimdvjemanaporednimrečenicamaimaobilježjeistovremenosti(simultanosti).Upo-trijebljeniglagoluimperativujetrenutnosvršeni.Trenutnosvršeni su i glagoli jurni ibljesni u rečenici (...) čim bi jurni, iz sapi bi

mubljesnisvjetlost, (str. 81.).Habitualni imperativ11prisutan je i u jednoj i udrugoj

11 Pod pojmom habitualni imperativ u radu se podrazumijeva imperativ u sastavu habitualnekonstrukcijebi +imperativ


rečenici,kojesujednanaspramdrugeuzavisnosloženomodnosu.Prvajevremenska(temporalna),ihabitualnimimperativom,kojimseiskazujepredikativnostijedneidru-gerečenice,izraženajeradnjakojaprethodiradnjiglavnerečenice.Tedvijeradnje,stakouspostavljenimzavisnimodnosom,iskazanehabitualom,ponavljajuseuprošlosti.Identičnusituacijunalazimo iuprimjeru (...) samo što bi trepni, bujna bi joj se prsa zanjišiizatitraj;(str.85.),uznapomenudasuradnje,zanjiši i zatitraj,iskazaneimpera-tivom,početnosvršene.Habitualniimperativufunkcijiiskazivanjaradnjekojaseponavljauprošlosti,nalazi-

moiujednojzavisnojmjesnojsurečenici:Kud god bihdođi, ljudi su me se uglavnomklonili, (...).Radnjaiskazanaimperativomiovdjejesvršenogavida.Česticagodovdjesamopojačavahabitualizaciju,odnosnoučestalostmjesta zahvaćenih imperativnimhabitualom,inemanikakvudruguuloguuiskazivanjuhabitualaimperativom,kaoštose"uhabitualnimrečenicamaobaveznojavljaelement(čestica)god,atoznačidajetačesticabitnoobilježjerečenicatogatipa")12Unekimprimjerima,pomoćnimsredstvima,kaoštoseuprethodnomprimjerujavlja

česticagod,bilježimopovremenostponavljaneradnjeuprošlostiiskazanehabitualnimimperativom.Uprimjeru:Nekada bih kakva čovjeka vidi kao vatru raznolikih plameno-va, nekada bih kakva čovjeka slušaj kao muziku, (...) ponekad bih, u jedanmah, jednim pogledomobuhvati (...) (str. 100.), to su vremenski prilozi nekada,ponekadkoji susemantičkiusklađenisaiskazivanjempovremenostiponavljanjaradnjeuprošlosti.Istasituacijajeisprijedložno-padežnimizrazoms vremena na vrijemekojinalazimoupri-mjerunastr.153.Nastr.246.nalazimoiprimjer:(...) čas skrajni (bi se) negdje u kakav ćošak, čas šćućuri uz kakav kamen(...)ukojemseprilogomčasukazujenatrenutač-nost,kratkotrajnostponavljaneradnjeuprošlostiiskazaneimperativom.Nailazimo,pakinaprimjerkadasekaopomoćnosredstvoiskazivanjaučestalosti

ponavljaneradnjeuprošlostiizrečeneimperativom,nejavljanivrijeme,nimjesto,većobjektzahvaćenradnjomiskazanomimperativomuhabitualnojkonstrukciji:Ono, ne-kim bih jelom, ili nekim pićem utoli glad i žeđ (...)(str.119.)

Pomoćni glagol bitiIkonačno,obratimopažnjunapomoćniglagolbitikoji je,uz imperativ,sastavni

diohabitualnekonstrukcijeokojojgovorimo.Pomoćniglagolbitiusvomeosnovnomznačenjustativnijeglagol(glagolstanja)kojimseizričepostojanje,egzistencija.Naju-potrebljivijijepomoćniglagolugradnjisloženih,perifrastičkihglagolskihoblika.Uistojulozijavljaseuzimperativprilikomgradnjehabitualnekonstrukcijetipamibi dođi.

Ovdjesenajčešćeupotrebljavauuopćenomoblikubi.Zailustracijuposlužitćemosepri-mjerimaizromana:bi lezi, bi bljesni, bi jurni, bi trepni, bi se zanjiši i zatitraj, bi žvaći, bi dohvati (...) i prebiri, bi izninkni i ostani, bi dođi, bi zapni, bi splasni.Uovakvojkonstrukciji,ukojojsedosljednojavljauopćenioblikbi,značenjeifunkcijapomoćnogglagolabiti sunarušeni.Međutim,usvomečlankuHabitual u štokavskom dijalektuSenahidHalilovićnavodi

iprimjeresočuvanompromjenomglagolabiti,itoutrećemiprvomlicumnožine:Dođi biše oni, Kad bismo otiđi na sijelo)13.I u romanuVječnik nailazimo na primjere koji odstupaju od uopćene habitualne

konstrukcije,alineslijedenitinavedeneHalilovićeveprimjere.

12 IvoPrenjković,Habitualne rečenice u hrvatskom jeziku,SL45-46,1998.,str.58.13 Pogledatifusnotubroj8.


Uovome romanu,naime,pomoćniglagolbiti uhabitualnojkonstrukcijipomoćniglagolbiti + imperativčestosejavljau1.l.jd.aorista,odnosno,redovnokadagodjevršiteljopetovaneradnjeuprošlostipripovjedačkisubjekt(bih lezi, bih vidi, bihslušaj, bih obuhvati...),osimuprimjerubi žvaći(štobimoglobitiislučajnostiliprevid).Akoobratimopažnjunasintaktičkookruženjeostalihhabitualnihspojevakojesmo

zabilježiliuovomeromanu,uočitćemodaseradnjakoja jenjima izraženapripisujevršiteljuu2.l.jd,kojemiodgovarapromjenabi (onbi lezi,čimbi jurni,izsapibimubljesni...),uzjedanneobilježenioblik(amenibi dođiupamet).Dakle,moglibismorećidapomoćniglagolbiti,upotrijebljenuhabitualnojkonstruk-

cijiuzimperativuromanuVječnik,pokazujetežnjukaočuvanostipromjene.

ZaključakNatemeljuanaliziranogaknjiževnogapredloškasuvremenebosanskohercegovač-

keknjiževnostimogućejezaključitidajeimperativ,ilizapovjedninačin,veomaupotre-bljivglagolskioblikusuvremenombosanskomjezičnomizrazu.Uz izražavanje sadašnjosti, štomu je osnovnoobilježje, imperativom jemoguće

iskazatiiradnjevršeneiizvršeneuprošlosti,aliioneubudućnosti.Karakteristična je funkcija imperativa u iskazivanju radnje ponavljane u prošlosti.

Ovufunkcijuimperativvršiuzpomoćpomoćnogglagolabitigradećihabitualnukon-strukcijubi+imperativu2.l.jd.ukojojipomoćniglagoliimperativgubesvojaosnov-naobilježjanaračunhabitualnekonstrukcije.Uanaliziranomdjeluprimijetnajetenden-cijakaočuvanostipromjeneu1.l.jd.Iz navedenih primjera vidimo da se imperativ, u funkciji iskazivanja habitualnosti

u rečenici, javljanamjestupredikata.Glagolu imperativukojigradihabitualnukon-strukcijumožebiti isvršenoga(perfektivnoga) inesvršenoga(imperfektivnoga)vida,odkojihonisvršenogavidamogubitirazličitogavremenskogograničenja.Navedeniprimjeripotvrđujudajeimperativuslužbiiskazivanjahabitualnostiuobičajenusloženojsintaktičkojstrukturiukojojsurečenicemogubitiiuzavisnomiunezavisnomodnosu.Zastupljenje iuzavisnimiuglavnimsurečenicama.funkcija iskazivanjahabitualno-stinijeuvjetovanasintaktičkimokolnostima,alitrajanjeponovljeneradnjeuprošlosti,učestalost,povremenost,možebitiintenziviranapomoćnimsredstvima,prijedlozimaiprijedložno-padežnimizrazima.Imperativufunkcijiiskazivanjahabitualnostispecifičnostjebosanskogajezikauod-

nosunasrpskuihrvatskujezičnupraksu,gdjesehabitualnostiskazujedrugimjezičnimsredstvima,koja,također,nisunepoznatanitibosanskomejeziku.Imperativom upotrijebljenim za iskazivanje habitualnosti u književnoumjetničkom

tekstupostižeseizrazitastilskaobilježenost.

Izvor:Ibrišimović,Nedžad(2008.):Vječnik,Zalihica,Sarajevo


Literatura:• Barić,Eugenija...(1995.):Hrvatska gramatika,Školskaknjiga,Zagreb• fekete, Egon (2008.):Morfološki i semantičko-sintaksički modeli u imperativnom

značenju,Južnoslovenskifilolog,64,Beograd,str.517-530.• Grickat, Irena(1998.):Potencijal u službi iskazivanja habitualnosti,Južnoslovenskifilolog,LIV,Beograd,str.35-40.

• Jahić,Dževad;Halilović,Senahid;Palić,Ismail(2000.):Gramatika bosanskoga jezi-ka,Domštampe,Zenica

• Kalsbeek,Janneke;Lučić,Radovan(2008.):Oblik kondicionala u funkciji označava-njahabitualnosti,CROATICAELSLAVICAIADERINA,IV,Zadar,str.7-21.

• Odjek(2007.),proljeće,godinaLX,broj1,Sarajevo• Palić,Ismail(1997.):Sintaksa i semantika načina,Bookline,Sarajevo• Pranjković,Ivo(1998.):Habitualne rečenice u hrvatskom jeziku,Suvremenalingvisti-ka,45-46,str.57-63;http://www.ceeol.com/

• Stevanović,Mihailo(1975.):Savremeni srpskohrvatski jezik,Naučnaknjiga,Beograd


IvaBELJAN

OčinstvoiidentitetMiljenko Jergović: Otac. Rende, Beograd, 2010.

Opsežna bibliografija Miljenka Jergovića, jednog od najproduktivnijih i najčitanijihpisacanasuvremenojhrvatskoj(i regionalnoj)književnojsceni,čak ikad iznje izdvo-jimopublicističke ikoncentriramosesamonaknjiževnenaslove,već je isada izazovzaknjiževnekritičareipovjesničare.Utakvomopusu,činise,teškodasemožepojavitineštobitnonovozatoštogaobilježavatematskaširina,žanrovskaraznovrsnostiprimje-naširokograsponapripovjednihtehnika.Međutim,noviJergovićevprozniuradakOtac,premdanevelikopsegomiukonačniciipakispodrazinenjegovihnajboljihostvarenja,privlačičitateljskupozornostjerusebispajanekeodautorovihpripovjedačkihitematskihkonstanti,povezujenjegoveknjiževneradovesnovinskimte,nakoncu,tematiziraisâmonjegovopisanjepasemožečitatiikaometaforačitavognjegovaspisateljskograda.

Povijest i osobna povijestČimse krene suobičajenimanalitičkimopisom,poteškoćupredstavlja već i po-

četnoodređenje–onožanrovsko.Otac jedjeloštogajeteškožanrovskiklasificiratibezostatkajerspajaelementerazličitihžanrova,kakoknjiževnih,takoinovinskih.NakoricamaRendeovaizdanja,ukratkomopisudjela,izraženajetatipološkanedoumica:„Otacjemoždaroman,moždaesej,moždamemoar.Pisanjepopravilimafikcionalneproze,aopetništaočemuJergovićuovojknjizipripovedanijefikcija.Unekomsmislu,Otacje‘malahistorija’jednogavremena(…).“Ovoodređenje,premdanepretendiranaanalitičkupreciznost,sadržiosnovnežan-

rovskekoordinatedjela:elementiromanasadržanisuupripovijedanjupovijestipoje-dincainjegoveobitelji,povezanesdruštvenopolitičkompovijestiprostoranakojemživi(štoje,uostalom,ičestapreokupacijaJergovićevihromana).Memoarskisuelementiipovršnupogleduuočljivi.Naime,pripovjednusituacijuobilježavaidentičnostpripovje-dačailika,aveomabrzočitateljuočavaiidentičnostpripovjedača-likasautorompotpi-sanimnakoricamaknjige,MiljenkomJergovićem,dokpripovijedanjepričeovlastitomživotusvremenskedistance, izperspektiveodraslačovjeka,zahvaća iširokspektardruštvenihipovijesnihdogađaja,štojetakođermemoarskakarakteristika.Autobiogra-fija,kojasekaožanrovskaodrednicatakođerpripisujeOcu,opravdanajeutolikoštose,neodvojivoodobiteljskeiširepovijesti,tekstkoncentrirainaosobniživotpripovje-dačevipovijestrazvojanjegoveličnosti.Upravojeautobiografskimomentnajprivlačnijičitateljstvu.Naime,autobiografska

pripovjednasituacijaomogućavaautoruoblikovanjeispovjednogiprivatnogdiskur-


sa,omiljenoguknjiževnosti jošodAurelijaAugustina imodernogzačetnika žanraRousseaua,apopularnogosobitodanaszatoštočitateljuomogućuje„zavirivanje“uprivatniživotpoznateosobe,prisutneu javnomživotuzajednicekojojčitateljpri-pada.Istodobnotakvaknjiževnakonvencijasadržiizamke,ukojesečestouhvateiknjiževnikritičari:riječjeonavadipotpunogpoistovjećivanjastvarneosobe,autora,spripovjedačem i likomuknjiževnomdjelu, koji suuvijek (i) literarnekonstrukcijeoblikovanekonvencijamaštoihnudiovajžanr,ovjerenuknjiževnojtradiciji.Topoi-stovjećivanjenajčešćerezultirakoncentracijomnaidejniaspektdjelatenijekanjeilipotvrđivanjeunjemuiznesenihstavova,odnosnomisaoniprocesslaganjailinesla-ganjapovezansrealijamanakojesedjeloreferira,umjestokoncentracijenacjelinuknjiževnetvorevine.Esejističkoodređenje,spomenutoucitiranojrečenici,takođerimasvojeutemeljenje

udjelu.Ovaodrednicaupozoravaopetnanjegovužanrovskuhibridnosttenadezin-tegracijufabule,aindikativnojeidasâmautornanekolikomjestaOcanazivaesejomte tako luči ovo djelo od svoje fikcionalne proze.Međutim, esejistička je žanrovskaodrednicainepreciznajerOtac,dakako,nijeesej,negosemjestimičnokoristieseji-stičkimoblikovnimkonvencijama,inesamoesejističkim,negoikonvencijamafeljtona,polemikeidrugihnovinskihžanrova.Ucitiranojjerečenicispomenutoihistoriografskoodređenje(„malaistorija“)zbog

povezivanjaosobne iobiteljskepovijesti spolitičkom idruštvenom, tezbogdijelovaOcaukojimapovijesnidogađajipostajuzapravodominantnatema.Nakoncu,svaovaodređenjaslužesamokaopolazištauanalizijerseOtacnemožejednostranožanrov-ski klasificirati, aupravospojem različitih žanrovskihkonvencijaon i ostvaruje svojespecifičneučinke.Djelopočinjefaktografskomiemocijamaneobilježenomcamusovskomrečenicom,

štopokrećepričuinajavljujeosnovnutemu:„Umromijeotac“(str.5.).Činjenicaoče-vesmrtiishodištejepričeukojojsepripovjedačvraćauosobnuiobiteljskuprošlost,najprijenedavnu–posljednjitelefonskirazgovorsocemprijenjegovesmrti–aondaiudaljnju,zahvaćajućisvojeodrastanjeuSarajevu,odnossocemisdrugimčlanovi-maobitelji,potomobiteljskupovijest:pradjedovodoseljenje,povijestnjegovihkćeri,osobitoočevemajkeŠtefanije,očevprofesionalniliječničkiživot,pripovjedačevodnossnjimuzrelojdobiitd.Uosnovnusepričuoocutakouvodemanjepričekojetematizi-rajuživotepojedinihčlanovaobitelji,pasetakopripovjednastrukturausložnjava,alisepripovjedačusvakomnovompoglavljuvraćanaosnovnupriču,rečenicomkojaopetspominjeoca.Taj jepostupakujednojednaodJergovićevihpripovjedačkihkarakteristika.Spo-

menutćuovdjetekprimjerDvora od oraha,ukojimasevještom(boljerećiblistavom)pripovjedačkomtehnikomosnovnapriča,učijemjesredištuživotjedneženeodnje-zinesmrtidorođenja(upravotimredom),dopunjavanizommanjihpričaoobiteljskojpovijesti,ausvakojseodnjihopetpojavljujenizjošmanjih,vezanihzapojedineliko-veilidogađaje,pričemupripovjedačspretnopovezujemnoštvomanjihpripovjednihstrukturauvećestrukturnepripovjednejediniceiukrovnustruktururomanakaocjeline.Istodobnosekrozobiteljskupovijestpripovijedačitavapovijestprostoranakojemseonaodvija,odaustrijskeaneksijeBiHdokonca20.stoljeća,povijestkojaomeđuje izapravooblikuježivotnupričujednežene,jedneobiteljiicijelogadruštva.


Tajpostupakspajanjaosobnogijavnog,zapravoizvođenjajednogizdrugog,teras-ponizmeđuintimističkoginajširegdruštvenopolitičkog,prisutanjeiuOcu.Obiteljskapovijestiovdjejepovezanaspoviješćupolitičkihsustavakojisesmjenjujutijekomživo-tapojedinihnjezinihčlanova,sasmjenamavlastiidiktatura,spromjenamadruštvenihuređenja,svjetonazoraiideologija,itoneapstraktnihinegdjeizmještenihideologija,negoonihštoneprimjetnoaliobuhvatnosačinjavajusvakodnevicuakterapričeiuvje-renjapokojimaonidjeluju.Političkaidruštvenapovijesttakonijekulisazaobiteljskunisamovremenskakoordinata,negosuonenerazdvojive:povijestpojedinihčlanovaobitelji(kaoipripovjedačeva)posvejepovezanasopćompovijestikrozsudjelovanjeakteraujavnomživotu,upolitičkimpokretima,aliiusvakodnevicikojučinestanova-nje,odijevanje,kuhanje,kupovanje,posao,obiteljskiizlet,kupnjaautomobila,jednakokaoipolitičkoireligioznoopredjeljenje,zapravonerazdvojivojednooddrugoga.TakoJergovićostvaruje,dakakouspecifičnomknjiževnomobliku,nacrttotalnehistorije,od-nosnopovezivanje„velike“i„male“povijestiucjelinuukojojsenemogupovažnostirazdvojitismjenerežimaodprocedureobiteljskihnedjeljnihizleta.Kaoiusvojimromanimainovinskimčlancima,Jergovićseiovdjehvataukoštacs

osobitoosjetljivimtemamaipovijesnimrazdobljimapočevšioddobaKraljevineJugo-slavije,prekoDrugogasvjetskogrataistvaranjaNDH(snaglaskomnadogađanjauSa-rajevu),potomkomunističkogpokretaistvaranjasocijalističkeJugoslavijepreko,opet,njezinaurušavanjaiposljednjegarata.Stimpovezano,tematiziraodnosnacionalnihzajednicauSarajevuprijeitijekomDrugogasvjetskograta,odnosvlastipremapoje-dinimzajednicama,odnoseHrvata,SrbaiMuslimanaprijeitijekomposljednjegarata,nacionalnuatmosferuuSarajevu,nacionalnehistoriografskemitove,pitanjakrivnje iodgovornosti(osobneikolektivne),ateizmaireligioznosti,povezanostinacijeikonfesi-jeinjihovihposljedica,odnospremapovijestiinjezinunastajanjuilikonstruiranju,od-nospremaautoritetima,imnoštvodrugih,štosusveJergovićevetematskekonstante.

Pripovijest i feljtonŠirokispektartemapritompovezujeosnovnapričaoocu.Svedrugemanjepriče

–očlanovimaobitelji (uključujućimajku),odruštvenim ipovijesnimokolnostimaodvelikihdositnihpojedinosti–uvodeseuosnovnitijekpripovijedanjapovezisglavnomtemom,utrenutkukadsumotiviranepričomoočevimživotnimokolnostimailipolitič-kimireligioznimopredjeljenjima,njegovimobiteljskimodnosima,brakom,liječničkomprofesijomitd.Međutim,osnovnapričazapravoslužisamokaopoveznicaraznorodnihelemenata

udjelu.Naime,ovdjesenemožegovoritiofabuliuklasičnomsmisluteriječi.Pripovije-danjepratitijeksjećanjapripovjedača(=lika=autora)inetežipripovjednojkonzisten-ciji.Pričajeispričanaufragmentima,fabularnaokosnicaslužikaookvirzaraznorodnestrukturneelementepoputesejističkih i feljtonističkih, koji se veomačestoumećuuosnovnitijekizlaganjatepridonosedezintegracijifabule.Kaoštosemanjepričeočlanovimaobiteljiuvodepovezisosnovnompričom,tako

veomačestokakvapojedinost,akterilipripovjedačevaasocijacijamotivirajuirefleksijukojaprekidaosnovnitijekpripovijedanja.Pripovjedačevesurefleksijevezanezanajširiraspontemaodpolitičkihipovijesnihprekofilma,glazbe,kazališta,književnostiiumjet-nostidopojedinostiizsvakodnevice.Prijelazsosnovnerazinepripovijedanjaneosjetan


jeipovezanstemomoocu:uodlomku,primjerice,gdjepripovijedaosvojimposjetimaocu,liječnikuusarajevskojbolnici,pripovjedačzapočinjeidigresijuodomaćojhranikojusupacijentidonosiliuznakzahvalnosti,patapojedinostpostajepolazišterazmi-šljanjaomituodomaćojhraniusocijalizmu teosuvremenimmitovimaoekološkojhrani izdravlju.Jednakotako,pripovijedajućioobiteljskomnedjeljnomizletunakojisenosiokazetofon,prelazinaizlaganjeoizumukazetofonaidruštvenomprestižukojijedonosio,apripovijedajućioočevimnacionalnim,političkimireligioznimstavovima,uvodiopširnedigresijeotimtemama.Odnospremapripovijedanomvremenuveomajeslobodan:pripovijedanjeneteče

kronološki,anemaniuobičajenihretrospektivnihpostupakajerionipodrazumijevajučvršćeorganiziranunaraciju,negosefragmentipričenižuasocijativno,zadržavajućiuosnovikronologijupovezanusočevimipripovjedačevimživotom,alisepritomveomaslobodnoprelaziodudaljenihdogađajanaonevremenskibližetočkiizkojesepripo-vijeda,inatrag.Kadsegledapoprostorukojiudjeluzauzima,osnovnapričaoocuinijedominan-

tnajerdigresijezauzimajupunovišemjesta.Refleksijeopolitičkim,društvenimidru-gimpitanjimaveomasubrojne:gotovoseusvakompoglavljupripovijedanjeprekidaovakvimpostupkompasetimeusporavanjegovtijek.JergovićtakouOcuprimjenjujepripovjednimodelštogajeuProljećima Ivana GalebaiskoristioV.Desnica,kojinagla-saksazbivanja,odnosnofabulekaookosnicetradicionalneproze,premještaupravonaslobodantijekasocijacijaštoseuključujuunarativnumatricudjela.Pojedinerefleksivnedigresijezbogsvojesloženostipostajurelativnosamostalneu

odnosunacjelinudjela,sosnovnompričompovezanejedinopojedinošćukojamotivi-ranjihovouključivanjeutijekpripovijedanja.Osobitosetomožerećizadigresijeopoli-tičkim,povijesnimireligioznimtemama.Unjimaseautornajvišeodvajaodosnovnogatijekapripovijedanjaiodpripovjednihkonvencijaromanailimemoara,teihoblikujekaonovinskifeljton,reagirajućinaaktualnapitanja,komentirajućidogađaje,iznosećipoli-tičkeipovijesneprocjene,polemizirajućisrazličitimstavovimaipolitičkimidruštvenimkonceptima,iznosećiiosobneocjenedjelovanjapojedinihjavnihličnosti(suvremenikailionihizbližepovijesti).Čestoimjepovodinformacijailinečijaizjavapročitanuutiskuiliviđenanateleviziji.OdređenjeOcailipojedinihnjegovihdijelovakaoesejakoristituodrednicuuširem

smisluzasvakinenarativnioblikdiskursauovomdjelu.Međutim,preciznijegledano,samopojedineoddigresijaumetnutihuosnovnitijekpripovijedanjaimajuosobineese-ja,dokjezavećinuprikladnijafeljtonističkaodrednica.feljton,naime,kaonovinskižanrkarakterizira,ucjelinigledano,denotativnauporabajezika:premdaseupojedinimse-gmentimaslužimetaforičkimiskazima,tekstucjelininefunkcionirakaometafora.Upra-vojetoosobinaspomenutihdijelovaOca:izdvojeniizcjelinedjela,oniimajunajmanjemetaforičkogapotencijala.Riječ je o raspravama što aktiviraju čitateljeve racionalnesposobnostiipokrećuprocespotvrđivanjailinijekanjaiznesenihiobrazloženihstavo-va,alineiaktiviranjeinterpretativnihsposobnostikojesepokrećuususretuscjelinomknjiževnogatekstakaospecifičnogznakovnogsustava.Sdrugestrane,zapojedinesedigresijeuOcumožerećidasuesejističkiobliko-

vanejerimusredištunijereagiranjenaaktualnostivanjskezbilje,negosečinjeniceizvanjskogasvijeta transponirajuuznakovekojiotvarajuprostorstvaranjukonotacija i


procesuinterpretacije.Spomenutćutekjedanprimjer:kadpripovjedačgovorioodra-stanjusmajkomnakonrastaveroditelja,prelazinarazmišljanjeopoložajusamohranihmajkiuvrijemesocijalizma,duhovitozaključujućikakojesamohranamajkazapravoso-cijalističkiideali„ženabudućnosti“istvarajućiodduhovitogamitaosamohranojmajcisimbolpovezanostiljudskihživotnihulogasmodomvremenailipropisanimdruštvenimvrijednostima.1

Očinstvo kao metaforaPripozornijemsečitanjuuočavadajepričaoocuzapravosamoprividnousredištu

ovogadjela,apravojojjesredištepričaovlastitompripovjedačevu„ja“iskazanaprekoodnosasocem.Indikativanjeutomsmisluusvakompoglavljuveomabrzprijelazspri-povijedanjaoocuu3.licunapripovijedanjeu1.licu,kaoinapripovjedačeverefleksije,uvedeneupričutekpomotivskojvezisocem.Nasemantičkoj razinipričaoocu funkcionirakaoslikapotrageza identitetom,u

književnojtradicijiiskazanaupravokrozproblempodrijetlaiočinstva,odnosnopripad-nosti.Ta jepotragapokušajodgovaranjanavječnopitanje„tkosam?“,a identitetskijekonceptpokušajoblikovanjatogodgovora,odnosnoispitivanjapodrijetlanjegovihbrojnihsastavnicainjihoveopravdanosti.Potragazaidentitetompokušajjedaseosmi-sliiukonačniciopravdačinjenicavlastitogapostojanja.Otacjetakojošjedanpokušajliterarizacijevlastitog identiteta,odnosnonjegova rasvjetljavanja ioblikovanjauzpo-moćmogućnostištoihusebisadržeknjiževnekonvencije.Potragazasobomuknjiževnostije(iuhistoriografiji)uvijekpotragazapredcimai

razumijevanjemnjihovihokolnosti.Zatopočinjeodbiološkogoca,proširujesenaobi-teljinjezinupovijest,usveziskojomseistražujunasljedniiuvjetovaniuzrocipripovje-dačevespecifičnesudbine.Nadrugomsustupnjupotrageotaciobiteljpovezanisjošjednomsimboličkomvrstomočinstva,atojekolektivna,uprvomredunacionalnaikon-fesionalnapripadnost(irazličitioblicinjihovapovezivanja,kojimasepripovjedačoso-bitočestobavi).Osobniseidentitettakoistražujeuprostoruobiteljskog,nacionalnogivjerskog,kojisuuOcunerazdvojivopovezani,itopolazećiodgenetikeprekookolnostiodrastanjapasvedostranaukolektivnimsukobimaipitanjanacionalneodgovornosti.Biološkoseočinstvovećodpočetkaromanapredstavljakaometaforaidentitetauopće:„Biosamistiotac.Srećom,jerakobihbioistimajka,postavljalobisepitanjetkomi

jeotac.Odtogpitanjepočinjenašacjeloživotnapotragazaidentitetima,porodičnaidruštvenapovijest,nekolikozajedničkihiodvojenihnacionalnihhistorijaprorešetanihratovima(…);odpitanjatkojedjetetuotac,kojenikadanijeretoričkoikojesepostavljainakonštobiodgovornanjegatrebaobitidokrajaizvjestan,počinjunarodnooslobo-

1 „Samohranamajkaskorodajesmatranaženombudućnosti,pajenesamohranimmajkamamoglobiti većpomaloneugodno, jeronekaodasubilenedovoljnomajke inedovoljnosocijalističke,kaoštosu,recimo,radniljudiigrađanikojinisubilirudariiliradnici u neposrednoj proizvodnji,bilinekakonedostojniputaukomunizam.Tonikakoneznačidasuusocijalizmusamohranemajkenabilokojinačinbilepovlaštene–tamanposla,onesu, ipak,bileraspuštenice,daklestarozavjetnekurve–nitisupovlaštenibilirudariiradnici.Njihovajeulogabilamitskailegendarna,recimokaoulogasiromahauBibliji i udruštvenim zajednicamakoje sena tu knjigupozivahu kaomi naMarxa: siromasi ćeuKraljevstvoNebesko,kaoštoćeisamohranemajkeirudariukomunizam.Ostalićesvojzemniživotodživjetiugrijehu,sretniizadovoljni,inadasveideološkiispravni,unadiivjeridaćenadrugomesvijeturudarimairaspuštenicamabitiboljenegonjima“(str.11).


dilačkaborba,zajednospetstoljećapodTurcima,nekolikosrpskihustanakaihrvatskaseljačkabuna;danijenjega,togprvoganašegpitanja,kojeobičnopostavisvekrva–daklemajkanesuđenogoca,iliocačijajepovijesnaibiološkaulogaupitna–azatimsepitanjeprenosikaoplućnakuga,oduzdahadouzdaha,svedoknakrajunedovededokrvoprolića,većegailimanjeg,porodičnogilinacionalnog,kojejevazdaiuvijekunasnastajalokaonajprimitivnijioblikkrizeidentiteta;danijetogpitanja,miustvarinebismoniznalitkosmoištasmo,nitibismoznalidaseuovomenašem,balkanskomisrednjoeuropskomsvijetu,uovojtužnojkatoličkojvukojebini,nadivljempravoslavnomiislamskomzapadu,ljudidijelenaonekojisličenamatereionekojisličenaočeve.Stimedasenaocauvijeknedovoljnosliči.Tasesličnostcijelogaživotamoradokazivati“(str.7.).Kodidentitetajepritomuvijekriječidentitetima,množini,odnosnoovišeobrazaca

štočineosobnoizajedničkojastvo,akojiseuprocesupripovijedanjapreispitujuira-zlažunasastavnice.Pripovjedačsesasvakomodtihidentitetskihsastavnicasuočavauneprestanombolnomižučnomprocesurazotkrivanja,razjašnjavanja,nijekanjaipo-tvrđivanja,nastojećipisanjemikonvencijamakojeononudiosmislitivlastitopostojanje.Stimjepovezanaitematizacijavlastitogspisateljskogpostupka,odnosnoistraži-

vanjepodrijetla jedneodnajvažnijihpripovjedačevih identitetskihoznaka– identitetapisca–upovezanostiobiteljskeipolitičkepovijesti.Svojspisateljskiidentitetpripovje-dačiodređujekaoposljedicupovezanostiobiteljskeinacionalneprošlosti:„Neznamkakobibilodajebilodrukčije.Znamsamodaondaovonebihbioja.Damejemogaovoljeti,ilidajeimaočime,daseznaootrgnutiodonogaštomuježivotnimokolnosti-mabilozadano,nebibiloniovogoproštaja.Alinebi,pretpostavljam,bilonionevrstemoginteresovanjazapolitikuizapovijestdvadesetogastoljeća,uglavnombalkanskuijugoslavensku,kojejeupisanouvećinutogaštosamnapisao,uknjigamailiunovi-nama.Danijetogpuzzleakojisetakosavršenouklopio,načinjenogodpovijesnogzlaiprivatnenesreće,sigurnobihbiodrukčijipisac,akobihuopćebiopisac“(str.96.).Potraga za identitetomuvijek jeokrenutaprošlosti jer jeprošlostpoljena kojem

seonioblikuje.Utomepripovjedačpronalaziuzrokesvoginteresazapovijest,kaoinesvjesnuželjudaupotpuniizapravodovršisvojuvijekfragmentaranidentitetsvoje-vrsnimiscjeljivanjemprošlosti,odnosnonjezinimponovnimsvjesnimproživljavanjem:„Samoseuprošlostidarazriješitineštoštoseuprošlostiidogodilo.(…)trebasevraća-tiuprošlostcijelogaživota,enebilisepromijeniloneštoštosevećdogodilo.(…)trebapokušavatimijenjatidogađajeizprošlosti.Tojejedininačindaoninebudukrivotvoreni,idaizkrivotvorinanenastajunove,jošnakaznijemetastazeprošlosti“(str.155.).Takopričaoocuzapravoslužisamokaoosnovna,doslovnarazinapotragezaiden-

titetom,anaprenesenojraziniodnossocempostajemetaforazaodnosepremadru-gim„očevima“,iskazanimakroznaciju,religiju,društvoidrugekolektiviteteskojimasesubjektsuočava,nastojeći ihrazotkriti iučiniti ihpredmetimasvojeanalize,odnosno„otpoistovjetitise“odnečegaštoseuuobičajenomnesvjesnompoimanjudoživljavakaovlastito„ja“.Odnossbiološkimocempritomjeslikaodnosapremanacionalnojprošlostijerga

karakterizira istodobnabliskost iudaljenost.Oocupripovjedačgovorikaoonekompresudno važnom za oblikovanje vlastitog života, i kao o nekome čiji sumumotivishvatljivi,čijedjelovanjerazumije,adatorazumijevanjenemavezesodobravanjemili


protivljenjem,negojeriječnaprostoootvorenomuviduštorezultirabliskošću.Sdrugepakstrane,oocugovorikaoostrancukojimu jeposvedalek igotovo literaran lik:„Mojotacnestvarnojebiće,hobit,KraljevićMarko,troliHarryPotter,SaladinizHiljadu i jedne noćiiflashGordon,gorenanebesima,pasveštoonjemukažem,iovremenuukojemjebioživ,izmišljenoje.Nemaistineomrtvima,osimdasumrtviivišeihnema,kaodaihnikadanijenibilo.Aliidokjebioživ,tolikosammaloonjemuznaodajezaneneotacbiobićeizmašte“(str.101.).Upravotoobilježavaipripovjedačevodnospremakolektivnoj,naposenacionalnoj

prošlosti:snažanintereszauzročno-posljedičneveze,snažnabliskostirazumijevanjemotivacijskihprocesa,željadapronikneirazumijeosobnuizajedničkumotivacijunaj-različitijihakterasvijetaokojempripovijeda,aistodobnoudaljenostkojaželirezultiratirazdvajanjemvlastitogajastvaodzajedničkoginaslijeđenog.Međutim, identifikacijas ispripovijedanimsvijetom,štosvojpripovjedniekvivalent

dobivaupozicijipripovjedačakojijeujednoiakterzbivanja(ivišeodtoga–identičansautorom),poosobljavadiskurs iproizvodizanimljivparadoks:političkiesej ilipovi-jestuautobiografskomobliku,koji(oblik)neosiguravapripovjedačkudistancu,negoupravoumiješanostipoistovjećenostsazbivanjima.Spojpovijestiiautobiografijetakointerpretacijucjelinedjela,odpočetnekojasekoncentriranapotraguzaosobnimiden-titetomuprostoruobiteljskoginacionalnog,usmjeravainaobrnutuputanju:makolikosečinilodasuusredištupozornostivanjskidogađajiirealijepredmetnezbilje,zapravoje prvenstveno riječ o realijama unutarnjeg svijeta pripovjednog subjekta, koji svojapreviranjapreslikavanapoljedruštvenih,povijesnih i političkihpojava.Takonajprijeuočenipututjecajavanjskihokolnostinaoblikovanjeosobnog identiteta ima idrugustranu:realijevanjskogasvijetaoblikujepripovjednisubjektizsvojihunutarnjihsukoba.Otacukonačnicitakopoprimainovudimenziju–metaforeljudskeunutrašnjostikojasvojapreviranjailomove,upotrazizaredomicjelovitošću,preslikavanarealijevanjskezbilje.

***JergovićevseOtacmožečitati ikaonjegovopusumalom,kaosažetaknjegovih

književnihipublicističkihpreokupacijaustalnojpotrazizasimboličkimočinstvom,od-nosnoodgovaranjemnapitanjaojastvuipripadnosti,kojapokrećudinamikunjegovihtekstova.OcakarakterizirajunekeodkonstantiJergovićevarada,kakodobre, tako ioneslabe:mjestimičnanediscipliniranost,podložnostbrzojreakcijiibrzomoblikovanjumisaonihiemocionalnihsenzacija,štorezultiradenotativnim,slikovitorečenoseman-tički„jednokratnim“i„potrošnim“mjestima,aliistogatakoobilježavajutematskaširina,raznovrsnostpripovjednihtehnika,težnjadaseiskoristesvioblicipripovijedanjaiizra-žavanjakojetradicijanudi,kaoimogućnostirazličitihknjiževnih(inovinskih)žanrova,semantičkaslojevitost,težnjasveobuhvatnosti,odnosno:svojevrstanpokušajstvaranjadjela-kozmosa,štojevećpostalaznačajkaJergovićevaprepoznatljivogpripovjednogrukopisa.


StjepanKRASIĆ

PočelojeuRimuOvažnostijezikaupovijestiiživotusvakoganarodanetrebatrošitimnogoriječi.Jezik

je,naime,bitnaodrednicaisastavnicaidentitetasvakognaroda,vezivnotkivoinajboljijamacnjegovakulturnogaipolitičkogajedinstva.Zatogovoritiojezikuznačigovoritionarodukojinjimegovori.Bezjezika,zapravo,nemaninaroda.Narodse,prijesvega,po-znajeipriznajepojeziku,anerijetkoseipoistovjećujesnjime.Onje„znakraspoznavanjasvakoga naroda“kažepoznatiengleskileksikografiknjiževnikritičarSamuelJohnson.Moždasvetepojmovenajboljeizražavačinjenicadajehrvatskaimenica„jazik“(jezik)uprošlostibilasinonimniizrazza„narod“.Zbogtogajesasvimrazumljivodasvakinarodsvojjezikvoli,njeguje,proučavaičuvakaonajvećusvetinju.Utomuhrvatskinarodnijenikakvaiznimka.Onjezaočuvanjesvogjezikavodioborbunemanjuodonekojujevo-diozavlastitusloboduineovisnost.„Zatarešlijezik,zatrosinarod“(franKurelac).Takvihjepokušajabilodostaunetakodalekojprošlosti,aimaihidanas.Noovdjenenamjeravamgovoritiodanašnjempoložajuhrvatskogjezikakojićeza

nekolikomjesecipostati islužbenimvelikezajednicenarodaokupljenihuEuropskojUniji,negoojednomvažnomiiznenađujućemznanstvenomotkrićudajetajjezikveću17.st.bionormiraniproglašenjezikomvisoke,polifunkcionalnekulturnerazineme-đunarodnogznačajaidometa.Podpojmomnormiranjeprijesvegamislimonadono-šenjetemeljnihnormiilipravilaštosepostižeizradomrječnika,gramatike,pravopisa,izborom jednogaodnarječjazaknjiževni jezik i svegaostalogaštouužemusmisluriječijedanjezikčinijezikom.Stvaranjeknjiževnogajezikadugjeisloženproceskojinužnoprolazikrozvišerazvojnihfaza,počevšiodindividualnogaizrazaidijalektadonaddijalektalnoga,standardnogailiknjiževnogajezikastočnoodređenimirazrađenimpravilimakojaistovremenoomogućujusloboduindividualnogaizrazaistvaralaštva,aliiomeđujutuslobodudasenepretvoriuanarhiju.Tonijebionimalolakanijednostavnazadaća.Jezik,naime,nijenikakvamrtvanistatičnakategorijakojujemogućepoželjioblikovati,negoje,kaoisvakaživastvar,dinamičankaoštojedinamičannarodkojinjimegovori.Neprestanosemijenja, razvija,poprimanoveoblike istječenove izra-žajnemogućnosti.Onjepoputrijekekojasesvojomiskonskomsnagomprobijakrozteškoprohodanteren,samastvaravlastitokorito,odabiresmjeribrzinu,prepuštajućidrugimadajeprate,opisuju,pokušajudefiniratiiodgonetnunjezinuzakonitost.Tojezadaćapovjesničaraijezikoslovaca.Specifičnosthrvatskogslučajasastojiseučinje-nicidatajposaonijeodrađenuzemlji,negouinozemstvu,točnijeuRimukrajem16.ipočetkom17.st.


SvejepočelovjerskomrevolucijomuNjemačkoj,tzv.reformacijom,kojaje,proši-rivši se na većinu europskih, do tada katoličkih zemalja, izmijenila dotadašnju slikuEuropeuvjerskomu ipolitičkomu,ali i kulturnomupogledu. Izbila jekaoposljedicadrukčijegashvaćanjakršćanstva,štoseodrazilonagotovosvimpodručjimaživota ibilofatalnozakršćanskojedinstvo.Polemikaizmeđuprotestanataikatolikanapočet-kusevodilauglavnomnalatinskomu,aposlijeseprešlonanarodni,pučki,kojiutovrijemeniuNjemačkojnijebionormiran.MartinLuther,suprotnopriličnoraširenomuuvjerenju,nijebioprotivlatinskoga.Svojanajvažnijateološkadjela,kojimaseobraćaoučenimkrugovimauEuropi, napisao je na tomu jeziku.No kaodobar komunikatorobraćaoseimanjeučenima,atojemogaosamonanarodnomujeziku.Iako jezikniprotestantimani katolicimanijebioprvotni cilj, negosamosredstvo

prenošenjavjerskeporuke,jednasumuidrugastranautimraspravamapočeleprida-vatisvevećuvažnost,proučavatigairazvijati,štoseumnogimsituacijamapokazaloikorisnim,paipresudnim.Htjelisuimatištoširiivećikrugčitateljapasejezikmoraoprilagoditi čitateljima. Tako je latinski, dotad službeni jezik znanosti imeđusobnogapriopćavanjavećinezapadnoeuropskihnaroda,svevišeustupaomjestonarodnomugovoru.Nastojanjadavjerskaporukastignedosvakogapojedincaizazvalojebuđe-njenacionalnihjezika.TakojeLuherovomrevolucijomEuropaizgubilasvojevjersko,političkoadonekleikulturnojedinstvo,alijedobilanarodnejezikekaobitnoobilježjemladihnacionalnihdržava.Katolički odgovor na tu kontinentalnu ekspanziju reformacije nije bila – kako se

običnomisli i govori – „protureformacija”,nego reforma ili obnova.Protureformacijaje samo jedan, i to ne najvažniji segment širokoga pojma katoličke obnove koja jeosmišljenanaTridentskomsaboru(1545–1563)podgeslom:renovatio in capite et in membris,tj.svestranaobnovasvihstrukturanavrhuidnu.Riječjeosloženomprocesukojiusebiuključujedoktrinarnu,stegovnuikulturnuobnovunasvimrazinama,uokvirukojejebilopredviđenoipojačanoizdavanjeknjigananarodnomjeziku.Prosvjetasesmatralanajboljombranomširenjureformacije.Upromicanjukatoličkeobnovesudje-lovalisusvipapenakonTridentskogasabora.Zanjihjereformacijauistimahbilaikrizaipreokret.Crkva,kojajeuvrijemeizbijanjareformacijesličilavelikoj,alilošeorganizira-nojvojsci,podnjihovimsevodstvomkonsolidiralaireorganizirala.Tojetrebalozahvalitiiosnivanjusvihvrstaškolaisveučilištaradiintelektualnogauzdizanjumladihnaraštaja.PlanteobnovenijeseograničavaonaunutarnjiživotCrkve.PolemikaizmeđukatolikaiprotestanatakojasevodilauNjemačkoj,ubrzoseproši-

rilanaslovenske i hrvatskekrajeve, i tonajviše zahvaljujući vojnicimakoji sudola-zili iz zemaljaHabsburškemonarhije pomoći u obrani od turske najezde. U širenjuluteranskihvjerskih idejaosobitose istaknuobarunHansvonUngnad (1493–1564),nekadašnjištajerskikapetan,kojijeuUrachunedalekoodTübingenaosnovaotiska-runamijenjenu izdavanjuvjerskihknjigazaSlovence iHrvate.Usvegačetirigodine(1561–1565)unjojjetiskano25različitihnaslovasukupnomnakladomod30tisućaprimjeraka.Radiloseuglavnomoprijevodimasnjemačkogana„sadanji obćeni i ra-zumni hrvatski jezik“.Zarazumijevanječitaveproblematikerecimotodanihrvatski,kaonimnogidrugi

jezici,svedo17.st.nijebionormiran.Tesučinjenice bilisvjesniprijesvegapapekojisu,nakonprotestantskogaotpadausrednjojizapadnojEuropi,činilivelikenaporene


samodaproveduštocjelovitijuobnovuKatoličkecrkve,negoigubitkepretrpljeneusrednjojizapadnojEuropinadoknadepribližavanjem,apomogućnosti,isjedinjenjemsaslavenskimpravoslavcimakojisuskatolicimagotovoucijelostidijeliliistubaštinukršćanskevjere.HrvatisukaokatoliciiSlaveninesamoživjelina„zglobnom“prostoruizmeđueuropskogaZapadaiIstokaispravoslavnimnarodima,negosuisnjimadijelilićirilometodskubaštinu.Hrvatisukaotakvi,poprocjenipapa,mogliodigrativažnuulo-gupremošćivanjapostojećihvjerskihikulturnihrazlikaspravoslavnimnarodima.Tojerazlogdasusepapepočelizanimatizapitanjapovezanashrvatskimjezikom.DoksuprotestantiuNjemačkojprevođenjemiizdavanjemsvojihknjigazasvojpo-

kretpokušavalipridobitinajprijeSlovenceiHrvate,aprekonjihiostaleSlavene,papesuvođeniduhomuspješnozavršenogasaborauTridentupripremalimnogoširiplansaSlavenima–htjelisuihkulturnoipolitičkiujedinitikakobiseuspješnooduprliturskojnajezdi,aondasnjimauspostaviticrkvenojedinstvo.UtomusuPoljacimaiHrvatimakaokatoličkimnarodimanamijenili važnuposredničkuulogu.Poljacima je,zbognji-hovabrojaisnage,bilanamijenjenapolitičkuuloguuoslobađanjudrugihslavenskihnaroda,aHrvatima,zbognjihoveetničkeijezičnebliskostisostalimjužnoslavenskimnarodima,kulturnaivjerskauloga.ZatejeciljevebiloiznimnovažnopridobitiidrugeSlavene,uprvomreduRusekaonajbrojnijislavenskinarod.StogajepapaGrgurXIII.1581.poslaouPoljsku iRusiju talijanskoga isusovca i iskusnogadiplomataAntonijaPossevina,azatimsplitskogkanonikaAleksandraKomulovićakakobiizmirilitadvave-likaslavenska,alizaraćenanaroda.Papajemisliodabinjihovooružjebiloodlučujućezaoslobođenjeostalihslavenskihnarodaispodturskogjarma,amoglojedovestidopomirenjaicrkvenogajedinstva.NoRusinisuhtjeliničutizatakavplan.Dapače,prekokrimskihtatarabilisuusavezusTurcimaradiosvajanjadijelovadanašnjeUkrajine.Međutim,toodbijanjeRusanijeobeshrabrilapape.ZarazlikuizRusijepozitivnisu

znakoviusmislucrkvenogajedinstvapočelidolazitisuizUkrajineiSrbije.JedanjedioUkrajinaca1595.uBrest-LitovskuprihvatiosjedinjenjesKatoličkomcrkvom,asvegagodinudanakasnijesrpskijepatrijarhJovanizPećiposlaouRimdvasvojamonahakojisupapiKlementuVIII.predaliopsežnuspomenicusnjegovomizjavom:“Mi smo Vašoj Svetosti podložni i Materi Crkvi.”Papajetijekomtrisljedećegodine(1598–1600)činiosvedasetoiostvari,dopisujućiseishercegovačkimmetropolitomBesarionomtesesavjetovaosbarskimnadbiskupomdalmatinskimfranjevcemTomomMedvjedo-vićemkaokatoličkimprimasomSrbije,alisepokazalodaiSrbiimajudrugeplanove.Papesunakontihiskustavaprimijenilidrugustrategiju.Smatralisudaseisticiljevi

mogupostićiboljimodgojemsvećenikakojićeraditinaoživljavanjusvijestiopotrebisvestraneobnovedruštvaicrkvenogjeduinstva,uštojepripadaloi izdavanjeknjigakojihjenedostajaloucijelompravoslavnomsvijetu.Pothvatjeizgledaotolakšištojebaremod14.st.ucijelojEuropivladalouvjerenjedasviSlavenigovoreistimjezikomidaseonodnarodadonarodasamodijalektalnorazlikuje.Akotakostojestvari–za-ključivalisupape–dovoljnojeizabratinajopćenitijiinajrazvijeniji„dijalekt“dabisenanjemuzasveslavenskenarodetiskalecrkveneknjige.Timebiimsepomoglodadođudotakopotrebnihknjigasjednestrane,aliistotakozazajedničkuborbuprotivTurakaicrkvenojedinstvo,sdrugestrane.ZnačajnujeuloguutomuodigraopapaKlementVIII.,kojijekaopapinskinunciju

Poljskojdobroupoznaopolitičkeikulturneprilikeuslavenskimzemljamapaimjesvim


raspoloživimsredstvimanastojaopomoći.OnjekaopapinskinuncijnaputuzaPoljskubioprošaonašimkrajevimagdjeseimaoprilikeiosobnouvjeritioteškomstanjustvari.pajeHrvatimanastojaopomoćivjerski,kulturno,politički,pačakivojnički.NakonštosuTurci1592.zauzeliBihaćkaojedanodnajvažnijihbedemaHrvatske,a1600.Kani-žuuMađarskoj,papajeprekoAncone,RijekeiZagrebauHrvatskuiUgarskuposlaosvogasinovcaGiovannijafrancescaAldobrandinijas10.000vojnikadaimpomogneuobrani.Akadje7.srpnja1593.uRimstiglavijestovelikojpobjedinadTurcimakodSiska,odmahjesazvaoveleposlanikekršćanskihzemaljadaimtopriopći.Četiridanakasnijehodočastiojeuprocesijiunjemačkucrkvu„dell’Anima“itamouznaktepobje-deslaviomisuzahvalnicuiotpjevao„TebeBogahvalimo“.JedanodnačinapomoćiSlavenimapapajevidioučinjenicidabisenekislavenski

govor mogaouvrstiti uprogramcrkvenih,posebice isusovačkih škola. Isusovci su,naime,utovrijemeimaligustorazgranatumrežusvojihodgojno-obrazovanihzavoda,učilištaisveučilištapocijelojEuropi.Kadje1773.redbioukinut,imaoje845takvihza-vodakojisuposvudaunosilinovživotnizamahinavjerskomuinakulturnomupodruč-ju.Zbog toga jepapasavjetovaovrhovnomupoglavaru isusovačkoga redaClaudijuAcquavividasemeđučlanovimasvogaredaraspitaotomukojibislavenskijezikdošaouobzirdaseučinanjihovomsveučilištu„CollegiumRomanum“.Acquavivaje1599.stimpitanjemposlaodopisrektorimasvojihkolegijaširomEurope.Sačuvanasunamdvapriličnoopširnaodgovoraštomuihposlalirektoridvajurazli-

čitihkolegija.PrvijebioodgovorslovačkogaisusovcaTeofilaKristeka,rektorajednogakolegijauMađarskoj,kojijebiovrstanpoliglot.Onje-kakojesamnaveo–osimsvogamaterinskogaslovačkogajezika,znaotakođermađarski,češki,ukrajinski,ruski,srpski,bugarski, slovenski i hrvatski. Njegov je odgovor glasio da slavenski narodi govorevlastitimjezicima,adabijezikkojibitrebalopredavatiu„ilirskimzavodima“trebaobitihrvatski(linguacroatica).Zaizborhrvatskoganaveoje4važnarazloga:a)tajsejezikmnogogovoriusvimkrajevimapodTurcima,agovoreganesamo

običniljudi,negotakođeručeniljudi,političariidiplomati;b)onje„majkaikorijen“ostalihslavenskihjezika;c)njegovjeizgovor„najljepšiinajslađi“,bezhijataitvrdihsuglasnika,d)onjenajbližisvomstaroslavenskomuuzoruiimanajbogatijukulturnuprošlost.

SličanodgovordaojeučeniŠpanjolacAlfonsoCarrillo,rektorzavodauslovačkomugraduŠalanadVáhominekadašnjiprofesorteologijeuParizuiBeču.OnjebioprijateljšibenskogasvećenikafaustaVrančića,autorapoznatogpetojezičnogrječnika.UsvomodgovoruAcquaviviCarillo jenaveo:„Posavjetovao sam se s mnogim stručnjacima i vidim da je hrvatski jezik prikladniji od drugih narječja da se pomogne narodima Istoka“.Podpojmom„narodasIstoka”razumijevaojeslavenskenarodeistočneEurope.Acquqvivqje,natemeljurezultatateanketenaRimskomkolegijuosnovaokatedru

za ilirski jezik.Tako jesredinomprosinca1599.počelas radomAkademija ilirskogajezika(Academia linguae Illyricae),

,čimesubilipoloženitemeljiznanstvenogapristu-

pahrvatskomujeziku.RazlogzbogkojegajeAcquavivatuakademijunazvaoilirskomumjestohrvatskom, ležiučinjenicidasuu to vrijeme lingua croatica i lingua Illyricaopćenitobilismatranisinonimnimizrazima,premdajepojam ilirskiposebiširi.Nisunampoznatepojedinostikakosunanjoj teklapredavanja ikojisusvepriručnicibili


upotrebljavani.NoznamodajeutovrijemepostojaosamoVrančićevpetojezičnirječ-nik tiskanuVeneciji1595.Zbog toga jeAcquavivapovjerioBartoluKašiću rodomsotokaPaga,profesorunaAkademijiilirskogajezika,dasastavigramatiku.Takoje1604.uRimuugledalasvjetlodanaprvagramatikahrvatskogjezikaInstitutionum linguae Ilyri-cae libri duo.Riječjeo„misionarskoj”gramatici.Bilajenapisananalatinskomukakobimoglaposlužitikaopriručnikstudentimaspomenuteakademije,Hrvatimaipripadnici-madrugihnaroda,kojisusespremalizamisionarskiradunašimstranama.Biojetopovijesničin,vrijedanspomena.Pojavaprvegramatikeusvakomujejeziku

prvorazredankulturniiznanstvenidogađaj.Onajepokazateljstupnjazrelostijednogajezikaidosegaredovitodugogarazvojnogaprocesa,alijeujednoiishodišnatočkanje-govadaljegarazvitkakojioznačavaprijelazjezikaiznjegovamladenačkogarazdobljaudobanjegovepunezrelostiipunoljetnosti.Onaneodređujejezičnirazvoj,negood-gonetavaipratinjegovuzakonitost.Bezgramatike,tj.metajezičnerefleksijeosamomejeziku,nezamislivjenapredakbilokojedrugehumanističkedisciplineimišljenja.Zatojeipojava Kašićevegramatikebilaodnajvećegaznačajazahrvatskukulturnupovijest.NakongramatikeKašićjeizdaovišedrugihdjelaukojimajerabioikavskuštokavšti-

nukaonarječjekojejenaučiouBosniiHercegovini,smatrajućidajetojeziknajobćeniji i koga može svak lašnje razumiti. Odtogavremenahrvatskijeziknijevišesamosredstvopučkoga iliknjiževnoga izražavanja,nego je ipredmetproučavanja.Zahvaljujući timnaporimapočelisuozbiljniisustavninaporidasestvorisavpotrebanjezičniinstrumen-tarij izapočnestvaratinormiranimoderanknjiževni jezik. Timeje„otachrvatskogajezikoslovlja“drugimapokazaoputkojimsutrebaliićiustvaranjujedinstvenogainor-miranogajezika.Idoista,timsuputemišligotovosvitadašnjiikasnijihrvatskijezikoslovcikatoličke

obnoveuslužbiSv.Stolice: franjoGlavinić,RafelLevaković, IvanTomkoMrnavić idrugi.Slijedilojepisanjei izdavanjedrugihgramatika,rječnikaipravopisa.Od1649.do1742.tiskomjeobjavljenočakpetnovihrječnikahrvatskogaikojegaeuropskogastranogajezika:latinskoga,talijanskoga,njemačkoga,mađarskogaiturskoga.Njihoviautorisubili:IvanBelostenec,JakovMikalja,ArdelioDellaBella,JurajHabdelićiAndri-jaJambrešić,dokjevišedrugihrječnikaostalourukopisu.Svisuonisadržavalipovišetisućariječiiizrazaprikupljenihizvećpostojećihknjiževnihdjelailinarodnogagovora,što je pridonosiloboljemupoznavanjuvlastitoga jezika iolakšavalokomunikaciju sdrugimnarodimaikulturama.Štosetičeproblematikompravopisatrebarećidaseveć1583.njompočeobaviti

zadarskisvećenikŠimeBudinićkojiježiviouRimu,anastaviliBartolKašić,RajmundDžamanjić,ArdelioDellaBella,NikolaKrajačevićSartorius,PetarPetretić, PavaoRitterVitezović,AndrijaJambrešićidr.Njimatrebazahvalitidasunačelnoveću17.stoljećubiliriješeninekibitniproblemihrvatskogajezika,prijesvegaizbornajraširenijeganar-ječjakaoosnovicenakojojsemoglarazvijatijedinstvenaknjiževnostiizradbanjegovaosnovnogainstrumentarija. Spomenimoitodaje Kašić–izmeđuostaloga-predlagaodasvakiglasbudepisanjednimslovom,pretekavšiutompogledučakzadvastoljećaVukaKaradžićakojemujenamasvimadobropoznatapropagandahtjelapripisatiza-sluguzato.Svi tinaporinanormiranju ilirskoga jezika injegovouvođenjeuškolskiprogram

Rimskeakademijenijebiokrajnjiciljkojemusupapetežili,negosamouvodunjegovo


uvrštenjeunastavniprogramdruguihsveučilišta.UtomsmislujepapaGrgurXV.6.prosinca1622.potpisaodekretkojimjenarediovrhovnimpoglavarimacrkvenihredovakojiimajusamostanenapodručjuMletačkerepublikedaunjimaštoprijeosnivajuučili-štazailirski iarapskikaomisionarskejezike.NjegovnasljednikUrbanVIII. (1623-1644)jeu tomsmisluučinio jošmnogovažniji iskorak.Dana16. listopada1623.donio jedekret,kojimjenarediounošenjeilirskogaunastavniprogramdrugiheuropskihsveu-čilišta.Utusvrhujezatražioodvrhovnihpoglavarasvihcrkvenihredova,kongregacijaiustanovakojesusebavileodgojemipripremommisionarazaradurazličitimkrajevimasvijetadasvudagdjegodjetomogućeosnivaju(sve)učilištaikatedrezasljedećejezi-ke:hebrejski,grčkiklasičniimoderni,arapski,kaldejski(iliaramejskikojimjegovorioIsus)iilirski.Prvačetirijezika-latinski,grčki,hebrejskiikaldejski-bilasupotrebnazaproučava-

njekršćanskihvjerskihikulturnihkorijena,osobitoBiblijeiteologije,adrugadva-arap-ski i ilirski -predstavljalisuhrabar iskorakpremabudućnosti.Crkvaje,naime,većutodobabilasvjesnapotrebedijalogasislamskimsvijetomislavenskimpravoslavljem.Zbogislamakatoličkisustručnjacitrebalipoznavatiarapski,azbogvelikogaslaven-skogasvijetailirski.Tečajtihjezikamoraojetrajatinajmanjedvijegodine,itonesamozastudente,negoiprofesore.Tamogdjesuvećpostojalatakva(sve)učilišta,trebaloihjesačuvatiiproširiti.Izrijekomjenavedenojedanaestnajstarijihinajuglednijiheurop-skihsveučilištanakojimaseilirskimoraopredavati:Bologna,Padova,Beč,Ingolstadt,Köln,Löven,Pariz,Toulouse,Valencija,SalamancaiAlcalàdeHenares(Madrid).Pravi razlozi te nevjerojatne afirmacije hrvatskoga jezika nisunigdjepotankona-

vedeni,aliihjemogućeiščitatiizkontekstaondašnjepapinskepolitike.Jedanodtihrazlogajebilaposredničkaulogaulogakojujemogaoimatihrvatski jezik.Hrvatisu,naime,bilijedinikatoličkinarodkojijeuzapadnomkršćanstvuupotrebljavaopučkogijezikiubogoslužju.Usvjetlutečinjenice istočnoeuropskinarodinakonTridentskogasaboraipočetkakatoličkeobnovenisumogliostatiizvanvidokrugaKatoličkecrkvesobziromnaplaniranuobnovukršćanskogajedinstvaspravoslavnimnarodimauduhupoštovanjanjihovaidentiteta,kultureilegitimnihaspiracija,kaoštojetobilouslučajusUkrajinskomcrkvom.Osimtoga,glagoljskaliturgijaicrkvenaknjiževnostslužilesusvedo16.stoljećakaoposredniciuprijenosuvjerskih ikulturnihzapadnoeuropskihvrijednostiidostignućaistočnimSlavenima.Budućidajehrvatskaglagoljaškabaštinabilajedinstvenaenklavapučkogajezikaunutarzapadnogakršćanstva,moglajeodigra-tivažnuposredničkuuloguuzbližavanjuZapadaiistoka,katoličanstvaipravoslavlja,svetojeronimskeićirilometodsketradicije.Timrazlozimaišlojeuprilogipriličnoraširenouvjerenjedaslavenskinarodipotječu

odHrvata.Zatopostojivišedokaza.Naime,međuSlavenima,kojisvedodo9.st.nisuimalipisma,kolalesuraznelegendeimitovionjihovupodrijetluipovijesti.JednaodtihlegendigovoriohrvatskojbraćiČehu,LehuiMehukojisuzbogratauHrvatskojpobje-glinasjeverdabitupostalipraocimaslavenskihnarodaČeha,PoljakaiRusa.Očitojojjesvrhabilaprotumačitinajstarijupovijestslavenskihnaroda,osobitonjihovopodrijetloirasprostranjenost.Tujelegenduveću11.st.zapisaopoznatiruskikroničarNestor,odkojegasujepreuzeliraznipoljski,češkipačakitalijanskipovjesničari.Onasekaocrvenanitprovlačikrozdjelarazličitiheuropskihihrvatskihpovjesničara,odigravšivrlovažnuuloguustvaranjuuvjerenjaozajedničkomupodrijetlu,zajedništvuisudbinskoj


povezanostislavenskihnarodamnogovišenegotodanasmožemozamisliti.Postalajesastavimdijelompovijesti.Itoje,iakoposredno,imaloutjecajanashvaćanjejezika.Novijapovijesna istraživanjaupućujunatoda jebaremod15.stoljećaueuropskimhumanističkimkrugovimavladalomišljenjedajehrvatski jeziknajstariji,najrašireniji inajljepšislavenskijezik.Sukladnotimuvjerenjimastarijihpisaca,postojalojeiuvjerenjeostarosti,jedinstvu

irasprostranjenosti ilirskog poEuropiiAziji,kao„majkeikorijena“ostalihslavenskihgovora.Zajednički liturgijski jezikmogaojebiti najpogodnijesredstvoza integracijusaslavenskimpravoslavljem.Tojeimaloivelikepraktičneprednosti:nijetrebalotrošitivelikesvotenovcazatiskanjecrkvenihknjiganagovorimaraznihslavenskihnaroda,negosamonailirskomuili„općemu slavenskomu jeziku“kojisvirazumiju.Dajehrvatskigovornajstariji,najljepšiinajizglađenijiuodnosunadrugeslavenske

govorebilisuuvjereninesamoistaknutijezikoslovciisusovačkogareda,negoinaju-glednijikardinalipapinadvora.Uprilogtogamišljenjadovoljnojenavestiriječiugled-nogakardinalaOttavianaBandinijakojeje5.lipnja1627.uputioposebnojkardinalskojkomisijizaduženojzatopitanje.Ontvrdidajeilirski„gibak i pravilan“tedajeurječnikuisinonimima,figuramaimetaforamabogatijiodlatinskoga.Onnaglašavadadobardiosvijetagovoritimjezikom:Česi,Rusi,Poljaci,Malorusi,Bugari,Srbi,Hrvati,Dalmatinci,Dubrovčani,Bosanciimnogidrugi.Zatosezaložiodacrkveneknjigebudutiskanenailirskomu, i tona latinici,glagoljici ićirilicikakobibile razumljivesvimtimnarodima.NikakvočudodajetomišljenjeprihvatioipapaUrbanVIII.OnjeusvojojbulioobnoviradaIlirskogazavodauLoretu1627.–sličnokaoiAlfonsoCarillo1599.-napisaozna-čajneriječi:dajenjegovabrigaskrbitisezaSlavenekojinastavaju“veći dio Europe i vrlo velik Azije”ikojiusamojEuropiživeu“najodličnijim kraljevstvima i najnaprednijim krajevima”.

Tajje,dakle,govormeđuistočnimSlavenimamogaoodigratiistuulogukojujedo-tleigraostaroslavenskijezik.Timejepapa,ustvari,hrvatskomunamijenioulogukojujeprijetogauslavenskomsvijetuimaostaroslavenski.Zatiskanjeknjiga,kojimabiseslu-žilislavenskinarodi,potrebnojenormiratijezikkojimgovoreHrvati.Takonormiranjeziktrebalojeuvestiunastavniprogramkatoličkih(sve)učilištauzapadnojEuropikakobikatolici tih zemaljabili u stanjupružiti valjanupomoć istočnoeuropskimnarodimauobraniodTurakaiprotestantskepromidžbe.ČinjenicadaseKatoličkacrkvaangažiralananormiranjusamohrvatskoga,aneinekogadrugogajezika,pokazujedajesnjimeimalaposebanplan.Dekretsemoraonajozbiljnijeuzetiuobziriizvršiti.Bilisutozaistazvjezdanitrenuciiistinskaapoteozahrvatskogjezikakakvunikadaprijenijedoživio,nitiseikadakasnijeponovila.Danas,naravno,svetonekomumože izgledatinebuloznim,nestvarniminaivnim

pokušajemKatoličkecrkveda jezik jednogamaloganarodakaošto jehrvatskiučiniopćim jezikommnogovećih i kulturno razvijenihslavenskihnaroda.Nonesmijemozaboravitidajeonakaonadnacionalnaiuniverzalnaustanovaimalagolemopovijesnoiskustvo iznalarazmišljatiuuniverzalnimkategorijamanezapostavljajućionenacio-nalne.Zahvaljujućitomiskustvuonajeitekakoznalauskladitiopćeiposebno,nad-nacionalnoinacionalnotestvoritijedinstvourazličitosti,štitećiistovremenoidentitetiživotneinteresesvakoganaroda.Datoganijebilo,povijestEurope,paisvijeta,sigurnobiizgledalamnogodrukčije.


Štosepaktičesamogimena„ilirskogjezika”reklismodajetajizrazširinegohrvat-skoime.Nobudućidaseradiopapinskimdokumentima,zanasjevažnoštosupaperazumijevalipodtimnenacionalnimrenesansnimimenom.Itosepitanjerazjasnilopo-lovicom17.st.snajvišegamjestaKatoličkecrkvenakonštose jedanslovenskisve-ćenikpokušaoučlanitiuhrvatskinacionalnikaptoluRimutvrdećidanatoimapravo,čemususeHrvatiusprotivili.Nakonsvestranogproučavanjačitavestvariučemususudjelovalinajboljipravniciipovjesničariigeografitogadoba,vrhovnisudzvanSv.Rota(Sacra Rota Romana)uRimuje24.travnja1656.doniopresuduukojojseizmeđuostaloganavodi: „Što se tiče pokrajine ilirskoga naroda […] kažemo, proglašavamo, presuđujemo, određujemo i izjavljujemo da je istinska i prava pokrajina ilirskoga naroda prema buli i namisli rečenoga Siksta V. bila i jest i da se ima razumjeti Dalmacija ili Ilirik, kojega su dijelovi Hrvatska, Bosna i Slavonija, a iz nje su potpuno isključene Koruška, Štajerska i Kranjska; da se samo oni koji potječu iz spomenutih četiriju pokrajina: Dal-macije, Hrvatske, Bosne i Slavonije, mogu primati kako na kanonička mjesta i crkvene nadarbine iste zborne crkve, […] tako i na gostoprimstvo i u bratovštinu istoga svetoga Jeronima.” DabipresudaSv.Rotebilasvimajasna,1670.jenaručenzemljovidkojisedoda-

nassačuvaostočnonaznačenimkrajevimaizemljamakojespadajuuIlirik.Tosučetiritradicionalnakraljevstva: Dalmacije,Bosne iHercegovine,Slavonije i užeHrvatske.Svasuoznačenaodgovarajućimgrbovimaiucrtanenjihovegranicesnaznakom250lokaliteta.TimeseSv.Stolicaslužbenoizjasnilaštorazmnijevapodpojmovima„Ilirik”i„ilirski”jezik,inakojimsepodručjimaongovori.

ZaključakIżsvegaštosmodosadreklinijeteškozaključitidajejezičnabilanca17.stoljećaza

Hrvatebilavišenegopozitivna.AkoseizajednorazdobljemožerećidasuseunjemupodudaraliinteresihrvatskoganarodaiKatoličkecrkvekaonadnacionalneiglobalneustanove,toseprijesvegamožerećizarazdobljekatoličkeobnovenakonTridentsko-gasabora.Tada je,naime,hrvatskigovorni jezikprviputupovijestipostaopredmetstručnogaproučavanja,bionormiranidanmunadnacionalnoznačenje.Zvučidoistaparadoksalnoinevjerojatno,dasehrvatskiprijepredavaouBologni,

Beču,Parizu,Madridu idrugimeuropskimmetropolamamnogoprijenegonahrvat-skimselimaidamujejednanadnacionalnailiglobalnaustanovakaoštojeKatolčičkaCrkvanamijenilauloguopćeslavenskogjezikakojujedotleimaostaroslavenskicrkvenijezik,adasesvetodosadanijeznalo.Kulturnu,paipolitičkuvažnostovogotkrićateškojeprecijeniti.Naime,svasetameđunarodnaafirmacijahrvatskogaimenaijezikadogađalaprijenegosesamhrvatskinaroduspioosloboditituđinskogajarmainjegovisinoviudomovinipočelirazmišljatiojedinstvenomjezikuistvaranjujedinstvenena-cionalnedržave.Tojevjerojatnojedinstvenprimjerupovijestiipodatakzapamćenje.Učemuse,zapravo,novostoveknjige?Prijesvegaupristupu.Uproučavanjupovi-

jestihrvatskogjezika,pozornostvećinepovjesničarahrvatskogajezikabilajedosadanajvećimdijelomusmjerenananjegovnastanakirazvitak„naterenu“,kodkuće,dokjegotovoposvebilazanemarenamogućnostdabiseotomuneštomoglonaćiuino-zemstvu.ŽivećiiradećiuRimu,imaosamsrećunamjeritisenavažnedokumentekojibacajunovo,sasvimnepoznatosvjetlonaprocesnjegovanormiranjaizadaćekojusu


mupapebilinamijeniliuvrijeme„prekrajanja“europskevjerskeikulturneslikenakonizbijanjavjerskerevolucijeuNjemačkojikatoličkeobnovenakonTridentskogasabora(1545–1563).Svesu tonovostikoje iz temeljamijenjajumnoge,davnoprihvaćenespoznajeisaznanja.Smatramdaodsadabeznjihnećebitimogućepisaticjelovituiobjektivnuhrvatskupovijest.Knjiga„PočelojeuRimu.Katoličkaobnovainormiranjehrvatskogjezikau17.sto-

ljeću“pisanajenaosnovinovihi izvornihdokumenatačijuautentičnostnijemogućeosporiti.Nokaoisvedrugenovosti,vjerojatnoćetrebatimalovremenadanjezinirezul-tatiuđuusvijestsvihonihkojimajenamijenjena,osobitojezikoslovacaipovjesničara.Jedno jesasvimsigurno:njezinise rezultatimogu ignorirati–alisamozaodređenovrijeme,kaoštotovećsadanekičineizjednogailidrugograzloga–alisenemogunegirati!Ulogicipostojisljedećepravilo:„Contra factum non datur argumentum”–štouhrvatskomprijevoduznači:Protivsigurnečijenicenevrijedenikakvisuprotniargumenti.


MileLASIĆ

RazgrtačbosanskihihercegovačkihsumaglicaNeizgovorena besjeda dr. sc. Mile Lasića na literarnoj večeri „Ivan Lovrenović – naš suvremenik“, planirana za 12. 05. 2011. u okviru Mostarskog proljeća

Na„Balkanskimdanimakulture“unjemačkomgradićuBedburgusreosam2005.godineglavnogiodgovornogurednikazagrebačkeizdavačkekuće„Durieux“,gospo-dinaNenadaPopovića.UrazgovorusmodotakliiDuriexovneštoranijedovršeniizda-vačkipothvat-objavljivanjeizabranihradovaIvanaLovrenovićapovodomnjegova60.rođendana.Umojimbedburškimbilješkama jeostalozapisanasljedećaPopovićevaizjava:„Mismoponosninaovajizdavačkipothvat,ovihIvanovihosamknjigasupravadragocijenost,IvanjenajvećinesamouBiH,negonacijelomex-yuprostoru...“

I.UmeđuvremenusmoodIvanadobilibrojneizuzetnespiseiknjige,ukojimasekriju

inezaobilaznedijagnozeraznovrsnihboleštinaodkojihbolujubh. ihrvatskakultura.Otomukasnije,prvoželimkazatikakosuPopovićeveriječi izBedburgabile imenipovoddaprije šestgodinanapišemkoju riječo Ivanovomknjigama,pri čemusamizdvojioonukojuću izdvojiti isada,dakle Ivanovromanprvijenac“Putovanje IvanafraneJukića”.Razlogtomunijebioprimarnotadaštojete2005.godinebanjalučkaizdavačkakuća “PetarKočić”nazagrebačkom Interliberudodijelila “Kočićevopero”IvanuLovrenovićuzaspomenutiroman,nitijedanasutomuštosetačudesnaknjigapojavilapoprviputbašuMostaru,uizdanjuPrveknjiževnekomune.Kaoprofesor politologije koji u književnosti traži ono što je relevanto “političko”,

u krajnjem “ideju dobra”, uz svo poštovanje estetike umjetničkog djela, pripadamonima koji “Ivana franu Jukića” smatraju nečim posebnim, iznjedrenim biseromiz Lovrenovićeve tadašnje varcar-vakufske osame, ni manje ni više nego osmišljenkrležijansko-gotovčevski proslov vlastitog razumijevanja svijeta i sebe u njemu. UbrojnojisjajnojniskiIvanovihdrugihnezaobilaznihknjigaovaomalenapobrojustranaaposvemudrugomevelikaknjigaidanasjekulturološko-prosvjetiteljskiužitakprvogareda,svojevrsniodškrinutiprozorutamubosanskohercegovačkihzamagljenihiskusta-


va,aliidotaknutaslutnjadramatičnihdogađajakojislijedeikojinisudrugodoodjeknepovoljnihpovijesno-političkihturbulencijaudubokojpovijestiBosneiHercegovine.U Ivanovu romanu “Putovanje Ivana frane Jukića” opisana je tužna sudbina

jednog nadasve neobičnog, svestrano obrazovanog, politički i duhovno darovitogbosanskohercegovačkog franjevca, svojevrsnog hrvatskog i katoličkog “Prometeja”.Ali,kaoštojevećdotaknuto,IvanLovrenovićjepišućiosvojemimenjakuJukićuispisaoimotovlastitogživotnogiumjetničkogdjelovanja:boritiseprotivuduhovneipolitičkezaostalosti,boritiseikadastvarizgledaizgubljenom,boritisezacivilizacijskeiljudskevrijednostiuzemljiukojojjetihitakvihvrijednostioduvijekbilosamouzametcima.KakouJukićevotakoiuLovrenovćevovrijeme…“PutovanjeIvanafraneJukića”je,dakle,objavljenoodstrane“Prveknjiževnekomu-

ne”izMostara,1975.godine,azaslugezatukulturološkusvetkovinupripadajujednomneobičnomMostarcupoimenuIhsanIcoMutevelić,kojijeIvanaifamilijupazioima-ziokadasedruginisuusuđivalinitipružitimuruku.Ivanje,naime,biostigmatiziraniuprošlomesustavuodtadašnjih“nadirućihprostaka”ipoštovanodprosvijećenihljudi,slično kao i u demokraturskim tranzicijskim vremenima u kojima živimo. “PutovanjeIvanafraneJukića”jeobjavljeno,inače,podrugiputi10godinaposlijeuedicijisuvre-mene književnosti naroda Bosne i Hercegovine u 50 knjiga (“Svjetlost”, Sarajevo),izvođenojebezbrojputaikaoradio-dramanaRadioSarajevu,afarukSokolovićjepoovomIvanovuromanusnimioigranifilm,dokjetuzlanskokazališteizvelonjegovutea-tarskuadaptaciju.TomućudodatikakojenedavnouNarodnompozorištuuSarajevuuprizorenaipotresnapričaoKatariniKosači–posljednjojbosanskojkraljici.Netkoćepomisliti,štostim,kakvetoimavezesIvanovim“Ivanomfranom”?Menise–gledajućitajbaletniigrokaz–učinilodaima,kaodajecjelokupnabaletnapredstavautemeljenaupravonaJukićevurimskommonologuizromanaprvijencaIvanaLovrenovića…Kažimo,konačno,kojuriječoovombosanskomfranjevcu,služećiseLovrenoviće-

vimposredovanjem,očovjekuiprosvjetiteljukojićebitiprognaniumrijetiuinozemstvuzbog svojih političkih ideja, zbog zalaganja za bolju i drugačiju Bosnu i Hercegovi-nu,čovjekukoji je–poLovrenovićevuosjećajuzamjerustvari–autor“nacrtaprvogsvjesnoformuliranogeuropskoggrađanskogustavauhistorijiBosneiHercegovine”.Lovrenović junak IvanfranoJukić ježivio,dakle,prijevišeod150godinauvrijemeagonijeOtomanskogimperija,kojisenapolovici19.stoljeća,kadaseiodvija“radnja”romana, povijao kao slamka na vjetru pod teretomunutarnjih suprotnosti i podpri-tiskomeuropskihsila,približavajućisesvomeneminovnomkraju,samoštotakvoštojošnijemogla znati. Jukić se, kakvogga jeBogdao,nijemogaopomiriti sopćombijedomtadašnjihprilikauumirućemcarstvu,ogorčenihborbiiprotivljenjatanzimatu(reformama), teposebices teškimpoložajemkršćanske“raje”.Otudaseunjegovojznamenitojpromemoriji iz1850.godine upućenojPortipod imenom“Želje imolbekrstjanahuBosniiHercegovini…”većuprvomzahtijevukaže:“Dasevišenezovemoraja,većgrađaniidržavljanicjelokupnogturskogcarstva...”IntimnoseJukićnadao– razabireseuLovrenovićevu romanu - ujedinjenjusla-

venskihzemalja,braćisrodnihjezika,običajaipodrijetla,alijebiodovoljnorealandarješenjetražiuokviruTurskogcarstvaitokaoravnopravangrađanin.Ništanećebitiodtoga,Jukiććebitiizdaninapušten(skoro)odsviju,pazatočenodstaneOmerpašeLatasa,kojemujeJukićspjevaoodudoksenadaodaćekako-takoreformiratiBosnui


Hercegovinu.JukićeveseodeLatasuobjavljuju–daapsurdbudesavršen–dokJukićtruneuzatvoru,paslijedinjegovizgonizzemljeikonačnoumiranjeuBeču1857.go-dine.Jukićse,naime,prijesmrtiokusioizbjegličkogživotaiuCarigraduiuDubrovnikuiuRimu,gdjejekonačnoshvatiodatadašnjevelikesilezanimajedino“mirnaBosna”,ukojojseništanetalasa.Kakotada,takoidanas,dodaobihovdje…Potresne su stranice u Lovrenovićevu romanu u kojima je opisano europsko,

ugarsko injemačkonerazumijevanjeproblema uBiH,kao imirenjesasudbinomusamojBiH.PotresnajeposebicevjeraLovrenovićeva“Prometeja”usnaguprosvjeteiobrazovanja,uulogupisaneriječiunepismenojzemlji,odnosnoJukićevoizgaranjeiuradunaprvomčasopisuuknjiževnojhistorijiBiH“Bosanskomprijatelju”,čijijebiopokretač,urednikiglavnisuradnik.Jukićjeprvadvabroja“Bosanskogprijatelja”pri-premiouVarcaru(1850.i1851.),atrećiuizbjeglištvu,tiskanposthumno1861.godine.Zamišljen kaopopularna enciklopedija izišao je još jednom. Letimicedotaknut lik uLovrenovićevuromanu,varcarskiiJukićevđakfraAntoKneževićtiskaoje1870.godi-ne,naime,ičetvrtuknjigu“Bosanskogprijatelja”.Zapravo,izovogčudesnogIvanovavarcarskogmikrokozmosa(svijunaciovogro-

manaimajuneslučajnofizičkeiduhovnesvezeisIvanovimnajvažnijimtoponimomnasvijetu,dakleMrkonjićGradom,nekadašnjimVarcarVakufom)nastalaje-kaovećjednomuprošlosti-velikaliteraturanamalombrojustranica,naskorosvakojodnjihčitateljačekaiznenađenjeuvidunovespoznajeiliestetsko-političkogužitka.MeneseponajvišedojmilaJukićevatiradauRimu,izlijevgnjevanadtotalnimnerazumijevanjemidejeBosneiHercegovine,tetužnomsudbinomposljednjebosanskekraljiceKatarineKosače,čijajebista,nažalost,nedavnoišaranaodmostarskihvandala,kakonebismozaboraviliukojemvremenuiambijentuživimo.Jukićse,uLovrenovićevojobradi,su-protstavljatadašnjojisadašnjojvatikanskojverzijiKatarininesudbine,otkrivajućinamdijelomiprokletostaktualnogbosansko-hercegovačkogusuda.“Kakva li odanost ‘Svetoj stolici’ i ‘potvrda stoljetnih neraskidivih veza između

napaćenogbosanskogpukaiSvetogoca’“,urlagnjevniJukić,“tuženusuusamrt-nomstrahuprotjerali;uostalom,netakobrzotenebistiglaponijetisasobomsvojekraljevskedragocjenostiisvojukraljevskublagajnu.TojženisuidjecuoteliiodveliihuStambol,inikadihvišenijevidjela,rođenudjecu…Taženaje,čimjedošla,moralapotpisati,čujete li,potpisati,dasvesvoje, iovdje i tamouBosni– iblagoipolitičkenasljedne vladarske kompetencije –ostavlja svojim ‘zaštitnicima’, dabi je, zauzvrat,pustilidaživi,uostalom,kaoemigrant,kaopolitičkavaluta…Uostalom,boljebibilodamiobjasnite,akomožete,zašto jemaknutaodavdepločasbosanskimjezikomibosanskimpismenima?Iskojimpravom?…Ilimoždatajbarbarskijezikitabarbarskapismenostvrijeđajusvetilatinskirimskikapitolskihramiukus?”TolikoovdjeoLovrenovićevuJukiću,iznjedrenomizIvanovedušeprijeskoročetiri

desetljeća.Kazat ću samoda je zameneosobno IvanLovrenovićuneku rukunašovovremeniIvanfraneJukić.Imakolikonjihovljudskiiintelektualniangažmandijelilo150godina-angažmanprotivusilnepolitičkeiduhovnezapuštenostinašihnarodainarodnosti,protivumoćnihsilnica isilnikadomaćegi inozemnogpodrijetla,ubitisemalo, akobilo što,promijenilou samoj zemljiBosni iHercegovini.Otuda je i IvanuLovrenoviću,kaonekoćIvanufraniJukiću,zapaloudužnostsizifovskiupornorazgr-tanjebosanskohrecegovačkihmagliisumaglica.PričemuseiIvanov,kaonekoćIvan-


franin,intelektpovijasamoistini,struciisavjesti,načemumusemožesamozavidjeti.Pomojemrazumijevanju,dakle,Ivanovodjelojeumeđuvremenupostaloteškompa-radigmomzasvečestitebh.ihrvatskeljude,zasve,dakle,kojiljubeovuteškuzemlju,BosnuiHercegovinu.AmoždajetragedijaupercepcijiIvanovadjelaiposebiceutomušto su Ivanovebolne istineponajmanjenazočnemeđuonombh.sastavnicomkojadanasproživljavasvojevrsnu“agonijumikro-kulture”,kako iglasi (pod)naslov jednedrugeLovrenovićevenezaobilazneknjige.

II.Bio sam nedavno privilegiran družiti se s Ivanom Lovrenovićem u jednoj emisiji

banjalučkeAlternativnetelevizije,pasmopotomobojicabilisudioniciiuvodničarinaokruglomstoluokulturidijalogaubh.medijimauorganizacijifriedrichEbertStiftung.PotonjezajedničkoputovanjesIvanomLovrenovićemdouSarajevosmatramnajve-ćimosobnimdobitkompopovratkauzemlju.Rekaosammuubrk,TinisisamonajboljietnolognegoinajboljipolitologuBiHiuregiji.Vodećiumnogimintelektualnimdiscipli-namaiusvekupnostisvojegadjela.Pričemuje,valjdautomuiimanekelogike,međunajosporovanijim suvremenimautorima.Dabih objasnioovu aporiju, poslužit ću seprekrasnim,točnopogođenimriječimaizsjajnogprikazaDavoraBeganovićauKUN-uposljednjeMiljenkoveiIvanoveknjige„Budućnostnezavršenograta“.UvaženikolegaDavorBeganovićveli,izmeđuostalog,isljedeće:„No,onoštome

osobnozapanjujejestdaosoba,aonjojćeuovomtekstubitiponajvišeriječi,kojasti-gmatizacijeukloakamanašegparaumanajmanjezaslužujepostajeredovitomžrtvomresantimanazrelogazahospitalizaciju.RiječjeoIvanuLovrenoviću.Tolikečistemislioaktualnojpolitičkojsituacijiali iopovijestiBosneiHercegovinedanasseuzemljikojasebavi svimprijenegoli samomsobom (napravinačin,podrazumijevase)nemoženaćinigdjeosimkodnjega.Aopetgotovosvakinjegovtekst,aonigotovonikadnisupolemički(usmisluratnički)intonirani,izazivazapjenjenereakcijesasvihstranaideološkogaspektra:pseudo-žižekovskaljevicaunjemuželipronaćinacionalistu,na-cionalistigadržezaosporavateljanjihovihpravanasupremacijuuduhovnomeprosto-ruzemlje,dokganeprofilirana inedefiniranagrađanskaopcijanemožesvaritizbogustrajnognegiranjakonzistencijenjihoveslikeobudućnostiBosneiHercegovine.SvesetomiješauslikuoIvanuLovrenoviću–angažiranomeintelektualcukojemuseporičeintelektualnost(ta,onjetekpublicista!),aliipakseonjemutolikopišedatoporicanjepostajesuspektno.“(DavorBeganović,Napresjecištuoralnogilokalnog,KUN,Oslo-bođenje,20.01.2011.)TolikoodDavoraBeganovića,rečenomudodatćusamodajesvakaIvanovaknjiga

vrijednaznanstvenadoktorata,padaneživiinijedjelatangdjejest,negourazvijenimkulturnimsredinama,imaobivećpregrštpočasnihsveučilišnihdoktorata,kojimabiteinstitucijeučinilečastuprvomredusebi,papotomiIvanuLovrenoviću…Zapravo,htiosamrećidasamvećuBanjalucidobioMiljenkovu i Ivanovuknjigu

(„BosnaiHercegovina–budućnostnezavršenograta“,NoviLiber,Zagreb,2010.,str.253),sIvanovomposvetom,kojusamumeđuvremenuuvrstioiuponudumojimstu-dentimazaseminarskeradovenatemupolitičke(ne)kultureuzemljikakvajeBosnaiHercegovina.Oovojknjizineželimzboritidetaljnije,negosamopredočitisekvencuizrazgovorasmojimstudentimaoovojidrugimIvanovimknjigama.„Profesore,jelis


ovimseminarskimželiteubitiumeniiposljednjeostatkenacionalizma“–zapitalamejejednaodmojihnajvrjednijihstudenticatrećegodinepolitologijenakonštojeproči-talaLovrenovićeveknjige:„BosanskiHrvati-Agonijajedneorijentalnemikrokulture“i„PutovanjeIvanafraneJukića…“.(Drugimasamumeđuvremenudao„Kulturnupovi-jestBosneiHercegovine“,jakocijenjenuknjiguunjemačkomiengleskomgovornomprostoru.)VraćajućimiLovrenovićeveknjige,nekisumistudentipriznalikakosujakomalo

razumjeliodonogaočemuLovrenovićpiše,alitojevećpočetaknekedrugepričeonašemetniciziranomidubokoprovincijaliziranomsveukupnomškolstvu,uključivoviso-kom,dakako,inesamoo„velemučilištu“,kakoseuSarajevu,pošprdnoineopravdanonadmenogovorioSveučilištuuMostaru,nakojemdanasstudira16.000mladihljudi,uključivosvakogšestogstudentaizjužnihdijelovaHrvatske,pajeSve-Movećpriskr-bioatribucijurespektabilneregionalnevisokoškolskeustanove.Provincijalizacijaprijeti,pak,iSve-Mo,aliidrugima,makolikotonisujošprimijetili.Radise,ubiti,oonomuštoje„akademskapolicija“,daseposlužimjošjednomodsjajnihsintagmikolegeEnveraKazaza,uradilasnašomdjecom,posvuda,iuistočnomizapadnomMostaruiuistoč-nomizapadnomSarajevu,uBanjaluciidrugdje.Nikakokrivnjatomunije,dakako,uLovrenovićevoj lokalnoutemeljenojapodo-

mašajimakozmopolitskojliteraturi.Spomenutojvisokointeligentojstudenticisamume-đuvremenuposudiodapročitai„BosnaiHercegovina-budućnostnezavršenograta“.Nakonštojujepročitala,uzaključnomdijelusvogaseminarskogradajekazala:“Jedandiomeneseopiraočitatiovuknjigu,adrugijesretanštojujepročitao…”Priveosamtogdanakrajunastavuuznapomenudajeova„intelektualnaprovokacijaLovrenovi-ćem“ufunkcijiučenjakakojeteškoslušatidrukčijemišljenje,iuzporukudasemorajučitatiiknjigeiautoriskojimaseunaprijedneslažete.LovrenovićevuiJergovićevuknjigumogu,dakle,samonajtoplijepreporučiti,itosam

odmahiučiniouredovitojkolumnizajedanportalzakojivišenepišem,jeruovojzemljijesvakimdanomisveviše„doktorazazavičaj“(BojanBajić),kojimisledasveznajuoBiHajedvadaneštoznajuonjoj,ookruženjuiSvijetuucijelostidainegovorimo.Najgoreještoneznajuskoroništaobh.izlomljenojprošlostiiuzrocimanestabilnesadašnjosti,ajošjegoreštonisuspremnislušatidrugogairazumjetimogućiputkakompromisuilizajedničkoj integrativnojosnoviokokojebisemogliokupiti ljudičestitasrca,makojevjereilinacijebili,kakoglasijednauobičajenaunizufloskulakojimseneopreznobarata.Znamiizsvojihužasnihiskustavasostrašćenomjavnostidajeostrašćenimljudima

uzaludnopreporučavatiiIvanovsukusdugogiteškogbavljenjateškomzemljomiljudi-makojinerijetkoizgledajukaoklovnoviililuđacinanekomnovomTitanikukojižurnoinezaustavljivosrljausanteledaitone.Zbogtogasamoosjećajnijimičestitimljudima,senzibiliziranimzasudbinuovenesretnezemlje,preporučavam iovuLovrenovićevupotresnupolitološko-povijesnuknjiguoBiH,uzpripomenudasvakuod„Dvadesetjed-neteze“onašimmeđusobnimnesporazumimaizabludamačitajupažljivokakobiot-kriliindiskretnosugeriranještobismotrebaličinitikakonebismozasvavremenaostali„crnamrlja“naeuropskojpolitičkojkarti.Knjigu „BiH – budućnost nezavršenog rata“ preporučavam, ipak, i u prvom redu

mojimbivšimkolegamaumedijimaisadašnjimizsvihbh.akademskihzajednica,onimakojinisubespovratnoodmakliuopsesijamacijepanjaBosneiHercegovinepodsvaku


cijenu,usrpskojihrvatskojverziji,iliutlapnjamaoizgradnji„bosanskenacije-države“,ubošnjačko-bosanskojverzijipodvalapremaBiH.Najkorisnijebibilo,dakako,kadabiseIvanovzdraviutemeljenskepticizammogaopreselitiubh.parlamenteiuakademskediskursekakobiseodmahprestalospodvalamapremaBiH,počevodseparatističkihdotzv.integralističkih,pričemujesvejednopozivajulisena„integrativno“ili„integralnobosanstvo“,učijojkoncepcijisvevišeneskrivenostojiideja„jedannarod-jednadržava-jedanjezik“.NacijeuBiHsuformirane,nekaranije,nekaposlije,nemajednog„temelj-nognaroda“,kazaobiakademikEnverRedžić,tojeužasnapodvalaBiH,opstojnostaneukidanjebh.nacijajepretpostavkazaizgradnjustabilnogbh.društvaidržave.Svedrugopodrazumijevanasiljeraznevrste,govoriiteorijairužnapraksarješavanjameđuetničkihkonflikataizgonima,progonima,asimilacijomipsihološko-političkomnasilnomintegra-cijom.BiHmožespasiti,dakle,totalnepropastisamomeđusobnouvažavanjeipravnadržava,papotomintegriranjeueuroatlantskeintegracije.Svivoluntarističkieksperimentikojipodrazumijevajuprisilneasimilacijeilinasilneintegracijevodeubrzanonjezinomkra-ju.Ugledatise,dakle,navišenacionalneeuropskepravnedržave,poputŠvicarske,nemanamdruge!Krajnjejevrijeme,također,daseubh.akademskimzajednicamaotvorenoprogovori

okomformizmu,ogromoglasnojšutnji,osrljanjuupovijesnereprize.Krajnjejevrijemedemaskiratiiposljednjeiluzijekojenudi„etnorušilačkiprincip“(dr.HagenSchulze)kojiiporađaidržiuživotuidejuotrinacije-državeuBiH,aliistotakoipogubneiluzijeizako-jihstojitobožnjialternativnigrađanskipatriotizam,usdp-ovskojoblandi,jerniječesamuZAVNOBiH-ovskukonstrukcijuojednakopravnostitrikonstitutivnanaroda.Zbogtogata-kvosdp-ovskoborniranograđanstvoitobožnjipatriotizaminezaslužujudrugododasenazovu„državnimnacionalizmom“,opetsamposudiosjajnusintagmukolegeKazaza.Zapravo,uBiHdanasskoroinemanormalnogpatriotizma,oHabermasovu„ustavnompatriotizmu“dase inegovori,negosamoželjazanadmetanjeminametanjemsvojevoljedrugima,kakouetnotakoiutobožnjojsocijaldemokratskojverziji.Kadboljerazmi-slim,podrelaksiranimisimpatičnimpatriotizmomsedanasuBiHsmijepodrazumijevatisamoskepticizamLovrenovićevatipa,jerbiseiznjegatakvoga,eventualno,moglaizro-ditiidejaracionalne,interesnoutemeljeneieuropskeBosneiHercegovine.AprikrajuovemojepovršnepohvaleIvanovudjelu(prvo,prvijencu,ipotominajno-

vijem,ukoautorstvusJergovićem)pozvatćuseinaprvurečenicuiz„filosofijepalan-ke“RadomiraKonstantinovića:„Iskustvonamjepalanačko“.Unastavkutogčuvenoguvodnogpasusamudriprofesorveli:„Ponekad,opasnoje(ikažnjivo)rećitonauhopa-lanačkojoholosti;ponekada,međutim,ovarečidedopojmasudbinskog:palankaje,kažese,našasudbina,našzaoudes.Nemanitimožedabudepromene.Historijanasjezaboravila,kaounekakojvelikojrasejanosti.Izmeđuselaigrada,ovakozaboravljen,svetpalankenijeniselonigrad.Duhnjegov,međutim,jesteduhizmeđuplemenskog,kaoidealnojedinstvenog,isvetskogduha,kaoidealnootvorenog…“(filosofijapalan-ke,Otkrovenje,Beograd,2008.,sedmoizdanje,str.5.).Inakraju,kazatćuiizrijekom,popovratkuuZemljuponajvišesamučioodolakoizopćenihinepravednožrtvovanihvelikihbh.ljudiupoliticiikulturi,Ivanauprvomredu.Dakle,upravobinamnašsuvre-menikIvanLovrenovićmogaopomoći,samobismomoralipažljivočitatiislušatiipomogućnostiponekadiposlušati…

Mostar, 10. travnja 2011.


StijepoMIJOVIĆKOČAN

Slovoozvoninu(u povodu pronalaska jednoga zagubljenoga zvonína /soneta)

Ovihdanamojameživotnasuputnicapodsjetilanajedanskromandarakkojisamjojdarovaoprijegotovodesetljećaipol–posvesmobilizaboravilinanj.Stavilagajemeđusvojeprivatnosti/intimalije(pisma,slike,sitnipredmeti…)ituje–padaouzabo-rav.Riječjeorođendanskomdarku,dakleonečemuposveosobneprirode.Kakosamnekakoutovrijemepisaozbirkuosmeračkihzvonina1),rekaobihposvespontano,takoje imoj rođendanskidarbio– takođerosmeračkizvònin/sonet.Pisan jemalim,pre-nosnimstrojem„unis“,mislimsarajevskeproizvodnje,jerjemojaodstudentskihdanavjernami istočnonjemačka „erika“ostalaubivšemuživotu (računalomse jošnisamslužio),daklenapisanje„izravnoustroj“,alitovišenijebiopoetičkizamišljaj,pristup/diskursspontanaritmiziranagovora,kazivanjabezpredaha,takosimboličnaimetafo-ričnanaziva,kakavsamispucaodvadesetakgodinaranije2),negosadasamo–načinpisanjaudoslovnomesmisluriječi.Vidimdami je išloglatko,gotovobezpogreške,samosamnadvamjesta„iziksao“nekuriječteiznad,odnosnoporednjenapisaonekudrugu.(Nijeisključenodasamnegdjenapapiruilinarubunovina,rukompribilježeno,imaonekolikoraspoloživihrima:bezmaterijala–nemaizrade!)Biojetouistinuspontantrenutakjednogarođendanskogjutra,aporedsoneta/zvoninarukompisanadubokojeosobnaporuka,odnosnorođendanskačestitka.(Napapirukojimisetadazatekaopriruci.)Pogledamolibolje,icijelitajzvoninčić–osmeracjeuistinukratakmetar–posvejeintimnaželja.-Zaštogazapravonisiuvrstiouzbirku?-Neznam.Nismogase,izgleda,nitisjetili?!Ilistogaštojetoipaktekprivatniintimni

zapis,makar–evosadavidim–formalnojeposvekorektan,odnosno-svejepravilno,abba,abba,cdc,dee(e);petnaestidodanistihčinigatakozvanimzvoninomsrepom,takojeuobičajennazivzasonetespetnaestimstihom.-Pa,svisuuknjizitakvi,uosmercima,stimkontrapunktompetnaestogastiha.Doi-

stamisečinidanijelošijiodvećineobjavljenihuzbirci,lošijijesamoodonihnajboljih.Ato„tekprivatniintimnizapis“–nijelizapravočitavopjesništvo,aosobitoonosonetno–„privatniintimnizapis?“Mirjanajeizreklasvojesubjektivnomišljenje.Objektivnogaionako-nema!Objek-

tivanmožebitiijestjedinoBog,asveštobilokojiljudskisubjektučini,kaže,zapišeilimisli–možebitisamosubjektivno,noovdjesemojeosobnostajalištenerazlikujeodMirjanina,sneštovišerezervegledeumjetničkogadojma:tajmalizvoninjestskladan,


rimesuuredne(premdanpr.dvosložnica„ište“inebibašišlauztrosložnicu„pritište“,snaglaskonnaprvomslogu,aličitajusedvijeriječizajedno„jadpritište“,ondajedvo-složnicapremačetverosložnicii–svejeuredu,nemaremećenjaritma!),stanke/cezuresupravilnopostavljeneglazbenojeizbrušendotančine,ukratko-greškenema.Aimaliikakvevrijednosti…-Toprepustičitatelju!-Znači,tibiipakdaseobjavi?-Naravnodaizvorniknikomenedam,onjesamomoj,ali-tisiganapisao,tiiod-

lučuješoobjavljivanju!Dakle:

Budi moje uporište (Mirjani)BudimojeuporišteIkadlebdimikadletimKadnikakodasesjetimKojejetouzletište

Tkoznagdje–štomaštaišteKadodlutam–daosjetimTebebitnimbićem–svetimIkadzbiljskijadpritište

Dateimam–dameprimašUzagrljajnježno–svjesnoDametrpiš–dameimaš

TjelesnoibestjelesnoTada–svesemožezbitiOpstatćemoijaiti

(Zajedno,ujednosviti.)3)

1997.No,takodakle,riječjeonajstrožojvezanojformi,nakonštosamsečetvrtstoljeća–

izrugivaosvezanimformamauopće,posveuvjerendajanatajnačin–nikadanistihanećunapisati.Rime,kitice…patojeodavnaprevladano,biosamuvjeren–nesamoja,negogotovočitavamojageneracija,dakleonihkojisuuknjiževnostulazilišezdesetihprošlogastoljeća.Urimamaiutzv.vezanojformi–ništanisamdoživljavaonitimogaodoživjeti.Kakoizaštopomamazaslobodnimstihom,kojaseuhrvatskomepjesništvuznatni-

jeutjelovilatridesetakgodinaranije,najvišesTadijanovićem-nijeposvepomelasvakorimovanje,teškojeobjasniti.Ali,nije!Nekakotiho,nenajavljeno,vezanesuseformestalevraćati.


Nekisusepjesniciusporednoslužiliivezanimislobodnimstihom,nekivezanistihnikadanisuprihvatili,idaljesezapravoizrugujućisnjim,poputDanijelaDragojevića,kojiodčitavaGundulićevavelebnogepaOsman,dvostrukorimovanihosmeraca,pri-hvaćasamoonopočetno„ah“(„čijemsisezahvalilataštaljudskaoholasti/sveštovišestereškrila,svećešpakonižepasti“),napisavšiotome„ah“nezaboravnuiuistinusjaj-nupjesmuuprozi,anekisu–većpočelirimovano,ostavšitomeupornovjernitijekomčitavadjela,kaoLukoPaljetak.Tosuvećsedamdesetedvadesetogastoljeća,„razdo-bljerasutih“,odnosno„vrijemepluralizmaestetskihinteresa“,4)kadavladasuživotsvihmogućihosobnihizraza,bezijednogakojibinadvladaoilikanionadvladati.Bilesuto,svedodevedesetih,zlatnegodinehrvatskogapjesništva,najbogatijeinajstvaralačkijeučitavojpjesničkojpovijestihrvatskoganaroda–usudimsereći!Međugotovosvimoblicimapjesme,osimnekihiinačenepotrebnoegzibicionističkihimarginalnih–čestosusrećemoizvonine,dapače,odklasičnihforma–zvoninjenazastupljeniji.Spjevanoje,tadaikasnije–čaknekolikosonetnihvijenaca,uključujućiionajVesneParun.Jedanodpjesnikakoji jenjegovao ivezani islobodnistihbio jeNikolaMilićević

(1922.-1999.).PremameniNikolajejedanodnajznačajnijihkrugovaša5),akoneinaj-značajniji,međutimsvojanajboljadjelanapisaoje„kasno“(iutomesmobilislični!),„Živu česmu“ npr., pa su čast i slavu krugovaša ponijeli drugi, a znatnu je ulogu utomeimaoiAntunŠoljankaoprosuditelj;premdajesurađivaosNikolom,ninjeganiPupačićanijedržaovažnima,ističućiuvijeksamoSlamniga…Međutim,Nikolanijebiosamoiznimanpjesnik,negoivelikiznalacpjesništva,vrhunskiobrazovan,usplitskojklasičnojgimnazijiteonojčuvenoj„fratarskoj“uTravniku,poznavateljjezikainajplodnijiinajboljiprevoditeljpjesništvasromanskihislavenskihjezika,uključujućiprovansalskiikatalonski.Dvadesetakzadnjihgodinaminulogastoljeća,svakesamsenedjeljedružiosNi-

kolom,svedoprednjegovnenadaniodlazak,svake–između11i13sati–bilojetosamonaševrijeme,polauzkavupolaušetnji-kadajeon,„točankaošvicarskisat“,odlaziokućinaobjed.Osimoženama(ženskimčudimaićudima),neizostavnajetemabilaipjesništvo.Aopjesništvu(uostalomioženama!)–nitkonijeznaovišeodNikole.Njemumoguzahvaliti,mnogovišenegoikomuodsvojihučitelja,ionihsrednjoškolskihionihvisokoškolskih,štoopjesništvuponeštoisamznam.Utimnašimrazgovorimanekakosespontanodošloidosoneta(nazivzvoninovdje

prviputspominjem!),paseutvrdilo–kakoihseusuvremenomehrvatskomepjesniš-tvupišepunoisveviše.KolikosutirazgovorisNikolomMilićevićem(inačerodomizPoljicaipotomkomhrvatskihkraljeva,konkretnoKrešimira1.,naštojebioponosan)utjecalinatodaseisamogledamuzvoninu,akolikojeto„došlosgodinama“iopćomknjiževnomatmosferomuZagrebu- teškomi jedanasreći -bitćeda imaobojega.Bilokakobilo,napraviosamvišeknjigauvezanojformi,iakosamseranije,eto-čaksprdaostim!6)

Mnoštvohrvatskih zvoninau suvremenosti, a ima ih puno i od ranije, potaklo jeNikolu,čuvenaantologičara(Zlatna knjiga svjetskoga ljubavnog pjesništva npr.)dana-praviantologijuhrvatskihsoneta.7)Predhodijojiznimnoobaviješteninadahnutpredgo-vorO sonetu i onašem sonetu.Nekanamtoiovdjebudeosnovadasemalopobližeupoznamosnajslavnijimpredstavnikompjesništva,s„kraljempjesničkeforme“.


Sonet (prematalijanskojumanjenicisonetto,odsuono–glas,zvuk) to je–znase–pjesmasčetrnaestversaučetiristrofe.Dvijeprvesukvatrine,advije tercine.Hrvatski rečeno: zvonin je pjesma u četiri kitice, prve dvije su četverostisi, a dvijetrostisi.Većzaranahrvatskisupjenici tražilihrvatskinazivzasonetpagatakonpr.JurajBarakovićusvomespjevuVila slovinka(1614.)zove zučnopojka,danasbinambilobliskijezvučnopojka,noobjesuzastarjelice.Usuvremenosti,ZvonimirMrkonjić,mogućebašnatometragu,sonetezovezvonjelice,imaizbirkutoganaslova.(Zvo-narinje–budilica/sat/ura).Zvonin je,držim,boljiizrazstogaštojetalijanizamsonetuhrvatskomeimenicamuškogarodapagajeiprevestiboljetakođerumuškirod,premdajepjesmainačeženskogaroda:upravotimeonmeđupjesmamaimaposeb-no,izdvojenomjesto.Zvonin je čedo zrele renesanse, plod visoke književne ispisanosti i dokazivanja

pjesničkihsposobnosti.Pojavioseranije(već1230.)naSiciliji,nadvorufridrihaII.,asmatrasedamu jezačetnikJacopodaLentini,bilježnikna tomedvoru,mogućenatemeljimanekeranijesličneforme.Dakle,izkazujevještinupisanja.Akribiju.Utomejeteškonadmašitiga.Ima,istina,

isloženijihoblika,alinijedannijepostaotolikoprihvaćen,poznatipriznatkaozvonin.Imakolikosejailiitkodrugitrudionaćimudomaćinaziv,pačakiodličan,uuhuipakostajepohrvaćenatalijanskariječ–sonet!Dabizvoninsuživiovaljalobidagasvi ilimakarbrojni takozovu,međutim- teško jeHrvateprivoljetidaprihvaćaju igovore–hrvatski,pogotovokadsuvećnaviklinastranunekuriječ!Evonpr.dobrosesjećamkadase–negdjetijekommojegasrednjoškolskogobrazovanja-pojavilaengleskariječshock,upsihologijskojuporabikaoudar, ubod («ubodemekadmi to reče»,Držić), potres,stres,iznenađenje,zaprepaštenje, zgražanje, , sablazan, začudnost,prepast, za-prepaštenje…Izvanstručnepsihologijskeuporaberiječshockgotovonitkotadanijepoznavao,dokjedanas-zavaljujućisvom„prodoruumedije“-općeprihvaćena,asveovenavedene(ibrojnedruge)hrvatskeriječikojeznačeistoilislično–svemanjesuuuporabi.Jošjučerganismopoznavali,adanasvećmnogi«šoka»inebiznaliprevestinahrvatski. (Ualbanskomešokznači«drug».)Moglobisekazatidasvakesedmicejednahrvatskariječumre,ananjezinomjestodolazinekastrana…No,takojeto,oso-bitosmalimjezicima,aliisvelikima;šoknijeušaosamouhrvatski,negonpr.iuturski,samotamo«s»imakvačicudolje,ispod,anegore,iznadpismena,kao«š»unas,ali«k»jejednako…Akolikojetekuhrvatskomeriječiizturskog;mnogoiteškoizbrojivo!Nu, vratimo se zvoninu!On, kako vidjesmo iz predočena primjera,može imati i

petnaestistih(kojiosobnovrloradokoristim)patadadaklepostanezvonin s repom.Tajjepetnaestistihupravilustojiodvojenopremaostalihčetrnaest,suprostavljaimse,tumačiih,sprdasesnjimailiihnadopunjuje…većpremaprigodi.Onjeposebnakiticailizasebanredak,odvojenodzadnjegtrostiha.Tonaspodsjećadajezvonin-makolikouvijekzadan:četrnaeststihova–pisanipak

ubrojniminačicama,anajpoznatijijeShakespeareovzvoninkojinepoštivapodjelunakvatrineitercine,adrugačijeirimuje.Pravilna je rima,sličnokao iupredočenuprimjeru, (znači:abba,abba,cdc,dcd),

međutim–tercineseunačelurimujuslobodnije–možeseuvestiinovarima-tenemazapravopravilakakoihrimovati,zarazlikuodkvatrinagdjejetomnogostrožezadano.Ipak, i tu–raznipjesnicirazličitopostupajupaserimujeabab,ababilisekvatrine–


rimujuodvojeno,svakazasebno.Tadajeriječopoluzvoninu/polusonetu.Aakorimanemauopće,ondajetogluhisonet(nezvoni!).Dužinastihanijepropisana,aliuhrvatskomejezikunajčešćisudeseterci(štojenaš

narodnistih!)dvanaesterci i jedanaesterci,kojisu-premanekima– inajpogodniji,aliimaitrinaesteraca,četrnaesteracaislično.Kolikoumijemkazati,jedinioje,nakonranogaBarakovića(1548.-1628.),Nazorpisaosoneteuosmercima,zatimiZoranKravar,štojezapravovrloteško,jerjestihkratak,rimezgusnute,svemorabitikrajnjesažeto.(Osobnosamnapravio„sonetnajkraćegamogućegmetrailijednerac“,uIznovamastarih majstora,gdjejesvakistihsamojednajednosložnariječ,alimeTonkoMaroevićpretekaonapra-vivšisonetgdjejesvakistih–samojednoslovo;daljenemože!Tojezapravorečenica„Jamomojasamsam“koja,okomitonapisana,činisonetneobičnerimeabcdcdabebcebc,štoosobnodržimnetekpukomdosjetkom,negonajboljomnjegovompjesmom.)Akoćemopravo, zvonin jedanasuhrvatskomepjesništvu jošuvijek –najzastu-

pljenijapjesničkavrsta.Čestojeupovijestiunekimpjesništvimabilotako,unasjetoneobičnozakašnjelo.Ivećprolazi;najmlađipjesničkinaraštaji–nevjerujemnitidabiumjelisročitisonet,apišusvelošijeiinače!(Vraćajusena primigenije,naprapočetke,napračovještvo,kadapjesma izražavaelementarnepotrebe,bilooneemotivnebiloopćenitoilitekregistriraokoliš…).ČudnojedaHrvatiurenesansinisuprihvatilizvoninkadasvidrugiuEuropi(osim

sjevernjaka) jesu,abili sunajbliži talijanskoj renesansikoja je inačeznatnoutjecalanahrvatskopjesništvo. (Renesansada,sonetne!)Milićevićunapomenutomogleduo tome donosi raznamišljenja: da hrvatskome jeziku nije odgovarao jedanaesteractalijanskogajezika,dajepretežakzahrvatski(aMarulićevdvostrukorimovanidvanae-steracjemnogoteži!),dasuhrvatskipjesniciželjelisačuvativlastitutradiciju…nosvesesvodizapravonatodanijebilopjesnikakojibiprihvatioitalentiranopisaozvonine–pravilnozaključujeMilićević.Istina,uRanjininu zbornikunalazimošestzvoninanepoznataautora,alisenijena-

šaonasljednikkojibiihrazvioiimaosvojesljedbenike…Nasuprot tomu Cavalcanti (1258.- 1300.), Dante (1265.- 1321. i Petraca (1304.-

1374.)svojesuslavneisjajnenasljednikeimaliuŠpanjolskoj,uProvansi,uKataloniji,ufrancuskoj iuEngleskoj (Boscán,Garcilason,Góngora,LopedeVega,Quevedo,Ronsard,DuBellay,Shakespeare…kasnije,u19stoljeću,Baudelaire…).Štojemeđuhrvatskimpjesnicimapropuštenourenesansi,nadoknađenojeuHrvat-

skomenarodnomepreporoduodnosnouilirizmu:zvoninepišu,međuinima,Mažura-nić,Vraz,Rakovac,Mihanović,Bogović,ameđunjimainajvećiinajznačajnijihrvatskipjesniktogadoba–PetarPreradović.I–konačno–zvoninseprotegaonasuvremenostkojajoštraje,odilirizmazapravo

neprekinuto.Milićevićmeđunajproduktivnijimhrvatskimzvoninistima/sonetistimavidiNazora,s

višeodpetstonapisanihsoneta,ovihdanaotišluParunspribližno toliko,a višeodstotinusuihnapisaliTresić,Galović,Ujević,Angjelinović,Popović(Vlado), tu jeblizu iKrklec,aodživućihnajistaknutijisuPaljetakiBožicaJelušić…Oninajproduktivniji(Na-zor,Parun,Ujević)zajednosMatošem–označavajuvrhuncehrvatskogazvonina,onisuutojforminapisalibezprijekornaisnažnaumjetničkadjelaneprolaznevrijednosti,osobitoMatoš(iakojeonmalozvoninanapisao,malobrojnostihovauopće).


Zvonínajenapisanonebrojeno,natisućeitisućeitisuće,toje„zaštitniznak“medi-teranskogaknjiževnogakruga,sjevernoga,kršćanskogaMediterana,srednjeizapadneEurope.Izražavavisokupoetičkukulturutogapodručja.Tojeosobitooplođenovijen-cimazvonina (petnaest,asvakinovizapočinjezadnjimstihompredhodnogtetiprvi/zadnjistihovičineonaj15.majstorski zvonin,običnozvanmagistrale). Vijencizvonina„posijani“sutakođeruItaliji,u18.stoljeću,dabiusuvremenomehrvatskompjesništvu,prisvršetku20.stoljeća–nicali„kaogljiveposlijekiše“!Sročitičetrnaeststihovaistogametra,postavitirime–toinijetakoteško;teškoje

postićidatobudeumjetničkodjelokojenesamozvuči,negoiznači. No, sasvakompjesmomjetako,stomrazlikomdazvonin zvoniikadazvoniizpraznopalakomožeza-vestinazaključakdajeriječoumjetniniikadanijetako.Moždajeiutomeklicanjegovesilnepopularnostiineprekidnatrajanjaevozakojugodinu–većpunihosamstoljeća.Pjesniciiteoreticizaranasuuočilitunevolju,dazvoninnije„pukiraspored“stihova

udvačetverostihaidvatrostiha.NavedimoMilićevićevstav:„Usvakomslučaju,taorganizacijamoraimatisvojsli-

jed,razvoj,povezanost,zgusnutost,težinuizaokruženost.Pjesnicisuutomebilidostaraznolikiislobodni,aliostaječinjenicadadobrimipravimsonetima(ukojimajesadrža-naistinskapjesničkaistvaralačkasnaga)smatramosamoonekojiimajuusebitajstva-ralačkired.Jersvakupjesmupaisonetcijenimoprijesvegapoonomeštojeunutra,anepoonomeštojevani.Savršenavanjskaodjećazaistajesavršenasamoondaakojepodržavaunutarnjasnagailjepota“.8)

Nekisu,kaoNijemacJ.Becher,postvarilitoštoMilićevićgovorinavodećidadobarzvoninmoraimatitezu (prvičetverostih),antitezu(drugičetverostih)isintezu (utrostisi-ma).Zatimsečuloitodakrajkvatrinadonosi„vrhunaczapleta“,adasutercineraspletifinale…itd.,itd.Međutim,nikakvopraviloilinaputaknemožestvoritiumjetninu,makolikoihvještoprimijenili.Trebapostićiono nešto,atojeuvijekisamo-plodnadahnuća.Drugonepostoji.Točnije,postoji,alinevrijediusmisludanijeumjetnost,premdanekedrugevrijednostimožeimati,jezičnu,etičnuiliprigodnunpr.(Iovdjeponuđenizvoninje–prigo-dan;jelisedogodilodačitateljubudeištavišeodprigode…znalacćeznati,aosjetljivči-tatelj–osjetiti!Autorjenajmanjepozvansuditiotome,ainajnepouzdanijijeprosuditelj.)Zanimljivajeosobitonapomenutazgusnutost.Nemastihaviše,nemaniriječiviše

(remeti ritam)nemaništavišeodzadanihrima izadanametra tesesvemora izrećiunutarnjih.PremaMilićeviću,Proustjezapisaodaje„nasiljerimemnogimpjesnicimapodarilonekeodnjihovihnajljepšihstihova“.9)

Drugimriječima,tražećirimu,našlisustihdokojegabeznjenebidošli.Reklobise:nijesvakozlozazlo,zaključujeMilićević.„Cijelijesonetlakoćauteškoćiinadahnućeusputanosti“Istogaje–odoliovremenu.Zvoninjedoista„zasebanmikrokozmos“,afrancuzGodeautvrdidasavršenzvonini

nijeodovogasvijeta.MoždajetomepotvrdaglasovitizvoninKristurazpetome kojisedržijednimodnajljepšihikadanaopisanih.10)Tkogajenapisao–neznase:„Božjenadahnuće“!Osimnadahnuća,nuždnajeivještina,zanat,znanje.Zvoninjeizazov,zvoninistaje

mnogo,alidobrihzvoninamalo,iznimnihjošimanje.Moglibismodaklezaključitidajezvoninuhrvatskomepjesništvuoblikkojiimado-

stapoklonikaidasečestokoristi.Modernizmi,boljerećisuvremenizmi(pomodnosti,trendovi),nisugaizkorijenili,makolikodajesupreuzelimaticupoetičkihzbivanja.


Bilježke:1. StijepoMijovićKočan: Sonet svinjcu i Kati, naravno,Štajer-graf , Zagreb , 2000. 2. StijepoMijovićKočan: Izravno u stroj,kazivanja,Znanje,Zagreb,1981.3. Uizvorniku,rekosmo,uzastihovejeitekstdodanrukopisno(manuskript),intimnaporuka,rođendanskidarak,takodanemaposvete„Mirjani“jerjeutimokolnostimatobilosuvišno;kasnijeseonoštopišeuovdašnjimstihovimapokazaloproročan-skim,imaosamjakpredosjećajbudućihzbivanja,alitojeizvanknjiževnograzgla-banja.UknjizikojusamtadapisaoimainekolikozvoninaoKati,štojeMirjaninoizvorno,kršćanskoime;uostalom,tojenavedenovećiunaslovuteknjige.

4. Vidi:Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.- 1990., Osnove nove periodizacijeuS.M.Kočan:Skupljena baština,Školskenovine,Zagreb,1993.

5. VidičasopisKrugovi,Zagreb,1952-.1958.6. Vidinpr.:S.MijovićKočan:Vijenac soneta,Međunarodnicentarzauslugeukulturi,Zagreb,1982. ili Iznove starih majstora ,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb,1995.Itd.

7. Vidi:NikolaMilićević100 hrvatskih soneta,Naprijed,Zagreb,1989.Nepoznatipje-snik,A.Mihanović,D.Rakovac,M.Bogović, I.Trnski,A.Šenoa,L.Vukelić,A.Pal-mović,A.Harambašić,S.S.Kranjčević,B.Lovrić, J.PolićKamov,K.Häusler,Z.Milković,D. Pfanova,A.B.Šimić, V.Majer,D.Cesarić,Đ.Sudeta, f. Alfirević,D.Tadijanović,(„gluhimsonetom“,bezrime!),V.Kovačić,D.Ivanišević,Š.Vučetić,O.Delorko,I.Kozarčanin,G.Vitez,O.Šolc,V.Vida,R.Ivšić,N.Milićević,J.Pupačić,S.Mihalić(„gluhimsonetom“),M.Slaviček,I.Slamnig,LJ.CarMatutinović,A.Šo-ljan,A.Stamać,S.MijovićKočan,Z.KravariB.Jelušić–zastupljenisuspojednimsonetom,J.Baraković,I.Mažuranić,I.Vojnović,Lj.Wisner,f.Galović,D.Angjelino-vić,M.Krleža,V.Popović,I.G.Kovačić,Z.MrkonjićiL.Paljetakspodva,S.Vraz,P.PreradovićiA.TresićPavičićspotri,M.Begović,iG.Krklecspočetiri,aA.G.Matoš,V.Nazor,T.UjevićiV.Parunspopetzvonina.Većtodajepregledtkosusvehrvatskisonetisti,tkosesonetomnajvišebavio…Todajeislikuhrvatskogazvoninautrenutkukadajeizbornapravljen!

8. Vidi:100 hrvatskih soneta,str.13!9. Isto,str.14.10.PreveogajenahrvatskiuosmercimaAntunKanižlić1759.PodnaslovomUzdisanje

sv. Saverije prid raspelom,isto,str.14.


fabijanLOVRIĆ

ParadigmaosvetekaotragzločinaVuletić, Anđelko: Poraz osvetnika: ur. Božidar Petrač: 145 mm x 216 mm, tvrdi uvez, 174 str.: ALFA; Zagreb, 2009.

UvodOvomknjigomVuletić jesamojošjednompotvrdiopripadnostbardusvjetskeknji-

ževnosti.Utemuneulaziproblematizirajućirat1,nititeatralnokakotočiniLajosZilahy2usvojoj trilogijiArarat,onpoputdrevnogmudraca,psihološkiproblematizira temuodstvarnogpremaidejnom.Samratjeuzroksveopćegstanja,alipokojnik(romanpočinjeprizoromsgroblja),nijeubijenprotivničkimhitcem,jednostavno:„dogoriokaosvijeća“.Sigurnojekakoranijiživotnijebiobezposljedicanazdravljepokojnika.Biojeuzatvoru:„Aisljednicisutražilidokazeunjegovimkostima,ihtjelisuihiscijediti,iznjego-

vihkostiju.3“Navedenimotiv,stilski je imisaonoslijed izravnogodnosaspramidejeslikovnog

kakobiseučiniloblisko.IstiprimjeruočljivjeikodsituacijeukojojJožefBrož4želiumi-ritikonja.KonjjeprenesenoznačenjesveukupnihodnosakojimaBrožvišenevlada,aliželiuspostavitiodnoseautoritetomkojivišeinijestabilan:„No,onoučemunemakrajajesteprašinakojaneprestanovije,ipoolujnomi

poblagomvremenu,sovedvijekamenerazvaline,ineugodanzadahkojiseširisaoborenogkonjakojiseraspada.Rekosmoli:zadah?Ne,tojeneštodalekogore,štosevidiipotomeštoseigrabljiviceilešinarikloneteogromnecrknuteživotinje.Pa,nitonijeononajgore!Jer,umjestodazasučurukaveibacesenaposaoidaraščišćavajuruševine,svjetinasedijelinaoveioneskupine,nazaslužnailimanjezaslužnaplemenauobaranjuikonjaikonjanika;nasvestranegalama,graja,op-tužbeiprotiv-optužbe,busanjeuprsaizahtjevizanaplatomjunaštvaizasluga.5“

1 DomovinskiratuSarajevu,1991.–1995.2 LajošZilahi,(27.03.1891,Nađsalonta,Transilvanija–01.12.1974,NoviSad,Srbija);romanArarat…3 A.V.-Porazosvetnika,5.str.4 JožefBrož,glavnijunakromana,Dvahrama,dvijerazvaline.Samautorjeinzistiraonaimenu,kakobiizemljaTamaritskabilaprepoznatljiva.5 A.V.–Dvahrama,dvijerazvaline–342.str.


Ovakvidetaljidajuosebujnostumjetničkogdojmauopisudetaljakojisepamtiikojiimajusamovelikiumoviknjiževnogizraza.Njihovjezikjejezikdrugog,dokimjeprvonosividionakojemugradeprepoznatljivotijeloljepoteskrivajućiirazotkrivajućiuistovrijeme.Vuletićjetuodavnopostaomajstornesvakidašnjeformeknjiževnogaumijeća.On jemoderan, uvjerljiv i osebujno svoj, od svog prvog uspješnog romana,Gorkosunce:„Kaoijednomodprvihiskušenikatevrstemodernogdoba,ArthuruRimbaudu,

iVuletićusustvariipojaveukazalesvojatajanstva.Bilajetoavanturaputnika,luta-kice,sanjara.SnjimekaodajekrenulaisvanjegovaHercegovina,iNeretva,svabogatasirotinja.Uskitnjamatražiojesvojsmještaj,oddrveća,kamenja,rijeka–iz-dvajaosvojdioživota,odnosiosvojpreliviodsjaj.Svijestseunaprijedograničavalanataneposrednaiskušenjakaojedinisadržaj.Nikakavsmisaonijepostavljenizavidika,prostoraivremena,isvakapojavaimasamosvojprvobitnipojavniznačaj.Nikogasenetičunjegovazebnjairazornistrah,samoćaispokoj,isamosemije-njajuoblici,otičučasovi,asmrtjeusvakomodjeljkuživota.6“Usvakomodjeljkuovogautoraosjećasemudrostisjedinjenostživotaismrtiunera-

skidivojvezi.Jelisveživot,ilijesvesmrt?Čovjektutajnupokušavaodgonetnuti,alizasadamuneide.Jošuvijeksumnja?Ušto?Znaličovjek,podsvjesnim,kakojeHaron7prevozioprekorijeke?...Gdjesuonikojimoguispričatiboravaknadrugojstrani?Ljudskapodsvijest jedatotekaživota i smrtikoju jošnitkonijeotvorio?freud8 je

pokušao.Međutim,hipnozaipostupciputemhipnoze,kakobisedošlodoistine,jošuvijeksuuznanostisamopostupciopsjenara.Svejetogorkosuncekojenassažiže.Injegasmo,svojimpostupcima,nagnalidanamsesveti.Njegovamilost jepostalaoganjodkojegaseljudibezuspješnoskrivaju.Baškaoštosečovjekbezuspješnoskri-vaodprogonalošihpostupakakojejeučiniosvombližnjem.Upravosvijest,svijestkojanedopuštamironometkojegrešanikojiseželiobratitipodsvakucijenu,dodvoritisemilostiNjegovoj,nagoničovjekanaispravnepostupke,nasusretesasvojomprošlošćukojagaopsjedaiizjeda.Odatlesepojavljujerak,kaobolestkojaizjeda,kojadovodidopaklenihmukauoproštajusovogasvijeta.Gorkosunce.SvismomipodsvjetlošćuivatromVuletićevaGorkog sunca:„Nekseiskašljusvaludamora,nekdotreštesvažednasunca,pustinjskivjetro-

vi;neksedovukuibjelosvjetskemagle,pasvikleknudamole,ilnožrazbojničkidapotegnu,nedam!Nedam!Štoznači:živim;nedam!...itakoćuvjekovati,vječan,jasebekoghoćudaimam…Ljubav!Itojnaivnoblesavojmjesečininepreostajeništadrugo…nego…darazapne

opetsvojajedra,inastavišuštatipokršukaomlijeko,presretnaštouspjelajema-kardaokupaIvankinakoljenaikukove;damahnebijelommaramomiznadnjenihdojki,krozkosudajojprošumi.

6 MidhatBegić,Četiribosanskohercegovačkapjesnika;47.-48.str.7 HaronjeprevoziomrtvedušenadrugustranurijekeAherontakosuimalinovčić(obolus)daplatenjegovuvožnju,takodasupokojniciuGrčkojbilisahranjivanisnovčićempodjezikom.Nekiizvorikažudasusahranjivaniisdvamanovčićima-jedannasvakomekapku.Nijednudušunikadnijepreveoudrugomesmjeru,aiznimkesubilePerzefona,OrfejiPsiha.8 Sigmundfreud(Příbor(tadafreiberg),Češka,6.svibnja1856.-London,23.rujna1939.),austrijskineurologžidovskogpodrijetlaiutemeljiteljpsihoanalize.


Acijelotovrijeme,stalno,gledaojeunarančastebradavicenadojkama.Nijenislutiodasenesmije.Neoči,pametmujepregorjela.Biojeorahovaljuskanapobjesnjelomvalu.“9Malojeovakouspjelihopisa,putenihipsihološkiprilagođenihprirodnomfenomenu

trenutka.Izbjegnutajeinajmanjavulgarnost.Svakojpojedinostidatjeuzvišenčin.Svejeljubav!Bilokojupojedinost,bilokojutematskudraž,prizor,misao,sveštobiuzelikodovog

autora,onoimavišismisao,onojesamŽIVOT!OvekratkeulomkeiznaznačenihdjelauzeosamkaouvodujednutemuoAnđelkuVuletiću.Onajeovdjeteknaznačena,alimisečinilokakonesmijemostatipostraniinerećiništa.Šutjeti?Smijelisešutjetinaglasanpozivpodsvijesti?Ukolikojmjeripodsvijestutječenasvjesnoponašanje?Kojajegranicaigdje je između tadvaprocesa?Reklobi se:pitanja, samopitanja?Moždasuvišna ilisuvisla?Ali,akoprestanemovjerovatiuslučajnosti,ondajesasvimrazumskirasuđivatiigovoritioaktivnimprocesimasvijestikoječinejedinstvouljudskomponašanju.Dakle,spojsvijestiipodsvijestisujedinstvonašihpraktičnostikojesuvidljiveuponašanjusvakogpo-jedincaponaosob;jer,svakipojedinacjesvjesno,misaonouprocesu,zaokruženacjelina.Utakvim,reklobisebezizlaznim,zamršenimprocesimanemožemouspostavitireda?Ali,može.Samo,kolikosmospremninetražitisvugdjeiusvakomprocesuopćuformulupo-našanja.Zaključiobih:psihološkiprocesvidljivkrozponašanječovjeka,svakogpojedinca,njegovjesvijetpsihološkihodnosavidljivudjelovanju,načinurada,vezanostizaodređenepostupkepriraduukojimaonizražava,iskazujesvojuosobnostnasebisvojstvennačin.Utakvomtraženjuintelektualnih,psiholoških,umnihprocesaVuletićtražiipronalazinačinopravdanostizaodređenepostupkečovjekovadjelovanja.Tajpsihološkispletčinidušunjegovimromanima,patakoiovomedjelupodnaslovomPorazosvetnika.Bavećiseljudskimsudbinama,Vuletićanaliziraodnoseiživotuprošlomisadaš-

njemizperspektivepojedinca,kojegaproblematizirakaoonogakojiželi,alinemožepromijenitinikakveodnose.Običnosu to junaci, ljudiupoodmaklimgodinama i jošuvijekzaogrnutiidealimamladosti.Njihovaduša,njihovopsihološkobivstvovanjesvodisenarazgovoresasobom:„Gotovodasezaključi:neznaseštojekomliciranije,tijeloiliduša.Aodavno

znadaduše,togplašila(maledjece)nema,kaoštonemaninekognebeskogbićakojetimeupravlja.Pitasamsebe:nema?A,izgleda,ima.Bolsenestišava–jedvapokrećenogu,težemujeustatinego

nekadprepješačitibrda idoline.Hoće lidoćivrijemekadćeuriniratiukrevetu?Hoćeliprijetogaotputovati?Spasitise?Nestati?Potonutizajednosasvojimbole-štinama?Samo,neuovojzemlji!Ne?Atkoćegaštopitati?Jošuvijekmoćnikuglavi,upameti,asvezan,nemoćanutijelu.“10Suvremenkolikoitradicionalan,prožetnarodnimmudrostimaiantropološkimobi-

lježjima,Vuletić je iskren,mudar iodmjerenknjiževniznalac,koji znaštohoće i štotrebakakobizadanusitemuzanimljivovodiokrozzapleteradnje,tetakopostajaoza-nimljivsvimgeneracijamačitatelja.Danas,kadaknjiževnostdoživljavapadčitanja,ima-moonogakojisvojputpopločavariječimakoječvrstosvjedočeopostojanjuljepote:

9 A.V.-Gorkosunce,222.str.10 A.V.–Plamenislamka,106.str.


„Našaseproza(kaoifilm,teataritd.)neradolaćatakozvanihtemaizsuvreme-nogživota.Zatosigurnoimarazlogaiusamojproziiizvannje,usuvremenosti.Modernaproznaknjiževnostusvijetuodavnoodbijadabudeprotokolomsvakod-nevnestvarnosti,opredjeljujućisesvevišezaistraživanjeposebnihprostora:unu-trašnjih,intersubjektivnih,fantastičnih,nadrealističnih,„formalnih“.Štosetičena-šihdomaćihprilika,preosjetljivostnakritiku–kadajeriječosuvremenimpitanjima–nijenimalopoticajnazarazvojkritičko-realističnog(proznog)izraza.“11JasnojekakoseVuletićevaprozaothrvalasvimvrstamazaborava,patakoiinteresu

kritike,kojajedostaiopravdanopohvalna.Razlogomjeibliskostpoetike,pjesničkihslikakojeuvjerljivosvjedočeovremenusadašnjosti,ali igotovoepskimpasažimali-kovakojiseborezaživotnastojećidaunjemuustrajukaosvjedoci istineoodređe-nomdogađaju.Glavnilikoviprolazekroznevolje,jačaju,otrežnjujuseodzanosaideje,pronalazerješenjakojabibilauduhuhumanosti.Gotovosvilikovisuumatricinaslje-đacjelokupnogromanesknogopusaovogautora.Semantičkekategorijeimajujedandominantančlan,imenicu,osobukojojsuostalipodređeni.Nerobovski.Dominantnaosobajepokretačprocesa:„Uobjenavedenesemantičkekategorijepodređeničlanuvijekimačistoatribut-

skufunkciju.Međutim,unekimslučajevima,kojesmoizdvojiliuzasebnugrupu,padežnakonstrukcijakojomseoznačavanekakarakterističnapojedinostnastupaiufunkcijiatributivno-adverbijalneodredbe,jeristovremenopokazujesintaksičkuzavisnostipremaimeniciipremaglagolu.“12Glagolskaradnjadajekarakternudimenzijuimenici,štoVuletićuspješnopretvarau

smisaointelektualnihdjelatnosti,radnji,kojedajurezultat,rješenjeproblema:„ProzaAnđelkaVuletića,anajedanposebannačinipoezija,izvornotematizi-

raju„višakpovijesnog“ili,boljerečeno,djelovanjesustava„povijesneklopke“kojasezatvaranadsvimsudbinamanastalimupodnebljuiliozemljuljudskogsvijeta.“13Književno-povijesnatradicijauhrvatskojknjiževnosti,uzIvanaAralicukaoknjižev-

nogklasikasuvremeneknjiževnosti,pridodalajejošjednoznačajnoime,AnđelkaVu-letića. Za razlikuodAralice, Vuletić je svoje temepodređivao sveopćem, svjetskomkretanjuu kojemu jemali čovjek imaosvojproblemkoji jeu komešanjudruštvenihkretanjatrebaodovestidorazumskogrješenja.Aralicajesvojetemedržaouzbijenijemkrugu,pripovjedački rasplićući interesneodnose. I jedan idrugiostali susamosvoj-ni, jedinstveni u svomgromadnom literarnomuspjehu.Kaoda ih je zaobišla borbageneracijskihpreprekakojenekinisuuspjelipreći,negosuostalivezanizapočetke.Psihološke,vjerskeinesputanetematskecjelineučinilesuihzanimljivimainakonvišedesetljećapisanja:„DuhovnadinamikauhrvatskojkulturinarazmeđuXIX.iXX.stoljeća,nazvana

čestoborbomStarihiMladih,nijebila,baremneprvenstveno,običansukobdiver-gentnihliterarnihikulturno-političkihkoncepcija.Makarmoždaineosviješćeno,ta

11 PredragMatvejević:Tevjetrenjače(U,KnjiževnakritikaopoezijiAnđelkaVuletića,303.str.).12 MilošKovačević:Padežneiprijedloško-padežnekonstrukcijekaoimeničkidodacisaznačenjem„karakterističnepojedinosti“udjelimaAnđelkaVuletića(U,KnjiževnakritikaopoezijiAnđelkaVuletića,474.str.).13 BranimirBošnjak:Pobunapjesništva(U,KnjiževnakritikaopoezijiAnđelkaVuletića,562.str.).


jeborbamarkiralajedandubokimetafizičkilom,drastičnoodvajanjesvjetonazor-skihsustavakojese(tj.odvajanje,Iv.S.)konsekventnoodražavalonasvimrazina-mapostojanja:odonemetafizičkenakojojsepitaokakvoćitranscendencije,doonepukoljudskekojajeodređenapitanjemovrijednostiživljenja.“14Upravovrijednostživljenja,njegovsmisao,smisaoivjerauživotinjegovevrijednosti

činećihumanepostupke,glavnesuznačajkelikovaAnđelkaVuletića.Tražeći„progo-njene riječi“, on slikaSarajevou ratnomvihorudevedesetihgodina, u vrijemekadačovjekčovjekuželiučiniti smrtničasštobližim ištoprije,nanajbrutalnijinačin,bezodređenepotrebe,negoizobijestiipogrešnihideja,mržnjekojajeodnekudisplivala,razlilasekaonizinskarijeka,plavećiinosećivrijednosti.Najvećavrijednostje–ŽIVOT.

1.Vrijednostiivjerauživot,moguseuzetikaoosnovnavodiljakrozstresnostanjekroz

kojeprolazipojedinac,skupina ljudi,narod,aštosereflektirakrozdjelonačitatelja,teionproživljavamučninuistrahoveoslikaneudjelu.Tusuiprirodnifenomenikojeautorveomauspješno,znalačkikoristikakobidoživljajnisvijetdoveoustanjenervoze.Rečenicesumukratkeijasne:„Sarajevo,1993.Gradpodopsadom.Kasnajesen.Ta-mno,muklo.Sumrak,atekje14sati.Nagrobljusmo.Ponadnaszviždemetciitreštegranate.“15

Teškojeuoslikanomvremenubitikorektan,bitipošten,istinitidosljedan.Uodno-simaljudimultiplicirajuseprijevare,obmane,lažiismicalice.Istinajeriječkojanemavjerodostojnost.Lažjetakodobroumotanadaimaprotočnostzlatnihvrijednosti.Po-šteniljudisenesnalaze.Prekonoćisuostalinaulici.Izgubilisvematerijalno,aliizgubiliivjeruučovjeka.Slikeulicesmrtvimagovorekako ječovjekčovjekunajgorazvijer.Odnosisupostavljeniizmeđulovcailovine.Tojepostalopravilouspjeha.Aondasejavljapotrebaosvete.Tajporivizazvanviđenim,izazvanbezdušnošćuneprijatelja,tražinačinosvete.Nijeliipotrebaosvetezločinkojineprijateljpriželjkujekakobipostaliisti?Ali,moželisečekatiuzamciinedjelovati?Netražitiizlaz?Trebaodabraticilj?PolicijskogisljednikaBardaka?Ali,gdjejeonuovommetežu?A

činiojenevjerojatnegnusobe:„Idolaziojenakoncu,kaoposlastica,kaoglavno„jelo“;e,patosubileprave

mukeipravaponiženja:soluusta,avodenikapi,pasedamzatvorenika,ujutro,napunikiblu,dovrha,aBardakdođe,išto?…mojuionakootežaluiizranjavljanuglavuugurauškoljku–dišiakomožeš,jediakosigladan,zapomažiakoimako-risti,aostalirobijašičuče,gledajuiodstrahamokreugaće…kasnijeocijedepapopiju…alomljenjepečeneglineomojuglavudođekaonekookrutnonadgornja-vanjemojelubanjeivrčaodtuča.Tuča!Neštokaoglavomet.Pa,koizdrži!“16Dovoljnisurazlozidaseodaberemučenikistaviprviiodmahnapopisonihkojima

bise trebaloosvetiti,naplatitisveprošlo isadašnje,ali?...Mogu li to intelektualci?...Upravoovatezapostajestožinaokokojesevrteodnosi.Upravoonajebitakkojitražiživotni odgovor na postavljeni zadatak osvete.Međutim, u općemmetežu, kada se

14 IvanSalečić:Izmeđupčeleimrava–metak(U,KnjiževnakritikaopoezijiAnđelkaVuletića,594.str.).15 A.V.–POS(udaljnjemtekstućukoristitikraticuzanaslovdjela,Porazosvetnika/POS),5.str.16 A.V.–POS,13.-14.str.


razmišljaotrenutkuživotauuvjetimarata,kakopronaćiBardaka?Pomolitisezasnaguzajedničkogainteresa.Ilisepomolitizaoprostzbogmisli?:„Zazlokojeplaniramonanijetidrugome,našembližnjem,našembratu,akosu

sviljudibraća,ajesu?Pa,iovajnakogasmosemiustremili.“17Ukošmarurata,kadajesvenestvarno,svefatamorgana,nijelakodoćinitiucrkvu.

Svećenikanijebilo,aispredcrkvenihvratagranataimjeučinilapovredeodkojihsuzavršiliubolnici.Boliumanjenodjelovanjefizičkihaktivnostiunijelisustrahuglavnejunake,aposebicebrigazaonogakoji jemnogološijeprošaoikomekoličinanovekrviznačiživot,ali, inovakrvjeneizvjesnausvojojkoličini.Krvpostajesupstancauigriživotaismrti.Samo,kadabičovjekmogaonerazmišljati.Izoliratiseodstvarnosti,zaboraviti,unijetinoviprogramusvojemisliiposvetitisetomprogramu.Ali,čovjektonemože.Čovjeknijestroj.Njegaprogoniodgovornost.AupravotojehumanastranaunastojanjimaVuletićadapotaknečovjekanarazmišljanjeovrijednostima,oviteškimpostupcima,opikarskim,zaboravljenimžrtvovanjima.Učinitivelikodjelo,pokajatise,svojstvenojenajosjećajnijimosobama.Pogreškajemogućaistokaoipokajanjekojedolazinakon,alinekodsvakogainikakouvijek.Pokajatiseznačibitisvjestančinjeniceoučinjenom.Uvijektrebaraditinasebi,uvijekbrusiti iučiti iskustvokojejeudrugojidrukčijoj situacijidrukčije, alidijelovi iskustvaprenosesenadjelovanjeodređenimradnjamakojenuderješavanjenovonastalogproblema.Kakobiselakšepratilatema,autorpišepoglavljastemeljnimnaslovomradnje,asvidijelovisesinkrononaslanjajujedannadrugiotkrivajućizačudnuslikovnostdogađajakojuvelikimajstorpisaneriječipostavljanaosnovu.Religijskaupečatljivost,ispovijed,govorioodgojnomčinukojijesadazatražioprak-

tičnodjelovanje.Izpostupkaseočitujemoralnostnaučenakrozčitanje,kućniodgoj,odlazakucrkvu,razgovoreovrijednostimamorala,vrijednostimavjerakojaispirazlatoduše,pročišćavaidonosičovjekumirsasamimsobom.Čovjekjevječnostisnutizme-đunebaizemljeinikadamunijejasnokojemdijeluvišepripada?Samoteškiiizne-nadnidogađajipokrećučovjekanaaktivnostuzdizanjaiznadsamogasebe.Tajmotivjejedanodmotivaukompleksiovogadjela.

2.Iskonsko,folklornoimagijsko,antropološkisuelementikojeautoruvodikrozdijalo-

gesvojihjunaka,iliim„dopušta“daseslužeugovoruunutarnjegnemira,ufilozofsko-psihološkomrazgibavanjuodređeneteme:„Ali, i tračakvedrine imasvojustupnjevitost–ovisiočovjekuionomeštoga

okružuje:nekadsutomedimlijekoštotekurijekom,asadbitomoglabiticrnaitvrdakoricakruha,netakodatijenečijarukablagoprinesekaodarBožjinastol,negodatenjomelipipoglavi.Alijenema!Nitekorice,kaonispremneglavedajedočeka.Glavasejednakosvedaljeidaljeizmičeiponjojsemotajunekedrugepriče.Takojekodmene,atako,ijošgore,valjdaikodNesanice.“18

17 A.V.–POS,25.str.18 A.V.–POS,42.str.


Udubljojanalizi,kojabiobuhvatilasverelevantnepokazatelje,namnogomjestasemogupronaćiizreketipa(medimlijeko…)ilislične,izravnonapamćeneiznaroda,alisvremenomsupostaleusvojeneiživotnobitneukomunikacijiljudi,ikomunikacijiknjiževnosti,ovdje,autoraokojemujeriječ.Njegovkodnisustavjeiskustvenousvojiomnoge inačice iznaroda, folklora, takodasupostaledionjegovaosobnoggovora,spisateljskesenzibilnosti.Kaopripovjedač,ontoveomauspješnoinenametljivokoristi,bilodaseradiomonološkomprocesuutišini, ili jetodijalogvišejunakauromanu,kojiizmjenjujumisli.Misli!Mislisuonoštoimjeostalo.Danijetako,nebipovjerovalisnovimaćor-Lukekojijetvrdiokako,noću,usnovima,vidiBardaka,i,znagdjestanuje.Dakle,san jepostaovodiljadocilja.Ali,zarnisusvipronalasci,svaotkrića,prvotnobilisnoviizkojihserodilastvarnost?Energijakojasematerijalizirala,kojasesnagomneuništivostipretvorilauopipljivo!Tomsnagommitskog,neuništivog,autorseslužiumnogimprigodama.Upravonavedenidetaljsasnom,potvrdajerečenom.Sanjevizijamogućeg,ostvarivog.Jošjedanbitandetaljjevezanzalikćor-Luke.Moždaotkrivapraviidentitetkovanica

sastavljenaodnjegoveslijeposti(ćorav)iimenaLuka(Ćorluka),jertakvihprezimenaima,ali ibiblijskimotivgdjeslijepacunutarnjomsnagomvizija i slikabolje rasuđujei„vidi“negoonajkoji imaoči.Njegovačulasuizoštrenausmjerudrugepercepcije,drugogreceptorakojidonosiinformacijeputemkratkihvalovaodaslaneenergije,kakoiinačeputujuvijestikrozenergijumisli.

3.Magija,obred ivjernički fanatizamumoćobreda,vodilisuLukudaprijepolaska

dociljaosloboditijelosvakogviška.Takooslobođeno,vjerovaoje,tijelolakšeklizneunebo:„A ibilo je razlogaza to, jer jeLuka,onakodopojasagol,poduzimaoneke

obredneradnjekojenamanisubilejasne:okovratajevezaotraku,azanjupričvr-stioneštonaliknapištolj,štosetakviminijemoglonazvatimakariimalinaumusvetipove,stareinove,tepucaljke,anijepaksličilaninadječjuigračku,ilinekiplašljivac.Ondajenabijelim,upalimireklobise:trulimgrudima,podsamimgrlomispisaonekihijeroglif,dopupka–povukaocrtu,aprekonje,privrhu,drugu–križ.Odbaciojecipelekojesuionakosamoklepetalenanjegovimosušenim,mršavimičvorugavimnogama,imismopomislilidaćeihzamijenitidrugima.Ali–ne!“19Ovakoisposničkilik,beztjelesnesnageinesvakidašnjevrsnemotorike,trebabiti

vodičuživot ili smrt.Slabobi tko,pa iu literarnomsmislu,odabraoupravoovakvuosobu(pritomeislijepu)dagavodidoostvarenjacilja.Međutim,koristećiseosobina-makojeautorističeuprviplan,čitateljmožeočekivatiiznenađenjekojedolazinakončuđenja.SličnuslikovnostimamokodCronina20,kadaizmeđuzatrpanihrudarauoknugotovonajuspješnijeproživljavatraumeonajkojijebiotjelesnonajslabiji,alisamozatoštojeimaosvojunutarnjimirbeztrvenjaupokušajimapronalaskaizlazaiznastaleopa-snosti.TakavpsihološkitrenutakkoristiiVuletić,multiplicirajućiganadrugudvojicukojikrećuupotraguzaneprijateljem,zamučiteljemizzarobljeničkihdana.Međutim,onoga

19 A.V.–POS,63.str.20 Cronin,ArchibaldJoseph(19.srpanja1896.–6.siječanja1981.)bioješkotskiliječnikiromanopisac.


kogaslijepacvodiisamnevididaljeodnjega?Ipak,štonudi„osvetanaosvetu“?Dajelikonačanmir,laksan,zadovoljstvo,ponos?Štoakoseosvetapobuniunamasami-maizatražipojašnjenjeonogaštoučinismo?Nijeliboljepotražitimirusebi?Kakvitojesmoakozločinpravdamozločinom?Nismoliistikaoonajkojigaučiniprvi?Jasno,dogovoroosveti jezločinačkidogovor inikakoganemožepravdati ranijizločinodnekogadrugog…Tematskizapletjedinamičanpsihološkimnabojemčekanjanarješenjeirazmišlja-

njemomogućnostima.Stilski,autor izmjenjujekratke ibrzedijaloškezapletedržećičitateljaunapetomiščekivanjurješenja,alineidesvetakojednostavno,aBožjerješe-njejedalekoinepredvidivo.Utom,nepredvidivo,dolaziinezaobilaznopokajanjezačinomkojiplaniraju.Nikakoneuspijevajupronaćimiropravdanosti.Onoštosečinikaoopravdanost,samojenakupinamuljakojijeostavionadošli,alivećprošlibol:„Eh,tojesadnamaizlatoiblago.Vidjetigarazoružanog,uplašenog,nemoć-

nog,skrušenog.Vidjetipredsobomprljavuljudskukrpu!Inesamovidjeti!Gazitije,bezmilosti!“21Košmar!Izmeđuosveteireligijskihnačelauvukaosekotačsumnjeinikakodapu-

sti,sadavećdvojac,Nesanicailikuprvomlicukaoonajkojigovori,kaopripovjedačsvihodnosa,lomeusebiodlukeitražeopravdanostizaiprotiv.Sumnjajeneumoljiva.Nagriza,razjeda,opominje,svijetli.Potiskujesan,gušijavu.Kudaikako?Zaručiniti?Zarodustati?TražitiriječukućiBožjojučiniimserazumnorješenje.Trenutakvjereivjerničkoga

iskustva, ili?...U teškimtrenutcimačovjek inesvjesnospomene imeNjegovo.OvdjeimamozanimljivsusretsfraLukom,alineirješenjeproblema.Bogprašta!Aljudi?LjudisudjecaNjegova!Ionitrebajupraštati.Ali,štoondasnaumomosvete?

4.Božjiput jeputopravdanja imira.KodVuletićamožemogovoritiovjeri inevjeri,

oonomeštojestionomeštobitrebalo,štojenaum.Naumnijerealizacija.Naumjekombinatorikanečegaštobimoglobiti,alisamopodslijedomdobroisplaniranih,paislučajnih,okolnosti.KakounekomepočivavoljaNjegova,takoudrugome:„-Pa,vragneboraviuoblacima,nego…unarodu,učovjeku.-Zatoštomutrebadruštvo?-Zatoštomujetoradnomjesto!ČuosifraLuku?-Pokolebaome!-Znaonštogovori!Neznaštifratarskisoj?Bosanskifratarskisoj:BoguBožje,

acaru–carevo!-Aštoostajenama?-Ostajetidamozgašidasamodlučiš.-Zaštosmoondatražitisavjet?“22

Mirusebijeizuzetnostanjespokoja.Takvostanjeopuštaidonosisigurnost.Upravo



takveefekteupriličujeautorsvojomliterarnomretorikom,koristećiekonomičnu,sočnu,iskrenuitočnurečenicu,bilodaseradiodijalogu,kaounavedenom,ilinamjestimagdjeosobarazgovarasasvojimunutarnjimsvijetom,razmišljajućikaoosebiusvijetuoko sebe.U takvom stanju dolazimodo psihološkogprocesa koji tražimogućnostikrozfilozofijustvarnosti,filozofijuživotakojegasenikakonemožemoodreći.Nadsvi-manamatrebalebdjetiŠegedinovaizreka:„Nemaspasaodživota!“Ali,nemaspasanitiodnassamih,odprocesaiprotokainformacijakojenasopsjedaju,biloubudnomili ustanjuspavanja.Receptori suvječitobudni;prihvaćaju ili odašilju signalevijestičija je energija nezaustavljiva, negoputuje spremnimada juprihvate. Junaci ovogaromanaprihvatilisuisnovitoiprovjereno,aonda,krenuliuprovjerukojurađasumnja,štojeopetfilozofskapremisadrevneantike.Takvaidejnaobilježjadajučvrstopletivoliterarnom tkivu romana,aVuletić sepokazujekaodostojanmajstornajvećihpripo-vjedača.Štosepaktičevjereinevjere,onnestojikaoonajkojiseopredjeljuje,negoonajkojibilježi,kojipratisvoje junake izapisujenjihovesveukupne reakcije.Bog jeoličenjedobrog,avragjeoličenjenegativnosti,i,utomkontekstumožemopromatratikorištenje elemenata s podosta biblijskih prepoznatljivosti u samom tekstu romana:„SluženjeBoguisluženjenekojnadasveopćečovječanskojinadasvehumanojidejiiduusporedno.“23Ohumanostisemožegovoritiizsvihkutova,izsvihtematskihodrednicakojesusveprisutnosthumanostidoveleustalantijekodnosa.Kakogodakteri,glavnijunaciromana,željeližarko,uvijeksepojavioprezitražismisaoimoralnaopravdanostonogaštoslijediprijesamogaizvršenja.Poslije,bilobikasno,ili,jednostavno,izgubilobismisao.Ipak,imalismislaodustati?

5.Odustati,bilobipriznanjeporaza,izgubitismisaoborbezaideju,asdrugestrane,

čemuikakoćeseosjećatiakterinakonizvršenenakane?Hoćelinaćimirusebi?ZatosuiišlifraLuki,međutim,nijelitobilogubljenjevremena?OnajkojiupućujenaBožjiput,nitiukojemslučajunemožedatisavjetzaosvetu,pačaknitiodriješitigrijeh,jertočinisamBog,aonjesluganjegovevolje.Pagdjejeondaizlaz?Komeseobratitizapomoć,savjet?...Gradumučeniku?Hladnoćiibolestima?Strahu?Jekiunutrinibićakoja jeodagnalasve izvanjskezvuke ieksplozije?Učiniti juriš?Nanevidljivognepri-jateljakojiželjnoočekujetakvumogućnost?Vuletićkrozsvezapletevoditemukakobiidejnoopravdaonaslov,progovorioosmisluibesmisluosvetekaočina,slikajućiismještajućitemuunajtežepovijesne,rušilačkedaneigodineuSarajevu.Usveopćemkaosu,grupica intelektualacapokušavapronaći krivcana raziniosobnogprepozna-vanjaiskovatiplanosvete:„E,azatotrebaplan.Prilagođennašimuvjetimainašimsposobnostima.“24

Jasno,odlukanijepala,aliautorvještopribjegavakombinatoricištodonosisdo-zomhumora, jer pokušavaju osmisliti prerušavanje u švercere vegetom, cedevitom,čokoladom,pačakiuljem…Natajnačinbisemoglipribližitineprijatelju.Nitkonebiposumnjao…Sigurnojekakoovakvamjestadonoseosvježenjeučitateljevojuobrazi-lji.Čitateljvjerujeautoru,suživljavase iproživljavatrenutkeglavnih junaka.Naravno,



autortoželi.Činpovjerenjaznačičitanjedokraja,zadovoljstvokojeostavljapozitivandojam.Vođenjeradnjejemajstorstvoromanopiscadabudeuvjerljiv,aVuletićtojest.Neočekivaniobratidonoseneočekivanudinamiku.Uzbuđuju.Planjeuspio.Uovomtrenutkudogađanjaočekujemorasplet.GospođaMilešin(Bardakovasupruga)dolaziukupovinu.Prerušavanjejeuspjelo.UspjelisuidaonadozoveBardaka(Zlatka)kakobijojpomogaounovonastalojsituaciji.Tasituacijajebilazarobljavanjesupružnika:„Imalismopripremljenekonopceitrakuzausta,idalismosenaposao.Ada

bismou tomeuspjeli,Nesanica jevisokog ikoštunjavogMilešinaoštro raspaliošakomusljepoočnicu.Čovjekjezastenjao,ne,nijesečuojaukilikrik,zateturao,aliipakostaouzgor,štojenamavišeodgovaralonegodaseskljokaonapod.Priniosamstolicudostupaiuljudnoponudio:-Molim,izvolitesjesti!Dasenezamarate.Predstavaćetrajatineštoduže!“25

6.Razumzakraj!GospođuMilišinsupustili.Auhićenik(Milišin):„Gubiosamse,premišljaodanikadnedomislimstvardokraja;zapletaosam

seutriceikučine,zapadaouzabludeibezizlaze.Jer,uhićenikasammogaopokratkompostupkuzbrisatislicazemlje,imogao

samnasvetostavititočku,pabitimiran,ali–nisam.Želiosamonoštojenadmašivalomojesnage;bezobzirnakrvoločnaosveta.Evo,isadjepredmojimočimaonoodčegasegrozim:mrtaviliživ?Nemogu

toustanoviti!I,jošonogoreodsvegatoga:učemujeonnekadbiogoriodmenesad,odsvenastrojice?jeliišaozasvojimposlom?ilijejedinoradionamaoglavi?iliidrugima?26

ZaključakŽivotnamudrostnastrebaučitikakobitibolji,alimoramoznatikakojebrojmučenih

imučitelja,uparovima,isto.Uvijeksejavljavoljazamoć,nekialfapredvodnik,netkotkoodlučujenaovaj ilionajnačin,aživot,život imasvojkraj igdjejeondasmisao?Kakosečovjek trebapostaviti izazovu?Gdje je rješenje,odnosno,valjanogrješenjanema?Vuletićjeuspiopsihološkudramudovestidoapsurda,dotrenutkakadanasostavlja

samekakobipronašliizlaz.Ongajepronašaouknjiževnomobrascublistaveformeipsihološkihtrvenjakrozradnjukojanudiosvetu,alineosvetukojajesmišljenaiizvrše-na,negoosvetukojaustajeprotivosvetnikaipitagazamoralnostpostupka.Štetaštoovajblistaviromannijepobraonagrade,kadanatržištuknjiževnezbiljenemamoovakodobrihdjela,barkodnas.Ali,nikadanijekasno.Kakosamautorzaključuje:srestisetrebanegdje,naovomilionomsvijetu,uovomilionomobliku,akonesdrugima,ondasasamimsobom.Moždajeovoposljednjeononajteže.?



Literatura

1. Begić,Midhat.Četiribosanskohercegovačkapjesnika:SkenderKulenović,MakDiz-dar,DaraSekulić,AnđelkoVuletić.Sarajevo:Svjetlost;OOURizdavačkadjelatnost,1981.

2. Cronin, Archibald Joseph. Zvezde gledaju s neba. Novi Sad. Bratstvo-jedinstvo.1974.

3. Književna kritika opoeziji AnđelkaVuletića / priredioMiroslavS.Mađer. Zagreb:Stajergraf,2007.

4. Vuletić,Anđelko.Dvahrama,dvijerazvaline.Zagreb:Alfa,1994.5. Vuletić,Anđelko.Gorkosunce.Zagreb:NakladaJuričić,2003.6. Vuletić,Anđelko.Plamenislamka.Zagreb:Meandar,2006.7. Vuletić,Anđelko.Porazosvetnika.Zagreb:Alfa,2009.


AtifKUJUNDŽIĆ

Poezijajeljubavzauvijek,zatosepjesnikuvjerujenariječ

Umjetnostjesadržajanidjelatandijalogsadrugimčovjekomidrugačijimsadržajem.

Multipliciranakomunikacija.Neželimnapisatinitiriječkojanećekomuniciratisa

životom,mišlju,riječjuidjelomdrugogčovjeka.Z.D.S.

UVOD

* * *DianaBurazer /1953.,Zagreb/pišepoezijuodgimnazijskihdana, tj.odvremena

kadaježivjelauLjubuškomikaogimnazijalkabilačlanicomgradskogknjiževnogklu-baArs meauLjubuškom,zajednosMilomStojićem,MiromPetrovićem,NedjeljkomGalićem,SlobodanomiMunibomDelalićem....krajemšezdesetihXX.stoljeća.Bilajetofatalnaprivlačnostuzvišene instrumentacije stvarnosti–štobirekaoMiroslavKrleža–instrumentacija koja postoji ili koje nema.Riječjeoapoetskimmozgovimaukojimajeimailinema.Jer,apoetski mozgovi lišeni su osjećaja životnog intenziteta koji nesumnjivo postoji–opetće,Krleža.Njimekazano,poezija je uzvišena instrumentacija stvarnosti.Ne treba je objašnjavati kao ni osjećaje, ali to neizbježno činimo./Valjdastogajernasneizbježnonadilaziintenzitetomsmislaiznačenja.Onanadilazidjetinjstvoibajke,svestrastikojeosjećamo.Stvarnopostojijasna i krvava–kažeKrleža./.

***DianaBurazer,dijelom,nesumnjivoslijediiKrležinumisaoopoeziji,jerpjeva o sun-

čanim danima i sunčanim ljudima. Interesantna je činjenica da talentirane ljude nijeteškonizahtjevnopratitiusvimsmjerovimanjihovaradaipostignuća,jertvorejezgreokokojihseširevaloviinvencijeikreativnosti,događanjazaumnog,iščekivanjaljepote,otvaranjavratasmislaočovjeku,čovjekovojprisutnostiidjelatnosti.Pisanjejepozivnaopćenje/komuniciranjesdrugim idrukčijembezzaziranjaodautoriteta.Upravopje-sništvopružanajvišeprimjeraotome,jerpjesmaodbijabitizatvorenisolilokvij,pjesma


jenamijenjenarazgovorusasvijetom/otomeizvrsnopišeZdenkoLešićutekstu:Knji-ževnost kao komunikacija,ausvojojojPoststrukturalističkoj čitanci,2003./Uostalom,protivnojeljudskojipjesničkojprirodimisliti,doživljavati,bilježiti,aneobraćatisedru-gomčovjekučakikadrazobličavasamusebe,atoobaveznočini.Karakterističnomjasnoćompjesničkogaglasa,sigurnošćuupotrebejezikakaogra-

divnogmaterijala za oblikovanje stiha i jasne, nenametljive pjesme s emanirajućommetafizičkomistinomsvogapoetičkoghabitusaiuvjerenja,kaoiosobnograzvoja,Di-anaBurazertvoriusporedanisnažnoasocijativansvijet.Brzoprolaziuprvipjesničkigeneracijskiplan.DobijaDrugu nagradunaŠimićevim susretima1971.,aPrvu nagradunaSlovu GorčinauStocu,1972.godine,kadadobija iNagradu Goranovog Proljeća.Istovremeno,objavljujeuLicima,OdjekuiOku.

* * *Ali,DianaBurazerpunovišejeodtoga.PremaRomanuJakobsonu,riječjeousmje-

renostijezikanadrugolice,atimeiraditogaioorganiziranostijezikaijezičnestrukturepjesme.Jer,pjesmakaokomunikacijskagestanekomeseobraća,tojenjezinkarakter,smisaoicilj.Retoričkigledano,to jevještinakojaćepokrenutidijalog.Dobro.TrebanamdijalogsdrugimčovjekomaliioDianinojpjesmi.Uzmimobilokojukakobismoseuvjeriliuopravdanostpjesmeuovomopskurnomsvijetusvekolikihpodjelaiodricanja.Svakako,bitnuuloguzapjesničkupojavuDianeBurazerimačinjenicakakojeriječ

okarizmatičnojosobi/pjesnikinjikojojsevjerujenariječ.Kaduđeustihipjesmu,bilodaihpišeilikazuje,DianaBurazerjesuštismisaoistinitostisvojeodlukeiosobnena-mjeredaprogovorinasebi jedinomogućinačin istinei ljubavi,daseobratidrugomčovjeku,bezustezanjaimanipuliranjasmislovima,pamakarjojnestalozraka,makarkrvarilaispodteksta,makarjojisrcestalo,aživotprestaozauvijek.Čitateljiislušateljinemoguizbjećinjezinomosjećanjupjesmeinjezinojpjesničkoj

karizmikojarasteizriječiustih,izstihaupjesmu.Jer,Dianasvakomriječjusvevišeprelaziupoeziju,uriječkojomgradistihipjesmu,usmisaozakojiseopredijelila,riječkojomdižesebekrhkukaotrsku,ali takoinajjaču,savitljivuprotivsvakoginajjačegvjetra.Tosutrenutciukojimademonstrirapjesničkusnagusposobnudamijenjaljud-skesudbineiživoteizdugeunesaniceituge,uslikebistrekaodanporedNeretve,kaoplavetniloiznadBrotnja/Broća,Kravica,Ljubuškog...

* * *

NESVANJIVO/SLUTNJAISTVARNOSTSMISLA/

SVJETLOST.SARAJEVO.BIBLIOTEKANADA.1974.

* * *PrvupjesničkuknjigunaslovljenuNesvanjivoDianaBurazerobjavljujeusarajevskoj

Svjetlosti 1974.godine,u tadakultnojbiblioteciprve knjige imladihpjesnika:Nada.Nadajeobjavljujućiprve knjigeskoronepogrješivopromoviralanove,mladeitalentira-nepjesnike.Riječjeobrižljivoiodiznimnouglednihautora,pisaca,teoretičara,književ-


nihkritičara–profiliranoj,zahtjevnouređivanojbiblioteciprvihknjiga.Bibliotekase,ubiti,naslanjalanasjajiugledistoimenogčasopisaNadakojijepokrenut1878.godine,uvrijemeAustrougarskecarevinekojajepremaOdluci Berlinskog kongresaanektiralaBosnuiHercegovinu, ipremakojemuje,sljedstveno,bibliotekaidobila ime,tetakoponijeladionjezinanaslijeđa,smislaiugleda.PrvapjesničkaknjigaDianeBurazer,Nesvanjivo,dnevnikjemladalačkihnesanica

iiščekivanja,Dianinihmladalačkihviđenja,šutnji,slutnjiiiščekivanjaupraskozorjuži-vota,otkrivanjanezaklonjenogsrca.Dnevnikjepunživotnihspoznajakojeseneželeprerano idokrajaotkriti i imenovati, jer intencijalno i intuitivno,pjesnikinja jemudraspramonogaštopouzdanoneznaikadnedvosmislenoosjećaisluti.Dakle,premdanedvojbenosnažna,tojejošuvijekumnogomeslutnjaikonceptoosobnomživotuipjesmi,ouloziimogućnostimapoezijeuopće,atakoistinitaiprozračna,etična,ete-ričnaiestetična–metaforadugogiščekivanjasamostalnostiislobode,pouzdanoibezostatakadubokohumanističiorijentiranaknjiga–otvorenasrca.

***DianaBurazeriznimnojeobzirnaupostupkupjesničkogoblikovanjaiimenovanja

svijeta.UproslovusvojojknjiziNesvanjivo,samosvjesnoćereći:Ja samo koračam. / I što prolazeći dodirujem tebe više je slučajnost no moje htijenje. / Ja samo koračam pre-ma čudnim / neuhvatljivim kristalima.Tojesamosvijestoblikovanasamoćom.Ničemuinikomesenedapjesničkinadahnutaisamosvjesnamladažena,spremnaodlučitiosebiusvimsituacijamaakojetopotrebno,jer,pjesmujeshvatilakaoosobniput.Intencijalno,pjesnikinjajejošuvijekusamojsebi,svjesnaživotnihnužnostiizada-

tosti,alispramsvijetauspostavljadistancuinedopuštadabudeproizvoljnoshvaćenaitumačena,jernamjeravastihomipjesmomprotumačitisamusebe,ucjeliniuvjerenakakotoštonezna,možesaznati/spoznati,kakoćetoštonijedoživjela–veććeitakodoći–jertoživotpouzdanonosikaoneizbježanistvarnosnisadržaj,nariječimaškrtaumislimabogata.Jednakoodmjereno,brižljivoinedvosmisleno–precizno,u/7/sedamciklusaDiana

organizirasvojupjesničkuknjigu.Uprvom,knjizi istoimenomciklusu–Nesvanjivo–samojejednapjesma:Noćas je muk,asazdanajeodstihova:Noćas je muk / neznana jutra / u meni //ceste ne govore ništa / a jablanovi u drvoredu // noćas misli stisnute / šute // a magla / skriva.Dakako,tojenesvanjivo, bezizgledskrivenbesmislomkojinedopuštadaseištanepredviđenodogodiuzadatojslici,avrijemenaprostomoraproćidabiseotkrio/kazao/ugledaonovisadržaj.Pjesnikinjajesuptilnoirafinirano,utrenutkuartikuliranjapjesme,dohvatilatrenutak

sazrijevanjaiosobnogulaskauživot,umogućnostimenovanjaosobnepozicije,inti-mnespremnostidaseotisneusvijet ne/svanjivog,radijasnog,nedvosmislenogsmislakojićeoblikovatisobomiosobnomimaginativnompotrebomzaživotomposvojojmjeri–akojićeimenovatisvojimbićem,baškaoštovidinesvanjivo,jeručovjekuisvićeinesviće.StjecajemuvjetasvjedočimokadpublikazanijemiispredDianeinjezinepjesničke

riječi, ispredkristalnočistemisli isnagenjezinauvjerenjaukojeunosikrhkostsvojepojave,njezine–osobne,nepomućeneisnažnevjereupjesmu.


***DianaBurazerjeintelektualniipoetičkifenomensurovogbalkanskogprostorakoji

nampjesmom ipojavom intencionalno otapa ljudskim ipovijesnimzlomzaleđenasrca,omogućavaljudskiopstanak.Istodobno,Dianapjevaprijesvegaosebi,osvojimnedoumicamaiodanostima,iliosvojimotajstvimaživota.Naime,Dianinouvjerenjevrlojeduboko,donepojamnog,jer,Htijenja su nam kao krugovi na vodi, Zašto nestajati – kad sunce još uvijek treperi na kamenu, zašto,kadionakood svega čine jesen...UsljedećemciklusuI tako jednog jutra,utripjesmebeznaslova,DianaBurazerse

opraštaoddjetinjstvajednostavnoibezdramatskihelemenata,prosto,kakosetovećidogađauživotu,jerzrelostjezasnovanijaisnažnijaodmladalačkihzanosa. Obično, svakodnevno–rećićesvojojpjesničkojsamosvijestiblisko:i tako jednoga jutra, / sa-svim običnog jutra / postanemo odrasli / Tako jednog jutra, u nama / Nešto se slomi / i zamijeni novim; / Nešto se skloni / u zaborav, a / Nešto se uspravi i / nadopuni praznine. // I tako / jednog jutra probudimo se / i ozbiljniji / i novi / i stariji / za čitavo djetinjstvo. Već odavno smo prestali razbijati koljena / snovi nam bježe galopom / kroz / uske prozore / u / poljane... / dvorište smo po ko zna koji put pretrčali... /još uvijek smo / na svojoj strani rijeke... aglasom vjetra neko je nešto rekao...Vrijemesazrijevanjaiznimnojezahtjevno,iskrasvijestinadjačavaplamenuokolišu

iprijeilikasnijeisamapostajevatrakojagoridokrajaživota.DianaBurzerjevrloranoosjetilaukojojmjeriježivotsloženapojava,kaodajesvijestotomepovuklagenetskiiznekihjošsloženijihitežihvremenaokojimaineznamo,papišeciklusDaljine su čudno jake.Dakako,najjače!Ta,jošuvijekvrlomladaženapunojeznalaodaljinama!Tojefascinirajuće:oprašta se sa sivom pjesmom,onaznadajepjesmasvjetlostkojompro-laziživot:Daljine su čudno jake / i ponekad ukradu ... Još samo ponekad zađem na onu stranu / gdje Jučer živi u livadama / i sluti jutro. // I tražim uzaludno / samoniklu ljepotu u liku maka. Ili:Ulicom teku potoci kišnih kapi, / noć je hladna / nesvanjiva / duga / i teška / od umora u očima. / I kao i uvijek u takvim noćima / Izmislit ću bol i bolovati do jutra.Pjesnikinjajesvjesnadastanjepostajegrozničavo:na ogradi neke oči / zure danima

/ i ja ne znam hoću l’ moći / pogledati stražare...ili:Tako se bojim / otvorene duše / ko-račati / Ulicom.../Madajeosobazakojom,štobirekaoPetarGudelj:Koraca maslina/. Odovihstihovaneizbježnočovjekapodilazežmarci...Ali,njezinanevinostjejošuvijeksamookrenutausebe!Tasamosvjesnamladaženaćesamabirati!I,nećejojsemoćipodvaljivati.Onamislidalje!Vidivišeineodustajeodsvojihželja.Okonjekaokrhotinestaklabljeskajućipršteželje.Jer,nijejednostavnostakvomosobomipjesnikinjom,sčovjekom–DianomBura-

zer.Onapitanjanečeka,onaihsamapostavlja: Šta ako neka sumnja u mene slučajno svrati? –upitatćese.Tuvrstuzrelostiu21-godišnjojženi,ljudi,naprostopreviđaju!Ne-majupojmadatounjima/ženama/anđeoskiblistavimmožepostojatikaoneporecivo.Instaliranokaoosnovnozaštitnosredstvo!Uostalom,otkudtonjimaumikroimakrosmislu,dokihuslikamaraznoselica,oči,usne,grudi,treperavkorak,šarm/ženskaljepota?!!

***Tkomožeznatištotakveosobesvemogu?Iznaju?!Onaokomiprstomiz dosade

pratikapkojaklizistaklomizvana/jelitosuzanaobrazuusamoći?/;...suviše je tiho /


ne mislim ništa / Suviše je tiho / Šta ako neka sumnja u mene slučajno svrati?Što?!Ništa!Jednom će neke daleke rijeke / izgubiti svoj put, zalutati.... Ostati između nas./Unjoj./ Neprijelaznesu,kažuipriznajuDianisvikojijecijene.A,volesvikojijeznaju.Dubokobolnojebititoliko,utojmjerisvjestanokruženjausvojojsamoći,atamlada

ženaipjesnikinja–DianaBurazer–imalaječaksnagesvimtimvladatiibitiprkosnanaiznimnošarmantannačin.Poigravalasesobom:Što ako neka sumnja u mene svrati – ciklusjekojiprovociranju,osobno.Plesje,igresupodmaskama,zatoćepoželjetiisamauzetimasku.Oddosadeprstomnaprozorskomstaklukapiprati,bezmisli,utiši-ni,tihojeisamojebrižnamisaoosumnjikojabimoglasvratiti...Svratitikaosumnja,dabinekedalekerijekemogleizgubitisvojput,zalutati... i ostati između nas.Kakvaljubav.Jer,Htijenja su nam kao krugovi na vodi / što se ostvaruju oko bačenog kamena, / idu u nedogled i gube svaki smisao.I,dobrokaže:Puna sam nekih malih istina... Nema više ni jedne jedine varke / nema traga svjesnom laganju sebe / ostaje čista misao / i velika praznina. Tepitanje: Može li se ostati onaj isti? / Sav na jednome mjestu / Sav skupljen u jednoj duši / Izrečen jednom mišlju...

***Životje,jednako,sasvimrazvidnasituacijainejasnaslutnja.itajnazivknjigeNesva-

njivoimaširismisaokojićeobilježitinesamopjesništvoDianeBurazerucijelosti,čakvišeodtoga,bh.pjesništvokojećesepotomovaplotitidijelomiupjesništvuJozefineDautbegović–odRima do Kapue...,tojeistipoetičkikod.Dianinživotkojićesepreda-nozalagatizasvanjivo,jernesvanjivo,kaoprvaknjigaiživotnastavkatrebalobisvanutiunekojnarednojzori.Dakako,borbazasamosvijestdovodičovjekanarubsamoćeipatnje,upravoželjom

daseostanesvoj,baškakoseostajesam.Tadanavirupravapitanja.A21-godišnjamla-daženaipjesnikinjaDianaBurazertozna!ČaknavodiDostojevskog:...u uzama se može naći golem život.Jošimaljudikojiuporno:od svega čine jesen.NaslovicjelinauknjiziNesvanjivomogusečitatikaoliterarnoiestetskivisoktrajnovrijedanpjesničkioblikido-seg,skoro,paprofetski,npr.:Nesvanjivo / Noćas je muk / Jednog jutra / Uvrijedi nas istina / Daljine su čudno jake / A šta ako neka sumnja u mene slučajno svrati / Htijenja su nam kao krugovi na vodi / Zašto nestajati / Kad od svega čine jesen,kadjesenjestneizbježnaposebnounekimvečerima,sunčevimzalascima,nebeskimpasažima,dokrijekom otje-če,odlazakutamuukojojsemoguvidjetisamo/jedinozvijezde?!Nemamjestazabludi.Svejedogađajiondakadasenedogađa.Melankolijanasrćesasvihstrana,dozanaskarakterističneicjelovitepoetike melankolije,kakobirekaoDavorBeganović.

* * *

ČETVRTI ZIDKNJIŽEVNAOMLADINABiH.BibliotekaIfIGENIJA.

SARAJEVO.1985.

* * *Umjestoiznesvanjivogusvitanje,unarednojknjiziiskrsavaČetvrti zid.Kaosuoče-

njesasobomiživotom,kaoodsutnošćuotvorenogprostorazadugosnivanenamjerei


dugpohod:Pa zar nije ljepše biti / odvezan,kaočamac,npr. / Listati šume / raskopčane / Prihvatiti miris nepoznatog... / bilo bi lijepo misli odvesti sitnicama / i sam biti sitnica... /... / Neka tajna bol u meni gradi kule / sanjam bijelu obalu / i prozirna jutra.Dianapriželj-kujestvarnostkojenema.Osobnaimaginacijasaplićeiobaračovjekanaleđa.

Ostalo je lako: /Nositi kamen pijesak i vodu, / na čistini sagraditi kuću / donijeti sunce nebo i biljke /oko kuće rast pokrenuti.// Unijeti neke stvari / slike na zid objesiti / u kući / najbolje namjere imati. //Ostalo je lako, /sada bi sve trebalo ići po redu, / iznenađenja su dopuštena / samo neupućenima / i brzopletima, // u svakom pogledu / sreća je za nas / što smo znali / i imali dovoljno vremena // u sveopćoj gradnji / ne izgubiti je. Imati Prvu kuću u doliniiIstu šutnju.SmišljatiBrojalicezadonošenjeodluke,alitoplinunitkonemožeizmisliti,jermorastvarnopostojati.Dakle,opjesničkomprojektuucijelostiriječjest.Oidejikojanaskaoljudeopćenitonosi ikojasvojomenergijomnamavlada,asvojimsmislomoznačavasmjernašegakretanja,nadairada.

***Dakako,djetinjstvojeprošloiostalosamokriterijemiščekivaneljepotekojubitre-

balidonijetiživot,mladostizrelost–isvejedaljeodtogsmisla.Svojubistruinepo-mućenusamosvijestusljedećemciklusuUvrijedi nas istina,pjesnikinjaseoslanjanastihoveMakaDizdara:Ima jedna modra rijeka. / Valja nama preko rijeke.Inesamoto,Pjesnikinjakonstatira:...još uvijek smo / na svojoj strani rijeke.(!) Glasom vjetra netko je nešto rekao.Dakako,svijet jesvakomedrukčijezadat.Itako–život.Arješenjesemoženaćisamoukomuniciranju.OblikovanapoetskarefleksijaDianeBurazerdolaziiznjezinasrca,iznjezineemocionalneinteligencijeivisokeosjećajnosti.Pjesnikinja,dakle,vršistrogodabirriječi,značenjaismislova.Pjesnikinjaznakakoje

čovjeksvemirikakonemagranicezamogućnostikomuniciranja,tekst,pogotovojezau-vijekisti,paihnemogupredstavljatinirijeke.Uzaludjesveštočovjekneprihvaćapremasvojimkriterijima.Tosčovjekominemanaročiteveze,tojespoznajaizvanovogasvijetapoputčovjekovesamo/voljeiponjegajeutjecajnijaodoneokojojimasvijest!DianajePrva kuća u dolini, astežejeIsta šutnja,pišeBrojalicudaoslobodimisao

iglas:Nikome dali / Nikome uzeli / sve zaobišli,/ i ostali mali / Nikome riječ rekli / Sve prešutjeli / mislimo // svim zamkama utekli / A nismo / Nikome ljubav pokazali / sami sebi se okrenuli / I ne znamo što sad, // Da smo barem koga / pitali. Diana je mudrop/r/ošlaodulaznogzidaiulaznihvrata,prošlaizmeđudvaidošladočetvrtog zidakojijojzatvaraprostor,ikojićejeprinuditidaidedalje,papišePrvu pjesmu o odlasku, jer/ u šetnji je svijet/.../A jeseni stvarno prolaze // dok, kao kakvi rasipnici / iz obijesti ili na-vike / gradimo / najnepotrebniji most / ikada viđen.PapišeSkicu za maglu,/Pleternica/ a omamljena ravnicom, žitima, sunčevom svjetlošću imakovima/bulkama,moćnomrijekom,osjećakakone može na kamenu procvjetati, treba joj širina, pogled horizonta;doživljavaosobnu/smiješnu/pobunuocjenjujućijekaomoć ili osobnu nemoć, svjed-no.Inajskromnijičovjekjemanjinegoštosesebičini.ZatoipišeDrugu pjesmu o odlasku,uvjerena kako treba napustiti /ove tople i sigurne

oblike, / jer, sve je tu istraženo, / sve riječi su izmijenjene, /sve zamke otkrivene, / sve misli podijeljene / ... treba napustiti / ove poznate oblike ... dosljednost / nije uvijek vrlina. Pjesnikinjajeuistinumudra!U šetnji je svijet! Negubitivrijemetekradidosljednostiupostupanju,negosamoakodosljednostjestvrlinakojadonosinovirezultat.


Usputne pjesmepočinjeLjubavnom pjesmom /bljesak crnog bisera čuva u crnom satenu/ ipotomispisujecijelirepertorijrazlogazaodlazak: Priča, Ona i ja, Blizine, Nji-hovo doba...ikonačno,Divna mogućnost povratkajetu.Igra je Blaga prisila / ili okovi teži od vremena / putu je da bude put / meni / da mu ne vjerujem // tiha sila / ili samovolja tvrđa od kamena / svejedno / meni je da budem put...Pravo vrijeme... sva su mora / u pravo vrijeme / pouzdana. Rodoljubna pjesma,napisanauWichiti,Kansas,SAD,ukojojnakrajukaže:Noću zaključavamo sva vrata /ponosni / jedva se prepoznajemo u blje-štavom zrcalu, / pa gasimo svjetla / i iza vjeđa / polako / sa nepotrebnom skromnošću / izlaze stari i dragi predjeli. Treća pjesma o odlaskudogađasekadaseodlaskomvišenegubiništa,jersva su mjesta od čistilišta / bolja / ma gdje bila.PjesmamirenjasasvimnemirimajestČetvrti zid.Krhak,svijetsetrošiiuspostavljakaomisaoopreprecinakojusenijemogloračunati.APrelistava stranice uputstva za plovidbu / u ovo podosta odmaklo ljeto / u sobi

/ uhvaćen slijepi miš /udara o tri svijetla zida // i čini se gotovo; / miri se i posljednji neumireni nemir.Svjetlomožebitipreprekaiograničenje,svjetlonamnemoraslužitikakosmogazamislili,kadsmoželjelividjeti/jer,osjećamoiutmini,aponajvećmaserukovodimoosjećanjem/.

***Samosedubokonostalgičan,melankoličanisjetan,saživotomiokruženjemsrasli

pjesnikuvijekjasnonada,jer,kaoočiglednuviditustvarkojupriželjkuje,jertastvarsedogađa iponavljanaočigled,makarnekomedrugomisasvimzbunjenomzanavijek.Diananeželibezrazložnuinejasnusjetuusvomeživotu.Onaživijasnoibeskompro-misnoikadjeotežalaodželje.Mada ne znam je li na moj način uopće moguća ljubav./Mada,ljubavjemogućanasvenačine!/ A neću ništa drugo.Pamakar:Ista nam šutnja / stegla ruke / i ništa više / ni govovriti / tiše / nije dala...,a, / Uvijek druga drži dijete / dok putujemo zajedno /od posljednje usputne postaje. / Sjedim do prozora, / prednost onih što iz potaje / pokušavaju uhvatiti skakutave idile / s jednom mišlju: / barem u oku / možda potraje / možda potraje. // ... dosljednostmoždainijeuvijekvrlinakojaćedatirezultat,jer:...na jesen / jesen...Osimsvega,čuvamo se u crnom satenukakosecrni biseri čuvajuadanepostanuobičankomadićstakla.Kamenatakoreći...Stavljam te u najsigurniji zaklon riječi / zaključavam sva vrata sigurnošću glasa /na ulazu / kao krajnju opreznost / postavljam / ljubav.Dianaznasveštojepotrebnozatuprilikuitakavsan.Zatojepunoonihkojisanjajunjezinstihipjesmu,noseihusvomeživotu.Skoropazbunjujućejekakoikolikodobroznasveštoljubavželiznatinasličan,

naskorojednak,ilibaremopćenitovrloblizaknačin;anarodoljuban način –sličanuodlaskuipovratku,posebno.Tojeputovanjekojemusekrajvidikaosigurnost u Domo-vini,jer,tajraskošansvijet–nijenjen,čakseiprijateljipojavljujupredsanjavljajućiseskromno,svjetlasegasejerseneprepoznajuublještavilu,nemaintimeizvantame...Tojeta,uvijek / divna je mogućnost / povratka.

***DianaBurazerjeosobaizvanrednosuptilne,izgrađeneirazuđenečuvstvenostikoje

je u cijelosti svjesna.Ovoposljednjepodcrtavamojerbeztesvijestinjezinaosjećajnostnebiimalafunkcijudjelatnogunjezinombiću,mišljenju,stihu.pjesmi.Onaznakako


Daljine su čudno jake–dosnageneizmjernekoja čovjeka može ukrasti od njega samo-ga.Daljinamijenjaizgledkrajobrazaisnagupoznatihljudi,stvari,uvjerenjaiosjećanja,pjesnikinjaseoslanjanasamoniklost makainjegovuljepotukaozadatostsvijetu,ali,nemasumnje,kadanoćuizniknustareželje–morasebolovati do jutra.Dakako,jer,pjesnikjesamočovjek,kaoisvidrugiljudi,manjeilivišene/vještuosobnomživotu.Pjesnikinjajemudra/ načitanaje,kulturalnoobilnorazuđenaiispunjena,aiuznosi-

ta:/Upamti / da poslije svakog zanosa / ostaje u nama samo / bezimena težina / i ništa drugo –dakle,dragaipoštenaosobaipjesničkadušakojanikoganeželipovrijediti! Ništa drugo osim / ledenih dlanova usamljenosti / i jednog mraka... I sve će se svesti na / slutnje kraja, nemir zbog neznanja.../ i bol, / povrh svega.Da.Riječjeostvarimaoko-jimauosjećanjuosobneegzistencijalnesamoćeDianaznapuno.Nijeseštedilaisadamoževedroširitimisaokojumisli,kojanasljudskiispunjava.

***MalojetogaještoistinskirazumijemospramosobakakvajeDianaBurazer.Možda

nerazumijemouopće,premdanasdokrajaodvodiubeskrajiispunjavafizičkaiduhovnaljepota,dobrota,tonglasa,biranaleksika,smisaoriječi.Htijenja su nam kao krugovi na vodi–reklabiDiananasvojneodoljivinačin.Onajeprepunaneodređenih,dalekih– ne-kih malih /velikih istinaispoznajakojenambitnočineživote.Onamislikakovišenemamjestazavarke,nizablude,dakako,nitragasvjesnomlaganjusamesebe–ostajesamočistamisaoivelikaprazninaunamakaodokazdasmosevaraliumeđuprostoru,dasmosebezrazložnodavali,iliželjelinekogaprevaritiuigri,pokvaritiigru,bezsvijestidajeigranajčistijainajiskrenijaopcijaživljenja.Čistalirskaapstrakcijapoprirodiinadi,ljudskomuvjerenjuismislu,sjetiisnazikojučuvainosisvakičovjek.Dakle,riječjeoosobikojumožmovoljetiiztolikorazloga,dajesasvimsporednokogaonavoli!

***Nerijetko,prvepjesmeiprveknjige,akosupromišljenedokrajaduhovnih,inven-

tivnih, autorskih, intelektualnih i pjesničkihmogućnosti, programatske jesu, a zato iprofetske.Utommirenjusasobomisvijetom,utraženjuputainačinapomirenja–Dia-naBurazerječudesnadomjere,dajojiskustvenoiprovjerenomožemojamčitiidrugi životukojemćebitinajljepšicvijet,baškaoisadaštopjesnikinjajestikaoštoćebitiumislimanašimosebi.ČinisedaDianaBurazernijemoralapromijenitinitijednupostavkuiznijetuusvo-

jojprvojknjizi.Jer,uopćenemaizgledadasvanenidrugima,atoznačikakoostajenesvanjivokaoosnovaiznačajkasvihnašihnastojanjaiživotakojibidadosegnusva-nuće idadočekamotajsmisaokojislutimoipriželjkujemo,kojinasostavljaprazneineispunjene–jer,nesvanjivojeststvarnostkojunastojimoprozrijeti/osvijetlitimalomsvjetlošćusvojihživotaiduhovnosti.

Nesvanjivojesve,najvećidometusmisluiznačenjusvanjivanja,aliinajvećapotvr-datogsmislakojikaoteretpadaunašunapregnutumisaoiuspravljenuglavu.Dianajeshvatilagdjesmo,razumjelakakvismo,Diananasjeopravdalasvojimstihom,svojomvječnomnadomdasuljudiboljinegoštotouopćemogubiti,asvojimuvjerljivimna-stojanjemdamožemoproćisdrugestranesmislaisvijetakojimsezavaravamokakobismoodnjegovalikulturusvojeslabašnevjerepremadrugomčovjeku.Tamladažena


našlajesnagebitisudacizmeđučovjekainjegovihmogućnostidashvatisvojupozi-ciju,svojsvijetisvojupriliku,davidiikažekakoiblještavajasnoćasamokrijestvaransmisaoistvarnutmicu.

***Pjesnikomsevihoriigraju.Uzgredandojampostajevihororkanskesnageinikadne

znamogdjećepjesnikosvanutiosimusebiisvojojdubini,sasvevišegorčineidobrotepremadrugomčovjekuiljuudima.Dianajejedanodtih,svimazadatihljudi–daihzovupje-snicimasudbonosnicimausvojojnajintimnijojrazinirazumijevanjasvijetaisamogasebe.Sada,štogoddanapišemo,printčinistvarnim.Premda,dotogainijemistalonataj

način.Jer,stalomijedoDianineriječi, napravišlogičkupogreškukojatedržiuživotu.Printjeopakastvarkojaopčinjava.Ovjekovječuješneodrživeaspekte,pojaveiodnose.Sadakomuniciramoopovodimakojisunevažni.Ali,polaganjeračunasamomesebiuvijeksemožedogoditi.Tada,tamonemabitnihstvari,nimenesporednog.Takoistatrajezauvijek.Tkojetumudaratkonaivan,pa,sporednojest.Dianasvjesnasebejest.Čakvidimijakojisamogledam.StalnojeprisutnainesumnjivatenzijadaserazaberenesvanjivsvijetizDianineprve

knjige.TopjesničkopregnućezatvorenojeČetvrtim zidom.Dragostjeostalacrni biser kojiseizdvajasamsvojimizgledom,koji se čuva u crnom satenu dok se svi drugi podijele već na obali.Nesumnjivajepotrebadaserazaznajupojedinosti idosegneprimjerenarazina.Pouzdano,tuseishvatikakosenijehodilouzaludikakojedosegstvaran,kakojesvijetrazabranikakosepoistucijenunemožedaljejerstalnojepotrebnažrtva.Smisaojepaoprednoge,razastroseumisaokrozjedansvijetsmsla.Saistomsnagomsenemožedalje,aodmorjetakopotrebanumornombiću.Svetodosadabiojejedansvijet,svenadaljebitćedrugi,stiglosenaodmorištedabisemoglozakoračitiu drugi svijet.

* * *

ODMORIŠTE IZMEĐU DVA SVIJETA

NakladaMD.Zagreb,1994.

* * *Zapravo,knjigesusvjetovikoji seponekad tekdotičunapolici iliusadržaju,ali

ponekadine.Izmeđusvjetovasurastojanjakojaznalcikoristekaoodmorišta.DianaBurazerjenatomrastojanju/odmorištuizmeđudva svijeta,otkrilaodmorištekaosvojunovuknjigu.TojeonaDianaBurazerkojajejošuspomenutomknjiževnomklubuArs meauLjubuškomsustavnoraslairazvijalasvojodnospremajeziku,sintagmi,stihu,misaonimprocesimaimogućnostimapoezije,apotomgaprodubljavalausvojimknji-gamaisvomeživotu,prvodonesvanjivog.Potom,daljeidalje.

Odmorište između dva svijetamjestojezapreispitivanjepostignućaipoputbine,procje-nunamjereidonošenjeodlukeonastavkuiliprestankuistestvari.Zadržavanjenaneizbjež-nommjestu,namjestupropitivanjaobitnomivažnom,posljednjajeprilikaovosvjetskogpogledauosobniprijeđeniputiživotdozrelostikojazaustavljailipodržavaprocese.Diana


Burazerćereći:Nema tu tajni / niti se sanja / između nas padaju / srebreni leptiri...svileni svjetovi / u kojima smo možda živjeli / pa zaboravili / dotiču nas tek u svom prolazu / kroz vrijeme / Dok stojimo poput ugaslih svjetionika / očarani igrom tuđeg svijetla....Polako, da i ne znamo / Između / Ove usplahirenosti i samoće / Događa se naš svijet. Jer,Poslije, / dugo i beskorisno / stojim u polju./ ... / U daljini izvan svega, / bijela cesta ulazi u nebo/.

* * *Ovapjesnikinjaimasvojopsežanrepertorijpjesničkihiživotnihpostavki,pojmova

iprioriteta.Nastojiihizmiriti.Svestiuisturavan.Izjednačiti ihustvarnosti,značenjuirazlikama,estetskojraziniibesmislusvakodnevlja,usebiosobno,jer,neštediseDianaBurazer.Onajepjesništvunaklonjenacijelimsvojimbićemiutomejeplaha,očarava-juća,zbunjujućačakizasvojenajbližeiravnodušnipragmatičnisvijet.Jer,nemamomitoštoDianaBurazerjest.Prosto,posvojojprirodiidušizasvenas,poživotuivremenukojisunamdatinadar,aliizacijelisvijet,ljudskishvaćen,čaksasuvišeravnodušnihljudikojininerazmišljajuoljubavi...azaDianuBurazerljubavjespiritus movensživ-ljenja,općenito.Iisključivo.Baškaoodgovornapitanje:Čemu život ako tebe nema?Zatojefascinantnoštosveikakona odmorištu između dva svijeta–voliičemuse

dajepjesnikinjaDianaBurazer!Sve do nepodnošljivosti tereta stvarnosne zbilje...kojibijemogaoodvestiidabesciljno / luta svijetom.Kaolutajući vitez!Priznajedajenosilaoklop,mač,koplje,ružičastestrelice–svedazaštitiljubav.Dadugošutiusvojojsobimeđupoznatimpredmetima.Vinogradisuitakojoštopli,ašumetopložute.Nestaju brodovi.Još malo sna iza sunčanih naočara / i gotovo–kaodanamješanuoArsenDedić.UlaziDianaiunerješivesituacije,jer,odonihjekojineprešuteni trun u oku,nisjenuuduši:Moja vojska u tuđem gradu / bez noćišta i izdajnika / snaći se ne može.Dakako,Dianajeodanaistiniiljubavi.Kaoiuvijek.Kaoštopjesnikmorabiti.Diana

jeonajističovjekkojegsmovidjeliiprepoznaliusvomesvijetukaoosobnuželju.DianaBurazer,tažena,znastvarnostiistinuijošjespremnanasvoju sveopću ulogu.Zapravo,na odmorištu između dva svijeta,Pjesnikinjasenašlauratukojibezumljemplamti,kojinedasnunaoči,kojinoćuodzvanjavojničkimkoracimakrozgradove,natrgovimabučnimišarenimskupovimaodkojihnebježi–samo se odvajam / jer ovo vrijeme / koje je zajed-ničko /nije moje.RazumijeDianasvenašenesporazume:U prolazu me / ne pomišljajući još na vlastiti bijeg / pokušavaju privesti pogrešno naoružani vojnici. / Zadivljuje njihova muška volja: / U domu ih čekaju, a oni drže ovo zajedničko uporište, u oluji / svoj stijeg. // Razumijem / obmanula ih vatra i san / Pa čine ludosti. / Vratit će ih dim / i dan, / što li će neodlikovani heroji / u svojoj tužnoj budnosti, // hoće li znati / u pijesku / ozidati grad.Ijoš,nađevremenaisnagezaljubavnaosjećanja:Naslanjam glavu na sivi kaput,/

ispod ovratnika / sunce, / udišem lavandu na otoku. / Antunu i Margiti B., s ljubavlju /.NijelakopratitiDianu,alinemogućejeinerazumjetijeuovojknjizikojajeispisanatekkaojednapjesma,sjasnimosjećajemdasnaguimajuistvari,makakosedržaočovjek.Zatokaže:...Vratiš se, / jer sve je ipak tu. / I bogato iskustvo povratnika / i osjećaj konač-nog dolaska / čine te hrabrim, / pa uzimaš lađu / i veslaš polako / u očekivanju, // iako znaš: / ni ova prevelika svjetlost / neće nas uočiti , / čini se / da pada / samo / na most.Iakoprizeman,krhak,slabikratkovječan,čovjekneprekidnopraviistvarikojesuod

njegatrajnijeijače.Čovjekovbeskrajkonačnene/srećeusjenijeporušenogStarog mo-sta.Jednako:...Očevi ne stare / samo se umore / od blagih prijekora /i snova./.Ili:...I bit


će kao u bajci: /Svezat ću brezine kore paučinom / puhnuti tri puta u tu smjelu tvorevinu / jer vjerujem // sva su mora / U pravo vrijeme / pouzdana. Ili:...Moj otac skida naočari / stavlja ih na oblak / uzima štap / i kreće u šetnju / Blagi jastuci magle / i moja ljubav / pridr-žavaju ga. / Dan je izuzetno blistav, / velika sjajna kugla / ljulja se / opasno / na trepavicama. / Moj otac / Visok i sretan / odbacuje štap /i korača. / Ja mu govorim, / Dobro je/ Dobro je// Ujutro / dok se budim / i poslije / cijeli dan, / boli me / lakoća / s kojom smo se rastali.

***Dubina ljudske ipjesničkedomišljatostiDianeBurazer fascinira!To je,unajmanju

ruku,za takav lirizam–neočekivanarazina lirskeapstrakcije,npr.kadkaže:Krajnje je vrijeme da izdvojim dio nas / Za sve što će tek doći: / u škrinju tvoj smijeh, / Zvonki jutarnji glas. // Ti ne znaš / da nas već odavno tamo tajno preseljavam, / Umjesto mojih bijelih košulja, / sašivenih za duga i sretna putovanja / slažem neophodne stvari za opstanak, / za dane što nadiru na ovaj zid / koji smo sagradili da nas štiti / od mora, / od ljudi ni po čemu sličnih nama, / od vjetra. / U toploj utvrdi / nadamo se da je sve privid, / a u daljini / već šušte jedra njihovih snaga, / i uzaludno, / ja očekujem / ti očekuješ / njihov brodolom. Pautomesezrcalicijelinjezinživot,životnjezinihnajodanijihprijatelja!Hoćemoliikadpočetipjesničkimislitidabismodokonaliosobnubudućnost,tamnikrajilivječnusvjetlost?!!Ali:...Spasiti nas može samo /dobro more.RećićeDianaBurazer,konačno,našim

zajedničkimnedoumicamanasuprot,spunimpravom.Njezinarazinalirskeapstrakcijenevjerojatnojerelevantna,visokaiuvjerljivapjesničkakategorija,jer:približiti se jednoj stvari / mogu tek kad se udaljim od druge.Tarelevancijaubojita i tačna jest!Taman,nasuprotmalihčovjekovihmoći.Uovojknjizi,pojavljujuseinekepjesmeizknjigeČetvrti zid,kojesamoučvršćuju

našosjećajotomedajepjesnikinjaneupitnodosljednaizrelausvomodnosupremasvimpitanjimakojaiskrsavajuuživotu,spremnaibeskompromisnadopotresnogradihumanističkog,paćeupjesmisinu Filiputiraduizgovorenusamojsebi,završitistiho-vima:...nije se dogodilo / Napuštam plavičasti akvarel / i u svom srcu / zbog osobne ravnoteže /izvršavam pravilan raspored // samo još ponekad prevarim razum / za svoje godine / isuviše nesmotrenu stražu / i pustim / da se rodiš.Sjednakomsnagom,misaonomdubinomirezolutnošćuDianapišestihoveosvom

narodu,kojiuautobusima odlazi u rano jutro pravilno raspoređen premahladnom moru dok u oknima autobusa sviće..../ krajolik domovine / koju ljubimo zajedno / u njihovu je kovčegu...Pa,tojedoistabolnoirazornopočovjeka.Tojenevjerojatno!

* * *

DRUGA KUĆANakladnik:

JUTROPOEZIJEKnjigašesta.Urednik:SašaMeršinjak.

Drugo,neizmjenjenoizdanje.Zagreb,2003.Knjigajedobilanagradu

JOSIPSEVERza2002.godinu.


* * *Ievo,odjedanput,uDrugoj kući,zatječemoDianuBurazerupunoj ljudskoj ipje-

sničkojzrelostikrozkojugazičisto,elegantnoijasnokaomažoretkinjablistavailijepaunašimpogledima.A,bezsumnje,nevoljnosenašlauDrugoj kući,usasvimdrukčijemokruženjuod

onogaukojem jeodrasla i formirala sekaočovjek ipjesnikinja, ali utoliko je samoizoštrilasvojapjesničkasredstvaimehanizme,svojeljudskemogućnostidasesuočisaživotomidapritomostanesvojadoposljednjegatomaipravopisnogznakautekstu,daseoduprezlukojesuljudismisliliiproizveliinazvalirat.Autoreferencijalno,riječoizoštravanjuironijedorazinepersiflažeisarkazmapremasamojsebiiokruženjuucije-losti,patkoshvati,shvati.Oslanjajućisenasvojrazumijasnumisao,Diananetaktizira.Govorigledajućisugovornikuuoči./Atojeonoštomeljudskidržinanjezinojstrani./KnjigapočinjepjesmomKralj je gol–agoljedomjeredapjesnikinjadjetetuprva

stavljašakunaustakakonebiglasnoizustiloistinu o stanju kraljeve garderobe.Tojeonazastrašujućasituacijaukojojdijetegovoriupravoonoštojeodstarijihčulo,kaoneprikosnovenuistinu.Potomse,zapravo,kakojered,sasvimelementimapoznatepričekojuDianaBura-

zerznalačkislijedi,odvijavećverziranaopservacija,životnoiknjiževnodjelo.Valjapri-znati,ihrabroiprilježno,štoinijemoglobitidobroprimljenoukonkretnimprilikama,aliizbordabudepjesnikinja,Diananijemijenjalanizakakvuopciju.Nikadanijeignoriralatuvrhunaravnupotrebudakažetoštoima,nipodcijenudajetostajeglaveiživota.NagradaJosip Sever–izvrsnajest,aliipjesnikinjainjezinaknjigazaslužujupunoviše.Nažalost, ikaopouobičajenojpraksi,sveće todoći,ali,dakako,punokasnije... jertrenutačnotonismoustanjurazumjeti.Pjesnikvjerujeuistinitostibudućnostosobneriječiidajesebezostataka,zatose

njime vihori igraju,alimusevjerujenariječ,zatosenebojivihora,zatoimasnaguido-sljednost.ZatoseuovojknjiziDianaostvarujenadosadneuobičajennačinironično,ci-ničnoigrotesknimslikama.Mjestasrastanjasukriva,štobirekaoDžoniŠtulić,aliDianasenašlanafiligranskim pločnicimarodnogagrada,udrugoj kućikojujojjeotvoriorat.Uspravnostiponosjojdrži,očiglednostnovokomponiranihstvarikojebihtjelepostatiglavneizamijenitivrijednostiunjezinuživotu,skojimaneznajunikomunicirati,doksejedninevještigrade,drugiuistinunevještijesuilošerade,alisupodaničkiodaninovom svijetu i poretku, najčešće vođi i svom interesu. Dianina, tipično ženska osjećajnostsvemudajekrajnjeintimističkuatmosferuiprijemčivukvalitetnumjeru.Cijelastvarpostajeizvanvremena,suvremenaisvevremena,atakokraljipodanici,

rituali,odore,poredak,javljanjezavisti,nalazespasuzapisima,bilješkeistrahu,zapisokući,zapisovojnikukojisedijeliprijesnanabjelinumjesečevasvjetla i pola duše uz oružje kako bi se / pridružio tužnoj koloni svojih zarobljenika.Zagrebimafiligransku povijest, zbog filigranskih pločnika,dakako,kao i ljudikoji sus filigranomrasli.Kadoduilikadaihodvedu,onitupovijestponesu;kadasevrate,položefiligrannanjimaomiljenommjestu,makarukovčegukojimožeposlužitizarazličitenamjene.Ponekadsemoradugoputovati.Ponekad–zauvijek.RadiVječnostizakojomživottragaiukojojopstaje.Dianinstihjedijamantski brušena struktura,kroznjegasevidiiunjemusesveogle-

da,unjemusevidipunovišeodnjezinasvijeta,tojebrižljivomkontemplacijomizveden


iodmeditativniorefleksivnihimpulsabrižljivosazdan,zatosvojautoportretDianamožezamišljatikaohridsvogakamenog tijela u plavom položenom zrcalu.Tamnireljefipo-stajuslike,Dianasepretvarautočku/koja pokušava slijediti sunce.Odlazakjekompli-ciran,pjesnikinjajeizmeđudvazrcalarazapeta,abrododlazibljeskajući mrežama na mjesečini.Drugozrcalojepoezijakojazatamnjujeodraz.Dubokojelirskiraspoloženakadmislioškoljcitakodalekodaćeradinjemožda / naići / prekooceanski brod,avalćejesruba,sobaleponovnopovućiudubinudokonačekanarubuidržisveotvorezatvorene.Inače,Dianinepjesmeomorunajsuptilnijesuviđenjekolijevkeživota,morejegeneralnometaforasvakeneizrecivosti,svakedubineusebiiopćenitouživotu.Kao iskusan ljubavnik / more se iskrada iz kamene postelje.–rećiće.UdijeluknjigeDianaćeprogovoritisvojimznanjimaispoznajamaizteorijske matematike.Svejeknjiževnoiestetski,aliodajejejezik:parabola, kvadrant I, II, III..., etc.

* * *

NARANČAPoezija.fIDIPID.Zagreb.

2008.

* * *Zbogprethodnogse imožereći:Pjesnik jebićekojimsevihori igraju.Tektako i

naočigledsvima.Pjesnikusamomisvimakojetointeresira.Tektako,eto,dabibio:ču-đenje u svijetu,kakorečeneponovljiviAntunBrankoŠimić.Kakobimumogleoči,tako,velike i nijeme rasti pored stvari.Pjesnik jest jednostradanjeusvijetu.Bezdaljnjeg.Svima,sasvimjasnoinaočigled,dokgoriisvijetliulukuiletusvojemetaforeiparabole.Dokstradaivoli.Dokkazujesebeidruge,sebiidrugima.Naranča jesasvojimbrojnimkošticamasimbolplodnosti, iakoovdjestalno ima-

monaumuipjesmuArsenaDedićaNe daj se Ines:Tvoja soba obješena u zraku kao narandža... Prostakušo i plemkinjo moja...Bojanarančesimboliziraravnotežuizmeđuduhailibida,ravnotežukojaseteškodosežeilakoruši,zatotaintenzivnabojapostajeotkrovenjebožanskeljubaviilioznakapohote.Aliudragomkamenuhijacintu–simboljevjernosti,dokjekaoplodamblemtrajnostibraka.Onavoliistradadokjojsebolisdugomiznadgradasvijajuuluk.Pjesnikinjajest

općanada,dokljubiiželi.Aliikadpadaubezdanisvojsan,isvećedosegnutiprijenegoliosobnipad.Misaona,likomisrcem,lirikom.Zaljubljena,snena,umnadovi-sprenosti.Spobunom,otporom.Aliirodoljubna.Doktražiidaje,samo,tekdaitakodatraje.Uprvomciklusu:Sve su jeseni,Dianaćereći:Ako u jabukama ima dovoljno / na-

kupljenog sunca, / Krajem rujna je svadba. // Sve su jeseni / još jedanput.Bezsumnjeonautomejasnovidiisvojsretansan,madaćeu šetnju izaći kroz otškrinuta vrata,jer,pušeprohladanvjetarinosikišuukoso.Osobno,pitamse,zaštoseupuštamuovakveinterpretativnezahvateieksperimente?Izprijateljskeodanosti?Da.Ali,kakotounijetiusvojživotkaoosobnost?Kaočinjenicu?Pišućipoeziju?KakotoimatikaosvojeičuvatikaoDianinoblago?


***Pjesnikjebićekojimsevihoriigraju,tektakoinaočigled–ponavljamfrazu.Inter-

net jevjetar,olujavirtualnogvremenaisvijetavirtualnoguprostoruukojemizgarajuduhovneenergije,uzletasmisla iželjeusudarumolekula,pa ikadpjesnikupušuujedra–ugrožavajumubrod,čupajukormiloizruku,lomejarbole,cijepajujedra,jertojevišeolujanegobilošto.ApjesniknijeKapetan.Niusvojojpjesmionnijevojnik sreće.Ikakobibilodrukčije?SvojunovuknjiguDianaBurazerpočinjeistoimenompjesmomkojajenastalaunjenomneposrednomsusretusazrelimplodomkojipostupnoizvodiiznarančastekoreigledaunježnojopnastoj košuljici.DianinapjesmaonarančičistajeielementarnaljubavpremasunčanomJugu,njegovusuncu,svjetluimoru,raskošnomplodu,aliigonetanjeplodnostikojuNarančasvojimsjemenkamasimboličnooznačava.PotomslijediDnevnik hiperbole /preuveličavanja/ uovomprimjeru,preuveličavanja

spoznajeodijelusvijetakojičiniikojiječini.Razumljivo,jertrebalojerastiidorastidotespoznaje,trebalojeutrenutkuspoznajezasvijetlitiulukuilibaremunjegovomevrhuprijenegoputanjakrenenaniže.UDianinusvijetutupreuveličavajućuuloguimačakiLeptir.Dianatobilježisnažnoineponovljivonaženskinačinilikaožena..../U pitanju je dostojanstvo / i želja da, ispod stakalca, / zadržim donekle lijep izraz lica / kako bi te kasnije i pogled na mene / dovoljno bolio. /...Diana,dakle,sasvimračunasosobnommetamorfozomkojuleptirsimbolizira.UDnevnik hiperboleulaziipjesmaZid,tesedamdanaDnevnikaukojimakulminira

pjesničkahiperboličnaslikaopadukojićestabiliziratipoljuljanuspoznajuoneposto-jećoj beskonačnosti.Doista, teško jepovjerovati,kadsvesvojeomeđujemosobom,ograničenošću svoga uma i znanja, ograničenom mogućnosti svoga promišljanja.Zato,tumorabitiLoših dana,ukojimaseničegaposebnognijedogodilo,Iluzijakojeimajudrugijer,Dianinotijelo ima nevidljivu stražu,/starija je nego nam se čini–azna-molipoštovatistarije?One,...Žene u njezinoj dobi / danju ispred kuće / naslonjene na dovratak / vjerno pridržavaju krov i / obješene oblake / ...Onesuistodobnoipunomlađenegoštoumijemozamisliti...imaju srce bez zaklona...Onamisliovremenu koje nam preostaje,znadajekaotakvaizgnana odasvud / premješta se / u kući svoga tijela,dostanevješto,alisrazlogom,doistekaroka...Osimsvega,Dianajeiopasan svjedokrata,akaotakva,nepoželjna,nevoljenajeineuvažavana,spodozrenjemgledanasasvihstrana,jerzasvjedokeseneznakomećeizbogčegazatrebati,nijemogućespovjerenjemgledatipjesničkoistinoljublje.Jednostavnorješavateškeiozbiljneteme,instalirastvarnemotive,aliznadaodigresatkapjesmukojomostajeunama;Kocka: U ledeneoj / staklena, / u staklenoj / kristalna, /u kristalnoj / šećerna, / u šećernoj / zamo-tana / kao najvrijedniji dragulj / vedrina / koju svakodnevno / stavljam u jutarnju kavu. /Pijem naiskap //Iznenađuje / lakoća / kojom mi vjerujete.Točno.Povremeno,na fascinirajuće jednostavannačin,kaževelike istine:Grad kao ljudi

–naslovitćecikluspjesamauNaranči,ami,nemamobašunavicislijeditilogikukojanasvodidosušteistineosloženomproblemuurbaneantropologije.A,samotakojestidrukčijenemožebiti.TujepjesmaoStarom gradu,potompjesmaoMostaru/posve-ćenapok.pjesnikuNenaduBorozanu/,pjesmaoZagrebuupodnaslovuoznačenakao/Filigranska povijest/štojesvakakomudrijeodnekedrugeposvete,makaripjesnikukojijeFiligranske pločnikestavionanosačzvuka.Opčinjavajednostavnostizrelosts


kojompjesnikinjarješavasvojapjesničkapitanjaosvijetuiživotu,samosvjesnoipre-cizno,otresitosjasnomnamjeromdausvojojvizuriučvrstisebe,jersveštoočekuje–očekujeodsebe,jednakokaoštosuoduvijekkaoidanas–sviokrenutisvojojželjiinamjeri,pasesljedećicikluszoveNar,plodanispunozrnevljaisokaali,iprvidioriječiNaranča.DianaBurazercijelimbićemmisliivoliizbunjujenasočitostskojomunamarazlikujesvepojedinosti kojenas tvore, zatvaraju iotvaraju,čak iuodnosusnjom.Zaljubljenost: Kad sve prođe / ostajemo trajno / zaljubljeni / u svoju bol.Ponekad,neo-doljivosugestivnoprenosinamozračje,intonaciju–izpoezijeArsenaDedića,kojuvoli.Vidimotada,kakobliskoosjećamoživotiprolaznostikakosupodudarnostistvarne;Jutarnji poljubac:Jutro je i vrijeme je za ustajanje. Oči još držim zatvorene, / pokušavam produžiti noć /... Dijelom tijela izvan pokrivača pokušavam odrediti temperaturu i vrijeme. / ali, kad progledam znati ću ono što i sada znam: Kasna je jesen. I kiši./nedostajesamosintagma:na otocima./

***Itakoto,dociklusaKuća / za Margitu i Tona/, pjesmaVeljača na otoku:Kuću je prvo

napustio otac, /potom majka. / Stvari su još neko vrijeme živjele / iza zatvorenih vrata / posložene i čiste /same / bez sunca / U kuhinji / na policama / Vjerno čuvajući mirise, / kao vojnici na počasnoj straži. ....Ili: Soba moje majke: Čim otvorim vrata i / prekoračim prag /s bljedunjavih vlažnih zavjesa / sruči se ledeni šal / na moja ramena /dotakne kolje-na / zamota me cijelu. / Jedva koračam po sobi / dok me grli i uvjerava: / i ovo je ljubav / i ovo je ljubav.Snažne,meditativnorefleksivneikontemplativnesklopoveDianinastiha,spopadne

neodoljivasjetaupjesmiU kasnu jesen doputovala bi majka:U kasnu jesen doputovala bi majka. / U torbi samo dvije bluze, / suknja, cipele za kišu / i kućna haljina/ A sve ostalo / još nedozrele naranče. / Nedjeljom / kad idemo u crkvu / ljutila bih se na nju / što je uvijek u istoj odjeći. / I ovako sam previše ponijela, / govorila je, / a one rodile. // ... / Sada s otoka / sunčane sočne kugle / stižu bolničkim kolima/ Putuju s blijedim / i uplašenim ljudima / koje ne poznajem. / Vozač uvečer kasno / zvoni na vratima. / Evo poslali – kaže. / U kartonskoj kutiji samo naranče / Same izlaze i raspoređuju se / u gostinjskoj sobi / po navici / otvaraju ladice i ormar sa vješalicama. //... Dabidugoujesenizimumirisale.TakouovojknjiziNarančadobijakonačanoblikismisaoradikojegajeknjiganastala.

* * *EPILOGMoždajenajdragocjenijaspoznajapremakojojvidimokakojeDiananakarakteri-

stičannačin,osobnomsnagomivoljom,osvometrošku,krčilaiotvaralajedankrajnjeosobenpjesničkiputspunonatuknicaiinačicakojesudrugepjesnikinjemoglepre-poznati iprihvatiti,premakojimasusemogleorijentirati,snaći,poželjetidasekažuupjesmisvojimživotomkakobioznačilesvojekarakterističnomjesto,anatajnačinpopunileprazninenakulturalnojknjiževnojmapioskudnogkulturnogživljenjaunašemprostoru.SnagaidosljednostskojomjeDianaBurazerispisivalariječ,stihipjesmu,rijetka

jest.Uspjelajeinemislećiotome,institucionaliziratisamusebeisvojdarisvijet.DianaBurazerideuredmalobrojnihdamakojesunamljepotomsvojepjesničkemisliiriječi,


svojepoezije,uvijekustanjuispunitisrce,vratitivjeruuljubavihumanost,ispunitismi-saoinašegživotnogtrenutkakojinamnasvenačineizmiče,baškaoiživot.

***• Diana Burazer: NESVANJIVO. Poezija. SVJETLOST. Biblioteka NADA. Sarajevo,1974.

• Diana Burazer: ČETVRTI ZID. Poezija. Biblioteka IfIGENIJA. Književna omladinaBiH.Sarajevo,1985.

• DianaBuazer:NAODMORIŠTUIZMEĐUDVASVIJETA.Poezija.NakladaMD.Za-greb,1995.

• DianaBurazer:DRUGAKUĆA.Poezija.Tribina:JUTROPOEZIJE.Zagreb,2003.• DianaBurazer:NARANČA.Poezija.fIDIPID,Zagreb.2008.


MerimaOMERAGIĆ

PoetikamodernističkogskepticizmaRoman Kiklop Ranka Marinkovića

Apokaliptičnipogledinaumjetnost,paiknjiževnost,vodedoparadoksalnognadilaže-njakonačnostiizricanjemironičnogkomentaranastanjekulture i društva i politike,nakojejemodernaostvarilavelikiutjecaj.Negativnojstranikomunističkogutopizmakojuslavisoc-realizam,suprotstavljaseskeptičanpoglednadruštvoiumjetnost,teseknjiževnost iscrpljenosti1 krećeputanjomdestabilizacijesoc-realističkeparadigmeujužnoslavenskimknjiževnostimaizasnivanjanovepoetike modernističkog skepticizma.Tajprostorsukobadvijupoetikaujednopostajeimeđuprostorizmeđumodernizmaipostmodernizma.Padodsoc-realističkepraksepartizanskihromanakaegzistencijalnomproblemupojedincaiproblemutretiranjaiuloziumjetnosti,prvenstvenoknjiževnostidoprinoserazobličava-nju ideologija.Govoritiomodernizmubezpostmodernizma jenemoguće.Moderna je substantiv, postmoderna označava samo formu kako tu modernu danas treba ostvariti, naša moderna je postmoderno oblikovana.2 Podrivanjemmodernističkihprojekatakrozumjetnostostvarujeseotvaranjenovekritičkesvijesti,dabisekrozpoetikumodernistič-kogskepticizmazapočeoslommoderneinjenihmetapriča.Postmoderna nam kaže da je evropska utopija na kraju, ona priča o napretku od divljine do humaniteta, o emancipaciji čovječanstva, teleologiji duha i hermeneutici smisla.3 TakavprimjerjeromanRankaMa-rinkovićaKiklop (1965.),kojise utemeljuje na postupku karnevalizacije koji rezultira de-hijerarhizacijom kulturološkog i ukupnog društvenog sistema vrijednosti.4Upravosekrozpostupakkarnevalizacije,izmeđuostalog,destabiliziraideološkapraksasoc-realističkepoetikeinjenogsjećanjanaslavnuprošlostiuopćegajenjekultaheroja.SMarinkovićemotpočinjeanticipacijapostmodernističkoghrvatskogpisma.Autoravangardnodezinte-

1 UsvomčuvenomesejuKnjiževnost iscrpljenosti,kojipostajemanifestzacijelugeneraciju, JohnBartnatraguidejaL.fildingaiS.Sontagpišeoknjiževnostiitiskanojriječiuopćekaoiscrpljenojusvimsvojimmogućnostima.Posebnapažnjasepoklanjaformiromana,okojojsepromišljausklopudvostukostikojapodrazumijevarazličitestavove,odonogaoromanukojijenaizdisajuilionogoustra-javanjuromana,asvepovodomapokaliptičnogstavakritičaraipisacaookončanjuzapadnecivilizacije.2 Welsch,Wolfgang:Naša postmoderna moderna, NoviSad,2000,str.16.3 Šarčević,Abdulah:Filozofija u moderni. Doba otuđenja svijesti – analiza savremenosti, Sarajevo,1999,str.51.4 Kazaz,Enver:Disidentska uloga modernističkog skepticizma, Noviizraz,(juli–septembar),br.41,god.2008.str.38–52.


grira realističkistilskipostupak.Suvremeni romanpredstavlja ispitivanje novih moguć-nosti iskazivanja ljudskog iskustva jezikom (V. Žmegač), obilježen takvomodrednicomromanraspolućenogjezikakojijeobjektstalnogispitivanja,podutjecajemneoskepseinovepoetikenašaoseizmeđumoderneipostmoderne. EtiziranimdiskursimaMarinkovićputemjezičnostizalazinapoljepostmodernosti.Kiklopjeiscrpnastudijajednogkiklop-skog vremena,skeptičnigovorocivilizacijikojaseuslijeddruštvenekrizevratilastazamabarbarizma,tojeujednoipričaopovijesti,smještenauzagrebačkiboemskimilje,uočinadolaskaDrugogsvjetskog rata,prožetaciničnimopaskamaočovjekupredvratimadivljaštva,krajukulture,zaboravuistine,krizihumanizma,pričemupošteđenanijeostalanitiknjiževnost.OštrizaokretkojipostavljaMarinkovićevKiklopuodnosunapozitivneko-lektivnepričeisjećanjanaherojskiratsuočenasusdistopijskimtezamaonehumanostirata,povijesti,antiherojskomparadigmomizrečenomdiskursompobijeđenoga.RankoMarinkovićpotvrđujepesimističnubenjaminovsku i ničeansku tezuoponavljanju (rat-ne)povijestičovječanstva.DehumanističkemanifestacijeMarinkovićpratinasvimhori-zontimatragičnogljudskogpostojanjaštorezultirananarativnojrazinidezintegracijom romana.Poetikamodernističkogskepticizmakojasvojurealizacijupronalaziuegzisten-cijalističkojborbizajunakaosvajasvapodručjadjelovanjaiživota:povijesno,društveno,ideološko,etičko,kulturološko.Naime,tapoljaljudskogiskustvapokazujuukojojsmomjerisuočenisizopačenošćusvijetaukojojMoćigrajednuodključnihulogaukatastrofi.

Lom odisejsko – herojske paradigme Dvadesetostoljećejestoljećeparanoidnogdruštva,rastućebirokracije,barbarizma,

izgubljenenadeuhumanitetčovječanstva,trijumfatehnokracije,ideologije,potrošačkekulture,industralizacijedruštva.RomanRankaMarinkovićaKiklopjestuniverzalniiskazočovjekovojborbizaegzistencijalističkiopstanakuodnosunaduhmodernogvreme-na.Njegovdijaloškiiinterteksualnikarakterupućujenapodručjakojasekrozromanevociraju,akrećuseodBiblije,književnosti,mitologijepadopovijestiifilozofije.Obliciukojimaseinterteksualnostpojavljujesucitati,aluzije,parafraze,imitacije.Književno djelo se više ne konstituira kao autonomna, zatvorena struktura, već se formira kao svo-jevrstan „odgovor“ na druga djela, a često i na izazove suvremene kulture.5 Kiklop iznaslovaromana,Polifem, jednooki gad,mitskobićeantičkemitologijejemetaforaslo-mapovijesti,simboluništenjasvegahumanog,stalnaprijetnjačovjekovudruštvenomustrojstvu, propadanju individue, sustajanju i kraju kulture označenebarabarizmom,izgubljenenadeubudućnost.Tojesignaturaljudožderskeepohekojanajavljujenajez-dufašizma, svijet u njegovoj ukupnosti.SredišnjeliceromanaMelkior Tresić,intelektu-alac,kazališnikritičar,slomljenstrahomodnadolazećegrataimobilizacije,postajere-zoner,krozčijusvijestseprelamapovijesnoiskustvonjegakaopojedinca,aliiljudikojiga okružuju, a najčešće njegove opservacije imaju ironijski karkater ili su ilustrirane književnim analogijama.Kodiranamblematičnimimenomiprezimenom6,onjelicekojestojipredkaosominadolazećompovijesnomkrvavomkatastrofomukojojsepokazuje

5 Lešić,Zdenko:Teorija književnosti, Sarajevo,2005,str.517.6 MelkiorjeimejednogodTripaganskakraljakojisuslijedećisjevernjačudošlinovorođenomdjetetuIsusu,daihBogprimiusvojekraljevstvo.Ciljujedinjenjecijelogasvijeta.ImesenespominjeuBibliji,to jedjelo teologaBedaVenerabilisa i reinterpretacijaegipatskogmitaorađanjubogaAiona. Inače,MelkiorjezaštitnikputnikaiSvjetskogdanamladih.


smiješnombilokakvautopija,paireligijska.Njegovherojizam apsolutnog rizika ljudske sudbine još uvijek traje premda je konačni smisao života u zbilji zauvijek iščeznuo.7Onjesmještenusredištemučilišta,obuzetstrahom,onsetrese prednadolazećomkata-strofomkojaćeparadoksalnobitizajedničkacivilizaciji.Intelektualac,usamljenik,du-hovnalutalica,skeptikMelkiorneželispašavatidruge,onseborizavlastitukožu.Egzi-stencijalni strah postaje plodno mjesto za Melkiorovu halucinaciju i opsjednutostkiklopom.BrojnikritičarizamjerajuMarinkovićuštojelikMelkioraostavionedoreče-nim, beživotnim promatračem,anksioznim intelektualcem,alionjeprijesvegaformacijaputemkojeserezoniraduhovnostiintelektualnostjednogvremena,štojeostvarenjevećegiznačajnijegzadatkanegoštojetosamokreiranjelika.Romanneuvažavaopre-kuizmeđusvetogiprofanog.Karakteziragadesakralizacijamitskognačelaobavezneparadigmeživota.8Razaranjemstruktureromana,samromangovoriotomekakosemožepisati.Samafabula,okvirnapriča,gubinaintegrativnojmoćiteseromanraspadanafragmente,esejističkarazmatranja,anjegovidijelovisepovezanisustavomanalogi-ja.Romanjeiscijepannafragmentesvijetaodkojihjesvakisimbol.Kiklopimadvoplan-skiorganiziranufabuluukojojsepreplićurealistički i mitološko – simbolički sloj.Svakisuvremeniprizorimamitskuusporedbu,a mit postaje sredstvo unutarnje organizacije sižea.9 Marinkovićuromanukoristimitoveantičkogibiblijskogporijekla.NajzanimljivijiaspektmitskogpripovijedanjajestkorištenjetopikeOdisejeiparodiranjakultagrčkogheroja,čimejeprožetcijeliroman,aparodiziranapričaoherojuzauzimamjestookvirnepričeromana.IdeloškapraksakomunističkognacionalnogpamćenjatelosapovijestiosjećanjunaherojskiraturomanuKiklopdoživljavadekonstrukciju.Marinkovićironizirapostojećisustavvrijednostiipreokrećega.Poetikasoc-realističkeknjiževnostirazvijakultpartizanskogheroja,osloboditeljakojiideuratizhumanihrazloga.MarinkovićevlikMelkior jeparadigmaantiheroja kojomsedestabilizirapoetika soc-realizma,doknaraziniuniverzalnostiupitanjujelomherojskeparadigmeuopće.Oruđejemodernističkiskepticizam.Melkiorjemislećisubjekt,onsvjedoči o nemogućnosti uspostave kontakta i komunikacije intelektualca određena tipa i svijeta određene povijesno – društvene kon-figuracije. 10Tresićseželiuzdignutimoralno,svojimintelektom,alitojenemogućejerjeonsuočensčovjekomkrojačem historije,kanibalom,kiklopom,tejeunemogućnostiboritiseprotivratnogbesmislaosuđennaborbuzavlastituegzistencijuponačelulive and let die.Zarazlikuododisejskogtipaheroja,strahujućizbogmogućnostimobiliza-cije,onseosuđuje na post i prisilno izgladnjivanje,obrubljenostrašnim iščekivanjem.Skeptičnimgledanjemnačovjekainjegovotijelokaosimbol za sve ljudsko, za čisto zlo, naopakost, nastranostjestproduktparanoidnesvijesti,strahaodDrugogiličakvlasti-togtijela,o tijelu koje je skrovište privida čovječnosti, moralne niskosti, želje za osvetom i ubijanjem, o nesposobnosti da čovjek postane čovjek. UmazohističkojborbiprotivsvogatijelaMelkiorjezlostavljao sebe gorkim, sarkastičnim mislima i ulazio u svoje mu-

7 Solar,Milivoj:Teorija proze, Mitsko nasljeđe romana,Zagreb,1989,str144.8 Roman upravo gubi svoj temelj u mitologiji, pa odatle proizlazi njegov fiktivni ironijski karakter, koji je opozicija načelno zbiljske i ozbiljne svetosti mita. (...) Više ne samo mitsko nego i znanastveno iskustvo svijeta i života, razara roman „iznutra“ kao književnu vrstu kojoj je svrha oblikovanje cjelovitog iskustva epohe. Solar,Milivoj:Nav. djelo, str.146-149.9 Nemec,Krešimir: Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000, Zagreb,2003,str.247.10 Milanja,Cvjetko:Hrvatskiroman1945.-1990.str.30.


čilište s nasladom. IdejaoljudožderstvujeuskopovezanasMelkiorovimpromišljanjemtjelesnosti.Gledanjenačovjekakaomesozaljudoždera,čovjetinu jestposljedicaokru-ženjaiepohe,štoseočitujeukanibalizmu.KanibalskimotivuromanujeotjelotvorendramskomparabolomKanibali,groteskom,simboličnomsatiromkojaseprovlačikrozroman.TojepričaobrodolomcimasbrodaMenelajakojizavršavajunaotokuskaniba-lima,halucinacija kanibalske kulture, prožetaMelkiorovimstrahomodkomisije za regru-taciju mesa,strahompredhistorijom.Tojeigralucidneironije,velikapatnjaumakojaotporpronalaziufantazmi.DramaKanibali sečitakaoalegorijski nagovještaj situacije u kojoj će se naći čovječanstvo ugroženo Drugim svjetskim ratom i provalom novog bar-barstva.NjemačkifilozofWalterBenjamin,mislilacmodernei/ilipostmodernesvjedočioideologijamadvadesetogstoljećakojesuproizvelekolektivnekatastrofečimeseiz-gubilavjerauemancipacijučovječanstva.On1936.godinegovoriokolektivnojtraumiPrvogsvjetskogrataisnjomuveziopripovijedanjukaoizgubljenom umjeću.Benjaminproglašavadramukraja pripovijedanja (propast naracije) kao kritičku i teorijsku procje-nu općenitog povijesnog stanja stvari.RankoMarinkovićdjelujekaopostpripovjedač,nesamodajezarobljenuponavljanjupričavećiuponavljanjupričapovijesti.Književ-nostkoja jezasnovanana iskustvupojedinca imauloguupravorazobličitipovijesnepričenanačindačovjekagurneuraljepovijesti.Stvarnostpovijestiseogledakrozonekojisutraumatizirani poviješću.UpovijesnomsamoiskustvuMelkiorotkrivaputdepre-sijekojigaodvodiunihilizam,atamosestvaranovisimboličkisvijetkojigubinamo-raliziranjutejesuvremeni roman je u službi upozoravanja.TraumarataihitlerovštinejegledištepovijestizaMelkiora. Bacit ćeš me ljudožderima – ratnicima u kotao gdje se kuha Historija. Svi će dobiti svoj dio na tanjuru, zbog nacionalnog ponosa. A neutralni... oni će dobiti dima u oči, za kaznu. Oni nemaju ponosa, zato će ostati bez svoga dijela Historije. (...) Historija – učiteljica. Usidjelica s naočalima na šiljastom nosu, histerija, neiživljena sa šibom: nikada ne pogađamo šta hoće, uvijek smo za nešto krivi, klečimo za kaznu u kutu, okrenuti zidu, strepimo, dršćemo molimo onog Boga nad katedrom (iznad kralja Mladog): pusti da odahnemo, da živimo, da nas oslobodi straha i smrti u kojima nas prečesto bije naša draga učiteljica, Mi ne želimo Historije, mi želimo Života, Gospode!11 Zaplašenostnadvlastitomsudbinomjeproizvoduniverzalnogstraha.Hi-storijanedopuštaneutralnost,onatakvekažnjava,aMelikorkaotakavnemaizgledazaopstanak.Njegapokrećestrahnarazmišljanje.Onjeotkrioarhimedovskibiološki za-kon uzgona.Tijelo uronjeno u strah izgubi onoliko od svoje smrtnosti koliko teži istisnuti strah. Strahnijeobilježjeheroja,većljudikojipromišljaju,aMelkiorječovjekkojimisliiosjeća misli,nadaljeMarinkovićuniverzalnipokretač–strahpredočava lucidnokrozoptikuegzistencijeubudućnosti.SmisaorataseMelkioruotvaraustanjušoka.Odnos između traume i povijesti je nijemost (W.Benjamin).PrednavalomnovogkanibalizmaidestrukcijomhumanostiMelkiorkaopojedinacjenemoćan.Shodnotradiciji potlačenihonbježiušutnju.Postajeblijedipromatračpovijestidruštva.Melkiorovaživotnasferajestdžinovski mehanizamukojemnjegovindividualninaporkrozsvakodnevicupostajevakuumispunjenjedino brigom za neposredno, slučajno postojanje.12Onjekakosamsvjedočiporinut u vrijeme za mučno trajanje. Njegovaborbazasamogsebejepara-

11 Marinković,Ranko:Kiklop,Zagreb,1982,str.102.12 Solar,Milivoj:Nav. djelo, str.165.


doksalna,mazohistička,apomoćuparadoksaumodernisepokušavaukazatinaap-surdnost ljudskeegzistencije.13Potragazasmislomživotajunakanijesamoizgublje-nostusvijetu,nitiherojstvousvakodnevicivećparadigma života uopće.Svijetkojigaokružuje nije samobesmislen već i opasan. Kiklop je ujedno, i kako to pišeStojić,mračna metafora rata.MelkiorTresićkaopojedinacjenemoćanpredapsurdomrata,njegovsvijetkojijeograđenbodljikavomžicompostajemjestoupravenovegarniturevodnikapoputČička.Uprocjepuizmeđuvlastitogintelektualizmaisukobljenostisizo-krenutimsvijetomiporušenimvrijednostimaMelkiorjeskeptičanuodnosunačovjekainjegovokrojenjekrvavepovijestijerjeondestilirani ekstrakt antimilitarističkog raspolo-ženja.Soc-realističkogledanjenaratkaohumanističkiprojektčijijesmisaooslobođe-nje,Marinkovićevomskeptičnomprozomdoživljavaporaz.DehumaniziranaslikarataseočitujekrozvojskuutrenutcimaMelkiorovemobilizacije.Vojskaironijskiosvijetljenapostajemjestoukomesunacjenikonji,aneljudskiživoti,aizigravanjeteškihbolestiikamuflažazdravstvenogstanjauobičajenasvakodnevicaibojišnicanakojojsemorapreživjeti.Vizijom spoja kolektivne i osobne traumena horizontu povijesti,Marinkovićjetotalnodehumaniziraoiobesmislioratpokazujućigaujedinomispravnomsvjetlu:lju-dožderskomutemeljenomnaprolijevanjukrvi,kakotoMelkiorgorkoprimjećuje: Krv je ustavni smisao, kvintesencija moga podaništva, epopeja kraljevstva. (...)I onda (oprosti-te) ima i drugih tekućina u našem podaničkom tijelu. Zašto se toliko inzistira baš na krvi? Zar se ne bi moglo i nešto drugo prolijevati?14Meso jedu vojske – Rat je veliki gurman, jede samo fine stvari. Meso... Postmodernističkimosporavanjemmoderneuzpomoćskepseideziluzijedekonstruiraju se postojeći modeli svijeta,ananjihovomjestodolazedistopijskisvjetovi.Mjestogdjesesusrećuknjiževnostifilozofijajestetika.SmještajućisvojuraslojenupričuuočiDrugogsvjetskograta,Marinkovićsamuetikudovodiupita-nje.Ontočiniiza maske komike, ironije i humora.PovijesnidiskursPobjednikakojisetransponira iusamuknjiževnost,kaoštojetoslučajsasoc-realističkomknjiževnompraksomujužnoslavenskojinterliterarnojzajednicibivaironiziranupravouspostavomnovog tipa romana,kakav jeKiklop.Marinkovićev ironično-tragičnidiskurspobijeđe-nog,nijemogčovjekakojistojipredpovijesnimčinjenicamadestabiliziraideologijskuinterpretacijuprošlosti,ali iukupnekulturnetradicije.AntiherojskoiskustvonjegovoglikaMelkioraTresićajeuslužbirazobličavanjailomavećspomenutogiukorijenjenogutradicijuodisejsko–herojskogmitakojijenaovajnačinparodiran.Marinkovićevanti-junakispunjenskepsomislomljenstrahomjedinosemožepredati,nepostojilukav-stvokojimbiseonspasioizsvjetskešpiljekojomsuverenovladakiklop.

Psihogram društva – imperativ bitke s društvenim procesima Marinkovićromanomokrizi građanskog društvapokušavaucijelostiuniverzalizirati

iskustvokultureisudbineliterature,tenjenuuloguudruštvu.Skeptičnimpogledomnadruštvouromanuseželirazoritiutopijskaidejakultureteukazatinarasapsvihdruštve-nihvrijednosti.Uprethodnomdijeluradaizmeđuostalograzmatranajedimenzijade-stabilizacijeideološkepraksesoc-realističkepoetikeinjenogsjećanjanaslavnuproš-

13 Slaganje između strukture romana i strukture povijesnog svijeta Lukacs drži u našem dobu ponovo narušenim: roman više nije moguć ni u smislu demonskog traganja, jer junak više ne zna ni što da traži ni da li je traganje za smislom uopće potrebno. 14 Marinković,Ranko:Nav.djelo,str.43.


lost i gajenje kulta heroja, što je rezultiralo lomomodisejsko – herojske paradigmeuopće.MarinkovićevodruštvopredratnogZagreba jebodrijarskopotrošačkodruštvo.Prverečeniceromanasutekstovireklamačijijeciljdaglas prokletih malih stvariuspo-stavikontrolunadčovjekovimživotom,aliismrtikojanajednompostajepoetična ljepo-taiuspjeh.UdomenikritikedruštvaMarinkovićkoristećipoetikumodernističkogskep-ticizma,kojaoznačavaprijelazodmodernizmakapostmoderizmu,ostajemodernistkojiskeptičnogledanatehnokratskisvijet,znajućidasuvrijednostiživotauništeneidanemaputakapovratku,njegovmodernizamjemodernizamapokalipse, totalnog unište-nja, mraka,društvoje,kakotoizvrsnoprimjećujeMilanja,patologiziranodo zoologijno-sti i infernalnosti.Onnepozdravljagolitrijumf tehnokracijejersmatradaupravotehno-loškoosvajanjesvijetavodikanarkotiziranjumaseinjenomsilaskunarazinuživotinje,gdje ječovjek čovjeku kiklop. Kiklop jeuslužbi razotkrivanja, razobličavanja ikritikedruštvenihfenomena.Ostvarenjeikaopsihogramdruštvairezultatautorovemučneilucidneborbesaprocesimaukojimasesvijetnašao.Prijesvegariječjeopovijesnomtelosunadolskafašističkekatastrofeisdrugestranepočetkuradikalnogtehnokratizira-njadruštva.OsnovnoobilježjeMarinkovićevogromanajestebahtinovskokarnevalsko osećanje svetakojepodrazumijevaživot koji je skrenuo iz uobičajene kolotečine, ukida-nje hijerarhijskog poretka15prikazivanjenaličjasvijetakrozoptikuismijavanjauzvišenogipretencioznog.Naime,oprisutnjenasimbolika,metaforičansmisaostvarijesuMarin-kovićevavirtuoznavizurastvariiživotauopće.Akosekarnevalomizgrađujenovi modus odnosa čoveka prema čoveku,kojijeuMarinkovićakiklopski,ponovodolazimodoza-ključkaokarakteruMarinkovićevepoetike,čijejeosnovnoobilježjeskepticizam.Stogaje zanimljivo predstavljanje atmosfere u intelektualnim slojevima društva, boemštinekojajepoistovjećenasacirkusom,intelektualcima-umjetnicimaizjednačenimsklau-novimačijaseusta koče od kreveljenja, agrlo suši od grohotanjadoknjihovcinični um nesudjelujeulakrdiji lica.16 Cinikpristajenatrijumfsamopreživljavanjaisamosnalaže-nja,onpristajenakulturuipovijesnitijekukomejepotisnutboldasesvestrategijskiizopačuje.Valentpoistovjećujesvijetcirkusaijezika,kadapišedasuklaunovi motori svijeta onpolaziputemasocijacijepremakojojseutvrđujepodlogadruštvenogzadatkaimehanizmaukojemklaunpostajeodrednica javnog transa.Maskaznačiotkrivanje,klaunoviuvijekpokažusvojepravoliceujeziku.Kiklopjeucijelostiromanutemeljennarelativizaciji svakog sustava i poretka, svake vlasti i svakog položaja17 sustavavjerovanjauvelikeistine,kulturu.Jezikcinizma,sarkazmaigroteskesuMarinkovićevputzaizrazdruštvenih potresa i traume u psihu suvremenog intelektualca.EkscentričniMelkiorTre-sićsrazineminimalističkeintelektualneperspektivekrozsvojusvijestivlastitusudbinuizlazinapoljesutona europske kulture i civilizacije, te sa strepnjom svjedoči o provali barbarstva i novoga kanibalizma.IlikovidrugihintelektualcaMaestra,Uga,Donfernan-dajesuskeptičneanalizeipretvaranjapsihologijaizgubljenihljudiupsihogrammeđu-ratnogdruštva.MarinkovićevilikovisusmješteninapozornicuživotasasvakodnevnimmaskamazapravoproživljavajudramuizmeđuvlastitogJainametnuteimmaske.Mo-deran čovjek pati od permanentne krize identiteta.Tosutragikomični likovi,dokseis-podnjihovihmaskikrijuponiženiipovrijeđeniljudi koji se gnušaju svijeta oko sebe, a

15 Bahtin,M.Mihail:Problemi poetike Dostojevskog,Beograd,2000,str.116-117.16 Marinković,Ranko:Nevesele oči klauna,Zagreb,1986.17 Bahtin,M.Mihail:Nav. djelo,str.118.


prave veselo lice. To jepostupak koji jeRankoMarinkovićprenioodC.Chaplina aoznačavasmijeh nad apsurdom, pokušajublažavanjabesmislenesituacijepretvarajućijesmijehomupodnošljivibesmisao. Ironijskiosvrtnaduhovnostnjegovih likovajestizvlačenjeiz udobnog gnijezda građanske konvencionalnosti.MelkiorTresićjedrukčijilik,onjeopkoljen maskama,ačitateljimaogoljensvojimsumnjamaistrahovimaiizne-nađenošćuljudipodmaskama.Melkiorevuogoljenostiotvorenostprepoznajunjegovisugovornici i iskorištavajudajućimunadimakEustahije.Eustahije jesimbolično imedatoMelkioru,apotječe izkršćanskemitologije,on je jedanodsvetaca,univerzalni zaštitnik u svim životnim situacijama.Melkiorevapravovjernostnijevjerskogtipa,tojepotvrdasvihnjegovihstrahovakojisetrebajuobistiniti.Službenadoktrinaivodećimo-delipredstavaosvijetuMarinkovićevimzapanjujućimbogatstvomdiskuzivnihpristupaitransferzalizacijomkojajeprotivsvakogtatalitetaihijerarhizacijeokrećukomunikativ-nosttekstanjegovogromanarazličitim ravnima i pravcima (f.Guattari).OdpočetnogBahtinovautemeljivanjadijalogičnosti kao dijaloga između književnosti i društva, između zvanične i kulture puka,prekoradikalizacijeovogstavakojičiniJ.Kristeva1967.godi-ne,kadazanjudijalogičnostprelaziuintertekstualnost, doEagletonovevizijebahtinov-skogdijalogizmauiščitavanjuznačenjanamjestimasusretaiprelamanjamnoštvaidi-oma tj. polifonog nadmetanja diskursima, Marinković potvrđuje činjenicu da njegovromanKiklopnjegujenačelodijalogičnosti.Romankojiisamživiudijaloškom odnosu prema drugim književnim modusima,njihovoj kombinaciji i parodiranju (T.Eagleton),pokazujesvojuprotejskupriroduposebnoslomommetapričamoderne18štodovodidodezintegracijeromana19.KarnevaliziranisvijetKiklopausebisjedinjuje suprotnosti.Ro-manjepolifonijski,štoznačidapredstavljaneukinuto dijalektičko suprotstavljanje mno-gih svesti koje se ne slivaju u jedinstvo duha20većsačinjavajumnogostrukivišeglasansvijet.Marinkovićispunjavaideal pluraliteta heterogenog.Naime,uriznicidijaloškihod-nosapronalazimomjestootvorenogdijalogaautora sa svojim likovima.Treba voditiračunadajeBahtinovdijalogizamrazličitodkompozicijskogdijalogakojevodelikovi,alisobziromnaznačenjeizrečenihdijalogalikovabitnojenapomenutidasuMarinko-vićevilikoviskeptičnisvjedociopasnosti,dokseuspostavaunutrašnjegsrušrenogsvi-jetačovjekapokazujenemogućom.Otomesvjedočiinjihoviliterariziranikomentarikojigubesvevrijednosti.Njihoviunutrašnjiživotisurazgrađeni,ostvarujusesamouhiste-ričnimdijaozima iglumi.Samim timesuočeni samos likovimakoji imaju razgrađenidentitet,odnosnoonjeuprocesurazgradnje.DestabilizacijaproizlaziizdramatičnogsukobavlastitogJaidruštveneobaveze.Biti znači dijaloški općiti.21Marinkovićevijuna-cisepotvrđujudijalogom,oniistinskipostojedokdijalogiziraju.Dijalogmarinkovićev-

18 WolfgangWelschpišućiiscrpnustudijupodnaslovomNaša postmoderna moderna,izmeđuostalognavodi koncept krajamoderneJ.f. Lyotardapremakojemkraj moderne se zbiva transformacijom i tehnološkom promenom. On diskutuje o postmoderni suprotstavljajući znanje tehnologiji, pri čemudolazidozaključkada jemodernoznanje imalo formu jedinstva,a to jedinstvosučinilemetapriče:emancipacijačovječanstva,teleologijaduhaihermeneutikasmisla,kojeupostmodernojdoživljavajukrah,sobziromnanjenetežnje(oslobođenjeodtežnjezajedinstvom,efektivnipluralitetirazjašnjavanjestanja radikalnog pluraliteta ). Lyotard postmodernu uključuje u modernu uspostavljajući razlikučinjeničnoodpostmodernogodricanjaodmodernizmaprekoprevazilaženjaiiskuljučivanja.19 CvjetkoMilanjapišeoKiklopu kaoprimjerudezintegracijeromana20 Bahtin,M.Mihail:Nav. djelo,str.27.21 Bahtin,M.Mihail:Nav. djelo, str. 238.


skogtipadobijanasvojojdramatičnosti,likovikojirazmjenjuju literarne citate pokazujudazakonparadoksalnostikojiihpokrećenesamooruđeskepticizmavećujednoiputka konstituiranju romanao nemogućnosti dijaloga i besmislu dijalogau kiklopskomvremenuotuđenjačovjekairazorasvihvrijednosti.Udomišljatojborbizaegzistencijujedanodlikovaromana,Donfernando,spasprednadolazećomtragedijomvidiuidejipreventivne dehumanizacije iukidanju tragedije skepsom.Kanibalskeratneokolnosti,nadolazećadehumanizacijasvijetamoguisprovociratiukidanjehumanizma.Ljudi svih zemalja, dehumanizirajte se. Preventivno. Ne pita se što košta! Nema više tragedije. Ukinuta je skepsom.22MelkiorovoparodiranjeDonfernandovih riječikojeneodoljivopodsjećajunaproletersko–komunističkukrilaticujestMarinkovićevasumnjaucjeloku-pansvjetskidruštveniporedakograđenskepticizmom,tojeujednoosporavanjeetikepreventivnedehumanizacije,tamnavizijasvijeta.Tragedijanijedokinutaskepsom,svi-jetomjeproharaokiklop.Utopijaobudućnosti,humanizacijičovjeka,pričemuseonneprestanokreće izmeđubestijalizacije i pripitomljavanjaparadoksalnozavršavabe-smisleno,krozsumnjuuBudućnost.MjestoidealiziraneBudućnostinasljeđujepromi-šljanjebijesnogčovjekakojiraspravljasasamimsobomisvijetom.Dramatičnipsiho-gram zagrebačkog društva u njegovom intelektualnom sloju je obilježen brojinimdruštvenimprocesimakakvisuifašizamitehnokratija,usvrhunagovještajapropastidruštva.

Kulturološki horizont romana KiklopKarnevalizacija,polifonijaidijalogizamsuglavnaobilježjaMarinkovićevaprosedea

koja utemeljuju poetiku modernisitčkog skepticizma. Marinković uvodi u praksu nesamojezični pluralizamvećiradinapluralnostimodelaisamihpostupaka,štojeputupostmodernu.Udaljavanjeodmodernizmapredstavljastvaranjezoštrene slike moder-neilitransformacije moderne štosenajuspješnijeostvarujekritičkimdimenzioniranjemstvarnosti.Marinkovićevastvarnosturomanupostajedramatično-heterogenokonstru-iranastvarnost.Kriza osnova ovog veka čini obaveznim upravo ono stanje koje zatim u postmoderni postaje opšte.23Krvavaborbanatlumodernostirezultirapokušajemde-stabilizacijenjenihvelikihpriča,idejaoprosperitetu,dekonstrukcijiuspostavljenihmo-delasvijeta,kulture,politikeidruštva.Ovapoetikajeomogućilaslommoderne.Kiklopsenašaoumeđuprostoruizmeđumodernizmaipostmodernizma.Cjelokupnieuropo-centričnidruštveno–kulturološkisustavvrijednostisedekonstruiraromanomKiklop. ProtagonistizbivanjasuEuropuizveliizcivilizacijskihtokovaismjestilijeuokvirezoo-loškogvrta,štoseispostavilokaouvjetzaostvarenjezoopolitičkogzadatka.Marinkovićkaosartreovskiumjetniksvasredstva jezikakoristikakobi iskazaoskeptičnipoglednautopijski karkater ukupne megakulture zapadnocentrične moderne.Slikacjelovitostidruštvasenaziresamouonompoigravanjujezičnomborbom.Onuodnosunapovi-jesnazbivanjaivlasnike povijestirazobličavaukupnukulturnutradiciju.Mjestosukobasmodernističkimsenzibilitetomseodigravanapoljimakulture,štorezultiraudaljava-njemodmodernističkihutopijakadistopijiiliutopiji mnoštva.Međutim,naglašavamdajeKiklopoprimjerovaoupravoputodmodernizmakapostmodernoj.UKiklopunema

22 Marinković,Ranko:Nav.djelo,str.188.23 Welsch,Wolfgang:Nav.djelo,str.197.


utopijskihsvjetova,porušenisu,ostalisusamofragmenti,alinjihovomjestonezauzimanekinoviunivezum.Marinkovićsepokazujekaoizvrstanmoderninastavljačkarneva-liziraneknjiževne tradicije i polifonijskog romanačiji je začetnikDostojevski.UpravosmještanjemcjelokupneKulturekao injenetradicijeukarnevalizirani topos izokrećusevrijednostidruštva.Namjestusudaranašlisusesvetokojejeprofanizirano,muškoiženskoustanjueuforičnog divljanja ivječitenapregnutosti,dok jeočigledansudarizmeđuvisokeiniskekulture.Marinkovićobezvrjeđujekulturukojasenašlanemoćnominesposobnomprednavalomfašizma.Marinkovićevatočkagledištajeizperspektivevojnikakojimoraučitipovijest,iakoonvrlodobroznakakavjetodiskurs,pagastogaiironizira.Unaslagamapovijesnihličnostiotkrivaserascjepizmeđukultureisamemoćipovijesti.UBenjaminovojidejidajedokument kulture istodobno i dokument barbarstvaMarinkovićpronalazijakerazlogedadesakralizirauloguknjigeiznanostiuopće.Ma-rinkovićpredviđapadnapretkadruštvaiemancipaciječovječanstva.Znanostprestajetamogdjepočinjekatastrofa.PersiflažarazličitihdiskursauromanuKiklopjeuslužbirazobličavanja temelja znanosti, što jecilj suvremenog romana.Nedvojbeno, romanKiklop,svojompoetikommodernističkogskepticizma,difuznošćuizmeđumodernizmaipostmoderneotpočinjekoncept rušenjamodernističkihmetapriča jer jecjelokupnonarativno znanjeizgubilosvojusnagu. Arezultatjekompleksnanarativnastrukturaro-mana,enciklopedistična romaneskna struktura koja nudi mogućnost za raznolika išči-tavanja značenja. CiničnodesakraliziranjecjelokupnetradicijeikulturejeMarinkovićevzadatak.Aspekt smrti i proždiranjakojisuukorijenuizkazanemislisvojeotjelotvorenjepronalazeusveopćojkiklopskojtemiromana.Povijesna artikulacija proizlazi iz osjećaja hitnostidaseromanomupozorinaprijetnjuapokalipse.RomanKiklop iskazujeciničnium,onsvjedočioklonulostiduhaitrijumfusamopreživljavanja.Melkior,dabiopstaoisačuvaogolukožu,spuštasenarazinuživotinjeiotpuziuZoopolis.


GoranZOVKO

KumičićevaLinaizromanaOlga i Lina1. UVODNakonŠenoinazalaganjazanacionalnopitanjeisocijalnoobilježjeknjiževnosti,dola-

ziEugenKumičićdahrvatskupublikupovedekorakdaljeipouzorunaZoluizlaženačelaromanakojijeplodeksperimentalnogpromatranjaživotausvimnjegovimdimenzijama,aliuspecifičnojhrvatskoj,zagrebačkojvarijanti.GodinaŠenoinesmrti1881.označavageneracijskusmjenu,jertadanastupanovinaraštajpisacačijajeknjiževnakoncepcijabaštinilaodŠenoevišenegoštojetoponekadsamahtjelapriznati.Tomnaraštajuizvre-menaprocvatahrvatskogromanaod1881.do1900.pripadaiEugenKumičić,najplodnijihrvatskirealist,strastvenipravašinastavljačŠenoinamodela.Kumičićevasudjelaobičnodijeliliutrigrupe:utzv.naturalističke,istarskeihistorijskeromane,alitojsepodjelipribro-javajudrameipripovijesti.PrvivelikiuspjehkodčitateljadoživiojedjelomJelkin bosiljak 1881.,aistegodinesromanom Olga i Lina izazvaojesenzaciju.Pisaojeromaneipodu-žepripovijestikaoštosu:Neobični ljudi, Začuđeni svatovi, Saveznice, Gospođa Sabina, Urota zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa tedrame:Sestre, Obiteljska tajna i Petar Zrinski.Naprimjerunjegovih‘’zagrebačkih’’romanavećsevidjelodaZagrebposlijeŠenoe

nijevišesamoknjiževnatemakojusvakipisacoblikujeposvome,negoitemakojaobli-kujesvojepisce.UŠenoinimpripovijestimaZagrebdobivateksvojemodernograđan-skoobilježje,auKumičićevim‘’naturalističkim’’romanimaonjevećrazvijenimodernigradkojiotkrivaisvojeprljavonaličje.Kumičićjebioprvihrvatskipisackojijeupoznaojedanpokretueuropskimliteraturamateusvojojdomoviniupozorionanjegovetežnje.

2. LINA KAO LIK FATALNE ŽENERomanOlga i Linadonosimnoštvotemailikovaizonodobnogzagrebačkogvišeg

društva, ali i njihovmoralni pad.Kroz lik fatalne ženeKumičić jehtioprikazati kakomoralniotpaciBečauspijevajudaseuvukuuhrvatskoaristokratskodruštvo.LažnabečkabarunicaLinaSteinerjenajboljiprimjerstrancainegativnoglikačijipostupcijevrlobrzodovodeusredišteradnje.fatalnaježenafaktornestabilnostiuromanesknomsvijetu:ona,upravilu,narušavatekuspostavljenuravnotežu.1Kumičić,također,prika-

1 NEMEC,Krešimir:Tragom tradicije: Ogledi iz novije hrvatske književnosti,Maticahrvatska,Zagreb,1995.,str. 72.


zuje tadašnjehrvatskevišeslojeve, imajućipredočimaprimjerZolekoji je razotkrionaličjefrancuskogadruštvenogživotainatakavnačinsamKumičićjehtioizvršitineštosličnouHrvatskoj.Onsetrudiopokazatikolikoimapokvarenostiilažiuklasamakoježeleunarodnomživotuvoditiglavnuriječ.PrikazaojemajkuKlarukojazbogtituležr-tvujevlastitukćibogatompohotnikuAlfredu.SlikaojemuškarcekojiseradipoložajailimirazaprodajubogatimiutjecajnimženamaštosevidiulikovimaAlfredaiArtura.Takođerjeprikazivaodjevojkekojeuodnosimapremamuškarcimavodisamonovacilistrast,azatojenajboljiprimjerLina.Zatimpoštenedjevojkekojebivajukažnjenezbogsvojeposlušnostiiljudekojisuzanovacspremniučinitinajvećeprljavštine.fabulajeprikazanaizrazitokronološki,stvarajućiradnjubezretardacija,razvijajućiravnolinijskukompoziciju.Osimnaturalizma,KumičićizParizadonositrivijalnuknjiževnost,preuzevšiodnje

osnovneshemeustvaranjuzapleta: rasporedakcenata,pripovjednu tehniku,sladu-njaveidealizacije,beskrajneintrige,neočekivaneraspleteirazličitestilskeefekte.2PostrukturiOlgaiLinaje‘’trivijalniljubavniroman’’,aunjemujenaturalističkauglavnomnamjera,osimnekihelemenatakaonpr.AlfredovsanoLini.Kumičićjeusvojezapiseunosio veliku dozu ogorčenja, povlačeći opažene crte i naglašujućimoralnu stranusvojihličnostitolikodasesvinjegoviromaniutadašnjojhrvatskojknjiževnostiosjetekaoneštonovo.Nitkoprijenjeganijeseusudioprikazatitipovebludnicautzv.boljemdruštvuiprimjeremoralnihpropalicameđuaristokratimaipolitičarima.Cijeliromanjeprepunmnogobrojnihobrataidogađajakojiseupočetkunižubez

većihzapleta,auzadnjemdijeluromanadogađajiseubrzavajuštoidovodidorasple-ta.Kumičićjesklonutjecajuromantizmaistogajestvorioljubavnupričukrozkojuželipokazatipravuslikuzagrebačkogživota.Salonjemjestotrača,skandala,nemoralaiantihrvatstva,aunjegovomopisulikovamnogisuseživilikoviizondašnjegzagrebač-kogživotamogliprepoznati.Djeloimadostarazvijenufabulukojomstvaraneočekivaneobrateuradnji.BašodKumičićahrvatskaprozaizapočinje,jerromanseurealizmurazvijauosobituknjiževnuvrstu,ukojojselikovioblikujuunačelutakodamogubitireprezentantidruštvenihtipova.Linajepokretačnizasituacijaidogađaja,asamKumičićprekonjenoglikauspioje

stvoritimnogeneočekivanesituacije.Intrigajepokretačradnjeipokretačdinamikedo-gađanjakaovažannačinimogućnostegoističnogibeskrupuloznogstjecanjaosobnekoristi.Lina topostiženamećućisedruštvunekomeuropskomkulturomi isticanjemsvogubitinepostojećeg‘’bečkog’’odgoja,služećisevaranjem,podmetanjem,splet-karenjemitračanjem.Mjestoradnjeječvrstofiksirano,anajvećimdijelomtosuinterijerizagrebačkihgrađanskihkućaposebnovišihgrađanskihslojevate lječilišnetopliceukojimaseokupljatakozvana‘’krema’’toggrađanskogipolupropalogplemićkogsloja.SvesedogađanarelacijiZagreb-Pariz-Beč.3

Važnojenaglasitikakounijednomslučajudobrih ilizlih likovanemapromjeneunjihovukarakteru.Onisusviodpočetkapadokrajaistiuskladusasvojimzadatkom,stogajeAlfredovopokajanjenaOlginojsamrtničkojposteljibeznačajno,jernemanika-kvogzaokretauradnji.SličnojeisLinomkojaosjećagrižnjusavjesti,jerjeubilaOlgu,

2 AnaLederer,predgovorromanaOlga i Lina,Croatica,Vinkovci,1997.,str.7.3 Usp. ŠICEL,Miroslav:Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, knjiga II. – Realizam, NakladaLjevak,Zagreb,2005.,str.135.


aliizbogtogakodnjenemakajanja,anipromjenekaraktera.KumičićLinuopisujekaotipfatalneženekojojjeglavnaulogapovezivanjesvihparalelnihradnjištosedogađajuuromanu,anjezinliksimboliziramoralnastanjasuvremenoggradskogživota.PrototiptakveženepronašaojeuŠenoinojKlariizZlatareva zlata,akasnijetajlikfatalneženemožemouočitiulikuLaureizromanaU registraturi. Uhrvatskomseromanu19.stoljećalikfatalneženebrzoustalioipostaoliterarnim‘’rekvizitom’’neophodnimutvorbizaple-taidinamiziranjuradnje.4 Poslije Šenoe mnogi su taj tip žene uvrstili u svoja djela oblikujući osnovni model.RomanOlga i LinanapisanjepodsnažnimutjecajemZolineNaneiizravanjepo-

tomakKovačićeveBaruničine ljubavi.IuOlgi i LinikaoiuBaruničinoj ljubaviopisanojeplemstvo,propadanjevišegrađanskogsloja,raznespletkeiraskalašenživot.OlgumožemopoistovjetitislijepombarunicomkojakaoiOlgapostaježrtvaraskalašenogzavodnikaJulijakojisesnjomzaručio,apotomjeobeščastiokaoiAlfredOlgu.RomanzavršavatragičnokaoiromanOlga i Lina.Kumičićsmatračovjekaodgovornimzasvojadjela,jerdrukčijenebimogaohvalitipoštenje,akuditinemoralnost.Prvisusretslikovimaotkrivanamnjihovnepromjenjivkarakter,Kumičićevijunacisuili

nosiocidobra,čvrstogmoralaisvjesnostisvoganacionalnogbićailisupakoličenjezla,negativnostiisvegaonogštonarušavaetikudruštvenogživota.Njegovisupozitivnilikoviprikazanipozitivnimpostupcima,aliivanjskimizgledomkaopotpunoidealneličnosti.Miro-slavŠiceljerekaodajeKumičićželiouprvomeredunapisatiliterarnukritikugrađansko-ari-stokratskogdruštvasvogavremenapouzorunaZolinmodel,alijebiovezanzaŠenoinskutradiciju,zbogčegajeostaonaraziniromantičarskogromanaintrigeslikovimarealiziranimcrno-bijelomtehnikom.TujeshemuKumičićipakuspiodonekleublažitisvojimpoznatimsmislomzanaraciju,zazanimljivopripovijedanje.Kumičićjeuzobilnupomoćmašteuspioostvariti inužantempoufabuliranju, tj.živost,zahvaljujućiuprvomreduopisimaintrigekaotemeljnimdjelovanjemnjegovihjunaka.Pisacjeovimdjelomhtioukazatičitateljimanaopasnostodstranaca,uovomslučajuodAustrijanacakojiomalovažavajuidovoljnonepoštujuHrvateisveštojehrvatsko,atomeseončvrstoprotivi.StogagradilikovekojisenestidesvogaikojidubokovjerujuuHrvatsku,aličestobivajuzbogtogaismijavaniinanjihsegledasmanjepažnjenegonastrancekojiističusvoje,npr.MilaniOlga.Udjelupostojioštrapodjelanadobreizle,izmeđuOlgeiLinenemanikakvihni-

jansi,sjednestranejeiskrenadobrota,asdrugedubokapokvarenost.LininakrajnjasuprotnostjeOlga,poštena,dobra,lijepainadasveHrvaticakojaljubisvojnarod,jezikipodrijetlo.Onajenositeljdobraietičkečistoćeodpočetkaromanapadokraja,anjenaljepotaidobrotaujedinjenisuupotpunomskladu:OlgaMilićbijašeuistinukrasnodjevojče.Navršilajojsepetnaesta.Navitkominjež-

nomstasu lijepo joj jepristajalobijelo i lagano ljetnoodijelo. Ispod jednostavnasla-mnatašešira,koji joj jesvojimširokim imalkospuštenimkrilomzasjenjivao licesvedogornjeusnice,spuštalasenagospodskaramenazlatnaimekanakosaudebelimpletenicama.Suncejeupravozapadalozabrežuljak.Olginoliceobičnobijašeneštoblijedo.Naišavšinaljepšuslikuotvorilabineštovišelijepeočiineposverumeneusne,pasevidezubići,bijelipoputbisera.Unjenimmodrimočimazrcaliosenekisjetnimir,njezinočistoibezazlenosrce.KadbitkoOlgištogodkazivao,onabigamirnogledala,

4 NEMEC,K.:nav. dj., str.64.


anjemubisveispredočijuiščeznulo,iustainjenočeloicijelodivnolišceizgubilobiseprednjenimotvorenim,milimibezazlenimokom.Pogledtogasjajnogokapočivaobiisprvamirnonatebi,ondabitesasvihstranazaokupio,odijeljenuodcijelogsvijeta,utopljenuudubokommorublaženostinjenezjenice,srcebitijačezakucalo.5

IzmeđuOlgeiLinepostojijošsuprotnostištosetičenjihovihosjećaja.Udjelunaila-zimonaistinskuljubavizmeđuDragutinaiOlge,iakoihživotrazdvajaobojeostajuvjernisvojojljubaviinapočetkuinasamomkrajuživota.OlgajeosjetilaiskrenuljubavpremaDragutinu,aLinasamopremanovcu.NjeniDragutinjebioveomaozbiljan,adomovinu,svojnarodijezikljubiojestrasnoiuztovoliojeOlgu,alinijeseusudiotojojpriznati.OlgajesaznalakaoiDragutinzameđusobneosjećajetekondakadajebiloprekasno.UbrakusAlfredomuvijekjebilatužna,anajsretnijabilabitekondakaddođekodMilkeiDragu-tina,jersamojesnjimarazgovaralanahrvatskomjezikom.UzDragutinovudobrotutojemoždaionoštojenajvišeprivuklokodnjega.DokLinunijezanimalokojimsejezikomgovori,zanjujebilonajvažnijedasusviokonjebogati.ČestojegovoriladajenijebrigadaliAlfredgovoridobroilizlonjemački,negodajenajvažnijetoštojebogat.LinajeinteligentnaipokvarenaženakojaiztuđinedolaziuHrvatskutesvjesnouni-

štavajednognaivnogbaruna.Onanijenikadosjetilaljubav,negosamopokvarenostkojajujeidovelanadno.Ispodljepoteskrivalajesvojuotrovnost,aprekosvojihlju-bavnikauzdizalasevisoko,aliistovremenopropadaladoknijedotaknuladno.Grabilajezlatopremasvojiminstinktima,nerazmišljajućioposljedicama.KumičićprekoLineprikazujepravustvarnostkojajezahvatilaHrvatsku,onajepraviprikazstvarnostičo-vjekaštojeitemeljnaturalizma.Glavnilikovikojisudominantnimorajunestati,njihovipostupcidovodeihupropast,tosenajboljemoževidjetinaprimjeruLine.Radnjaromanazapočinje1851.unekomkupalištugdjesesusrećubogat ialko-

holiziranhrvatskibarunAlfredN.ilažnabečkabarunicaLinaSteinerudruštvulažnognećakaioca.SvogbivšegljubavnikaArturajepredstavljalakaonećaka,alažniotacjezapravonjeniljubavnik-staribarunSteinerskojimjeputovalaposvijetu.Alfredseza-ljubiouLinu,iakojebiozaručensOlgomiudogovorusnjenommajkomKlarom.DokLinatežizanovcem,Klaratežizanekimvišimpoložajemudruštvu,tenebirasredstvadabiostvarilaželjenicilj.UdovicaKlaraseželjeladokopatibarunsketitule,pasepetna-estogodišnjaOlgamoralaudatizarastrošnogbarunaAlfreda.Kumičićjenanekinačinženskimlikovimadaoulogeglavnihnositeljafabuleteprekonjihnamprikazujeglavnuporukudjela.GotovosviKumičićevi junacinemajumogućnost razvijanjakarakternihosobina,oniostajustatičniuopisimaisvojihnaraviisvogadjelovanja.Klarajebilakćičinovnika,“moderno”odgojena.Onapreziresvehrvatskoinijejoj

važnasrećanjenekćerinegosamobečkoplemstvo iOlginaudajazaAlfreda.OlgavoliDragutina,bratasvojenajboljeprijateljiceMilke,jersnjihdvojeOlguvežuosjećajiljubavipremadomovini.Olganijemoglabitisnjim,jerjemajkaprisililanabraksAlfre-dom,iupravotojeičestmotivkodKumičića,kakonavodiAnaLederer:‘’LjubavdvojemladihometazlistranackojiželipridobitipoštenuinježnuHrvaticu.Svedotragičnogkrajaništaneradiuprilognjihoveljubavi,jerzlilikovikojiprezirusvehrvatskosu‘jači’,alijedinobaremnemoguuništitiljubavičistoćudobrih’’.6

5 KUMIČIĆ,Eugen:Olga i Lina,Maticahrvatska,Zagreb,1965.,str.38.6 AnaLederer,predgovorromanaOlga i Lina,Croatica,Vinkovci,1997.,str.6.


Klarajemisliladaćejojbarunskatitulaotvoritimnogavrataidaćesviunjuzavidnogledati.Međutim,Alfredsezaljubiou lijepu izluLinukojagakoristisamozaskupedaroveiza‘’posuđivanje’’novca.IakojeAlfredbiohrvatskibarun,imaojeistarazmi-šljanjakaoiKlara.Govoriojedasečovjekmožesvagdjeroditi,anajboljijedokazdanijeHrvattoštoneznahrvatskijezik,aineželigaznati.OnjeKlariodgovaraosamozbogbarunsketitulekojebiseonadokopalaprekoOlge,aionjenašaokoristutomebraku,jerjehtioprekobogateudovicepovećatisvojebogatstvo.Alfredjeopisankaokrajnjenemoralančovjek,osiromašenduhom,azabavairazvratanživotsumunapr-vommjestu,akaotakavLinijeodgovarao.UopisimaLinepopriličnojeuočljiverotskinaboj,onajefatalnažena,aliinegativan

lik.Unjenomvanjskomopisuvidisetemeljnaosobinanjenenaraviikaraktera:Linajebilauistinukrasotakojajemoglauprvimahzanijeti,uzbuniti.Stasjojbio

visok,abokovipuni,obli.Ovelike,uzdignutegrudipočinjalesuseuzdizativisokonaprsimaudivnojcrtikojojseneznaimena.Mnogobiokozapelonajprijeonjezinovitkoikrasno tijelo,oonurazbludnugibljivost,oonuraskošnucrtušto jojnadbokovimapliva,štosesvijaigubiucvatućojputi.Naprekrasnomlicuvidjeloseneštonemirno,požudno,akadgodidivlje.7Linajelukava,prijetvornaiživahna,živiisključivoodvaranja.Alfredućezbogsvojih

novčanihapetitadokrajauništitiživot,atimeisveonekojiimajusnjimbilokakveveze.Onajenegativanlik,opisankaopožuda,senzualnaličnostkojojsupohlepa,strast iduševninemirglavnoobilježje.Alfredjemotrionjenocvatuće,bujnoioblotijelo,njenoblistavo i neustrašivo oko, njezin čudan i zanimljiv hod. Zaslijepljen Linommislio jekolikojesamosretanštogaonaljubi,madajeznaodanijemilaninježna,alidajevrlodražesna-jerjebilarođenada‘’živi’’,alinedabudesuprugaimajka.OnnikadusvomživotunijebiotakosretankadajeLinivadionovceizlisnice.Rukamusetresla,alinezatoštoje‘’posudio’’Lini,većnjenoteškoipunotijelo,omanimirisženskeputi,njezinabujnakosa,svejetobilouzrokdamusekrvužilamaupalila.LinajesvojomvanjskomljepotomskrilasvojuprljavudušuitakonavelaAlfredada

živisamozanju.OnjebiospremannapravitisvezasvojuLinu,aliutojsvojojslijepojljubavinijevidiopravuLinu,onukojajespremnasveučinitikakobisedokopalabo-gatstva.Linunijebilobrigazadruge,samojemislilanasebe.Tolikojezlanapravila,aunijednojsituacijinijezažalila.Uvijekjetežilanečemunedostižnomivisokom,azbogtihciljevapovrijedilajemnoge,ali tojenijeprevišebrinulo.Prvisusretfatalneženeiglavnogmuškoglikauvijekjeizraženurelacijikrvnik-žrtvačimesemogunaslutitibu-dućazbivanja.LininereakcijebilesuprepuneživotinjskihnagonasvelikomželjomzauništavanjemimučenjemAlfredakojisestrasnounjuzaljubio.Istovremenodokjebilaumiljataidraga,Linajebilaidivlja,neukrotivainepredvidivapokazujućisvojuzmijskustranu.Svaprivlačnostkojajezračilaiznjebilajeprožetastrahomkojegsuosjećalisvimuškarciunjenojblizini.Poputdivljezvijeribipromatralasvojužrtvupokazujućiživo-tinjskereakcijeinatajnačinjeAlfredadovodilaupozicijužrtvedokbionazauzimalamjestokrvnika:Lininojesrcebilognijezdosvihpožuda.Najvećujeslastnalazilakadajekomumo-

glanaškoditi.Alfredsevećnapiootrovaiznjenihusana,nijejevišeljubio;crnestrasti

7 KUMIČIĆ,E.: nav.dj., str.32.


kojesumuprijebuktileuprsimabilesuseslegle.KrozsveživceAlfredovebilesuseprepleleiuvriježilenitinekoganeopisivogstrahapredLinom.Jest,onsebojaoLine,nonijemogaodaseodnjeudalji,jergajeonadržalaušakama,kaodivljazvijersvojkrvaviplijen.8

AlfreduseumučnomsnuLinaukazujekaosablast,aopisjezačinjenmetaforikomtjelesnograsapakojaizazivapraviestetskišok.Tosukrajnjegraniceestetikeružnoćeuhrvatskomromanu19.stoljeća.OpispodsjećapomnogimelementimanaBaudelaireo-vupjesmuMetamorfoze vampira.UtomnaturalističkomsnuLinajepoprimilastravičneprikaze:Groznisumusnimučiliugrijanumaštu,ačudnovatenekesjene,najprijetamne,pa

ondasasvimcrnevrtjelesumusepredočima.Sadbiprolazilemirnokaokakvazidina,sadbisetrgalepajednasdrugomsastavljale,daseopetraskinuirasplinu.Linabimuseprikazala,onjezapanjenogleda,dršćeibojisenjezinihvelikihimodrihgrudi,njezi-nihbokova,njezinastegna,cijeloganjezinatijelakojekaodagnjije,kojeseširiiraste,svevišeiviše,aponjemuplazeotrovnezmijeiprskajugacrnimikrvavimotrovom.Linagahvatazagrlo,grčevitogaguši,aonsebraniobjeručke.Njenosetijelotrese,rastavi,raspe.Komaditogatijela,pomiješaniskrvlju,padajunanjega,pokrivajumuvećicijelupostelju,aveliki,nabreknuticrviplazeigmižuponjemu,onihdaviignječi,nooniseuvijekmnožeimnože,rukesumuvećokrvavljene,otresasasebetajsmrad,alisenemoženimaknuti,svudakrv,svudacrvi.9

KumičićLinuopisujekaobeskrupuloznu,neodoljivu,pokvarenu,lijepuizanosnuženukojananekinačinpredodređujezluneizbježnusudbinusvihonih(prijesvegamuškara-ca)skojimadolaziudodir.Očisujojbilecrneivelike,trepavicedugačke,obrveveomagusteidivnosvedene,pokrivalesusasvimonajluknadokomispuštaleseprekonjegakaodaželezasjenitisjajnjenevatrenezjenice.Linajepogledomistraživalaosjetljivostživacaiustrajnostpožudaiželjasvihmuškaracakojisenalazeunjenojblizini.Rumeneipuneusnebijojpodrhtavalekadbipromatralasvojplijen.Puneibijelerukebilesujojobičnotople,anadlanuuvijekpomalovlažne. Onajeglavnipokretačradnje,nositelji-cazapletairaspleta,pojedinačnihsudbina,telikfatalneženekojojmuškarcinemoguodoljeti.Zasigurnodanemamuškaracanebipostojalenifatalnežene,jeronesuprikazonogapodsvjesnogčemumuškarciteže,alitoneželepriznatinipokazati.fatalnaženauvijekjedobarmanipulatorigotovouvijekuspijevausvojimnaumi-

ma, takoLinaglumituguibolzasvojommajkom,sveuciljukakobijeAlfreddoživioposebnomipružiojojzagrljaj.NjenislugaArturjeodigraovažnuuloguuprikazivanjunjenedobroteisavršenosti.OnajeuAlfredovimočimabilaneštozapoželjeti,takvaseženanerađasvakidan.AlfrednijenislutiodajeLinaistovremenozavodilanjega,tenekolikosvojihljubavnika.Dobrojeskrivalasvojepodrijetloivještospletkarila,iuvijeklakodolaziladonovcakojijezanjupredstavljaosmisaoživota.Očisujojsijevale,aonaseiztrenautrensmiješilailjubaznogledalauočisvojužrtvu.Muškarcijojnisumoglirećine,azavaravajući‘’protivnike’’onajeigralaulogusavršenežene.ZaLinuljubavnepostoji,tojezanjunepoznatosjećajkojinikadanijedoživjela,ali

zbogsvojezlobenijenidrugimadopustiladabudusretni.Onajedoveladopropasti

8 Isto,str.138.9 Isto,str.91.


jednuobiteljitozbogtogaštojehtjelabitibogata.Zbogsvojihnedostižnihciljevanijenibilasvjesnaštoradi,jerljubavnijenikadniosjetilaštojeznalaAlfreduigovoritikakonjenosrceneznaštoznačivoljeti:Ja nikad srcu ne vjerujem… - Srce… srce, što je to? Kakva je to stvar? Komad mesa, pun krvi! Pa mislite li da se ljubav u srcu rađa? Ja to ne vjerujem, barune.10 LinaiznenadaodlaziuParizgdjepočinjeraditiu‘’zloglasnojkući’’.Alfrednijeznao

gdjejeLina,izbogbolikojujeosjetio,potpunoseprepustioopijanju,akupljenizagr-ljajilakihženanisuuspjeliumiritinjegovudušu.ČakkadaAlfredotkrijeLininespletkeishvatidajebludnicakojamotamuškarceokomalogprsta,onnemožeotićiodnje.SusrećejeuBečuionamuposavjetujedaseoženisOlgomkakobipovećaosvojebogatstvosnamjeromdaćegatadazarobitiusvojumrežuivišeganikadiznjenećepustiti.Alfredtakoiučini,oženiOlgu,apotajnosenastavioviđatiidopisivatisLinom.PrvisusretLinesOlgom,biojeuznemirujućizaLinu.OnanijemoglamaknutiokosOlgepromatrajućijekaozmija,jerjojsečinilodajeOlgasretnaubrakuitojerazbje-snilo.Govorilajekakojeblijeda,tenetrpitakvalicakojaglumesveticu.Olgajebilane-sretnaubrakusAlfredom,jerječeznulazaDragutinomijedinomprijateljicomMilkom.Njezinamajkasvakimjedanompostajalasvebešćutnija,paječaksudjelovalauOlginusilovanju.OlgajeubrzorodilasinaMilanaiteškobolesnapadaupostelju.Upravilukadfatalnaženaosjetinekupreprekukojajojmožespriječitiostvarivanje

njezinihciljeva,onasvečinikakobi jeotklonila.TakoseLinaosjetilaodbačenomsAlfredovestrane,pasekratkimpostupkomrješavasvojeprotivnice.Linauzimalažniidentitetštojejedanodčestihpostupakafatalneženeuostvarivanjusvojihželja.OnasepojavljujeuOlginojkućikaonjezinasobaricaTerezainemogavšisačekatidaOlgaumre,onaubrzavanjenusmrtgušenjem.Lina jeu toj svojojhladnoćipokazalamalidio ljudskosti, iakodo tadanije imala

osjećajapremanikome,alinatrenjeosjetilagrižnjusavjestikroznoćnemorezbogOl-ginesmrti.No,tunemapokajanjanizaokretauradnji,sličnokaoikodAlfreda.NakonOlginesmrti,briguzanjenodijetepreuzimanjezinamajka.Klaraseumeđuvremenuudalazastarogirastrošnog,aliiosiromašenogbarunaSteinera,tejeušlautajbraksamokakobiseisamadokopalabarunsketitule.StaribarunkojijeudosluhusLinom,zajednosnjomrasipaKlariniAlfredovnovactakodanakonnekolikogodinaiKlaraiAlfredostajubezsvega.Alfredsebrzodokopaobogatstva,aligajošbržezajednosLinompotrošio.Staribarunjeumro,aLinasesAlfredompreselilausiromašnoBečkopredgrađe.RodilajedjevojčicuIduizajednosnjomskapavaodhladnoćeigladi,jerjesvezaložila.Alfredsesasvimodaopiću,pajepokušaoubitiLinuizatoonazajednosArturomiIdombježiuItaliju.Alfredjezavršiotragično,ubiogajeArtur,njegovprijateljspočetkaromana.Nakonnekolikogodina,kadajeMilanodrastao,ondolaziubordelispavasjednombludnicom.UjutrosaznajedajetoIda–njegovapolusestra.Očajan,ubijaisebeinju.NadmrtvimtijelimazdvajajuvlasnicibordelaLinaiArtur.Završetakživotafatalneženejeuskladusazadanomformom.LinanijezavršilauludilukaoKlaraGrubarova,alijeostalabezbogatstvakojejezanjuznačilomnogovišeodljubavi.Linajenastavilaživjetiubijedi,svanjenaoholostiprevrtljivostjeodvelanasamodno.Težilajenovcu,atetežnjesujeodveleupropast.

10 Isto,str.54.


3. ZAKLJUČAKKrozljubavnupričuKumičićjeopisaosavpritisakkoji jeosjećaodagavršestra-

ni ljudi,papreko jednogpojedincaprikazujeodlučnost iborbenost zasvojhrvatskinarod. KrozlikoveOlgeiLinepokazujeoštrupodjelunadobreizle.Linajebludnicakojasvojomljepotomilukavošćudovodiupropastsveoneusvojojokolini,anjezinakrajnjasuprotnostjeOlga,poštena,lijepa,čistateprijesvegaHrvaticakojaljubisvojnarod ipodrijetlo.KodKumičićastrancisuuvijeknositelji lošihosobina,aLini je jošpridodaoobilježjafatalneženeukojojjezdruženaprivlačnostiprijetnja,teanimalnoidemonsko.Njenipostupcisuprepunierotskih,senzualnihipohotnihobilježjakojimaovladavadruštvenomsredinomtedobivaulogunositeljicezapletairaspleta.Tajselikfatalneženekrozknjiževnostdugonasljedovaogotovobezikakvihizmjena,aprototiptakveženeKumičić jepronašaouŠenoinojKlariGrubarovoj izZlatareva zlata.OvimromanomKumičićjehtiootkritimanenašegotmjenogazagrebačkogsvijetanastojećiistinitoopisatiživotkojigaokružuje,krozLininlikželipokazatipravustvarnostkojajezahvatilaHrvatsku.

LITERATURA• JELČIĆ,Dubravko:Povijest hrvatske književnosti,NakladaPavičić,Zagreb,2004.• KUMIČIĆ,Eugen: I,PSHK,knjiga46.,Maticahrvatska-Zora,Zagreb,1968.• KUMIČIĆ,Eugen:Olga i Lina,Croatica,Vinkovci,1997.• KUMIČIĆ,Eugen:Olga i Lina, Maticahrvatska,Zagreb,1965.• NEMEC,Krešimir:Povijest hrvatskog romana: od početka do kraja 19. st.,Znanje,Zagreb,1999.

• NEMEC, Krešimir:Tragom tradicije: Ogledi iz novije hrvatske književnosti,Maticahrvatska,Zagreb,1995.

• ŠICEL,Miroslav:Osmišljavanja,Zrinski,Čakovec,1987.• ŠICEL,Miroslav:Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća,knjiga II. – Realizam,NakladaLjevak,Zagreb,2005.


IvanANĐELIĆ

OgledofašizmuikomunizmuKonačno, nakon skoro 20godinaodpada komunizmaotvara se javna rasprava

okokomunizmakaosustavakojijenanašimprostorimaegzistiraood1945.do1991.godine,njegovaodnosapremafašizmu,žrtvamakomunizmakaototalitarnogsustava,tekonačnoulogeJosipaBrozausvimodnosimakaoneospornogliderapartijenavla-stiidržave.RaspraveusvimmedijimasevodeuglavnomokodvijetemeljnetezepokojimajednibranekomunizamiJosipaBroza,adrugiusvemunegirajuijednoidrugo.NatojtezijeuglavnompodijeljenodruštvouBosniiHercegovini.Činisedanitkonijezahvatioproblemunjegovojpotpunojsloženostiizamršenostimeđunacionalnihodno-sauexJugoslavijikojićesesnažnoreflektiratiuratovimaod1991.do1995.godine.Izgledadasučakiozbiljniznanstvenicipomiješalinesamotezenegoipojmovepadajunaglasaknadiokojinjimavišeodgovara,štojesubjektivan,aneobjektivanstav.Kodanalizeovogsloženogproblemavaljapoćiodznanstveneeksplikacijeosnovnihpojmovakojisuvećdefiniraniucijelomsvijetuiokokojihnemaprijepora.Tipojmovisu fašizam,komunizam, žrtve iDrugi svjetski rat kao razdoblje kadasekomunizamkaodruštvenisustavuključiouantifašističkukoalicijuteizniogolemteretrataiaktivno,moždaipresudnoutjecaonanjegovoslamanjetenatajnačinpridoniosvojojafirmacijiuplanetarnimrazmjerima,iakousvojojbitijetakođerbiototalitarnisustavpoznatponeviđenomgaženjuljudskihpravaiuništavanjuljudičiježrtveprelazeupokazateljimavišeodsvihžrtavaDrugogsvjetskograta.Izjednačavatikomunizamkaodruštvenisu-stavsdemokratskimsustavimadrugihzemalja,anaročitozapadneprovenijencije,jebespredmetnopačakigrotesknoistalnotražitiolakšavajućeokolnostizatotalitarnadruštvenarješenjaskoro50godinaposlijeDrugogsvjetskogratajeiluzijaodkojenisuimuniniznanstvenici,apogotovuobičnisvijet.Tojeznakdaipored20godinaživotaudemokratskomdruštvuposlije1991.godinejošuvijekmentalnisklopvladanjaelemen-tarnihstrukturajeobilježennatruhamaboljševičkokomunističkogsindromapanamsesadašnjisustavčinimanjedemokratičanodkomunističkogimanjepravedanodistog.Razlog takvogpromišljanja vidimu sadašnjemsustavukoji imaobrise industrijskogdruštva zasnovanogna sili ekonomije liberalnog kapitalizmagdje je postojala klasapodanikaikapitalistaigdjesuneviđenogaženatemeljnaljudskaprava,koji jeuza-padnomsvijetunapuštenvećod1950.godineizgrađujućinovopostindustrijskodruš-tvobezpodanika,tretirajućisveljudegrađanimapotpunoravnopravnimbezobziranaimovinskumoćidruštvenistatus.Naovojpremisiizgrađenesuiizgrađujusemodernesuvremenedržavekojesilomdržavnogaparata,manjeiliviše,štitegrađaneuostva-


renjupuninesvihnjihovihprava.Usadašnjemnašemsustavunastaojerasappodjelaizmeđubivšihkomunistakojidjelujuštojavnoštopritajenoikojisuostvarilipovlasticebivšegsustavainovihtzv.demokratanegirajućisvakulturna,društvenaigospodarskapostignućaranijegsustava.Ispadakaodaovazemljauopćeniježivjela50godina,kaodaseništanijegradilo,nisupisanaknjiževnadjela,nisuizvođeneiskladananajboljaumjetničkaostvarenjaozbiljneilakeglazbe,kaodanismoišliuškoleifakultetei,ko-načno,kaodasmoživjeliutuđojzemljiipodtuđomvlašću.Obratno,živjelismousvo-jojzemljiisasvojomvlašću,istina,utotalitarnomsustavučijirezultatiumnogočemućezadugobitineprevladani.SjetihsejedneistinekadjeRimskakurija1945.godinezbogkomunističkogtotalitarnogsustavazabranilaKatoličkojcrkviuexJugoslavijibilokakveizravnekontakteskomunističkomvlašću,atotavlastnijenitražilanihtjela,provinci-jalfranjevacaBosneSrebrene,usprkossvojojnadređenojstrukturi,LukaMarkušićjeizjavio:„MimoramosurađivatiiimatiodnoseCrkveiDržaveskomunističkimvlastima,jersuoni ipaknašavlast inisuokupatori“.Naovoj tezićenastatiudrugakatoličkihsvećenika„Dobripastir“registriranakaocivilnaudrugakomunističkogsustavakojaćeomogućititiskanjestotinetisućamolitvenika,knjigainovinatenatajnačinodržatika-toličkiduhnaovimprostorima.VećduljevremenskorazdobljeunutarcrkvenestruktureKatoličkecrkveuBosniiHercegovinisevoderaspraveokoopravdanostipostojanjaidjelovanjaoveudrugepodijeljenihproikontra.Kaoplodovakvepodjeledruštvaza iprotivkomunizmaod1991.nastupa ipodjela

međuljudimagdjesuonikojisubiličlanoviSKibilinabilokojojdruštvenojiligospodarskojpozicijiodbačeniimarginalizirani,adošlisunekidrugipotpunonoviukulturi,gospodar-stvu,znanostipačakiknjiževnosti.Tisućeizuzetnosposobnihikvalitetnihsupohitnompo-stupkusmijenjeniipočeojeneviđenipadgospodarstva,znanstvenogiškolskogsustavaikulturneprodukcijekojasesvelanakičiprovincijalizamdabitekunajnovijevrijemeizroniliprvitalentipotpunonovihmladihljudikojisubilitekrođeniukomunističkodoba(JasmilaŽbanić,DanisTanović).Umjestodanovi ljudidođupostupnomsmjenomgeneracijauzkorištenjepunihstvaralačkihkvalitetastarijihgdjebisemoduliraokontinuitetstvaralaštva,imamototalnidiskontinuitetineviđenutjecajneoriginalnihidejasasvihstrana.Posebnajepričaisudbinasposobnihgospodarstvenikauvelikimisrednjimpodu-

zećimasgolemimkreativnimsposobnostima tehničke inteligencijekoja jebilaovla-dalasvjetskimtehnologijamaibilakonkurentnanajvećimsvjetskimtvrtkama.Odnjihjetrebalanaučitiirazvijatisesljedećageneracijamladihljudi.Sadanemamonivelikapoduzećaninovihtehnologijaimoratćemopočetiizpočetka,od1950.godineprošlogstoljeća.Svioviljudisadanosehipotekukomunizmakaodasuonikrivištosuživjeliujednomdobuikaodasugradiliioblikovalituđuzemljuikaodasuoniproduciralitotalitarnisustav.Bilojevraškiteškoukonceptukomunističkogkolektivitetakreativnostvaratiipostizatirezultateistalnobitiuizazovuzarezultatiboljitakkolektivanačijemječeluisdrugestranetrpjetiboljševičkupresiju.Divimimse.Isadačestorazgovaramsrelativnostarijimakterimatogavremenakojijednostavnoživeizmeđurelativnouspješ-neprošlostiipotpunoneizvjesnebudućnosti,kojizbogdruštvenogpritiskaosudeko-munistanesmijujavnogovoritiosvojimikolektivnimuspjesima,ajošmanjerazmišljatidasudjelujuuprogramiranjubudućnosti.Međunjimasenašaonemalibrojonihkojisu1990.–1991.osjetilibilonovogvre-

menapaseodmahprebaciliunovepartijsko-nacionalnestrukturetepostaliznačajni


nositeljitihprogramaizauzelivećeilimanjepozicijesizuzetnimosjećajemzatehno-logijeosvajanjaidržanjavlastipasepopelidosamihvrhovačestodjelujućinacionali-stički,štojezaoštravaloodnoseiprodubljivaločakratnestrahote.UpravoutovrijemeSKsunapustiliizvišerazlogamnogitakodasureformiranikomunistiostalibezvelikogdijelasvogdobroiznjegovanogkadrakojisuzauzelipozicijeudrugimstrankama.SpravomliderisadašnjihsocijaldemokratausvimdržavamaexJugoslavijeističudajeunjihovomčlanstvumanječlanovaSKnegounovimstrankamanastalihdemokrati-zacijomdruštva.Oni susasobomunijeli unovestrankeboljševičkinačinmišljenja,tehnologijuvladanja,autoritarnogsustava.OnajdiokvalitetekojijeostaouSDP-unijeuspiousvojitisuvremeneeuropsketendencije,negoplutajuunedefiniranimstavovimaizmeđuantifašizmakaozaistavrijednetekovinečovječanstvaisuvremenihpozicijano-vihlijevihopcijapreskačućiosuduboljševičkihkomunističkihtotalitarnihsustava.Onisuprvipozvanidashvateneminovnostnovogdobadauborbizaistinuprihvatekritikusustavačijisuizravninasljednicinesamopoidejiinastankunegopoznačajnojimo-vinikojusuodnjenaslijedili.Nikadadosadanitijednimsvojimdokumentomsenisuodrediliprematomvremenupasamimtimnizatražilioprostodmilijunažrtavavelikogspektrarepresijameđukojimasenalazeižrtvelikvidacija.Iglečuda,iakolijevipopolitičkojopciji-nisuustaliuobranuradničkeklaseudanaš-

njemdobukojajetakođerizvlaštenaugolemojimovinisvihpoduzeća,poljoprivrednihdobaraizemljištaunaletusuvremenedržaveuprocesuprivatizacijeinastankatajkun-skeklasepokojojjepotpunonestalaradničkaklasa.SocijalističkisustavexJugoslavijeje1953.godineučuvenomzakonuouvođenjusamoupravljanjadržavnomimovinomsvihproizvodnihpogonaipoduzećapretvorioudruštvenuimovinuiuveosustavvla-sništvaradnikanadsredstvimazaproizvodnju.Potompravnomodređenjuradnicisupostalivlasnicisredstavazaproizvodnjuanedržava.SveostalekomunističkezemljeodSSSR-a,Kine,Mađarske,Kube i ostalih sudopadakomunizma zadržaledržav-novlasništvo.Tuinovacijupredajevlasništvanadsredstvimazaproizvodnjuradničkojklasisuproučavalipravniteoretičaričitavogsvijetakaoznaknadenesamozaistočnikomunističkisvijetveć ikaomogućuosnovuzanekuvrstu transformacije liberalnogkapitalizmaubudućnosti,štoseteksadauočavaujekumoždanajvećestrukturalnekrize kapitalizmaupovijesti.Državno i društveno vlasništvonemaju znak jednakostii nije se smjelodopustiti da seonopoistovjeti i da suverenedržaveex Jugoslavije,iskoristivši neukostparlamentarnih većina, izvršenasilje i izvlaste radnike.Opravnoteorijskojsuštinidruštvenogvlasništvauvrijemenjegovogfunkcioniranjanapisanesutisućeznanstvenihradova iobranjenodesetinedoktorskihdisertacija.SDPoslabljenodlaskomkvalitetnihkadrovaiuborbizadiovlastipropustiojeključnubitkuzapravaradnikaidefinitivnozasljedećih50godinaizgubioključnupozicijupredvodnikaradnič-kepopulacije.Onjeradisudjelovanjauvlastiipomaganjemupljačkinarodneimovineodstraneinjihovihistaknutihpojedinacažrtvovaosvojupovijesnuulogu.Naistinačinsupalinaispitusveučilišniprofesoripravneiekonomskeprovenijencijejernisunigdjeinikadanipredjednimparlamentompotegliteorijskeaspekteuobraniizaštititemeljnihstečenihpravaradničkeklase.Kaoštosukomunistiurazdoblju1945.–1950.potpunoizvlastilisveprivatnevlasnikeuučinilisilnupljačkuimovinelegalnostečenetrudom,ra-domiznanjemmnogihgeneracijapapotomlikvidirani,takojesuvremenadržavaučini-lapljačkuradničkeimovineipotpunoihekonomskistavilaustatuspodanikanovihka-


pitalista.Ostajeusvemuovomenekolikopitanjazaštojekomunističkaautoritarnavlasti1953.godineizvlastiladržavunadsredstvimazaproizvodnjupredavšijeradnicimaitkojeuvjeriopartijskivrhdajetopraviputikakojeneospornidiktatorJosipBrozpristaonatorješenje.Izgledadasupartijskiideolozishvatilidagolemimdržavnimbirokratskimaparatomnemoguuspješnoupravljatizbognjegoveadaptabilnesposobnostikojisva-kudržavuuspješnozaustavljaopajetežuprenionaradničkuklasuinjihovekolektiveneposrednorukovodećiprocesimasnažnimpartijskimćelijamaupoduzećima,ustano-vamaiinstitucijama.Dakle,birokratskiaparatjebiostavljenudrugupozicijuuodnosunaradnekolektiveipartijskekomitete.Svavlastseponovnonalazilausvemoćnojpar-tiji.Kojisutointelektualniljudiizradilitajkonceptkojisekasnijepomehanicidirektiverazvijaouvišefaza.Siguransamdajeovajkonceptponudionetkoiznajvišihintelek-tualnihljevičarskihkrugova(Krleža,BogdanBogdanović,IvanSupekilinetkotreći)orazvojuoveidejenikadanitkonijepisao.Istina,morasepriznatidajeitajkonceptbioupravljansvemoćnompartijskomstrukturomivođomidasukomitetibilicentrinesamodruštvenenegoigospodarskemoći,alipravnopoUstavuradnicisubilivlasniciiuprav-ljači.Natomkonceptunastalisuneviđenigospodarskigigantipoput„Energoinvesta“,„Unioninvesta“,„Šipada“,„Hepoka“itd.Onisuuunutrašnjojstrukturiimalibržirazvojilakšeprihvaćalisvjetsketehnologijetepostalikonjunkturninasvjetskojgospodarskojutakmici.Raspadomovogsustava,podržavljenjem i rasprodajom imovine, zastojemsvihproizvodnjizbograta,odlaskomibiološkimodumiranjemnajboljihstručnjakaBiHsenašlapred izazovomelementarnog funkcioniranja.Premaprocjenamavrijednostiusvojenih znanja i tehnologija sadržanih u glavama ljudi u znanosti i tehnologijamaproizvodnjekojajeradilaANUBiH,ovazemljajeizgubila40.000.000,00$.Danebismozanemariliosnovnutemufašizmaikomunizma,moramomakarpred-

stavitiosnovnepremisesličnostiirazlikaizmeđutadvasustavakojazajednonoseatri-butetotalitarniikojisuproduciraliogromnenaslageraznovrsnihrepresija,prijesveganaslobodesvihljudiapotomproduciraleogromnežrtvekojese,poprocjenama,krećuoko50.000.000poginulihuDugomsvjetskomratu između fašističkih iantifašističkihkoalicijateizmeđu80.000.000–100.000.000ljudilikvidiranihilinestalihuraznimak-cijamakomunističkihvlastiumirnodopskovrijemegdjevećinučinegrađaniSSSR-aiKine,dokseostatakodnosinasvezemljekomunističkihsustava.Oovomfenomenusunapisanetisućeknjigaiteorijskihrasprava,aspoznajeseširesvakidanotvaranjemarhivaubivšimkomunističkimzemljamateotkrivanjemgrobnicalikvidacijanaprostori-maexJugoslavije,Poljske,Mađarskeidr.IztihrazlogaparlamentarnaskupštinaVijećaEuropejedonijeladvijerezolucije2006.i2008.godinepozivajućisvezemljeranijihko-munističkihrežimadaosudezločinepočinjeneunjihovoimeipovjesničaredaposveteintenzivnijupažnjuistraživanjutograzdobljaipreporukudaseotvorearhive,štoćerećidaseukaženaosobekojesuprogramirale,provodileizapovijedalepočinjenjaovogneviđenogpovijesnogzla.UBosniiHercegoviniukojojseuznanostuopćeneulaženi0,5%brutodruštvenogproizvoda,gdjesmoposljednjazemljauEuropi,uopćenepostojeniinstitucijeniprojekti,ajošmanjenovaczaioleznačajanznanstveniradnaovutemu.NištaboljenijeniudrugimdržavamauexJugoslaviji.Međutim,pojavljujuseindividualniradoviozbiljnihznanstvenikauRepubliciSlovenijiiRepubliciHrvatskojkojiovutemutemeljitoistražuju.Međunjimaseističenaslovprof.dr.JosipaJurčevića„Bleiburg-jugoslavenskizločininadHrvatima“objavljenuZagrebu2005.godine.Ovo


znanstvenodjelo jeproglašenoknjigomgodine i uspješno je rekonstruiraloukupansustavrepresije,garniranlikvidacijamabezsuđenja,izvlaštenjavlasnikaizpoduzećaizemljištateustrojavanjanove„narodnevlasti“uzpotpunudominacijujednepartije,jed-nevlastiijednogvođe.DjelojenastalonatemeljucitiranearhivskegrađeizarhivaRe-publikeHrvatskeiarhivabivšeJugoslavijeuBeogradu.OvakvodjelonepostojiuBosniiHercegovini,amatricapreuzimanjaiučvršćenjavlastijeista,podirektiviizCentralnogkomitetaizBeograda,zasveoperativneizvršiteljeusvimrepublikama.StogaćuseunastavkuslužitimatricompreuzimanjavlastiuRepubliciHrvatskoj,kojajeistaiuBosniiHercegovini.Stogajelogičanipozivnalustracijukojipodrazumijevaodstranjenjetihosobaizbilokakvogsudjelovanjauupravljanjujavnimživotom.Tojošuvijekneznačiipravnuosudusposljedicamakaznenoggonjenja,alitobibiopreduvjetdekontami-nacijijavnogprostoraodljudikojisusmoralnogstanovištaneposrednosudjelovaliuobnašanjujavnihfunkcijaradećinaprodukcijizla.Tajprocesidesporo,alisaznatnimrezultatimauČeškoj,Slovačkoj,PoljskojiMađarskojdoksenaprostorimaexJugosla-vijenijeozbiljnonipočelojersevodejaloveraspraveokomunizmukaosustavuafirma-tivnihantifašističkihvrijednosti.Antifašizamjepozitivnavrijednostakomunizamiboljše-vizamseubrajajuutotalitarnerepresivnesustave.Antifašizamjeprestao1945.godine,aštosedešavaloposlije1945.do1991.sviprešućujusmatrajućidaihsudjelovanjeuantifašističkompokretupokrivazasvanedjelakojasuučiniliposlije.Najboljueksplika-cijutakvogmentalnogsklopadaojeAlainBersançon,znanstveniksvjetskogglasa,kojipišeuknjizi:„Zlakobstoljeća–okomunizmu,nacizmuijedinstvenostišaha“.„Čovjek-nacističovjek-komunistsavršenjepacijentzapsihijatrijskuanalizu.Ondje-

lujezatvoreno,odvojenodstvarnosti,ustanjujebeskrajnoiukrugraspravljatisasvo-jimsugovornikom,pomračenmujeum,alionmislidajeposverazuman.Zbogtogasupsihijatritakvostanjekroničnog,sustavnogdelirijausporedilisašizofrenijom,parano-jom.Upustimoliseudaljnjaistraživanja,otkritćemodatakarakterizacijaostajemetafo-ričkom.Najočitijijepokazateljdajetoludiloumjetnenaravi,činjenicadajereverzibilno:kadapopustepritisci,aokolnostisepromijene, izlazak iz ludila je trenutačan,kao izsna.Riječjeobudnomsanjanjukakvoneonemogućujemotorikuizadržavaodređenukoherentnostracionalnogponašanja. Izvanzahvaćenezone,što jeuzdravačovjekanajčešćevišidioduha–onajštojezaokupljenpitanjimavjere,filozofije,„vodećimide-jamarazuma“,kakobirekaoKant–funkcijeseprosuđivanjadoimajunetaknutima,alisupolariziraneipodčinjene,gotovonarubudelirija.Stogajeglavanakonbuđenjapra-zna,aškolaživotaipodučavanjemorajukrenutiodpočetka.Njemačka,kojajetijekomjednog stoljeća bila europska Atena, nakon dvanaest godina nacizma probudila seotupljena.ŠtotekrećioRusiji,kojajesedamdesetgodinabilaznatnosustavnijepod-vrgavanapedagogijiapsurdaičijisuintelektualnotemeljibilimanjeetabliraniikrhkiji!“Najveća bi bila pogreška i opasan revanšizam kao i onaj 1945. sve članove SK

strpatiukošzalustracijuibilokakoosuditiiizlučitiizjavnogživota.Dapače,golemodjelokreativnihusvakompogledu(kultura,gospodarstvo,znanost,medicina,prosvje-ta,šport,glazbaidr.)trebaizrazitizahvalnostzasvakistvaralačkičinjerjeonbiotežakiuvijeknosiopotencijalnuopasnostosudezakojusupostojaleobjedeodnacionalista,kleronaiconalista,liberala,zapadnjaka,fašista,informbirovacaitd.Tajstrahkodnjihjošidanastraje,iakotogsustavanemavećpunih20godina.Stogatrebajavnorazlikovatiantifašizamiodatipriznanjesvimakojisusudjelovaliunjegovomslamanjupaikomuni-


ste,auistovrijemeosuditisvezločineizločincekojisuuimekomunizmačiniliod1945.do1991.nanašimprostorima.Takvuosudutrebaizrećisva javnostaposebnoSDPteseodrećijavnoinadostojanstvennačinispričatisvimžrtvama.AlainBersançonusvojojknjizikaže:„IspričavanjeioprostupraviluvrijedisamoakojezatraženodBogaiodžrtve,akojekrivnjaprethodnopriznata,amolbaoprostajasnoizrečena.Akotiuvjetinisuispunjeniaoprostjeunatočtomejednostranoudijeljen,velikesumogućnostidabudebezvrijedanidasepretvoriudodatnukrivnju“.Uosudizločinatrebajusudjelovatisvirelevantnidruštveničimbeniciipokrenutipo-

stupkepovijesnogistraživanjapaikaznenoggonjenjatvoracaiprogrameratogsustavaakoihjošimaživih.Nikadasenemožesuditisustavu,pogotovuonomkojegvišenema,alimogupovijesneprosudbeizricatiljudimasustavaakazneneprogonepokrenutizaonekojisuzaistačinilidjelaprotivtemeljnihljudskihprava.Takvihuminulomrazdobljunema,pomojojprocjeni,ni10%odsvihdijelovaranijegsustavaaživihodovih10%nematako-đervišeod10%,štoznačidakaznenomoguodgovaratisvega1%bivšihakterasustava.Dakle,golemuvećinubivšihčlanovaSKinositeljafunkcijasustavatrebapodhitnooslo-boditizajedničkehipotekezločinakojisupočinjeniizmeđuostalogiunjihovoime.Svimaizvanoveskupinetrebavaloriziratiukupandoprinosnaizgradnjivlastitezemljekojusugradilisnajvećimoduševljenjemiželjomzaboljitaksvihnjenihgrađana.Razjasnimopojmovefašizmaikomunizmateprikažimohodkomunizmauosvaja-

njuvlastiiuspoređujućisasličnimhodomnacizmakaosličnogautoritarnogsustava.fašizamjetotalitarnisustavutemeljennateorijiosuperiornostiNijemaca–arijevske

rasenadsvimostalimnarodimaipravomdaupravljajusvijetom.Unakaniostvarenjasvojihciljevadopuštenasusvasredstvaodrataipokoravanjadrugihnarodadofizič-kogistrebljenjanepoćudnihiposebnoštetnihnarodapoputŽidovaiCigana.Zasnovanjenaupravljačkojstrogojmatrici jedanvođa (firer,Duče,Poglavnik) jednastranka ielitnestranačkevojskeporedostalihdržavnihvojnihformacija(SSjedinice,ustaše).Komunizamjetotalitarnisustavkojisezasnivanadiktaturijedneklase(proletarijat)i

uništenjanaraznenačinesvihdrugihklasasistommatricomjedanvođa,jednapartijaijednavojska.IjedanidrugisustavsuusvomrazvojuimaleuzavisnostiodzemljedozemljeortodoksnijeizvedeniceimanjeilimekševarijantepaNjemačkaufašizmukaonajortodoksnijaa Italijakaoneštomekša,Kina,SSSRiKorejakaonajortodoksnijeaneštomekšaČeškaiPoljskainajmekšauzemljamauexJugoslavije.Snagaijednogidrugogsustavasezasnivalanaimaginarnojtezikolektivnemoćipripadnikauodnosunaindividualnapravaisposobnostičovjekapasesavživotmoraopodrediti interesukolektivaakolektivisubilipodređenivođiipartiji.Ijedanidrugisuuprvojrazvojnojfazisnagomkolektivnihmoćinarodapostizaliveomaznačajnegospodarskeivojnerezulta-tepajeNjemačkaodpotpunoposrnulogirazorenoggospodarstvaposlijeizgubljenogPrvogsvjetskog ratapod fašističkomdoktrinom i vođenjemukratkomvremenuob-novilaindustriju,izgradilavojnetehnologijeipostojalasuperiornijauodnosunasvojepartnereuEuropiproducirajućifantastičnatehnološkarješenjaukemijskojiteškojin-dustrijiiinovacijamavojneopremečakiutehnološkimrješenjimaproizvodnjeatomskebombeprijeSAD-aiSSSR-a.Rusijajesnagomkolektivaizpotpunofeudalnozaostalezemljeizraslauindustrijskogikomunikacijskogdivaizgrađujućistotinetvornica,deseti-netisućakilometaraželjezničkihpruga,podižućistotinevećihimanjihgradovauSibirunadalekomIstokuutajgamailedugdjekrozčitavupovijestnijekročilaljudskanoga,ali


podcijenumilijunažrtavaljudikojisudeportiraniulogoregradilinovisvijetkomunizma.SvjedocismotihljudskipatnjiudjelimaAleksandraSolženjicinaimemoarimadrugihosobazatočenihulogorima.NasnazitogistogkolektivaizgrađenajeprugaŠamac–Sarajevoudužiniod246km,bezikakvemehanizacije,skorokrampomilopatomzasamogodinudana,atuistuprugunebiizgradilanajvećagrađevinskatvrtkanasvijetusasadašnjomsilnomtehničkommehanizacijomuistomroku.Naistinačinsuizgrađe-nehidroelektranaJablanica,ŽeljezaraZenicaistotinedrugihtvornica,putova,mostovaučitavojexJugoslaviji.I fašistički i komunistički sustavsuproveli izvlaštenje imovinesvojihprotivnika te

jeprisvojiliuimedržaveanekedijelovepodijelilizanagradusvojimnajodanijimduž-nosnicima.Nijemci suodmah svu imovinu židovaubankama, tvornicama i osobnuimovinukonfisciraliteihpobiliakomunistisuteroromiprogonomuRusijioduzelisvuimovinuveleposjednikapačakiosrednjihdobrostojećihseljakaakulakeiveleposjed-nikepobiliiliihposlaliulogoregdjesuubrzopomrliodteroraioskudice.IstosedesilouexJugoslavijiposlije rata,gdje je sva imovinaprivatnihpoduzeća,banaka, većegpoljoprivrednogzemljištaistambenihobjekataoduzetaukoristdržavetediododijeljennovojdruštvenojelitinaročitoelitnistanoviuvelikimgradovimaZagrebu,Beogradu,Sarajevu,LjubljaniiSkoplju.Bivšivlasnicioveimovineodredasusuđenikaokolabo-racionistibivšegrežima,čestoumontiranimpolitičkimprocesima.Potpunojenestalaibiladruštvenoprokazanakaodekadentnaizaostalačitavagrađanskaiintelektualnaklasa.NaistinačinsuprotjeraniioduzetaimovinadesetcimatisućaNijemacaiTalijanakojisuživjeliuRepubliciHrvatskoj,Vojvodini,SlovenijiiBosniiHercegovinineštoupo-litičkimsudskimprocesimaavišeadministrativnimizgonom.Uobračunusklasomkojajemoralanestatiikojaudokumentimakojisesadačuvajuuarhivamakorištenitermininarodnineprijatelji,buržoazija,fašisti,ustaše,četnici,balistiispominjuseterminilikvi-dacija,deportacijainesmiljenoseposvimmjestimastrijeljalopokratkompostupkuuzobjašnjenje„oslobođenjemjesta“.KomunističkapartijaJugoslavijenapozivKominterne(komunistička internaciona-

la)zaistaje1941.godinepodiglaustanakprotivfašizmanaprostorimaonodobneJu-goslavije.Tomčasnompozivusvommalobrojnomčlanstvuse tijekom1941.–1943.odazivaosvevećibrojnesamougroženihimeđusobnozavađenihljudinegoisjajnaintelektualnaimenapoputknjiževnikaVladimiraNazora,IvanaGoranaKovačića,MešeSelimovića, EdvardaKocbeka,BrankaĆopića, znanstvenika IvanaSupeka, slikara ikipara Edvarda Murtića, Bogdana Bogdanovića, Ismeta Mujezinovića i čitavog nizavrhunskihglazbenika tenakrajupraktičnosva židovska inteligencija koja jeuspjelaizbjeći logore Jasenovac,Banjicu i druge.Svi subili uvjereni da slijedeput čitavogdemokratskogslobodnogsvijetauborbizademokratizacijukojaćenastupitiodmahposlijeratauoslobođenimzemljama.Natompredloškuborbeprotivfašizmanastalasuuratuvrhunskaknjiževnadjelapoput„Jame“IvanaGoranaKovačićaisjajnihgrafi-kanatemuantifašističkeborbeIsmetaMujezinovićaimnogadruga.Oninisupojmiliukojemsmjerućeserazvijatibudućikonceptvlastizasnovannaboljševičkototalitarnomsustavukadaćesenakon1945.godinepostupnopovlačiti iz javnogživotaVladimirNazor,EdvardKocbekimnogidrugiaslikari,kipariiznanstvenicićesepovućiusvojeateljeeiinstitutegdjećeraditiistvaratiustatusupoludisidentauodnosunastegukojujenametaonovinajprijetvrdipapotomneštoomekšanitotalitarnisustav.


Osvajajućisela igradove,komunistisuuvijek,makar izakratkovrijeme,osnivalinarodnooslobodilačke odbore koji su pokušavali normalizirati život i predstavljali sekaovlastkojaznaštohoćeičestodemonstrirajućipoštenjealiipresijuipripremaju-ći kadar zanastupajućevrijemeposlije završetka rata.Krajem rujna1941.godineuseluStolicekodKrupnjaodržanojepolitičkoivojnosavjetovanjegdjejeGlavništabpreimenovanuVrhovništab i tomprilikom jeEdvardKardeljdobiozadataknapisatidirektivu–članakonarodnooslobodilačkimodborima,kojijedostavljenkaoobvezannaputaktimtijelimauformiranjunateritorijimapodkontrolompartizana.IzovihodborakasnijećeseizpovijesnopoznatihdokumenataformiratiAVNOJ,razvitiukupansustavpolitičke,vojneiostalestrukturevlasti.Svetestrukturećepostupnopreuzimatipolugezakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, a sveuduhunaputaka koje je raspravljala idonosilakomunističkapartijainjenpolitbiro.Sveoveaktivnostisubilevještovođeneipodsintagmom„Smrtfašizmuslobodanarodu“kojajebilaislužbenpozdravisluženzavršetaksvakogpravnogaktavlasti.Naravno,ukupnaantifašističkaborbasevodilapodsintagmom„obratstvuijedinstvunaroda“štojebilomelemnaranuetnonacional-nimsukobimaizmeđuzaraćenihstranaJugoslavijezasvegrađanekojisubilinesamoantifašistinegoiprotivnicimeđusobnognacionalnogistrebljenja.Slogan„Smrtfašizmuslobodanarodu“ćeiščeznutiizjavnogoptjecajatijekomporatnihgodina,asintagma„bratstvo i jedinstvo“ćeostatisvedo1991.godinekaonačinupravljanjadruštvomidržavompodkomunističkomideologijomkojasenanašimprostorimapočelarastakativećpočetkom1960.godineukoristnacionalnihzajednicanarodautojdržavi.Kolikojesintagmaobratstvuijedinstvubilaideološkafloskulazakomunističkitotalitarnisustav,vidiseuratu1991.–1995.,kadajenestalazamanjeodmjesecdanatijekomraspadaJugoslavije1991.godine.Ifašizamikomunizamsuizuzetnupažnjupolagalinasustavrepresijekojisupolazili

oddirektivajednestrankenavlasti(nacionalistička,nacionalsocijalistička,komunistič-ka)asastojalaseodneviđenogustrojavojske,policije,tajnihslužbi,asvesubilenesamo odane nego kadrovski vođene iz centara partije. Tako je fašističkaNjemačkamoždaimalanajboljeustrojenuvojskuupovijestiratovanjadržava,akomunističkeze-mljesuimalenesamomoćnevojskenegojeimaterijalnistatusidruštveniugledča-sničkogkadrabioiznadsvihdrugihprofesija.TevojskesuusvomsastavuimaleelitnejediniceizravnopodređenevođipoputSSSjedinicauNjemačkojiliproleterskihbriga-daujugoslavenskojvojsci.Pogrešnobibilozaključitidaseelitneproleterskebrigadenisuuznajvećežrtveborileprotivfašističkihjedinicaidanisuznaledaćenakonratabitiokosnica razvojavojske totalitarnogkomunističkogsustava.Unutar tihpostrojbapostojalasuposebnaodjeljenjazaizuzetnevojnezadaćeprovedbepartijsko-ideološ-kihdirektiva.Naravno,izuzetnastegaseostvarivalakrozdjelovanjetajnihunutarnjislužbikojesu

bileizravnoodgovornesamopartijskomvrhuivođipoputGestapoailiOznegdjesecijelorazdobljeod1943.do1991.nijenikadaraspravljaloubilokojemparlamentarnomodboruokontroliteslužbe,izuzevštosepriusvajanjuproračunamoglevidjetidjelo-mičnocifretroškova.Ključnitrenutakenergičnogpretvaranjaantifašističkeborbeuistovrijemeuklasnu

borbukomunističkeideologijeje9.9.1943.nakonpadaItalije.Tadajebilojasnodaćeantifašističkakoalicijauspjetieliminiratifašizamsasvjetskepozornicetedautojborbi


jednuodključnihulogaimaSSSRkaokomunističkazemlja,asamimtimdobivajunaznačenjusviantifašističkikomunističkipokretiuMađarskoj,Poljskoj,Čehoslovačkoj,Rumuniji,Albaniji,JugoslavijipačakiuGrčkoj.Osjećajućidadolazivrijemeuvođenjakomunističkogsustavanaširokavrataiznajućidapokretpripadaantifašističkojkoa-licijiosjećajuvrijemezapripremuobračunanesamosakolaboracionistimafašističkihrežima(NDH,LjotićevaSrbija,četnici),negoivrijemeklasnogrevolucionarnogobra-čunasasvimpripadnicimadrugihklasa.JosipBrozusvojstvuvrhovnogkomandantanarodnooslobodilačkevojskeJugoslavijeformiranaredbom13.svibnja1944.godineuDrvaruodjeljenjezaštitenaroda(OZN-a)izkojećekasnijenastatizloglasnapolicijskainstitucijaUDB-a.Na čeloOZN-e postavljen je AleksandarRanković, član politbiroaSKJ-u,kojićeoperativnovoditisveproceselikvidacija,izvlašćivanjaimovine,progone,deportacijeilogorezatzv.narodneneprijatelje.Za izvršenje specijalnih zadataka u pozadini oslobođenih područja 15. kolovoza

1944.godineJosipBrozćeusvojstvuvrhovnogkomandantanarodnooslobodilačkevojskeJugoslavijeformiratiposebnepostrojbepodnazivomKorpusnarodneobraneJugoslavije (KNOJ).OvespecijalnepostrojbeuopćenisusudjelovaleuoperacijamaprotivfašističkihneprijateljanegosamokaoizvršiteljistrogihzapovijediupozadiniikaovojnapomoćpriakcijamaOZN-e.Onjepokrivaopodručjapodnadzoromnovihvlasti.PostrojbeKNOJ-asubilestrukturiraneporepublikama ipokrajinamaa izravnopod-ložneVrhovnomštabu.Uproljeće1945.godinepostrojbeKNOJ-aćeimativelikibrojdivizijaioko120.000boraca.Ovepostrojbećeizvršitinajvećibrojlikvidacijabezsuđe-nja,čišćenjeterenaodzaostatakapostrojbavećkapituliranihvojski(Nijemci,ustaše,četnici,bjelogardejci,balisti),telikvidacijesvegaostalogživljakojisepovlačioustrahuododmazdepartizana.NeštopodatakaolikvidacijamajesačuvanouarhivimaOZN-eizkojihserazvidnouočavajutočnipodaciupojedinimmjestima.Uknjizi„Bleiburgju-goslavenskiporatnizločininadHrvatima“autorJosipJurčevićnavodistrogopovjerljivizvještajjavnogtužiteljaHrvatske„Takonpr.drugaarmijaupućuje1700zarobljenikanalikvidaciju.OZN-azaHrvatskumeđutimjavljadaselikvidirajusamozločinciipotomselikvidiraoko300.Međutim,itamošnjaDivizija(Karlovac)traži500daihonalikvidira“iliu izvještaju javnogtužiocaDrugearmijeod17. lipnja1945.godinestoji:„Pratio jetransportod3.000zarobljenikaizSlavonskePožegeuNovuGradiškutedajetagrupazarobljenikaišlanalikvidaciju“.Naravno,uovomkrvavomzavršetkuratanemožemozaboravitilikvidacijepripadni-

kavojskeNDH-a,četnika,slovenskihbjelogardejacanakonpredajenaBleiburgumeđukojima se našao veoma veliki broj civila, žena, djece tj. običnih građana koji su sepovlačilisavojskomnakonslomaNDH.Svakodnevnoseotkrivajunovastratištaivodepolitičkeisenzacionalističkeraspraveosudbinitihljudi.PremaHrvatskojenciklopedijiBiHiizvješćupostrojbaJugoslavenskearmije,uBleiburgusepredalopribližno95.000vojnikabezcivila,aprocjenjujesedajeodtogabrojapobijenoblizu60.000.Podatcira-znihautoranavodebrojkeod150.000–300.000aozbiljnaznanostnijedosadadalanipribližnokonačanbroj.UovajbrojulazeiosobekojesuvraćenesBleiburgateudugimmarševimasvedoSkopljapostupnolikvidiraneiliumrleodiscrpljenostigladiitortura.UBosni iHercegovini ćeod1945.do1948. zloglasnaOZN-a iKNOJ likvidirati i

čistititerenod„narodnihneprijatelja“usvimmjestima,općinamaigradovimagdjećenaročitoneviđenarepresijaobuhvatitisvamjestazapadneHercegovinegdjesustanov-


nicihrvatskenacionalnostisasimpatijamagledalinarežimNDHidavaliznačajanbrojvojnosposobnihosobauustaškuidomobranskuvojskuikojisuuglavnomstradalinablejburškimputovima.Odmazdakoja jeprovedenanadsvimmuškimstanovništvom1945.jedesetkovalaizavilaucrnočitavuHercegovinu.Nemanijednaobiteljizkojenijelikvidiranmakarnetkoodmuškihčlanova.Hercegovinaseoporavilaodtogdemo-grafskoggubitkatek80-tihgodinaprošlogstoljeća.Ovakvarepresijatihoprenesenanamlađupopulacijućedatiizuzetanotporsrpskimosvajanjimaovogpodručjanapočetkurata1991.godine.Izuzetnimsustavomnovihrepresijaposlijeratnorazdobljećeobilježitiitzv.sukobs

Informbiroom1948.godine,kadajekomunističkavlast, iskoristivšipolitičkisukobsaSSSR-om,pokratkomadministrativnimpostupkomseriješilasvihneistomišljenikausvojimredovimaformirajućimnogesabirnelogoremeđukojesvakakospadaičuveniGoliotokokojemćeseispredatipriče,pisatimemoarizatočenika,ajošuvijeknitkonijesustavnoistražiotajfenomenteukazaonaprogramere,idejnenositeljeiizvršiteljetogmonstruoznogprojekta.Iakojedosukobadošlonaidejnojosnovi,zarjetrebaloadministrativnozatočiti,mučiti i trajno izopćiti iz javnogživotapreko60.000građanakojijedvadasupoznavaliosnovnepostavketogsukoba.Totalitarnikomunističkisustavsenastavljaosvedo1991.godinesneštomanjim

intenzitetomarepresijasenastavljalapolitičkimsuđenjimaskorousvakommjestu,štoječakiverificiranoukaznenomzakonukaoverbalnideliktkojinepoznajemodernoka-znenozakonodavstvovećodpočetkaprošlogstoljeća.MijenjatćesenazivislužbekojesuprogonilesveneistomišljenikeodUDB-edoSDB-aalimetodeiciljevićeostatiisti.Državajeputemsvojihtajnihslužbivodilaneviđenuborbusdijelovimaemigrantskih

organizacijauinozemstvuteraznimmetodamailikvidacijamanastojationemogućavatinjihovrad.SjetimosepolitičkihubojstavaBruneBušićaiStjepanaĐurekovića,kojasuzaistabilamotiviranačistopolitičkimmotivima.Kolikojebilopolitičkimontiranihproce-saurazdoblju1945.–1991.,anaročito1971.uobračunushrvatskimproljećarima,jošuvijekseneznanitibilotkoistražujeovajfenomen.Istina,formiranesuudrugepolitič-kihzatvorenikausvimdržavamaexJugoslavijekojeimajupopiseživogčlanstva,alineionihkojisuvećumrli.Oveudrugeživenamarginidruštvenihzbivanjapotpomognuteoddržavesveomaskromnimsredstvima,tektolikodaseevidentirajuabezstimulativ-nihdržavnihpotezagledesustavnogistraživanjaovogfenomena.NašajavnostsejošuvijekbojizloglasneUDB-e,iakoonanepostojiod1991.godi-

ne,ičinisejošuvijeksasimpatijamagledanarepresivnemetodezačitavovrijemeod45godinaipolitičkizatvorenicisejošuvijeksmatrajugrešnicima.Naročitosuseuteškompoložajunašlipripadnicisvetrireligijskezajednicekaoi

zajedniceucjelini.Odmahsuim1945.konfisciranasvadobra,ponegdjesuzatvoreneisamebogomolje.Pravoslavnaiislamskazajednicasuseubrzopresabraleteusposta-vileredoviteinstitucionalnekontaktesdržavomtebileprivilegiraneuodnosunakatolič-kukojajezbogtvrdogstavaVatikanaozabraniinstitucionalnihkontakataCrkveikomu-nističkedržavetrpjelastalnetorture,zabranujavnogdjelovanjaionemogućavanjebilokakvogdruštvenogdjelovanjaizvansvojeinstitucije.Vjernasvomposlanju,Katoličkacrkva se povukla iz službenog djelovanja na društvene tijekove iznalazeći ogromanbrojalternativnihrješenjaipostižućiizuzetnepastoralneihumanističkerezultate.Protivsvećenikasvihreligijavođenisubezbrojnipolitičkiprocesi,najčešćezbogverbalnog


deliktaanaročitoprotivkatoličkihkojisenisulibilideklariratiantikomunistima.Unjihsutajneslužbenaraznenačineunosilerazdorvrbujućiihzadenunciranjekolega,pačakivršećipresijunaodavanjeispovjednetajne,štosesmatranajvećomizdajomsvogposlanja.Nažalost,nekisu ipodlegli tomiskušenju.Stogasvetri religijskestrukturesunajglasnijeuosudikomunističkogteroraitogtotalitarnogsustava,auistovrijemevršepritisaknaaktualnevlastidaseizvršipovrataknepravednoimoduzetenepokret-neimovine.Neštosenatomplanuiučiniloalisazadrškom,jerprostorisuzauzetiodranijihinstitucijailisustanoviuzakonskojproceduripretvorbedruštvenogvlasništvaupostupkuprivatizacijepredatikorisnicimasastanarskimpravom.Katoličkacrkvajeod1941.do1991.djelovalapotpunoodvojenooddruštvenogtkiva inemaudjelauko-munističkomznanstvenom,gospodarskomikulturnomrazvojuistvaralaštvutenemaosjećajazavalorizacijutograzdoblja.Međutim,moramoznatiprocijenitiizuzetnaposti-gnućatogvremenazajednospromašajimateukontinuiteturazvojagraditibudućnost.Izsvegaizloženoguveomaskraćenimizvodimapotpunosejasnoocrtavaskicana-

stankakomunističkogtotalitarnogsustavanaprostorimaexJugoslavije,njegovrazvojitrajanjegarniranorepresijamasvihvrstaimasovnimlikvidacijamaurazdoblju1944.–1950.tenastavkomrepresivnogmodelavladanjasvedo1991.godine.Potpunojerazvidnodajekomunističkapartijabilanositeljaantifašističkogpokretaiborbeuze-mljamaexJugoslavijetedajenakonpobjedeantifašističkekoalicijenastavilaizgrađi-vatitotalitarnisustav,auvijekga,paidanas,pokrivatistvarnimzaslugamaizvremena1941.–1945.Ovajsustavjetrajaopunih45godina,dovoljnodugimirnodopski,dabipostizaoveomavelikerezultatenamnogimživotnimpoljima teaktiviraoogromnumasuveomasposobnihitalentiranihljudikojisuuovomvremenukreativnostvaraliigradilisvojuzemljuželećijojnapredakisrećusvimgrađanima.Zbogdrukčijegzani-jansutipakomunističkogsustavauodnosunadrugekomunističkezemljeiotvorenostipremasvjetskimdruštvenimihumanističkimstrujanjima,lakšesemogloadaptiratinasuvremenademokratskaigospodarskadostignućamodernihzemalja.Danijebilorata1991.–1995.,ovezemljebivrlolakomoglepostatičlaniceEUiNATOsaveza.Ratomjeučinjennevjerojatanzastojipovratakuranijefazerazvojadoksudrugezemljekomuni-stičkihsustavamoglestizatiiuključivatiseusuvremeneirazvojnetijekove.Našazemljasevratilauindustrijskodruštvopodaničkogdobastipičnomfinancij-

skom igospodarstvenomoligarhijom ranogkapitalizma,audruštvenomsmislunijeprevladalainapustilaboljševičkemetodeupravljanjakojesudominantneusvimpo-litičkimstrankama.Stvoreno jedruštvo idržavadavnonapuštenih ideologijagospo-darskogidruštvenograzvojakojejemutiraloučudnunakazunigdjeviđenuunašembližemiliširemokruženju.Većinaljudi,apogotovujavnihdjelatnihosobanajširegspek-tra,ponašasepotpunočudno,čestonerealno,štonemogurazumjetisilnimeđuna-rodni čimbenici koji već više od 10 godina pokušavaju ovu zemlju dovesti u stanjenormalnograzmišljanja.Predstojiovojzemljidugačakputodvišedesetljeća,ukojimatrebanajprijeriješitivelikispektarpolitičkihproblema,apotomstrukturalnodruštvenihdabidržavaidruštvokoliko-tolikosličilinazemljeuokruženju.


mozaik

JakšafIAMENGO

PunaorkestracijabojaupokretuTonči Staničić: Korak iza stvarnosti (izložba fotografija, Franjevačka galerija, Široki Brijeg, 2011.) Svaka je fotografija, treba li touopćenaglašavati,nesamosvjetlosnizapisveć i

malaodavelikojsvjetlosti,a takvisu isvjetlopisiTončaStaničića,diplomatas fotoa-paratomuruciimajstorafotografijesdiplomatskomlisnicomudžepu.Naime,njegovisumotiviustalnompokretu,egzaltiraniinemirni,kaodahoćeusebizadržatištovišesvjetlainijeimdovoljnotoštoobjektivtrenutnoprimiusvojklik, većkaodahoćerećidasvijetuistinunijesamoonakavkakvimgavidimoveć ionakavkakvimželimodajest.Iovaizložbapotvrđujedafotografijanipoštonijepukozaustavljanjetrenutkavećautorskoviđenjesvijetaokonasnaročitimokom,ukojemseprožimajuvanjskiizazovii unutašnja raspoloženja, koji ne „prepisuje“ objektivno viđeno već viđeno svodi nasubjetivnuesencijutejepopotrebiraspršujeusvjetlosti,kojajenapočetkuinakrajusvake fotografije, i nesamo fotografije.Takodobijamo (za)čudne forme,čas fluidnelinearnesignale,časopruženeilititrave,treperećeoblike,aliistotakoiapstrakcijeras-pršujućihstruktura,pomalofantastične,paionirične.Unjimasetekrazabirepolazišnimotiv,kojiuigrisvjetlostinijenipresudanvećsavunaslućivanju-ukratko,onajuzbud-ljivi„korak iza stvarnosti“.Uistinu,Staničićevesufotografijeprostorslutnje,katkadiudvojene,likovisusiluete,

predmetisamokontureinaznake,skladanetakodaraspredombojaioblikadraškajuimaginaciju.Točnije,kaodahoćerećidasveokonasimasvojlatentni,tajniživotkojiisijavaenergijomidopuštadagavidimoiiznutra,damuprobudimodiskretnaznače-nja,dau(ilu)zornojkolorističkojioblikovnojrasplesanostiprepoznamopuninuživotarazličlitihritmovaifascinantneimaginacije,pajesulito-naprimjeruStančićevihslikopi-sa-dinamičniodraziuvodiilipakuskovitlanoraslinje,meteorološkipomacinanebuiličudne,na„sjenuupomaku“svedenefigure.Izfotosaufotossličnisemotivismjenjuju,naliknizanjupalimpsestasnepredvidivimkolorističkimishodima,upunojorkestracijiboja,kojenisuodustaleodpokreta,većkaodainadalje ispisujuvječni isveprisutnizakonmijene.A-nerečelionopjesnik-„natomsvijetusamomijenavječnajest“.


IvanŠUNJIĆ

JaosceneListajućirecentnuteatrološkuliteraturu,nemogućejezaobićipovećanbrojčlanaka

posvećenihdramskojpedagogijiiulozidrameuodgojudjeceimladih,aprimjetanjeivrlopohvalanradCentrazadramskiodgojMostarkoji,unatočvječitomproblemune-dostatkamaterijalnihsredstava,redovitoizdaječasopiszadramu,teatariodgojTma-čaart,teorganizirabrojneradioniceusklopuMeđunarodnealternaivneakademijekaoifestivalsrednjoškolskogdramskogstvaralaštva.Logičnosenamećepitanje:jelidramskiodgojdjeceimladihpostaotrendilina-

sušnapotreba?Dajesvakakoriječopotrebi,aneoprolaznomtrendu,uočilajejošprijedesetak

godinaprofesoricahrvatskogajezikaiknjiževnostiDragicaKolobarićosnovavšiuGi-mnaziji fraGrgeMartićauMostaruDramskusekcijukoja jepostalasvojevrsnibrendoveškole,aliicijelogagrada,naime,riječjeojednojpravojkazališnojradioniciukojojtalentiraniučenicistvarajupredstavenanačindasamipišudramsketekstove,režiraju,glumeikreirajukostimeiscenografijuuzjasnuumjetničkupoetiku–njegujućiklasičniteatarski izraz komediografskog faha. Višegodišnjim kreativnim radompostignuti surezultatinakojimabiimmoglopozavidjetisvakoprofesionalnokazališteugradu:dvijecjelovečernjepredstavesvakeškolskegodine,niznagradastručnogžirijanafestivalusrednjoškolskogdramskogstvaralaštvauKonjicu,brojnagostovanja, te tri zbornikaučeničkihdramskihtekstovapodnazivomDramski talenti Gimnazije fra Grge Martića Mostar.Dobivšinagraduzanajboljiprojektnasajmuideja„Volontiraj,kreditiraj“,Vijećeuče-

nikaovegimnazijejeuzpotporunevladinihorganizacijaOIAiINfOHOUSEiMalesce-neHNKuMostaruorganiziralovlastitifestivalsrednjoškolskogdramskogstvaralaštvapodsimboličkimnazivom„Jaoscene“kojimoviučeniciapelirajunabuđenjesvijestiovažnostikulturnogživotausvrhuoživljavanjeuspavanekulturnescenemladihovogagrada.festival jeodržanudvijevečeri.Prvuvečer,28.ožujka2011.godine,predstavila

senovoosnovanaskupinaovegimnazijeShakesPEERSYouthTheatreGroupkojajeizvelasatiričnufarsunaengleskomjezikuHamlet u frizerskom salonuuadaptacijiirežijiprofesoriceVanjeMajerski.ProfesoricaMajerskidetaljnojeuvježbalamladeglumceiuspješnoihosposobilazaizvedbupredstavenaengleskomjeziku,učemuijestspeci-fičnostivrijednostovognepretencioznog,aliduhovitogteksta.SpomenutaDramskasekcijaovegimnazijedrugejevečerifestivalaizvelakomediju


Ljubavni sastanak.Riječ jeoautorskojpredstavigimnazijalkeLucijeMerdžankoja jesvojimdramskimprvijencempokazalaizrazitodramskoumijećestvorivšiodjednenao-konepretenciozneiklišeiziranepričepravumalukomediografskubravuru.Ovubismokomedijumoglipodijelitinadvijepodvrste:komedijukarakteraikomedijuzabune.UprvimprizorimaupoznajemotipičnutinejdžericuMijuusvakodnevnojsituacijisukobasroditeljimazoglošihocjena.Uvodnimmotivomsvađeotvarasepravamalagalerijauspješnotipiziranih likovačijasekarakterizacijagradinaopozicijamaurbanog imo-dernog(roditeljiAnkaiAnteikćeriMijaiJosipa),tetinejdžerskogsvijetaopterećenoghedonističkimmladenačkim užicima i njihova zgražanja nad jadnim životom kolegaštrebera(MijaiMijineprijateljiceuopozicijisMijinomsestromJosipom,štrebericom).Krozduhovitoimotivskiuspješnokomponiranrazgovor,MijaprijateljiciotkrivadajujenajzgodnijidečkouškoliIgorpozvaonaspoj,ali,kakotoobičnobivautinejdžerskomsvijetu,arkadijskiugođajremeteroditeljizabranivšiMijisveizlaskedoknepopravilošeocjene.Udrugojsceniupoznajemo,većspomenutog,zavodnikaIgorainjegovaprija-teljaDanijela,zanesenogkvazipjesnikakrozčijisesukobideja–praktičnihzavodničkihiuzvišenihpjesničkih–oslikavaopćepoznatiodnosDonQuijotaiSanchaPanze.Za-nimljivogzapletanebibilodaIgornije,izoklade,naspojpozvaonesamoMijunegoinjezinuprijateljicuLanu.Daljeslijedetipičnescenekarakterističnezakomedijuzabune:Mijiniroditelji,slijedećiMijukojajeizašlaizkućepodizlikomdaidenaprobuzbora,nai-lazenaljubavnipar(spomenutipjesnikDanijeliMijinaprijateljicaSara),tepomisledajetoMijasasvojimdečkom.DrugizapletnastajekadaMija,punaoduševljenja,dolazinadogovorenomjestoljubavnogsastanka,azapravojojsedogodinajvećanoćnamorajedne tinejdžerice–ugledanajboljuprijateljicu (Lanu)uzagrljajusdečkomskojimjetrebalanaspoj(Igorom).Nakonžestokogsukobaslijedizakomedijutipičanhappy end:Sara,poprimivšioddečkapjesnikaslatkorječivikarakter,ponovnomiriMijuiLanu,Mijapopravljalošeocjene,roditeljisusretni izadovoljni,anestašnizavodnikIgorzakaznuostajebezobjedjevojke.Iakojeutekstuneodređenomjestoradnje,potipičnojfrazeologijiinaglaskunijeteškozaključitidajeriječoMostaruimostarskojmladežiuzjasnualuzijunasvakodnevicu,npr.imaginarnokinojeduhovitonazvanoAkobogda.Mladiglumciovegimnazijenapravilisuprofesionalnipomaktakoštosukaopomoć

prikreiranjulikovazaovupredstavuangažiraliprofesionalnuglumicuTinuLacokojaihjeohrabrilaiosposobiladatehničkipreciznoinadasvemaštovitoiinteligentnooživesvojelikove.Nemogućejeneprimijetitipreciznutehnikuiinteligentnukreacijunadare-neAntonijeTokićkaoMije,glumačkiprirodnogipouzdanogMarkaMatićakaoIgora,razigraneKristinuČulinui IvuMabićkaoLanuiSaru,nadarenekarakternekomičareJelenuBožićiMarkaLugarecakaoMijineroditelje.Nakraju,ostajenamzaželjetiovojgimnaziji-rasadnikumladihtalenata-jošmnogo

uspješnihfestivalaipredstava,aprofesoriciDragiciobiljeustrajnosti,voljeistrpljivostiukreiranjunajprirodnijeginajnevinijegoblikateatra–srednjoškolskog.


SegorHADŽAGIĆ

ZagrijavanjepredvelikeutakmiceHumble Boy; uloge: Sanda Krgo Soldo, Velimir Njirić Pšeničnik, Rober Pehar, Jelena Kordić Kuret, Dragan Šuvak, Nikolina Marić; scenografija: Davorin Briševac; dramaturgija: Dragan Komadina; režija: Borna Armanini; HNK Mostar

NakonpostavkeRomance o tri ljubaviAntunaŠoljana,urežijiJoškaJuvančića,Hr-vatskonarodnokazališteuMostarupriredilojeidrugupremijeruzasezonu2010/2011,štojedogađajgolemihrazmjerazakulturugradaMostara,kadaimamouvidukatastro-falnusituacijuukojojsenalazilaovakazališnakućauprethodnedvijegodine,kadajojječakujednomtrenutkuprijetiloigašenje.No,ostavimopostraninebrigunadležnihinstitucija, jerbismo lakomogli upasti u zamkudemagoškogkukanja i tako izgubitisvakuvoljudaseuopćebavimoteatrom.Definitivnosemoramopomiritisčinjenicomdajeposjetteatrunesvakodnevnaiuobičajenahranadušivećdogađajkojegmožemosmjestitiudomenučuda.Akobi,možda,čvrststavdavolja,naporitrudautorskogtimaitehničkeekipestojeiznadkreativnihdometapredstaveHumbleBoy,potekstuengle-skedramtičarkeiglumiceCharlotteJones,asociraonekakvumalicioznuironijuautoraovihredaka,onbisemoraobraniti jošvećomkoličinomentuzijazma,čak isnažnim„navijačkim“poticajemdaHNKMostarnakonprethodnihneplodnihgodinasmognesnagestatinanoge,bezobziranakonačnirezultat.Nesmijemozaboravitinačinjenicuda je u pitanju dobar glumački ansambl, kojeg je apsurdnapolitička situacija dugočuvalanaklupi,pabibilopremijeruHumbleBoya,najpoštenijesmatratikaozagrija-vanjezavelikeutakmice,kojeteatar izprovincije(pokazatćenamtopremijeri jedneodnajsnažnijihpozorišnihinstitucija20.stoljećakaoštojeTeatarLaboratorijaJerzyaGrotowskog izWroclawa) katkada više zaslužujeodbogatije, ali i sterilnije scenskeponudeizprijestolnice.TekstHumbleBoy,premijernoizveden2001.ulondonskomRoyalNationaltheatre,

potvrdiojespisateljicuCharlotteJoneskaovrsnupoznavateljicusvjetskedramskeba-štineirazličitihdramaturškihtehnikaodShakespeareadoTomStopparda,čijiseau-torskipotpisformiraudramskomrukopisukojiuspješnopreklapaklasičnukomediju,melodramuielementetragedijesizravnimaluizijamanaklasičnetekstove,bivajućiu


istovrijemezabavnaiprohodnapoputsvoguzoraTomaStopparda.UHumbleBoyuJonesova, izmeđuostalog,problematiziradisfunkcionalniodnosmajke isina,koji jeinspiriranShakespearovimHamletom.felixHumble, introvertni,nesigurni,pomalosmotaniastrofizičarvraćasekućida

biprisustvovaopogrebusvogocaJamesa.Baškao iuHamletu,felixotkrivadasenjegovamajkafloraoslobodilasvihstvari kojesupripadalenedavnompreminulomJamesu,uključujućituipčele,jedanodnajvažnijihsimbolaukomadu.Odnosfelixaiflorenakonpogrebapostajesvezategnutiji,timvišeštoseflorakaniudatizaGeorgeaPyeoma,srednjovječnog „bonvivana“koji je suštasuprotnost intelektualnonastroje-nomJamesu.Izsceneuscenuproblemizamladogfelixaseuvećavaju.Pokušavajući izgladiti

odnosesbivšomdjevojkom,RosiePye,felixsaznajedajefelicityRoseinainjegovakćerka.JedinikojipružanekuutjehufelixujestvrtlarJim,bićekojegotovonitkonepri-mjećuje,akojećese,nakonfinalnekonfrontacijesvihprotagonistapredstave,razotkritikaoduhpokojnogJamesaHumblea.InaprvipogledjeočitokakotekstobilujematerijalomkojiuspješnoparodiraHa-

mleta,tegakontekstualizirausuvremenoozračje,gdježenadominiranadmuškarcem(odnosfelixaiflore),štojeodličanpovodzažanrovskapoigravanja,kakouopćemjezikupredstave,takoiuglumačkompristupu.MladiredateljBornaArmanini,kojijesvojukarijeruvećpočeouspješnograditiures-

pektabilnimhrvatskimteatrimapoput&TD-ailiGavelle,pribjegaojenajjednostavnijemrješenju:realizmu,kojiodnoselikovaneizbježnoiscrpiumelodramiinatajnačinritamitempopredstavepada,makolikoseglumcitrudilipodignutiga.Iakojedramaturškaobrada(dramaturgDraganKomadina)uspješnonaglasilasve

osnovne smjerove radnje i točke sukoba, zbog neinventivnog redateljskog pristupai,usudiobihse reći,pogrešnogčitanja teksta,predstavinedostajuonapotrebnavi-talnost,napetostineizvjesnost,makolikotemai likovibilistereotipni iprepoznatljivi.NajvećipotencijalHumbleBoyaupravosekrijeumogućnostidaglumacpokažesveštozna. Ipatetičnopretjerivanje igeg isuspregnutaglumaiekspresionističkagestaimajusvojemjestouglumačkojkreacijikomornogansamblaHNK-a.No,ponavljam,redateljevkonceptbiojeznatnorezerviranijidabiseuigripodcrtalisvisnažnidramskimomenti.Pojednostavljeno,predstavanijerazigranaupunojmjeri,aosnovnazamjer-kaje,također,naraziniredateljskeabacede:bitkomada,atojebezbrojsituacijakojepodsjećajunaengleske iameričkesitcom-e(situationcomedy=komedijasituacije)sodnosimaunutardisfunkcionalnihobitelji,gotovodasupotpunozanemarenekaotakveipogrešnoprevedeneukrući,hladnijiisporijirealističkiključ.Kadaimamojednostavnuscenografijutipičnogengleskogvrtasastaklenikom,cvi-

jećem,drvećemistolomsastolicamanaprosceniju,tadasamobržitempoinepravilnijiritammožespasitipredstavuodmonotonije.Uistinu, kompletanglumački ansambl se svim silama trudio razbitimonotoniju u

kojujepredstavapovremenobeznadežnoskliznula,ituležigolemanadadaHrvatskonarodnokazališteuMostaruubudućnostimože računati i naambicioznije scenskepothvate.OsobitosnažnukreacijuostvariojeRobertPeharuulozifelixaHumbleakaosmo-

tanogštreberastipičnimobilježjemmucanja(feliximaproblemaizgovoritislovabip)


kojibrilijantno„žonglira“usvijetuastrofizičkihapstrakcija,dokjeusvakodnevnimsitu-acijamapoputnesigurnogdječakakojijenemoćansuprotstavitisedominantnojmajci.Peharjesvojupsihološkugestuformiraotakodaistakneskrušenost(štonaengleskomiznačihumble),sizravnimotklonompremasvijetu.PravaještetaštoPeharnijeinsi-stiraoinaneurotičnostilika,jerbitajelementistaknuoiklovnovskudimenzijufelixovalika,baškaoštojeposjedovaoiHamlet.Tako,felixovaskrušenostnijedodatnoiznijan-siranaironijskomodmakom,notojevećspomenutiproblemredateljskogčitanja,kojidopuštadafelixostanetek„dobrikršćanin“.VećuprvojscenividljivojedafloraHumbleležiglumačkimafinitetimaSandeKrgo

Soldo.florajedominantna,suvremenaženasizraženimseksipilom.Onasevišebrinezavlastitiface-liftingnegoštoćetugovatizaumrlimmužem.Odigravšisavršenopre-ciznotuželjuzadominacijominipodaštavanjemvlastitogsina,SandaKrgoSoldojeostalapomalonedorečenauonomeštobitrebaobitinjezinnajvećiadut,aistodobnoinajtežizadatakzajednuglumicu:kombiniranjehladnoćeiseksipila,surovostuzavođe-nju,perfekcijuumanipuliranju.OstajenadadaćescenskiživotpredstaveotvoritiovajprijekopotrebnisegmentuigriSandeKrgoSoldo.DokPeharunedostajemaloklovnovskog,VelimirNjirićPšeničnik,uulozizavodnika

GeorgeaPyea,ponekadipretjeranopotencirafizikalniaspektvlastiteglume,prijesve-ga:širokugestuisnažan,prodoranglas.Takogubinauvjerlivosti,jerteškodabismomoglipovjerovatikakobisetakavtipuopćesvidiofloriHumble.DraganŠuvakuepizodnojulozivrtlaraJimadonosineštoodkultnekreacijePetera

SellersaizfilmaBeingThere,HallAshbeya.Preciznije,njegovuizgubljenost,naivnostiprostodušnostzakojunismusigurnipripadali„ovomsvijetu“.AupravotakoitrebaigratiJimadabiseuspješnorealiziralametaforaJamesovaduha.INikolinaMarićiJelenaKordićKuretsuzahvalnoodigraleepizodneulogeosjetlji-

veMercy,odnosnoprividnohladneRosiePye,premdasemoraistaknutidajeJelenaKordićKuret,kaojednaodnašihnajtalentiranijhglumica,odigralaRosiepriličnorezer-virano.Sveu svemu,predstavaHumbleBoypati odmnogihnedostataka, ali naprvom

mjestuiohrabrujejer,makarunaznakama,pokazujeglumačkiansamblkojiiunajcrnjavremenazateatar,ne„odrađuje“posao,većsetrudidamuvratidostojanstvo.


čitaonica

MileSTOJIĆ

VelikaromansijerskasintezaEnes Karić: Jevrejsko groblje, “TUGRA“, Sarajevo, 2011.

Nakonizuzetnouspješnogknjiževnogdebijaromanom«Pjesmedivljihptica»(Sara-jevo,2009.)EnesKarić,evouvrlokratkomvremenu,objavljujeidrugiopsežniroman.AkoseKarićevromansijerskiprvijenacandrićevskibavionašimsuvremenimtemamakroz motive daleke prošlosti, roman «Jevrejsko groblje» neposredno opisuje našustvarnost,kojejetragizamodrediosudbinucijelogajednogpokoljenja.NetrebapunonagađatidajeriječoratuprotivBosneiHercegovine,okočijegsekarakteraidanassporenjenižitelji-jedniganazivajuagresijom,drugigrađanskimratom,asviseslažuutomedaseradiookrutnomebratoubilaštvuinajvećojkrvavijiuEuropinakonDrugogsvjetskograta.Naslovdjelamogaobiinakriviputokrenuti–neradiseovdjeostradanjuŽidova,

alinjihovapovijesnakalvarijasvakakosepodrazumijevakaometafora,kaoparadigmazaopsaduSarajeva,očemujeuromanuriječ.ToponimstarogsarajevskogžidovskoggrobljatijekomopsadeSarajevabiojemjestoodaklejegradbombardiranodsnagaRadovanaKaradžića,aliuromanunijetoglavnatema.KrozJevrejskogrobljenapo-četkurataugradulazeglavnijunacidjela,četrnaestogodišnjiSadikDobračainjegovasestraSuada,kojisuzarobljeniodsrpskihsnagauseluVragolovikodRogatice,dabiihserazmijenilozavelikogčetničkogkriminalcaiubojicu,kogsuujednojvojnojakcijiuhvatilesnageobranegrada.IuzsamoJevrejskogrobljeujednompodrumunalazesvojepribježište.Naracijapočinjeovako:Ujednojnizozemskojknjižari,kojasezove«ErazmoRotter-

damski»(asocijacijanaautora‚Pohvaleludosti‘nijenimaloslučajna),glavnijunakSa-dikrazgovarasoficiromUNPROfOR-akojegjeupoznaouSarajevuiskojimsesprija-teljioicijelapričajezapravoretrospekcija,onatečeuispovijednojformi.ŽivotSadikaiSuadeDobračeuopkoljenomgradusvojevrsnaješkolapreživljavanjaunemogućimuvjetima,gdjegolobradidječakopstajezahvaljujućipreprodajihumanitarnerobe,pakasnijeiprosjačenju.Uromanuimanekolikoblistavihstranicaoprosjačenjukaonači-nupreživljenjavećinestanovnikaplaneta;svojevrstantraktatobratstvuprosjakasvih


nacijaivjera.Nijenimaloslučajnodauantagoniziranomizavađenomgradujedinoonikojinemajuništanemarezavjeruinaciju,onisuuvijek«multikulti»struktura.(Svakasličnostsmarksizmomi«proleterima»potpunojeslučajna!).Ovojepričaukojojsekombinirafictionifaction.Nasamompočetkupričeglavni

junakupoznajehodžuMagribijedžamijeMujkija,kojijejedanodprotagonistaintelek-tualnogiduhovnogživotagradaiprekokojegaćebitiustalnomdodirusbošnjačkomkulturnomelitom,kojaseuromanuspominjepoimenice.Glavnijunakćesetako«namalavrata»ušunjatinahistorijskekongreseintelektualaca,slušatćeratneporukere-is-ul-uleme,govorenajistaknutijihpolitičkiv vođa,ali ćeprisustvovati i nekimodnaj-dramatičnijihmomenataopsade.UlikuMujkijaautornalaziglavnogintelektualnogiduhovnogkomentatorasarajevskekrvavepričeiMujkiseucijelomromanupojavljujekaofuga,kaomudritumači lucidnihermeneutičar,kojipovezujereligijskoiprofano,kojidajeodgovorenateškaizamršenapitanjapostojanjaismisla.Radnjaromanaseodvijanadvaglavnaplana–prvi jeborbazagolopreživljenje

dvojeprognanikausarajevskompaklu,gdjesenasvakomkorakuočitujepoživotinje-nje,aliivrhunskihumanizamljudi;drugiplanjespektarpolitičkih,teološkihifilozofskihpitanjaopstankaBošnjakaiBosne,pitanjakojajenametnuogenocidnirat,akojanidodanadanašnjeganisudobilasvojodgovor.Kadjeupitanjuživottih«unutrašnjihizbje-glica»,autorvrlovještopletenjihovupričukaosvojevrsnuontomologijuopsadnogsta-nja.Uborbizagolopreživljenjeljudinapuštajusvojmoralniisocijalnihabitusipostajusitniikrupnikriminalci,pljačkajusirotinju(slučaj«SarajevoEvropskiJeruzalem»,krađapatikauBegovojdžamijiisl.),mrzesveštoimnijepoznatoiliodčeganemajukoristi.Udrugomplanuromanaautorsefokusiranafunkcioniranjevlasti.Tavlastsečesto

ponašapoputnavedenihkradljivacaišibicara,samoštoniskeporivemaskiravelikimfrazamaborbezavjeru,naciju,državu.KarakterističanjeopistokahistorijskogskupabošnjačkihintelektualacauHollidayInnu,gdjesereproducirajumišljenjaključnihakte-rabošnjačkepolitičkesceneonacionalnompitanju,tijekurata,traženuizlazaizbosan-skogkrvavoglabirinta.Autorironizirapojedinesudonike,nekimačaknavodećiiimena,kaonedozreleineodgovorne,akaokontrapunktnavodičuvenerečenicepredsjednikaIzetbegovićai,jošviše,svogaglavnogjunakaMujkija,kojicijelojstvaridajerazumanipočestoironičanigorakkomentar.Samglavnijunakpreuzimatontihriječikaoujednomsnoviđenju,gdjeseosvrćena

sarajevskuzloćuinesreću,kojeodzvanjakaomemento:«Jesmolitomuslimani,ijesulionipravoslavciikatolici,ovdjeuBosni,jesmolisvii

napose,postalitrijada,nasvijetunajčudnija,svakiusebizašutikadBosnujačipoklopi,akadjačiodesvakisejačimosjeti,paseiznovadesionodavnoistaro:Bosnanijedrugodoliizvortrijurijekaposvađanihnajednomizvoru...»Iakoseuproslovuromanaautorograđujedaje«svakasličnostsastvarimaido-

gađajima,svakaasocijacijanaimena,mjestailjudeslučajna»,uknjizisepolemizirasistupimakonkretnih,imenomnavedenihosoba.Krozrečenicesvojihjunakaautorper-siflirapropovijed(vaz)ReisaCerića,ukojojsezasvazlaoptužujeEuropa,kaoiriječisrpskogsveštenikaRosića,ukojimasezaratkrive-nimanjenivišenego-Austrougari(?!),štonamomentedovodidokomičnih,paiapsurdnihefekata.(Tesmjeleilucidneredukcijenajbojasuilustracijanašementalnezaparloženostii,znajućinas,moglebitipovodstanovitimreakcijamairaspravamanakonizlaskaoveknjige).


Autortakođerotvaraneke,jošuvijeknedovoljnorazjašnjeneratnetabu-priče,kaoštojeonao«garavomkombiju»,ukojijeratnikriminalac(zanekeheroj)Cacotrpaograđaneiodvozioihnakopanjerovovaublizinisrpskihpoložaja.To«kopačka»poglav-lje,ukomesudjelujeglavnijunaksjoštrisarajevskauglednagrađanina,jednojeodnajupečatljivijihuovojknjizi.AutorsposebnomnježnošćuitoplinomopisujeGavrilaGrahovca,Srbina,ijednogodnajvećihbosanskihizdavača,kojijenasilnodovedennakopanjeikojiseutomposludržaoviteški.Napitanjekojejevjere,«dobrovoljni»kopačodgovorioje:«AkonamjeBogjedan,ondajesvejednokojesamvjere».RadnjazavršavauNizozemskoj,gdjeglavnijunakselinakonštomujesestraumrla

naporođajuiostavilamudvijesestrebliznakinjenaskrb.NakrajupričeoniznosiidejudaćeIsusiMuhamedzajednodoćiiriješitibosanskiproblem,aliganjegovsugovornikuvjeravadasetonećedogoditi.NanekolikomjestauknjizipojavljujeseiliksamogautoraKarića,kao«prevodiocaKur‘ana»,alinjegovariječnečujeseuprvomlicu.Me-đutim,romanesknitekstjakojenaslonjennateološkikontekst,štopojedinimpoglavlji-madajeformufilozofsko-religijskogdiskursa.Dakako,tojesastavnidiostruktureoveslojeviteičvrstokomponiraneknjige.OratuuBosniiHercegovini,posebnooratuuSarajevu,napisanesubrojneknjige,

nekeodnjihsuisvjetskipoznate,alimalojenjihodmakloodočekivanihkomercijal-nihstereotipova,emotivnihreportažailistradalničkogzapomaganja.Roman«Jevrejskogroblje»EnesaKarićamoglibismonazvatiprvomvelikomsintezomonašemjučeraš-njembratoubilačkomklanju.Blistavimknjiževnimpostupkom,rafiniranimjezikom,ti-hommudrošćuipovremenomlirikomprikazujenamsejedanodnajkrvavijihdijelovanašepovijesti – naša suvremenost. Za razlikuod razvikanih tranzicijskihgenija, kojičitateljstvonerijetkoopsjenjujuprostotom,ovodjelosvojimćeobjektivnimpristupom,kritičkomanalitičnošćuiestetskomostvarenošćuzaokupitipozornostnesamodoma-ćihveć,jamačno,istranihljubiteljaistinskeknjiževnosti.


DianaBURAZER

UMostarakokrenešKnjiga priča Miljenka Buhača i neizbježna nostalgija za mostar-skim prijateljima, događajima … iz sjajnih „80 i nekih“

Nedavno(28.2.2011.)uHKDNapredakuZagrebupredstavljena jenovaknjigapričamostarskognovinaraiknjiževnikaMiljenkaBuhača1.MiljenkaBuhačapoznajemjošiz,menisečininetakodavnih,godinakadajeMo-

starbiogradkojisesamomogaopoželjeti,baremkadajeupitanjubioživotnas“mla-dihkulturnjaka”;naskojismosepokušavalidokazatinasvimpodručjimakultureium-jetnosti,maštotoznačilo.ZnalasamuvijekkazatidajeMostargrad“pomojojmjeri”:dovoljnovelikdaima

sveštojedangradtrebaimati:kazalište,izložbe,književnedogađaje…aopetdovoljnomalida,nasvakomodkulturnihdogađanja,susretnetesvesebisličneljude;kaodastedogovorilisusret.Takosmomogli,osimugodnogćaskanja,razmjenjivatiiskustva,bitijednidrugima

dobraikvalitetnapublika,aliistalnomjeritisebeikvalitetuonogaštoradimo.Govorimomostarskojgeneraciji iz70-tih i80-tihgodinakoja je tihgodinavodila

značajnekazališneprojekte,bavilaseavangardnimteatrom,imalasvojeslikareipje-snike,glazbeneprojekte,bavilaseuspješno izdavaštvom,dobivalanagradeusvomgraduiusvijetu.I,onoštojenamabilotadanajvažnije,imalajesvojumnogobrojnupubliku.Dugo

mijetrebalodase,dolaskomuZagreb,naviknemdanapromocijunekeknjigedođesamodesetakljudi.Nemogu,uovomkontekstu,nespomenutisamonekeljudeiztesjajnegeneracije:

DženanSalković,SejoĐulić,NenadBorozan,MirsadČampara,NovicaTelebak,NusretOmerika,VladoŠekerović,SalihTrbonja,NedžadMaksumić,Almafazil,AsimManjgo,MarioVrankić…Utojgeneraciji„mladihkulturnjaka“,negdjeumlađojpostavi,uzimaojeučešćei

MiljenkoBuhač.Namjernosamkazala“uzimao”, jer je,sobziromnasvoju tadašnju

1MiljenkoBuhačrođenje1961.godineuŠirokomBrijegu.DiplomiraojeekonomijuuMostaru.SvojuprofesionalnukarijeruzapočinjekaonovinarnaRadioMostaru.(1985-1991).Radio je iu ‘’VečernjimNovinama”,“Valteru”,“LOM-u”,“Našimdanima”,Radio–Sarajevu.Dosadaobjaviodvijezbirkepriča:„GlasoviizPropunte“(2004.)i„‘Čistačzračneluke’’(2007.).Objavljivaou„Diwanu“,„Mogućnostima“,„Motrištima“,„Životu“.


mladost,aisvetužnedogađajekojisuslijedili,samogMiljenka(injegovopisanje)ipak,nažalost,višeobilježilovrijemenakon1991.godine.Najnovijaknjigapriča„UMostarakokreneš“,kojajeipredstavljenauZagrebu,sa-

držipettragikomičnihpričaijednu,kakokažeisamautor,autobiografskupriču.

Svepričeimajuregionalnuprepoznatljivost:ponazivimalokacijagdjeseoneodvi-jaju,poimenimalikova,ponekimspecifičnimuzrečicamaipsovkama.Svenavedenopričamadajeposebnuautentičnostišarm,aliih(možda)ograničava

dabudučitaneidobroprihvaćeneširem,ne-hercegovačkom,čitateljstvu.Zapravo,ovoposljednjebitektrebaloprovjeriti,jersmoseipaksvi,naovimpodruč-

jimabivšenašdržave,dovoljno„izmiješali“danisamsigurnabismolimogliustvrditidapostojiijednaobitelj(baremšira)ukojojne„čuči“nekiHercegovac,akojiće(auznjegaiostaliuobitelji)itekakorazumjetiočemupišeBuhač.AiMiljenkoBuhačje,činimise,našaodobrumjerukorištenjatipičnohercegovač-

kogvokabularaupričama,kakobioneipak,uztajnezaobilazniregionalnišarm,imaleineštošireznačenje.Usput,nevidimzaštobitoibionekinedostatak!Buhačse,usvojimpričama,baviljudimaMostara(iokolice),njihovimpreokupacija-

ma,oslikavanjihovmentalitetsasvimpozitivniminegativnimkarakteristikama.Onoštojezajedničkosvimpričamajestposlijeratnoozračje.Nisamsigurnadariječ

„ozračje“,sasvimštotalijepariječnosi,pristajeuzriječ„ratno“,ali…takosekoristi,panekabude!Dakle,pričeimajutoposlijeratnoozračje,alinegovoreoratu!Nitijedna!Svilikovi

suobilježeniprošlim ratnimdogađanjima.Usvakojpriči rat izviruje izanekogkuta idajenezaobilazniokvirsvakomdogađajuisvakomrazgovoru.Unekimpričamaratjeprisutantekublagimnaznakama,aunekimaakteripričasenemogu,iztogratnogživota,uopćeiščupati.Zaonekojinećeimatiprilikučitatiovumalu(tek80-takstranica)alidobruknjigu,

kao izaonekoji jemogunabaviti,ali im trebadodatni razlogzačitanje,navodimosvakojpričinekolikoredaka.Davasbarem„zagolicam“!PričaBILDERJEODLETIOUNEBOjepričaodvabratainjihovomglupom,nevaž-

nom,alinepremostivomsukobu.Kojem?Nekaostaneipakneštozavašeotkrivanje.Cijelapriča,pomeniijednaodnajboljihuovojknjizi,jeispričananasamodesetak

stranicakrozškrtedijalogekojisuistodobno(makakozvučaloparadoksalno)ivrloživi,iskričavi.Jedanlikizpričećekazatidajetokonverzacijazvana:„Suhilist“!Dijalozisutikojinasuvodeusve!Dijalogomsaznajemoiopiskavaneukojojakteri

sjede,opislokacija(dvorište,kuća,interijer)gdjeseodvijaključnidogađaj.Likove,kojihje(posebnouovojpriči)mnogo,možemoistvarnovidjeti,skorokaonafilmu:DrnčiŠilj-kut,paBilder(glavnilik),ženamuRužica,kćiMila–Melany,paBilderovbratGuza,ženamuZora,punicaDelfa,sinBorna,kćerKatarina.Uvođenjemnogolikovaurelativnomalupričudajepričiposebnudodatnudinamiku,alijeistodobnoizahtjevanposaozaautora.Svenavedeneaktereovepriče„vidimo“,adauopćenemaopisanjihovalika!To

jebiloprvoštosamuočilačitajućiknjigu;tasposobnostpiscadanatakavnačinvodicijelupriču.KodBuhačasuizgovorene(aponekadioneprešućene)riječionoštoodre-đujelikove!Anebojakose,očiju,iliodjeća.


Ovapričanijeispričanapravocrtno,većBuhačvrlouspješnoispreplećerazgovordvo-jelikova(DrnčiŠiljkut)oBilderovusprovodu,spričomoBilderuinjegovubratuGuzi.ZademonstracijuBuhačevastilapisanjaslijedinekolikorečenica,ukojimasaznaje-

mosveoBilderu,kojije,uodnosunasvogbrataGuzu,onajbratkojijezapravovječnigubitnik.„Bilder,pravnikpostruci,savjetovaojenjemačkomodvjetnikunagodbusasucem

–punoizmirenjenastalešteteipetogodišnjuzabranuulaskaunjemačkuzaGuzu“.Sudacjehladnopomnožio5s2ilupiočekićemostol.Ružicajeuskočilakaoprevoditeljicanasuduitakojesvetopočelo…Kasnijese,u

velikomzanosu,udalazaheroja–Bildera.Kakojeljubavbrzopreraslauzanos,takojeizanosjošbržeprerastaourazočare-

nje…Onoštojeipakusvemubiloprekrasno,malajeMila.“Drugapriča„NEKAJEDRNČMALOPROVOZA“jepričaoDrnču,istomonomDrnču

izprethodnepriče,šverceruautima,kojizarađujeustilu:„Malo,alislatko“.Priča,izvrsnoispričanakojavasdržiunapetostidosamogkraja,imavrlodinamičan

tijekdogađanja,sdostahumoraineočekivanogobrata.To jepričaoputovanjuDrnčapolovnim(tekkupljenim)golfomsneobičnim ine-

svakidašnjimsuputnikom,uzobveznaodmaranjanapoznatimstajalištima;poznatimbaremnama,vječnimputnicimanapravcuZagreb-Mostar(prijeautoputaA1!).Paslijediuobičajenakonverzacijanacarini,prepoznavanjeonogauuniformi (jer

zabogaimanassvugdje!)ipozdravustilu:„PrčintipolMostara,jesilitoti?“Iutojneobveznojkonverzaciji,iredanjumalihusputnihdogađaja,ispričanajezapravojednasasvimdrugapriča.Atojeonaglavnapriča,kojućuvamaostavitidajeotkrijete.Priča„SVEOJURIIBOBANU“počinjeovako:„Državnaslužbanagranici (pismenaodluka izministarstvabila jeudžepu), i to

negdjeutotalnonepoznatomZvorniku,jednapohabanaljubavkojasebeznadnogasiuMostaru,tridesetipetgodinauprknu,maglovitaslikaotomeštobizapravoželioodsvogživota-bilojetouglavnomsveštojestajaloispod,nakonštojeJuricaJurjevićpodvukaocrtu!“Navelasamovajpočetakpriče,kakobihukazalanatipičannačinkakoBuhačpo-

činjesvojepriče.Zapravopočetcisvihpričauovojknjizisuizuzetnodobri.Zapričujetodostavažno

jerpričaćevasodmah„upecati“, ilineće!Nakon lošegpočetka teškoćemoodržatikoncentraciju,aihranitinašuupornostdaidemodalje.Osadržajupričenavestćusamodaseradiojednojneobičnojljubavnojpriči,koja

imasvojepočetkeuratu;uvremenukadaseakteriteljubavijošnisunipoznavali.PričaKALEŽ,PALEŽDONSERGEjenajvišeobilježenaratnimdogađanjima, iako

imaielementefantastike.Jelitofantastika,ilisamokranjaizgubljenostnjenogaglav-noglikMileĆorušina(kojiima45godina,nitijednagodineradnogstaža;živismajkomiocem,ijedinopišerapstihove),ostajevamzaključiti.RazgovorMilesratnimdrugom(kojijemoždaiizmišljen?),prisjećanjeratnihstraho-

ta…svejetozapravoudrugomplanuovepriče.Buhačazanimajedino,nikadizmje-rena,ljudskatugainemoćdasedaljenastavinormalnoživjeti.PetapričaNEUBIJBUDUĆEGPREVODITELJASVOGpotpunojerazličitaodpret-

hodnihiposadržajuipostrukturi.


Upričisenaneobičannačinispreplećulikovi:Mitch–kojijenapisaonekečudnememoare,kojisuposlani,opetnanekičudannačinautoruovepriče…itd.Adaneot-krijemoviše,citiram(menisimpatičanopiskarakterneosobine)štoMitchkažezasebe:„Odmalihnogubiosamvelikakukavica.Takovelikadaseptica,čijeseimebezika-

kvaosnovaudomaćilokaosimbol,zapravotrebapreimenovatiiodsadazvatipomeni…“.Uovojpričispominjeseisintaksa„UMostarakokreneš“pokojojjeknjigadobila

naslov.Utojsintaksi„UMostarakokreneš“,riječ„kreneš,neoznačavakretanje(putova-

nje),većposveneštodrugo,štoćepraviMostarciznati.Alizasvenasostale(danepogriješite, kaoštosam ja)napominjemdapravoznačenjesintakse „UMostarakokreneš“jestneštokao:„UMostarakodirneš(čuvajmese!)“ili„NemojslučajnodamikažešneštoprotivMostara“…isl.NadamsedamiMostarci,aiautor,nećezamjeritinaovomprevođenju,itoonoga

štojenjimajasno„k’odan“!InakrajuknjigenalazisemalaautobiografskapričapodnaslovomOSMIJEHOD

POLARNOGSVJETLA.Namojimpapirićima,negdjevećdugozapisano,stoji:„Nikomeseosimsamome

sebinetrebaništaobjašnjavati“Tojezapisanotakodavnodasamizgubilainformaciju(aisjećanje)čijesutoriječi!

Uovomkontekstu to jesvejedno, jernekakomibaš tajzapisdobrokorespondirasmojimodgovoromBuhačunanjegovupriču–ispovijest.Kakojetoipakispovjednapričaautora,nekaostanetajna(zasvekojinepročitaju

knjigu)štonamjetoMiljenko,osebi,želioispričati.Ipakovajtekstzavršitćurečenicamakakoovapriča,atimeicijelaknjiga,završava.

Iakosuto(100%)riječiMiljenkaBuhača,nekakoosjećamdabimoglebiti imoje!Amoždaivaše?„…Okomenejeponovnobiomojgrad.Mislimasamsevratiouvrijemekadaije

bilo14.TadasamušaouborbusovomokamenjenomvilomkojasezoveMostar.Tolikosmosevoljelidasamga,kaoštovećvelikimljubavimadolikuje,mnogoputa

napuštao.Svigradoviukojimasamživio imalisuneštoštoovaoronulavilanema:pivnice,

vinske podrume,McDonaldse, kineske restorane, grčku kuhinju… ali nigdje nisammogaodobitipizzusmajonezom.Izatosamponovnotu.Pokušavamovojviliukojusamsekaopubertetlijazaljubio,

odjenutinovuhaljinu,alividimdaonaidekdrugimkrojačima.No,svejednojevolim,jerznamkakotavilaizgledakadaseodjenehaljinamakojevidimsklopljenihočiju.Ikažemjojuvijekiznova,kadamehladnopogleda,kadamerazočarasvojomza-

puštenomfrizurom,svojimne-elegantnimkorakom…kažemjoj:Nadamsedaovonijekrajjednogvelikogprijateljstva!“


LjiljanaTADIĆ

Izretrospekcije…Mato Nedić, Ljudske priče, Centar za kulturu, Orašje, 2010.

Pričeuvažavajufabulu,misaoismisaoodređenetematskejedinice,toježanrkoji

otvara svoj prostor ispisanosti tijeku nadmoćne karakterne slikovitosti likova i njiho-vihnavika,želja ipromašaja.PričeMateNedića imajuovuzaokruženost,cjelovitost,kaoosnovninarativnipostupakkoristeretrospektivnesekvencekojeandrićevskibolje,jasnije ipreciznijeoslikavajusuvremenostdogađaja iosobečijipostupciubiranomdeskriptuiselekcijinaratoraimajuposebnuivišefonuulogu.Tojeprepoznatljivmotivkrugakojiobjedinjujeusebipočetak,samotumačenje ismirajnakonpređenaputa iosvrta,očiunatragzagledane,vlažno,kperfektu:

U starosti se odlučuje na povratak kako bi zatvorio krug, kako bi mogao zaroniti u more života na istom mjestu gdje je i izronio. Jedino tako, siguran je, ne će se izgubiti, nego će pronaći put koji će ga odvesti njegovom ishodištu. Nekoliko koraka koje je načinio udalji ga od raskrižja i uvede u dvorište u kojemu je proveo djetinjstvo i mladost.

(Povratak)

Narativnaperspektivaoptike„izdjetinjstvaimladosti“usebinosiosjetsituacijanavlastitojkožinaratora,astarosnegodinezapisznačenjaismionog,čakidopuštenogpromišljanjaoraskrižjukojeuvijeknudivišestrukuopcijuodabiraineminovnoporađapotencijalnuumnuzapitanostjeliseipakneštomoglodrukčijeodvijatiilijeputovanjepredodređenapečalbavremešnostikoja trebabiti zabilježena takvakakva jest!Onoštodolazinakondjetinjstvazoveseživot,amotivompovratkabližeseosvjetljavastanjelikova„iznutra“. Iz tesagledanostipercepcija jehladnija,objektivnija.Likovisečestovraćajuuprošlostiizrazlogaravnotežestvarikojeihokružuju.Tujeipoznatipostulatusmenepredajeoiskustvupohranjenomupjesmi,riječi iliproznojvrsti,kadpovijestgodina zabilježi borumnogoznalicuna čelu, a ljubav jedinadaje smisaopređenomputu-„junakamožepokolebatijedinoljubav“.

Putovi kojima čovjek mora u životu proći mogu biti unaprijed određeni, ali njemu sa-mome izgledaju čudni, pogotovu kada se na njih osvrne nakon mnogih godina.

(Povratak)

Iznijansiranapsihologijakojunaratorupražnjavaprioslikulikova„iznutra“detaljnoje razrađena imari zanepropuštanjempromišljanja ili trenutkakrozkoje isti ti likoviprolaze.


Nerijetkoćeseutekstunaićinaliriziranesentence:Misli su pjesma u duši sretnoga čovjeka, a prokletstva su u duši nesretnika. Mislima vežemo što je pravo, a što krivo; što je dobro, a što loše.Taaforističnost

tekstovimadodajejošjednumudroslovnunotuoonomeštojeosvrtizasebedonio.Zaboravuseodupiresjećanjem,uranjanjemuprošlostipijedestalnimuznošenjem

svegaonogaštojeunjojbilonajljepše(VedranizpričeNovi svijet).Čakiakojesadaš-njostzačinjenašokantnimokolnostima,minulojegnijezdoblaženihosjećanja,premdanerijetkosprizvukom iglasomneotupjelesjete.Minuloseneobnavlja.PričaKnjiga alegorična je slika bračnemonotonije, možda i učmalosti. Iz perspektive ženskogasubjektasagledavasenatuučmalost,vrijemepreljubaiznijansiranojepripovjednompercepcijom ženskog bića jer u ovoj priči ono se darovalo neštedimice, bezmirisaavantureaspoimanjemljubaviistrastveneerotikekojarušiispredsebesvenaslagebarijeraihitrohrliksvojemucilju–zajedničkasrećaiužitakunjoj.Slijedipitanjejeličo-vjeknesretanzbogsvojeprirodegrješnosti,ilipakobratno?!Potomsenaratorizpriče„poigrao“naslovnimisadržajnimkonstruktomcijeleknjige:udanaženakojajevoljelasvojegaljubavnikaponukanajedanapišeovupriču.Razloziležeuknjizinjezinaljubav-nikaLjudske priče.Takojeovajlik(žena)ponudiokoncepcijuijednuvrstutumačenjasvihovihpriča:pričestvarnihljudi,pričeoistojtojženi,autoricipriče,pričeopotrazizanečim,nekim…Srećajeiuovoj,kaoiudrugimNedićevimpričama,nakraju.Putova-nja?Puta?Mimohoda?Nebitno,jernjendahjeosjetan.

Ljudske pričesuispisioljubavi,oakumulacijiempirijekaoprašinipodsjećanjanaminulo, priče o prijateljstvu, obitelji, njezinoj trajnosti i svetosti. Imajumoralno-etičkizazorusvakojsvojojzavršnojkompozicijskojkomponenti,moždačakpoučnost,onaserviraetikuprolaznostiinjentrudbeniurodisplativzapošten,skromanivrijedanživot.Kvalitetan.Dakakodajeljubavesencijalniiontološkismisaoljudskogaživota,asveštonaovomesvijetupostojizapravojedrugoimezaprolaznost,objašnjavaMarijan(pri-čaLipa).Ljudskiživotjepreplitanje,otpetljavanje,zagonetkainjezinoodgonetavanje,školjkasbiseromiiznijansiranostmukekojaopettomistomživotudajekoloričnostiopredijeljenostupravozaizbor(ne)etičnostinakojusvakoljudskobićeimapravo.Životkaobarkapretovarena:jedankormilar,izboranočelonjegovo,rukekaobraz-

deotežalemodrezemlje.Amoreduboko.Nepregledno.


MladenVUKOVIĆ

Smijemolisesmijati?Fratri u zgodama i nezgodama, priredio fra Tomislav Brkovića, Svjetlo riječi, Sarajevo – Zagreb, Franjevački samostan Rama – Šćit, Rama, 2010.

Smijehomnesamodapokazujemozubenegoisvojuinteligenciju,kojomserazli-kujemoodživotinja,šalećisenavlastitiračunsvjedočimonadmoćsvogduha.Snažniduhugniježđen je uduhovnost, koja je rijetko kadabezduhovitosti.No, pomalo jesmiješnodaseuSvetompismunigdjeizrijekomnenavodidaseIsus,tajBogočovjek,smijaoilidrugezasmijavaousvoja33ljetaživotanakuglizemaljskoj.Alijepoevanđeli-stuLukiporučionama–Vama, koji sada plačete, vi ćete se smijati(Lk 6,25).Zasigurno,urajućepucatistaklaodsmijeha.No,kakouovojdolinisuzapronositiRadosnuvijest(Evanđelje)stmurnimsrcem?Kaohumorist,vjerujemdazdravimivedrimsmijehomširomotvaramdverisrcazaIsusoveporuke,uzspoznajudasveimamjeruigranice,dašalomnesmijemonikogavrijeđati,vazdapoštivatiosobnost.Oovimsebogodragim/bogohulnimtemamastoljećimaraspravljalo,osobitozani-

mljivo,primjerice,iuslavnomEcovuromanuIme ruže.Smijemolise,dakle,smijatiiovjerskimtemama,Crkvi,svećenicima?Smijehnijegrijeh,rećićetoihrvatskisvećenicikojisuobjavljivalizbirčicešala,zgoda,anegdota,aforizamaidrugihduhovitosti.Uza-dnjemdesetljećutakosutiskaneknjižiceLijepa šala i Bogu je dragafraAnteSekeleza,dvijeknjižiceDuhovitost duhovnih1i2 (Verbum,Split,2006.)monahabenediktinskogsamostananaPašmanuDorotejaToića,svojevrsnifotografskidnevnikDuhovitošću do duhovnog zdravlja(Hagioasistent,Virovitica,2008.)ŽeljkaPažina,ilizbirkapošalicaVe-dro, unatoč svemu(Teovizija,Zagreb,2008.)autorafraLjudevitaAntonaMaračića.No,životpišeromane,aliiveselezgode,adaseihercegovačkifranjevciznajušalitiposvje-dočilisuobjavljenimzbirkamavicevapokojnipjesnikfraLucijanKordićifraVendelinKaračić(Šale s mirisom tamjana)tefraMirkoBagarić(Zgode i nezgode Malog Brata / Dan kad su se i anđeli smijali).NatukrunicukristalnekockevedrinenadovezaoseimladifranjevacTomislavBrko-

vić(rođen1970.),kojijesabraoanegdote,legende,izrekeikazivanjabosanskihfranje-vacauknjiziFratri u zgodama i nezgodama,kojajeubrzodoživjelaidrugodopunjenoizdanje.Kakoseonopripremalougodiniobilježavanjaosamstoteobljetnicefranjevač-kogreda,knjiguotvarasedamzgodakojesepripisujuutemeljiteljutogasvećeničkogredasvetomfranji.Slijedeanegdoteukojimasetočnonavodeimenanjihovihšaljivih


sudionika,podijeljeneučetiripoglavlja–U legendama,Ukronikama,U razgovoru iUsjećanju,ovisnojesulineobičnedogodovštinepreuzeteizpolutisućljetnihkronika,jesuliseprepričavaleskoljenanakoljeno,ilisuihsuvremenicisamikazivali,atakvihjenajviše.Zarazlikuodranijespomenutihknjigasvećeničkihzgoda,Brkovićevizborjeleksičkinajpučkiji,najsloboniji,jerseunekolikozgodaspominjeipriprostanarodskapoštapalicasonimživotvornimglagolom,makarseionnavodisamosprvimslovom(j...),nopuritancićemoždaitozamjeriti.Dobrojedasuštoizvornijezapisanetevedre(ne)prilike,timesepoštujunauknobelovcaIveAndrićadaćezapisanoiBogzapamtiti,jer „sasvakomstaromženomumre jedanstih isasvakim(bosanskim) fratrombivazakopana jedna istorija“.Ovabi knjigamoglapotaknuti i pisanjedoktorskediserta-cije,jerjepopraćenaznanstvenimatributima,uzpogovorJozeDžamba,priloženojestotinjakbibliografskihjedinicaiizvoraizkojihsupreuzeteilipopiskazivačaanegdotafranjevaca,zatimrječniksdvjestotinjakstranihimanjepoznatihriječi,ponajvišeturci-zama.Vrsnekarikaturei ilustracijenacrtalisuOttoReisinger(samuprvomizdanju)iMirzaIbrahimpašić(drugoizdanje).Na380stranicau472kratkezgode(kojeunašimjužnimkrajevimanazivajuifjabe,škerci,glende,facende,ćehlice...),spominjeseskorodvjestoujaka,kakonaroduBosnivećvjekovimanazivasvojefranjevce.NajzastupljenijijefraIvoŽilićMisnik(1897.-1981.)s22,fraIvoKrešo(1926.-1992)sa14iknjiževnikfraGrgoMartić(1822.-1905.)s12anegdota.Ovajpotonjije,predsmrt,molioBoga:Možeš me osuditi jer imaš zašto – čovjek sam. A možeš me i pomilovati – bilo bi bolje – jer time ti ništa ne gubiš, a ja puno dobivam.Aičitateljćepunodobitičitajućiovuknjigukojaježivimspomenikomkakosuifranjevci–samoljudi.Hrabridasešaleinasvojračun.


PeroPAVLOVIĆ

SvjetiljkastiharazgonisjeneMiljenko Stojić, Kapaju sjene, Naklada DHK HB – K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2010.

Najnovijaknjigasuvremenoghrvatskogknjiževnika,novinaraiteologaMiljenkaSto-jića,Kapajusjene,prosulajeprednaspregrštstihovljasmjerne,stišaneljepote.Osvajatapoezijablagošću,nekimunutarnjimmiromi ritmomživota izkojeganamjecrpstimnogepouke iporuke.Poezija je toduhovnogzrenja i rasta.Opkolilenasposvudasjene.Oneprirodneioneneprirodne.Vlastiteituđesjene.Sjene,kojesuuprirodnomredustvariBožjablagodat.Ugodadušiitijelu.Ali,tusuitamne,zlehudesjenekojesunaszasjenile.Odaklebitrebalosjatisvjetlo,palesjene.Televizija,radio,novine,inter-net–uskratilisvjetlost,azagrnulinassjenama.Ionomalosvjetlaštootudazasja,brzoprekrijusjene.Kadabljesnesvjetiljkastiha,uzmičusjene.Bježitama.Svjetlostserađa.Svjetiljkompjesmepjesnikrazgonisjene.SvakaMiljenkovaknjigajednajesvjetiljkautami.Poredajmotesvjetiljke–knjige:• Zbirkepjesama:Unatočsvemu,1994.,Pjesmablizini,1995.,Kaplja,1997.,Siro-

viblues,2001.,Golgoteglas,2002.,Dobro jutro,kolonijo,2006.,Stopamamira,2009.,Prijatelji,2000.;

• Kratkapriča:Nedirajtebijeloglabuda,2005.;• Ogledi:Tavremena,1995.,Paljenjesvijeće,1998.,Raspretavanjevatre,2001.,Ri-

jeka,2002.;• Slikovnice:Čudesnidani,Mojmolitvenik,PričaoSuzani,KraljicaMira,Anđelimoji,

1999.,Ivanpodkrižem,2001.;• Roman:Računalko,2007.;• Kritika:Riječporiječ,2007.;• Prijevodi:SasvetomKlarom,1993.,Sonustranuside,1999.,Razgovorisvetacana

Trgusv.Petra,2001.i• Multimedija:SvetišteKraljiceMira,2000.Svjetiljkadosvjetiljke, ietovelikogplamenaljubavištogrijedušuisrce.Etopre-

divneniskedragosti i lijeposti.Sveurešeno,uređeno,opjesmljenoinapravomjestopostavljeno.Ovomzadnjomknjigomuputiosepjesniknovimstazama.Dokkapajusje-ne,koracajmopozornoipolakostazamasvjetlostidokonačnogcilja.ČetirisuodjeljkaistogpjesničkogputadozadnjepjesmeŠkrinjaučetvrtomodjeljku.


Vrijemezri–odjeljakprvi.Vrijemeneumitnoprolazi.Sveštojetvarno,obilježenojeznakomvremena.Jednomjenastalo,trajeinestaje.Duhjesamovječan.Onajtkoneznapraviodgovornazagonetku,osuđenjenapromašajineuspjeh.Susretnepjesnikasiromahilutalicaikaže:»Vrijemejeboljenegoštosuljudi.«Evojošsiromahanasceni!Dok je većina zaokupljenastjecanjembogatstva, znanjem, vlašću,prestižom,uživa-njem–siromasisvojimsiromaštvomnajbližisuIstini.Povijestseuvijekponavlja,samodrugesuprilikeidrugeosobeuigri.Ishodisuslični.Zaobiteljskimstolom,/zaškolskimstolom,/zaradnimstolom,/zakavanskimstolom/obiljeriječileti,/ratovisevode,/pobi-jedeseslave...Posvemašnjesjenepratenassvuda.Vrijemezriiprotječe.Idokmislimodasmomudriidasveznamo,djecanasčistimsrcemopominju.Sjene,magleimraknasvaraju.Izavode.Rađaseprkos.Pustiglaveštoseokreću,menijemojavažna.Neslijedizakonsvjetine.Budisvoj.Suzaćetipokazatiput.Unjojćesjatijednazvijezda.Udaljinićeseočutidragapjesma.Tamotijeići.Tamotijestići.Nijelitakodokpolakoispisujemzadnjeriječiiodlazim?Sigurnostrađamir.Mirdonosiradostispasenje.Tvojomimojomulicom–odjeljakdrugi.Tvojomimojomulicomilinekomdrugom

stazomsvijetaišliljudi.Znaniineznani.Onikojihvišenemaionikojisujošmeđunamaživima.Išlisuiimalisvatkosvojrazlogputovanja,svojuistinu.Štojetounjihovugla-su,štonamnjihovaimenasvjedoče?Ujaci,onisudobridusiHercegBosne.Prolazilasukrvavastoljećaaonisuskrižemurucibilizagledaniubudućnost.Vidalisurane,sanjalioslobodi,spominjaliseKatarine,kraljicesvojedobre.Iznadsvega,ljubiliBoga.Njihovablagariječzvoniupjesnikovustihu.Očisvevide.Onesvevideoči,kojimaseništanemožeskriti.PutovimatamestupajuCheGuevara,MaoZedong,Tito,PolPot...Pridružuje imse izmrakaStaljin. Imaih još,cijela jepovijestkrvlju ispisana.Motri ihIsusskriža,jesuliovoikadabilinjegovivoljeniučenici:Petri,Ivani,Luke,Mateji,Tome,Jude,Jude...?Bilonjuša,takosejenekadazvala!UDrugomsvjetskomratuizgubilapetsinovaimuža.Hrvatskemajkeboli,kolikovasima!?Kolikonevinihnastradanakrižnimputovima?NaSudišću?Radimljuiokolicujepjesnikupoznaouminulomratu.Biojeuvojnojodori.Eto,samotuje,premanajnovijimistraživanjima,uDrugomsvjetskomratuiporaćustradalooko20.000Hrvata.MiljenkoStojićjevicepostulatorPostupkamuče-ništva»fraLeoPetrovići65subraće«.Svesuovovrelaskojihpjesnikcrpinadahnućezanekeodnajljepšihpjesamauovoj stihozbirci. Samo, imamoprave i lažne žrtve.Međulažnimaipjesnike.Pjesnike,samoproglašenežrtve.Onjimapjesniksnažnopro-govorio.Onisu,izgleda,danasnajglasniji.Sutrajeponovnodan–odjeljaktreći.Pokušašlipjesnikuoduzetipjesmu,nećeš

uspjeti.Djelomičniuspjeh,bitćetvojporaz.Pjesnikjenaoružanolovkom,papiromiri-ječju.Najsnažnijemujeoružje,riječ.Riječiseposložileubisernice.Kasnajenoćnaura.Većponoćotkucava.NaradiovalovimaLijepanaša.Završiojedan,azapočeonovidan.»Akoovomolovkommogu...«Amožese.Ietonovepjesme.Pjesniksepjesmompotvr-đuje.Zaustavišlipjesnikaustihotvorenju,pjesmaćenabujatpoputplaninskebujiceiondajošjačejurnutigorskimbrzacimaljepote.Zato,neka,nekamenimojihnesputanihmisli,pjesnikćereći.Pišući,pjesnikputuje.Okoloživotbuja.Kazaljkenasatuodbro-javajusekunde,minute,sate.Takoneprekidno.Imastvariokojimase,činise,nitkoneskrbi.Ali,nijetako.Znatopjesnik.RecimoBog,akonitkodrugi,itakosvatkoimasvojusvrhupostojanja, svojput, svojpočetak i kraj.Pjesmapjesnikova, sve je višenaša,svejedubljaiduljaidraža.Unatočboliitrpnji,upjesmijesvijetprelijepaplavabajka.


Ikavicomjepjesniknapisaosvojeprvepjesme.Materinaričzove,opominje,moli,/tioikradomotvaramsvojavrata,/mojasenutrinaraduje,jajoššutim.Sjećanjanaviru.IzadalekihusnulihbrdadolazihodočasnikKraljiciMira.Kucnuoječas.Vinojenastolu.Ukrugupozornostitrisustvari:olovka,papiripjesnik.Jelitoona–odjeljakčetvrti.Popjesnikovimgodinamaprahpolakopada.Vrijeme

senemožezaustaviti.Inajdražeknjigesamosukrhotineživotnihspoznaja.JedinouBožjojknjizispjesnikovimimenomsvećebitipomnozapisano,riječporiječ.Mnogestranicenapisanesukrvlju.PjesnikseobraćaBogudauzmeolovkuiprekrižisveštonijedobronapisano.Knjigazaknjigomsvjedočiovelikompjesničkomiživotnomisku-stvu.Sijedipramenkosejetu.O,Bože,jelitoona?!–upitomiuskličnikomnamećesetajnovitamisao.Tkojetatajnovitaosoba,nevidisenaprvipogled.Čitajućidaljnjeretke,riješisezagonetka.Majka!Dokmislinaviru,vaniodjekujeveseladječjagrajaismijeh.Sretnavremenanajranijegdjetinjstvabudeprelijepestihoveisnove.UvrijemeDošašćaradostseupijapunimplućima.Opiješsenjome.UBadnjuvečerIsussnebapružarukeitoplozbori.Kaodječačićdolazipjesniksocemurodnucrkvu,zaustavljasekrajpokrajnjegoltaraislušaRiječ.Prohujalegodine,ocavišenema,nipokrajnjegoltara.Ostaleslikeuzlatnompretincuduše.Pjesnikpodvlačicrtuigledanasvojživot.Zaštotolikožurbe,trebastati,predahnutimaloiondanastavitiputdalje.Ionakojene-mogućezaustavitivrijeme.Prijelazje,vidišli,svebližeibliže,/pričekaj,Bože,samodaporavnamkosu.Imavremenapogledati iuadresar.Tamojestotineadresa.Prijatelji,poznanici imnogozaboravljenih.Mrtvi,ako imneudahnemodušu,kucajunavrata.Sjećanjaćeseprobuditi.Nebeskevisinesudaleko.Sjajzvijezdaukazujenaput.Snovirese javu.Slatki snovi iznajranijegdjetinjstva, slatki sukaomedenjakblagdanomunevinojdječjojruci.Pjesmasenikadaugasitineće,bitćepohranjenauzlatnojškrinjiriječi,uvijekprisrcu.


AtifKUJUNDŽIĆ

LjubavbezpodrazumijevanjaMirjana Đapo: ELYSION /roman u XL dana/, ARTE. Beograd. 2010.

Uantičkihpjesnikaelizijske poljaneiliotoci blaženihnakrajnjemsuzapaduOceana,ananjimaživotprovodeljubimcibogova.Pričajepredgrčkogpodrijetlainijeuskladus antičkimpredodžbamaHada. Naime, kasniji pjesnici,Elysion/Elizij/Jelisej smatrajuonimdijelompodzemljaukojipravednicidolazeposlijesvojesmrti.OdatleiJelisejskapolja,tepričaokotoga,etc.SpisateljicaMirjanaĐapoodlučilajesvojenovorođenčeizvestinaElysionutijekučeteresnicedajućimusveštomožeizna.Takojeprvihčetr-desetdanadječjegživotapretvorilaunekuvrstuosobnopojiciranogkoledžakojemujedalatobrižljivobiranoizahtjevno,zvučnoime.Jest,pravednicisusvionijošnerođeni/posebno/pjesnicinakojeračunamo.A

kojimorajudoći.Majketonajboljeznajuodtrenazačeća!MirjanaĐapoježiviprimjertevrstevisokesamosvijestiukojojsestvaridogađajuujasnimparagramimaisukladnomitološkojzakonitostiovrijednostimaotajstavaživotaiuzakonomjernostimavjere.Natajnačinumjestostrukturadobijatekstkojiimaznakovitulapidarnostizanjezinomaj-činstvoizačitatelje.Jer,izaparagramaležiprostordubokeintimekaoikrajnjeosobanodnosdoarhetipa.Dakle,doprapočetkasvijetaičovjeka!MirjanaĐapojeshvatiladajenovorođenčepravednik!Zapravo,očemujeriječ?MirjanaĐapoosobnuspoznajuosvijetuiljudimaneželitajiti,zatojeizlažeusmi-

slovimaiširokimznačenjimaurasponuizmeđusmislaiznačenjaarhetipaiznačenjadanašnjegdana.UprvimmahpoznanstvasMirjanomĐapotosamosjetiosamokaonjezinusnažnupozitivnuenergijukojomintenzivnozrači.Sadaznamiočemujeriječ!PrijesvegariječjeoosobikojajesvjesnadajedarovanabeskrajnomljubavljuSveviš-njegitakouDobrotiiljubavi–VELIKA–potencijalnodarežljiva.Zatosvomeupravoro-đenomdjetetudarujetajbeskrajucijelosti!Mirjanajeshvatila:akojedjetetuugodnoumajčinojutrobislušatiBacha,ondanjezinglasionoštomajkadjetetumožereći,mogudjetetuodpočetkabitinajboljioslonacuživotuizauvijek,jer,jedanputizgovorenariječ,trajezauvijekiživiumajčinučedu.Dijetetoinemoraznati.Dijetećezauvijekbitisamomajčinodijete,kaoštotosvimijesmo.Dakako,riječjeoljudskompoštenjuidavanjumajčinskeljubavisvomedjetetu,alii

poštenjupremačovječanstvuopćenito,jer,eksplicite,dubokajemudrostodgojaosob-nogpotomstva,očemuMirjanaĐapopunozna!Tojemudrost izvođenjananajvišu


instancuskojesepružaširokidalekpoglednapredmitološkiznačajan–Elyision...Nemogudaseneosjetimpovlaštenimkaorecenzentoveknjige,jerMirjanaĐapoimojusvijestizvodinatajzahtjevniodgojnividikovac.Mirjanajeiskusnaimudraosoba,pedantiestetaspisateljskeiodgojneriječi.Ona

jevidjelaovajsvijetsvišestrana.Sadajepitanjehoćelitospasitiovajsvijet?Možda.Nećemototvrditi,alipromjenećemovidjeti.Jelitovažno?Tkozna.Važnojedagos-pođaMirjanaĐaporadiupravoonoštojedobropromislilaiuštovisokoetičnovjeruje.Ovojesadanajvažnijezačitateljenjezineknjige–svakako.Ali,moždaine!Možda

svijetinetrebaspasavati!Jer,nespasavasesvijettektako!Trebatupunoisnageivjerekojunemamo!Amimudraci,radotoprenosimonanajmlađe.ZatoMirjanasvogpotomkatemeljitopripremazatajpothvatdajućimu,osimmajčinogmlijeka,inajvišeštomoženjezinum–odgovornasvakomogućepitanjeunaprijed,toinasupućujenauvjetdajeMirjaninoneprocjenjivoobimnoivelikoodgojno-obrazovnoiskustvo.

***Možemopostaviti ivrlosuptilnopitanjeotometkoovdjeiodkogauči:majkaod

djetetailidijeteodmajke?!Moželičovjekrasti,adaseneogledausvomedjetetu?Ilijeriječofenomenukojimožemonazvatiinteraktivnikomunikacijijskiodnospotrebanijednomidrugomdopotpuneživotneneizbježnosti,ljubaviizrelosti?!Bezsvojihpoto-makačovjekbijednostavnonestaosasvojimsvekolikimživotnimiskustvomiznanjima.A tako injegova/njezina iskustva iznanja.Dakle,uopćenijeriječospisateljskojme-tafori.Riječjeostvarnostidoogoljene sintaksekojomjeMirjanaĐapopriopćavakaoneporecivuistinuosebiisvomepotomku.Unašimuvjetimaljubavpremadjecijepodrazumijevajućaikaotakvaveoma,ve-

omazakržljala,čestoarhetipskaineiskaziva.SvojimromanomMirjanaĐapoširipro-storptici/štoreklajednapjesnikinja/doneslućenog.Otvaramogućnostdasvipro-mislimoštotoznačivoljetisvojedijeteidatoštosmodomislili–kažemoisamisebiidjetetu.Jer,ništasenepodrazumijeva,pogotovoonoštosemoradogoditidabipostojaloizvanopćihkategorijamišljenja.Tompodrazumijevajućemkaoiskazutrebadatikonkretanizraz,štobiusemiotičkompromišljanjuprocesareklaJulijaKristeva.TakojeMirjanaĐapodobilaisadržajnoinanovnačinrazvijenusituacijuoodnosumajkeidjeteta.Naovajnačinrealiziranaideja,zamojerazumijevanje,književnijehitizavrjeđujeznačajnapriznanja.Osimsvega,ovakav,suvremenoinanovnačinoblikovantekstizmičeparadigma-

maitradicionalnouobičajenimanalitičkimpothvatimačitatelja,čakznalaca.Zaovakvuknjigupotrebnisunovikriterijiknjiževnogaiestetičkogvrednovanja.

***Nekami sene zamjeri štopoštujem,cijenim i volimgospođuMirjanuĐapokao

majku,čovjeka ispisateljicu.Ona jekaočovjek ispisateljicadefinitivnosrasla.To jenajmanještomoguutrenutkukadMirjanaimasjajneargumentezasvakupamet.Nje-zinaidejajekolosalna/veličanstvena,njezinodnosjehumanističkiinajdubljiljudskikojisamosjetioikadkodnašihpisaca,snažnopoetičaniživotnosinkretičan.Osimtoga,tekstomoveknjigeMirjanaĐapoodgovorilajeidejinapravinačin.Knjigajenapisanalijepimijednostavnimstilomijezikom,brižljivooblikovanomiodmjerenomsintaksom.


Mojepoštovanje,gospođoMirjana.Ovoštostenapravili,unašimvremenima,ninajmanjenijebilojednostavno.Takootvoritivratanemilosrdnogsvijetasvomedjetetu,neviđenoje.Ovojeblistavomajčinskoiknjiževnopregnuće.Sjajnosvjedočanstvoza-uvijek.Čestitam.


VesnaHLAVAČEK

PjesnikinjindugUz zbirku pjesama „Nevidljivi prsten“ Sonje Jurić

SonjaJurićispunjavasvojdugpjesnikinje–bakljekojasjajiuljudskojnoći,zapisu-jući,ususretusasobomisvijetomukojijeuronjena,kucajesvogbila–napapirštomamisvojombjelinom,svojomtišinom;bjelinuSonjabojistisućunijansikojeodraža-vajustanjeduhaštoneprestancepropitujerazlogeiciljevebitisanjanatrnovitimživot-nimstazamasvihnas,izrajaizgnanih…Atišinu–ispunjavaglazbomsrcaomamljenogljepotomružaštoipak,natomživotnomtrnjukatkadizrastu…Ipremdaosjećadasujojkrilapodrezana,Sonja,kaoupjesmi„Ikarovlet“,smjelo

stremivisinama.Ili,dijelećiSamsonovusudbinu,ustihovimanaslovljenim„Životija“,odrezanekose,kojaponovnoinezadrživoopetizrasta–nadljudskomsnagomrušistu-povepoganskihbogova,slamapredrasude,zaustavljašibeštosusevećnesmiljenopovileknjenimleđima…Ondase,natren,pomirisčinjenicomdastoji„Napozornici“,dasuulogevećpodi-

jeljene,ionamoraigratinazadanitekst–pasepotompokušaskloniti„međuzvijezde,gdjeipripada“…I,počne,kaoupjesmi„Bezvremenakoračanja“preskakatisoblakanaoblak,pokušavajućidostićistoljećaunebeskomletu,i,nakoncu,postatibezvremena…Ali,kakovećrekoh,ponekadbljesnenategobnojstazi“Prostorzanas“i,kakoSo-

njakažeuistoimenojpjesmi„Ubujici/nasmiješenihmisli/razmičuse/ljubičastezavje-se/…Imiprepoznamodragilik,štogaje„hvatačsnova“knamapropustio…Potom,čestosamo„Krozpogled“,pršteunama„stoljećanagomilaneljubavi“če-

kajućidaseostvarimo…Doista, ljubav jest jedanodnajljepšihputevakasamoreali-zaciji…Poželimo,ophrvani ljubavlju, /mirisati svamora i rijeke/bitioblakkrošnjamastabala/udrvoredimabezkraja/,i,/modrunoćobojiti/ružičastimprostranstvom/bar-šunastogzagrljaja/…jene,podupirunas,onda,čuvaritajne,poputTinaUjevića,kojemu,upovjerenju,So-

njakazujeupjesmi„Artpoetique“,kakojenjezinariječ/žrtvaljevanica/protivbesmisla/;Čuvaritajne,poputDobrišeCesarića,skojimseSonjadošaptavakako/stapajuse/Bezi-zlazjaiSuglasja//naobzorjima…njihovihpjesama;poputMakaDizdara,skojimsenašapjesnikinja„rodiiumre,prsnebezbrojputa“;poputA.B.Šimića,skojimgazikrozplavunoć,nosećiubisagamazvjezdaniprah;i,nakoncu,poputNikoleŠopa,skojimpoetesakrećenaputzajedno,slovorovimvijencemnačeluikošaromprepunomdarovaživota.PoželimodaSonjinaživotnakošaraostaneprepunjenadarovima,anjezinapjesnič-

kariznicakrcatastihovima,kojimaćenasiubudućnostičastiti.


ŽeljkoGRAHOVAC

PjesničkazrelostnadjeluBojan Bogdanović: O precima i kućama, „Prosvjeta“, Zenica, 2010.

UtrećojporeduknjizipoezijeBojanBogdanovićsepredstavljačitateljskojpublicikaozrelipjesnikkojijesvojizrazistilisvojpoetičkimodelposvezaokružioidoveodoperfekcije:riječjeoknjizikojajekomponiranaioblikovana„ujednomkomadu“,bezgrupiranjapociklusimaičijih80-takpjesničkihtekstovačitateljdoživljavakaodasusviispisaniujednomdahu.Bezobziranamotivsko-sadržinskušarolikost,bezobziranaekstenzivnost ipolivalentnostduhovnoginteresa iautorskemotivacije,zamjetnajeuovojknjiziujednačenostikonzistentnostizraza:kolikogodseproširivaoprostoronog„što“–autoruvijekuspijevaodržatiprepoznatljivimiautentičnim,dosljedniminesvod-ljivimono„kako“uvlastitompjesničkomizrazu.Uduhovno-poetičkompostavudominiratenzijaproduktivneironije,dekonstrukcije,

reinterpretacijeidezideologizacijesvihsadržajaunutrašnjegiizvanjskog,intimnogipo-vijesnosocijalnog,doživljajnostiidogađajnosti:otišlibismomoždaukrajnostakobismoparadoksnoioksimoronskinazvalitajpostav„pathosomdekonstrukcijeiliironizacije“–alioduhovnojtenzijitogusmjerenjaitevrstesvakakomožemogovorititražećiključinterpretativnestrategijeprimjereneovojknjizi.NamikroplanuBogdanovićeviskazjeprepoznatljivifunkcionalankaoredukcionistički,čestoaforistički,gnomskisvedeniuo-bličen:onćeradije„oduzimatiriječ“samomsebinegoštoće„nadodavati“iproširivatiprostorpojedinogiskaza.Alizatoćeusamojsljedstvenostiiskaza,udinamicinjihovogpreplitanja,uprelaskusmikroplanapojedinihstihovanamakroplanpjesničkogtekstamaksimalnoefikasno,sugestivnoiplodonosnouvezivatiteleksičko-sintagmatskeisin-taktičkemonade–gradećitekstnaraskošnostiizačudnostikontekstualizacija,stilizaci-jaipoanti,najčešćepotpunoneočekivanihiredovnouzbudljivihiočaravajućih:„Vidišipaksamsepokrenuo/Takodasvojimčvrstimoblikom/Mogudaporavnam

svakuizbočinu/Paidajepomirimsavodom/Asveonoštoštrčilako/Potkrešemoš-trimjezikom/Zatimpovaljamolovkom/Nabodemnazub/Progutam/Ikonačnovidišli/Onoštojavidim/Kakosampostaojedan/OdčvrstihSlonovaPoezije/NakojimapočivaZemlja“(„Slonovipoezije“,str.63.)Naprimjeruovepjesmeili,recimo,pjesničkihtekstova„Raskopčanacrkva“i„Vje-

štinamiješanjaboje“(str.64.i65.)možemoseuvjeritikakosedinamičkiidijalektičkifunkcionalno nadopunjuju raskoš stilizacija, na jednoj, i zgusnutostmisli, na drugoj


strani. Taj se dinamičko-dijalektički sklop proširuje i funkcionalno aktivira i na planuleksikeimotivike:nemaograničenjanakojabipjesnikpristaousvojoj intelektualnojradoznalosti, ni kad je riječo svakodnevici prepoznatljiva životnog iskustva i povije-sno-socijalnerealnosti,nikadjeriječoduhovno-intelektualnomekskluzivizmumotiva,tema iproblemakojespadajuudomenumanjepoznatih,ezoterijskih ilimetafizičkihsadržaja–pričemufunkcioniramodelistovremenoginadopunjavajućeg„očuđavanjabanalnog“,najednoj,i„banalizacije(demistifikacijeilidekonstrukcije)začudnog“,nadrugoj strani. Bogdanović, dakle, uspijeva u onomnajordinarnijempronaći ekstraktduhovnosti i, istovremeno,uonomduhovnonajnepristupačnijem,mističnomiezote-ričnomnapipati(oćutjeti,vidjeti)pregibe,pahisomatikunajintimnijeginajkonkretnijegdoživljajailiiskustva.Dakle,riječjeoknjizirijetkeduhovnedubineinespornepoetičkezrelosti,kojojće

istručnakritikainajširakulturnajavnostuvremenukojedolaziposvetitidužnupažnju–očemusvjedoči ičinjenicadajedostatekstovaizovogrukopisavećobjavljenouuglednim književnim časopisima, pa i prevedenona nekoliko stranih jezika (poljski,njemački,ruski).


MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ

Mojačitaonica

Marijan Sivrić/Ivo Šćepanović: MEĐUGORJE, 30 GODINA FENOMENA (Sve od A do Z) (Matica hrvatska Čitluk; Međugorje 2011.)

Dugogodišnja zamisao kolege novinaraMarijana Sivrića da fenomenMeđugorjaprenesemeđustraniceknjige,rezultiralajeupravojednomtakvomknjigom-svojevr-snimleksikonom(baškaoštoiupodnaslovukaže–sveodAdoZ),kojaćesvakogačitatelja,krozstotinjakstranica,upoznatisnajvažnijimnaglascimaiztridesetogodišnjepovjesniceovogasvetišta.KnjigaMarijanaSivrićaiIveŠćepanovićastogadolazikaomalaenciklopedijameđugorskihzbivanjaupravougodinikadaseobilježava30.obljet-nicaovogafenomena.A-AbecedaMeđugorja,B–Brdoukazanja,C–CrkvasvetogJakova,D–Dolasciu

rekordnombroju,E–Egzorcisti,f–fratri,čuvariidentiteta,G–Gospauopisuvidjela-ca,H–Hodnjamira,I–Istraživanja,J–JozoZovko,K–Križevac,L–Liječenjaovisnika,M–Mladifest,N–Neučinkovitebombe,O–Ozdravljenja,P–Poruke,R–RadiopostajaMeđugorje,S–SlavneosobeuMeđugorju,T–Tajnenapergamentu,U–Ukazanja,V–Vidioci,Z–Zagrobniživot.Takosuposloženipojmoviuovojknjižicikoja,svakako,možeposlužitikaoodličanvo-

dičzasvakogahodočasnikaigostakojidođeuovohercegovačkoSvetišteKraljiceMira.Onoštoposebnotrebaistaknutiizvrsnesufotografijekoje,svakazasebe,govore

višeod tisućuriječi,akojeautorskipotpisujuetablirananovinarska i fotoreporterskaimena–TomDubravec,BožidarVukičević,MarijanSivrićiIviŠćepanović.Kakoautoriupredgovoruističu:-Pročitatćeteuovojknjizi,abecedimeđugorskihzbivanja,isveovidiocima,saznati

oGospinimporukama,odesettajniisvojedobnoizgubljenompergamentuzakojisevjerujedatektrebabitiispisan.PokušatćemovampredočitizaštotolikasvjetinamolipredkipomkojijekiparDinofelicioizradioispredžupnecrkveSvetogaJakova,zaštosumeđugorskividiocipostaliplanetarnopoznatiištooukazanjimakažusvjetskipri-znatiznanstvenici…ShvatitćetekakovećinahodočasnikauMeđugorjunetražičudo,većmirionje,usvojojjednostavnosti,praktičkičudo.Knjigao30godinameđugorskogfenomenapisana je jednostavnimi razumljivim

jezikom;novinarski iznosičinjenice,nezamaradugomikompliciranomrečenicom…


Gotovosvakopoglavljepotkrijepljenojeizjavamaicitatimaakterameđugorskihzbiva-nja.Prevedenajevećnanekolikojezika.Ovaknjiga,kakoističuautori,ukratkimcrta-maoMeđugorjudonosi–sve.DolazibašuvrijemekadaoovomefenomenuuvelikeraspravljaiVatikan.-Napravljenajekaodokumentvremena,donosifaktografiju,tjeravasnarazmišlja-

nje,otkrivaštosuvidiocireklioRaju,ČistilištuiPaklu,upozoravačovječanstvo,pozivanamir…Upravoovoštosuautorikazalionjoj,vjerujemo,potaknutćeivasdajeuzmetei

otkrijetesveonoštoMeđugorjevećtridesetgodinačiniistinskimfenomenom.

Robert ROKLICER: NEBO NEK JE I DALJE SAMO NEBO (Udruga Jutro poezije, Zagreb, ožujak 2011.; BIBLIOTEKA „LUDE GLJIVE“ – Knjiga deseta)

Evonam(mi)opetRoklicera!Morampriznatidamebašzaintrigiralanjegovapoezi-ja,ovajputonakojaprovirujeizzbirke–„Nebonekjeidaljesamonebo“.U71pjesmiunutarkoricaovestihozbirkeRoklicer,nanjemusvojstvennačin,ot-

krivaprizoreizživotasvogasvagdanjega,nelibiseširokomauditorijupriznatiidetaljesvojihdoživljaja,osjećaja,paisnova.Unekimpjesmamaprizivaprošlostkojejeisambioakterom;udrugimaodlaziujošdaljnjuprošlost,vrijemeprijesamoganjega.Vlastitidom,supruga,djeca,obitelj;vrt,ulica,kavana;bolnica,kioskuususjedstvu

–svesutoobjektiisubjektiRoklicerovastihomiskazanogunutarnjegdamara.Iznjegaponekadizbijaironija,udrugomtrenutkunostalgija,utrećempribjegavačakipomalonaturalističkimslikamakakobištoboljedočaraotežinu,važnost,šokantnosttrenutka.Porednjegaprolazeljudi,svjetovi,vrijemeneumitnoprolaziostavljajućitragove.Utomvremenskomvrtlogunezaobilazeganiratovi.Berlin,Petrograd,Lenjin–„BombanadBerlinom“kaodetaljizpovijesti,aliikaounutarnjiratovikojevodiuvrtloguljubavnihnemira.UmnogimaodnjihRoklicerpronalazinadahuće.Evoiu„Vučedolskojgolubi-ci“.MoždaćenetkoRokliceruprigovoritiegoizam,egocentizam,„jastvo“kojejetakoizraženoiunjegovojpoezijiiprozi.Međutim,upravobeztihJAmonologaidijalogaistavljanjasebeusredištečitateljevepozornosti,Roklicerovapoezija (aniproza)nitiizdaleka,baremmenitakosečini,nebibilatolikointrigantna,eksplozivna,zaigrana,jedinstvena.Baškaoisamautorkojemunadahnućadolazekaonafilmskojtraci.Uvijekiiznovazanimljiva,drukčija,aipaktako„roklicerovska“…

Davorin ŽITNIK: DIXIELAND (Udruga „Jutro Poezije“, Zagreb, ožujak 2011.; BIBLIOTEKA „LUDE GLJIVE“ – Knjiga jedanaesta)

Baškaošto i nazivnjegovezbirkepjesamakaže - „Dixieland“ (dixieland–nazivzajazzoblikovan1915.najuguSAD-a,stvorennatradicijicrnačkogjazza–ragtime,improvizacije)inekihelemenataeur.glazbe,novistiljazza…),DavorinŽitnikusvojoj


poezijikaodaimprovizira,namećesvojeobrascepoetskogponašanja,njegovepjesmenemajumetričkizadanuformu.Svakaodnjih–naslovje,ujedno,iprvistih,kaodajeisječaknekogadetaljaizau-

torovaživota,nerijetkodoslovceprenesennapapir.Bezuljepšavanja,Žitnikkaodaizprizorasvagdašnjih,čupatrenutkekojinastajui

nestajuutrenu,aliipakostavljajutrag.Njegovepjesmeu„Dixielandu“kaodasudije-lovicjelinekojisena,nekomnepoznatommjestuširimmasama,apoznatomsamoautoru,stapajuucjelinu.Žitnikjenadahnutlikovimaizmitologije,povijesti,književnosti,religije,filmskeum-

jetnosti,patakometaforičnokrozsvojestihovedonosi–Korkyru,Bergana,Zvončicu,fellinija,LeeLoo,Doorse,Aliena,PetraPana,Brahmaputru,Isusa,Oriona,Morpheusa,Letu,Brahmsa,Grassa…Dakako,neslučajno.JersvakiodovihpojmovailikovauŽitnikovojpoetskojškrinji,

ukazujenaodređenoznačenje,određenidogađaj.Njegovapoezijaprepunajepjesničko-stilskihfigurakojidočaravajudubine,visinei

ponorejedneživotnepriče,autorjeMaliprinckojiseigrastaklenimperlama,nakoncuseprepuštaživotuinjegovimponorimajer„spaliojekrilazaronjenje“…

Sonja Jurić: PRODO, RAZIGRANI BUMBAR (Gral – Gral Široki, Široki Brijeg-Zagreb, 2011.)

Nakonpričeo„Usamljenomlavu“,perspektivnamostarskaknjiževnicaSonjaJurićizsvojeječarobnekutijicepričazadjecuizvuklajošjednu–onuorazigranombumba-ruProdu.Pričajedobilaisvojeobličjeuviduslikovnice,kojoj,bašniovajput,kaoiuslučaju„Usamljenoglava“,nijenedostajaloodličnihilustracijaigrafičkigledano,tekstaraspoređenognanačindajedjecivrlolakzačitanje.I„Prodo,razigranibumbar“urađenjedvojezično–nahrvatskomiengleskomjezi-

ku.ZaprijevodjezaslužanMirkoS.Božić,azailustracijeMarijaĆavar,dvojacskojimjeautoricauspostavilaodličnusuradnju.UpravoilustracijeMarijeĆavarsvojimbojamapridonosepričiorazigranomnestaškumeđububama-letačima.SlikovnicajeizašlaunakladiGrala-ŠirokiBrijegiGrala Širokog–Zagreb,aurednik

jeknjiževnikMiroPetrović.Pričaobumbarukojiusvojojrazigranostiinaivnostiumalonastrada,vrlolakose

možeprimijenitiinastvarniživot,aporukamožebitinamijenjenaiodraslima.Autoricausvojevrsnomkratkomprologuupoznajenajmlađeotome–štosubumbariinazivaizveselimdobronamjernimletačima.InakonštojeovaSonjina„uslikovničena“pričaugledalasvjetlodana,predstavljena

jeuNarodnojknjižniciHNžupanijeuMostaru,upravo–djecikojimase,kaže, radoobraćajersuupravooninajzahvalnijapublika.–Najvišemeveselinakonnapisanepriče ili,konkretno,slikovnice,naovajnačin

okupitidječicuirazgovaratisnjima.Utimtrenutcimadječjamaštaradinanajnevjerojat-nijinačin–kažeSonja.„Prodo…“jeprilagođenidjeciuvrtićimaionimakojipohađajuOŠ,od1.do4.razreda.


SonjaJurićpišepoputnaratoračiji jecilj–svakomrečenicomzaintrigiratidjecuiprepustitiihvlastitojmaštiipredodžbamaosvijetukojiihokružuje–ovajputosvijetunestašnihletačameđušarenimpoljskimcvijećem.Prodomožebitiibilokojenestašnodijetekoje,usvojojzaigranosti,ponekad,možda,prijeđedopuštenegranice,alinakraju,uvijekizsvegaizvučepouku.Sudećipo lakoćikojomizSonjinekreativneradionice izlazepričezanajmlađe,s

radošćuočekujemonjezinsjedećiuradak-zbirkupričazadjecu,kojuupravopripre-ma.RiječjeopričamakojevećtrigodineizlazeuListuzasretnodjetinjstvo–„Cvitku“.-Mojepričezadjecunajčešćesuistinite,nekidogađajiizdjetinjstva,nekezgode

vezanezaškolu,zaljetneizimskeblagdane,vrijemeprovedenosdjedom,bakom...Čestosesjetimdječjihnestašluka.Dakako,uključiseimašta.Alionoštojebitnojestvjerodostojnostpriče.Djecasuprekrasnapublikainemašalesnjima.Nevolekadihsezavaravaivrlobrzo„prokuže“svakuobmanu….Sonja,čekamodaotvorišnovuškrinjicunašegadjetinjstvaidanas,baremnatre-

nutak,vratišuvrijemenajljepšihnestašlukaidoživljajakojimaništanasvijetuovomenijeravno.


BojanBOGDANOVIĆ

SrcetinećetrebatiSeida Beganović: „Graničnici“, Akademski pečat, Skopje, 2009.

UprazninikojusubogoviostavilizasobomEuridikajebarimalašansu...

UnajnovijojknjizistihovapoetesaSeidaBeganovićobjavljujesvoježivotno,estet-skoiiznadsvegapo(etičko)vjeruju.Objavljujegamjeromsvojeerudicijesituiranom,samonaizgledjednostavnomjezičnomstrukturom,iuzistovremenimiksnostalgičnim,klasičnim pristupom stihu i modernimmehanizmima tekuće poetske svakodnevice.Njezinvers,usprkosspomenutom,nostalgičnomelementu,izuzetnojeprospektivan,dakleoptimističan,zagledanumogućaotajstvanahorizontuonevječnebožanskeeg-zistenciježene-magnamatere ižene–gorgone, izčijekrvi je rođennajrjeđicrvenikoralpoezije.Pjesnikinjadestruirausebimagnumater,dabiženskonačeloovaplotilau životinji/biljci versa, preko arhajskog, krozbitno različito promišljanje datih i onihdrugihmogućnosti.PsihoterapeutVladetaJerotićkažeda jeneurozadobraprilikazasazrijevanje.U

analognomsmislu,tkoneurozushvatikaoizazov,kodsebemožeprobuditi„volju,čakljubavzasmisao“. (Nekamioprostimagnamater,čija jesveta tvarsatkanaodtkivaneuroze):

...Itamodalje,neurednonabacaninegativi,„Emocijeizvandosegabilokakvesistematizacije“,nerazvijenesličicekojihseplašim,kojetrebasrediti.Saemocijamatrebaopreznopostupatipravilnimilinepravilnim,bezobzira,trebabitipažljivkaosaglagolimauslavenskimjezicima

Iutematskojiuformalnojraziniovapoezijajekonzistentna,stalnoistabilno(usprkossnažnoj centripetalnoj težnji jastvu) panteistički usmjerena ljubavprema svakodnev-nom,prozaičnom.Poetskiinstrumentarijkojimjegrađenakućauspomena,željaiče-žnje,brevijarasvakogsenzitivnoženskogstvora,svedenjenaminimum.Otudaionasemantička eteričnost, neizbježno smještenameđu velovima Salome, tog banalnog


sinonimaneizbježnelakoćepodnošenja,većspomenutog,ženskognačela,kojesvakidobarpoetamusculos(krišom)posjedujeugolemojmjeri.Ovojerečenozbogonihkojiprijekimokomgledajunasvakumogućnostspominjanja(ili,nedajbože,postojanja)ženskogpisma.Nadalje,čitateljsvjedočisnažnomsubjekatskomiskazuindividueukojojimaljubavizasve,poonojpoznatojhumanističkojpremisidačovjeknijebićezasebe,većbićezadrugog.Namotivsko-tematskomplanu,svojuneprestanužeđipotraguzaljepotompjesnikinja postiže stihovimaneštedimicepremreženimmetaforama, kroz koje „pro-govarajuintimni,sasvimintimniuvidiifascinacije,teškodokučivizaonekojineznajupjesnikainjegovusvakodnevicu“.Kaosvakipraviistraživač,onaponire,kolikousvojuduhovnu,tolikoizanjuništamanjenepoznatuiopsesivnu,fizičkudomenu,koristećionu„arhaičnuformulukoegzistenciježensko-muškihatributa,ubožanskomjedinstvuiliusavršenomčoveku“.Uzčudesnolijepuimaginaciju,kojomjeoplemenila/retušira-lasvojuerudiciju,njenasvakodnevnaiskustvapostajuuniverzalna.Mnogoje,uovojnevelikojpoetskojzbirci,utrošenih riječi i topleemocije,načemu i ležipredmetnostnjenepoezije.Igrasmrtiierosapostajekompleksnaisamoeukolijskipogledpomažesubjektudasepotpunone izgubiuobjektivnomrealitetu,kojinemilosrdnozatrpavasvojombesmislenošću. Stih, dakle, jest zatočnikovepjesnikinje i njen sve snažniji realitet, kao jednaodmogućih/željenihpolifonijskihstvarnosti.Emotivno-kognitivnuspoznajuneda jemo-guće(Seidinajepreporuka)negojenužnopotražitinamjestimakakvajeplaninaRilauBugarskoj,utočištegnoze,zavičajOrfejev,mjestogdjejesv.Lukaliječiostihovima...igdjeje„Euridikabarimalašansu“.Konačno,duhovnipreobražajseidešavanaplaniniTabor.

...Rila,KropotkinovoprisustvouSibiru,vodautekiji,kapljicasuncanasrediničela,Aristotelovakategorijaveličine,stolveliki,odčamovine,nekodrugipotpunogolnačistini,narastajućebezumlje,strop,danijeravanišesthiljadajezika,odkojihnijedannijesavršen....svemutomesrcejegraničnik!-reklajeSeida.

Prisutnost ovih, ovlaš nabačenih književno-filozofsko-poetskih referenci odvlačerecipijenta namjesta toliko fantastično-prozaična (svakodnevna) da se već u tijekučitanjaočisamepočinjuširitiupotrazizasvakodnevnopreviđanomljepotom.Ti,kaoisvidrugipojmoviimjestanašaruzemaljskom,dovoljnosudobridase,prvo

pjesnikinjaaondaičitatelj,zamislenadsveukupnošćusvojeegzistencije,nadsvojomženskom,ljudskomiumjetničkomostvarenošću.Jastvopostavljapitanjenakojenemaodgovora,aakogainađeš–vlastitaglavajenagrada.Srcetinećetrebati.Ergo,netraži-jerbisemogaonaći!Dakle, poetski subjekt je ekspresionistički fokusiran na svoj emotivni i socio-psi-

hološkistatus.Aopet,akojeosnovnaintencijaekspresionizmaintuitivnamogućnostdosezanjaApsolutaitežnjabićadasebepriopćidrugom,ondajeovapoetikaprimjeruspješnesintezeduhovnostiinjojneminovnopripadajućetjelesnosti,odnosno,„ner-


vnog“i„impulsivnog“,izrazakojejeuveoRastkoPetrović,govorećiosnazirealističkogzapažanja.TaRastkova„snaga“ovdjesenastanovitnačinjavljakaograničnik,sači-njenodmaterijalaracionalnoginaglašeneerudicije,aprotivemocijeikreativne,zau-mnemistikepoetskogstvaranja.Suočenismosastihomkojinepredstavljabesmislenčinnastao ritualnimudaranjempo žicamapoetskih instrumenata, vještopodešenimsamozaopsjenuionakorijetkihčitatelja.Okrjepljujućasvježinadubokoosobnihaopetuniverzalnihslika,vraćavjeruupoeziju.Pjesnikjestopčinjenmagijomriječi,alisamotolikodaimdopusticvjetanje,diskretanmiris,zvukoveizdvorišta, lepršavoblik,paimogućnostdaseoglasečakisvjetlošću...Uovojpoezijipulsirasamživot, izvirujućikrozbrojneepifanijskeslikekojegaprekrivajupoputAuroreBorealis,nasjeverudovolj-noudaljenomodsrcaa,opet,dovoljnoblizudabiseosjetileledeneigliceugrudimainebeskevatreispodočnihkapaka.Iznetakomalogpoetskoggalimatijasa,kojivladanašomštokavskomregijom,Be-

ganovićseelegantnoizvajasvojiminventivimpogledomnasvijet,štonjenstvaralačkidometčinievidentnouspješniminezaobilaznim.Poezijamalihstvari,mislikojeprolije-ćupoputleptira,ljubavikojesuuvijekmoglebitiineštoviše,idejedostatneizavelikuknjiževnost,situirajunjezinangažmanuprostorukomese„nemožemjeritisbogovi-ma,alisemožeboritisprazninomkojusubogoviostavilizasobom“.Akopažljivopratimojedvavidljivesignaleizuzetnogpoetskogsenzibiliteta,nijeteš-

kozaključitidanaslovnapjesmaGraničniknikakonemožebitiključza,samonaizgled,širomotvorenedverioveknjige:

...razlikaizmeđuživotaismrtijeumekoći...igustini...Životjemek,asmrt...gusta

S.B.

Puteno„mekano“dioniziskonačelo,vođenopodsvjesnim,putujenaplaninuRiludabiuprostoruarhajskog,budućitakoblizaksmrti/vječnosti,potražilosvojlikusomna-bulnom,beslovjesnomplesuderviša,ispodgustogneba.Okrećućise,timisticiokrećusvaki listuKnjiziživota,atimeičitavsvijet isvakuistinu,čijadrugastranapokazujemekantrbuhznanjapremreženžilicama,krozkojekolakrvistrujisamživot.Ustalnomkretanju,udodirujednogasonimdrugim,unepristajanjunaracionalističkiduhmoder-nogvremena,anauštrbodbacivanjaindividualnostiivlastitedehumanizacije,ipoetesaseokreće,alisvojojlirskojsuštini,nedopuštajući„filozofijiništavila“daprodreunjezinestetskiietičkihabitat.Oboženjesvegaljudskogskorodajenacrtinačela.Pjevanježivotupoprimaekstatičnusnagu.Snažno poetsko jastvo svakomalo izranja iz tvari, tako da ni pjevanjem, ni vrlo

sugestivnimproznimredovima,onanemožezapretatisebe,zatočenicuErato,samumeđudrugimakoji,poSartru,„moždajesuamoždainisuPakao...“.Šarolikimmanife-stacijamaživotnim,poetesapristupaplahokaosrna,začuđenaalineuplašena,širom


otvorenihočiju,srcaotvorenogzasvakuljubav.Jersvejepunoznačenjačijepoimanjeovisi o spremnosti čula za novo viđenje svakodnevne perspektive, „osakaćene“ sli-jepommrljomskororitualnopatetičnesvakodnevice.Posvećenomiradoznalomokuovomknjigomse,usvojojnajsnažnijojpotenciji,otkrivajutajniživotistvari„inanebuinazemlji...“


MarinaKLJAJO-RADIĆ

VisećimostoviriječiMirana Rogić, Odricatelji duha, Naklada DHK HB, Mostar, 2011.

Kadadjevojka,mladapjesnikinja,jošgimnazijalka,riječimaskinezavjesuskaotičnedruštvenezbilje,ogolijesvojimširokimpogledomiiskustvenomemocionalnominteli-gencijom,pitamose:„Štosmonamrijelinaraštajimakojidolaze?Zaštosmoprekoračiligranicuzdravog,podnošljivog?”Svakodnevicaključaodgrijehauzplimubeznađa ibešćutnosti.Mladadušapati,plašiseipita:„Gdjećusasvojimidealima,vjeromulju-bav,uistinu,unormalanživot?”ModernipjesničkiizrazmladeautoriceMiraneRogićusredištenjenamračnjaštvom

nadojenu društvenu zbilju u kojoj treba zaploviti sa svojombijelom lađommladostiželjnečistogživota,istinskeljubavi,duhovnostiirada.Mirananemoženiisploviti,na-sukanajenaopćedruštvenopotonuće,aliriječimagradispasonosnemostoveprekokojihćeodaslatisvijetuistinuinanjojizgraditiNoviživot.Zapjesnikinju „čitav svijet glumi” (totus mundus agit histrionem) kako je nekada

pisalonazastaviShakespeareovakazalištaGlobe.Svojuprvuknjigu,zbirkupjesama,naslovljujeOdricatelji duha,štojesintagmaizvedenaizpretvaranjasvijetakojisemuči,grči,varaiizigrava.Miranaosjećadruštvenunepravdu,svakojakutruležiduševnubi-jedu.Obraćasekreatorimanašegživota–gospodi,sdozomironijeisarkazmasličnogKranjčevićuupjesmiGospodskom Kastoru.UalegorijskompjesničkomizrazuVi živite psećim životomnalazimozabludeponuđenogobrascaživljenjaiautoričinodmakodnjega.Gospodarobujunovcu,mitukoji ihpretvaraužrtvematerijalizma,upokretnelutkekojeseklanjajukultupotrošačkesupkulture.Autoricaznadaih,ikadbihtjela,nemožepromijeniti,samoihupozorava:Samo pošteditenas ostale.Otkrivaimrobovskuslužbuuzproklinjanje:Umirite i rađajte se robovski.Umračnjaštvusadašnjostipjesnikinjajesvjesnagubitkaslobode,punineživljenjai

radostiživota:Ipak tužno vjerujem da sam / Slobodna.Dajeslobodna,potvrđujunjezinivisećimostoviriječikojimaputujevisinamaipronalazisreću–trenutkevječnostizau-stavljeneuRiječimakojeporađaduh.Njezinajojsamosvijestotkrivaopasnostizloduhasvijetakojemunisamanemože

odoljeti:Idem se i ja s vama veseliti, tužno…Tajprilogtužno,odvojeninterpunkcijskimznakom,inverzivnokazujespoznajnuintuicijutedjevojkekojaznadatonijeistinskoveselje.Svakodnevnojeokruženamnoštvomizgubljenihljudikojisuumorni,razočara-niilinarubuegzistencije:


RijedaknosisretneočiRijedak pleše uz masuUz ples životaUz smisao smrti

ZaMiranupostoječetiristupnja,gradiraniobjektivnikorelativdruštva,ali injezinaunutarnjakonfuzijakojarađaželjuzazlom.Pjesnikinjaseigrariječimakaoštosezbiljaigra snjom.Koliko je ta igra zakulisna,opasna, razvidno je iz sljedećegpjesničkogizraza:

– Prestajem željeti zlo –– Dok još nisam shvatila naivnost ove budnice –– I naivnost nestaje –– Počinjem željeti zlo –

Čistasavjest ičistadušanalažu jojpovratak izklonuća iodluku:Takvo nešto ne želim udisati,jernemožepobijedititjelesnu reakciju za razmišljanjem.UciklusuMasovnost ličnostiMiranaobjektivnoanalizirasvojuosobnostčijiserazvoj

polakozaokružuje.Mnogostrukostdruštvenognečovještvaprojiciranasvojuličnostukojojvidimnoštvo„ja”inatržnici robovaprimoranajebirati sebi trenutno ja.Svojuzre-lostiintelektualnuznatiželjuovijadimomjer,kakoonakaže:Steže me teret / Ostajem precizno sama.Prilogpreciznoimakonotacijuduboke,strašnesamoće.Čovjekjeslo-bodan,aliutamničen.Odmahodričnododaje: Nisam janje / Nisam divljak / Nisam lju-bavnik.Razmišljaiznaštonije,aliporažavajućajesvakodnevicapoputkorakaupornogljubavnika.Čujemukorakeinjenema:Opet sam janje / Opet sam divljak / Opet sam ljubavnik.Kolikusnagumoraposjedovatimladičovjekdabi seoduprozavodljivostipokvarenogsvijetaikolikomladihljudinijeuspjeloodoljeti,nijesevratilo?Miranaznadatouvijeknijelako,ipaksljedećistihnasohrabruje:Ali vratit ću se… / Vratit ću se opet sebi.Nesumnjamoupjesnikinjinpovrataknapatosnjezinabićakojiznaimožeoslikatiživotnimilje,izdićiseiznadnjegaigraditispasonosneorječeneniti.Miraninapoezijarealiziranajemodernimstilom,urbanogozračjaislirskompotkom.

Njezinepjesmesupoputgradskihnastambaukojimažmirkajusvjetlaživota,astihovipoputciglikojeonastrpljivoslažeutoplekućeživota.Svejenabijenoiprštiodtjesko-be,tekzasjapokojejačesvjetlopovratkasebi,iskonu,pravednosti,istini,čovjeku.Pjesničkiizrazmladeautoricenijearhetipskipredložak,negojeizvoranporodnje-

zineduše,„plesintelektameđuriječima”,logopejskipjesničkiizrazkrcatmislimaiori-ginalnimsintagmama.Miranavolilogos,onavodiračunaoposebnostiuporaberiječiukontekstuukojemjeneočekujemo,unjezinimnovimkonotativnimznačenjima,paionim ironiziranim ili erotiziranim.Neologizmi temladeautoricenose također jednuurbanucrtu–spajanjeprijedlogabeziizvankojisugerirajuizostanakdobrabezkojegagradnemožeopstati(bezmoćna,bezidejno,izvanrealno...).ImapoezijaMiraneRogićiepistolarnuznačajku.PjesmaPismo prijatelju sublimira

cijeluzbirku u jednovelikopismoupućenoprijatelju,uvapajzaduhovnošćuiistinskimčovjekoljubljem.Očekujeodgovorisnažnistisakruke:„Nisisama,imajošpromicateljaljubavi,vjereiistine!”


MatoNEDIĆ

ŠtitodriječiTomislav Marijan Bilosnić, Hrvatska ogrlica, 3000 godina za dar, Zadar, 2010.

Dužnostpjesnikapremasamomesebijeda,stvarajućipoeziju,progovoriovlasti-tomeunutarnjemsvijetubudućidapoezijanaposebannačinsvojombitiproničeutajsvijet,pokušavagaosvijetliti iobjasniti;sdrugepakstrane,dužnostpjesnikapremadruštvujeprogovoritiiovanjskomesvijetukojegajeisamdijelomtesilnicetogasvije-ta,prerađenekrozsvojmisaonisvijet,drugimljudimaponuditikaočistupoeziju.Svojimveomaširokimopusom,kojibrojiokoosamdesetakknjiga,zadarskijeknjiževnikTomi-slavMarijanBilosnićzaistapokušaouspješnoodgovoritiobjemaovimdužnostima.UHrvatskoj ogrlici,ukojujenanizaočetiripoeme,moždajevišeusmjerenpremadrugojdužnostipjesnika,aliikadagovoriovanjskomesvijetu,pjesnikiopetprogovaraosvo-jojnutrini,kojojjevanjskotekpodražajdabistvorilamisaoistih.

Hrvatskaseogrlicasastojiodpoema:Vila Velebita(prviputaobjavljena1993.godi-ne),Štit(i) slovo hrvatsko(1994.),Krik(2001.)iOgrlica (2006.),kojeautoriznovaobjav-ljujeuzajedničkojknjiziitimeimomogućavanovočitanje,različitooddosadašnjega,kadasupromatraneodvojeno.Sada,kaoHrvatska ogrlica,ovesupoemenanizaneuposebnuznačenjskuipoetskuniskukojaukazujenacjelovituslikuživotauHrvatskojtijekomprvihdvadesetgodinanjezinenovesamostalnosti.AnalizirajućipoemeobjavljeneuHrvatskoj ogrliciiželećiihsmjestitiukontekstsu-

vremenehrvatskeknjiževnosti,BožidarPetračupredgovoruovomeizdanju,akoji jenaslovioRijedak brevijar u suvremenom hrvatskom pjesništvu,ističedasu„(…)samoneki,ameđunjimajesvakakoistaknutoiizdvojenomjestoTomislavaMarijanaBilosni-ća,imalitakvustvaralačkusnagudasunatemeljusvojihiskustavarataiporaćauspjeliispjevatinesamosvojesvjedočanstvo,svojusuprotivu,nabranikumiraislobode,negoostvaritipravipjesničkiprojektizaokružitigavišeslojnim,polivalentnimiestetskiizni-mnouspješnimpjesničkimopusom.“Zaista,pjesničkaporukaT.M.Bilosnićaizuzetnojeslojevitaidajemogućnostimnogobrojnimdoživljavanjimaitumačenjima.OsnovnakarakteristikaBilosnićevastilajemodernostkojajeostvarenakroznovo

vrjednovanjetradicije,pošavšiodžidovskogasvijetaiBiblije,prekoantičkogasvijetainjegovihpjesnika,pasvedotradicijehrvatskeknjiževnostiijezika,doonihvrijednostinakojimasetemeljeinašapovijestinašnacionalniponos.PoemomVila Velebitatajetradicijazaštićenakolopletomriječi,azapravojeugroženasasvihstrana.Početak


poemedonosispomenVukovara,togastradalnikakojise,usprkosmuci,uvijekiznovapokušavaoduprijetizlu.Ne postoji više Vukovar. / Gromovi ga razrušili, himere. / Vojske pod bedeme odložile opremu. / Ni sjene nema od domovine, / uništila je malarija, me-ćava i dažd. / A što iza vode ove ima? / Nešto mora postojati iza!,kažeBilosnićuprvimstihovimapoeme.Tajbolnipjesnikovglasukojemusemiješajuiočajanjeitračaknadeprerastaukrikutamničenikakojisenašaoukaosurata,kojivididasusvevrijednostikojejedotadauživotuimaougrožene,aprvenstvenojeugroženhrvatskinacionalnibitak koji proizlazi iz sjedinjenosti naroda i domovine, iz jedinstva naroda i njegovebaštinepokojoj,izmeđuostaloga,narodiimapravonazvatisenarodom.Ugroženaeg-zistencijausvakomesmislurađapotrebomdasezaštitiipojedinacidruštvoidasesa-čuvasveštonamjesvetoinačemupočivajutemeljinašeopstojnosti.Zatoratnikratuje,apjesnikriječuzdiženadsvijetomkoji jeumjestograditeljskogapostaorušilački,onprogovarasnažnoinjegovariječpostaještit.Odtajseštitodbijanagomilanamržnja,ariječprenosidaljeistinuostoljetnojtežnjiHrvatadadosegnusloboduisamostalnost.StogaBilosnićusvojpoetskigovorunosimnoštvoprepoznatljivihsimbolaodkojihjeVelebitnajjačiistogajeugrađenunaslovpoeme.Tamitskaplanina,opjevanajošuPla-ninamaPetraZoranića,kultnojemjestozaštite,naštopjesnikupozoravaicitatnošću,navodećipojedinemisliizZoranićevaromana;Velebitjeutočišteupravozatoštojeonipočetak,štojeiishodište,štojeuznjegavezanponosinarodnapjesma,štojegordisnažan,štoizgledaneosvojiv,drevan,lijepi,nijenajmanjevažno,štojenaš.UpoetskojvizijiVelebitpostaještitsvegaštojehrvatskoištojeratomugroženo,apjesnikpostajevilenjakkojiriječjuštitibaštinujerbašćinu gledajuć, oh koli lipa je,kakobirekaoPetarHektorovićuputopisnojposlaniciRibanje i ribarsko prigovaranje,onpostajesvjestandabeztebaštinehrvatskinarodnećemoćiubudućnostipronaćisvojemjestomeđuostalimeuropskimnarodima.No,kakojetijekomdevedesetihgodinaprošloga,takojeisada,uprvomeinapo-

četkudrugogadesetljećaovogastoljećatabaštinaugrožena,danasnaneštodrugačijinačin, kroz pokušaje europskihmoćnikada negiraju najprije jezik, a onda imnogotogadrugoga,pagovoropotrebizaštitebaštine,kojiBilosnićnastavljaiupoemiŠtit(i) slovo hrvatsko,aktualanjeidanas.Želećiosnažitimisaoopotrebistvaranjaštitaprednasrtajimanabaštinu,autorseuovojpoemislužimetodomcitatnosti,navodećistihoveizhrvatskeusmenelirikekojeumećeuvlastitepjesničketvorevineitakoostvarujenovaznačenjabaštinjenihstihova,abogati isvoj izričaj.Povratakkorijenimasugeriranjeisamimnaslovompoemeukojemujeglagolštitidvoznačan(mogućegajepromotritiuznačenjučitatiiuznačenjuštititi),alije,uporabomzagrada,istovremenoprvariječnaslovapročitanaikaoštit,štoukazujeinahrvatskipovijesništit,čijiseoblikpredočujehrvatskimgrbomscrveno-bijelimkvadratićima.Ovavišeznačnostnatuknutaunaslo-vupoeme,kasnijejerazrađenaunizupjesamakojejutvore.Osnovnajemisaodajepotrebnosačuvatisvijestovlastitomepodrijetluiokulturijeronajkojidolaziniotkudanigdjeninepripada,aonajkojijesvjestansvojepripadnostiuljudbi,znadajedijelomvelikogasvijetabiovećondakadasumnogidruginarodigacaliutaminepismenosti,ahrvatskijenarodprinosioplodovesvojegaduhaeuropskojrenesansi,barokuidrugimumjetničkimepohamaipoetikamakojesuseunutarnjihrazvijale.Iupravokadasečinidajesanoslobodidosanjanidajenestalougroženostionih

vrijednostizakojesepjesnikriječjuborio,onspoznajedaborbinemakraja,dajerazo-


čaranjeuonoštoseokonjegadogađapreduboko,adabimogaošutjeti.ZatonastajepoemaKrikkaopjesnikovodgovorsuvremenojzbiljikojajepočetkomdvadesetprvogastoljećauHrvatskojdonijelanegacijuonihvrijednostikojesuvodilenacionalnojsamo-bitnostihrvatskoganarodainjegovojželjizaostvarenjemsamostalnedržave.Idealisuporušeni,apjesnikuseotvarajuočiionvididaseipovijest,kaoiZemlja,vrtiukrugitko bi doli sad je gori,kakokažeGundulićuOsmanu,anarodi su djeca velika što lako im je kupit igračke, kako jenekadapjevao idealistKranjčevićuMojsiju,priželjkujućiupravoonuslobodukojususanjalinaraštajiHrvata,akojuBilosnićživiičudiseštoonanijenimalonalikonojsanjanoj.Očajanonimštodoživljavaividiusuvremenojhrvatskojstvarnosti,pjesnikupućujevapajjedinomukojimožedonijetiizbavljenje:Poštedi me, Bože / ove loše vlasti / Izvedi me, Bože / iz ove krčmejersvijetsepretvoriourugloisveonoštobitrebalobitiistinito,čistoisvetopostalojepatvorenim,nečistimipogaženim.Ipak,nakrajupjesnikusvojuknjigustavljapoemuOgrlica.Tojepoemautjeheispo-

znaje.Jedinojeuljubavispas,aukontekstusvegarečenoga,autorsmisaopronalaziuljubavizanarodidomovinu.Ako želim još jedanput sve ponoviti / našu mladost staru slavu / Hrvatska – neprestano ću govoriti,kažepjesniknapočetkupoemeiutomene-prestanomegovorupronalaziradost.PoemaOgrlicadajepotpunismisaoknjiziHrvat-ska ogrlicaukojusunanizaniimotivipatnje,stradanja,razočaranja,aliiushitainadejer,kadasuučovjekovojduširazočaranjatolikodubokadaneznakamobiusmjeriosvojpogled,nekapogledaunedogledvlastitedomovineinapojitćedušusvježinom,aživotsmislom.PoetskigovorTomislavaMarijanaBilosnićautkanuzbirkupoemaHrvatska ogrlica

snažanje,opterećenmnoštvomznačenja,bogatusvojojmodernosti,blizakunacio-nalnomenaboju,rijedakupjesničkojširini,uzvišenusvojemubogatstvu.Zaokruženostpjesničkemisliohrvatskojstvarnostiuprvimdvamadesetljećimanjezinenovesamo-stalnostizbirciosiguravaaktualnostitrajnuzainteresiranostčitatelja,aobjavljivanječe-tirijutematikompovezanihpoemaujednomeukoričajuomogućavanjihovočitanjekaocjelineukojojautoruvjerljivoprogovaraoputovimasuvremenehrvatskestvarnosti.


MelidaTRAVANČIĆ

KatalogstradanjaAmir Talić: Trojanski konj, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2010.

PjesničkeknjigeAmiraTalićaizuzetnosuznačajneizauzimajuposebnomjestonabosanskohercegovačkojknjiževnojsceni,jerTalićprogovarastvarno,bolnoijezivoorealnosti,bliskojprošlosti-nanačinnakojisemnogidanasnebiusudilipisati.Nje-govaknjigapjesamaMali logorsvojomposebnom,ispovjednomiskrenošću,traumomprouzrokovanomratom,teborbomzavlastitiživot,nanačinda jesveto„ispričano“odvažnošćupjesničkoggovora,transformiranouizuzetnestihoveulaziusamivrhpo-slijeratnebh.književnosti.Nakorijenimarata,zatimposlijeratne,kakoindividualnetakoikolektivnenesreće,

Talićispisujei,zapravo,nastavljasvojepjesničkokazivanjeostrahotama,stradanjuiuknjiziTrojanski konj.Ovdjepjesnikgovorionoštokolektivneželičuti,onoštoseželipo-tisnutiutajnekomoremozga,ostavitizasebe,moždaizaboravitionoštosezaboravitinesmije.Čitajućiovupjesničkuknjigu,doživljavajućije,ulaskomdosržiusvakistih,usvakupjesmu,iakovećinomispisanukricima,očajemibolom,uočavamodajepoezijajedinamogućnostdasemrakpretvoriusvjetlost:njomesekazuje,poručujedaništanijeupotpunostiizgubljeno,zaonogaštoistinski„živi“poeziju-onajevodilja,putokazkrozživot,snjomesesvemožeipodnijetiipreživjeti.Knjiganosisimboličannaslov,intertekstualnoprizivajućičuveniHomerovspjevIli-

jadu, a Talićmetaforom trojanskog konja aluzivno govori o srbocentričnom sustavuzavjere,prevare,kojajepočetkom90-ihgodinapripremljenabošnjačkomnarodu.Natajnačin,tom„strašnom“,aliiistinitommetaforom/naslovom-onodmahsvojupoezijuutemeljujenadramaticistradanja,natragedijiprevarenanaroda,smjestauključivšisvo-jepjesmeudruštveni,iskustveniiemotivnidiskurs.KrozovuknjiguAmirTalićdonosirealneslikeživota,uvjetnokazano,onnepjeva,

negodonosiiskustvotjelesnosti,oprostorivanjesmrti,predočavanam,krozpričuka-zujeostradanju,osvakodnevici,psihičkimposljedicamaratomizazvanenesreće(npr.pjesmaSlike rata),kojućezabilježitikakonajavitakoiusnovima,noćnimmorama.Usredištustvarijenjegovopjesničkozapažanje,bezaluzija,izvrdavanja;iskrenoijasnogovoriosmrti,silaskuumračneodajeHada(simbolmasovnihgrobnica),progovoritćeioreligiji,teSudu Svevišnjem.Kakovećkroznaslov,intertekstualnostjeprisutnakrozcijeluknjigu,panijeuzalud

prvapjesmaHrastova glavicaposvećenaIvanuGoranuKovačiću-ualuzijinanjegovu


Jamuistradanjeokojemonpiše.ITaliććeprogovoritiomasovnojgrobnici,tosuprvedvijepjesmekojimaipočinjeovaknjiga,sićićeunju,progovoritiosvemirskomudesu,dodetaljaopisationoštovidiiosjećautomtrenutku,ponijetitosjećanjeusan,unoćnumoru,zatimupjesmuizauvijekotrgnutiodzaborava.Taliććezapisati:

Po troje nad jamu dovodilii pucali im u glavu rafalnoEvovidesejošranenahrastumladom(…)

U san mi slike smrti stižuleševi u meni gmižuiz duplji učnihiskre cičeAh Bože i san počinjeda viče:„Ademe, Mehmede, Huse, Ivane“Imenjače pegamberovMuhamede!

KrozsvojepjesmeTaliććeprogovoritiometafizičkimmotivima,jezikomegzistencijal-nepatnjeiapsolutnogiznevjeravanjačovjekakaoživogbića.Masovnagrobnica,jama-najsnažnijijesimbolmučeništva;kroznjenusimbolikuoprostoravasevrijeme,tesenatajnačinkonstituirapamćenje isjećanjekolektiva.KnjigaTrojanski konj AmiraTalićaubitigovoriotomedaječovječanstvoizgubilomogućnostracionalnograzmišljanja(jersustravičnizločinimogući),zatim-čovječanstvojetimeizgubiloiosjećanjeuniverzalneetikeokojojjenajboljeprogovorioiuveojeuknjiževnostkrozkategorijugrijehaDante:sadavišenepostojinikakvaodgovornostzadruge.OvomknjigomTalićdajejedinstvenupo(r)ukudajesvijetpostaobešćutan,nemilosrdan,tedamipostojimosamonaatomizi-rannačinbezmogućnostisveopćeghumanogihumanističkogsjedinjenja.Ispisujućipjesmeoveknjige,Talićnamotkriva idrugudimenzijučovjekovabića,

drugustranunjegoveprirode,tojeonaj„divlji“,opasnidrugi(vladazakonjačega,čo-vjekpostajezvijer)kojipokušavanesamooduzetikulturuiidentitetkolektivukojemunepripadanegoipotpunoizbrisati,uništitinjegovopostojanje.TonajboljepokazujepjesmaKućni pritvor kojagovorinesamoopatnjamaposljednjegratanegoiocjeloku-pnomterorukojijevršennadbosanskimnarodomstoljećimaunazad.Ponovnodolazidokulturološkogi identitetskoglomajednogkolektiva.Jednanacijapokušalaje,vo-đenanadnaravnimsustavomprojiciranihideala,sustavomdrugosti,moćnijih,„boljih“,bosanskomnaroduoduzeti ljudskusloboduisamosvijest, identitet,kulturu,tradiciju,štobiznačilouništitinarodupotpunosti.Tosuoni,kakoTalićujednojpjesmikaže: što trojanske konje slave pa ih sad napasajuzlom iz tame


NatakvomstradanjutemeljiseknjigaAmiraTalića,zakojumožemokazatidajesvo-jevrsnikatalogljudskenesreće,tragedijejednognaroda.Onprogovaraotraumatičnojiprošlostiisadašnjosti,ijednaidrugatraumaposljedicasugenocidnekulture.Takvačovjekovatraumatemeljnojepitanjeodnosačovjekasprošlošću,doksesamimčinompisanjananekinačinoslobađatraumatičnogiskustva,nadilazećigakroztranspozicijuuestetskifakat.PjesničkaknjigaTrojanski konjAmiraTalićaprožetajeireligijskimelementima,Sve-

višnjim SudomiSudijomkojijeiznadčovjeka,ionomvodiljomdajesvenasvijetuvre-menito(ElGazali),strahodtogajetemeljnadefinicijavjere,kaoštojeperformativnidis-kurssmisaosamogvjerovanja.UpjesmiSlike rataTaliććeuvestidžamijukaoreligijskosredištekatarze,mjestogdjejemogućespoznati/upoznatisebe,aliimjestopokajanja.Krozreligiju,prizivanjeispominjanjeBoga,ovojpjesničkojknjiziautordajeapelativniton,jerBogjeovdjeaktivistički,onjesudionikstvari.Uovojknjizipjesnikovaoptikanijesvedenaisključivonaonoštosezbivaloupo-

sljednjemratu,negogovoriioporijeklusebe/svoganaroda.PonajboljiprimjerzatojepjesmaEkshumacija porijekla ukojojće,prizivajućiiMakaDizdara,kazati:

Ekshumiram porijeklo svoje dugodobnodubokopohranjenotetoviranoupamćenju

(…)

Identifikacijavječitotrajeunamaprodužena

Ovdjejemogućegovoritioslikamakojemisamiimamoosebi,našimprojekcijamasebe,svogaporijeklaiidentiteta,teslikamadrugihkojestvarajuonama.Nijedannarodnema„stalan“,statičanidentitet,jerkategorijaidentitetajestskuppredstavakojenetkoimaosebi,tojekategorijakojasekonstituira.IsamTaliććekazati:

NekaKrvavabaščaumiruprocvjetazaslužilajeinašaje

OsjećasetokrozcijeluknjigupjesamaTrojanski konjAmiraTalića,neprestanosevraćauprošlostprojicirajućisjećanje.TočiniitimeštoumjestonaslovaciklusaunutarknjigeonnavodistihoveMakaDizdara,Rumija, jedanciklusobilježenjeposlovicomkojagovoriozlu,tomožemopromatratinadvanačina,najedanjetoestetskooneobi-čavanje,anadrugitoimafunkcijukulturološkenaravi.PjesnikTalić osvještava kolektivni zaoudes, nesreću, a kada topostigne - onda

jemožeiriješiti,suprotstavitijojse,značiidejustvaranja.PoezijajeTalićevanadazaopstanak


ljetopis

JosipMUSELIMOVIĆ

Ljudi,mjesta,događaji…I u ovome broju Motrišta donosimo putopisne reportaže, kolumne i osvrte, predsjednika Matice hrvatske Mostar odv-jetnika Josipa Muselimovića, koje su objavljivane u Večernjem listu BiH tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja.

MOSTARSKO PROLJEĆE 2011.- XIII. DANI MATICE HRVATSKE

GOSPODA GLEMBAJEVI U MOSTARU – SNAGA PERA VELIKOG MIROSLAVA KRLEŽE

Kada vidim ovu Božju ljepotu, ražali mi se nadumjetnicima koji stvaraju u čamotinji, daleko

od ove hercegovačke svjetlosti….IvoAndrić,nobelovac

Ponoć je. Izanas jeostaoprotokolotvaranjaovogodišnjegMostarskogproljeća.Utihnulajefilharmonijskaglazbaipjesmabaritonaitenora,sopranaimezzosoprana.Dirigenti imažoretkinjeodložilisusvojuodjećuištapiće,aposjetitelji,umanjimi

većimskupinama,pošlisuusmjerusvojihodredišta.Netkousmjerukuće ili stana,netko,jošuvijekodmoran,usmjerususjednihrestoranaikafića.Sdr.SlavkomMusom,dopredsjednikomMaticehrvatskeMostar,bližimsuradnicima,umjetnicimaiposebnovažnimgostima,pošaosamnanašetradicionalnoodredište.Pošlismodoprelijepogvrtarestorana„Radobolja“.Krozdrvoredmiomirisnihlipa,

nekolikostotinametara,prešlismouugodnomrazgovoru.Zadovoljstvojezračilonasvestrane.Spuštenajezavjesaprvenoći,otvorenisuXIII.DaniMaticehrvatskeuMo-staru.SlikeKrešimiraLedića,legendarnogmostarskogumjetnika,likovnogpedagoga,


ivelikadvoranaHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače,bdijuičekajunovevelike,zaistavelikekulturnedogađaje.ČekajuMiroslavaKrležu,„GospoduGlembajeve“,Atelje212inajvećemeđunajve-

ćimdramskimumjetnicima.KadasesnogostupaUlicekraljiceKatarine,niznekolikostepenica,spustiteuvrt

restorana„Radobolja“,iuzosvijetljenustazuuputiteusmjeruvećpripremljenihstolo-va,uvijek,iznovainaistinačin,moravasobuzetiljepotatravanjskenoći.Uzžuboristoimenerijekeiljubaznoosoblje,veselijesenazdravljaičekatrenutak

kadaćenetkopjesmupovesti.Naviklismoiočekujemo„Žutedunje“iproslavljenogmaestraIvicuŠarića.Znamo

daćese,istogčasa,pridružitiveseladružina:Vesna,Ivana,Vedrana,Darjana,Zrinko,Josip,Berislavidruštvookupljenookonekolikostolova.Znamodaćetobitiuvoduzvjezdanetrenutkeovevečeri.Međunamasudr. IvoPrlender imr.MiljenkoPuljić.Jedan je ravnateljusvijetu

poznatihDubrovačkihljetnihigara,adrugiravnateljnacionalnefilharmonije.Nibrojneobveze,nipomanjkanjezračnihlinija,nijeihspriječilodoćiipodijelitisnamaradostovevečeri.Unjimasusažetiizvoriprijateljstvailjubavipremaovomod„prirodepovlaštenom

gradu“.NiDarjaniBlaće,JosipuŠegi,BerislavuPuškariću,VesniBaljak,VedraniŠimići

IvaniLazarnijebiloteškoostavitisvjetlavelegradskihpozornicaidoćidoMostarainjegovogproljeća.Nisuzaboravilimjestasvojihishodišta.Vratilisusjećanjanauliceiljuderodnihgradovaidarovaliimljubavinezaboravnu

noć.Beznaknade,kojaunekimdrugimprilikamazračivrtoglavimbrojkama.PrepunadvoranaHDhercegaStjepanaKosačeispratilaihburnimpljeskomiovacijama.Ugo-đajbibiopotpun,arastanaklagodnijidaihjeugradunetkoprimio,porazgovaraoizahvalio.Velikiumjetnici, rođeniMostarci,Sarajlije,Tuzlanke iMaglajlije,danassuponos

svojihnovihživotnihodredišta.Pišućiovukolumnu,sjetihseuvodnihmislisvevreme-nogIveAndrića. Imenipostadežaoštooviumjetnici„stvarajutamnoučamotinji“,dalekoodhercegovačkogsuncaimostarskogproljeća.Uzpunorazumijevanjaidobrevolje,znamenitobeogradskokazališteAtelje212,

skultnompredstavom„GospodaGlembajevi“,prviputnapuštamatičnukućuidolazinaMostarskoproljeće.Iunatočtomeštojeovakultnapredstavaunaprijedprodanazacijelutekućugo-

dinu.Najvećimeđunajvećimdramskimumjetnicima:ĐuzaStojiljković,BorisCavazza,

AnicaDobraidrugi,nadaskamakoježivotznače,dočaratćenamobračunslažnimsjajem,bogatstvomiopsjenamakojedonosinovaciusponudruštvu.Dočarat će nam snaguperaMiroslavaKrleže, velikogpisca imisliocaminulog

stoljeća.Predstava,umnogočemu,korespondirasvremenomukojemživimoizatoseovaprilikanebitrebalapropustiti.


BLAŽENA NOĆ BOSNE SREBRENE

Kada bih, kojim slučajem, ponovo dolazio na ovaj svijet, bio bih nesretan kada se opet ne bih rodio u mojoj Bosni..

dr.IvoAndrić,nobelovac

OkoMartinaRaguza,bivšegapredsjednikaVrhovnogsudaiSudaBiH,godinamaidesetljećima,okupljajuseljudidobrevoljeizsvihsferadruštvenogaiprofesionalnogživota.UvrijemedokjeobnašaodužnostpredsjednikaSudaBiH,počeojeprijateljevatisgospodinomIvicomCrnićem,bivšimpredsjednikomVrhovnogsudaHrvatske,atakoposrednoisNikicomValentićem,bivšimpredsjednikomVladeRepublikeHrvatske.SvremenomovomprijateljskomkrugupridružioseiAnđelkoLeko,legendarniza-

grebačkiugostitelj,vlasnikekskluzivnihhotela„Westin“i„Sheraton“.Poznanstva iprijateljstvaširilasusenasvestrane.Nakonposjetafranjevačkom

samostanuufojnici,ijedneobiteljskesarajevskeprigode,gospodinValentićiskazaoježeljudakoncemovogamjesecaorganiziradonatorskuvečerunakojućepozvatisvojeposlovneiineprijatelje.-Vidođite,bitćetesmješteniuhotelu„Westin“,svedrugojemojabriga-uzpjesmureče.Nedugozatimstigaojepozivivijestdaćeubijelomsalonuhotelabiti2ooosobaiz

svihsferadruštvenogživota,sjedinomnakanomdasenaovajnačinpomogneobnovafranjevačkihsamostanaufojniciiKraljevojSutjesci.Dogovorjepostojao,pozivjedo-šaoitrebalojepoćinaput.Upredvorjuhotela,napočetkublaženenoćiBosneSrebrene,zatekaosamprovin-

cijalafraLovruGavranaifraMirkaMajdančića;sarajevskeodvjetnikeMartinaRaguza,NikicuGržićaiVladuAdamovića,dr.MirkaPuljićaiopernog„diva“IvicuŠarića.DoksmorazgovaralisdomaćinimaNikicomValentićem, IvicomCrnićemiAnđel-

komLekom,premasedamnaestomkatuibijelomsalonuprolazilisudobroznaniljudi:dr.JakšaBarbić,dr.MladenVedriš,dr.ŽarkoPrimorac,dr.AntonKovačev,dr.BrankoMikša,znanstveni,gospodarskiibankarskieksperti.Nekakouistovrijemepojavilesuseisportskezvijezde-VlatkoMarković,Miroslav

Blažević,ZvonimirBoban,IvoŠušakiZorislavSrebrić,onikojisuirođenjemvezanizaprostoreBosneSrebrene.NikicaValentić,domaćinvečeri,ponosnojepozdravionazočnugospodu,kazaoda

suseodazvalesvepozvaneosobeidanasjenapočetkuprijateljskogdruženja200,upravoonolikokolikojeipozvano.Dakle,nitkonijeizostaoisvatkojedarivaofranje-vačkesamostaneufojniciiKraljevojSutjesci.PozdravnigovoriNikiceValentića,MartinaRaguzaifraLovreGavranaučinilisuovu

noćposebnolijepom.IvicaŠarić,našoperni„div“,pjevaojezasvojuKraljevuSutjeskuiBosnuSrebrenu.NaopćeiznenađenjeioduševljenjepjesmomsuseoglasiliNikicaValentićinjegova

suprugaAneta,BrankoMikša,AntonKovačeviAlemkoĐunder.OgitariipjesmifraMirkaMajdančićainjegove„fojničkedjece“,teškojepisatiipri-

čati.Vrhunacveseljadogodioseutrenutkukadasuzapjevali-“Pitalasamsvojumamu,kakotrebaigratzavrzlamu“.


BlaženenoćBosneSrebrenepotrajalajedočetirisataujutro.NarastankuNikicaValentiććeopetreći:-Viodreditedatum,uzetćemo4autobusaimićemoponovnodoći.Troškoveputa,

hotelskogsmještajainovedonatorskevečerezaBosnuSrebrenumićemosnositi…Inakoncu,ranoujutro,dokjeZagrebspavao,izsvihgrlaorilasepjesma„Vino,krš

imaslina“.NajednojidejiiljubavipremaBosniSrebrenojokupilosedvijestotinenajuglednijih

osobaizsvijetaduhovnosti,znanosti,gospodarstva,pravosuđaisporta.Izanasjeosta-lavečerzapamćenjeizanaukmnogima.Ranoujutro,predhotelom„Westin“,zastalajednaplavavespa.BiojetoMiroslav

ĆiroBlažević,trenersvihtrenera.-NakonoveproduhovljenevečerizamojuBosnuSrebrenunisammogaospavati.

DošaosamVasnaodlaskupozdraviti.ZamenemolimojaBosnaSrebrenaiKina,po-bijeditćuiovubolestidoćinanovudonatorskuvečer-kunemVamsesvojommajkomKatom-rečeudahuisamoštominizlicenepobježesuzaradosnica.

OD RIJEKE I POSTOJNE DO POPOVA POLJA

Najbolji su oni vladari koji traže društvo mudrih ljudi, a najgori su oni mudri ljudi

koji traže društvo vladara…Staraistočnjačkamudrost

Prošlegodine,uvrijemegodišnjegodmora,putmepoveodoSlovenije.Upredve-čerjezastaosamuRijeci,ipotkoznakojiput,družiosestimbiserom,poveznicomkopnaimora,gradomburneprošlostiimirnesadašnjosti.Da bi čitatelj mogao sagledati onovremeno značenje grada, navest ću nekoliko

komparativnihpodatakasdrugimistimilineštovećimsredinama.KadasetakveusporedbeželepovućinaprostoruRepublikeHrvatske,uobičajeno

jeučinititosglavnimgradomZagrebom.Ilisonomjužnomkulturnommetropolom-gradomDubrovnikom.Uovomslučaju,prirodnijejeučinititosobližnjimZagrebom.Ievonekoliko,zaovavremena,nevjerojatnihpokazatelja.Početkomdevetnaestogastoljeća,uvrijemekadajeZagrebimaotri,Rijekasepo-

nosilasasvojihdvadesethotela.Neki subili „slika iprilika“onih izcarskogaBeča.U istovrijeme,samonekoliko

kilometaraudaljenaOpatija,imalaje17dobrihkomfornihhotela.Uadministrativnom,gospodarskomiturističkomsmislu,Opatijasesmatrala„pred-

građem“Rijeke, takomožemorećida je,početkom19.stoljeća,Zagreb,kaoglavnigradHrvatske,uzlegendarnu„Esplanadu“,imaojošdva,aRijekasasvojimnajbližimokruženjemnivišenimanjenego37hotelskih,komfornihcjelina.UistovrijemeugraduRijeciradilojesedam,auZagrebutrikinematografa.Zasva-

kodnevne,zatrgovačkeiturističkepotrebe,riječkalukaimalaječetrdesetaklinijadugeitridesetaklinijaobalneplovidbe.


Kodčinjenicedajeuistovrijeme,nasusjednomGrobniku,izgrađenaprvazračnaluka idasuodmahnakon togauvedenezračne linijedoZagreba,Splita,Sarajeva iBeograda,nesumnjivogovorioznačenjugrada,pomorskeizračnelukeRijeka.Idealanzemljopisnipoložaj,dubinamora,dovoljnazauplovnajvećihbrodovadu-

bokoggaza,dvavažnaprometnapravca,jedankojijevodiopremapanonskojunutraš-njostiidrugikojijeišaopremaistočnoalpskomprostoru,omogućilisuRijecidaposta-nejednaodnajvećihsrednjoeuropskihlukaimoćnoindustrijskoitrgovačkosredište.Veletrgovci,bankariizaljubljeniciuljepotuKvarnerskogzaljevagradilisuvelebne

zgradeiprelijepedvorce.LegendepričajudasejeŠimunAdamićtolikoobogatiodaseusvijeturaširilomišljenjekakomuuzgrtanjunovcapomažuneketajnesile.MeđuživopisnegradskelikoveubrajaseŠimunovsinAndrija,onajkojijesagradio

suvremenoprivatnokazalište,osnovaoSimfonijskiorkestar,izgradioluksuznihotelzaposlovne ljude.Godine1889.Rijekomjevozioprvielektrični tramvaj,apogradskimkavanamačitaoseSupilov„Novilist“.BilesutoprvednevnenovineuHrvatskoj.BilojetoivrijemedjelovanjaIvanapl.

Zajcainastankanajpopularnijehrvatskeopere„NikolaŠubićZrinski“.Bilesutogodinezlatnogauspona.Kadasetemeljitozaviriuzemljopisnu,gospodarskuikulturnupovijestRijeke,nije

čudošto ju je,nakonokončanjaPrvogasvjetskograta,američkipredsjednikWilsonpredložiozasjedišteLigenaroda,pretečeUjedinjenihnaroda.Pobijedilisumoćnijilobističkiutjecajiitakoje,zatoprimamljivosredište,izabrana

Ženeva.TeškojeipretpostavitinakojembisestupnjurazvitkanalazilaRijeka,njenobli-žeišireokruženje,dajeposljednjestoljećebilajednoodsredištaUjedinjenihnaroda.NemožesepisatioRijecianespomenutinajstarijeMarijanskosvetište,onokojese

nalazinazidinamaiznadgrada.Legendepričajudajekoncem13.stoljeća,namjestudanašnjegsvetišta,osvanula

svetakućaukojojježivjelaSvetaobitelj.VjerovanjekažedasujeizNazaretanaTrsatdonijelianđeli,anakontogaodnijeliuLoreto,blizinuAncone,gdjeseidanasnalazi.Nisumorali!Stotinetisućavjernikastoljećimaposjećujutrsatsko,ajednakotakoiloretskosveti-

šte.DanasnajpoznatijeMarijanskosvetište,onomeđugorsko,pripremasezaproslavusvojetrideseteobljetnice.Siguransamdagaovovremeni„anđeli“nećepremjestitiuCitaVecchia,alinanekodrugo,nekomzanimljivijeodredište.NapočetkuovekolumnenapisaosamdajeRijekagradburneprošlostiistabilne

sadašnjosti.Zašto?Malojegradovanasvijetukojisuujednomstoljećupromijenili tolikogospodara.

Zemljopisnipoložaj,blagotvornostsubmediteranskeklime,značenjeluke,turbolenetnavremena,svjetskiipolusvjetskiratovi„bacali“suRijekuodnemiladonedraga.Od Austrougarske monarhije, Slobodne države Rijeke, Kraljevine Italije,Trećega

Reicha-Njemačke,KraljevineSrba,HrvataiSlovenacadoSocijalističkefederativneRe-publikeJugoslavije.Danas, umatici domovini, Rijeka se razvija kaomoderangospodarski, turistički,

znanstveniisveučilišnigrad.Gradkojisvakepriliketrebaposjetiti,zastatiidružitisesnjegovimznamenitostima

iljepotamaKvarnerskogzaljeva.


PostojnaKakosuprošladesetljećaodprvogasusretaikakosuizblijedjelasjećanjanaturi-

stičkuatrakcijuPostojnskejame,odlučiosampoćiitojošjednompogledati.Vrijemeprolazi i tko znahoću li imati još jednu takvupriliku.Kada samprvi put

putovao,niočemunisammoraobrinuti.Vozačautobusaodređivaojesmjeribrzinukretanja,mjesta zaustavljanja i parkiranja, a vođađačkeekskurzije vodio jebriguosvemuostalom.Oulaznicamaipropusnicama,osendvičimaisokovima,omjestimaokupljanjaivremenuodlaskanaspavanje.Svidječačkinestašlucimoglisustatiumalurukovetželja.Uneuzvraćenipogled,

očekivanitreptajipoljubac.Danas suvremenecesteomogućuju laganaputovanja krozSloveniju.Neki dobri

vladari,uzpomoćmudrihljudi,odPostojnskejameuspjelisustvorititurističkudestina-cijukrozkojuprolazeturistiizsvihzemaljasvijeta.Na putu premaPostojnskoj jami, s lijeve i desne strane, pratit će vas prometna

signalizacijakojaisključujemogućnostodlaskaunekodrugomjestoidočekatćede-setaksuvremenihhotela:Vrhnik,Lipica,Sežana,ferneti,SpodnjaIdrija,Trst,Grosuplje,Ljubljana,Opićina,Slovenija…Ureduzaulazniceikupnjusuvenira,predrestoranima,kafićimaimotelimauredovi-

mačekajukosookiJapanci,maleniKinezi,plaviipjegaviNordijci,crnii„preplanuli“Arapiiazijati,bijelistasiti„dinaridi“.Desetcitisućabjelosvjetskihputnikauredovimapobožnočekajuslovenačkog„ćiru“

daihpreuzmeiprovedekrozlabirintePostojnskejame.Auokolo,načičkaleseprodavaonicesuveniraisvegaštobiputnikunamjernikumo-

glozatrebati.Poredalisekafićiirestorani.Nasvakomkorakudočekatćevasljubaznidomaćini,turističkiradniciidjelatnicipozdravom:-Srečnonamprihajali-srečnonamprihajali…Itakodnevno„prihaja“nekolikotisuća,asvakegodineipokojimilijunznatiželjnika.Ieto turističkog igospodarskogblagostanja.Suvremena tehnologijaomogućuje,

ibezputovanja,ovorazgledati. IvidjetikakobiseinakojinačinmogleureditinašePostojnskejame.

Ravno i VjetrenicaNaputuodMostaradoTrebinja,nakonštosavladatekrivineiusponeiznadLjubinja,

dočekatćevasPopovopolje,snajplodnijimnanosomzemljeujugoistočnomdijeluEu-rope.Svojomdužinomodtridesetakkilometara,cijelompovršinomodokopedesetakkvadratnihkilometarapoljejezagrljenookolnimplaninama:Vjetrenikom,Gradinama,Vranjikom,Jelasnicomidrugimvećimiplaninamaibrijegovima.SjužnestraneovihgrebenastihplaninanalaziseJadranskomoreiunizuporedani

biseri:Ston,Slano,TrstenoiDubrovačkivrtovisunca.UZavali,nazapadnomrubuPopovapolja,putnikaiznatiželjnikadočekatćenešto

poputPostojnskejame,dočekatćegasloženspeleološkisustavsvišerazinakanala,kojimurazličitimsmjerovimatečenekolikopotoka.Reljefistećakauklesanihnaživojstijeniiznadulaza,ostatcikosturaleopardaigrađevinegovoredajetonekadabioljet-nikovacnekogpopovskogvelikaša.


Vjetrenicajejednoodneistraženihčudaprirode,čudakojabi,sustavnomizgradnjominfrastrukture,moglabitivelikocjelogodišnjeturističkoodredište.SvakakotrebaimatinaumudaseVjetrenicanalaziusredištuvelikihturističkihdestinacijaDubrovnika-Mo-staraiMeđugorjaidabionamoglaostvarivati turističkiposjetkakavimaPostojnaususjednojSloveniji.Prijetogavaljalobitemeljitoistražitinekolikokilometrašpiljskihkanala,investiratiu

prohodnost,urasvjetu,upratećeugostiteljskeobjekte.Aprijesvega,trebalobiotklonitinesporazumekojisusenagomilaliokoupravljanjaovimjedinstvenimprirodnimfeno-menom.Amožda i prije toga potražiti odgovor na pitanje - zbog čega je, 1978. godine,

demontiranaprugakoja jevodilaprekoPopovapoljadoDubrovnika iZelenike.Bezobnoveovepruge,bezpovratka„ludogSarajlije“,kakosućirutadazvali,ovomkrajunamijenjenajesudbinaodumiranja.Vjetrenicadesetljećimačekanekedobrevladareimudreljudedastvaripostavena

svojamjestaidaonazaživikaojedinstvenaturističkadestinacija.Moždaćekarizmadr.JureBurića,ovovremenogaravnjanskogRuđeraBoškovića,utomepomoći.Nemarunigdjekraja.TakoinajvećeMarijanskosvetište,onokojeće,premapredviđanjima,ovegodine

posjetiti 2milijuna turista iz cijelog svijeta, desetljećima čeka da općinaČitluk riješiimovinskeodnoseinaulazusagradiprijekopotrebnoraskrižje.PrilazVjetreniciiulazuMeđugorjeinadaljeostajukaodokazdržavnezapostavljenosti,društvenenebrigeiturističkesramote.

OD MARINA DO RUĐERA, OD MOSTARA DO DUBROVNIKA

Slava ti, Bože, za kratak život i veliku zagonetnu smrti neka su blagoslovljene odluke tvoje po kojima dolazimo

na ovaj svijet i s njega nestajemo…dr.IvoAndrić,nobelovac

Prijenekolikodanarazgovaraosamsdr.IvomPrlenderom,profesoromsazagre-bačkogfilozofskog fakulteta, inačeaktualnim ravnateljemDubrovačkih ljetnih igara.Razgovaratisovimeruditomeuropskihrazmjeraiširina,uvijekjekorisnoipoučno.Abilojepunotemaipovoda.BližiosekrajMeđunarodnekulturnemanifestacijeMostarskogproljeća-XIII.Dana

Maticehrvatske,asamimtimipočetakovogodišnjihDubrovačkihljetnihigara.Razvi-tkuiafirmacijiMostarskogproljećadr.Prlenderdaojeveliki,zapravodaojeneprocje-njivdoprinos.Ponekad, stjecao samdojamda, iakonarušena zdravlja, s jednakompažnjomi ljubaviprilazipripremi iprovedbiDanaMaticehrvatskekao iDubrovačkihljetnihigara.JelidramskapredstavauKneževudvoruiliuKosači,natvrđaviRevelinilinanekommostarskomotvorenomprostoru,dr.Prlenderubilojesvejedno.Njegovom,


isključivo njegovom zaslugom, svake godine najbolja predstavaDubrovačkih ljetnihigara gostuje uMostaru. Tko se još ne sjeća ambijentalnih predstava u krugu tvor-nice„Aluminij“,udvorištuMostarskegimnazije,gostovanjaMilkePodrugKokotović,fabijanaŠovagovića,MilanaGrgića,AlmePrica,PereKvrgića.Itakoredom.NajboljepredstaveinajboljiumjetnicigodinamačasteDaneMaticehrvatskeižiteljeoveregije.Nakonsvega,nakonsvihtihgodina,odlazakaidolazaka,telefonskihpoziva,razgovoraisavjeta,ostajemireći:-Hvalati,dragiprofesoreiprijatelju,hvalatiplemenitigosparu!Naš posljednji razgovor završio je pozivom za sudjelovanje na Međunarodnom

znanstvenomskupukojijeposvećentristotojobljetnicirođenjaslavnogaDubrovčaninaRuđera-JosipaBoškovića.Iz„bijelogasvijeta“doćićenekolikonobelovaca,nekolikoakademika, biskupa, gradonačelnici gradova u kojima je veliki Ruđer živio, hrvatskipolitički establišment.Prvi put nahrvatskom jezikubit će izgovorenpogrebni govori prvi put izveden rekvijem napisan u slavu velikogmatematičara, fizičara, geologa,astrologa,filozofa,pisca,pjesnikaisvećenika.Nedjeljajeaivrijemejelijepo,svakakodođi-udahurečemi.NekolikodanaranijeuOrahovuDoluiRavnom,umjestuiopćinirođenjaRuđerovih

roditelja,održana jesvečanostotkrivanjaploče,poprsja ispomenika.Nisammogaodoći. Ispričaosamsedr.JuriBuriću,ovovremenomzaštitnomznakuRavnoga inje-goveokolice.Slušaosamičitaoonoštojezabilježioneponovljivikroničarnašihdanaizbivanja,štojenapisaopjesnikDraganMarijanović.Alićuprvomprilikomnavratiti ipogledatikakoRuđerstolujeupostojbinisvojihroditelja,kakogajeoblikovaoizdanakširokobriješkeLikovneakademije,darovitikiparIlijaSkočibušić.Zatouvodnidiodanaš-njekolumneponosnoposvećujempostojbininašegvelikogčetverolista:RuđeraJosipaBoškovića,najvećegumakojegaječovječanstvoikadadalo,dr.Jure

Burića,prvogadubrovačkogžupanauslobodnojhrvatskojdržavi,kiparaIlijeSkočibu-šića,kakokažu-IvanaMeštrovićaunastajanjuipiscaipjesnikaDraganaMarijanovića,peradostojnogimenaAntonaGustavaMatoša.BogatajezemljaHercegovina-„Cijelisvijetnaseli,sebeneraseli“-istinurečepje-

snikjedneprigode.KadasesPila,niznekolikostepenica,spustitenadubrovačkiStradunipođeteput

crkvesv.VlahaiKneževadvora,nasvakomkorakudočekatćevasstotinurazlogazbogkojihmoratezastati.Inatjeratinarazmišljanjeominulimvremenimaiproteklimstolje-ćima.DočekatćevasdrevnifranjevačkisamostanmalebraćesbogatomknjižnicominajstarijomeuropskomljekarnomiOnofrijevačesma,ponosdubrovačkogvodovodastaroga skoro tisućugodina. Zanimljivo je da su, u srednjem vijeku, s ove fontane,voduuzimalisamokršćani.DubrovačkiŽidoviimalisudrugučesmu.Natpisnarodnojkućipiscaipjesnika,prozaistaidramatičaraIvaVojnovićamoravaspodsjetitinaDu-brovačkutrilogiju,„Ekvinocijo“,nadramu„Maškarate“,isvedrugoštojenapisaoovajznamenitigosparizdrugepolovicedevetnaestogstoljeća.NemožetesmiromproćiniporedkatedralesvetogVlahaispomenikaMarinaDrži-

ća,dubrovačkogWilliamaShakespearea.Ovajvelikankomediografskeriječirođenjeprije500godina.UmrojeuVenecijiusvibnju1567.godine.IakonijebioduždmoćneMletačke,aniknezpresvijetleDubrovačkeRepublike,pokopanjeuzajedničkojgrob-niciglasovitecrkvesv.PavlaiIvana.Pokopanjekao„kraljodljudi“.Slobodniihrabri


intelektualcičestoćerećidasesovimdubrovačkimgenijemodperaihumoramožemjeritisamoonajsvudpriznatiShakespeare.Uiščekivanjuvelikogdogađaja,bašispredcrkvesv.Vlaha,zastadohurazgovorus

akademikomLukomPaljetkom,eruditomkakvogjeteškosresti.Pričajepočelaonje-govuromanu“Marin-oMarinuDržiću“,romanukojićesasvojihskorotisućustranicarasvijetlitiživotipostignućavelikogpiscaipjesnika.-Malojegrađekojasemoglaprovjeriti.ZnamkakojeMarinpostaorektorcrkveSvih

svetihuDubrovniku,kakojeotišaonastudijuSiennu,kadasevratiouDubrovnik,kakojebiorazbaštinjenobiteljskogimanjapaponovnovraćen.ZnamdajeimaobrataVlahakojijebioučenikslavnogslikaraTiziana-ijošponešto.Maloprovjerljivihpodataka,alisam,ipak,uspiozapočetiizavršitiroman.MojMarinnijeurotniknegoplemićkojiželipovratitisvojučastičastsvojeobitelji-itakonaosebujannačindoživjehprvo„pred-stavljanje“tektiskanognovog,itkoznakojegporedudjela,ovoganeobičnoplodnogpisca,pjesnika,dramaturga,prevoditelja,slikara.CijeliStradun,ovaširokaipopločanaulica,doimasekaojednodugokrilomuzejanaotvorenom.Osvakomprolazu,uliciiuličici,osvakomkamenuikamenčiću,moglabiseispričatiponekazanimljivastorija.Zgusnutasuovdjevremenaistoljeća.Mojeputovanjezavršavalo jeuDubrovačkojkatedraliUznesenjaBlaženeDjevice

Marije na nebo, tamogdje suDubrovačke ljetne igre i njihov ravnatelj priredili sve-čanuakademijuposvećenu imenu idjelunajslavnijegDubrovčaninaRuđera–JosipaBoškovića,sinaNikolinog.Legendegovoreda jeprvaromaničkakatedralagrađenauDubrovnikusredinomdvanaestogstoljeća,novcemengleskogkraljaRikardaPrvog.Povijestkaženeštodrugo.MramornapločakojujeusredištukatedralepostavioSenatRepublike svjedoči da je u tomgraditeljskompothvatu najvećuulogu imaoStjepanGradić,znamenitidubrovačkisvećenikidiplomat.Prisjetihsedajeoovomvještomdiplomatuvrloozbiljnuiopsežnuknjigu,prijepet-

naestakgodina,priredioiizdaoakademikStjepanKrasić.Ponosnočuvamovuknjiguiprijateljskuposvetu,spotpisomprofesoraPapinskogsveučilištauRimu,akademikaiznanstvenikanajvećegformata.Utočnoodređenovrijeme,nazapadnomulazuuGrad,domaćinisu„postrojili“no-

belovce,akademike,biskupe,gradonačelnikeizvaniceiusvečanomipobožnomhodupoveliihdoKatedrale.PovelisuihdomjestanakojemusenalazimramornapločasimenomRuđeraBoškovića,domjestagdjećese izvestiprogramposvećen tristotojobljetnicinjegovarođenja.Kadaje,krajem1787.godine,došlavijestoRuđerovupre-minuću,DubrovačkaRepublikaznalajedajeostalabezsvoganajvećegznanstvenikaizagovornikaucentrimamoćionodobneEurope.Tako je,21.svibnja1787.godine,sukladnoobičajimapokopakneževa,uglednevlastele,paiaustrougarskihkraljevaodr-žanažalobnasvečanostzakojujeRuđerovučenikiprijateljBernardZamagnanapisaoveličanstvengovor.Evonekolikoredakaiztogagovora:-CijelogživotanašRuđerbiojeobuzetbrigomzadomovinu.Italijaukojojjebio

izobražensmatralagajesvojimnajsvjetlijimuresom;francuskakojaimaučenihljudiuizobilju,smatralajesrećomštojeprihvationjenodržavljanstvo;BritanijagajepoštovalakaoNewtona,pagajekaosvogagrađaninaprimilauKraljevskodruštvo.DubrovačkaRepublikagovor je tiskala i objavila na latinskom jeziku.VelikiRuđerovprijatelj, du-


brovački vlastelinMihoSorgo, zamolio je onovremenogglasovitog skladatelja JulijaBajamontijadamuizsvojearhivepošaljenekiprikladanrekvijem.Međutim,Bajamonti,svjestanveličineRuđerovadjela,odlučio jezanjegaskladatinovi rekvijem.PartiturajeprekasnostiglauDubrovnikinijemoglabitiizvedenanadržavnojkomemorativnojsvečanosti.Maromdr.IvePrlenderaslatinskogjezikaprevedenjegovorBernardaZamagne,

prevedenajeipoezijaRuđerovesestreAnice,inačezaboravljenedubrovačkepjesni-kinje.Svetoprviputje,unedjelju29.svibnja2011.godine,izgovorenonahrvatskomjeziku.Rekvijemzasoliste,zboriorkestarJulijaBajamontija,podravnateljemVladimi-raKranjčevića,nadahnutosuizveliMartinaZadro,MartinaGojčeta,DomagojDorotić,MarkoMimica,Simfonijskiorkestar iZborHrvatske radiotelevizije.Noć idogađaj zapamćenje.Nakonovesvečanostivratilismonamjestogdjesvakadubrovačkapričapočimai

završava.VratilismoseuKneževdvor,vratilismonamjestogdjebilosjedišteVladeistankneza,najvišepolitičkefunkcijeuDubrovačkojRepublici.Vrijedispomenutidajekneževmandattrajaomjesecdana.Zatovrijemeonjebioodvojenodobitelji,dvornijemogaonapuštati,asvakuvečerceremonijalnojepreuzimaoključeGrada,čuvaoihiujutrovraćaostražama.Bilojekorisnoiipoučno,navrataovovremenihcentaramoći,stavitinatpiskojijestajaonavratimaKneževogdvora:

“Obliti privatorum publica curate.“(Zaboraviteprivatneibrinitezajavnestvari).NakonpozdravnihiprigodnihgovoranoćsepreselilanaterasuKneževadvora,na

prijemicocktailkakavznajusamogospariprirediti

Zavjesa je spuštenaPrijenekolikodanazavršenojeovogodišnjeMostarskoproljeće-XIII.DaniMatice

hrvatske.Unatočbezbrojnimneprilikama,gradu i regijipriredili smo izvanrednukul-turnumanifestaciju ipozicioniraligauzboknajvećihsvjetskihmetropola.Doksusefestivalskizastorilaganospuštali,prednamasepostavljalopitanjekakodalje:-Kako-kadaGradiŽupanijasustavnonepridonoseovojkulturnojmanifestaciji!?-Kako-kadaGradSarajevoniovegodinenijeispuniougovorneipreuzeteobveze!?-Kako-kadavelikiproizvodni i financijskisustaviuglasponavljaju„Nemožemo,

recesijaje!“?-Kako-kadanašglavnisponzornemožedoznačitiodobrenasredstvajernema

suglasnostVladefederacije!?Inakoncu-očemurazmišljamokada, iunatočvišestrukimpozivimaidopisima,

MinistarstvofinancijanijedoznačilosredstvakojejeodobriloMinistarstvokulturefBiH.Afestivalskezastavesuspuštene.Hoćemolipogasitiiposljednjasvjetlauneveseloj

balkanskojstvarnosti?


U ZDRAVLJU ŽIVJELI GOSPODINE PROFESORE

„Ljepšeg prirodnog amfiteatra nema od ovog dubrovačkog. Ovdje se i u siromaštvu veselije pati i misli na sretni-

ju budućnost…IvoAndrić,nobelovac

Uutorak,17.svibnja,uHrvatskomedomuhercegaStjepanaKosače,uokviruMo-starskogproljeća,ugostilismodrageprijateljeizdubrovačkeMaticehrvatske.RadovalismosesusretusgospođomIvankomBurđelez,anaposes„našegorelistom“,akade-mikomStjepanomKrasićem.Svakisusretsovimveleznanstvenikom,doktoromteoloških,doktorompovijesnih

znanosti i profesorom emeritusom na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog uRimuizazivastanovituradoznalost.Navikli smo da nas akademik Stjepan Krasić i umalim vremenskim razmacima,

znadeobradovati velikim i senzacionalnimznanstvenimotkrićima.Tako jebilo i ovesvibanjskevečerikadasmoodlučilisvekolikojznanstvenojjavnostipredstavitinjegovunovuknjigu.Novoveledjelonazivlja„PočelojeuRimu“.Zanimalonasještoćetimpovodomreći

promotoriprof.IvanaBurđelez,prof.IvanSivrić,dr.MiroslavPalametai,napose,štoćeporučitiakademikKrasić.Čitateljima,onimakojineznaju,morabitizanimljivočutitkojeautorovezanimljivei

posvojimotkrićimasenzacionalneknjige?StjepanKrasićrođenje1938.godineuČitluku.NaPapinskomsveučilištuSv.Tome

Akvinskogstekaojezvanjedoktorateoloških,anaPapinskomsveučilištuGregorianizvanjedoktorapovijesnihznanosti.Ovaj dvostruki doktor znanosti punih 35 godina bio je profesor na Papinskom

sveučilištuSv.TomeAkvinskog.Bio je iglavni ravnateljSveučilišneknjižnice,glavniurednikčasopisa„Angelicum“ičlanKongregacijezaproglašenjesvetihuVatikanu.Biojesve…Neznamjeligaslijedpovijesnihokolnosti,kaopripadnikamalogaineutjecajnog

naroda,mogaopovestikatronuSveteStolice-doPetrovanasljednikanazemlji?Zato,dokpišemovukolumnu,svakamojariječisvakarečenicaodišepoštovanjem

premaovomsamozatajnomčovjeku,svećenikuiznanstveniku.NakončetiridesetljećaboravkauvječnomgraduRimu,akademikKrasićskrasioseunajljepšemamfitetarunasvijetu.SkrasioseuDubrovnikugdjedjelujekaosveučilišniprofesorikaovrloplodansuradnikMaticehrvatske.Nijemipoznatojeliovajveleznanstvenikirimskiemeritusprofesorbiopozvaniza

profesoranamostarskomSveučilištu…Asigurno jedabi imaošto reći. Istudentima injihovimprofesorima.Znam,a to

isamnapredstavljanjuknjige reče,daseuvijeksposebnomradošćuvraćasvomeČitlukuiMostaru.KadabinetkoželiopredstavitiznanstveniopusakademikaStjepanaKrasića,morao

biorganiziratijednotjedniokruglistol.Moraobisepozabavitis20-akkapitalnihknjiga


i tisućama njihovih stranica.Morao bi prelistati i pogledati nekoliko stotina ozbiljnihradovaiznanstvenihrasprava.Inakoncu,moraobipotražitiodgovornapitanjekako jedoovihsenzacionalnih

otkrićadošaojedančovjek.Aprijenjega,krozcijelastoljeća,nitko,bašnitkodrugi…UposljednjihdesetakgodinaživotakademikaKrasićaobilježilasunjegovatrikapi-

talnadjela:„GeneralnoučilišteDominikanskogredauZadru“ili„UniversitasJadertina1396.-1807.godine“,SerafinoRazzi„PovijestDubrovnika“i„PočelojeuRimu“.

Dokumenti koji se ne mogu poricatiTragajućizapisanimzanimljivostimapodomaćim,anajviševatikanskimarhivi-

ma,otkrio jeakademikKrasićda jedavne1396.godineuZadrupočelodjelovatiGeneralnoučilišteDominikanskogredakojesupohađalistudentiizvišesusjednihzemalja.Pronađenesveučilišnediplomeitisućustranicadokumentiraneknjige,zornosvje-

dočeopočetcimavisokoghrvatskogškolstva.Nekolikogodinakasnije,unakladiSveu-čilištauZadru,objaviojeakademikKrasićjošjednuznačajnuknjigu–„LiberalmiStudiiS.DominiciJadrie1684.-1790“.Kulturnoj i znanstvenoj javnosti predstavljena je arhivska dokumentacija o životu

GeneralnogučilištauZadruipruženineoborividokaziopovijestivisokogahrvatskogškolstva.Školstvakojejeišloparalelnoiuzboknajstarijiheuropskihveleučilišta,ufi-renzi,Sieni,Rimu,Beču,Parizu,Heidelbergu,Kolnu,itd.TakojeiznanstvenodokazanodajeDominikanskoučilišteizZadrapunatristoljeća

starijeodonogzagrebačkog.Odonogazakojese,doobjaveoveknjige,vjerovalodajenajstarijeuhrvatskomvisokoškolskomobrazovnomsustavu.Čuosamdaseovomsen-zacionalnomznanstvenomotkrićumnoginisuobradovali.ZatoakademikKrasićponavlja:-Meneioveknjigesvatkomožeignorirati.Priloženedokumentenitkonemože!Nemoženipokušati!PrijenekolikomjeseciuKneževomdvoruuDubrovnikupredstavljenojenovoka-

pitalnodjeloakademikaKrasića.Podkonacpetnaestogastoljeća,prijepetstotinjakgo-dina,SerafonoRazzi,izdaojeknjiguukojojjeprikazaopovijestgradaDubrovnika.Svremenom, ta jeknjigabilazaboravljena.Sarhaičnogtalijanskog jezikapreveo ju jeakademikKrasić,auznjegovopširanpogovorizdalaMaticahrvatska-Dubrovnik.IakojeDubrovnikdaopjesnike,književnike,svećenike,umjetnikeiznanstvenikeeuropskihisvjetskihrazmjera,zanimljivojedasenijenašaopovjesničarkojibisemogaopoza-bavitiovimprastarimdjelom,kojibigamogaoprevesti,provjeritiiznanstvenojjavnostipredstaviti.BiojetoprvipokušajdaseprikažecjelovitapovijestonovremeneDubrovačkeRe-

publike.Autoruoveknjigeposebanproblempredstavljaojeprijevodsarhaičnogatali-janskogjezikastarogačetiri-petstoljeća.-Pojediniizrazi-pišeautor-nestalisu,moraosampotražitipomoćtalijanskihjezi-

koslovacaipovjesničara.Kadajesvetobilogotovo,kadajeiposljednjariječprovje-rena,odlučiosamovuknjigu,uzpomoćMaticehrvatskeuDubrovniku,darovatinašojznanstvenojikulturnojjavnosti.Sovedvije-triknjige,akademikKrasićrasvijetliojenašastoljećaitakozavrijedionajvišaidruštvenaiznanstvenapriznanja.


Papinske naredbeNajnovijedjelo„PočelojeuRimu“,knjigakojusmoprijenekolikodanapredstaviliu

Mostaru,obilujesenzacionalnimotkrićima.Naime,priloženimdokumentima,akademikKrasićdokazujedasupapeGrgurXV.injegovnasljednikpapaUrbanVII.(1623.-1644.),posebnimdekretimanaredilidaseusveučilišneprograme,uzlatinski,grčki,hebrejskilatinskiiarmenski,kaoobvezanpredmetuvedeihrvatskijezik.TakvazapovijedupućenajesvimeuropskimsveučilištimauBologni,Padovi,Sienni,

Rimu,Valenciji,Beču,Parizu,Koelnu,Heidelbergu,tamogdjesuseprostiralepapinskeovlasti.Zaneposluhprijetilesuvelikekazneiozbiljnesankcije.Svaeuropskasveučilištapri-

hvatilasuovupapinskunaredbu.Takosehrvatskijezikpočeoproučavatinaistinačinnakojiseproučavaolatinski,grčkiilionajjeziknakojemjeKristgovorio.Štosuoovojknjizikazalipromotori?Prof.IvanSivrić,glavnitajnikMaticehrvatskeisveučilišniprofesordr.MiroslavPala-

meta,kaoknjiževniciiplodnipisci,rekošedajeprednamajednaodnajvažnijihpovije-snihknjigakojesuobjavljeneunekolikoposljednjihdesetljeća.Knjigajeprepunasenzacionalnihotkrića.Ipak,ostajenejasnozaštojenanjenom

mostarskompredstavljanju izostalasveučilišna javnost.A tamo je tisućusveučilišnihprofesorainjihovihasistenataipetnaestaktisućastudenata.PrekoknjigaakademikaStjepanaKrasićauvjerilismoseuplodnuizdavačkudje-

latnost dubrovačkeMatice hrvatske. Kako čitlučkaMatica preko časopisa „Cvitak“ i„Školarac“,posebnimmaromurednikaipjesnikaMirePetrovićaiKrešimiraŠege,brineosvojimnajmlađimčitateljima, tako iMaticadubrovačka,prekobiblioteke „Cvijeta“,vraćasjećanjanavažnedogađajeiznameniteljude.TakojesvojuprvuslikovnicuposvetilaslavnompomorcuidobrotvoruMihiPracatu

čijabistastolujeuatrijuKneževadvora i svjedočiovremenimapomorske tradicije iodnosapremadomovini.Druguslikovnicuposvetila jeMaticapetstotomrođendanuslavnogkomediografa

MarinaDržića,aonutreću-najslavnijemsugrađaninu;posvetila jujeRuđeruJosipuBoškoviću,matematičaru, fizičaru,geologu,geodetu,astronomu,pjesniku,književni-ku,diplomatu,filozofuisvećenikuIsusovačkogreda.

Mali BambinSpomennaglasovitogRuđera-JosipaBoškovića joščuvanjegova rodnakućau

istoimenojulici,ladanjskiposjediljetnikovacnaIlijinojglavici.IčuveniBambin,likdje-tetaIsusa.Premaeuropskoj,patakoidubrovačkojtradiciji,likmalogaIsusaizlaganjeuvrijemebožićnihblagdana.Upravilu,namahoviniiliustaklenojkutijicikojasepolagalaujaslice,usredišnjem

dijelu obiteljske kuće. Ruđerova sestra Anica, zaboravljena dubrovačka pjesnikinja,oporukom,likjemalogaIsusadarovalaSamostanusv.Katarine-samostanuukojemje,kao redovnica,živjelanjenastarijasestra.Kada jeokupatorska francuskaupravaukinulaženskesamostane,likmalogaIsusadarovanjedrevnojcrkviciodOsigurate,gdjegaidanasbrižnočuvajučasnesestrefranjevačkogreda.LikmalogaIsusabiojeipredmetAničinapjesničkognadahnuća.Svesetomože

vidjetiiznjeneprepiskesbratomRuđerom.


-MiimamojednogBambina,veomaglasovitaunašemgradu.Jacijenimdabisenanjegaavajdalasvavelikagospoda,dabiikraljicakleknulapridanj.Nijesammogla,dragimojbrate,podnijetidanjegainjegovemilostinestavimupjesam….Sjećanjenadjetinjstvo,božićneblagdaneilikmalogaBambinadosvojesmrtinosio

je ivelikiRuđer.UposljednjempismusestriAnici,upućenomizMilana28.kolovoza1786.godine,onpiše:-Mojasesvrhapribližavakraju.Imam76godinaićutimslabost.SBogom,inekate

čuvanašmaliBambin…PovijesnidokumentigovoredajeRuđerrijetkodolaziousvojrodnigrad.Putovaoje,

predavaoipropovijedaopocijelomsvijetu.Sobiteljiiprijateljimaodržavaojeredovituprepisku.UovačudnaidvojbenavremenavrijednojenapomenutidajevelikiRuđerItaliju,ukojojseobrazovaoiukojojjenajviševremenaproživio,nazivaosvojom„pra-vom,slatkommajkom“.GovoriojedaonnijeTalijan,negoDalmatinacizDubrovnikaidanijezaboraviosvoj

materinski,hrvatskijezik.

Gdje je portret nestao?Uvrijemeživota,velikiRuđerbiojena„meti“svihdruštvenihslojeva-kraljeva,papa,lordo-

vaiplemića.Likovniumjetnicinatjecalisuseuizradinjegovihportreta.TakojeslavniengleskiumjetnikRobertPine,umjetnikkojijeportretiraoGeorgeaWashingtona,1760.godinenapra-vioRuđerovportretkojijebiouvlasništvuSamostanaMalebraćeuDubrovniku…Kakojeportretizazvaovelikozanimanje,posuđivanjezarazneprigodeiizložbe.Nažalost,jednelistopadskenoći1972.godine,prilikomprovaleusamostan,portret

jenestao.USamostanuMalebraće,kaopodsjetniknaznačajnoumjetničkodjelo,osta-lajesamocrno-bijelafotografija.NestaojeiRuđerovlondonskiportretzakojimtragajudetektivskeinstitucije,časo-

pisizapovijestumjetnostii,napose,kolekcionarka,gospođaJadrankaBeresdorf.Bilobilijepokadaseportretipronašliugodiniobilježavanjatristotogrođendanajednogodnajvećihumovakojegaječovječanstvodalo.Pocijelomsvijetu,usvakojdržaviisvakomgradu,gdjejeboravioiradiovelikiRu-

đer,održavajuserazličitesvečanosti.Podižusespomeniciipoprsja,otkrivajuspomenploče,imenujuuliceiknjižnicesveučilišta.TakojeuRimu,Milanu,Parizu,Londonu,Beču,CarigraduiSanktPetersburgu,gra-

dovimaukojimajenajčešćeboravioiradio.UprošlojkolumnipisaosamdagajeItalijaRuđerasmatralasvojimukrasom,dase

francuskaponosilaštojeprihvationjenodržavljanstvo,dagajeEngleskapoštovalakaoNewtonaiponosnoprimilazačlanaKraljevskeakademije…Bilobilijepokadabise,imenovanjemjedneulice,igradMostarodužioovomsve-

vremenomgeniju,čijisuobiteljskikorijeniovdjeuHercegovini.Gradjeionako„opte-rećen“ulicamabezimenih,neznačajnihisovevremenskepovijesneudaljenostikon-troverznihosoba...

Mostarsko suncePrijenekolikodanaspuštenesu festivalskezastaveXIII.DanaMaticehrvatske.S

radošćuseprisjećamlipnja2006.godineivaraždinskeGlavneskupštine.


SkupštinenakojojnamjeuručenaZlatnapoveljaijavnopriznanjezanajvećiinaj-značajnijikulturnidogađajupovijestiMaticehrvatskeuopće.Upovijestikojabroji165godinadjelovanjabrojnihogranakadiljemcijelogasvijeta.

Sjednakimponosomprisjećamsesvibnja2009.godinekadaje,natemeljuizvanred-nogprogramaibesprijekorneorganizacije,Mostarskoproljeće-DaniMaticehrvatske,jednoglasnomodlukom,primljenoupunopravnočlanstvoSavezaeuropskihfestivala.Soduševljenjemsmoprimiliiovogodišnjepriznanje„MOSTARSKOSUNCE“.BilojetopriznanjezanajznačajnijikulturnidogađajuBosniiHercegovini.Putdoovihpriznanjanijebiolaganijednostavan.Unjegajeugrađenentuzijazam

skupinečasnihintelektualacaisvesrdnapomoćistinskihprijateljasasvihstranasvijeta.OdproslavljenogdirigentamaestraVjekoslavaŠutejadoonihsDubrovačkihljetnih

igara, Splitskog ljeta, Kotorarta, Zadarskog ljeta, sve do osobnepomoći gospodinaDarkaBrleka,predsjednikaSavezaeuropskihfestivala.I,napose,mr.MiljenkaPuljića,aktualnogravnateljaZagrebačkefilharmonije.Ovojeprilikakojunemoguikojuneželimpropustiti,anekazatidajeveliki,amož-

da inajvećidoprinosrazvitkuMostarskogproljeća,daogospodinGavriloGrahovac,bivšiministarkulturefederacijeBosneiHercegovine.Njegovoime,uanalimanašegfestivala,ostatćeupisanozlatnim,velikimzlatnimslovima.HoćeliovogodišnjanebrigaGrada,Županijeidržavesrecesijskimizgovorimane-

kihfinancijskihiproizvodnihsustava,ugasitimostarskosunce?Bilabitovelikaineprocjenjivašteta.Biobitosumrakkulturnogživotaugraduicijelojregiji.

MOSTARSKI KVARTET 4 M

Biti velik, a pri tom jednostavan i skroman-to je najteže postići…

IvoAndrić,nobelovac

Šezdesetihisedamdesetihgodinaprošlogastoljećanahrvatskojglazbenojscenistolovalasuvelikaimena.TkosenesjećaIveRobićaimegapjesme„Morgen,morgen“,ArsenaDedićainje-

gove„Kućeporedmora“,TerezeKesovijeihita„NimaSplitadoSplita“,MišeKovačaisarajevskeuspješnice„Natvojojruciprsten“.MeđutimznanimimenimanačasbihzastaoiprisjetioseViceVukova.Prisjetiobih

senjegovihuspona,padova,progona,povratkaitragičnogodlaskasovogasvijeta.Pjevaojekaonitkodotada.Izotvorenoggrla,čistimisunčanimglasom,poputTali-

janasveselogotoka,grmjelesupjesme„Tvojazemlja“,“Bokeljskanoć“,“Pismoćali“.Svakanjegovapjesmanosilajeporuku.Svakaodnjihizgovaralajesuhuistinu.“Kaonekavječnaglazba,našeslavenašegjada,zvonilasuoddavninastarazvonamogagrada“.


Uvremenima„društvenogmiraisocijalističkogprocvata“pjevatiogodinamajadainevoljanijebilouputno.Pariječi-“Ovajkamen,ovomore,štosevole,štoseboredasespoje…Tojezemljagdjesmocvali,gdjesmoraslikaocvijeće,tusuzemljunamakrali,otimalivelimali“.Bilesutosvevremeneikultnepjesme„Zvonamogagrada“i„Tojetvojazemlja“.Čuvariredaiporetkasveotvorenijepitalisu-očemutoVicepjeva?Kakavkamen,kojemore,štobitotrebalospojiti?Tkotokradeiotimazemlju,štototrebabraniti?Dnevnopolitičkepotrebeinsceniralesuiizmislilenesporazumsdrugomzvijezdom

jugoslavenskogglazbenogsvijeta.O tome ječestitogovorio i javnosvjedočioSafetIsović,takođerjednaodonovremenihmegazvijezda,drugevrsteglazbe.Sveusvemu,biojetouvoduokolnostikojesutogasjajnogglazbenikaijošsjajni-

jegfilozofanatjeralenabijegizdomovine.Ukolovozu1995.godinesrelismosenatrajektukojijevozioizSupetranaotoku

BračudoMakarske.Putovalismozajednodohotela„Anamarija“iMeđugorjagdjejeViceboravioispremaosvojkoncert.Uredovitimiobveznimvečernjimšetnjamaslušaosamnjegovopripovijedanje.Neradojegovorio,gospodskijeizbjegavaostatusžrtve,niježeliobitispomenikjednogaprekinutogvremena.Ipak,pristaojeisponosompo-čeopričatioprijateljukojigajeupozorionamogućnostuhićenja.UdahuseprisjećaookolnostipodkojimajepobjegaoizZagreba,akoserastaosa

suprugomi relativnomladomdjecom,kako jedospiodoAustralije,kakosevratiouPariz,započeoidovršiodrugistudijnaSorboni.Slušaosamsveonoštojepopovratkuudomovinupisaounedjeljnimkolumnamaudnevnomlistu„Vjesnik“ištoje,početkomovogastoljeća,sažeoujednupitomuknjigunazivlja„Poglediizaogledala“.Znaosamdajenazagrebačkomfilozofskomfakultetu,nabriljantannačin,završiostudijidasugeneracijeprepričavaleizvrsnostnjegovihispita.SazadovoljstvomsamslušaopričuoboravkuuParizu,otomekakojenaSorboniupisaoizavršiostudijdiplomacije.Alijedneprigode,utimvečernjimšetnjama,pričaosammuoonomštonijeznao.

Pjesme„Zvonamogagradai„Tvojazemlja“proglašenesuzanekakvebudnice,anes-porazumnajugoslavenskojglazbenojsceni,nametnuomujeuHercegovini,najblažerečeno,statusnepoželjneosobe.UtomepravcuoglasioseSocijalističkisavezradnognarodagradaMostara.Utisku

su sepojavili neobični napisi. AnteMladineo, Vicin zagrebački odvjetnik, obratio semomprincipalu,sadapokojnomIviČizmiću,izamoliogazasuradnjuokopokretanjaprivatnihkrivičnihtužbi.Kaomladodvjetničkivježbenikbiosamsvjedoktihuzbudljivihgodinaidogađaja.

Istovremenonasvazvonazakazaniposuškikoncertbiojezabranjen.AtmosferaokoVicinagostovanjadovedenajedousijanja.Svijetjereagiraonasvojnačin,reagiraojepučkompjesmom:„ViceVukov,našegoregrana,onbipjevo,nesmjeodhajvana“.-Jesteli,Vice,čulizaovupjesmu?-upitahga.-Nisam,nisam-iizsvegglasanasmijase.NekolikogodinakasnijesrelismosenaGodišnjojskupštiniMaticehrvatskeuZa-

grebu,anaposebannačindružilisekadajesasuprugomdošaoibiogostMostarskogproljeća.BoravkuuMostaruposvetiojeposebnukolumnuudnevnomlistu„Vjesnik“.


PosljednjiputsrelismoseuknjižariMaticehrvatskeuprigodipredstavljanjaknjige„Poglediizaogledala“.Divioseinterijeruknjižareiosobljukojegajesrdačnodočekalo.DesetakgodinaranijeMaticahrvatskadobilajeodpoduzeća„Merkur“jednuderut-

nuizapuštenuprostorijukojujenamjeravalapretvoritiusvojuknjižaru.Mostarjesveu-čilišnigrad,tuseobrazujedesetaktisućastudenataijednaovakvaknjižarajenasušnapotreba-smatralismo.Sjećamsekako je ing.DadoTatarevićbesplatno izradioprojekt inadzirao radove

dosamogakraja,kakosupoduzeće„Vranica“injegovravnateljJozoĆutuksvesrdnopomagali,kako jeJureKrtalićdarovaokamenzaoblaganjavanjskog izgledaobjekta.Knjižarajeuspješnoradiladoistekazakupnogodnosaipravilaovovremeneprivatizacije.Bezriječiopravdanja i razumijevanja,bez ičijepomoći izaštite,kaostaradama i

potrošena krpa,Matica je izbačena na ulicu. Danas, u prelijepim prostorijama, podsvodimanjenogznamenja,umjestoIveAndrića,TinaUjevića,MiroslavaKrleže,MešeSelimovića,MakaDizdaradrugihpisaca i znanstvenika,dočekat će vaskockarnica,pokeraparatiilistićisportskeprognoze:Zrinjski-Sarajevo,tipjedan;Željezničar-Velež,tipdva;Atalanta-Đenova,tipnula.Itako-nuladonule.NulazatelevizijuErotel,nulazaHercegovačkubanku,nulaza

knjižaruMaticehrvatskeinekolikonulazaizbornuvoljujednogcijelognaroda.Nakondvogodišnjeagonijeikome,bezgrčaimržnje,umrojeuZagrebuonajkoji

jenajboljepjevaoikojemujetobilozabranjenopunih20godina.UsveučilišnomgraduiulicištosezoveAvenijomKraljaTomislava,nanedostojan

način,pokopanajeiknjižaraMaticehrvatske.ZaErotelomiHercegovačkombankomnemanimisazadušnica,aoovovremenoj

voljijednogkonstitutivnognarodaodlučitćenečiji,175centimetaravisokipredstavnik.Natadašnjojglazbenojscenidjelovalisuiozbiljni,vrloozbiljnisastavi.Starijegene-

racijesjetitćeseIviceKrajačainjegovihmladićaštose,poinicijalimasvojihprezimena,nazvaše„4M“.Bilojetoprije55godina,aipaksjećamosepjesama„Nanašojobali“,“Kadjapo-

đohnaBembašu“.SjećamoseinastupanaEurosonguipjesme„Pozdravsvijetu“,plesnihnastupai

hitovasopatijskog,zagrebačkogisplitskogfestivala.Okupilisuprijenekolikogodinaitakozatvorilistranicesvojeuspješneglazbenekarijere.Ostajesjećanjenasjajnemladi-ćeizsastava„4M“.Noiovovrijemedalojedrugeumjetnike.DalojeMostarskikvartet„4M“-iliKvartetlikovnihumjetnika„4Mićkovića“.IztiskarskeiumjetničkeradioniceBranimira-BraneMartincaskorosvakegodinepo-

javiseponekamonografijaskojombisemogleponositiinajvećekulturnemetropolesvijeta.NakonmonografijaosjajnimizdancimamostarskoglikovnogkrugaAfanadeRivere,MeheSefića,KrešimiraLedića,JuseNikšića,evoijednenove.Prijenekolikodanasvjetlodanaugledalajemonografijanazivlja„Hercegovina,ze-

mljavina“.Tisućubrižnoodabranihstranicadokumentaifotografija,tenekolikokilogramaove

neobičnovrijedneknjige,podkonacgodine,zapljusnutće idvorcedrevnogPariza,zapljusnutćeprijestolnicusvijeta,kakojetovoliorećislavniNapoleon.Moželibitive-


ćegapriznanjazaBranimiraMartincainjegovugaleriju„Martino“?Zaovimuspješnimizdavačemnezaostajunionidrugi.Tako je,prijenekolikogodina,kulturnoj javnostipredstavljenamonografija „flori-

jan“.Nanekolikostotinastranica,njenmeđugorskiizdavačPeroBuntić,nastojaojepred-

staviticurriculumvitaeglasovitogkiparaislikaraflorijanaMičkovića.Zaneštoopširnijepredstavljanjeovogasvestranogumjetnika,zadetaljnijepredstavljanjenjegovihpoče-taka,portreta,spomenika,sakralnihradova,radovaudrvetuikamenu,pastela,crtežaiakvarela,trebalobijošnekolikostotinastranica.Teškojeukoricejedneknjige,makarseonaimonografijomzvala,sažetipetstoljećasvakodnevnogisamozatajnograda.Pokušali su to uraditi najpoznatiji likovni kritičari TonkoMarojević, RadeBudalić,

IngaDragojeMikulić,AnđelkoZelenika,Brankofranceski,VinkoSrhojiDarkoGlavan.Koncemprošlogmjesecaprimiosampozivitakodoznaodaćeukultnojsarajev-

skojgalerijiColegiumartisticumizlagatiflorijanMićkovićinjegovisinoviVladimir,Josipiflorijan.Uprostranimdvoranamagalerijezatekaosampateraizvrsnihslika,skulpturaisi-

nova-umjetnika.ZatekaosamibrižnugospođuZrinku.Nijeovobiouobičajenkulturnidogađaj,niizložbakakvase,svremenanavrijeme,možesrestiuovomilionomgraduu ovoj ili onoj galeriji. Bila je to zvjezdana noć obiteljiMićković. Svoja samozatajnaumjetničkadesetljećaotacflorijanpostaviojeisvekolikojkulturnojjavnostipredstaviosasvojimsinovima-akademskiobrazovanimumjetnicimaVladimirom,Josipomiflo-rijanom.OovomnesvakidašnjemkulturnomdogađajunadahnutojegovoriopjesnikiknjiževnikGradimirGojer.Inasnekolikoprijateljabilismoponosniipomalosjetni.Sjetnizbogtogaštomeđu

namanijegospođaVericaAntunović, ištosenjensuprug,glasovitikiparLjupko,sasvojimkćerkama,nijeupriliciovako-„uživo“predstavitisvojimlikovnimopusomkao„KvartetčetvoroAntunovića“.AkomlađiMićkovićiustvaranjunovihnaraštajabudupoštovaligensvogaocaisva-

kimporodomdobijemonekogaskistomilidlijetomuruci,unekolikoidućihdesetljećadočekatćenasvojskaumjetnikaizčasneobiteljiMićković.Uvremenimasvakakvihnevremenaiopasnihljudiotacflorijan,umirusvogaate-

ljea,odgajaojedjecu,stvaraokapitalnadjelaidolazionamjestanakojajetrebalodoći.Uvijekumiruibezbuke,uvijekdobronamjernoibezdrugihprimisli.Očitodajedoajenlikovneumjetnostinašezemlje,davnoinavrijeme,shvatiofilozofskumisaoiporukusvevremenogigenijalnognobelovcaIveAndrića:„Nesrećanesretnihljudiijestutomeštozanjihstvarikojesuinačenemogućepo-

stanuzatrenutakdostižne,pailake.Akadasejednomtrajnouseleunjihoveželje,oneopetpokažuštoijesu-nedostupneonimakojizanjimaposegnu“.Danas,mjesecdananakonsarajevskeizložbeukultnojgalerijiColegiumartisticum

zaflorijanaMićkovića,možemorećipostaojevelik,apritomskroman,odmjeren,pri-stupačanijednostavan.


MOZART IZ LISKA ULICE

Kada čovjek prenoći u Mostaru nije zvukono što ga probudi ujutro,nego svjetlost.To znam iz iskustva. Uvijek sam mislio das tom svjetlošću u čovjeka ulazi ljubav zaživot, vedrina i smisao za svaku mjeru…

IVOANDRIĆ,nobelovac

Svakinarod,svakigradisvakomjestočuvauspomenenaljudekojisvojimživotomobilježevrijemeukomesuživjeli.Netkoćeuslavuiuznakzahvalnostinjihovimime-nomnazvatiulicu,školuilinekudruguinstituciju,anetkoće,poputgradaDubrovnika,svomeomiljenomsugrađaninupodićiispomenik.Takoćeputnikanamjernikaisvakogaznatiželjnika,uatrijuKneževogdvora,prije

negoštozaviriubilokojuprostoriju,dočekatiiskorososmijehompozdravitipoprsjeMihaPracata,dubrovačkogplemenitogpučanina.Početkomdrugepolovicedvadesetogstoljećanaprijestoljueuropskognogometa

stolovalajemađarska„lakakonjica“.Starijegeneracijetogasedobrosjećaju.Puškaš,Kočiš,Bukovi,BAROTY,…,samisumoglipobijeditisvakudrugunogomet-

numomčad. IzasvojihnastupanabudimpeštanskomNEPstadionu iligostovanjaudrugimgradovimaidržavama,udušamanavijačasuprotstavljenihekipa,ostavljalisutuguirazočaranja.„Lakojkonjici“nitkosenijemogaosuprotstaviti.Onisumoglisve.Moglisuštosu

htjeli.Jednostavno-bilisunajbolji.Bilisuneponovljivamađarskanogometnagenera-cija.Desetakgodinakasnije,nasvjetskojnogometnojscenipojavilisusebrazilski„ča-

robnjaci“-Pele,ZikoiZagalo,aosamdesetihgodinanizozemski„tulipani“-Krojf,GullitiVanBasten.Posljednjedesetljećeminulogstoljećaobilježilojesvjetskonogometnoprvenstvoi

bljesakhrvatskogtercetaŠuker-Boban-Prosinečki.Teškojemjeritislavuovihnogometnihzvijezda.IdanasjenemogućeopisatipopularnostlegendarnogmostarskogtrijaBajević-Ma-

rić-Vladić.Nanogometnimtravnjacimafunkcioniralisukaonajsavršenijinjemačkistroj.Tako

suidobilipopularninadimak„mostarskiBMW“.Ljudisuse,naposebannačin,poisto-vjećivalisovimsportskimmegazvijezdama.KadabinetkopodsjećaonaDuška,dobiobinadimak-Bajević.Onajtkojepodsje-

ćaonaEnveraMarića,dobiobinadimakMara,aonajtkojeiučemusličionafranjuVladića,dobiobinadimak-Kulje.Iuzto,Mostarjepoznatpodavanju„dopunskih“imenainadimaka.Kadapogledate

knjigunovinaraipublicistaZlatkaSerdarevićasrestćeteneobičnenadimkeidopunskaimenaskojimasuljudiživjeliinakonsvojesmrti.Pipun,Japrak,DolmaiUštipak,nadimcisukojigovoreotomeštojetkovoliojesti.


Dugi,Dupli,Toranj,MohunaiTarzan,govorilisuovanjskomizgledučovjeka,anji-hovekarakteredočaravalisunadimciStruja,Živac,Jazavac,fafaron.UčenimljudimapripadalisunadimciUčo,Profesor,Doktor,Meštar,Maestro,aoni-

ma s tjelesnim nedostatcima sredina bi nemilosrdno dodala nadimak Gluvo, Coto,Šepo,Guto,Ćoro,itd.Takosunadimcičestoivišeodimenagovorilionekojosobi,onjenomizgleduilinjenomkarakteru.Ukolektivnomsjećanjusvakesredinenajlakšezaživeljudikojisvojimživotomzrače

optimizmom, koji navješćuju radost susreta i druženja.Oni koji ničimneopterećujučestoteškuipreteškustvarnost.ŠezdesetihisedamdesetihgodinaprošlogastoljećadruštveniživotgradaMostara

odvijaoseuhotelima„Bristol“ i „Neretva“. I jedan idrugi,naslonjeninaobalesma-ragdneljepoticeNeretve,iuslugejednogmladogidarovitogmostarskogugostitelja,pružalisuugođajkakavsenadrugimmjestima,udrugimhotelimairestoranimanijemogaodoživjeti.Govorilosedamađarskinogometničarobnjak„Baroty“sveznaisvemože.Govoriloseidatajmladiugostitelj,kaonitkodrugi,znadegostaprimiti,poslužiti,

zabavitiiispratiti.TakojeMateMandarićdobionadimakBAROTY.Usjećanjimasugrađana,poznanikaiprijatelja,stimnadimkomživi inakonsvoje

smrti.Njegovapopularnostbilajevelika,zaistavelika.Pismairazglednicekojesuodprija-

teljaigostijuputovalesasvihstranasvijeta,bilojedovoljnoadresirati-Baroty-Mostar.ItakootpremljenapoštaurednojestizalauUlicuSaveKovačevićabr.1,sadaUlicu

MihajlaViševićaHumskog.Tkojesamojednunoćproveosovimvelemeštromsvogapoziva,snjimpopiočasu

vina,razgovarao,zapjevaoililinđuzaplesao,bitćemujasnozbogčegajeovakolumnaposvećenanjemu-MatiMandarićuBarotiju.Svakiježivotneopisivatajna.Onajenaokosvakomočita,aipak,svakajezastrta

velomosobnosti.Barotyjebiosvjestandaježivotdostojandivljenja,dajelijepiimasvojsmisao.Bio

jepjesnikugostiteljskeučtivosti.Usebijenosiovreloradosti,itoje,usvakodobadanainoći,želiodijelitisasvojimprijateljimaisvojimgostima.Pisatioovomčovjekunijelakoinijejednostavno.Tisućedanaitisućenoći-njego-

vihpedesetakgodinasusretasdržavnicima,uglednicima,zvijezdamafilma,estradeisporta,dajuobiljematerijalazajednuozbiljnuknjigu,paizajednumonografijusjeća-nja.VečeriiliskalucisDžemomBijedićem,MoameromGadafijeminjegovomSafijom,

RichardomBurtonomiElizabethTaylor,JolomMusom,noćisTomomZdravkovićemiBorisomDvornikom,jedvadabistaliujednuknjižicu.NaposebannačinslužiojeBa-rotykraljeveicareve,prinčeveipredsjednike,generaleiadmirale,biskupeikardinale.-Nekolikogodinanakonštosampočeoraditi -pričaBaroty -uMostar jedošao

JosipBrozTito.Svejebilonanogama.Biosamzaduženslužitiga.Cijelunoćnisamspavao.Razmišljaosam-štoćuučinitiakosedogodiovo,štoćuuraditiakosedogodiono.Ako,paopetako,pitanjezapitanjem,dvojbazadvojbomitakodočekahsvitanje.SlužitiJosipaBrozanijemalastvar,nijetoobičnopriznanjeprofesije.


Ustaosamiodmahpošaodohotela„Bristol“.Doksamseuholurazbuđivaoipro-tezao,čujemdanizstepenicenetkosilazi.Samoštosamglavuprovirio,predamnomseukazaTitoiodmahzapočerazgovor.-Dobrojutro!-Dobrojutro,družepredsjedniče!-Bogamu,Hercegovac,znateliVinapravitikavu?-Znam,kakonebihznao,družepredsjedniče!Kavaje,inače,prvoniklakodnasu

Hercegovini,pajeprenesošeuBrazili…-počeosamnasvojnačin,nisamneznamkako.-Hajdenapravitekavu,dođitedazajednopijemodokseovimojinisurazbudili i

počnusmetati-rečemi.Doksmosjedilizastolompitame:-Kakoživite?Jestelioženjeni?-Dobroje,družepredsjedniče.Radim,oženiosamseisvejeuredu.-Imatelidjece?-Imamtroje,družepredsjedniče.-Utomčasukrozglavumineštosijevnu-gdjećuovako?Teksamseoženio,Zoran

setamanrodio,milicijaćeprovjeriti,pagdjesamprispio!?Ali,eto,neštomeponijelo,misliosam-predsjednikćezatakulin.Babinejedne,babinedrugeitreće.UtomčasunavratimasepojaviJovanka,navališeslužbeosiguranja,itakose„spa-

sih“daljnjihrazgovoraučetirioka.Babinemivišenisubileninakrajpameti.SvadbesBarotijemibeznjeganisubilaistaveselja.Nogometaši„Veleža“,kaoninjihovlegendarnitrenerSulaRebac,nasvojepripre-

menisuželjelipoćibezBarotija.Svakegodine,sproljeća,uočipočetkanogometnesezone,„Velež“bipošaodoLjubuškog,doprijateljaGojkaMedićaiEmilaBunoze,dotamošnjegnogometnogkluba„Sloga“.-Trenerajeponijelodruženje,maloje„porosio“itijekomutakmice„Sloga“-„Velež“,

rečemidanastavimvoditiutakmicudokraja.Ustaosam,šetamuzlinijustadiona,mašemrukama,dajemupute,vičemnaDuška,

agola-nemapanema-uzsalvesmijehapričaBaroty.Ujednomčasuodlučiosamnapravitiradikalanpotez.Duškasamvrationagol,a

Maruposlaonamjestocentarfora.Čujemja-pričaBaroty-kakopublikadobacuje:-Štojeovajtrenerstrog!Eto,takoje,podvodstvom„trenera“Barotija,udugojnogometnojkarijeri,Duško

jednombiovratar,aMaravođanapada.Mojataktikapokazalaseispravnom.Marajepostigaopogodak,aDuškovamrežaostala jenetaknuta-priča iprisjećasestrategBaroty.BezbrojjezgodaizživotalegendarnogMateMandarića-Barotija.AkoVamseuka-

žeprilika,potražiteBrankaSulavera, IvanaLovrića Ikulu iDamiraPrimorca, jednakopopularnemostarskeugostiteljeiBarotijeve„suborce“.Zastaniteiuzkavuposlušajtestorijeovremenimakojasuizanas.Dokbudeteslu-

šalipričeianegdote,osjetitćetekakookovasobilaze„bešumneletjelice“,kaoVamdostojanstvenoprilazeijošdostojanstvenijeodlaze.Vrijemeneumitnoprolazi,kaodakrozprsteklizi.


Prijetrigodine,bašumjesecusrpnju,Barotyjeizgubiobitku-bitkukojućejednogdanasvatkoodnasizgubiti.SvojsmirajnašaojenarodnojBunikojujetolikovolio.Kadabinanebesimapostojaloprivatnovlasništvo,nebitobiloKraljevstvonebesko.

Ajabihnatimbeskrajnimprostranstvimapokušaoizmolitinekolikočetvornihmetara.Želiobihnatomjestodovestistruju,voduipostavitinekolikostolova.DaBarotynastavi raditiposaokoji jebeskrajnovolio idana tadva-tristolasluži

Bogaiapostoleisvenas,kakotamobudemopristizali.Idauposebnimprigodamazaigralinđuizapjeva:-Jesteličuliovo,dogodilosezlo-IvanuklakarusPupnata,potopijasebrod-ilionu

njegovuomiljeniju:-Plačibrezobijelaijaćuzatobom,otišlajeDanijelanijereklazbogom.ZbogomBaroty!


MiraPEHAR

KulturnadogađanjauMostaru15.veljače–lipanj2011.16. 2. Predstavljen kanadski pjesnik i kantautor Leonard Cohen uOKCAbrašević.UredniceivoditeljiceprogramabilesuIvanaCrnjaciKathrynHampton.

21. 2. Održan koncert etno glazbe Simfonijskog orkestra Mostar.Izvedenasudjelarazličitihnarodasvijetaukojimaseprožimajunjihovietnomotivi.KoncertjeodržanuGalerijikraljiceKatarineKosača.

24. 2. Otvorena izložba umjetničkih fotografija pod nazivom Drugi plan mostar-skog kipara Dalibora Nikolića uGalerijiAluminij.

25. 2. Održan deseti po redu „Večernjakov pečat“ uorganizacijiVečernjeglista.Pri-znanje„Večernjakovpečat“zaosobugodinedobiojefranjoRajković,gospodarstvenikizViteza,dokjezaosobugodineuregijiizabranhrvatskipredsjednikIvoJosipović.

25. 2. Otvorena prva samostalna izložba skulptura Srebrena Sidrana, akademskog kipara iz Stoca, uz potporufondacije zaglazbeno-scenskuumjetnost uCentru zakulturu.

26. 2.Organiziran književni program s Katicom Felštinski i Aronom Baretićem, pjesni-cimaizRepublikeHrvatske.ProgramjeorganiziraoKnjiževniklubMostaruClubuAleksa.

28. 2. Održan koncert klasične glazbe u povodu Dana nezavisnosti BiH, uorgani-zacijiGradskogvijećaMostar.KoncertsuizveliučeniciGlazbeneškoleIvanapl.Zajca,teučeniciMuzičkeškoleMostaruGalerijikraljiceKatarine.

2. 3. Otvorena izložba slikaakademskih slikara Josipa Mijića i Aleksandra Marko-vićauGalerijiVirus.


2. 3. Predstavljen roman „Grad“ autora Siniše ŠijakovićauorganizacijiKnjiževnogklubaMostar.

3. 3. Održan koncert učenika Srednje glazbene škole Široki Brijeg pod nazivom „Večer mladih solista“ uGalerijikraljiceKatarineKosača.

3. 3. Održana projekcija i predstavljanje dokumentarnog filma o književniku Ve-selku Koromanu „Stariji od vremena“ u organizaciji HKDNapredak- PodružnicaMostaruHrvatskomnarodnomkazalištuuMostaru.OfilmusugovoriliscenaristMiro-slavPalameta,redateljDraganKomadina,producentIvanVukojaiVeselkoKoroman.

3. 3. Premijerno prikazan višestruko nagrađivan film Dragana Bjelogrlića „Monte-video, Bog te video“uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

4. 3. Izvedena predstava „Gola u kavezu“ autorice Olje Runjić,uizvedbiKlubakul-tureMoruzgvaizZagreba.RedateljjeIvanLeoLemo,aigralesuBarbaraNola,EcijaOjdanićiNatašaDangubićuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

5. 3. Predstavljena knjiga „Odsjaj duše“autora Božidara StanaraupovoduDanaženauorganizacijiSPKD„Prosvjeta“Mostar.KnjigusupredstaviliknjiževnikSlobodanRistovićipjesnikDraganPaponjakuGalerijiĆorović

5. 3. Otvorena izložba fotografija HPD Prenj 1933. uholuHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.

7. 3.- 10. 3. Održani Dani filma: KLIMA, KULTURA, PROMJENE. Predstavljenciklusfilmovaotemiklima,kultura,promjeneuOKC-uAbrašević.

10. 3. Predstavljena knjiga «Zdrav ili ne – moja odluka!?» autoraIbrahimaJakića,uGaleriji„SvetozarĆorović“.

17. 3. Predstavljena monografija „Kardinal od Vrhbosne“ Vinko Puljić –65godi-naživota,40godinamisništvai20godinabiskupstva,uorganizacijiVečernjeglista,MaticehrvatskeMostariHKDNapredakMostaruHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.PromotorimasubiliIvanToljuimenakladnika,prof.dr.MiroslavPalameta,apostolskinuncijuBiHnadbiskupAlessandroD`Ericcoiprovincijaldr.IvanSesar.

17. 3. Održana književna večer pod nazivom „Hrvatski književni kutak Rondo“kojim jenajavljenciklussličnihpoetskihmaratonačiji jepokrovitelj restoranRondo.UmjetničkiorganizatorjeDruštvohrvatskihknjiževnikaHercegBosne.

17. 3. U okviru programa Književnost uživo promovirančasopisSIC (časopiszapo-etičkoistraživanjeidjelovanje)uOKCAbrašević.

19. 3. Održana premijera kratkog animiranog filma „Jorgovan“ mlade autorice Ale-te Rajič, auzpremijeruodržanairetrospektivacrtanihfilmovaprodukcijeStudijaNeumuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.


19. 3. Upriličena izložba fotografija pod nazivom „Pariški mozaik“ Vanje Hrvićusklo-puDanafrankofonije,kojejeorganizatorfrancuskiinstitutuBiH,uOKC-uAbrašević.

22. 3. Predstavljena knjiga pod nazivom „Prikrita grobišta“- izvješćekomisijeVladeRepublikeSlovenijezarješavanjepitanjaskrivenihgrobišta2005.-2008.uorganizacijiHIZBiHiHrvatskogdobrotvornogdruštvaSarajevouHrvatskomdomuhercegaStje-panaKosače.

25. 3. Premijerno izvedena predstava „Humble boy“ Charlotte Jones urežijiBorneArmaniniuHNKMostar.Upredstaviglume.RobertPehar,SandaKrgoSoldo,NikolinaMarić,DragoŠuvak,VelimirPšeničnikNjirićiJelenaKordić.

30. 3. Održan performans Osman Đikić i danas upovodu99.godišnjicenjegovesmrtiuClubuAleksa.

31. 3. Otvorena izložba slika pod nazivom „Moji korijeni kamena i mora“autorice MarineBedekizZagreba uGalerijikraljiceKatarineKosača.

5. – 9. 4. Održan 14. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2011.

6. 4. Predstavljeno reprint i digitalno izdanje časopisa “Biser“štoga jeuređivaoMusaĆazimĆatić,uMuzejuHercegovina(Spomenkuća„SvetozarĆorović“).

7. 4. Predstavljen vodič „Putovanje kroz Hercegovinu. Priče o hrani i seljanima“kojisurealiziraliOxfamItaliaiRegijaToskanausuradnjisUdrugom„OkusiHercegovi-nu“naMeđunarodnomsajmuuMostaru.

7. 4. Upriličena tribina pod nazivom „Zločinački pothvati ili proizvodnja pristanka“upovodudevetnaesteobljetniceHVOuGalerijikraljiceKatarineKosača.

8. 4. Izvedena poetska drama „Volio sam Eminu opasno po život“ autoraRatkaOrozovićaoljubaviAlekseŠantića.IzvelisujeSlavenVidekiAidaŠošićuNarodnompozorištuMostar.

8. 4. Otvorena izložba skulptura Arlete Ćehić pod nazivom „Totemi“uKlubuAlumi-nij,aumjetnicajepredstavilajavnostiisvojubaletnuskupinu.

9. 4. Promovirana zbirka pjesama Lucida Calligraphy Almira Zalihića.PromoviraojujeknjiževnikVeselinGatalouClubuAleksa.

10. 4. Održan korizmeni koncert Miserere nobis u crkvi sv. Mateja naRudniku.Sudje-lovalisu:KatedralniOratorijskizborMostar,dioAkademskogpjevačkogzboraSveučilištauMostaru,SimfonijskiorkestarMostaristudentinaUmjetničkojakademijiSveučilištauSplitu.

12. 4. – 14. 4. Održana Revija španjolskog filmauOKCAbrašević.Programjerealizi-ranusuradnjisVeleposlanstvomŠpanjolskeuBiHusklopuTjednašpanjolskekulture.


14. 4. Svečano otvoreni XIII. Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2011.GalakoncertomSarajevo naMostarskom proljeću i otvorenjem izložbe „Radost susreta“akademskogslikaraKrešimiraLedićauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

18.04. Kazališnu predstavu „Gospoda Glembajevi“ izveli glumci Ateljea 212usklo-puDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.uHrvatskomdomuhercegaStje-panaKosače.RedateljpredstavejeJagošMarković.

19. 4. Premijerno izveden poetsko- scenski kolaž Ćamil Sijarić „Koliba na nebu“.KolažjezascenupriredioSalkoŠarić,aizvelisugaglumciDianaOndeljMaksumićiNedžadMaksumićuCentruzakulturu.

19. 4. Otvorena samostalna izložba slika pod nazivom „Stanje trenutka“autora Da-mira MumbašićaupivniciŠtefanijinošetalište.

20. 4. Otvorena izložba akad. kipara Florijana Mićkovića.Predstaviosesnekolikocrteža,pastela,akvarelaikombiniranetehnike,teskulpturaudrvetuufoajeuNarodnogpozorištaMostar.

20. 4. Izvedena predstava „Kidaj od svoje žene“R.CooneyaurežijiS.KupusovićaiprodukcijiKazalištaMarinaDržićaizDubrovnikausklopufestivala„Mostarskaliska“uNarodnompozorištu.MaluliskuzanajboljuizvedbuvečeridobiojeZdeslavČotić.

20.4. Održan koncert klasične i filmske glazbe ansambla „Neretva“ iz Belgije uKlubuAleksa.

21. 4. Predstavu „Balon“ u okviru „Mostarske liske“uNarodnompozorištuodigraliglumciTeatraExitizZagreba.ViliMatulaiKrešimirMihićsuravnopravnodobiliMalulisku.

21. 4. Mostarskoj publici predstavila se hrvatska pjesnikinja Irena Delonga,do-bitnicanajprestižnijehrvatskenagradeGoranzamladepjesnike,uOKC-uAbrašević.

22. 4. Festival „Mostarska liska“ i Narodno pozorište danas su bili domaćini pred-stavi „Kokoška“uizvođenjuglumacaPozorištamladihizSarajeva.Maluliskuzanaj-boljuizvedbuvečeridobiojeMarioDrmać.

23. 4. Odigrana predstava“Hamlet u selu Mrduša Donja“NarodnogpozorištaSara-jevonafestivalu„Mostarskaliska“.MaluliskuosvojiojeJosipPejaković.

24. 4. Održan koncert pod nazivom „17 godina sa vama“uorganizacijiplesnogstu-dijaMoStarsiCentrazakulturuUHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

24. 4. Autorski projekt Zijaha Sokolovića „Međuigre od 0- 24“odigranusklopuMo-starskeliske.MaluliskudobiojeZijahSokolović.

24. 4. Upriličen Vaskrsni prijem i prigodan kulturni programuGalerijiSvetozarĆo-rovićupovodupravoslavnogUskrsa.


25. 4. Šestu večer festivala „Mostarska liska“ odigrana je predstava Narodnog pozorišta Mostar „Atlantida- pronađena zemlja“.MaluliskudobiojeSašaOručević.

26. 4 Odigrana predstava „Gospođa ministarka“ Narodnog pozorišta iz Tuzle uokvirufestivala„Mostarskaliska“.MaluliskuosvojilajeMelihafakić.

27. 4. Odigrana predstava „Jedan Picasso“ teatra SARTR izvan konkurencijenafestivalu„Mostarskaliska“učastnagrađenihidodijeljenesuglavnenagradestručnogžirija.

27. 4. Održan Uskrsni koncertuorganizacijiudrugeNote,HKDNapredak–GlavnapodružnicaMostar iSimfonijskogorkestraMostaruGaleriji kraljiceKatarineKosačasudjelovalisu:KatarinaKikić,MarioZovko,KarloMilićević,SimfonijskiorkestarMostaridirigentDamirBunoza.

27. 4. Predstavljena knjiga „Naš put- multikulturalni identitet“ autorice Enise Bu-kvić.KnjigusupredstaviliTomislavMajić,ZlatkoSerdarević iEmirBalićuCentruzakulturu.

29. 4. Predstavu Pinocchio u režiji Jaroslawa AntoniukaizveloPozorištelutakaMo-starusklopuDanaMaticehrvatske -Mostarskoproljeće2011.naMaloj sceniHNKMostar.

01. 5. Održan koncert trija Muenchenske filharmonije- CelibidacheukojemsvirajuLorenzNasturica-Herschcovici-violina,MonikaLeskovar-violončeloiBurkhardSigl-violauGalerijikraljiceKatarineKosačausklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.

3. 5. Otvorena izložba oca op-arta Victora Vasarelyja .Na izložbisupredstavljeniVasarelyjeviradovikojisudanasprivatnovlasništvojednogodnajvećihkolekcionaraovogumjetnikaTiboraCsepeijakojijebionaotvorenjuizložbe.IzložbajeotvorenausuradnjisveleposlanstvimaRepublikeMađarskeifrancuskeuBiHuokviruDanaMati-cehrvatske-Mostarskogproljeća2011.uGalerijikraljiceKatarineKosača.

3. 5. Održao jazz koncert Victor Toth Trio uokviruDanaMaticehrvatske-Mostar-skogproljeća2011.usuradnjisVeleposlanstvomRepublikeMađarskeuBiHuKlubuOxygen.

3. 5. Otvorena samostalna likovna izložba pod nazivom „Stanje trenutka“akadem-skogslikaraDamiraMumbašićauClubuŠtefanijinogšetališta.

3. 5. Otvorena izložba skulptura Vesne Jurišić pod nazivom „Paralelni svjetovi“ uClubuŠtefanijinogšetališta.

5. 5. Izvedena predstava Nine Skorup „Sarah Bernhardt“ u izvedbi HNK iz ZadranaMalojsceniHNKMostarusklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.RedateljjeIvanLeoLemo,aizvođačiJasnaAničić,MirkoŠetalićiNebojšaLakić.


6. 5. Održao koncert gitarist Ricardo Jesus Gallen GarciausuradnjisVeleposlan-stvomŠpanjolskeuBiH,usklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.uGalerijikraljiceKatarineKosača.

6. 5. Lutkarsku predstavu „Vragov most“odigraloLutkarskokazališteMostaruokviruDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.

7. 5. Održan tradicionalni koncert Festivala dalmatinskih klapa OmišuokviruDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.UzklapenastupiojeikantautorNenoBelanuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

7. 5. Predstavio dio svog književnog opusa poznati bh književnik Hakija KarićuOKC-uAbraševićusklopuprograma„Književnostuživo“.

9. 5. Skupina Black coffe sastavljena od poznatih jazzera(RenatoŠvorinić-bass,JadranDučić-Ćićo-bubnjeviiIvanIvanić-piano)nastupiosameričkomjazzisoulpje-vačicomMartineThomasusklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.uKlubuOxygen.

9. 5. – 13. 5. Održani Dani mađarskog filmauOKC-uAbrašević

10. 5. Održan koncert Gibonija i gostijuuokviruDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.UzGibonijanastupilisuMatijaDedić,violinistMarkoRamljak isastavBlackCoffeeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

10. 5. Predstavljena zbirka pjesama „PoeSIEja“ Marije Perić Bilobrk.PredstavilesujeautoričinekolegiceknjiževniceSonjaJurićiLidijaPavlovićuClubuAleksa.

11. 5. Odigrana kazališna predstava“Eto ih ovamo“ autorice Jelene BožićuizvedbiučenikaGimnazijefraGrgeMartićauGalerijikraljiceKatarineKosača.

12. 5. Predstavljena knjiga Slave Antina Bage „Dobar tek Bosno i Hercegovino“usklopuDanaMatice hrvatske-Mostarskog proljeća 2011. Knjigu su predstavili prof.MaricaBukvić,prof.PeroPerkanPervan iknjiževnikDraganMarijanoviću restoranu„Europa“.

13. 5.- 14. 5. Održan III. Festival frankofonog teatrauorganizacijifrancuskoginsti-tutauBosniiHercegoviniiAsocijacijeBA.

14. 5. Upriličeno Mostarsko književno proljeće naDanimaMaticehrvatske-Mostar-skoproljeće2011.usuradnjisaSarajevskimdanimapoezijenaMalojsceniHNKMo-star.Nakonnastupaknjiževnikauslijedioje koncert gitarista Petrita Cekua.

15. 5. Izvedena poetska monodrama „Ova zemlja u kojoj utjehe nema“ poznatog bh pjesnika Mile StojićauLjetnikovcu„Radobolja“usklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.Izbor,interpretacijuirežijupotpisujeHasijaBorić.


15. 5. Održan koncert HGM Jazz orkestra Zagreb, a dirigirao je Sigi Feigl(šeforke-straiumjetničkivoditeljHrvatskeglazbenemladeži)uGalerijikraljiceKatarineKosačausklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.

16. 5. Predstavljena monografija „60 godina glazbenih škola u Mostaru“autoriceUbavkePrusinaPrašouGalerijikraljiceKatarineKosačausklopuDanaMaticehrvat-ske-Mostarskoproljeće2011.OmonografijiobjavljenojunakladiMaticehrvatskeMo-starsugovoriliAlmafazilObadiIvanSivrić.

17. 5. Predstavljena knjiga „Počelo je u Rimu“ akademika Stjepana Krasića,oci-jenjenakao„biblijahrvatskogjezika“.PredstavilisujeuzautoraIvanSivrić,gl.tajnikMHMostar,prof.dr.MiroslavPalameta,teIvanaBurđelez,predsjednicaMHOgranakDubrovnikusklopuDanaMaticehrvatske–Mostarskoproljeće2011.uGalerijikraljiceKatarineKosača.

17. 5. Održao koncert Brahms Trio,članovikojegsuistaknutiglazbeniciNataliaRu-bistein-klavir,NikolajSaschenko-violina,KirillRodin-violončelousklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.uGalerijikraljiceKatarineKosača.

20. 5. Predstavljena nagrađena zbirka priča „Tačke topljenja“kontraverznogsrbijan-skogknjiževnikaSašeStojanovićauClubuAleksa.

21. 5. Poetsko- scensku igru u 7 slika u izvela Plesna grupa Or haŠemeš – Sjaj suncausuradnjižidovskihopćinaZagrebaiMostarausklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

22. 5. Koncert održao Kotor Art Trio,članovikojegsuRomanSimović-violina,Alek-sandarTasić-klarinetiRatimirMartinović-klavir,usklopuDanaMaticehrvatske-Mo-starskoproljeće2011.uGalerijikraljiceKatarineKosača.

24. 5. Otvorena izložba fotografija skupine autora najpoznatijih hrvatskih fotografa i članova Fotokluba Split(upovoduobilježavanja100godinafotoklubaSplit)uGale-rijiAluminijusklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.

25. 5. Održala koncert na klaviru mlada hrvatska umjetnica Lana GancusklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskogproljeća2011.uGalerijikraljiceKatarineKosača.

26. 5. Predstavljena knjiga pjesama autorice Viktorije Aničić „Koraci“uorganizacijiDruštvahrvatskihknjiževnikaHerceg-Bosne.ZbirkusupredstavileMarinaKljajoRadićiTinaLacouGalerijikraljiceKatarineKosača.

28. 5. Odigrana plesna predstava“Alisa u zemlji čudesa“uizvedbiŠPK„Erigo“Mo-starnadječjemdanuusklopuDanaMaticehrvatske-Mostarskoproljeće2011.uHrvat-skomdomuhercegaStjepanaKosače.

31. 5. Predstavljena monografija „Hercegovina, zemlja vina“objavljenaunakladiGalerijeMartino.MonografijusupredstaviliSanjaJuričićfranić,RadovanVukoje,dr.sc.


ŽeljkoŠuman,dr.sc.ZlataAničić,dr.sc.NevenkoHercegiBranimirMartinacuGalerijikraljiceKatarineKosača.

1. 6. Predstavom „Leda“ u izvođenju HNK iz Osijeka svečano zatvoreni XIII. Dani Matice hrvatske- Mostarsko proljeće 2011.kojejeprigodnimgovorom zatvorio gra-donačelnikLjuboBešlićuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

3. 6. Održan humanitarni koncert pod nazivom „ZagrliMo sunce“uorganizacijiUdru-ženja„Sunce“MostaruHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

3. 6. Koncert održao Rade Šerbedžija sa svojim bendomuprepunojdvoraniHrvat-skogdomahercegaStjepanaKosače.

4. 6. Predstavljena knjiga „Lutalica“ prof. Marijana Mandića.Knjigusupredstaviliprof.StjepanGalić,prof.ŽeljkaDominiković,tesamautoruGalerijikraljiceKatarineKosača.

6. 6. Predstavljena knjiga poezije „Lako je jurišati na nebo koje ćuti“ autora Emira Sokolovića uOKC-uAbrašević.

6. 6. Pod nazivom „Naša djeca plešu klasični balet“ izveden prvi samostalni kon-cert Baleta ArabesqueuklasiArleteĆehićuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKo-sače.

7. 6. Otvorena izložba slika pod nazivom „Kuća, drvo- Drvo kuća akademskog sli-kara Daria Pehara uLoungebaruŠtefanijinošetalište.

7. 6. Otvorena izložba mozaika zajednice „Milosrdni otac“ Majčino selo- Međugor-jeuGalerijikraljiceKatarineKosača.8. 6.- 10.06. Održana manifestacija pod nazivom „MostArt fest“uorganizacijistude-natapovijestiumjetnostinafilozofskomfakultetuuMostaru.

9. 6. Otvorena izložba pod nazivom „Brodovi“akademskog slikara Marija ŠunjićauGaleriji„Virus“

11. 6. Premijerno izvedena predstava „ 2050. – jedan novembarski dan“uizvedbimladihakademskihglumacagradaMostaraurežijimladogredateljaNinoslavaŠćepa-novićanaGradskojsceni„ToniPehar“.

16.06. Predstavljena knjiga „Ivan Gudelj- hajdučka priča“ autoraBlažaDuplančićauGalerijikraljiceKatarineKosača.OsimautoraoknjizisugovoriliIvanGudelj,njegovbivšisuigračuHajdukuBlažSlišković,zatimurednikuSlobodnojDalmacijiMijoGrabo-vac,teTatjanaReić,predsjednicahrvatskeudruge„Hepatos“.

17. 6. Po prvi put u Mostaru izvedena Deveta Bethovenova simfonija, poznatija kao „Oda radosti“.Simfonijusu izveli solistiZagrebačkeopereAdelaGolac-Rilović(sopran),SonjaRunj(alt),DomagojDorotić(tenor),MatijaMeić(bas),zatimAkademskipjevačkizborSveučilištauMostaru,Katedralnioratorijskizbor,ZborGlazbeneškole


Ivanapl.Zajca iDubrovačkisimfonijskiorkestarukatedraliMarijeMajkeCrkve,podravnanjemslavnogNormanaWidjaja.

17. 6. Premijerno izvedena predstava“Romeo i Julija“ na Gradskoj sceni „Toni Pe-har“. PredstavajerađenaposcenskomaranžmanuCristiHorvathiRobertaKriegaaizvodeječlanoviOmladinskogdječjegstudijaMTMMostar.

17. 6. Održana tradicionalna plesna revija pod nazivom „Samo zapleši“ plesnog studija „B- Dance“ uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

20. 6. Predstavljena nova zbirka pjesama pod nazivom „Buket srcoruža za Melidu“ autoraSveboraDelićauClubuAleksa.

21. 6. Promovirana nova knjiga humora „Neka nama nas“poznatogmostarskognovinaraipublicistaDžemalaRaljevića.KnjigusupubliciuzautorapredstaviliMilanPavlović,NadaDalipagić,AlmafazilObadiZlatkoSerdarevićuNarodnompozorištuMostar.

21. 6. Otvorena izložba „U potrazi za Atlantidom – Bosna i Hercegovina 1888. – 2008.“uGalerijikraljiceKatarineKosača.Izloženesufotografijebhprirodnihljepota,gradova,znamenitostiiljudinastalihprijestotinugodina,tesuvremenihsistimmotivi-ma.

22. 6.-24. 6. Održan Festival književnosti pod nazivom „Dani književnog kluba Mo-star“ kojimjeKnjiževniklubMostarobilježioprvugodišnjicurada.

28. 6. Predstavljena knjiga „Rad SPKD Prosvjeta Mostar 1995. – 2010.“ u baštispomenkućeSvetozaraĆorovića.Oknjizisugovoriliprof.AlmafazilObad,novinaripublicistBožoKijac,teprof.IbrahimKajan.

30. 6. Otvoren treći po redu festival “džepne“umjetnosti - Džepni festivaludvorištunekadašnjeSveučilišneknjižnice.

30. 6. Predstavljena knjiga „Žao mi je naroda“ biskupa gospićko –senjskog msgr. MileBogovića uGaleriji kraljice Katarine Kosača. Zainteresirani su čuli što o knjizikažudr.sc.MileLasić,predsjednikHIZ-auBiH,HrvojeHitrec,predsjednikHrvatskogkulturnogvijeća,BožidarPetrač,predsjednikDruštvahrvatskihknjiževnika,dr.sc.AnteBežan,priređivačknjige,tesamautor.

Članovi Festivalskog vijeća

mr. sc. Miljenko Puljić, ravnateljZagrebačke filharmonije, producent Mostarskog proljeća

dr. sc.Ivo Prlender,intendant Dubrovačkihljetnih igara

prof.Darko Brlek,predsjednikEFA-e i direktorFestivala Križanke –Ljubljana

prof.Ivica Šarić,ministar kulture Kantona Sarajevo, prvak OpereNarodnog pozorišta Sarajevo

mr. Renato Švorinić,ravnatelj HNK Zadar i Zadarskog kazališnog ljeta

dipl. ing. arh. Angela Petrović, pomoćnicaministra za kulturnu baštinu i kulturuu Vladi FBiH

Visoki pokrovitelj Mostarskog proljeća prof. dr. sc. Ivo Josipović, Predsjednik Republike Hrvatske s odvjetnikom Josipom Muselimovićem, predsjednikom i dr. Slavkom Musom, potpredsjednikom Matice hrvatske Mostar

Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske

Documents

Motrista br. 59-60