Motrista 36 PDF

M M

M

M

Zlatna povelja Matice hrvatske Josipu Muselimoviću„Pravda je spora, ali i dostižna, tako da uz uvažavanje te činjenice ističem radost i osobnu sreću kao i odobravanje svih matičinih ogranaka po svijetu što ova Povelja ide u ruke Josipa Meselimovića i Matice hrvatske Mostar, koji su, djelujući u okolnostima u kakvima bi se mnogi naši drugi ogranci ugasili, uspjeli stvoriti najrespektabilniji matičin festival – Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće u Mostaru, a takvoga nikada nije uspjela napraviti ni glavna Matičina organizacija u Zagrebu niti i jedna druga u svijetu. Stoga čestitam Josipu i mostarskim matičarima što su našli načina podijeliti radost hrvatske kulture sa kulturama svih drugih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.“

(Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, uz dodjelu Zlatne povelje Matice hrvatske Josipu Muselimoviću,

Godišnja skupština Matice hrvatske, Varaždin, 10. lipnja 2006.)

Luko Paljetak, Ivan Lovrenović, Gradi-mir Gojer, Fabijan Lovrić, Branko Ču-čak, Admiral Mahić, Jelena Mišković, Borka Erceg, Ivan Klišanin, Josip Mla-kić, Cecilija Toskić, Lars Saabye Chri-stensen, Petar Opačić, Fabijan Lovrić, Rajko Glibo, Danijela Perić Šilić, Ante Matić, Misijana Brkić-Milinković, Amir Brka, Drago Šimundža, Fabijan Lo-vrić, Miroslav Palameta, Dragan Ši-mović, Mato Mustapić, Mira Pehar, Ve-sna Hlavaček, Dušan Duško Bajević

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,NelicaŠKOBIĆ(tajnica)Lektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: 0038736325895E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: 10KM

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

br. 36, glasilo Matice hrvatske Mostar

KazaloLukoPALJETAK:Poklonstvopastira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

AktualnoIvanLOVRENOVIĆ:OtkudHrvatiuBosni? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Iz književne radioniceGradimirGOJER:Rijekasemenisveti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13fabijanLOVRIĆ:Zvonjelica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17BrankoČUČAK:Gumicompišući. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21AdmiralMAHIĆ:Štasveimam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28JelenaMIŠKOVIĆ:Alfa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34BorkaERcEG:Tu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38IvanKLIŠANIN:Pjesme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42JosipMLAKIĆ:Kakoubitizmiju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45cecilijaTOSKIĆ:Mojadobravila. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56LarsSaabyecHRISTENSEN:Polubrat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

OglediPetarOPAČIĆ:KristalizacijamitaizbiljeupoezijiPetraGudelja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73fabijanLOVRIĆ:Bogkaoduhovnaiduševnadimenzijaustvaralaštvuhrvatskihknjiževnika. . 89RajkoGLIBO:Usmenahrvatskaknjiževnostizmeđuanegdoteivica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

Književna baštinaDanijelaPERIĆŠILIĆ:StolačkapjesmaosvetojKatarini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109AnteMATIĆ:ZaštoseprešućujeprvipisachrvatskeikaviceuBosni?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

JezikMisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ:funkcionalnistilovihrvatskogastandardnogjezikasnaglaskomnanovinarskistil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139

Ocjene i prikaziAmirBRKA:Hermeneutikaništavila. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145DragoŠIMUNDžA:PoetskaposebnostisadržajnaprepoznatljivostpoezijePerePavlovića. . 150fabijanLOVRIĆ:Oplemenjenoiskustvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153MiroslavPALAMETA:Štambukshrvatskimubisagama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

ŠkrinjaDraganŠIMOVIĆ:Škrinja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

IzložbeMatoMUSTAPIĆ:HalilTikvešaiNeretva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

Kronika kulturnih događanjaMiraPEHAR:KronikakulturnihdogađanjauMostarurujan-studeni2006.. . . . . . . . . . . . . . . 173

In memoriamVesnaHLAVAČEK:MostarseoprostiooddramskeumjetniceDaneKurbalija-Vican . . . . . . 177DušanDuškoBAJEVIĆ:Hvala,učitelju!. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178

6 | Motrištabr.36,glasiloMaticehrvatskeMostar

Motrištabr.36,glasiloMaticehrvatskeMostar | 7

Aktualno

IvanLOVRENOVIĆ

OtkudHrvatiuBosni?„Zamislite, urađena je Antologija hrvatske književnosti od 15. stoljeća naovamo. Ma, otkud? Kako? Neka mi neko dokaže da su ikakvi Hrvati u Bosni postojali prije 19. stoljeća!“

AkademikMuhamedfilipović

Dootrcanostijepoznatodasujužnoslavenskinacionalizmipokarakteruipo„porijeklu“kulturalni,adasvojraison d’êtrenajsnažnijepronalazeu–negiranjudrugih,uasimila-torskimtežnjamasprambliskihadrukčijihetnokultura.Pritomesujezik(nacionalni)iknjiževnost(nacionalna)uvijeknajvažnijaborbenasredstvaiidentitetniatributi,asvakikonceptpluralizmaikulturnepolifonije–đavokojiokonas i našega narodapleteopa-snumrežuiradinamoglavi.Spiralatogaisključujućegaiasimilatorskognacionalizmazavrtjelasedavno,dabisedokristaliziranogaidejnogizrazaprobilavećuVukovomepraviluSrbi svi i svuda (jedan narod – tri vjerozakona, jedini jezik – srpski).Odtadadodanas,skorodvastoljeća,svisunašinacionalistipoosnovnojinspiraciji–vukovci.Bezobzirananacijukojojpripadaju.Razlike,naravno,postoje–uvremenupojavljivanjaitrajanjanapovijesno-političkojsceni,uintenzitetu,umanjemilivećemuspjehu,usred-stvimaostvarivanjaciljevaiukoličinizlaistradanjaposijanihnaputuostvarivanjatihciljeva...No,idejnoiideološkonačelonegiranjadrugih,oduzimanjadrugimakulturno-identitetnihatributa,ostajeuvijekistoinepromijenjeno.Neizbježnajepojavadasepritomu,kaousvakomideološkominterveniranjuustvarnost,srljausukobstomistomstvarnošću,sčinjenicamapovijestiikulture.Anakraju,uvijekapsurd:tajsukobnikomunedonosinikakvodobro,većsamoprodubljivanjeuzajamneomrazeiproduljivanjekri-ze,nakojusmo,posvemusudeći,naučilikaonatrajnostanje,malnekaonahistorijskioblikegzistencije.

Poformatuipodometimapretenzija,srpskijekulturninacionalizambioiostaonenad-mašen.Nematoganavirtualnomštokavskomujezično-literarnomatlasuštoonnedrži


svojim.Hrvatskijezik?Dubrovačkaknjiževnost,ilifranjevačkaknjiževnostuBosni,kaodijelovi hrvatske književnosti? Bosanski jezik? Bošnjačko-muslimanska književnost?crnogorskijezikiknjiževnost?Ništaodtoga,naravno,nemožebitipriznato!Ili,može,aliuvrhglavekaonekakvilokalni,regionalnivarijetetiintegralnesrpskekulture.Atrebaliuopćepodsjećatinaciklusezlaistradanjakojisu–od1918.pasvedo1992-95-izovakvogakonceptanacionalnekultureredovitonailaziliondakadaseuspijevaopoisto-vjetitisdržavomistavitiusvojuslužbuinstrumentedržave!

Hrvatskikulturninacionalizam-pričanemanjezloćudna,samodalekomanjegaforma-taismanjehistorijskihprilikazadominaciju.Premasrpskojkulturipostavljenobrambe-no,defenzivno,ustavuodbacivanjaanenepriznavanja,jerodnjeosjećamitskuugro-ženost.Ali,zato,premabošnjačko-muslimanskojkulturirazvijastavanaloganonomeštogasrpskinacionalizamimapremahrvatskojibošnjačkojjednako:asimilacionizaminepriznavanjezasebnosti.TajsetradicionalnistavhrvatskogakulturnognacionalizmastubokompromijeniouTuđmanovojpoliticipremaBosniiHercegoviniiBošnjacima,alinenabolje,negonagore.Kaoisrpski,kadgodjebiopolitičkimaterijaliziranudržavnuformu,ikadjebiouposjedudržavnihmehanizama(1941-45,1990-95),nihrvatskina-cionalizamnijepropuštaopokazatinakaznoliceisključivostiinetrpeljivosti.

Historijskigledano,bošnjačkikulturninacionalizamumnogimelementimaimadrukčijirazvojniputumodernomedobu.Onjebitnoobilježenčinjenicomda-od1878.godine,od završetkadugotrajne i apsolutnepolitičke i vjerskedominacije nadpripadnicimadrugihetnokonfesionalnihskupinaurazdobljuosmanskogavladanjaBosnom-nikadavišenije imaoprilikuzadominacijuniti ekskluzivnopoistovjećivanjesdržavom (akoizuzmemoonajkratkikaotičniperiodunutarposljednjegarata,kadase,usreddržavneinacionalnekataklizme, jedan trensanjaloovlastitojdržavibaremna“prostorukojisemožeperspektivnokontrolirati”).Zbogsvegatoganijeteškorazumjetisvemogućedanašnjenacionalneressentimente,frustracijeičežnje;nijeihteškorazumjeti,aliistotakonijeunjimateškoprepoznatijasnetipskepojavekulturnoganacionalizmaieksklu-zivizma,fatalnoanalognogadvamaranijespomenutima,kojiBosnuiHercegovinuništamanjeodnjih,unegativnojsinergijisnjima,stalnodržiustanjupolitičkenedovršenostiinestabilnosti.

Teškosejesjetitidajeitkoikadananekomkonkretnomprimjerusbošnjačkestranepružiotakootvoreniogoljenizrazasimilatorskoga,upravovukovskogatipanacionaliz-ma,kakavsemožeotčitatiufilipovićevomzapjenjenomusklikucitiranomispredovogateksta.Neštoštomoždanetrebaprecjenjivati,alištotomiskazusvakakododajenatežiniivažnosti,jestčinjenicadajeizgovorenpodsvodomAkademijenaukaiumjetno-stiBosneiHercegovine(ah,tenašeakademije!),tedagaizgovarapotpredsjednikoveustanoveivoditeljprojektaEnciklopedija Bosne i Hercegovine.

TezaonepostojanjuHrvatauBosni iHercegovini (paprema tomu i takoatribuiraneknjiževnosti)nipoštonijefilipovićevizumnitiekskluzivitet.Naprotiv,tajstav(prošireninaSrbe)možetečutikaoopćemjestounajsvakodnevnijimprilikama–odtaksista,odprolaznikanaulici,odsrednjoškolacaistudenata,odpolitičara,odslužbenikaizašalte-


ra...Tojejednaodmanifestacijaonogaštosamsvojevremenonazvaopolitičkimmen-talitetomvećinskenacijekojijekapilarnoprožetnacionalizmom.No,onje,akosetakomožereći,nevin(iakosumuposljedicemračne),jerjeočevidnoinduciran;tiljudisuodnekud(!?)primiliovo“znanje”zdravozagotovo,isamogareciklirajukaopojedno-stavljujućuidobrodošluodgonetkunapitanjeozamršenoj(i,brate,teškopodnošljivoj)nacionalnojplurimorfnostiBosneiHercegovine.No,podkrovomdržavneAkademijenaukaiumjetnosti,izustaakademika,kojegaseinačeunacionalnimmedijimatitulirakao“najvećegaživućegbošnjačkogaintelektualca”,kao“neponovljivogineprikosno-venogfilipovića”,čovjekakojisamsebeizjednačujeisBošnjacimaisBosnom,takavstavimasasvimdrukčijeznačenje.Razaslan,pak,putemtelevizijskihstanicaivisoko-tiražnihetničkiadresiranihlistovapoputDnevnoga avaza,ovajsestavzačaspretvarauefikasanineupitanideologemzanajmasovnijuupotrebu,isvizainteresiranitaksisti,prolaznici,srednjoškolciistudenti,političari,službeniciizašaltera...doživljujusnažnupotvrduijednostavnorazrješenjesvojihnedoumicasnajvišega,neponovljivog i nepri-kosnovenogmjesta.GovorećioSarajevu,čijaseglasovitamultietničnostmoženaćijošnaosmrtnicamaipogrebima,arapidnokopniizrodnihlistovaiškolskihupisnica–nijeteškozamislitištotakvapedagogija,školskaimasmedijska,znači.

ŠtojeshrvatskomknjiževnošćuuBosniiHercegovini,čijeuobličenjeuedicijutolikouzrujavaakademikafilipovića,ištojetosHrvatima,zakojetvrdida“nisupostojaliuBosni prije 19. stoljeća”?U redovnom i dopisnomčlanstvuAkademije imanekolikovrsnihznalacakojibitosvojemukolegi,aiširojjavnosti(štobibilovrlopotrebno,aličemuse,znajućimandarinskeobičajeiketmanskenavike,netrebanadati)moglikom-petentnoipriličnojednostavnoobjasniti.

OBosniiHercegovini,oidentitetuHrvatauBosniiHercegoviniionjihovojkulturi(iknji-ževnosti)pišemvišeodtridesetgodina.Naraslojetounekolikoknjigaesejaičlanaka,izmeđuostalogaiutematskiposvećenuknjigu(Bosanski Hrvati – esej o agoniji jedne orijentalno-evropske mikrokulture),ivrlodobrosumipoznatesveambivalentnostitogaidentiteta imrtvouzice tehistorije, baš zato štominikadanijebilo zanimljivoapolo-getskoiidolatrijskopisanjeo“svomenarodu”,alijest-problemskokopanjeikritičkoistraživanjejednemaleizaturene,pomalobizarneaipakživepovijesti,kaosastavnogafenomenabosanskohercegovačkog, južnoslavenskog ibalkanskogkulturnog ihisto-rijskogpanoptikuma.Uvelikoj izamršenoj,katkadtragikomičnoj,češćesamotužnojpričiofluktuirajućimidentitetimainjihovim(samo)nominacijama,HrvatiuBosniiHer-cegoviniuopćenisuusamljennirijedakslučajmijenjanjaimenanaburnimpovijesnimraskrsnicama.Moždasuimpotomenajsličnijibaš–Bošnjaci-muslimani.Da,dopolo-vice19.stoljećaHrvatiuBosniiHercegovinipretežnosamisebeimenujuBošnjacima,moždazanijansuiljubomornijenegobosanskimuslimani,kojiimajujošjedan,mnogomoćnijielemenatidentiteta–političkiosjećajistovjetnostisTurskomcarevinom.Umje-stonedostojnihiznanstvenoneodrživihnaklapanjaotomekako“HrvatiuBosninisupostojali”,bilobimnogoznanstvenijeiakademskijepitatise,istraživati,iliinicirati(zaštoneuAkademiji,kojajebaremnominalnojošuvijeksvebosanska,„državna“?)istraži-vanjaotomekakoizašto,ukakvimsvepovijesnimokolnostimaisocijalno-političkimprocesimajedošlodotogadauBosniiHercegoviniu19.stoljećunijebilomoguće


oblikovanjezajedničkog,bosanskohercegovačkogpolitičkogidentiteta,negojerazvoj,napodlozipredmodernihetnokonfesionalnihgrupacija,krenuoutrostrukonacionalnodiferenciranje.Nisusamoinisuprimarnozatobiliodlučnikulturnopreporodniinacio-nalnooslobodilačkiutjecajiizSrbijeiHrvatske,kakoseuobičajilopaušalnogovoriti(abogmeiuškolamanaučavati).Nemogućejeinelogičnoizspektratihuzrokairazlogaisključitiunutarnjebosanskohercegovačkefaktore–usocijalnojiekonomskojstrukturi,teunespremnostigospodarećemuslimanskepolitičkeklasedadjelatnoistvarnopri-hvatigrađanskuisocijalnuravnopravnostinovjerneraje.

Nisuse,dakle,HrvatiuBosniiHercegoviniodnekudpojaviliu19.stoljeću,kakoka-fanskidrskosugerirafilipovićevizraz.Postojeonitustoljećima,nosećisvojbosanskiisvojhrvatskiidentitetkakonajboljeznajuiumiju,zovućiganastotinuijedannačin–slovinski,ilirski,slavobosanski,bosanski,hrvatski,jerjetolutanjeitraženje,itaperio-dičnanesebeznalost,prirodnaizakonitakodsvihovakvihmalihnarodakojimahistorijanijebilasklona,aipakihnijesklonilashistorijskescene.

Aknjiževnost?Razvijajućiseod16.stoljećakao,makarimarginalan,svakakointegralnidiogolemeprotureformacijskeevropske literature, franjevačkaspisateljskapraksauBosniodigralajeutemeljiteljskuuloguubosanskojknjiževnojhistoriji,a istovremenojebila živim i djelatnimdijelomstarije hrvatske književnosti, predstavljajući, dapače,ključnuuloguunjezinomejezično-literarnompovezivanjuiintegriranju-odDubrovnikaiDalmacije,doSlavonijeidanašnjeVojvodine.Pakadasegovoriohrvatskoj književno-sti u Bosni i Hercegovini,ondasegovorionečemuštojeitekakotipološkiikulturalnoegzistentno,aštopodrazumijevaiafirmirabaštuistovremenostiuzajamnuinkluzivnosthrvatskoga i bosanskohercegovačkoga književnopovijesnog identiteta. Sablažnjavatisepredtomkulturalnomčinjenicommogusamotvrdokorneunitarneduše,ljutiprotiv-nicipluralnostiipluralizma.

SvojufilipikuoHrvatimafilipovićjeuAkademijiizgovoriopovodompredstavljanjanoveknjige-Bosanski duh lebdi nad Bosnom.Udaraonutojsvojojautohagiografiji(i)namojumalenkost,itosdvijustrana.Sjedne–zbogtematiziranjamogućnostikonsoci-jacijskihrješenjazauređenjeBosneiHercegovine,sdruge–zbogradaufondacijizaizdavaštvo.

Većjeotomeovdjebilogovora:razgovorokonsocijacijskimmodelimaiaranžmanimajedanjeodintelektualnoiteorijskilegitimnihnačinapromišljanjamogućihizlazaizpot-punepolitičkeblokadeukojojBosnaiHercegovinastojisvevrijemeposlijeDaytona.I:pokušajotvorenoga,netabuiziranogsuočavanjasprirodomistupnjempodijeljenostibosanskohercegovačkogadruštva,tetraženjanajadekvatnijegaustavnopolitičkogrje-šenja,skojimbinapokonmogaobitiotvorenprocessanacijeikonsolidacijetogadruš-tvaidržave.Sveto,pak,uformislobodnogajavnogiznošenjaindividualnihstavova,koji,osimsvojomuvjerljivošću,nikoganemoguničimobavezivati,jošmanjebitibilokomunametnuti.Međutim,vrlojeindikativnodaseujednomdijelusarajevskejavnosti(jošviše–polujavnosti!)isamrazgovorotomeinkriminirakaoantidržavnaiantipatri-otskarabota,apojamkonsocijacijevećjepostaonekomvrstomideološkogabauka.


Najdaljejeutomedoguraofilipovićuspomenutojknjizi,gdjemuužasnosmetaupravojavnost,tojestčinjenicadasuDaniorganiziraliiobjaviliraspravuotome.Nakonsoci-jacijuinasveljudekojiseusuđujuonjojpisati,ameđukojimajemojamalenkost,neznamzašto,zafilipovićaposebnoopasna,onsručujesumanutekonstrukte iopakeideološkekletveunajklasičnijemukomesarskomstilu:“umivenaverzijaherceg-bosan-skepodjele i konačnogkrajaBosne iHercegovine”, “model (...) što suganametaliKaradžićiBoban”,“modelkojegsučetniciiustašeželjelinametnuti”...

I,sad,što?Branitiseodovihdivljačkineistinitihideološkihdenuncijacija?Nakonsvegaštočovjektekstom,javnimčinom,načinomživljenjadosljednocijelogaživotasvjedočiizastupa!Sdužnimpoštovanjem,možeteseslikati,gospodineakademiče!NikakvamidozvoladaslobodnopromišljamprošlostibudućnostBosneiHercegovine-mojezemlje,unatočsvojzagriženoj intolerancijifilipovića i filipovićâ -nikadanije trebala,najmanjenjegova.

Usmiješnopretencioznojpozi“Bosna iHercegovinac’estmoi!”,Muhamedfilipovićsebevidikaoposljednjibedemobranedržaveinaroda,akaoalternativupodlojiopa-snojkonsocijacijinudisvesamepseudohistorijskeidealizacijeifloskule.Štoje,dakle,premanjemurješenjezaBosnu?Evo:“Povratakistinisvogpravoghistorijskogbitka,istinisvojehistorije injenogautentičnogmultikulturalizma”, “ponovnouspostavljanjeonogredastvarikojijojjestoljećimaosiguravaonormalanživotihodkrozhistoriju,bezvelikihpotresaineslogemeđunjenimrazličitimstanovnicima”.Kadbismoizanemariliiluzornostprijedlogadasepolitičkouređenjezemlje,poslijesvegaštosesnjomiunjojdogodilo,udesimitskimpovratkomnabilošto iponovnim uspostavljanjembiločega(što se zanemariti nemože, ali, eto, nećemo inzistirati dalje), ostajeda seupitamo:što je“pravihistorijskibitak”Bosne,koja je“istinanjezinehistorije”,kakav je tonje-zin“autentičnimultikulturalizam”,aosobito–kojijeto“redstvarikojijojjestoljećimaomogućivaonormalanživot” itd, itsl... (Naročitosudražesnioni“različitistanovnici”!Nocomment.)Ada inepitamo:kakvimnačinima ikojimsredstvima je tajpovratak(ne)mogućeostvariti?Uz kakav stupanj suglasnosti “njenih različitih stanovnika”? Ilijeto,možda,zapredlagačairelevantnopitanje!Zar jedoistatakoteškosmoćimrvusocijalneimaginacije,etičkeosjetljivosti,obziraspramhistorijskihfakata,padaseuva-žipostojanjedrugih,drukčijihperspektiva,izkojihbajkao“normalnomživotu”i“redustvari” izgledasasvimdrukčije,mnogooporije?Htio tofilipović iline,vidio to iline,sposobnostzaprihvaćanjepoliperspektivizma,jednakouodnosunahistorijukaoiuodnosunadanašnjepitanjepolitičkoguređenja,trajnijetestopstankabosanskoherce-govačkedržavneidruštvenezajednice.

Štosenakrajuoovomemožereći?Pokušatćutoovako:akokonsocijacijskimodeliinisunajidealnijioblikdemokracije(kaoštonisu,ikaoštojeusvimraspravamaštotoli-kouzrujavajunašegaakademikauvijeknaglašavano),najjačiargumentzanjihpostaje–samfilipović,odnosnonjegovavizija “normalneBosne”! Inače, jakoseuobičajilodaoopasnostiod„podjeleBosne“govoreoni,kojisvojimekskluzivizmombjelodanopokazujudajeneznajuineželedijelitisdrugima.


Napokon–fondacijazaizdavaštvo.Akademiktukonfabuliraonekakvoj(mojoj)silnojmoći,“filijacijamaunekimhrvatskimcentrima”,o“konkubinatskimodnosimasNapret-komiMaticomhrvatskom,kolikoisPreporodom”.Tkogodmemaiizdalekapoznaje,nasmijatćesenaovenesuvislostiiizmišljotine.Stvarjetrivijalna.filipovićevjeizdavačprije četiri godine, dok sampredsjedavaoUpravnimodboromfondacije, poslaonanatječajprijavuzačetverotomnifilipovićevautorskiprojekt.Uzprijavunijebiloglavnogelementazaodlučivanjepopravilimafondacije–cjelovitogarukopisa.Odgodilismoodlučivanjeoprojektudoknedobijemorukopis.filipovićjeuštampibijesnoreagirao.Mogusamoponovitionoštosamtadanapisaoumjestoodgovora:“Svebi,dakle,sopaskamaprofesorafilipovićabilouredu,samodasu–istinite.Prvo,štosetičekri-terija,okojimafilipović ‘priznadasumunepoznati’,sasvim jeunfair insinuirati toujavnostinaadresufondacije,jeronisuobjavljeniuštampi,čakuistomlistuukojemuprofesornastupa(Dnevni avaz,o.a.).Drugo,štosetičefilipovićevihprojekata,ovakokažučinjenice:njegov izdavačprijavio jenanatječajfondacijefilipovićevuHistoriju duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovinekaodjeloučetirisveska.Odtogasamoje otprilike jedna četvrtina bila u formi gotovoga rukopisa. Stav članovaUpravnogaodborabiojepotpunojasaniprincipijelan:takvodjelo,kadbudenapisano,bitćevalo-riziranosrespektomkojizaslužuje,bezobziratkotadabude‘sjedio’uOdboru.I–tojesvapričaofondacijiioprojektimaakademikaMuhamedafilipovića.Štosemenetiče,biosamiostaoiskrenifanraskošnogadarausmenogapripovijedanjakojimjefilipovićobdarenkaomalotkomenipoznat.Sodgovornimradomufondacijizaizdavaštvoto,međutim,nemanikakveveze.”

Uknjizifilipovićnajednommjestulamentira:„zijanio[sam]ionomaloštomipripadanaosnovumogpisanjaštonisambiomiljenikfamoznogOdborazafinansiranjeizda-vaštva“,optužujućiGavrilaGrahovca imenezasvoje„zijanjenje“.Srećompo istinu,činjeniceopetgovoresasvimsuprotno:usljedećimgodinamafilipovićevisuprojektiposlaninanatječajsasvimpotrebnimelementima,valoriziranisuuuobičajenojproce-duri,iautorujeudvanavratapripaohonorarodukupno12.500konvertibilnihmaraka.Tolikootome.

(PrenesenoiztjednikaDaniod24.11.2006.)


Iz književne radionice

GradimirGOJER

RIJEKASEMENISVETI

KrozrašireneprsteognjeniPlamrasipaseunezasitnostiPrijesansekruhuzdiženaMrtvojsvadbimajkemoje

MeđunožjekaooltartrajućiUvremenurasipaplodnutrineAzagašenažeđostrvljujeseNamrviceLađaranaSvetojrijeci

TihotrajuritualisnivanjaUkotlinisparušenogvrijesaKliktajseprošlogisadašnjegMiješaitražismirajaznak

RijekasvetostinašihparenjaOpetseunebrojeneviroveSamoćerastačemjerećižudnjuKljaštrećiuspenjeoltaruljuvenom

TrajeosvetapodlauRajuTrajeiuPaklunašemzemnomToserijekamenisvetiSvetošćuLađaranavodisvetoj

TRIPTIHZAMAKA

OnsejednostavnovraćaUsvjetlostkamenitogdaždaOnsekiklopskihihoćečuduMjerenjavremenamjeromnašom

OnnijeniodlaziousanSanjaojesnoveosnenomneprolazu

(Iostaotrag-hujvremenaIsna...)


ALEJA

StalahtitimevodemeđuriječjuIopetzboreneštoostariciStaricajeputnicavječnaŠtosebrezipovjeravanapolaputa

AnjenaistinaštozazivaBogaisrećuAlejajebeskrajna

OnasekorijenjusvomuvraćaNjenmeBogzovekaoherojVrijemeseosipaaalejaTrajeuovojpredstavibezpočetka

SVATKONOSIZABORAVNOST

PatronnašecrkveskrivenUmozaičnojigristaklenacaIzApsideeuropskiseponašaUshitanjeinedodirljivTragičnodalekikomičnoNamblizkadumimohoduIzgovarasvojukazuozaboravnostiAmisvivjerujemoifilistarskiZaboravljamodaplamistineHvatanašzaboravkojipostajeRelikvijauovomvremenubešćutnosti

MLADAMISAZAJASMINU

JaćunaučitimolitvuMolitćunaIslanduMolitćuinaRtuDobreNadeMolitćuibitimladomisnikomSve....DokJasminaneugledaKrista

RUKE

(maestruĐiđijuŠuteju)

RankoMarinkovićnapisaojeProzu«Ruke»amismoVoljeliRankainjegovuprozu

OndajeumojživotsGlazbomiteatromspoznajaOrukamapostalajasnom

OndasamtajkrešendoItajpijanisimoćutiobeskrajemGlazbeihujnihgrimiza

RukesedižuispuštajuRuketrajuzaustavljeneUtrenubeskrajaibezvremenosti

Ruke,ahruke,oneodajuOneposvećuju,oneosvećujuRukesklopljenevole...


ZEMLJOPIS

ZaštoljudskoliceimaHrapavostpakostiZaštookosličizrcaluNašeduše

ZaštoputnicinašihsnovaPrekidajuneizvjesnostZaštotvojaborazrcaliuSvibanjskojsilueti

ZaštogodovisgoblenaNašihuspomenaOdlazeuhrapavostIodsliktvogahira

PosljednjisegolubprestrašioJergodinaovapakostPodcrtavaisnažiuDušamaštolikuju...

PosljednjigolubstaništetražiUgodinamazemljopisnoodređenogPoretkapromjenadušekojaNesklonaživotučilionkrajno.

LIPASRPANJSKA

UživotukaoiusmrtiUdanukaoiunoćiJednakodotičeklepsidruTamudraženaocvaleprošlosti

UperivojnjenogsnahujTajanstvendolazikasnoPodrhtavaigasisvijećuranuOpijenusladostrasnimklikom

TosegasežudnjeisniToseostvarujekletvanjenaJednakokaoštotrenTrajeudahulipesrpanjske


KONAcIGRE

(uspomeninasvehedonizmeZoranaBečića)

IgrasenastavljaKnežeIgraseigrasvejednakoIgra«Vabank»,naživotismrtIgraKneženikadposustatineće

OvojenoćtvojihčaranjaUposljednjojčašivinaNedopijenojuzrelostimuškostiItrajanjudjetinjihsumnji

IgrasenastavljaKnežefjodorovseMiškinkladiNaSmrt,naživot,naSebeAletmušiceprekidapucanj

OvojestdobaumiranjaIdobasnivanjauljepoti

(Čuvajseonostranihgatki,JerKneževečeraposljednjatraje)

OPSJENABOJE

KaorazočaranislikarŠtobjelinuslikatvojuJasepovlačimnarezervnePoložajebijelihoplošja

SlutimrujanduginogzrcalaIključeveoddvorcaUditirambuštoklijasavZaronjenulišajeveialge

SlutimtuopsjenubojeTajkriknemoćislikeItajrazuzdanisrpanjskiNokturno,savpijanodnesna

DvoracserušipodpogledomNašimišumombijelomOdzabludatvojeopsjene(Kojatraje...sveudiljtraje)


fabijanLOVRIĆ

ZVONJELIcA

Najasanzovsenašečuvstvodižeohrabrujućiritamkojislijedi,misaopratitaktoveistiže

zapisatisokštosamsecijedi

iznepoznatograđanjauvoću.Tatajnaritmauzdignutaspleenomizranjanježnogušećisamoću;

svjetlost–teknosačnadnjenomtoplinom

doksvakijojkorakpratijasansklad.Kudaćemisliakoneurime?Vedarjeosmijehbiserjezalice,

pjesnikriječimagradivječnigrad-skupljazagnijezdorasuteširineuritamriječinovezvonjelice*.

Knin,16.srpnja2006.Nedjelja,8:46sati.

• zvonjelica–sonet(premaLavoslavuVukeliću).

NUEVOMUNDO*

Gugutkasejavisprvimsnopomsvjetla,otključamipjesmomprobdjevenesate,

cvateunutriniželjazaživotomovimnovimsvijetomkogkliktajiprate.

Tekkadsvesebudimeneshrvusnovi,ispodmaskenoćiostalesumisli,stisliseslogoviuriječimapjesmetopli,tekrođeni–usvijettekizišli.

Idejajesvjetlourudnikuumaukompjesnikpratitankužicuzlata,

potplatamukrhka,kroznjusedrakapne,

uvječitombijegu,varajućismrt,škrtusvomesvjetluznalacodzanata

lijevariječiukalupezlatne.

Knin,10.kolovoza2006.Četvrtak,7:37sati.

• Nuevomundo–novisvijet.


ADALTAREDEI*

Teksamokorakuprazninizvoni,metalikamensvečanihodznače,svlačeseprvesvjetlosnekaskade

savinogradanageOfelije.

Svjetloitamauzimajuprostorioblačegaigrivošćusjena,tekuspomenatražinadahnućeuotvorenojzbircipoezije.

Nahladangranitkoljenasusvikla,prstenvećslijedisakramenatsveti,tamjanisvijeće,anđeoštoleti,

nadnašomsrećomcvjetnaraskošniklaimislim:štoje?Hoćuliletjeti

kadsmrtmenaputvječnostipodsjeti?

Knin,12.kolovoza2006.Subota,21:57sati.

*Adaltaredei–koltaruBožjem.

PAROLEDIcOLOREAScURO*Ocu

Mračnesumisli,ljepljiveiteške,svegrozomorne,slicimaštopate...Dolazekadačovjekonemoća;korakomjezečuvstvenonavrate.

Ubezizlazuružapaklaplamti,Dantetuskladaritamonestanku,embrijseboriudahnutikisik,ujajekljuježivotunastanku,

amračneslikenikakodastanu,tornadomaskiopasnosebližionomekogasnovivećsustukli...

Prolazimtako,zagledanustranu,lijekjeudžepu,mračnemislikriče:dolaziškasno–većsugaodvukli.

*Paroledicoloreascuro–mračnemisli(DanteAlighieri:Božanstvena komedija

– Pakao,III,10).


cAffEPIccOLO

Uistovrijemedolazeareklobisenisuznanci,

svakisasvojompričomsjedaiznovasvježom–kaostranci.

Trebaubitivrijeme,drugosedešavasamoodsebe,zazgodantrenutakseživizanimljivostiipotrebe.

Ratnicisunabojnompoljustidljivijiimanjedični,

promatračneznauzkogastat,

društvanceimasvojuvolju,takvomsurazgovoruvični,zaistimstolom–bratjeibrat.

Knin,15.kolovoza2006.Utorak,11:11sati.

ČIOPE

Zvijezdeuzdencuojutrenomblijede,rišuscenunovunatrapezuplavomtočkicečiopa,preživjetitreba–letjeti,letjetiusmislupotreba.

Uhitnji,škaramarežuplahtusvježu,jatimice,svakausvježinileta

kukcimasehranidignutimputneba–letjeti,letjetiusmislupotreba.

Zrakomštostrujipronosiseskladba,zanekogtajanstvo,nekomeobilje,tekupornožiljekrošnjusnažnučeka.

Lete,takoljupke,poputsuvenira,usmislupotreba,strehipodokrilje–gdjezajednoživeuzljubavčovjeka.

Knin,19.kolovoza2006.Subota,7:17sati.


RAfTING

Kadseushrvuslapoviipjeneihuknadglasaslušniceiptice,

rasutekapiogrlicevalasvježinomprsnuoznojenolice,

tadveslotražioslonacupraznom,svakisemišićpretvaraustrunu

kakobičamacvođenčvrstomrukomstigaosretnoželjenomnaumu.

Upsihispavaosjećajzastrahom,opasnostimaštosamsebitvori,čovjekjetakavdagapropastvuče

usvojuljubavoptočenuprahom,svedoksezadnjimprašnicimabori,

iznebasrceželidaizvuče.

Knin,3.listopada2006.Utorak,10:00sati.

PROLAZNOST

Oduvijekmladostželipokazatisnagu,nekismionipothvatnahridinamasmrti,vrtisemaglicamaposljednjanitživotakojuodmatakosturkrozotvoreneškare,

stalesuobjenogeiprijetlanačvrstodokprvikorakzvonipuninomopravdanja,sanjastabljikaruženajčuvstvenijimirisnaogrlicirosepodgrlomkrupnogcvijeta,

ljetaprolazeanepomislisenaekvinocijinavegetacijukojabidobrodošlačovjeku,njegovemijenetrajubezsklonostiireda,

kadshvatijesenikudatosokovitekuvećmujepogledmutaniljubomornogleda,drskostnekogmladićainjegovsolsticij.

Knin,9.listopada2006.Ponedjeljak,15:45sati.


BrankoČUČAK

GUMIcOMPIŠUĆI

Svedokpišem–misliosi–dajabrišem.Jabrisanjempišem!Kadacrtam–vidiosi–dajabrišem.Jagumicomcrtam!Gumicompopismu,gumicompocrti,okočegsepismokaocrtežvrti.Japišembrisanjem,jagumicomcrtam.Amislimdisanjem,amislimdisanjem.

Sarajevo,24.6.2006.


NAĐENUSAPUNUZAČISTORUBLJE

Dovoljnajetvojauvredadamenagnausapunicuzapranjeveša.Tvojamuška,šovinističkasvinjasadjeoribanauzprvupomoćkaustičnesode,kodubranihkomadićaizsvinjokolja.Masnijihodviceva!Čistkaoguza,sijamsvježinomčaršafa,jastučnica.Upletenojkorpigornjegvešaičarapa.Osobiterobesmirisombivšekiše,unakrsnihvjetrova,cičećegmraza,dasevrelokamenjenoćurastajeupustinji,odsrcasvoga,hladećise.Brzinomsvjetlosti.Kadtisrcempuknem!Kuda?Koji?Milimoji.Ponosantidolazimnasistematskipregled,maknuvšiuvreduzatvojdivljinjuh.Hej,vidi,kakosumiporeproširene,kaojatougašenihvulkana.Mogaobihte,ovakoodnjegovanzamolitidamepriličnouštirkaš,dabismostiglinavečerašnjupremijeruBovarijevegospođe.UkolikosugospodaČarls,RodolfiLeonodsutniizkabinetazaordenje.Kuda?Koji?Milimoji.

Sarajevo,26.6.2006.


UJAMIcITVOGOBRAZA

Skrivenujamicitvogaobraza,glavunepomaljam,odtrošneteorijeodraza.Neksejaušutim,konkretnoprećutim,jamicauobrazunamenesluti.Kadasenasmiješ,protegneseprobuđenapostelja,kadasemrštišpucajumikosti.Kobisenadao–bićeveselja.Vrisneš,li,padnužaluzineprekolica.Skrivenujamici,avidljivajamica.Svježeleglo,tvogasvježeglica.Dobrosedržitvojajamica.Ovdjećutečekatidokdignešzastore,dokneostarišdoprvebore.Čekamteuaneksu,daspustišzastore.Zasadserazmeći,jamicommaši,kažimi:„Sjaši“,reci:„Uzjaši“!stadohnatebe,modarulicu,natebeslabašanitvojujamicu.Prestani,Anđelka,jamicompozivati.Uljubavsamup’o.Tumijebivati.Nemojnamjamicuničimumivati.


POSLJEDNJAOSOBINAPEDAGOŠKEPOEME

Uovomrealizmubezobala,društvasljudskimlikom,sdvanaestmjeseciatrinaestplata,gdjeinženjeriljudskihdušavršeselekcijuviškavrijednosti.ZaštoondatolikemajketukudjecuPredzebramazaprelazpješaka,prekoopasnihulica?UbijajuBogaunjima,jersumoglapostradati.„Uštagledaš,magarče“.Odmajčinskihsušakapomodrilibogočovjekičovjekobog,ispredMinistarstvasaobraćajaiveza!UstanjusamHristosazamislitikaočlanaHorabečkihdječaka,kaokadetafudbalskihuzdanica„Juventusa“,kaodječjegambasadorapri„UNIcEf“-u,vodećibrigezaručice.Trebase,majkemi,takospremitikaodaćestogodinatrajatimir,kaodaćesutrapoćistogodišnjirat.

Sarajevo,24.6.2006.


WASSERMANN&WHYTMEN,WELcOMEWüNDERKIND

Trimašineimam,kötrizlatnejabüke,držimihpödkljüčem.Djecabježeödküće!Swasüpismakörištena,ütüčenaslöwa,üwremenaöwa,slatkeslöwnegreške.Čitalokönapisanö,üzkönja&pješke.Őstalisunewininekislowniznaci,daihdobrimpömenem,prijenegöbacim,böcüümöre!Zatwörzamü(Q),čöwjekköjidöziwa(Y),neštöswimapöznatö(X),šümaweprapöziwa.Blizanciüwesternü(W),biljegzamagarce.ünütrajeneköjöš,Öčimüisköčile,izwanajezadahlöš,öčiseüköčile.Krözpüstinjü&prašümü,dügönasjewödiö,mjenjačpseüdönima.Ködnaskadtemena,tektetadaima!Kraljewstwözakönja,nafticüzahranü,palerinüPüskinü,deuxümachinü,sweümaterinü.


DOMALAPETELJKA

Jednogovori,drugomisli.Možešuvjetargovoriti,mislićuštamisliš.Tućemosenaći.Natojsredokrači.DrugimpričajdajeovoZlatnodoba.Kakvetije,utom,valjanostisrebro.KadsepustivratismosDruštvaizobilja.Sušnapeteljka,suvonjavorebro,izčegaježenskostisticala.Štajesmojimarivalimazadoplatak?Nepričajštaćesedesiti.Nikada.Bićekakosanjah.Plodspeteljkepada.Lakosesamnomuputnonagoditi,izmaćikorijen,plododgoditi.Uščuvajtehipnozezapospane,šefe.Nikadsenijebilolakšeizgubiti!Ubrodskipodupadepeteljka,kaodomalisuva,kaopalikuća.Ničimjenisamuspioiščeprkati,izmeđudasaka.Zalihjekatranomivoskom,tekkadsepčelevratišespašebagrema.Damijesavjestčista,štoništanijeisto,štonitinisiista.Trebalasi,brate,makarmajcidasejaviškakoodumireš!Račvastairazroka,kaoneželjenijadacizkajganeskupesvetogPetra.Kadbihznaonačindatemakarpreznojim,bilabivijestgetuisvodu.Domalapeteljko,ubrodskompodu.Sčime,ovo,predkraljaDavidadaistupim.Sčime,ovo,domala,dateiskupim?


BLAGOONOMKOJIMEOcRNIO

Rodilamupšenicabjelica,dječjasobicasmijehamupunabila,kćerimusezačestiteudavale,asinovizapametneilijepe.Izboljihkuća.Obilazilegabolestisvake,stokamusebliznila,jajamukokošijapodvažumancetauljuscinosila.Onome,kojimeocrnimeđuljudima!Gdjerukumetne,danovacauvijeksebinađe,nakockidobijekiridžije,odsebeimućnije.Ipolitičkorukovodstvo,moćnokolikoidržavanam.Onaj,kojimemeđljudimaocrnio!Gdjeposadi,damunikne.Gdjezapjeva,datražejoooš.Gdjepopije,danatpije.Gdjeprdne,dazamiriše.Kojimemeđljudimaocrnio!Blagotijeonom.Blagotijeonom.Štomemeđljudima,ljudskiocrnio!


AdmiralMAHIĆ

ŠTASVEIMAM

ImamautoOgromniautosvolovskimočimaUnjemudjevica-striptizetavibracijemesapretvarauprozirnumećavusilnicaAutosamparkiraokrajgolerječiceijednogstarogmostaštostoljećimakiselinogeuvodiImamstoizletničkiananjemu:termos-bocunekolikojabukarumenisendvičcigareteimalosalamenaslaganepokikirikijuavjeruj:kikirikijeoguljenrukamamojedraganeImamihotelutrstici«Platiinestani»ImamiprijateljekojinemoguplatitikartuzanogometnutekmuuneutješnomproljećupasepenjunastupreflektoradaposmatrajuotajstvoproljetnogsutonaImamimajkukojauvijekdignuteglavebrišetanjurAnjuzaljubljenogledajudvijegranebeharaiuzdrhtalaružauvazi:jeroneznajuzaštojemajkaopremljenakosomfluorescentnimočimanosomizubimaibrzinomsvjetlosti


ŠTASVEIMAM(2)

ImamipredavačepodzvijezdamaštodrskootvarajumojeočiiakosuonevećširomotvoreneImamsvojspomenikusebiodmramorabezbolanitustižemsastrahom:Teškojesebimrtvomdoći...Imamigrad,korijenmuusredneba,imanebeskeulice,piramide,magoveiprosjakenaravnodušnimstepenicamaImamialkoholnesale–onesuogromneImamimuzej–tamojevrloneozbiljno–slušamozbiljnumuzikuizkosturaImamizatvor–tamojevrloozbiljno.Idraguljnarodniimamusrcu–jaganevidim–aliznamdagaimamImamiLjubavutomdragulju–jajenevidim–aliznamdajeimamDaimamsvedokmladićunosisunceutramvaj.Mladićunosibebuutramvaj.Najbožanskijiteret!Imamnjegovubebu.BebicajeTao-Te-King.BebicajeKopernik,HajgensiGalilej.BebicajeKonfučije.Imamnjihovebebe.Nekaneznamštaslijedi.Znamnajboljeplodovesaplemenitihvoćakapravdeiljubavi-Mjeračnadalekojvagiznasveodgovore.


LASTOVO

Dugosampješačiokristalnimotokomsvakilistaksviraojeharfuasmrčikaješaptalakaoflauta:smilujsenaslabostmržnje.

Šutimkaomokridolpokojemjeoblakpao.Nikadnebijahlednizavidnik...Nevidljivojljepotipredamnomdahjestao!–gdjeje,odmoguzdisaja,većipravednik?

Ljubimeterštousrcunjenomhuji,ljubimnjenegrudi,dvazvonikausamoći!Rasulasenjenakosapooluji–KrozsmrtćesamostidljivaLjubavproći...!


UVRTUKAKTUSOVOM

Ukaktusimaživimdrugačijeodsvijeta.Sviđamiseživot,nikaddotaknutnadmenomprazninom!

Nakoraljnojverandiprebiremharfuodsunca:Ožiceharfe,uslišitemolbuodlomljeneigliceuvinu:

dasekrozmorskivjetarvratimtamogdjesamodsebeodsječen!

Ukaktusimacijelidanjedahomplako–Velikatercazrikavacaridalajejednako!


UŠUMITANKASTRUKA

Tojetankostrukašuma.Svjetlomprosijana.Ušumijaijelen.Sjajnekoremladihstabala,licanetaknutihdjevojaka.Ušumiciklamanazelenomplaštuijutrosašeširomjošnaglavi.Hoćudaljubimciklamu,aciklamumirišejelen.ciklamajekleknulaprednogepaprati.Kleknuoijelen.Nakrajusebacimuzagrljajjutrukomskliznesaglavešeširi–suncebljesnupunimlicem.Sačekaćudajelenodejerkoznavjerovatidajeovosvenašeidanijenašezbogsjajakojimzrači–tajseskršitinećekadgastigneropstvo,jerpostojipodsvodomkojiseznarasvijetlitiodpalidrvca.

Šumorširokoglišćamehrabri.Krozzovinopoljeneprohodnodoćićudoblistanjadjevice!Dahpreobrazbejeokodjevičinastruka...Njenoblistanjetojemokrolišćeušumskojtišini!IzmokroglišćaizvadiosamrogjelenaAjelenjepromakaoizmeđuzoreismrti...Njenoblistanje–tosuslapovištomilijunizlice!Itakotrijezanipijan,kaoOrfej,usudzavjeretrebapodnijeti,zavjeremesnogcarstva...

ciklamu-djevicujaneljubimzbogmirisnedivote–njenomokrolišćeušumskojtišinitosamja–jaljubimunjojsjajvječnosti.Neprolaznostmožebitisamoovakrasota!Svjetlućajućimsjenamaprosijanojtankostrukojšuminazdravljam:Daneizdasvojusvjetlostkaoštonijanećuciklamu!Dabukmojedušeuvijeksepjenisvevišnjomljubavi!DaputujemkroznjenotijelodokseovajnestvarniživotuStvaranživotneulije!


KOLOČEP

Nogeumoru.Kućeuzelenimudubljenjimaplaninskogvijencajošbacajuzlatnemrežeudnomora...Kaodasamosuđensamodagledam!crniježpomjeraiglicepodosunčanimlelujanjemprozirnevodesivaalgapipcimapleše...TravepodmoremmašuOnoštoizroniizmorazlatnojeisvježe.SasvjetionikadozivamdjevojkuArhitektprostranstvasešalisamnomumeni.Ajaljubimstjenovitozdravljeiskušenja–jermojadušaletikaljubavnojdaljiništonježibol,dokplamenkrajnjidostiže!Lastavicesuumunjevitomletukakamenimplatnimabrdakaodaćesrcesmrskati.Trebabitipriseban.Uuvaliukojojsamplivaozamijetiosamcrvenuribicuirekaotriželje.Daizbistrimnagon!Dasukriladušeodsvjetlosti!Dauronimdodnasnovadjevojačkih!...Valprekrivanoge.Parovisemažuuljem.Bijelistaracsaštapomsilazinizstubište,svakimukorakizgovara:DobrojeVječno!GolodijetespospanomkapicomnaglavikoparupuupijeskuRumennadotocima!Usutonuprestajudugipoglediizmeđusamotnikailjepotice.Iodjednomkaodajesutonispalioraketu-svasusvjetlazadrhtala!


JelenaMIŠKOVIĆ

ALfA

UMIJEĆERIJEČI

Riječisumostkrhkagrađevinarijetkinjomeznajuhoditibezdajesruše

Riječisustazakojazarastaakosenjomedugonehodi

Riječisutuisvejeriječamiidalješutimo

BEZRIJEČI

Pitanja,tolikapitanjapostavljaš,dječače,Jesilisigurandaćešmoćipodnijetiodgovore

Nisuslatkeusneštofineriječizborenegoonekojeistinugovore

JavasljudenepoznajemGovorimistinu,dječače,zatosamsama,zatošutim

Sadzbori!Šutnjomnećešprepoznationogatkoželičutiistinu,tkoželidagovoriš

JasamidalješutjelaOnnijenastaviogovoritiAipak,finosmosesporazumjeli


LIcEMULIcE

CIJELI ŽIVOT UČIO JE VIDJETI STVARI;KAD JE NAUČIO, VIDIO JE DA NEMA ŠTO VIDJETI

ZLAKOB

ProgonimeOdkadsamserodilabježalasam

Kadsamseumorilaiokrenulajojliceustrahujepobjegla

Uludoliživotprotrati

NESPORAZUM

Poklonimiljubavnupjesmu–rečePristalasamipočelaživjetipjesmuKadćešminapisatipjesmu–upitamjesecimaposlijeAjasamsvetovrijemeživjelaljubavnupjesmuTadsamshvatila:Nijerazumiojezikmesa,kostijuikrvianapisatijenisammoglajersamriječivećoživjela…


ISPOVIJED

OprostiBoženisamjaJobžrtvovatćucijeluvječnostzamalomiraovdjeIbezmeneTiimašprevišedušakojesedodvoravaju

BLAGOSTSTVORITELJA

Uđi,nekucajOproštenotijeNisisavršenNisičaknidobaral’sisveštoimamIpak,namojusislikustvoren

NEMINOVNOST

JasamusporenimetakučeloPogađamjoškakomeđuočiukorijennosaMožešpratitikakoprilazimal’menemožešizbjeći

DVAJA

Iskorištavašme?NevišenegoželišIstinaje,tisisepromijenilaNe,točudovištejeoduvijekspavaloumeni


IMENOVANJESTANJA

Možeščutial’nemožešznatiMožešgledatial’nemožešuzetiTosezovelošasreća

ImatisveaželjetisamoonojednoštonemašTosezovenesreća

ISKON

NEKOM POČETAK NEKOM KRAJ. BAR SMO MOGUĆNOST IZBORA DOBILI

LOŠPOČETAK

ZasvesukriviAdamiEva!Zamržnjupremazmijama,zagladzabolestzasmrtzaporođajnemuke

NisusemoglisuzdržatipasuokrivilizmijuNajvišeimpredbacujemtoštosuokrivilizmijuEvajemalograđankaaAdamjepapučar

ISKUPLJENJEZANEROĐENEIROĐENE

Noktimazidoverušihirukekrvariše

Zubimauzečupahiustakrvariše

Bosapostaklugazihinogekrvariše

Leđapodbičpodmetahitijelokrvari

Srcepredmačpostavihionopuče

Premdaznadohdajeuzalud,pokušah

ČUDO

NapočetkusiništapasidvojeljudipasimisaootebipasibićejošnetipasisinpasikćipasičovjekpasisjećanjenatebepasikišomispranmramorNakrajusiništa


BorkaERcEG

Tu (Ikamentvojmiriše …nasmilje)

ČUVARIcA (fraBranimiruMusi)

IspredkućnogpragaPognutaUcrnom

Naleđimabremezlosretnihstoljećaporukamatragovimučnaživljenjauočima-rastanci

IspredkućnogpragaskrunicomurucibezglasnopomičeusnamaČuvarica.Prostaivelika.

DALJINA

DugaprašnastazazagrljenasrijekomOgoljelodrvoivjetaruleđa

DugaprašnastazazavršavanebomIlijepajeslutnjatunapolaputa

NOĆUKAPIMA

Kapljukapikišekuckajupokrovutapkajuovrataklizenizprozor

Kapljukapikišekišnanoćje

ukapimakišikapljeitapka


PREDVEČERJA

JaudišemTvojapredvečerja

kadizronesvaodmirisa:

dubokogmirisazemljedahomtraveodjenutog

Blistaju.

okupanamirisomrijekeIkamentadmiriše…nasmilje

JaudišemTvojapredvečerja.

STRAžA

Plamenišipaksagoletistršislapbiserakrozkršsevijugazlatosuncatreperinanebusivoplavaprelijevaseduga

Odnebarijekebureikamena

Noćseplavaostakliponebumirnostojestupovijablanazvuktišineokovadolinunadnjombdijejednastarakula

TIŠINA

SprvimmrakomizronitišinaNabujala.Zapljusnubrdasvjetlucava,ljeskasedolinom.

Sprvimmrakomuljezetišinakristalna,protkanamjesečinom.odnoćijePlavaitišina.

SLIJEPcI

Najljepšeti,ipak,nisuuništili.crvenesutoneModrabrdaMirisrijeke

Nisu.Jer,srećom,nevide.


TU

Tukrajrijekepodorahomdragomjestonakomćutimzemlju

jajojdajemmislisvojegadneteškenikadizrečene

onaihupijamirisimasvojimnetaknutim,prodornimiblagim

nesmetajetajsebičanposjetmahnesamoijaidemdaljeslutimpunotogaslušalaje

moždajojsenetkotuprijepovjeravaomoždajetomjestojošnekombilosvetoimoždaćeganetkozavoljetposlijemene

UPODNE

Uzavreluzemljupoprskanukamenomoruodkamenaruke

Upodnezazvastari,sivičuvarJekazvonazaustaviruke


ZLATNIKUKROŠNJI

NoćasjeMjesecvelikižutikrug.NoćasjeMjeseckaoSunce,okruglinebeskizlatnik.

Spustiosenoćastakoblizudadotaknešibljekrajputa.

Sadpočivaukrošnjidrveta.

ZlatniMjesecVelikkaoSunce.

ZVIJEZDAIJA

NoćplavaDubokaimirnaProšivenaKristalnimnitimaTajnovitim.ŠifrasvemiraBeskrajnogHladnogNepoznatog

AkadnebomBljesnetragusrebruUmenićezaiskritiželjaĆutim–oduvijekseznamoSklapamočiIpoželimljubav:NajtajnijušifruSvemira


III-2

šakoblatameđuzviježđazavitlanapožnjelismokrhotinezdjelepamjerećivrijemekoracimaadaljinedanimaidemouraskorakrazrogačenihželjarazrokihmisliauškoljcitrulelubanječujemoživljenjedokputeviubivšepostajusvekraćijeruuzaludnojblagostinetkonamježivotnamrodaizmamimoplamenizruže

IV

dokseuzaludizmišljamodabismoipakpostojalidoksemiljubimodoksemiovdjevoljenamojazapravonasvestranepljujemoibalavimoneoprostivoneoprezninasuncuuružičnjakunabodljikavimžicamacvjetajukapikrvi

IvanKLIŠANIN

Pjesme

VI-2

noćasnamdaniprolazeuludosvjetlostinamsepomiješašesjenenasnapustišeipočesmosevraćatiadapogledaninepomjerismoovimputovanjemdugimstrmoglavljenimdonavrhsebeinatragiopetvelimnijevažnodalijeovoljubavilijetazvijerizumrlagladnasmijehaotkadseovapustinjaohladila

VII-2

kadkrenemoneknasnečudeprekratkatrajanjanašihtragovausjenamaineosvrćimosenaoneštousklopljenimrukamanoseupaljenesvijećeinavrelomsuncuostavljajukapivoskaupijesku


VIII

nakonovogtrajanjadrugognemaizabeskonačnostiovogprostoramoždapostojidrugianemogućejesredbezmjerjabitimalenjersvejednojekakosmostaligledamoubeskrajanedalekoseetogubimrmljanjeovestarebaladeizabludajenašabeskonačnomkonaknuditidoknasgroznesilenapadajuilijepenampropastiprijeteapokvarenesuigračkeiprosipaseizpajacaslamaupaučinuštosežednorazgranalaotankenitioslonjenadoknamsetakoslinavonizlicerazliježeiotrepavicenevidvješaaipaksadprepoznajeminačenepoznateprijateljeikakoimtorodoslovosamljenostipamtimikakosvojblagilikotkritiovakoneuznakležeći

VIII-2

kakodoplovitikopnuovihmorabrodećimoremovezemljeizgubljenenaobalipjesme

I

odkadsukrilaurukezakržljalapjesmaseuletprekovapaopijajućsevlastitomkrvljužeđgasimopitošćurođenujerovojesuncecvijećeizmamiloačemuizvorištaakomoranema

II

sveštobihtjelobitiputbiratimorajerjošbezsjećanjeneznamobeznadenemožemopasunamuvlastitojtuđinidaljinebliskeiprelakosebudimoodsnadojavemadajepredaleko

III

punokrvnijahačutugeiakoolupinubrodomnazivašmaticenasobmanjujuvodetekuokomitoaslapbujicesamoprekrivaslapstijenjaijedinozalutalozrnopogađasamosvojcilj


***

ludošćumudrihdopuštamsebimudrostludihnebihlividioodčeg’nasštitiištonamtonebozaklanja

***

drevnapodlostipjesmomzabraćenaživimoiznavikeumiranjaarazloziljubavisurazlozimržnjetromisumraciunamaosvićujeristojekretanjepovodomdananoćianebopustodagmizavciletpropinju

Hladnavatranoći

dogorjelajesvijeća

ijošsesamocijediniztopličirakvratažitkivosak

zorilitonoćil’zoromdanpočinje


JosipMLAKIĆ

Kakoubitizmijuljudska muka ispričana u četrnaest postaja, zapisana nesigurnom rukom sluge Božjeg fra Ive Lašvanina

(ulomakizromana)

III. postaja Ukojojsegovoriodžulusu,nametima,peškešuijabuci,zatimorušenjima,gradnjiilegendama.Iukojojnamjedan,kojijepotegaoizGornjegSkopljadabinamtojavio,ispričanevjerojatnupričuolešukojijetamopronađen.

Kuge,ratoviigladsudolaziliiprolazili.Snjimasmosenosilikakosmoznaliimorali,onakokakosenosisprirodnimnepogodama,povodnjima,sušama,mrazom,ilipoža-rima...Bezobziraštoostavljajustrašneposljediceizasebe,životseuvijekpokažejači,danijetako,bilobizlo.Dođu,buduiprođu.Itojenaškriž,krugizkojegnamzadugonijeizići.Ali,ipak,barnamnisuneprekidnovisjelizavratom.Globesubileneštodru-go.Stizale suneprestano, odonihočekivanih, s kojima smounaprijed računali, padosasvimneočekivanih,spovodom,stvarnim ili izmišljenim, ilibeznjega.Povod jeuvijekbiosporedan,stogaotomenijevrijedilorazmišljatiirazbijatiglavu,istonamsepisalousvakomslučaju,postojaooniline.Čestojeucijelojpričibioredaradi,nekivišakodkojegneboliglava,ilijebiotudastvaraprividnekakvenakaradnepravde,pokojojsesamodavaloikažnjavalo,aništasenijedobivalozauzvrat.Sglobamasmouvijekbiliutijesno,stiješnjenisjednestranegolomsilom,asdrugeneimaštinom.Itu,utomuskomprostorukojinamjepreostao,trebalosenositistomnapašću,pozornojeodmjeriti,izvagatiinakrajuodlučiti.Odlukejeponekadbilojakoteškodonijeti,alijenajčešćebiloboljeodmahdatimalo,danebikasnijeizdavalipreviše,jersučestožalbeimoljakanjaodnosilivišestrukovišeodsameglobe,bezobzirakolikopovodzanjubioizvansvakepameti.Stignetakoglobaoddvadesetgroša,tužionastamonekiizVisokog,kojiseizdavaozahodžu,dasmo,k’obiva,prednjegovimočimaprelijevaliirastakalivino,temuvinskažestudarilauglavuinaobraz.Nastranutoštonitkoodnasnikadanijevidiotogčovjeka,nitijesnjimriječprogovorio,akamolidajeprednjimrastakaovino.Moždajeslučajnoprošaoporedkiridžijadoksugaprevozili,štomuje


daloidejudaiznenadainapodmukaonačindođedopâra.Akobisežalili,razdavalibi,štomuli,štokadiji,štonekompetomilidesetom,petputapodvadesetgroša,apitanjejebiliutomslučajuskinuliglobusvrata.

Najvećiizdacisubilizaharač1*idžulus.Tususepravilaunaprijedznala.Haračjebioredovnigodišnjinamet,naviklismosenanjegakaonabolestkojajestalnoprinama,ikojanitiprestajenitisedajedaljenazlo.Sdžulusomsustvaristajalemalodrugačije.Svakomnovomvezirubili smogadužnipredati, znalosekolikonosi ikadasepredaje.To jebilaceremonijakoja jepodsjećalanauzajamnodarivanje,međutim,tojebiosamoprivid,jedanodonihsilnihprividaskojimasmoživjeli.Onisuimalisamojednusvrhu:ublažitiizamaskiratitiranskolicevlasti.Sveje,kao,povišemiustaljenomreduizakonu,idrugačijese,eto,nemože.Svisepretvarajudajetako,jedništomoraju,adrugištoimtakoodgovaraištosenjihovaračuna.Ipak,znalo je i ovdje doći do nepredviđenih davanja, najviše zbog tromosti i sporostivlasti.Ilijedrugobilonastvari:moždasuitatromostisporostbiliprivid:moždajeivlastnekadasvjesnoutjerivalastrahipokazivalastrogoćunatajnačin.Dođetakoferman2*osmjenivezira,alidanimanedolazinovi.Običajbibiodautakvimsluča-jevimastarivezirprivremeno,dodolaskanovog,postavinekoglokalnogvelikaša.Iprvoštobiovinapraviliutimperiodimabezvlašćabilojezatražitidžulus.NebistarivezirnizamakaonizTravanjskopolje,avećbiprivremenipašapozvaogvardijaneuKonakiubiraodžulus.Ilikadavlast,mimosvakepameti,pošaljeveziranaBosnu,aodmahzanjimfermanosmjeniilipremještaju.Znalose,kažu,događatidafermanosmjenidođeprijeonogaonamještenju.Ovakveodlukeipostupcisuulijevalistrah,netolikokodnas,tresloseusamomvrhu,apotresitevrste,njihoviodjeci,kad-tadsudolazilidonas,kaokadseuzburkaizatalasavodanasredjezera,ivalovikrenupremaplićaku.Svatkopametanćepomislitidaupozadini jedneovakoapsurdneodlukemora postojati dobar razlog. Ako ništa, unosi semeđu sitnije službenikenesigurnost,tomoćnooružjesvakevlasti,inatajnačinsepovećanjihovabudnostirevnost.Uđeunjih,naravno,istrah,svakiodtihslužbenikauremećenjuustaljenogredavidiprvenstvenoopasnostposebeisvojpoložaj.Aštosenastiče,tojeznačionovi,nepredviđeniizdatak.Džulusse,svejedno,moraodatiitimavetinjskimveziri-ma,bezobziraštonikadanebizasjeliuKonak.Bilojegodinadasemoraouplatitiponekolikoputa.Trebalojetoizmoći.

Naviklismonaovakvestvari,oguglalinanjih,tojenašastalnamukainašživot.Pone-kadčovjekpomislidamuseživotvrtiukrug,jerseizgodineugodinuponavljaisto.Sitne,neznatnemijenesutakođerprivid.Čovjektamanpomislidaseneštopokrenulo,dasemijenjanabolje,alisebrzoohladi,jerkadsveprođeikadsesveduračuni,shva-tišdajesvenaistommjestu,dasenijemaklonipedlja.Toseponavlja,doknapokonnepostanejasnoionimaštonasvegledajusljepšestranedasetaitakvavlastnemijenja.Onagodinamatruliodozgorpremadolje,kaoisvakavlastkojapočivanapeškešu3*

1 harač–glavarina,porezkojiseplaćaoturskimvlastimananemuslimanske glave2 ferman–carska,sultanskauredba,općenitonaredbaviševlasti3 peškeš–poklon,dar


i jabuci4*,aliopstajeitraje,mimosvakelogikeipameti.Kako,zašto,ikolikototakomožetrajati,tojepitanjezapametnijeglaveodmene.

Bilojeisuprotnihslučajeva.Dogodisedazaveziradođeduševanikarakterančovjek.Tadasmozasvojnovacdobivaliotprilikeonoštojepropisanofermanom.Takvisubiliri-jetki,alidragocjeni.Ulijevalisunekusigurnost,davalinadudaipakpostojinekapravda,dodušesakataimanjkava,ali,akoništa,znalosenakojućestranukantarpritegnuti,idatoneovisionečijojtrenutnojvoljiibolesnomnagonu.

Posebnapričasubilepopravkeidogradnjenasamostanimaicrkvama.Tusenovactrošionemilice.Kolikosenovcatrošilonagradnju,tolikoseizdavalonafermanekojisuišliuznju,ilibizavršilopodžepovimaraznoraznihslužbenika,odmuledokadije,padonjihovihljudi.Odnjihnanižebiojecijelinizsitnihslužbenikakojisuponekomustaljenomobičajuišliuznjih,adanisamizapravonisuznalištoimjepraviposao.Ionisutražilisvoje.Najlakšejebilopronaćirazloge.Toimjestalnaipouzdanaplaćainagrada,ponekadsigurnijaodpočestoćudljiveinestalnekadijineilimulinemilosti.Tasilnasvita,stoglavagladnazvijer,kojojjegladnautrobajediniciljisvrha,odnosilajeizgodineugodinusamostanskenovce,adamiodtoganismoimaligotovoništa.Tosečestosvodilonapukukupovinuvremenaizmeđudvijeglobe.Dođetakonekisitnimulinmomak,mjerkapocijelidan, jednute istustvarmjeripopedesetputa. Izmjeriširinukrovasjednestrane,iodmahjepođemjeritisdruge.Isvakiput,tobože,zabrinutovrtiglavom.Jasnojesvakomezaštotoradi,odmahznašdaište.Iboljejeodmahdatinegorušiti,džabeštomjereodgovarajuonimasfermana,kodpotkupljivevlastiniaršinnijestalaninepromjenjiv,rasteirastežesekakosekomećefne5*.Odejedan,dođedrugi,iusvakogisti,nakaradniirastezljiviaršini.

Sadašnjigvardijanjeneštodrugačijepostupaonegolioniprijenjega.Mjere,veličineinačinigradnjesujedinanjegovaistinskastrast.Danimaprijepočetkaradovahodaobiokosamostanailicrkve,mjerkaosveisvašta,staobi,naprimjer,uzazidcrkveineštoodmjeravaokoracima.Činimiseda jebiloupratiti tanjegovastalnamjerenja,dabičovjekmogaouglavisklopitislikucrkveiznjegovemašte.Jošdasudrugavremena,padatumaštunesputavajuzabrane,činimisepreraslabipoljepotiiveličiniimilanskukatedralu.Odmahupočetkubiobaveznoodrediovećemjereodonihodređenihferma-nomilibigradiotvrđeitrajnijegdjegodjetomogao,naštosuTurcibilinajosjetljiviji,jerkamennegori inetruli, izadugonećebitinovihpopravaka,asamimtimiglobi.Ugrađivaobikamennamjestagdjejeišlodrvo,ilibivanjskezidovesunutarnjestraneoblagaokamenom,mimosvega.Znaojereći:

-Globućemoplatitivakoinako.Kadnaplate,nekimajuzašto.Barćemoimineštodobit.Nakosmosamonašćeti.

Italogikajesavršenofunkcionirala,gvardijanjerazmišljaologikomteitakvevlasti:ako

4 jabuka–poklon,alinajčešćeuznačenjumitailikorupcije5 kakosekomećefne–kakosekomeprohtije,kakojekogavolja


nemapovodazaglobu,naćićesevećnešto,iutomslučajuboljeimjebilodatistvarniodkojegćebitinekekoristiizanas.Tojebilaigraukojojsusvinadobitku.Mismosepretvaralidasuturskiaršiniuredu,aonibiumjestokamenavidjelidrvo,previdjelidebljuičvršćujapijuododobrene,ilibisenaprostopravilidaništanevide.

-Nijesejošrodioonajkomejedražerušenjeišćetaodjabuke–znaojerećigvardi-jan.

Ibiojeupravu.Malojebilomeđutimsitnimslužbenicimaonihtvrdoglavihisvojeglavihljudikojisuslijepoustrajavalinareduizakonu.Takvinisumoglidugonatimmjestima,ovakvavlastbikad-taddošlausukobsnjima,zdravi,jakiprincipiitruležnisuišlijed-nouzdrugo.Iakosutrajaliutakvojvlasti,tanjihovaurođenapravdoljubivostsebrzopretvoriubolesnutvrdoglavost,kojajepočestosamasebisvrhom,iodkojesusvinašteti.Jedinotakojeišlo.Aliodtihitakvihljudisuvećodavnosvidigliruke,gledajunanjihkaonaljudesnekomtjelesnommanom,kaoneštoštojeBogdaotakoištonemožeodnjih.

Najgoreinajnepravednijeglobebilesukrvarine.Akobisenegdjeublizinikršćanskihnaselja,crkavailisamostanskihdobarapronašaomrtvac,samostanjeplaćaokrvarinu.Mismo,zapravo,plaćaliistragu,premdaonanikoganijeneštonaročitozanimala,osimakonijebioupitanjunetkoviđeniji.Lokalnekadijesenebipunotrudilepronaćikrivca,gledalisuprijesvegaizvućinovac.Globesuusličnimslučajevimabilegoleme,isvežalbesubileuzaludne,samosemogaoizroditijošvećibelaj.Moglose,recimo,dogo-ditidakadijanekogaodnašihoptužizazločin,inatajnačinnasstjerauzazid,automslučajuseiglavamoglaizgubiti.Upravonamjekrvarinazaprijetilakoncemlistopadategodine,tamankadsmovećzacijeliliraneodkugeipočelijepomalozaboravljati.

UGornjemSkoplju,ukršćanskomdijelumjesta,odnosnouselublizukasabe,odmahsdrugestraneVrbasa,bipronađenmrtvac.Nijeseznaloništaonjemu.Krvarinanamnijemoglapastiugorevrijeme.Samostanskariznicajebilaprazna,sveidasmohtjeliplatiti,nijeseimaloodakle.Gladikugaizbilisuiposljednjujaspru6*iznje,atakojebiloposvimsamostanimauProvinciji.Atrebalojeprijezimepopravitisamostanskikrovkojijeskrozpropaoinanekimmjestimaopasnoulegao.Postropujeizbilavlaga,atojošnijebilonajgore:strepilismoodprvogsnijega,jersekrovlakomogaonatimmjestimaurušiti.

Svajesreća,kojasevrlolakomoglaizroditiunesagledivunesreću,dasunalešnaišlinašiseljaci.Pronašlisu,zapravo,obezglavljeno truplo,kojesusklonilidaljeodselaiprekriligagranjem.Toserijetkoradilo,bilojeopasno,itrebalojehrabrostizatakošto,jeronogakogabiuhvatilidaskrivaleš,odmahbipotvoriliuubojicuinitkoganebispasioodkatilova7*gajtana.Sadajejedanodtihseljakadošaousamostanvidjetištodalje.Brzojestigao.Lešsupronašliranoujutro,avećmaloizapodnevabiojeu

6 jaspra–sitansrebrennovac,novacuopće7 katil–krvnik,ubojica


samostanu.Dugojeostaokodgvardijana,kojijenakrajuposlaopomene.

Vanijebiloneobičnohladnozaovodobagodine.Naišlesunekeranestudeni,suheioštre,ajakmraz,kojibipaoprekonoći,nijesedizaosvedoizapodne.Zemljajemrzlakaousredzime.Tekpredvečerpočnemalopopuštati,popovršiniseraskravi,aličimzađesunce,ponovostegne.

Gvardijanjenervoznošetkaoposvojojćelijiiotpuhivao.Biojeljutinervozan.Sveizvanmjera,aršinaiuobičajenihsamostanskihposlovazanjegajebilostranopodručje, izkojeg stižu samo nove nevolje.Otuda ta nervoza.Onaj seljak, krupnimlađi čovjek,mrk inatmuren,gledao jeunjegamirnim,hladnimpogledom.Već jebilopopriličnozahladnjelo,iimaojenasebiteškubundu.ZvaosePetarDilber.Kućamusenalazilapedesetakkorakaodmjestagdjejepronađenleš.

-Sreća–rekaojeneštokasnije–daganijenašonekodrugi.Biojeodmaporedputa,kudTurciprolazeučaršiju.

Ugvardijanovojćeliji jebilapodloženapeć, tektolikodaumrestuden.Pucketalesuhrastovecjepaniceiosjećaosedim.Nadprozorsenadnosilogranjeskojegjošnijepootpadaloinje.

-Deispočetka,daifraIvočuje–rekaojenervoznogvardijan.

-Ovako–započeojeseljak.–ImaumenedolekodVrbasajednanjivica.Jutrosrano,nijejošbilodobronisvanulo,krenojadolepobijatnekokolje,podrivamivodaledinu,pareko...

-De,bolan,skrati!–prekinuogajegvardijan.-Nemamotolkovremena,trebaviditštaćemo.

-Odmaispodsela,vakoupristrankupovišputa,biojetajmrtvac.Samnomjebiobra-tovsin,ieto...Migasklonili.Paštakoštadakošta.Našesukućenajbliže,paračunamopašćeklepetponama.

-Jelibiosakriven?–pitaosam.

Seljaksezamislio.Gledaojeuduvarispredsebe,nakojemsenalaziokrižislikasvetogPetra,kojijedržaonadlanumalu,jednostavnucrkvu.Licemujebilostrogoigledaojeravnouočionogatkopromatrasliku.Izanjega,upozadini,vidjelaseoštraivisokastijena.

-Malo.Nekegranepribaciloprikonjega.Aopet...Ijêinije.Isprvanemerešdoćsebi,nevidišodmadajeisan8*,ono,nemaglave...

8 isan–insan,čovjek


Gvardijanjestajaoporedpećiigrijaoruke.Toplinasejošnijeosjećalauonomdijelućelijegdjesamjastajao.

-Osičena?–pitaosam.

-Valjda–rekaojeseljak.

-Jeliimaoištanasebi?

-Ništa.

-Jelinaš...Ilije...

-Neznase.

-Kakonezna?Jeliosunećen?

-Itojeosičeno.

-Božemeprosti–rekaojegvardijaniprekrstiose.

-Imalikrviokolo?–pitaosam.

-Nema–rekaoje.–Itomečudi.Dajekokošzaklana,bilobi,akamoličoek.

-Imalinekibiljegpotilu?

-Biojejošmrak,nisamništavidio.

-Znalijošikozato?

-Samonasdvojca.

-Ajelitajmali–ubaciosegvardijan–pouzdan?Danebipričookolo?

-Neće–rekaojeseljakbezrazmišljanja.–Dogovorilismose:nikomenirič,nirođenomocu:nikadneznaškakavjeko.Nećesigurno,nijeodtihposlova.Ainijemalastvarupitanju.

-Jesilisigurandavasnikonijevidiodokstegasklanjali?–pitaosam.

-Umotalismogaugunjinabacilinakonja.Dajenekoinaišo,misliobidaneštovuče-mo,kruškeiližito.Aineličinačoekaonakozamotano.


Seljakjeušutio.Hodnikomjenetkoprolazio.Ušutjelismodoknisuutihnulikoraci.

-I,štaćemo?–pitaomegvardijan.

-Trebaserišitleša,odvućgauplaninuinegdizakopat.Nemanamdruge.Mogobiganekonać,paopetbelaj.Iligavratitnaistomisto.

-Štobigavratilo?–pitaoje.

-Nijegaslučajnoizbacilokodnašihkuća.Akogajeonaj,kogajeubio,ostaviotujed-nom,ostavićeidrugiput.Aipobrinućesedagaminenađemoprvi.Moždainijetako,neznam,alajdebudisiguran.Lešjenajboljenegdizakopat.

-Takojenajbolje–rekaojeseljak.

-Distegasklonili?

- Izasela imašuma,nekigaj, tujsmogaostavili.Potrpalismogagranamai lišćem.Jedinosebojimdagazvirineoćute ineotkopaju.Ajd,dok jeovasmrzô,neće,aliposlje...

-Ništa–rekaosamgvardijanuipokazaonaseljaka–iđemsnjimitouredit.Nemanamdruge.

Gvardijan je to ičekao.Vidno jeodahnuokadasam to rekao.Sadsemogaovratitisvojimaršinima.

-Ostaćukolkotreba,doktomalonelegne,anebibilološedabudemtamozaDanmrtvih–rekaosam.–Tojezadan-dva.

-Nebitobilonimalološe–rekaojegvardijan.–Morešnakojemodgrobljaimisureć.Imagodinaineštodanikonijetamomisureko.

Klimnuosamglavom,jersamisâmnatopomislio.

-Imajošnešto–rekaojeseljakiznenada,tražećineštopodžepovima.

Gvardijanjezabrinutopogledaounjega.Misliojedajetastvarzanjegagotova,asadodjednomiskrsnejošnešto.Imaojenekimučeničkiizrazlica,poputčovjekakojioče-kujeudarac.

-Ovo–rekaojeipružiogvardijanunekipapir.–Tosmonašliuznjega.Bilomujenastomaku.Biojestavljenkamenprikotoga.

Gvardijanjejednovrijemegledaoupapir,azatimgadaomeni.


-Turski–rekaoje.–Valjdajeturski.De,vidi!

MenejefraPetargodinamaučioturski,takodasamsepriličnodobrosnalazio,kakougovorutakoiučitanjuipisanju.

Radiloseokomadićupapiranakakveseispisujuzapisi9*.Biojestar,požutioipresa-vijennapola.Namjestimagdjejebiopresavijen,razdvajaose.Jedvaseraspoznavaotragcrnila.Biojeblijede,pepeljasteboje.Otišaosamdoprozoraipromatraogaspramsvjetla.Popapiru jebilonekih izblijedjelih, jedvaprepoznatljivihmrlja,najvjerojatnijeodkrvi.Napapirujelijepimiizvježbanimrukopisombilonapisano:A uzu billahi nines seitan ir-regim.Pročitaosamnaglas.

-Ištatoznači?–pitaojegvardijan.

-UzdamseuBogadameobraniioslobodiodSotoneiliprokletogazloduha.

-Ištabitomogloznačit?–pitaome.

-Neznam.Konekizapis.

-OndajevaljdaTurčin?–rekaojegvardijan.

-Valjda–rekaosamja.

-Napravilosveto–rekaojegvardijan–osikloglavuiostalo,aostaviloto.Ilinijetrebaloništaostavit,iliostavitsve.

Isâmsamnatopomislio.Netkojeočitohtiodaseomrtvacuneznaništa,atajpapirsenikakonijeuklapaoutusliku.

Krenulismoodmahizaručka.UmraksmotrebalistićidoGornjegSkoplja.Bioje28.listopad.Sasobomsampoveosamostanskogkonja.Iseljakjedošaonakonju,nekomisteretovanom,mršavom i prestarjelom kljusetu. Ponio sammisnicu, kalež i hostije,sakrioihubisage,anasebesamobukaosvjetovnuodjeću.Habitsamsmotaouarariponiosasobom.Tojebilouobičajeno.Kadabiišlinegdjedalje,išlibismousvjetovnojodjećidanebismobezpotrebeprivlačilinevolje.Istestranesuseznaledogađatine-prilike.AkobinasnetkoodTurakaprepoznao,amibiliusvjetovnojodjeći,ispadalojedaneštokrijemoimutimo,aopetznašdatajkojititogovoriisumnjičite,nemožehabitočimavidjeti.Poniosamikratkupušku,danamsenađe,najvišezbogzvijeri,alisamjedobrosakriomeđustvari,danebiispalodaidemnegdjebunustavljat.

Vranicajeuovodobagodinepusta.Možešsrestijošponekogzakašnjelogpastira,svejesasušenoispareno,štozbogdobagodine,štozbogmrazeva.Šumaseprošarala,

9 zapis-minijaturnaceduljasurokljivimtekstomilitekstomprotivuroka.


inemakojebojenemanalistu.Takojedokseneuspnemodovoljnovisoko,gdjevišenemalistopadnogdrveća,samotamne,strogeisumorneboroveijelovešume,ivisokasasušenatravaizmeđunjih,kojaseudaljinistapasasivilomšuma.Natomjemjestu,otpriliketamogdjeprestajelistopadnašuma,nekagranica,kojasetekvidikadasejošmalouspne.Stvarajemagla.Doljeispodnasseprostirejednoličnobijelomore,aiznadjevedroiobasjanosuncem,onimhladnimzubatimsuncem,zakojepomislišdainegrije:jasneioštrezrakepodsjećajunadugeioštreledenice.Tektuseviditagranicakojajasnodijelidvasvijeta,onajdolje,nadsvođenmaglom,iovajiznad,obasjanhlad-niminejakimsuncem,jedanpočinjetamogdjezavršavadrugi.Kadčovjekgledaovakosplanine,uđeunjeganekasila,neštoštonemogutakojednostavnoopisati.Kaodaučovjekuimanekaslabainebranjenatočka,nekamisaokojasejavituiproradiunjemukaocrv.Samsebiizgledavećiimoćniji,amislipostajusmjele,širokeizavodljive.InijeslučajnodajeSotonaizveoGospodanagoruiiskušavaoga.Pokazaomujesvijetpodnjihovimnogamainudiomuga,akomusepokloni.SotonajeIsusuhtioprićisnjegoveljudskestrane,anitkokaoonnepoznajeljudskeslabosti.Kojibičovjekodoliotakvojkušnji?Gledajućiovakosvisine,sveispoddođenekakomaloibeznačajno,icarice-sar,ionisusamojedniodbezbrojonihkojiserađaju,živeiumiruispodteškogpokrovaodmagluštine.Tojesvijetukojemipriče,poputljudi,rastu,nadimajuse,raspadajuiumiru,dokjeovamogoredrugonastvari:nepostojepriče,postojesamoprastare,okamenjenelegende.Gdjegodokrenešpogled,okotizapnezaneštoštoimavezesnjima.Tamo,stotinjakkorakaodmjestagdjesmozastaliodmoritise,narubudubokeprovalije,nalazisestijena.Izgledakaodajeiznikladirektnoizzemlje.Penjeseravno,azatimse,privrhu,poputmostanadnosinadprovaliju.TustijenuzovuDjevojačkom,jerjesnjepolegendiskočilanesretnadjevojka.Punojetakvihstijenapobosanskimplani-nama.Apričajejedna,ista,inemijenjasestoljećima,poputobrisabrdâ,okamenjenausvojojjednostavnostiinepromjenjivosti.Nesretnadjevojkaradijebirasmrt,negoliživotsnevoljenomosobom.Jedinastvarkojasemijenjasuimena.UjednimpričamaonajeRifka,amladićSalčin,audrugimaonajeKata,amladićPetariliNikola.Legendazavršavaskokomsastijene,inemavišeničega.Nemaonihmučnih,životnihdetaljakojiuslijede:tijelakojeserazbijaodstijene,izmrcvarenogipolomljenoglešakojibeživotnoležiupodnožjuprovalije,plača,tuge...

Atamojošdalje,izakoseobrubljenevijencemborovešume,isovedaljineseraspo-znajunjihovenepravilnekrošnje,nalazesecrvenezemlje,jošjednomjestozakojesevežulegende.Ovajeisključivonaša,kršćanska.Natommjestunalazisegomilacrvenezemljepokojojnitištorastenitiuspijeva.Priča,kojasežedoturskihosvajanjaovihkra-jeva,kažedajenatommjestuzakopanacrkvasvetogIlije,našegzaštitnika.KadasuTurcinavalilinaBosnu,kadsusepočeleširitiglasinedasveispredsebepaleiuništa-vaju,crkvajezatrpanaizaklonjenazemljomkakobisezaštitilaodrazaranja.Akobilotkozakopanatommjestu,učaszagrmi,inesretnika,kojiskrnavisvetimirtogamjesta,ubijegrom.UočiIline,svakegodine,kažedaljepriča,čujusetogmjestazvona.Zvukjemukao,kaodadopireizutrobezemlje.TozvonezvonacrkvesvetogIlije.

Odsutnostdetaljausvimtimjednostavnimlegendamajezačuđujuće.Nitko,naprimjer,neuljepšavatucrkvupokopanunacrvenimzemljama,nedodajejojkupoleitornjeve


kojiparajunebo.Isvakiputkadaiznovaslušamsličnepriče,anekadaprođugodineizmeđutoga,začudimsedaunjimanemaništanovo,nijednasitnicakojabinapričubacilanekonovosvjetlo.Oviljudiovdjeodnosilisusepremalegendamakaopremasvetinjama, isvakapromjena jeunekurukubilabogohulna,kaodabi je inajsitnijaprofanirala.

-Tamoje–govorimiPetaripokazujepremastijenipočijimvrhovimaselomezrakesuncaiizgledakaodaseponjojuhvatioled–Divojačkastina.KažudasesnjebacilanekaMare.

-ZarnijeKate?–pitaosam.

-KodnaskažudajeMare.

-Idajeodvas,izSkoplja?

-Kakoznate?–pitaoje.

Tusenijeimaloštoznati.Ovapričajenavlasistaonojsimenima,parice10*su.Svatkoizovihselaštoseodavderušenasvestranepremafojnici,iovihpodvraničkihsdrugestrane,štoserušepremadoliniVrbasa,rećićedajetaKate,RifkailiMarebašiznjihovasela.Oviljudisusvojevrsničuvarilegendi,itepričeslučajniputnikćenajpriječutibaštu.Tiljudikaodasuvodilinekesvojetiheigluheratovezalegende,zatvaraliihusvojmali,ograničenisvijet,izvankoga,onda,nijeostaloništaštonabilokojinačinvrijedi.

-Rekosammalom–rekaojePetarujednomtrenutkuizastao,jermusekonjpočeootimati.

-Kojemmalom?–pitaosam.

-Onommom,bratovom,štojebiosamnomkadsmonašlimrtvaca.

Popelismosenekomuzbrdicom,konjesmovodiliporedsebe,iizišlinakosuizakojejepucaloširoko, ravnopolje,pokojem jebilo razasutonekolikogrupicausamljenihborova.Razmišljaosamonekojstotojstvari,takodanisambiouPetrovojpriči.

-Ištasimureko?

-Rekosammudamalopovirivatomisto.Aldadobropazidaganikonevidi.Ono,k’oslučajno,damaloprohodaputom,k’oiđenaVrbas.Računamneštodaćeionajkogajetuostaviodoćpovirit.Kažudakatilaneštok’ovučepremamistuzločina.Takokažu,altoinemorabittako.Alikadvididasenepričapočaršijiolešu,moždaidođe.Adajenađen,znateisami,cilabičaršijabrujilasamootome.

10 parice–par,parnjaci


-Bi–rekaosam.–Nebiseniočemudrugompričalo.

-Neznamsamojelitodobro?Jesamlimusmiotoreć?Moždajeopasno?

-Dobrosiuradio–rekaosam.–Idobrosisetogasitio.

Narubupoljasebijelilostadoovaca,ičuoselavežpâsa.Većsepomalohvataomrak.Nebosenazapaduzažarilo.Bilismoblizu.Trebalojeproćiovopolje,azatimsestrmim,opasnimpastirskimstazamaivlačezima11*spustitiuSkoplje.

11 vlačeg–prosjekkrozšumu,običnonastrmimdijelovima,kojimseizvlačeposječenastabla


cecilijaTOSKIĆ

Mojadobravila′ko će priču′ko li pjesmu splesti za nju može

Pletenica davno započetačeka dalje dragosti splitanje

I toplinu blaga zagrljaja

Našajekućabilaprijeuvijekpuna.Osimnasčetverodjece,mameitate,imalismoipodstanare.Oneu«malojsobici»ionenatavanu.Iakojepunoradioivjerovaokakomuglavnuriječvodižena,gazdaukućijebiotata.Mamasenijeusuđivalavladatičaknikadjeonbionaposlupajeumjestonjeponekadvladaokaos.

Kaos jenaBadnjuvečer izgledaosavršeno.Pogotovuudnevnojsobi iniši.Mjesecprijetogamamabivećpočelavelikospremanje.Čistilajećoškove,spremalaormare,kredenaciladice,opranoiuštirkanorublječekalojenegdjeuormarimaBadnjunoć.Čistećijeusputnamadiktiralačestitke,pokušavajućismislitimaštovitetekstove,alisunaravnonanjihtridesetak,nakrajuzavršenih,opetrazličitebilejedinoadrese,kojejeonaznalanapamet.KekseikolačepravilajedanimapredBožić,takodabisekasnijenašloiprekodvadesetrazličitihvrstauabscesu.NaBadnjejutrorazvijalajejufkezapiteimaglice,savijalasarmu,popodnekuhalaposnubadnjuvečeru,pripremalasvijećezaprozore,vadilanakitzakrizban,slalanasuzadnjukupovinu.Mismo,ljutinaobičajpostanaBadnjidan,držaliprstedaljeodkolačaustrahudaćemozaistazavršitiuko-košinjcuiobavljalitukupovinuponosništosmodobiliBožjumoćpaćemotrknutikupitiavionRobertu,zakojijemamavjerojatnoskupilanovacuzadnjemčasuislutećidasunašidarovivećposakrivaninegdjepoormarimailimalimtavanima.TaskrovitamjestanijeuspjelačakniAngelaotkriti,iakojebilanajboljidetektivukući.Prvihsegodinaunišinastolu,aposlijeusudoperu,gomilalozaprljanoposuđe,okoštednjakajekrugotpadakanašihnemarnobačenihnaramakadrvazaloženjebivaosveveći.Jedinapo-moćodnasjebilanestručnododavanjenečegštomamitrebapriradu(otprilikeovako:«Dodajdermitajkapak!»«Agdjee?»«Etogatu,gledajkudtipokazujem!»«Magdje?Nevidim!»«Pagledajumenekadtigovorim,tope!»),potomdonošenjedrvailinečegštosadiodmahtreba(otprilikeovako:«Djeco,nemadrva!»…10minuta…«celka,đesutadrva?»«Kakvadrva?Panisimenirekla?!»«Negokomesam,požuri,iskipimikruh!»


…5minuta…»Ima l’ tihdrva?»«Evo idem,štoseodmahdereš?!»…daljnjih5minu-ta…Tresakdrvaljutitobačenih.«Sveja!Sveja!AštotiAntonijaradi?»«AntonijarazvijaJasnimaglice,atebesammoglakomotnoposmrtposlat’…»)zatimčišćenjestepenica.Vanjskihionihštosuvodilenatavan.

Usedamjesati,kadzazvonevelikazvona,palilasvijećeuprozorimaiondasmosjedalizavečeru.Nasredinistolaupšenicuzabodenesvijećepalio jeuzmolitvunajčešćetata,mamasamokatkad.Riba,popara,krumpirsalata,posnigrah,salataodkrupnog,crvenoggrahapopraćenasvakiputuzdisajem:«Kako jemojamamaznalanapravitiovusalatu…?!»

MismosenaovurečenicunaviklikaonasastavnidioBadnjevečeriiostavljalismojeuvijeksamususpomenomnanjezinemalobrojneBadnjevečeriukojimajeionamoglaismjelabitimaminakćer.

Mismo,maminekćeri,umjelenaovevečeredovoditiprijateljeiprijateljicečakiizdru-gihzemaljaidrskopričatiengleskiilinjemački,aliizakazivatisastankeiizlazitiizkućepredsamuvečeruineobazirućisenapitanje:«MoralibašinaBadnjuvečer?»

Doksmobilimali,kupalanasjelijepopostarini,oblačilanamčistepidžamepasmostatomkitilikrizbandokjeonapralaposuđe,poslijetogasmolijegaliuuštirkanuposte-ljinuizkojesmonaunaprijeddogovorenesmjeneprovirivalidavidimojeliIsusdošaočakiondakadsmovećznalidatoobavimama.Godinamasmojepokušavaliulovitinadjeluinikadnismouspjeli.

Božićiradoznalostnasjeuvijekbudioranijenegoobično.Jasenesjećamnitijednogjedinogdarakojisamnašlapodkrizbanom.Nesjećamsenitikakavsamosjećajimalakadabihsvojedarovemjerilasdarovimadrugedjeceizsusjedstva.Alisesjećampo-gledanaonuistuprostorijuukojojsmosamovečerprijeostavilikaos.

Godinamasamvećznalaštomeizavratačeka,alisamsvakiputpolakospuštalakvakuiotvaralauvijekuživajućiučudu:prekrivačinakaučuisećijibijeljelisusebezijedneprebačenemajice,nastolustolnjaksasvijetlimbožićnimmotivima,krizbansmojomšarenomstaklenomkorpicom,darovi ispodnjegazaistaneprimjetnodoneseni inišabezijednogjedinogsudanastoluiliusudoperu,poklopacštednjakanadrvaspušteninanjemuvezivomaminemame,aiznadnaziduzategnutevezenekuhinjskekrpe.Nai ispodtv-aiukredencumojenajdraževezenesvijetlekrpiceodleakrilaopheklaneiizvezenetamnocrvenimkoncem.

Svemojeprijateljicežalezavremenomukojemsuvjerovaleučuda.DadarovedonesezaistaIsussam.IlidavileizbajkipostojeimogupomoćiPepeljugiiostalimnesretnimcurama.

Jedinoseja,štosamstarija,težemogunačuditi. Ipostajemsveuvjerenijadamojojmaminijednadobravilanebimoglanioprepelit’.


LarsSaabyecHRISTENSEN

Polubrat(prolog)

–Hvalalijepa!

Stajaosamnaprstima,ispružiorukunajdužeštosammogaoiEsthermidadeostatak,dvadesetipeterazajednukrunu.Nagnulasekroztijesniprodajniotvorispustila,ča-sak,smežuranurukunamoježutekovrče,nijemisetobašsviđalo,nonijebiloprviput,takodasamsepočeonatonavikavati.fredjeodavnookrenuoleđa,strpaovrećicusbombonimaudžepi,ponačinunjegovahoda,vidiosamdajezbognečegabioljut.Aništamenijemoglovišeuznemiritiodfredoveljutnje.Trljaojecipeleopločnik,glavuuvukaomeđuvisoka,oštraramenaikaodajekrčiosebiput,kaodasemoraoizsvesnageprobijatikrozjakivjetar,abilojetektihoposlijepodneusvibnju,isubotajebila,ineboponadMarienlystasjajnoiplavoimirno,poputogromnogkotačaspuštalosepremašumamaizagrada.–Jelifredpočeogovoriti?prošaptaEsther.Kimnemglavom.–Aštojerekao?–Ništa.Esthersenasmija.–Požurizabratom.Datisvenepojede.Povučerukuizmojekoseinatrenjepomirisa,doksamjapotrčaodadostignemfreda,itojeonočegasesjećam,tojemišićuspomene,anežutiprstistaregospođeumojimkovrčama,trčimzafredom,svojimpolubratom,kojegjeskoronemogućedostići.Jasammaleni,mlađibrat,imislimsezaštolijeonljut,osjećamšiljaksrcaugrudimaito-pli,sirovivonjuustima,moždasamseugrizaozajeziktrčećiulicom.Stiskamšakuokotoplogsitnišaitrčimzafredom,uskom,tamnomprilikomusvomsvjetluokonas.SatnaNRK-upokazujetriiosamifredjevećsjeonaklupuporedžbunja.PretrčimizsvesnageulicuKirkeveien,skorodainemaprometa,jersubotaje,samomrtvačkiautomo-bilprolaziinaglosezaustavi,pokvariomusemotor,nasredraskrižja,ivozačuposvesivojodjećiiziđeiudaripohaubiipsuje,auautu,uduguljastomprtljažnikuizasjedala,jebijelilijes,alionjezacijeloprazan,panitkosenesahranjujesubotomposlijepodne,grobarisigurnonerade,aakonetkotamoileži,nesmeta,jermrtviimajuvremena,takomislim,mislimdabihnaneštodrugomislio,ionajsivivozač,ucrnimrukavicama,na-pokonopetpokrenuvoziloinestadepremaMajorstui.Dišemdubokouteškommirisuispušnihplinovaibenzinaitrčimprekotrave,mimomalihpješačkihprijelazaisemaforaipločnikakojisutunapravljeni,poputgradazapatuljke,gdjebismojednomgodišnjedolazilidanaskrupnipolicajciuuniformamaizategnutim,širokimremenimaučepro-


metnimpropisima.Utommalomgraduprestaosamrasti.fredsjedinaklupiigledaposvenadrugustranu.Sjednempokrajnjega,tusmosamonasdvojica,togsubotnjegposlijepodnevausvibnju.

fredstavitvrdikomadkanditauustaidugogasisa,grgoljinjegovimlicem,vidimsmeć-kastupljuvačkukojacurisusana.Očisumutamne,skorocrne,idršću,štosamvidioiprije.Onšuti.Golubovisenečujnogegajuubesjajnojtravi.Čekam.Inemoguvišeizdržati.–Štoje?pitam.fredguta,njegovmršavivratsetrese.–Negovorimshranomuustima.frednatrpajoškanditaizmeđuzubaipolakogrizebombon.–Azaštosiljut?ka-žemšaptom.fredpojedesavkandit,zgužvasmeđuvrećicuizafrljacinapločnik.Jedangalebseustremi,rastjeragolubove,skrikomsepribližiasfaltuiuzletinaelektričnistup.fredpovučečuperakunazad,alionopetpadenačeloiostatakodavisi.Napokononprozbori.–Štosionorekaoženi?–Esther?–Komedrugom?Jestelitovasdvojeinati?Gladansamimukamije,najradijebihlegaoutravuizaspao,tu,međugolubovima.–Nesjećamseštosamkazao.–Sjećašse,sjećaš.Samoakomalopromisliš.–Časnariječ,frede.Nesjećamse.–Kakoseonda jasjećam?Atisenesjećaš?–Neznam,frede.Jesilizatoljut?Oniznenadaspustirukunamojuglavu.Utonuhuse.Šakamujestisnuta.–Jesiliglup?zapita.–Ne.Neznam,frede.Nebuditakav,molimte.Njegovaješakameđumojimkovrčama.–Molimte?Trta,maleni,a?–Negovoritako,molimte.Prstimuklizemojimlicem,mirišenaslatko,kaodameljepilomumazuje.–Hoćešdatikažemštosirekao?–Da,kaži.fredsesagne,nemogugagledatiuoči.–Rekaosihvalalijepa.

Zapravo,laknulomije.Pomisliosamdasammoždakazaoneštodrugo,aštojemoglobitimnogogore,neštoštonikadnisamtrebaoreći,štomijetekizletjeloizusta,riječzakojunisamniznaodapostoji,kurvinarupa.Nakašljahse.–Hvalalijepa?Zarsamtokazao?–Jesi.Rekaosi,jebote,hvala lijepa!fredjevikao,iakosmosjedilinaistojklupi,skrozjedanuzdrugog.–Hvala lijepa! vikaoje.Neshvatihposveštojehtio,ipostadohjošuplašeniji.Išlomiseuzahod.Prestadohdisati.Htjedohrećipravuriječ,alinisamznaošto,jernisamshvataoštojeonhtio.Hvala lijepa.Anesmjedohnicmizdriti.Tobifredasamojošvišerazbjesnilo, ilibimisenasmijao,štobibilonajgore.Sagnuhsepremakoljenima.–I?šapnuh.fredzastenja.–I?Mislimdasiipakglup.–Nisamglup,frede.–Kakoznaš,a?Moradohpromisliti.–Mamatokaže.Danisamglup.fredječa-saksjediošuteći.Neusudihsepogledatiga.–Aštomamakažezamene,a?–Isto,brzoizustih.Osjetihnjegovurukunasvomramenu.–Nelažešsvombratu?rečefredtiho.Iakosamtisamopolubrat?Podigohpogled,svjetlookonasmezaslijepi,ikaodajesuncebiloispunjenozvukom,odasvudglasni,prodornisjaj.–Jesilizatoljutnamene,frede?–Zašto?–Jersamtisamopolubrat?fredpokazanamojuruku,ukojojsamjošuvijekdržaokusur,dvadesetipetera,bilajetoplailjepljiva,kaospljoštenibombonkojijenetkodugosisaoiispljunuo.–Čijije?upitafred.–Pa,naš.fredkimnuglavomvišeputaisvegameispuniradost.–Imožešgadobiti,rekohbrzo.Htjedohmudatinovac,nofredjesamosjediozurećiume.Opetseuznemirih.–Zaštoondakažešhvalalijepa?Kaddobiješnovackoji jenaš?Prestadohdisati. –Tek tako.–Promislio tomsljedećiput,uredu?–Da,šapnuh.–Jernebihhtioimatibratakojiispadaglup.Iakosimitekpolubrat.–Da,prošaptah.Promislitćuotom.–Hvalalijepajepravosranje.Nikadnereci


hvalalijepa.Shvaćaš?fredustade,ispljunudebeli,smećkastiispljuvakuvisokomlukukojisestreskomprizemiutravupravoisprednas.Ugledahrojmravakakomilepremanjemu.–žedansam,izustifred.Strašnosamžedanodkandita.

OpetsezaputismodoEsther,dokioskauvežiodmahprekoputabijeleMajorstuacr-kve,gdjesvećeniknijehtiokrstitifreda,aposlijenimene,itosamozbogmogimena.Stadohispredprodajnogotvora,propehsenaprste,fredsenasloninažlijeb,podižerukuikimnu,kaodasmoseusuglasiliokonečegvelikog.Esthersepojavi,osmjehnusekadmespaziinijemoglaodoljetiadajošjednomneopipamojekovrče.fredisplazijeziknajdužeštojemogaopretvarajućisekaodajepljunuo.–Ištotrebašsad,maligos-podine?upitaEsther.Sklonihnjeneprstesglave.–Vrećicusoka.crvenu.Onamezaču-đenopogleda.–Pada,crvenavrećicasoka,naravno.Doneseonoštosamtražio.fredjestajaouhladu,jedvagavidjehzaslijepljenoštrimblijeskomokrečenogcrkvenogzidasdrugestrane.fredjesamozurioumene,nijemeispuštaoizvida,svejevidio,svečuo.BrzostavihnovacEstheriurukuionamiodmahvratipetera.–Izvolite,rečeEsther.Pogledahjeuoči.Stajaosamnaprstimaigledaojeuoči,progutahvišeputadoksenebo iznadnas jošuvijekspuštalopremašumama,polako,poputgolemog,plavogkotača.Pokazahpetera.–Ovojenaše,rekohglasno.Tektolikodaznaš!Esthersamoštosenestropoštasuskogotvora.–Ali,zaimeIsusovo,štotije?–Nemamsezaštozahvaliti,kazah.fredmeuhvatizarukuipovučeuzKirkeveien.Dadohmuvrećicusoka.Nijemisepilo.Zagrizaojeuvrećicuiistiskaocrvenisokčijijetragostajaozanama.–Nijeloše,kaza.Dolazišsebi.Bîmitakodrago,poželjehmudatiipetera.–Zadržiih,procijedi,testisnuhprsteokosmeđegnovca.Mogaosamsnjimigratikrajcarice,akobisenetkohtioigratisamnom.

–Hvalalijepa,rekoh.

freddubokouzdahnuijasepobojahdaćeseonopetnaljutiti.Htjedohodgristisicijelijezikiprogutatiga.Alionmezagrli,cijedećizadnjukapizvrećicepopločniku.–Sjećašliseštosamtejučerupitao?zapita.Brzokimnemglavomiskorodaseneusuđujemdi-sati.–Ne,izustim.–Ne?Zarsenesjećaš?Sjećamse,nonećudasesjećam,ineuspije-vamnesjećatise.Ipakbibiloboljedafrednijeprogovorio.–Ne,frede.–Dajošjednomupitam?–Da,šapnem.fredseosmijehne.Nijeljut,nije,čimsetakoosmjehuje.

–Hoćešdaubijemtvogocazatebe,Barnume?zapita.

ImemijeBarnum.

(festival)

Trinaest sati uBerlinu i većsam ruševina.Telefon je zvonio.Čuosamga,probudiomeje.Alibiosamnadrugommjestu,iakosambiotu.Biosamisključen,neuzemljen.Nisamimaoznakslobodnelinije,samosrcekojejetukloteškoibezritma.Telefonje


nastaviozvoniti.Otvorihoči,izravnogmrakabezslika.Vidjehsvojuruku,nijebiobašlijeppogled.Primaknuse,dohvatimilice,iskušavajući,kaodaseprobudilasneznan-cemukrevetu,pričvršćenazatuđetijelo.Iznenadamisesmučiodtupihprstiju.Idaljesamležao.Zvonjavanijeprestajala.Očuhneketiheglasove,izmeđustenjanja,danijenetkouzeotelefonzamene?Azaštobiondajošuvijekzvonilo?I tkobibioumojojsobi?Pazarnisamlegaosam?Okrenuhse,vidjehdasuzvucidolazilistelevizora.Dvamuškarcazabavljenaokojednežene.Nijeizgledalavesela,višeravnodušna.Imalajetetovažuna jednomdupetu, leptira,bio ježalosnopostavljen.Bedra,punamodrica.Muškarcisubiligojazniiblijediijedvadasuimalierekciju,nonisusedali,prigušenosustenjalidoksujeuzimalisasvihmogućihstrana.Bilojenespretnoineugodno.ženinoravnodušječasakzamijenibol,grimasanalicu,kadjejedanodmuškaracasvojimmli-tavimpenisomudaripoustima.Rukaskliznusmoglica,domalonestaislika.Akobihukucaobrojsvojesobe,mogaobihjošdvanaestsatigledatipay-tv.Nonijemisedalovišegledati,aneupamtihnibrojsobe.Ležahpoprijekonakrevetu,napolaizvučenizsakoa,posvojpriliciupokušajudaspavamnapristojannačin,razodjeveninormalan,aliočitonisamvišestigaoprijenegosesvjetlougasiloukrajnjemkriluglave.Jednajecipelabilanaprozorskojdasci.Danisamtamostajaodivećisepogledu,ilimislećinaneštoposvedrugo?Moguće.Iline.Nisamznao.Boljelomejekoljeno.Opetpronađohsvojuruku.Gurnuhjepremanoćnomormariću,ikadsetamozaklati,poputbolesne,raskriljenepticeponadbijelaštakorakojijetreptaocrvenim,zastrašenimokom,telefonprestazvoniti.Ruka jepoletjelakući.Tišinadođeozada ipovuče tijesnipatentniza-tvaračnamomzatiljkuližućikralješnicujezikomodželjeza.Zadugosenepomaknuh.Moradohbitiuravnini.Zelenizračnimjehurmoraosebrzosmiritiuprevrnutommesu,ujamiciduše.Ničegasenisamsjećao.Velikagumicajebilaponadmene,kaoimnogoputaranije,nijebilobašmalogumicakojesampotrošio.Upamtihsamokakomijeime,atkobiizaboraviotakvoime:Barnum.Barnum!Kakvilisuzapravoroditeljikojiosuđujusvojesinoveikćerinadoživotnurobijuizarešetakaslova.Zarnebimogaopromijenitiime,kazalibineki,kojineznajuočemugovore.Jernepomaže,imeteprogonidvostru-kimsramompokušašliriješitigase.Barnum!Polaživotasamproživiostimimenom.Aondasamgazavolio,itojenajgore.Utospazihdadržimneštoudrugojruci,karticuzaotključavanje,neutralnikomadplastikesastanovitimbrojemrupauodređenomuzorkuštosemožeuvućiubankomatvrataiispraznitikontosobe,akotovećnijeučinioprošligost,kojijezasobomostaviosamoodgrizenenokteispodkrevetaiudubljenjeuma-dracunakonteškihsnova.Mogaosambitibilogdje.UsobiuOslu,ilinaRøstu,usobibezpogleda.Kovčegjestajaonapodu,star,inijem,jošneotvoren,aičemu,svakakojebioprazan,nikakvapljeska,samojedanrukopis,nekolikosklepanihstranica.Došaosamiotišao,tosamja.Došaoiotišaoiopetdopuzao.Ali,jošsammogaočitati.Prekostolicepokrajprozorabiojeprebačenbijelihotelskiogrtač.Nanjemusammogaovi-djetiimehotela.Kempinski.Kempinski!Aondaočuhgrad.ČuhBerlin:bageresistokaicrkvenazvonasazapada.Polakoustadoh.Danjebioupokretu,započeojebezmene.Potomsesjetih,imaosamsastanak.Onocrvenookonatelefonunastavilojeblijeskati,porukazamene.Bašmebriga,nekaPederčeka.Jertkobidrugiosimnjegazvaoiostavljaoporukeuovodobadana?NaravnodajePeder,nekačeka.Pederjebiodobaručekanju,tomesamgajanaučio.NitkopametannezakazujesastankeprvogjutrauBerlinu,samoPeder,mojprijatelj,ipartner,mojagent,onimadogovoreprijedoručka,


jerPeder jepostaopedantan.Bilesudvijeminutedopola jedan.Brojevisusvijetlilizeleniičetverokutniispodmrtvogtv-ekranaipretvorišeseupolajedantočnoizmeđudvanekurentnaudarasrca.Svukohsasebeodjeću,otvorihmini-baripopihdvaJäger-meistera.Potompopihjošjedan,uđohukupaonicuizasvakislučajpovratih.Nisamsemogaosjetitikadsamzadnjiputjeo.Toaletnipapirjestajaonetaknut,jošnisambiouzahodu.Oprahzube,nasenabacihogrtač,uvukohnogeubijelehotelskepapuče,ipri-jenegoliiziđohvidjehdacrvenookotelefonajošuvijekzuriumene;nekaPederčeka,toijestnjegovposao.Nekpričaupraznosvedoksobuukojojsjedinezahvatipožar.

Spustihseliftomdobazenazaplivanje,posudihkupaćegaće,popihpivoijošjedanJägermeisteriisplivahtridužinedokseneumorih.Ležahnapovršinivode.Klasičnamuzikajestrujalaizzvučnikakojenisammogaovidjeti,Bachnaravno,sintetičnever-zije,netaknuteljudskomrukom.Nekolikogospođaležalojenaleđimaimirnoplivalo.Plivalesupoamerički,srukamakaokrilima,sasunčanimnaočalamanalicukojesustalnomoralepodizati,dabiboljevidjele,dabisusrelenečijipogled,jermoždabisemogaopojavitiRobertDowneyiskrivljenporedbazena,AlPacinoucipelamasvisokompetom,ilimojstariprijateljSéanconnerykojegabihpočastiopristojnomčašomiza-hvaliomusezaprošliput.Nonitkostognebeskogkatanebînavidiku,anijanisambiobogznaštodabisepogledalo.Gospođeopetspustišenaočaleplivajućipolaganim,plavimrukama,anđeliukloru,sasitnim,napuhanimtrbusima.Tomeodjednomsmiri,umoriismiriiskororazveseli,teijazaplivah.Plivahponorveški,srukamauztijeloiprstimakaolopaticamadabihdržaoravnotežu,tijek,okretahseukrug.Sadsambiouravnini.Potomsepojavistrah,onbiuvijekdošaonaglo,iakoznadohdaćedoći,kaosnijeg.Strahposrkamojmir,isprazniga.Daseniještogodsinoćdogodilo?Danisamkometrebaokupiticvijeće,ispričatise,molitizaoproštenje,uraditištobesplatno,laska-ti?Neznadoh,svesemoglodogoditi.Biosamunasiljusumnje.Prevrnuhseiuzburkahvodu ispodameričkihgospođa,popehuzneravnestube,poputgrbave idvospolneAfrodite,očuhtihismijehponadvode,iutoiziđecliffRichardizgarderobe,amoždainijebioon,uhotelskomogrtačuipapučama.Kosamujebilapoputplatoanaglavia licesvježe iuzdignuto,naliknamumijukoja jepobjegla izpiramide izšezdesetih.Drugimriječima,dobrosedržaoionesedameodmahoglasiše,disalesukaoljubaznidupini,iakocliffmoždainijestajaouvrhunjihovelisteželja.Ali,zamenejeonbiovišenodobar.Zahvaljujućinjemu,naime,zaboravihčasaknastrah,predahnuhuznjegovugoluprisutnosti,kaoionda,uonomživotuštonašajepriča,mojaifredova,ištosamozovemonda,kadsjediosamunašojsobi,onda,uuliciKirkeveien,sušimapriljublje-nimuzgramofonslušajućiLivin’ lovin’ doll,dok jefred ležaonijemukrevetuširomotvorenihočiju,onnijegovorio22mjeseca,tolikoslonovibuduskotni,nijednujedinuriječnijeizgovoriootkakojeStaraumrla,isvisudiglirukeodpokušajadaonprogo-vori,mama,Boletta,razrednik,školskizubar,Estherizkioska,Bogitkosvene,nitkoiznjeganiriječnijeizvukao,panija.Akadsampodigaopick-upsnamjeromdaLivin’ lovin’ doll zasvirapodvadesetiput,fredjeustaoizkreveta,iščupaopick-up,sišaoudvorišteibaciocijeligramofonusmećeipočeogovoriti.Tojeuspiojedancliff,izatomuradohtjedohzahvaliti.NosircliffRichardsamoprođemimomeneuvelikomlukuisjedenaergometarbiciklizmeđuogledalauugluipojuripremasvojojvlastitojslici,nesustižućije,poputmumijesteniskimlaktom.Rukamikliznušankomipodižeprvo


naštonaiđe,džintonik,čistibombon.ČetirisatasupokazivalavremenauNewYorku,BuenosAiresu,DžakartiiBerlinu.ZadovoljihsesBerlinom,petnaestdodva.Pedersesigurnoznojio.Razgovaraoje,ispričavaose,donosiopivo,kavu,sendviče,zvaohotel,izdaopotjernicu,ostavljaoporuke, juriopress-centromikimaoglavomsvimakoje jepoznavaoinaklanjaosesvimakojenijepoznavaoidavaoposjetnicusvimakojiganisuprepoznali.Skorodasamgamogaočutikakogovori,Barnum stiže uskoro, sigurno je krenuo zaobilaznim putem, pa znate kako je, zar ne, dobre ideje najčešće dolaze iz rasijanih glava, ja sam samo praktična mašta koja će ih učiniti vidljivim, da nazdravimo za Barnuma! Da,Pedersesaddefinitivnoznojioitakomujeitrebalo.NasmijahsenarububazenauKempinskihotelu,doksecliffRichardnabicikluutrkivaostriogledalaigojaznimpogledimaameričkihgospođainaglo,kaoštosustrahismijehdošli,nastanisesjenaumeni.Štomibî?Ukakvusamtonaopakuekstazustavljen,kakvamejecrnasrećapojahala?Jelitozadnjismijeh,prijenegodođeonoočemujošništaneznam,ačegaseplašimnajvišeodsvega?Postamihladno,časaksezateturah,nazelenimmramornimpločicama.Usisahsmijehuse,opozvahga.Panijetozatišjepredburu,većtišinakojomsemačkeuzbudemnogoprijenegokišapadne.

Istuširahse inekovrijemerazmišljahdalidaodemusolarij.Malopreplanulekožeizategnutoliceprijesastankanebibilonaodmet.Alibiosamufazismetenostiiravno-dušjate,umjestotamo,otiđohnapivo.Konobarsenasmiješikadmipružibocu,odvećmladje,pomislih.Nosiojeuniformuhotelasnespretnimdostojanstvom,skoroprko-sno,poputdjetetakojejeukraloočevotamnoodijelo.PomislihdajeizstareIstočneNjemačke,bilojeneštoutomprkosuštomenavedenatakvumisao.OtpočeojesvojdugputuspinjanjaubazenuuKempinskom.–GosponBarnum?izustiontiho.Očitojemisliodami je toprezime,nonije jedini,bîmuoprošteno. –Da?Jasam.–Imateporuku.Pružimi širokuomotnicu s logotipomhotela.Pederme je, usprkos svemu,pronašao.IdasamsesakrioizaplaninanaRøstu,našaobime.Idazaspimućelijizatriježnjenje,vjerojatnobimePederprobudio.ProbudimliseucochovuhospicuuuliciBogstadsveien,Pederbibioonajkojipokucanavrata.Naslonihsenašank.–Kakosezoveš?upitah.–Kurt,gospon.Glavompokazahpremaogledalimauuglu.–Vidišlionogmomkaonamo,Kurte.Onogštonemilicevozibicikl.–Da,gospon,vidim.–Avidišlitkojeon?–Nažalost,gospon.Ne.Ishvatihdasamijaostario.–Nesmeta,Kurte.Odnesimucolu.Light.Istaviračunnamojusobu.

Presavihomotnicučetiriputaistavihudžepogrtača.AkojePederpoželioimeneozno-jiti,željaćemubitiispunjena.Zaputihsespivomusaunuitamosmjestihnakrajnjuklupu.Tusunekisjediliotprije,odnekudsumibilipoznati,noneznadohiotkud,stogapozdravihtekmalimpokretomglave,svojimspecijalitetom,osobnomgestomsvijetu.Aliostalisuzuriliravnoumene,bezustručavanja.Ponadahsedatunijenitkoodmo-jihzemljaka,kakvidramaturziizNorveškogfilma,ilinovinariizzabavnika,brbljavciizmagazina,ilikakavravnatelj.Odmahzažalihzbogtogmanevra,tevrućeobilaznice,jertubinaimesvitrebalibitigoli,imuškarciižene.Ionajkojiimaručnikokopojasauljezjekojiostalezbunjuje.Biosamodjevenikojinjihovunagostodmahučinividljivom ineizdržljivom,svenjihoveproširenevene,ravnestražnjice,salo,obješenesise,ožiljke,naborekože,madežekojisumoždabilizloćudni.Moradohsklonitiručnik,nebîdruge.


Izićinisammogao,tobirazotkrilomojkukavičlukiobilježilobimesumnjivim,voaje-rom,itotridanaprijefestivala.Neradopovukohručnikipokazahimdaijamogubitiprirodanispodsvihsvojihkostima,dajeimojagolotinjaočuvana.Sjediosam,prekri-ženihnogu,razodjevenunjemačkojzajedničkojsauni,ičudiosedajeuovojurednojinamrgođenojzemljibiloskoroobveznosjeditiskupa,muškarciižene,akosečovjekpoželimalooznojiti.UprirodnojNorveškoj,kojasejedvaizmigoljilaizledenjaka,neštobitakvoizazvalokrizuvladeipismačitatelja.Adajeovdjetako,inijebeznekelogike,pauhotelujesamojednasauna,injusumoglikoristitiimuškarciižene,goli,iistovre-meno.Adobrovoljnobivećbiloneumjesno,tadbitomoraloimatinekevezesratom.Sve jeovdje i imaloneke veze s ratom,pomislih na koncentracijske logore, zadnjetuširanje,gdjesupedantnemasovneubojice razdvajalemuškarceodžena, jednomzauvijek,čaksubili iposebni logorizažene,Ravensbrück, inačas,skorouzbuđen,povjerovahdabisetomoglozaneštoiskoristiti,tajmisaoniskok,odistrjebljenjadoslučajnogsusretausauniKempinskijazavrijemefilmskogfestivalaunovomBerlinu.Ali,kaoičestouposljednjevrijeme,misaonestade,otpadesodvećtupeudice,ičimonaskliznu,utonuhijadubljeusumnju.Čimesamsezapravomogaoisprsiti?Zakakvesampričebiostvoren?Kolikočovjekmožeukrastidoknebudeuhvaćen?Kolikomoralagatidabimusepovjerovalo?Nisamliuvijekbiosumnjalica?Jesam,sumnjaosamskorousve,danegovorimosebisamom,sumnjaosamčakdajeipostojaloneštoštobisemoglomnomenazvati,umračnimsamsetrenucimasmatraoograničenomkoli-činommesanaslaganogpoodređenomsustavukojejehodilopodimenomBarnum.Usvesamsumnjao,osimufreda,jerfredjebionesumnjiv,onjebiouzdignutiznadsumnje.Sjećamseonogaštobiotacobičavaoreći:Nijevažnoonoštovidiš,većonoštovjeruješdavidiš.Ispraznihbocuiprepoznahjednoodonihštosutusjedili,ačegasamseiplašio:poznatakritičarka,staraznanica,nećuspomenutinjenoime,zvalismojesamoLosica,jernasjeuvijekpodsjećalanazalazaksunca.Svojevremenojenapisa-ladasam”folcikameđuRollsRoycima”,alinikadnisampročitaotajčlanak,jertadsambionegdjedrugdje.Pederjeplaniraotužitijeradiuvrede,nosrećomnikadodtogništanijebilo,aakojeiželjeladuelmetaforama,naišlajenapogrešnogčovjeka.Gledalajeumomsmjeru,osmijehnuse,i,iakojedjelovalamnogomanjepompoznomovdjenegoukolumnama,kaodajebilasmekšalovoćeoguljenoblanjom,nastojahneuzvratititomosmjehu.Uostalom,moglosedogoditidakažemneštoštonikadnebihrekao.Onajebilamojzaoduh,štolijesadproricala?Neusudihsenipomisliti,osmijehnuhjojse.–Nekavasvragnosi!procijedih.Nagnuhseprekokoljenaisnažnozakašljah,nijevaljdadamiseopetjezikzaglavio,jezikjebionitspoticanja.Jeziktijetobogan,običavaojerećifred.Samojačuh,nekavasvragnosi.Losicaiznenađenopogleda,kašljaosamizsvesnage,bašprijenegopovratih,ijošmijednomcliffRichardpritečeupomoć.Uđe,naime,baštadusaunu,scolomuruci ipodsjećanjemnaomotgramofonskepločeLivin’ lovin’ doll,zastadečasakpokrajpješčanogsataukojemsepijesakspuštaoipeo,kaodavrijemenijebiloonoštočovjekostavljaizasebe,većodlaženastranu.Aondacliffsjedeuvrh,gdjesamijasjedio.Bilojetijesno,ubrzopostadeipretoplo,iglajestajalanadevedeset.Losicibîdosta,išuljaseizasvogaručnika,sazadnjimpogledom,brzo,prekoramena.Jelisenasmijala?Meni?Danijeimalapričukojubivečerasmoglapričatizašankovima?Netkoposuvodupokamenjima,zacvrča,ivlagapostadevidljivapoputkuhajućemagle.Okrenuhsecliffu,biojesuh,nijeseznojio.Imaojefinusmeđu


boju.Sadsamkonačnomogaoreći.–Hvala,onće,iznenada.Zacolu.–Pajasetrebamzahvaliti,uzvratih.Hvala.cliffpodižebocu,osmjehnuse.–Azašto?–Tvojomjepje-smommojbratprogovorio,kazah.Jedansečasakzamisli.–Nijetobilamojapjesma,većbožjasnaga,šapnucliff.

Postadeodveć vruće.Omotah se ručnikom i iziđohposrćući, s vrtoglavicom i žeđi,opetseistuširah,ispazihKurtaubaru.Diskretnokimnuitrepnuočima,sadjeonbiomojčovjek.Popehsedizalomdosobe.Jošuvijekjetelefoncrvenosvijetlio.Podigohslušalicuiopetspustih,hitnuhogrtačnakrevet,obukohodijeloiusvakidžepstavihpobočicuizmini-bara.Mnogojedžepovabilonatomodijelu,biosamnaoružanal-koholom. Potompopih zadnjeg Jägermeistera, stajao je kao goreći stup od trbuhadonepca,pojedohžlicuzubnepasteistavihuložakunove,talijanskecipele.Biosamspremanzasastanak.

Ištosammogaoznatiosvemuštosedogodilotamogdjenisambio,opokretimaštosubiliizvanmogdosega?Jošsambiouneznanju,unasiljusumnje,inisamhtioznati,tu,usporomliftu,saogledalimanasvimzidovima,čakinastropu.Htjedohbitisamoutomtrenutku,istovremeničovjekkojiuzimasekunduodtijeka,zatvorenunajmanjiodsvihrazdoblja,tugdjejebilomjestasamozamene.Načasspazihsvojeliceuogledalimaipomislihnadijetekojepada,opetustajeipočinjevrištatitekkadugledazaprepašteneizabrinuteljudeokosebe,poputzakašnjeleboli,odjekšoka.Stigohispitivotku.Sje-dokosiportirotvorivrataihtjedemeslijeditiskišobranom,dadohmupetmarakadaodustane.žalosnopogledaunovčanicuprijenegoonaiznenadanestadeizmeđuglat-kih,sivihprstijuibînemogućevidjetijesamligauvrijedio,davšimupreviše,ilipremalo.Ličiojenasluguizkolonijalnogvremena.OnjevukaosvekonceuKempinskihotelu,presavijajućiirolezahodskogpapira.Iziđohnacrvenisagkojisevećizlizaoporubo-vima.Četiricrne limuzinesčađavimprozorimastajalesuparkiraneuz rubpločnika,nijednanijebilazamene.Starajeuzrečicaubranši:No limo, no deal.Nijevažno,votkajepržilaizajezika.Pripalihcigaretu.DvijeTV-ekipe,cNNiNDR,čekalesunećeliseštodogoditi.TanakjeslojkišeležaonadBerlinom,mirispepela,divljabukasgradilišta.Dizalicesusepolakookretale,jedvavidljivepodniskimoblacima,izgledalojekaodaseBogigrasmehanizacijom.Jošjednalimuzina,dugačka,bijelalokomotivasame-ričkimzastavicama,zaustavisebašispredhotela,iiznjeiziđenekaženasnajusprav-nijimleđimakojasamikadvidio.Devetnaestkišobrananađejojsenausluzi.Onasenasmija,smijehomnavlaženimwhiskyjem,premazanimkatranomiizglačanimgrubimšmirgl-papirom.Smijalasekrenuvšionimcrvenimsagomimašućivitkomrukomkojaseprošuljaelegancijomdžeparošaizmeđukapiiizvandomašajacrnihkišobrana.Nitkonijemogaohoditicrvenimsagomkaoona,LaurenBacall.Bilajeprisutnausebi,usva-komgramusvogtijela.Ispunjavalagajedovrhovaprstiju,doušnihresica,doobrva.Kišobranisuseizvrtalinadnjomkadbionaisturilabradu.UpravojezauzelaNjemačku.Stajah,pričvršćenzatajelektričnipogled:LaurenBacallpolakoisuverenoprolazipo-krajmeneijastojimuvrtloguizanje,tojekaoobrnutipredznak,deja-vuuogledalu:PredočimamijeRosenborgkino,red14,sjedalo18,19i20,The Big Sleep,Viviansjediusredini,bliskojeijasno,mogučakosjetitiionajnovidžempersvisokimovratnikomkojisvrbinazatiljku,mogučutiLaurenBacallkakošapćeHumphreyuBogartu,glasom


kojiizazivajezuunašimustimainemiruleđnojmoždini,A lot depends on who’s in the saddle,iPederijauističaszagrlimoVivian,mojarukadodirujePederoveprste,nitkoodnasništanekažeiVivianseosmjehne,osmjehujesesamojsebi,inasloninanašeruke.Akadsepremanjojokrenem,vidimdaplače.

StajahnakišiuBerlinu,poredcrvenogsaga,ispredKempinskihotela.Neštosedogo-dilo,netkojejošivikao,ajaništanisamčuo.Svjetiljkesuseugasile,kamereisključile,limuzineotišle nadrugamjesta.Onaj isti portir opreznomidodirnu ruku. –Je li sveu redu,gospodine? –Što?Njegovo se liceprimaknu, svi semoraju kmeni sagnuti.–Gospodine,jelisveuredusvama?Kimnuhglavom.Pogledahokosebe,dizalicesustajalemirno,Bogusevišenijedaloigratismehanizacijom,ilisetomoždačinilosamozbogoblakakojisujurilinebomusuprotnomsmjeru.–Sigurno,gospodine?cigaretajeplivalapločnikom,netkojeizgubiofotografskiaparat,premotavaose,ostavljen.–Bilimogaopozvatitaksi?–Sradošću,gospodine.Zazviždaupištaljkukojujespremnodržaouruci. Izvukohnovčanicu,zaslužiojuje,noonodmahnuglavomgledajućinadrugustranu.–Samojezadržite,gospodine.Brzogurnuhnovacudžep.–Hvalalijepa,kazah.

Kadtaksistiže,portirmiotvorivrata.Uautujemirisalonazačin, ili tamjan.Molitvenisagjestajaosmotannaprednjemsjedalu.–ZooPalast,rekoh.Vozačsenaglookrenuinasmiješi,zlatanzubbljesnunasredcrnihusta.–DastanempokrajZoološkogvrta?Ijasemoradohnasmiješiti.–Ne,poredfestivalskogcentra.Tamosuzanimljivijezvijeri.

Trebalonamjepolasatadotamo,apješicesammogaostićizapetminuta.Ispraznihkonjakizaspah.Usnuvidjehfreda,vučelijesposnijeguudvorištu.Vozačmejemoraoprobuditi,stiglismo.Onsenasmija,itosmijehommilosrdnim,zlatnimezubzaslijepi.Platihmnogovišenoštosamtrebao,moždapomislidajenesporazum,dasamturistkojineznabrojati,ilipijanišefkinaupreskupomodijelu.Htjedemivratitinovac,poštenimuslimanuBerlinu,alivećsambionapločniku,izmeđuruševinaikatedrala,izmeđumajmunaizvijezda.Odmahsetunađenetkohtijućimiprodatikožnujaknu,odgurnuhga.Prestalo jekišiti,dizalicenastavišesvojepolaganekrugove inebo iznadBerlinaiznenadazasja,skoroprovidno.Prohladnojesuncestajaloravnoumojimočimadokjatogolubovaistovremenouzletikljucajućisvjetlonakomadiće.

Uđohufestivalskicentar.Dvojicanaoružanihstražaraprovjerišemojuakreditacijusmalomslikom,snimljenomvečerprije,Barnum Nilsen, screenwriter,malosupodužezuriliumojelicedokmenisupustilikrozzonusigurnosti,svetavrataizmeđuonihkojisudjelujuionihkojinesudjeluju.Sudjelovaosam.Ljudisujurilijedniokodrugihkaoludi,srukamapunimpiva,brošura,kaseta,mobilnihtelefona,plakataiposjetnica.ženesubilevisoke imršave,sazadignutomkosom,naočalamanauziciokovrata izate-gnutih,sivihsukanja,kaodasusvestigleravnoizistogbutika.Muškarcisuuglavnombiligojazni,niskograsta,mojedobiiustreptalasrcaspletenauzakrvavljenpogled,dozabunesmosličilijedninadrugeinajmanjejedanodnasćeumrijetidokrajadana.Navelikomekranuprikazivanjeodjeljakiznekogjapanskoggangsterskogfilma,estetskonasiljejezacijelobilonaputuodomaćitise.Ubijatipolakobilojedozvoljeno.Netkomi


dadečašusakea.Kadispih,opetmibînaliveno,bombardiraosamjetru.Australijskatelevizija intervjuirala jeBilleaAugusta,ubijelojkošulji,nitkonije imaobjeljekošuljeodBilleaAugusta.Otomesugatrebalipitati,kolikobijelihkošuljaimate?Kolikočestomijenjatekošulje?NadrugommjestustajaojeSpikeLeeigestikuliraopredkamerom.IkrozsvetodojuriPeder,čvorkravatevisiojenasredtrbuha,ustasusepokretalacijelovrijeme, kaoda jehiperventilirao ili tekpokušavaopostaviti novi rekordupasivnompušenju.NijenemogućedaćeupravoPederumrijeti tijekomovevečeri.Zaustavisebašispredmenejedvadolazećidodaha.–Padobro,procijedion.Puknuosi?–Nikadnisambiozačepljen.–Kolikosipijan?–Petipol.Pedersenagnubliže,nosmujevi-brirao.–Petipol?Pavišeizgledakaokaznenapoštarina,Barnume.–Nigovora.Podkontrolomsam.Nasmijahse,voliosamkadPederkoristinašestarešale,noonsenenasmija.–Gdjesidođavolabio?–Usauni.–Usauni?Znašlikolikosmoovdjesjediliičekalite?Znaš li?Pedermiprodrmaruku,biojeizvanravnoteže.–Tolikosamtogajebotelijepogkazaootebidamisesadlijepopovraća!Povučemepremaskandinavskomodjelu.–Smirise,izustih.Tusam.–Zarnemožeš,ubožjumater,nabavitimobitel!Kaoisvidrugi!–Nedobivamiserakglave,Pedere.–Ondanabavipejdžer!Jaćutijebotekupitipejdžer!–Mislišdadjelujeusauni?–DjelujeinaMjesecu!–Paipakmepronađeš,Pedere.Odjednomseonzaustavidugomegledajući.–Znaššto?Jebimeakosvevišeivišeneličišnaonogsvogludogpolubrata!IčimtoPederkaza,eksplodiratrenutak,ivrijememistižesasvihstrana.Zgrabihgazasakoisatjerahuzazid.–Danikadtovišenisirekao!Nikad!Pedermejezabezeknutogledaodokmusesakecijedionizhlače.–Jebiga,Barnume.Nisamtakomislio.Mislimdasunasnekipočeliprimjećivati.Bijesjebioumenikaomoždanikaddotad,skorodasamseosjećaodobro.–Seremsenato što timisliš! Idamenikadnisi usporediosfredom!Shvaćaš?Peder sepokušaosmjehnuti.–Shvaćam!Asadmepusti,Barnume.Malopočekah,aondagapustih.Stajaojeposvemirnouzazid,začuđenizabrinut.Bijesseotrgnuoodmeneinijeosta-vioništadrugodosrama,strahaizbunjenosti.–Hoćusamodamenepodsjećašnanjega,izustihtiho.–Ispričavamse,prošaptaPeder.Bilojenepromišljenoodmene.–Ureduje.Dazaboravimo.Oprosti.Izvadihrubacipokušahistrljationajjapanskialkoholsnjegovihhlača,Pedersenijepomicao.–Hoćemoliodmahnasastanak,izusti.–Skim?Pederuzdahnu.–DvaDancaiEnglez.–Bašzabavno.Danijekakvašala?DvaDancaiEnglez.–ImajuuredeuLondonuiKopenhagenu.PriličnosusezauzeliokoNa izletu s miss Daisy.Otomsamtipričaojučer,Barnume.Sakeomsammuisprljaoicipele.Kle-knuhičistihštosammogaobolje.Pederstadeudaratinogom.–Saberise!zagalami,teseuspravih.–Štoonizapravohoće?–Štohoće?Štotimisliš?Srestitebe,naravno.Vole Vikinga.–Hvalalijepa,Pedere.Dalisetonasdvojicaiulizujemo?–Nismo.Asadidemo,Barnume.

Krenusmo,ljudijebilosvemanje.Norveškištandjebionajudaljeniji,uuglu,štojebilotipično,jošminismopreboljeliOpasnosti ribarskog života,kamenatemeljcanorveškemelankolije,kojinasjegurnuonaperiferijuEuropeifestivala.PravaavanturajestićidoNorveške.Pedermeveomamrkopogleda.–Zveckajebotekaodacijelimini-barnosišsasobom.–Ispraznit ćemoga,Pedere.Odčepihwhisky i ispih.Pedermeuhvati zaruku.–Trebanamovo,Barnume.Ozbiljnoje.–Miss Daisy?Zartonijepravosranjeodfilma?–Sranjeodfilma?Znašlitikolikonominacijajeondobio?Ovosuvelikimomci,


većiodnas.–Zaštoimseondadaločekatitrisata?–Parekaosamti,Barnume.VoleVikinga.

Sjedilisuzastolomusepareubara.Bilisunapočetkutridesetih,uodijelima,pomjerisašivenim,sasunčanimnaočalamaumalomdžepu,konjskimrepom,prstenomuuhu,svelikimtrbusimaisitnimpogledima.Bilisuljudivremena,nimalomisenisusvidjeli.Pederudahnuipovučečvorkravatenaviše.–Dobarsi,uljudanitrijezan,Barnume?–Igenijalan.PotapšahPederapoleđima,bilasuposvemokra.Potomuđosmoknjima.Pedersklopiruke.–Tujenašželjnoočekivaniprijatelj!Izgubioseuzoološkomvrtu,nijeuočiorazliku.Ustadoše,osmijesiseuključiše.Pederseizbrbljadobanalnostiajošnisubilanitrisata.JedanodDanaca,Torben,nagnuseprekopepeljareukojojsuumiraledvijecigarete.–JeliBarnumpseudonimilitvojepravoime?upita.–Tomijepravoime.Alikoristimgakaopseudonim.Malosenasmijaše,Pederpokušapodićičašu,aliDanacsenijedaotakolako.–Jelititoimeiliprezime?–Ijednoidrugo.Zavisiskimgovorim.Torbenseosmijehnu.–NijeliBarnumbioameričkivaralica?There’s a sucker born every minute. –Pogrešno, izustih.To je kazaobankar,DavidHannum.ABarnum je rekao:Let’s get the show on the road.Pedernajzadnazdravi,kucnusmosečašamaisadonajdrugiDanac,Preben,dođenareddasenagneprekostola.–MijednostavnovolimoVikinga!Čudesanrukopis.–Hvalalijepa,prozborihiispraznihčašicurakije.Samoštetadanikadnijebiofilm.Pederdođedoriječi.–Nećemosesadkačitizadetalje.–Pa,mi-slimdahoćemo.Pedermeudarinogomispodstola.–Boljedagledamonaprijed,reče.Noviprojekti,noveideje.Htjedohustati,neuspjeh.–Aliakomislitedajerukopisčude-san,zaštonenapravitefilm?Pederoboripogled,Torbensečasakvrtionastolici,kaodajesjedionagolemojpribadači.–KadbismodobiliMelaGibsonazaglavnuulogu,moždabiiišlo.OnajdrugiDanac,Preben,nagnusepremameni.–Uostalom,actionjeout,kaza.Actionjeold fashioned.–Butwhataboutvikingsinouterspace?upitah.Nečijitelefonzazvoni,svatkoposegnuzasvojim,poputpomaloumornihrevolveraša.Tim,Englez,odnesepobjedu.Govoriloseonekimvelikimciframa,usputjespomenutoinekolikovelikihimena,HarveyKeitel,JessicaLange.Nijebilodrugenodasenasmije-šimojednidrugimaipopijemo.Ipakustadohikrenuhuzahod.Ispraznihdžin,prislonihčelouzazidpokušavajućismislitištodakažem.Nisamimhtiodationoštosamimao.Biosamblistavipisacrukopisanakogasučekalitrisata.Ugledahseuogledaludizala,nebîlijeppogled,ozlijeđenavjeđajepala,teška.Pokušahpronaćitrenutakukojibihsemogaosakriti,nenađohga.Kadsevratih,Pederjezamijeniomojurakijuzakavu,tenaručihduplurakiju.Tim jesjediospremans time-managerom,debljimodBiblijeuKempinskihotelu.–Kaoštoshvaćaš,Barnume,tistojišvisokonanašoj listipisacascenarijaskojimabismoradosurađivali.Pedersesmješkaooduhadouha.–Imatelinekekonkretneprojekte?upitah.–Voljelibismočutištotiimaš.–Prvovi,uzvratih.Kakobihmalovišedoznaoskimimamposla.TimpolakopremjestipogledsmenenaDan-ce,Pederseopetsilnoznojio.–Barnumvolibacati lopticu, izustibrzo.Zazvučatakobesmislenodanisammogaoadasenenasmijem.Barnumvolibacatilopticu!Pedermejošjednomudarinogomucjevanicu,bilismokaostaribračnipar.Odjednomsečašica rakijenađe ispredmene.Torbenpreuze.–Okej,Barnume. Imi radobacamolopticu.HtjelibismouraditiDivlju patku.Sactionomje,kakojerečeno,gotovo.Publikajezainteresiranazabliskestvari,zarne?Obitelj,naprimjer.Stoga,Divlja patka.Pederje


neprekidnozurioumene,bašmeježivcirao.–Ovojeneštozatebe,Barnume,kazanakraju.Što?Pretvoritćeškomadufilmzaparmjeseci,zarne,Barnume?NonitkonijeslušaoPedera.–Hoćelitobitinorveškaprodukcija?zapitah.Iliskandinavska?–Veća,prozboriTorbeninasmiješise.Američka.Keitel.Lange.Robbins.NikakvesmetnjedaseubaciMax iliGhita.Alidijalog idenaengleskom. Inače,nemanovca.–Imoramogamaloosuvremeniti,dodabrzoPreben.Radnjućemostavitiunaševrijeme.Divljapatkadevedesetih.–Ičemu to?upitah.–Jasnodaćemostaviti radnjuusadašnjost,dodadePeder.Nismozainteresiranizafilmpodmaskama,nijelitako?Načasutihnu,dokopahsejošjednečašicerakije.TimješaptaoneštoPrebenu,kojiseokrenumeni.–MislilismoneštokaoRainman susrećeJesenju sonatu,kazaon.Moradohsenagnutibliže.–Oprosti?Tkosusrećešto?–Htjelibismosamopokazati Ibsenovugenijalnost,oglasiseTorben.Naime,njegovubezvremenost.–Bezvremenost?Miss Daisy susrećeSmrt trgovačkog putnika,jelitako?MaglasemalonavučenaTorbenovpogled,ostalisekratkonasmijaše.Pedervišenijemogaoizdržati,pokušaizgladitistvar.–Netkoželineštopojesti?zapita,nonitkoneodgovori.Pederpripalicigaretu,prviputnakonosamgodina.Torbensklopirukegledajućimeprekozglavaka.–Ikakvubi lopticutibacio,Barnume?–Pornić,uzvratih.–Pornić?–Jutrossamusobigledaopay-tv.Izapanjilomekoliko su netalentirani i bezvezni ti pornografski filmovi. Nikakve dramaturgije, očaj-nikarakteri,strašancasting,neobičnomizerandijalog,odvratnascenografija.Torbenpostanestrpljiv.–Mislišerotski film?–Mane,mislimpornić.žestokipornić.Sdobrompričom,zanimljivimkarakterimaikaošilooštromdramaturgijom.Aristotelovskastruk-tura,svedoorgazma.Pornićzamodernupubliku.Kakozažene,takoizamuškarce,aisvenasdruge.TojekaoNora susrećeDeep Throat.Etobibilobezvremeno.Englezprviustade,zanjimDanci.RukovašesesPederom,razmijenišeposjetnice.–Bitćemoukontaktu,kazaPeder.Barnumbimogaozavršitiskicuzanekolikomjeseci.–PodsjetigadajeovoIbsen,uzvratiTorben.Anepay-tv.Pedersenasmija.–Bezbrige!Barnumadržimpodkontrolom.

Velikimomci suotišli, za stolomsmoostali ja i zanijemjeli Peder. Jedino zaPederatakokažem, jer kadbiPederodlučiobiti šutljiv,onbi, naime, zanijemio.Sad jebionijemkaonikadprije,nonaučiosamživjetis tim,akoneštoznam,ondajetoživjetisnijemimljudima.Preostajesamodasâmzavežešičekašdoknetkoneštonekaže.Pederizgubi.–Bašjeišlofino,nemašto,procijedigledajućime.Trisatazakasniš,ikadnapokondođeš,budeškaočeppijan,bezobrazan,ipraznihruku.Skrozpraznihruku.Pa to jenevjerojatno!živio,Barnume!Malopijucnusmo, te redbînamenidaneštokažem.–MislišdabiMerylStreepigralapatku?upitah.Pederjegledaoustranu.–Sadsinarubu,Barnume.OBože,aristotelovskipornić!–Štomislišstimna rubu?–Znaštidobro.–Ne,neznamdobro.Pedersenaglookrenupremameni.–Vidiosamtoprije,Barnume.Vidiosamtekakopadaš.Ivišemisenedapodizatite.Ustadoh,odjednomuznemiren.Onoliceizliftasevratilo,cijelirojlicaustremisenamene,jednopojedno.–Jebiga,Pedere,mrzimnačinnakojionigovore.Rainman susrećeJesenju sonatu.Svejesranještoonikažu.Jednostavnotomrzim.–Da,da.Kaodajatovolim.No,jesamliotmjenijiodtog?Patakoonigovore.Svitakogovore.Graduate susrećeSam kod kuće iWaterfront susrećePretty Woman.Imićemojednomtakogovoriti.Pederodgurnuča-šicuodsebe,prekriglavurukama,iopetzanijemi.–SusreosamLaurenBacall,izustih.


Pederpolakopodižepogled.–Štokažeš?Opetsjedoh,moraosamsjeditidabih toispričao.–VidiosamLaurenBacall,rekoh.Samoštojenisamdodirnuo.Pederprivučestolicubliže osmjehujući se. –Našu LaurenBacall? –Pedere, zar postoji drugaosimnašeLaurenBacall?–Naravnodanepostoji,oprosti.Nisamposveprisebi,upravosamispratiotrojicukojisjedenaparama.Uhvatihgazaruku,bilajetoplainemirna.–Kakojeizgledala?prošapta.Malopočekahsodgovorom.–Kaosfinga,rekoh.Kaoplavasfingakojaseotrgnulaspostoljareflektora.–Bravo,Barnume.–Padalajekišaionasenijesmočila,Pedere.–Mogutozamisliti,Barnume.VjerujemdajeiPedernačasodlutaoumislima,licemuseposvepretvoriudječjeijasnosammogaovidjetikakosenaježioizmeđučvorakravateiuha,kaodatupustikorijenjeonavečeruRosenborgkinu,red14,kadsmoistovremenozagrliliVivian,dokjeLaurenBacallgovorila,onimpromuklim,uzbuđenimglasom:Nothing you can’t fix.Akadsevrati,kaodajeodjednompostaostariji.Jakabora,kojuprijenisamprimjećivao,stajalajeukosoispodlijevogoka,usredlepezeudubljênjakojasuvećbilatu,pravećineravnotežuulicuteglavasamoštosenijeprevrnula.Pederijasmopočelisličitijedannadrugog.–Uostalom,Vivianjezvala,kaza.Zabrinuta jezbogThomasa.–Vivian jeuvijekzabrinuta.Peder tužnoodmahnuglavom.–Trebalibismokupitinešto finozaThomasa, reče.Pokušahseosmijehnuti,lošeispade.–Jasno,rekohnasmijavšise.Čuosištosuonivelikimomcikazali?Obiteljjesadvažna.Pedersezagledaučašučasakušutjevši.–Svimisledasigovnar,nakrajuizusti.Čuhštojerekao,aliriječinisudopiraledomene.–Svi?upitah.Pedermepogle-da.–Nemogusesjetitinikogatkonemislitako,uzvrati.–IThomas?Pederpogledaustranu.–Thomasjedijete,Barnume.Neznamštoonrazumije.Pripalihcigaretu,bilomijegorkouustima.SpustihrukuprekoPederovihprstiju.–Moždabismomoglineštopopolanaćizanjega?Nešto,bašlijepo.A?–Naravno,dočekaPeder.

Kasnijesmoprešliufestivalskibar,tamojebilabranša.Pederjesmatraodamoramobitividljivi,takojerekao,moramobitinastazi,ublizini,napravommjestuiupravovri-jeme.Pojelismonekolikomasnihkobasicadabismoodržaliravnotežu,mnogopopili,ipostalividljivi.OpetjebiogovoroSigridUndsetikakobijedanmuškiredateljuopćebioustanjunapravitifilmoKristinLavranovojkćeri.Bilajetoelita,nisamsemiješao,miješaosamsamopićaimislionaThomasa.Biosamgovnar.Trebaobihkupitivelikidarzanjega,moždacijelizidnakojembionmogaopisati,idizalicuizBerlina.Trebaobihponijetibožjumehanizaciju,kakobiThomas,Vivianinsin,mogaoiznovarazapetinebo.Glasovisustizalisasvihstrana.Pićemesmiri,kadbihsklopiooči,nestalibisvizvuci,kaodajeočniživacbioprikopčanzalabirintuha,alidavnojetobilokadsamvje-rovaodaisvijetnestaje,lako,kaouigri,samoakodovoljnosklopimoči.Najradijebihdaijednoidrugonestane,izvuciisvijetukojemzvucinastaju.Kadotvorihoči,naiđenaimekritičarkaizsaune,onakojajebilamojzaoduh.Većjedobilafestivalskipogled,kiklopspromilom.Potapša,dabome,Pederapoleđima.–Imatelištoočemubisepisa-lokući,momci?OsimštojeBarnumpočastiocliffacolomusauni?Pederuvučeglavuuramena,kaodapostaopasnotijesnoispodstropa.–Preranoreći,procijedi.No,fitiljgori.NapišidasuMiiliBarnumnastazi.Losicasecijelaokrenunjemu,htjedohzatražitidisaljku.–DanematekupeuKristin-vlaku?DanećemoždaBarnumprevesti rukopissašvedskog?Pederskloninjenuruku.–AkoKristinLavranovakćipostanešampanjac,kaza,ondapravimoteškuvodu.Losicasenasmijaizabaciglavudabiispilasveštoje


bilonadnuširokečašekonjaka.–Reciteneštoviše,momci.Dostanamjestarihme-tafora.–ZamisliLos susrećeZalazak sunca,rekoh.Onasepolakookrenupremamenipretvarajućisekaodametektadotkri,acijelovrijememejegledala.Odsječepolaganugrimasu.–Javitćemotikadbudevrijeme,Pederćebrzo.Ekskluzivno.No,onajeidaljegledalaumene.–Onda,dogovoreno.Pozdravicliffa,Barnume.Losicaseodjednomnagnuskrozdomoguha.–Nekavasvragnosi,šapnu.Aondaseizgubiumagliprematoaletima.Pedermepovučezasako.–Rečelionocliffusauni?cliffiBarnumusauni?–UNjemačkojjesaunazajedničkazasve,Pedere.Štomisliš,imalitoneštosratom?–Očemutotigovoriš?Jesilibiousauniscliffom?–Losicajevećbilatamo.Prviputsamjevidiogolu.–Radijenebihotomeslušao,Barnume.–Ličinasmekšanukrušku.–Štotijeonošapnula?–Mojustarukrilaticu.Nekavasvragnosi.Pederzakolutaočimaiopetutonuuse.–Nerazdražujjedaotebipišegluposti,Barnume.Tojezadnještotrebaš.KadbisePederponekadnapio,kaosad,svebinanjemupokazivalonadolje,kosa, bore, usta, prsti, ramena.Alkohol je visiopoput viskaunjegovom tijelu, cijeliPedersenagnuopremacipelama.Mogaobihmurećidasmoostarjeli,dasmodvoječudnihkompanjonakojisudijelilisveuživotuiostalitekspolovicomsvega.Imogaobih,sosmijehom,opreznopogladitionunajdubljuborunanjegovulicu.–Zadnještotrebam,kazah,jedatikažešštozadnjetrebam.–Zadnještotrebamojepiće,uzvratiPeder,tepodižeruku,alionaklonuiostadeizmeđupepeljara,vlažnihubrusaiboca.Netkojepjevaonanorveškomzastolomgdje,srećom,višenijebilomjestanizakoga.Približavala se špica, stiže zadnjepićekoje smo trebali.Pederpodižečašuobjemarukama.–živio,Barnume.Zapravo,inemamovišeštoposebnoraditiovdjeuBerlinu.OsimkupitidarzaThomasa.Ilisiitovećzaboravio?Oborihpogled,iodjednomsesje-tihštoimamukovčeguuhotelskojsobi.–Imamrukopis,prozborih.Pederpolakoodložičašu.–Itokažešteksad?Dajeboteimašrukopis?–Zartinijedrago,Pedere?–Drago?Ubožjumater,dajminešto,Barnume!Nekiznak.Naslov!–Noćnik, rekoh.–Noćnik,ponoviPederosmjehujućise.–Morašlisvekazatidvaputa?–Očemuseradi?Pitchmi,Barnume!Moraosamsenasmijatinašemnačinurazgovora,pitchmi,natočime,dajmišto.–Obitelj,prozborih.Štoinače?Pederseuhvatizaglavuobjemarukamaizatreseje.–Zaštoništanisirekaonasastanku?Zašto,kvragu,nisidoniorukopisnasastanak!–Jersimeprobudio,Pedere.Onspustirukeiglavaseprevrnupremaramenu.–Probudiote?–Jesi,Pedere.Zovešibudišmeiprekidašvezuiposvudmiostavljašporuke.Niusauninisamimaomira,Pedere.Aznašdatomrzim.–Znam,Barnume.–Mrzimkadmegnjave.Mučilisumeignjavilicijelogživota.Svisumemučili.Menijenaprostodostasvega,Pedere.Njemuseočiposveisprazniše.–Jesilizavršio,Barnume?–Negnjavi,uzvratih.Pederseprimaknuipokušaseuspraviti,skorodameuhvatizaruku.–Jatenisamzvao,prošapta.Inikakvetiporukenisamostavljao.

Ičimjetorekao,postamijasno,iledeno,isveokomenestadeizadrhta,odvratnoiblizu.Znadoh:sveštosamodlagao,dogodilose.Krenuh,Pedermepokušazadržati,neuspje. Iziđohuberlinskunoć.Sniježilo je, treptanje izmeđusvjetiljki imraka.Čuhživotinjeinjihovuvriskuuzoološkomvrtu.Prolazihizmeđuruševinaipokrajrestoranakojinikadnezatvaraju,doKempinskihotela,gdjesuistelimuzinestajaleporedanepo-putpreuređenihmrtvačkihkolaubeznadnomnizu,ionajstari,sijediportirotvoriteškavrataipozdravidotaknuvširukomkapuiosmijehnuse,blagonaklono,ipopehseliftom


dosvojesobe,zabravihividjehdajebilasobaricaipospremila,promijenilaručnike,papučeiogrtač,itelefonjejošcrvenosvijetlio,zgrabihslušalicu,aliočuhsamotuđiznakslobodnelinijeiutougledahomotnicu,onukojusampresavioistavioudžepogr-tača,stajalajenapisaćemstolupokrajzdjelesvoćemibocefestivalskogcrnogvina.Ispustihslušalicuiuzehomotnicu,otvorihjeiizvukohpapir,spustihsenakrevet.Biojefaks,uvrhusammogaopročitatiodaklejeposlan:Gaustadbolnica,odjelpsihijatrija,istojutro,7,41sati.Biojemaminrukopis,samodvanakošenaredadrhtavihslova.Dra-gi Barnume. Nećeš vjerovati. Fred se vratio. Dođi kući što prije. Mama.

Pročitahjošjednomtadvaretkaipolakoustadoh,skoromirno,rukekojesupodiglepapirbilesuposvemirne,ibacihpogledprekoramena,brzo,kaoštouvijekobičavamčiniti,vjerujućidajenetkostajaotamo,usjenipokrajvrata,držećimenaoku.

(početak romana)

S norveškog preveo Munib Delalić

LArs sAAbyE ChrIsTEnsEn (1953.)danasnesumnjivoideuredvodećihnorveškihpisaca.Onjeijedanodnajčitanijihinajomiljenijih,ainajprevođenijihsuvremenihnordijskihpisaca.Njegoveseknji-geuglavnomprodajuunakladiodnekolikostotinatisućaprimjeraka.Pjesnik,dramskipisac,prozaik,novelist i romanopisac,dosad jeobjavio tridesetdevetknjiga,odčega trinaest romana.Dobitnik jemnogih,painajuglednijihknjiževnihnagrada.VrhunacnjegovogdosadašnjegknjiževnogradasvakakojeromanHalvbroren (Polubrat,2001.)zakojijepisacdobioinajvećeskandinavskoknjiževnopriznanje,”skandinavskogNobela”,nagraduNordijskogvijećazaknjiževnost.Romanjebionominiranizapre-stižnunagraduInternationalImpacDublinLiteraryAward,štosamopotvrđujedajetomknjigomautornapokonpostaoznačajnoimeiizvangranicasvojezemlje.Ta”bajnaobiteljskakronika”,”božanstvenakomedija”i”vražjatragedija”slikovimahamsunskihdimenzijavećjeprevedenanatridesetakjezikaidobilajesjajnekritike,magdjesepojavila.


Ogledi

PetarOPAČIĆ

KristalizacijamitaizbiljeupoezijiPetraGudelja

Osnovnipreduvjetdabisestvorilojednoumjetničkodjelo(ato,naravno,podrazumi-jevaipjesništvo),bezobzirananjegovukvalitetu,stojikaoparadigmauriječimaR.M.RilkeaunjegovimpismimakojejepisaoEinenJungenDichterudokjeputovaoEuro-pom.Jednotakvopismosnadnevkomod17.veljače,izPariza1903.,nakonuljudnihuvodnihriječi,najednommjestuotvaranammožebitniključzapjesničkipozivinjegovsmisao,općenito:‘’Udubiteseusebe.Istražiterazlogkojivasgoninapisanje;ispitajtedalijeonraširiosvojekorenjeponajskrivenijojdubinivašegsrca,priznajtesamomesebidalibistemoraliumretikadbivampisanjebilouskraćeno.Ovopresvega:pitajtesebeunajprisnijemčasusvojihnoći;moram li dapišem.Rijtedodnaduše tražećidubokodgovor.Paakobitajodgovorglasiopotvrdno,akoovoozbiljnopitanjemožetedapredusretnetesnažnimiprostimmoram,ondaizgrađujtesvojživotprematojnemi-novnosti;vašživotiusvojimnajravnodušnijiminajbeznačajnijimčasovimamoradabudeznakisvedočanstvoovogneodoljivognagona.Ondasepribližiteprirodi.Ondapokušajte,kaoprvičovek,daiskažeteonoštoviditeidoživljujeteivoliteigubit’’...ineštomaloposlijenadodaje‘’Umetničkodelojedobroakojenastaloizneminovnostipotrebe.Uovojosobenostinjegovogporeklaležiisudonjemu:drugogsudanema’’...inadodaje‘’ondaprimitenasebesudbinuinositenjenteretinjenuveličinu,nepita-jućinikadzanagradukojabimogladadođespolja.Jeronajkostvaramoradabudesvetzasebeidasvenalaziusebiiprirodiskojomsespojio.’’1KadjeriječopoezijiPetraGudelja,ondabismomoglizaključitikakosuoveriječi,jamačnoindirektno,prijenesvjesnonegosvjesno,moglibismoreći,intuitivno,našlesvojodrazunjegovimnaj-ranijimpjesmamakojejeobjavioučasopisuMladakultura1953.godineiprovlačese

1 R.M.Rilke:Pismamladompesniku,Grafos,Beograd1981.str.1011.


kaoleit-motivevovećvišeodpedesetgodinaGudeljevog2pjesnikovanja.Adajetomutako, svjedoči i Ivan Lovrenović, autor predgovoraGudeljevim izabranimpjesmama‘Pelazgnamazgi’,kadizrijekomprogovarada‘’Gudeljsknjiževnošćuiunjojživisamokaopjesnik,izvanikakvihknjiževnosocijalnih,književnoposlovnih,književnopolitičkih,ili,pak,književnolukrativnihodnosa.Tojetolikočistodnosistatus,platonskiunajbo-ljemsmisluriječi,daseuGudeljevupoeziju,unjegovknjiževnislučaj,dosadnijeuzamjetnijojmjeriumiješalaniknjiževnakritika,književnahistorijapogotovo’.3

SvojimprvimpjesmamaGudeljjeušaouhrvatskuknjiževnost(dakle,ravnoprijepede-setgodina,akolikogajeonaprepoznala,najboljejenavestinjegoveosobneriječi:‘Unjojzamenejošnijeistesanstolac,čekasevaljdadamiseprvoistešelijes’–činisedauovimriječimačujemoonajprepoznatljivi,dalekiodjekMatoševogsarkazma)naje-dansamosvojannačin;naime,kakoondatakoidanas,onslijedijednusvojuosobnuiosobenupoetikukojojgotovodanemaprethodnika(akoseneuzmeuobzirdaGudeljsupsumirana svoj,mogli bismo rećidijalektičko-fenomenološko-dijakronijski način,zadovoljitćemose,zasada,ovimodrednicama,povijestcjelokupnesvjetskeknjižev-nostipočevšiodGilgamešapadoastralnihuzletausvemir)itoizrijekomprez kogvoj-vode al zakonodavca4(oponirajućitakonekakoiTinovu‘Oproštaju’)iakopročitamoiiščitamo dosadašnjeGudeljevepjesme,ondaćemosemoratisložitiskonstatacijom dauGudelja(u onomklasičnompoimanjukritičkepraksedatražistanoviteutjecaje,ilipakuzorekakobisiolakšala ionakonezahvalanposaokakosebi takoipjesnikujernikakvaknjiževnakritikanijenatojrazinidabiimalapravo,anitispoznajuoširiniidubiniumjetničkogdjela,pa jeprije riječoviše ilimanjesretnim nesporazumima,posebicekadjeriječomegalitimakojistojedostatni,samiposebi,usvojojsamoći,areklibismoinedodirljivosti) pjesničkog razvoja ilitzv.fazanijenibilo. Prijebismomoglirećidajeriječojednomosobnompreobražavanju(onjemunamvećostavizasobomtragOvidije)ukojemuzastrašujuće,gotovodo fanatizma,prepoznajemopjesnikovoprokletstvoilipakdar,kakosevećuzme,tj.stigma–pjesnikovživot=njegovapjesma,ilikazanodrugimriječima–fatum, čimeGudeljizravnonadopunjuje,aliistavljapodznaksumnjeopažanjeN.frayakojikaže kakoje‘cijelikorpusknjiževnostizapravovarijacijarelativnoograničenogbrojaformulakojećemonaćiuprimitivnimkulturama’.RadijećemosepriklonitimišljenjucarlaP.Junga,kojikažeda‘postojineštokolektivnonesvjesnouljudskomduhuštoneprekidnostvaranovevarijantetipičnihopćeljudskihtemaimotiva’

2 PetarGudeljrodiose29.rujna1933.uPodosojuodocaMate(1910-1973.)imjakeMande-Manje(1914.-1993.).Prvačetiri razredaosnovneškolezavršio jeuPodosoju,ačetiri razredagimnazijeuImotskomteUčitljskuškoluuMostaru.DilomiraojenafilozofskomfakultetuuBeogradu1959.(kompa-rativnuknjiževnost)gdjejeiboraviood1955.–1990.DanasživiuBaškojVodi.Objavioje:Ruke,suzeičempresi,1956.,Isusjesam,1961.Pas,psa,psu,1967.,Suhozidina,1974.,Tropi.Počela,1976.,Štit(poema)1979.,Ilirika,1980.,Vrulja,1982.,Mitimed,1982.,Osmoliš,1982.,Vlkoe(poema),1983.,Ilirika(izabranepesmi),1984.,Hesperidskejabuke(poema),1986.,Europanatenku(poema),1987.,Vukunovinama(izabranepjesme),1988.,MojaImota(Turističkamonografija),1991.,Golubicenadjamama(sabranepjesmeutritoma),1993.,PutuImotu(pjesničkaproza),1996.,Pozrakuipovodi,2002.3 IvanLovrenović:PetarGudeljiliznanjeplanine,vidiuPetarGudelj,Pelazgnamazgi,izabranepje-sme),ŠK-Zagreb,2004.str.74 ibid.(op.I.Lovrenovića,str.8)


VećuprvimpjesmamaGudeljispovijedasvoj,alinesamosvoj,egzistencijalističkitra-gizam(namožebitnomtragujednogSchopenhauerakojikažedaje‘Svijetmojapred-stava,nitijednaistinanijetakosigurnaitakoneoboriva’iliSartreazakojega‘Čovjeknajprijepostoji,nalazise,pojavljujesenasvijet,azatimseodređuje’,ili,poznavajućipjesnikaonučuvenusedmutezuL.WittgensteinaiznjegovogTractatusaLogico-Psiho-lophicusakojipotvrđujeGudeljevuozbiljnostkadgodjeriječopoezijiionomeštoseonjojmožeznanstvenoreći:‘Onoštoseuopćemožereći,možeserećijasno;aočemusenemožegovoriti,otomesemorašutjeti’),dotičeseonpitanjaotijelu(prisjetimoseA.B.ŠimićailipakT.P.Marovića),promišljaoBožjemuSinu–Isusu(premakojemuGu-deljimasvojstav,sasvimsuprotanod,primjerice,onogastavakojijeobilježioNikoluŠopa.Kadsmovećdodirnuliovutemu,moždajeGudeljubližeslikarstvoM.SkračićainjegovihRaspelailipakcrtežiVeličkovića,ainekichagalloviilipakBoschoviradovi),govorinampjesnik(itovrločestoiznakovito)orasaputijela,(sličnomseproblemati-kombavioipjesnikTončiP.Marović,alinasasvimjednojdrukčijojravni–takmičenjuizmeđuMarsijeiApolona),anisumustrananiantropološkapitanjagledeproučavanjeprvobitniharhetipovaimita(neštosličnonalazimokodVaskaPope),tepitanjaoErosuiThanatosu,štosamoposebinegovoribašmnogo,alikadseuzmeuobzirdaovimtekletimičnoopserviranimnatuknicamaGudeljpristupa‘postojanomkristalizacijom’navedenihfenomena,ondaseslikausložnjavaidopuštadrukčijevizurekrozkojesemožepristupitiGudeljevojpoeziji,baremdjelomice,kakospodručjasemantiketakoiosobnogpatosatefilozofskih,eshatološko-fenomenološko-ontološkihpromišljanja.Većutimprvimuradcima,Gudeljpronalaziformulu,aonaćegapratititijekomcjelo-kupnognjegovogopusa,atojesmirenje(usprkospjesnikovubuntuitemperamentu)ipročišćenjeuširokom,reklibismomonumentalnom,gotovonatraguepa,pronađe-nomioblikovanomkozmološkomsustavuukojemujenaprvomemjestuMediteran,odakle,kodGudelja,svezapočinjeičimesvezavršava.TujeonouporišnomjestoukojemujecijeliGudelj,itekpoznavajućipraelementeinaukčuvenihSedammudraca,predsokratovacaidrevneHelade,aiostalihmediteranskihzemaljatenjihovekultureimitova u sveopćem kruženju koje se ponavlja na stigmatiziranoj trasi od rođenjadosmrti,organskojsraslostipredakaipotomakačimesesvjedočiomitu,oonomenesvjesnom(kakobitorekaousvojojknjiziLa mythologie primitive(1935.)kojasete-meljinateorijio‘prelogičkommentalitetu’,LucienLevy-Bruhl,)pokojojse‘prelogičnomišljenjenedržiracionalnihprincipakaoniprincipakauzalitetauprirodivećjebitnoosjećajno,alijeposvojemumentalitetuovakvajednaosobnostpunosnažnijaodoneuciviliziranomdruštvuzahvaljujućiprijesvegamističnojpripadnostikojomseprojicirausvijet,ačijiseponekidijelovistapajusaonimJAitimepovećavajunjezinumoć’,iakojetoJapunomanjeizdiferenciranoodciviliziranogJa’.Tobijednimdijelommoglobitiitočnokadseimauvidusvojevrsna‘buntovnost’PetraGudelja,štojevećknjiževnaktitikauočila,kao‘aktprkosa’5štosemoževidjetiiizovogulomkaizzbirkepjesama‘Isusjesam’:

5 SrbaIgnjatović,Književnost,10,Beograd,oktobar,1968iliuP.Gudelj:Pelazgnamazgi,OpoezijiPetraGudelja,str.554.


Upitala je kako su moje ruke, jesu li mi zarasle rane od čavala kojima sam bio prikovan na križu. Odgovorio sam da mi rane sporo zarastaju, jer bližnji u njih zavlače prljave prste. Preporučila mi je neke penicilinske masti, što sam ja uljudno odbio, objašnjavajući da su mi rane sve što imam u životu

(Psiiposkoci)

Kadjevećriječo‘buntu’PetraGudelja,ondatrebaimatinaumudatonijenekakavpo-vršniangažman‘građanskogtipa’,nitijeriječonekakvomrobovanjudatogpolitičkogtrenutkailipakprolaznihhirova.OnjerezimeGudeljeve‘patetične’riječipunepatosakojajeistovremenosurovaianakrona,gotovokaodajeizišlaizstarozavjetnihknjiga(aliinovozavjetnih)jerunjojpočivaonajpraiskonskiethosnatragukolektivnonesvje-snog,alidubokoukorijenjenogu‘ljudskimozak’.Zbogovakvogpristupasamojgrađiukojojsezrcali opalizacija(kakojetoteorijskiobrazlagaousvojimspisimaRomanIngardenpokojemusenedređenostumjetničkogdjelanemožeuklonitipaseonajošipojačavatimeštočitateljsasvojestraneunosinekeaspekteusvijetumjetničkogdjela,iakojepritomeograničenstrukturomsamogdjela,njegovomintegralnošću.Čakisampisacuodnosunavlastitodjelomoženaknadnounjunijetikaočitateljneštočeganijebiosvjestanprilikonpisanja.-alitonasvećdovodidoteorijedekonstrukcijeiJ.Derri-edea)nemožemojednokratnosvoditiGudeljevbuntnajednodimenzionalno,dnevno,značenje.Kadsmovećkodopalizacije,trebasvakakoimatiuviduizapažanjeVlatkaPavletićakojikažedaGudeljpojavuopalizacijenezasnivanamjestimaneodređenosti,anitinadvosmislicamaizazvanimriječimakojeusebinosevišerazličitihznačenjskihpotencijala.Unjegovim stihovima rijetkonalazimoples fonemakoji premještanjemsvojihmjestautječunapromjenusuznačenja;utomsupjesništvuzaigranevišezna-čenjskejedinice,sintagmeisemantemi.Pritomejeprelijevanjeposljedicapromjenaunutarsemantemakojisunerijetkoprotegnutidorazmjerakraćihoštrorezanihstihova,auztusepojavujavljaipretapanje.Niujednomniudrugomslučajunovoznačenjenezatamnjujeprethodno,negogatrenutačnousebinijansira,akrajnjijeučinakvišeznač-jejedinstvenogtematskogishodišta.6Zailustracijuuzetćemoantologijskupjesmuizpjesnikovezbirke‘Vrulja’:

Vuk u novinama

Kadpročitamunovinamadastezaklalistado,okomenezamirišeovčjakrv.

Zabijeleseovčjaruna,svelikimcrljenimcvjetovimaispodgrla.

6 Ibid.VlatkoPavletić:Opalizacija,str.588.


Otvorimprozorizagledamseuprvublijedugradskuzvijezdu:Počnemdaurlam.

Jošvasima,braćomoja,jošlutateučoporima.Joškoljete.

Svijošnismoispunjenislamomislamnatimrečenicama.

Svisenismopreseliliuplitkudječjuliteraturu.

Svisenismokomercijalizirali.

Jošvasimakojisebavitepravimposlom:lutatepoljemigvozdom,vijetenazvijezde.Paritesepovukojebinama.Koljete.

Nedajtese,braćo,Zbijteseučopore.Vijtenasvezvijezde.Gonitesepovukojebinama.Koljite.

Koljiteovce,koljitekonje.Koljitetraktoreikompjutore.Koljitesvemirskebrodove.Koljiteljude.

Nemijenjajtenidlakunićud.

Prezritebasnopisce.

Nečitajtenovine.


Svaliteraturaovukovimanevrijedinikolikojednometljivošilježe.

Koljitezainatbasnopiscima.Koljitezainatnovinarima.

Koljitejerstevukovi.

Akadsenađetenapijanci,ubogatutoru,ilikadbudetelizalidubokevučjerane,sjetitesebratausužanjstvukojipišeovuuzaludnupjesmuovukovima,umjestodapijesvama,umjestodaizlizujedubokovučjerane.

Koješta.Kakvapjesma.Kakvametiljavabraća.

Raditesvojposao.

Izsablažnjivosti izačudnostiizričeGudeljovdjeosebujnemisaonoprodubljenesklo-povekojigapredstavljajueuforično,izzemljeizkojevučesvojekorijene,oponirajućiEliotovojPustojzemlji(injegovuKraljuRibarugdjeribapredstavljasimbolplodnosti)ikaodapotvrđujeprijenavedeneriječiLevyjaBruhla,akojimabismomoglipridodatiiopažanjeZvonimiraMrkonjićakojijeisampokušaoobjasnitiovajGudeljev‘buntustvr-divši kako ‘Gudeljovageneza ideodgotovoreligioznekontemplacijedomitiziraneokrutnostigdjetranscendentalniskladpočetka,kaoontološkidokazBožjeopstojnostipredstavljasamomaskudramskeoporbeizmeđutadvarazvojnamomenta’.IdabipotkrijepioGudeljevmediteranizam,spominjeseHeraklitakojikaže‘Dušamajesmrtvodompostati,avodijesmrtzemljompostati’.Smrtizmeđupočelârazlogjebespri-mjerneokrutnostirazdiobeljudskogopstankameđuelementimasredozemnogkrajo-lika.Zrakizemlja,naprimjer,poMrkonjiću,zaGudeljasutoliko‘razdaljenestvarnosti’dapobuđujuonajosjećajnadrealnosti...panastavljakakojeGudeljnajdaljeotišaoutom‘otkrivanjupostanjaiposljedicatenadrealnosti’teu‘suprotnostiizmeđupojav-nostiškrtezemlje imaštekojuona izaziva’. Ipak,pjesništvoPetraGudeljanajčešćeposežezamajkom-zemljom,kojajekodnjegaarhetipskaGeja -narazinimita,akojajeuuskojvezisantropologijomkojanasučikakosusvividovidruštvenogživota–eko-nomski,tehnički,politički,pravni,estetski,religijski–uslužbizapravojednesmislene(signifikantnecjeline teda jenemogućeshvatitibilokojiod tih vidova izdvojenood


ostalih.Zbogozbiljnostipjesnikovogpristupapoezijikojaje,kakosmorekli,zanjegafatum,timvišemitologijakodGudeljanijeizrazsvojevoljneigre(iakosemogunazrijetielementihomo ludensa)ljudskemaštevećjeriječostrogojpodvrgnutostiosnovnimiobvezatnimsvojstvimasvakogduhamakakavonbio.Zbogtogaisvojevrsnakauzal-nostkojanijesamopukinizuzrokaiposljedicauodnosimamehaničkestvarnostivećneprekidnoprenošenjeunutrašnjestrukturekauzalnogmodela injegoveposljedice.VećjeKsenofan(vratitćemosenaovajfenomengrčkefilozofije)objaviodasubogovizamišljeninaslikuiprilikuljudsku,aHeraklitiSolon,danespominjemoPlatona,optu-živalisupjesnikezbogzastupanjanarodnihvjerovanjaiizmišljanja.Noriječjezapravooonomearhetipskomevidusimboličkogizražavanjagdjesesimbolinerazlikujuodpredmetakojesimboliziraju,aštokodGudeljapredstavljanjegovuosobnukozmolo-giju,tajnjegovplaninskimasivPodosojaizkojegadopirevjetarkrozsuhozidinegdje‘Izićiuživot,značiućiusmrt’(TaoTeKing,pjesmabr.L.)štojeregistriraoiVeselkoTenžerakojiupovoduistoimenezbirkekaže:‘’Koganezapanjujutesuhozidine?DokjeEvropakamenommaštalaljudskenastambe,našanonimnigorštak,odilirskihvre-menadodanas,gradiojesuhozideineplodnabrdapretvaraoučudesnugeometriju.cijelegeneracijeslužilesutojpomaloapsurdnojljepoti,gdjesezboggredicepovrćacijelaplaninazarobljavalausteznikeziđa,tosuspomen-gradovijedneprošlosti,bezkrovaiulica,uznemireniulomkomvinogradailimaslinom,timčudesnimstablomkojekaoda jepreživjelosve ljudskepatnje.’’7Kalebovskiopservirajući ‘stvarnost’,Gudeljsvojim suhozidinama varira ononekolikomogućnosti postojanja tek uzpjesmukaomolitvu, ili bajalicukadsubjekt-pjesnikmijenja svojubit zajednoskrajolikombez itijednogopćegmjestakojebibilo lozinka ilidoktrinabilokojeganaraštaja.MilimetarpomilimetarotkrivaGudeljprostomokuonunevidljivuvertikaluudubinukaoionuplošnostbezperspektivekojajezajamčenauvisinitražećinekidubljiodjekkroznekuljušturukojapucaodrodadabiprimilanatrag,use,svojdiosvijetaizgubljenailisaču-vana,pak,upjesničkomjeziku.

Ponekad se čini da je kodGudelja riječ o svijetu koji je sličannekomhipotetičkomkozmosuukojemsuentropijskiprocesidošlidokrajaiukojemjesadasvejednosdrugimekvivalentnoizamjenljivo.Noriječkuća,premajezikuSredozemlja,odnosiseektropijski.KućajeonajposvećenidioMediterana,ononačelonekogunutrašnjegtranscendentalnogporetkakojigraničiskaosomizbogtogatajsetoponimuzvisujenavrhSredozemlja,dokćenajednomdrugommjestuprogovoritigotovopoputŠopaizastralnefazekojigovoridakockanastajezapravosvojevrsnimzgusnućemprostoraikaodajeotetaodpraznine.

Samokuća,naslonjenanatvrdkamenzapada.Samokuća,otetprostorodneba.LjudskamiraSvemira.Samokuća.samonašakuća.

7 VeselkoTenžera:Arheologijasjećanja,vidiuPetarGudelj:Pelazgnamazgi,str.654.


IkaokodŠopa,onajenačinjenapomjeriprisnostisasvemirom.Unjojvladakontem-plativnatišinapritješnjenihpocrnjelihzidovadoksevaničujuGudeljevipijetliizPodo-soja.OnajeonajprostorgdjesestječumikroimakrokozmosGudeljevogpijeva,iakojenajvećimdijelomovazbirkaispjevanaupreceptivnojiasocijativnojcjelovitostikojausebizapravokrijekaos.Moždaonobajanjeseoskogvračailipakžrecanijenigdjedošloboljedoizražajanegolijetoslučajupjesmi

Ikavski genitiv

Ime.Imena.

Sime.Simena.Slime.Slimena.

Time.Timena.

Vime.Vimena.

Brime.Brimena.

Vrime.Vrimena.

Odnebeskogmozga,vučjestope,vučjekosti,zmijskogmeda,ilirskogzlata,živogkla-ka,ocaposkoka,zmijskogiptičjegvina,vučjegsrca,krilatogmesa,galaktičkogmlaza,ovdjeimamoGudelja,kakorečeAdamPuslojić,svedenogna‘telegrafskuporuku’kaodajepoputKasparaHauserapoprviputprogovorionakongodinašutnje.No,tojesamonaprvipogled.Zapravoriječjeolapidarnom,suzdržanomglagoljanju,promi-šljenomitimetežim,dragocjenijim.Ostvariojelelekipjesničkiinkantacijupodigaonapragvječnosti,pjesnik,PelazgnamazgikojipoputJosipaPupačićainjegovogMoraispisujesvojupjesmuosvomemoru,svojimdocimakojisevalovitouzdižuispuštajuvrletimaPodosoja,akojajenarazinidalekopoznatijegmodela


Doci

Mojidociujadranskimbrdima.uHrvatskojunebesima.Mojidalekidoci.

ukojojjesadržanariječinjegovapradjeda,idjeda,ioca,injegasamoga.Tusestva-ramit injegovodnospremazbilji. ‘’Uvećinislučajevanijedovoljnosamopoznavatiizvornimit,većgajepotrebnoizricati;pokazujesenastanovitnačinnjegovnauk.Alitonijesve:izričućiilisvetkujućiizvornimit,čovjekseprožimaposvećenomatmosferomukojojsuseodigralitičudesnidogađaji.Mitskovrijemepočetkaje‘snažno’vrijeme,jergajepreobrazilaaktivnaistvaralačkaprisutnostnadnaravnihbića.Izričućimitove,ponovnosevraćadalekovrijeme,nanekinačinpostajesesuvremenikomprizvanihdogađaja,dijelećiprisutnostbogovaiheroja.Jednomriječju,moglibismokazatidase‘proživljavajući’mitoveizlaziizsvakodnevnogkronološkogvremenaistupaukvalitativ-nosasvimrazličito‘posvećeno’vrijeme,istodobnoiprvotnoibeskonačnopovrativo’’8

Gudeljostajenatraguzavičajnosti,svojeIlirike,Morlakije,Sredozemlja,PelazgiMorlaki dinarskigorštak,poganin ipaganin ipanteist ikršćaninvršiobred tvarneenergijeizmeđuživihimrtvihizbogtogausvojimpjesmamanajmanjepjevaon;radijetopre-puštašaptanjuzemljekojaseprosipalaiprosipljeseizjednihudrugaustaizjednelubanjeudruguodmrtvihživima.Iztoga,zapravo,proizlazisnagaovelirikejerkroznjuklijaonaelementarnamitskaoporostPaganijegdjeseerosneeufemizirakaoštonithanatosneizledanimalostrašno,pače,prihvaćasekaopretakanjeizjednogaoblikaživotaudrugi

Imamzemljuujeziku.Jezikuzemlji.

(Zemlja u jeziku)

pačaikadjeriječo‘Europinatenku’,tomesuvremenommitu,kojijepunrevoltapre-mapovijesnomvremenuipokazujenaglašenuželjudasepristupidrugimvremenskimritmovima,različitimodonogaukojemusmoosuđenidaživimoiradimo.Činisedamoderničovjek,ipak,čuvatuželjuzanadilaženjemsvogvlastitogipovijesnogvreme-nastežnjomdauđeunekonepoznatovrijeme.Upravotakvetragovemožemopratiti

8 MirceaEliade:Mitizbilja,MH-Zagreb,1970.,str.20.


krozcjelokupniopusPetraGudeljakojiizgarauželjidaponovnopronađežestinusko-jomsmoživjeliispoznalijednustvarprvi put;dapovratimodalekuprošlost,blaženstvovremenapočetaka,iakoćeisampjesnikunekomodtrenutakalecnutisepredvječnimpitanjemsmrtikaoupjesmi na vunenim nogama

Navunenimnogama, navrhovimaprstiju, prikradatisesleđa.

Dlanimatipoklapaoči ipita: -Pogoditkosam. -Tisismrt.

alićepoputOctaviaPazabitisvjestandajepjesmaneštojedinstvenoinesvodivoa,istovremeno, ‘’da je smatramodruštvenim izrazomneodvojivimoddrugih istorijskihpojava.Tapesma,bićeodreči,idedaljeodrečiiistorijaneiscrpljujenjensmisao;alipesmanebiimalaznačenje–amoždačaknebinipostojala–bezistorijeibezzajed-nicekojajehraniikojuonahrani’’.9

2.

Dogodiseunekomodnaroda,ponekomnerazjašnjivomusudu,daseurijetkimci-kličkimkrugovimapojavipjesnikkojijošzasvojegaživotamože,bezimalodvoumice,ponijeti sintagmu ‘živiklasik’.Tobi trebaloznačitidaseupjesničkomeopusu togapjesnikamože prepoznationonesvjesno jednogcijelogkolektiviteta,zbogčegagaseondaiizjednačavasnacionalnimbardom,tj.predstavnikomkulturetoganaroda.Doduše,takvisufenomenirijetki,pajepojavapjesnikaPetraGudeljausuvremenojhrvatskojpjesničkojprodukcijitimznačajnija.Gudeljjeprototipzapjesničkuveličinuunašemvremenu,kadonaizgledatolikoteškoostvariva,gotovonedostižna.Njegovnamopusupravovraćanaduupjesničkuriječi,štojeznačajnije,uopstanakjednognaroda,jerznasedajedannaroddržiživim,naprvomemjestu,njegovokulturnonasli-jeđe,automenaslijeđujezikjejamačnonajvažnijijersamopojezikujedansenarodrazlikujeoddrugoga.Bitivelikimpjesnikomujednomdobukadseuumjetnostizgubilavjera,uprvomreduznačiimatisnageiznanjadaseuprenesenomznačenjupreobrazistvarnostosobnihstrahotaiegzistencijalnihpromišljanja,akojisu,razumijese,rezultatkontinuiranogiopsesivnoguranjanjauživot,uonenajtamnijeinajnedokučivijetajnekojepobuđujuosjećajidentičnostikodčitateljajerseisamnalazinaonojrazdjelnojcrti

9 OktavioPaz:Lukilira,Zodijak,Beograd,1979.str.187-188.


svojegaosobnogopstanka.PoezijaPetraGudeljaostadenekakopostrance, akotouopćeimaikakvogznačenja,onkrajsvekolikeplejadepjesnikaokupljenihokočasopi-sa‘Krugovi’,akojimabipodobnojodrednicitrebaopripadati,ilimoždajošiviše,onojmalojgrupacijikojajeokarakteriziranakaomeđugeneracijska,akojučine,primjerice,DanijelDragojević,T.P.Marović,ilipakVeselkoKoroman...no,zaGudeljajeznačajnoupravotodagasenemoževoluntarističkiidentificiratisnekimmatricamakojevukusvojeuporišteizonodobnihpoetikakojesukrespondiralesgermanskimilipakanglo-saksonskimtrendovima,pačakiinovacijamavezanimuzfrancuskuilipaktalijanskuknjiževnostkojojpjesnicibezsvojeganeštovlastitijegisiomalakšenalazeisprikezaispisivanjeblijedihknjižuljakaizkojihsedaderazabratijalovooponašanje.

Kakosmovećnaglasili,PetarjeGudeljuprvomredupjesnikMediterana,atimeondaibaštinikeleuzinskihmisterijaantičkeHelade,drevnihmitova,starosjedilacaizIlirijeilipakPelazga,ilijošdaljnjepovijestidrevnihkulturaMezopotamijeilipakEgipta,Svetogpisma,grčkefilozofije,aliprijesveganarodnoggovorasvojegazavičaja,izonogarhe-tipskogpupka svijeta (kojipodrazumijevaiŠibenskumolitvu,aliiMarulićaiVetranovićai...),kakonajednommjesturečeisampjesnik-srcaMediteranaukojemusuinjegovbiosiethnos,ethosilogos,i,konačno,erosithanatos.No,dapobližepojasnimonekaodnavedenihmjestapjesnikovognadahnuća.VećvišedesetljećaknjiževnasekritikalaćaM.Heideggerainjegovihfilozofskihpostavkiočovjekovojbačenostiubezzavi-čajnost,oskudnisvijetukojemudominirazaboravbitkai,štojejošapsurdnije,‘bitakseskrivaukolikoseotkrivaubiće’.TimesenaZapadnufilozofijudefinitivnospustiozastorzaborava,jerjedinoštojeponjemuodistinebitkaostaloupovijesti jestkodpredsokratovaca,posebicekodAnaksimandra,ParmenidaiHeraklita.Upravoupod-vojenostikojajenastalaizmeđubitkaibića,čovjekujedošlodajeostaobezzavičajaitogadovodidostanovitognihilizma.Dolazisedoispitivanjaegzistencijeunjezinojtemporalnosti,tj.njezinoispitivanjekaoljudskopostojanje.Ujednomokruženjugdjedominiraoskudnost,zapjesnikanemavišemjesta.No,PetarćeGudeljupravosupro-tivookrenutisvojajedraujednomdrugomsmjeru,upravcuzavičaja,gdjećeistinailjepota,smisaoiumjetnostbitionoštojestbitak,atojeprvobitnijeziknjegovanaroda,jezik koji jenastaokaopoezijakoja imenujestvari iotkrivasvijet, ikao individualnoizražavanjeikaoprapjevanjeiliprajezikodkojegaćeGudeljnačinitisvojukuću,kućuukojojstanuječovjek.ImajućinaumubogatstvoHeladeiIlirika,grčko-rimsketradicijeitradicijeMediterana,sasredištemoHesperidskomvrtuilirajuzemaljskomejerpoezijaPetraGudelja je istovremenonapragu isposništva,samo-mučenja,ali ihedonizmaupohvalubožanskoj punini izčega iproizlazinjegovupečatljividitirampskiosjećajsuviškasnageizkojejeizačetagrčatragedija,aliinjegovaosobnazbogčegaseiuputiouplovusamiOsvit čovječanstvauonoarhe(štosmonagovijestilikadsmospo-minjaligrčkogmisliocaKsenofana)izčeganastajusvestvariiukojesemorajuvratiti,ubeskonačniapeironkojipostavizaprauzroksvihstvariAnaksimandar,aizčegaćeEmpedokleizAgrigentaizvućičetirielementa:vodu,vatru,zrakizemljuitakonado-punitiizaokružitisustavkojijezapočeoTales,anastavioAnaksimen.OvadvojicasunašlasvojeutjelovljenjeiupoezijiPetraGudelja,posebiceunjegovojknjizi‘Pozrakuipovodi’ u kojojGudeljostajena tragusvojih ontološko-eshatološkihpromišljanjakao ina tehnicinjihove izvedbekroznaslage prepoznatljive,Gudeljevesemantičke


metamorfozekojakontaktirasnepoznatim (a time i nepriznatim) tekstovimaglago-ljaškeićiriličkepismenostiifolkloromikavskecrnezemlje(ilimoždacrljenice)nasvojspecifičannačin,zavičajnimdistihomioptativniminfinitivom,dakleizrukopisnih,kakoihpjesniknazva‘likaruša’.

3.Petar jeGudeljpjesnikkojinjegujepoetikucjeline,anekrhotina, i tekpromatrajućinjegovopuskroztuprizmu,mogućejezapravodokučitionuglazbuGudeljovihstihova,(nekoćjeiznjegovazavičajadopiralaglazbaslireilipakharfe)kojaiakodisonantna,uglazbenomizričaju‘ponarodnu’,ojkalica,ganga,ilipakrera,nezaostaje,većpotvrđujeStravinskogilipakSchönbergovglazbenieksperimentkojisezasnivanakrajnjojdiso-nancikojanijeništadrugodopotvrđivanjedinamikevremenajerbi,dajedrukčija,bilalažna,aupravoovakavnačinglazbenogizričajapotvrđujearhetipizkojegajeinastalauzajednicisaglumomiplesomipjesničkimumijećemkojejeisamovećutimpradav-nimvremenimanosilousebiklicuizričajakojitrajedoizvanpamćenjakrozmilenijenalazećiuGudeljusvojega(možda)jedinogživućeginterpretatora,iako,itonerijetko,i sam pjesnik uspostavlja jedan katabazični pristup svojemu pjevu, kroz navedenaantičkaglazbalaičiniiskorakkoristećiseprigušenomglazbomcrkvenihopijelaikata-bazičnosespuštamoruinjegovimmijenama.Moždajeitojedanodrazlogadapje-snikovanjePetraGudeljastavimopodsintagmu“workinprogress’’,iakosečinilodaposlijetroknjižjaGolubice nad jamama (1993.),ukojemujesabraosvesvojepjesmena1.292stranice,zapravoinemavišepotrebezapjesničkimgovorom.Nonjegovasetragikaidramatika,aliipatetikakrškogkamenjara,areklibismoimoraiMediteranaiarhipelagarazasutihduždalmatinskihotokakojisuvezaniuzpjesnikovmetajezikkojiimačestoioniričkipredznak,nastavljaoplođavanjemjednogbestijarijaiherbarijasraznolikomfloromifaunomnevjerojatnihpreobrazbiukojimaimamjestaizavukoveizmije,ovceiorlove,galeboveijarebice,kaduljuicmilj,boroveinaranče,mlijekoimed,vinoigrožđeistarozavjetnouljeizkojegajošuvijeksvijetliplamendomaćegognjištaipozivapjesnikananastavaksvojemagne carte:

starozavjetno ulje

Starozavjetnoulje.

Krozmaslinove,krozIsusovekosti.

Usvjetiljkamamudrihiludihdjevica.


UMarulićevimustima,kmljetskimkämenicama.

Primaslinovudeblu,usvjetlostiuljaimeda,

MavroVetranovićpiševečernjitekst.

PjesancuIsusunakrižu.

UPodosoju,udjetinjstvu,iskripozelju.

Uzdjeliulje,nadzdjelomzvjezdanonebo.

GorinaMaslinskojgori.

UIsusovojrani,usvjetiljciodzemlje.

DvauljnaputakrozSredozemlje:moreminebom.

Kroznenapisanepjesme.Krozneotvorenerane.

Napuni uljem svoj rogi pođi na put!

Trajepjevnalikdrevnomvračanjupredstrahomodživotaijošvećimčuđenjemštogauopćeima,kaodadolaziiznekezaumnedaljineidavnine,iznekogpravremenagdjesvepulsiradionizijskiopojnoioporopoputvinakojedajeposebnavrstagrožđa,tzv.francuzica,aliiodmedaiodkrvisažrtvenikakojesunaseprimaležrtvepoganskimbogovimauzplemenskiritualizazvanekstazomnepojamnihnagona,aliionajkršćan-ski,pokorni,sasimbolom‘Raspetogasina’radinašegizbavljenja,ikonačno,napisaGudeljiciklusminijatura‘BraćaSokoli’uzdužnopoštovanje‘StarcuMilovanu’,Kačiću,itimeapostrofirasvojevrsnusimbiozusvojegaPodosojagdjesesmrtiživotuvijekpri-hvaćajukaosudbinskadatostjersuobojeodistogaitouvijekjednimuhomprislonje-nimuzzemlju,kadosluškujekomešanjeirađanjenovogaživota,adrugimosluškujućisvemirskuvoduskojomsesjedinjujuusvojevrsnojedinstvoiBogiČovjekuzavjetu


–Bogočovjeku,aimenovanipredmeti,bilodapotječuizherbarijailibestijarijanisudoli,kakobirekaoSpinoza,samoatributiBOGA,učemuseočitujepjesnikovazadaćadabudemedijuprenošenjuriječiizonostranostiuovostranost,otkrivenjeonogkozmič-kogaJAukojemunemaegocentrizma,većukojemupostojibezimenavedrina/sveriječodpostankasvijetadodanadanašnjegakojase,konačno,utjelovljujeupjesmi

stina10 iz Živogošća

Jasampismenastinaizživogošća.

Dvatisućljećapronosimkrozoluje(povijesne,morske,bijakovske)porukuoprolaznostiizvorskevodeiživota.

HeksametriširokogSredozemljazapljusnušemojbok.

Tvrdilisudameopismenišecaricarica,bogibožica.

Nisu,negoLicinijan,smrtnikisretnik,iPelagija,smrtnicaisretnica.

Jošimsemoguvidjetisretnalicaumomsrcuiunemirnojizvorskojvodi.

Dokbijahjošmladainepismenailirka,ArgonautizameprivezašebrodiogrnušemeZlatnimrunom.

MedejaJazonuprinesepregrštmojevode.

Trinaraštajaposlije,prilogompiOdisej,adivljakruškanadnjimcvala,laticeprosipalaumojuvoduiunjegovukosu.

10 Petar,biblij.–stijena(stina)


poputmonolita–uoporbipremanebitkuiništavilukojisu,poriječimafriedrichaNi-etzschea,kad je riječokulturi,dovelido togada ‘’cijelanašaeuropskakulturavećsedavnokrećeuagonijinapetosti,kojaizdecenijeudecenijubivasveveća,kaodaočekujekatastrofu;onajenemirna,mahnita,nagla;kaobujicakojahitakraju,kojavišenedvoji,kojasebojidoćiksebi’’–PetarjeGudeljrazriješioovajproblem-živećispoezijomizapoeziju.

Literatura:

1. Gudelj,Petar:Golubicenadjamama(sabranepjesme),MH-Split,1993.2. Gudelj,Petar:Pelazgnamazgi(izabranepjesme),ŠK-Zagreb,2004.3. Gudelj,Petar:Pozrakuipovodi,MalanakladnakućaSvetiJure,BaškaVoda,20024. Palavestra,Predrag:DalekinašnepoznatiprijateljPetarGudelj,Omladina,29.Beograd14.VII.1954.

5. Vuletić,Anđelko:PetarGudelj–Ruke,suzeičempresi,Književnenovine,40,Beograd1.V.1957.

6. Koroman,Veselko:PetarGudelj–Isusjesam,Književnenovine,158,beograd17.XI,1961.

7. Trifković,Risto:PetarGudelj,Isusjesam,život,1-2,Sarajevo,1962.8. Božović,Ratko:PetarGudelj–Isusjesam,susreti,9-10,Titograd,1962.9. Ignjatović,Srba:PesničkibuntPetraGudelja,Vidici,109,Beograd1967.10.Vlajčić,Milan:PetarGudelj-Pas,psa,psu,Borba,2,Beograd,4.I.1968.11.Zubac,Pero:Nareditćedamiseobustavikruh,Polet,16.Zagreb,veljače1968.12.Stamać,Ante:Ošibanjuzemlje,leduitami(PetarGudelj–Pas,psa,psu),razlog,4-6,Zagreb,1968.

13.Mrkonjić,Zvonimir:PetarGudeljj–Pas,psa,psu,Kolo,8-9,Zagreb1968.14.Ignjatović,Srba:Salominačinija,eseji(str.41-68),beograd1970.15.Tenžera,Veselko:Arheologijasjećanja(PetarGudelj–Suhozidina),Vjesnik,Zagreb29-30IX.1974.

16.Kravar,Zoran:PetarGudelj–Suhozidina,Teka,8,Zagreb1975.17.Slaviček,Milivoj:PetarGudelj(uzpjesmeBiokovo.Zid.SmrtiSvatvojazemlja)Vjesnik,Zagreb10.III.1977.

18.Šego,Krešimir:sveobuhvatanpjesničkigovor(PetarGudelj–Ilirika),Odjek,10,Sarajevo1981.

19.Demirović,Hamdija:Munjameđumaslinama(PetarGudelj–Osmoliš),oslobođenje,Sa-rajevo,1.V.1984.

20.Zima,Zdravko:Ritualdobraizla(PetarGudelj–Vukunovinama,izabranepjesme)Oko,17,Zagreb6.IV.1989.

21.Šimundža,Drago:Stilskiredukcionizam,iskonskamotivika(PetarGudelj:Golubicenadjamama),Hrvatskaobzorja,2,str.452-455,Split,prosinac1993.

22.Diana,Srećko:Epskalirikazavičaja(PetarGudelj:Golubicenadjamama)Hrvatskaob-zorja,II,1,str.198-202,Split1994.

23.Maroević,Tonko:Tomalozemlje(PetarGudelj:Golubicenadjamama)Slobodnadalma-cija,Split29.siječnja1994.

24.Pavletić,Vlatko:Kakorazumjetipoeziju,str.289-291,Zagreb1995.


25.Palameta,Miroslav:Gudeljevalirskaokrenutostjeziku,Diljemknjiževnebaštine,str.181-204.Mostar1996.

26.Maroević,Tonko:Pismenastina(PetarGudelj:Pozrakuipovodi),SlobodnaDalmacija,Split,17.travnja2002.

27.Opačić,Petar:MitizbiljaPetraGudelja(PetarGudelj:Pozrakuipovodi)Hrvatskaob-zorja,1-2,Split2003.

28.Palameta,Miroslav:OpoezijiPetraGudelja,Motrišta,27,str.34-38,Mostarlipanj2003.29.Eliade,Mircea:MitiZbilja:MH,Zagreb1970.30.Levi-Strauss,claude:Divljamisao,Nolit,Beograd1962.31.frye,Northrop:Anatomijakritike,Zagreb,1979.32.Džordžfrejzer,Džejms:ZlatnagranaI-II,BIGZ1977.


fabijanLOVRIĆ

BogkaoduhovnaiduševnadimenzijaustvaralaštvuhrvatskihknjiževnikaŠimundža, Drago: Bog u djelima hrvatskih pisaca / Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća (Svezak prvi; ur. Jelena Hekman): 24, 2 cm x 17 cm, tvrdi uvez s ovitkom, 748. stranica: Matica hrvatska; Zagreb, 2004.

Na Nehaju

Bijaše noć – kad s nehajskog mi visaNa tamno more mutan pogled pao,Kad zirnuh okom preko onog klisa,Slobodu gdje je uskok branit znao - -

(S.S.Kranjčević:Uskok,1885.)

HrvatisuzasigurnojedanodnajpobožnijihnarodanaplanetuZemlja,testoganečudištopočestoznajurećikakosuizravnipotomciKristailipak,KristovihapostolakojisuhodočastiliprostorimaLijepeNaše.Utakav,kompleksanproblemupustiosesgorljivimmaromDragoŠimundža,tenazadovoljstvoliterarnihiznanstvenihsladokusaca,do-kazivoisistematičnoustvrdioupravoto,kodnajvećihknjiževnihimenakojapripadajuhrvatskomknjiževnomkorpusu. Tko zna kada, ali ne bez razloga, ostala je i izrekaupozdravu:Bog iHrvati!Moždata izrekastrujinošenaarhetipskimšapatomdalekedekodiranostijednojodređenojpripadnosti,jerništanijebezrazloganitiodredivesmi-slenosti,samokolikojejošuvijekpostojanadokazivostemocionalneinteligencijekaoneštoučijusetvrdnjutrebavjerovati?

DragoŠimundžajeobjavljenizbirstudija,ovogaputazahvaljujućiMaticihrvatskoj,po-čeotiskatijoš1982.godine(autorskimnaslovom«TinUjević–vječnotraženjeBoga«


u:«crkvausvijetu«,XVII,Split1982.,br.3,240.–276.),štoje,naravno,kaoiostalestudijepriređeneuovomsvesku,dorađenoidonesenounovomruhu,štonapominjeisamautoruBilješcioizvorima(747.str.),aoniokojimajepisaosu:SilvijeStrahimirKranjčević(1865.–1908.),AntunGustavMatoš(1873.–1914.),MilanBegović(1876.–1948.),VladimirNazor(1876.–1949.),JankoPolićKamov(1886.–1910.),MileBudak(1889.–1945.),TinUjević(1891.–1955.),IvoAndrić(1892.–1975.),MiroslavKrleža(1893.–1981.),kojikaoposljednjiunizu,aimajućiuviduopsežnostnjegovadjelaipolemičkogprostorauraznimkrugovimaimedijskimprezentacijama,zauzimanajvišeprostora(oko200stranica).Akoovombrojupridodamooko45stranicaPredgovora,kojizavršavana69.stranici,teKazalaspočetkaikrajasveska,naštosenaslanjajuiutrošci,opravdaniutrošci fotografijanapočetkupojedinestudije,zbirće iznositioko300stranica.Ispisbrojčanihvrijednostisamizniosamoradiorijentacije,štosamsma-traonužnim,kadasamsevećupustioubrojčanepopunjenostiodređenimštivomipro-storomunutarsveska,kojizavređujeikvalitetomisadržajemtrudanakladnikaiautora,detaljnimpredstavljanjem.

SamDragoŠimundža,uPredgovoruna13.str.,iscrpnogovorioznačenjudjela:«Zna-čenjeovogslojevitogdjelavodilonas jematičnimstandardimahrvatske literature,ametodologijacjelovitogprogramastručnimobradamabrojnihdjeladvadesetišesteronašihuglednihknjiževnicaiknjiževnika,kojisevećimdijelomučeiuškolskimudžbe-nicima.Poredtoga,uključilismoidvacjelovitapregleda,dvijestudijeodkojihprva,uprvomsvesku,prikazujereligioznutematikuuhrvatskojknjiževnostipojedinihrazdo-bljatijekom20.stoljeća,tetako,dajućiopćipregled,prati i izlažesloženepromjene,prijeporeiproceseukontinuiranompovijesnomslijeduduhovnihikulturnihzbivanjauhrvatskojknjiževnosti;doksedruga,udrugomsveskuzaustavljanaljudskojzbiljnostiireligioznimparadoksimaumodernojknjiževnosti,unašimhrvatskimisvjetskimrazmje-rima,pričemuse,uzčvrstareligioznauvjerenja,javljajuinedorečeneskeptičkiiteistič-ko-ateističkipomiješanemisliidoživljaji,odnosnobifurkacijeialternacijekojeupućujunasloženostreligioznogfenomenauljudskojsvijestiiliterarnojekspresiji.«

Neštoodonogaštonudinavedeniulomak,aliuodnosimahrvatskogbitkaitrajnosti,daosamnaslutitinasamompočetkuovogprikaza,asamreligijskikodnisustavutkanjeutradi-cijskom,antropološkomifolklornombićuhrvatskogčovjeka,održavanomkrozdjelovanjecrkve,krozsakramenteineprocjenjivevrijednostibiblijsko-filozofskihiživotno-iskustvenihspodobivostisvježetrajnosti.Čudesanemajualternativu,abiblijskiponuđenakrozmetafo-rikuliterarnogštivalijepeknjiževnosti,prenosivasunasvakogonogakojidolaziudodirsiščitavanjem,iliprisustvujepropovijedimasvećenikaprimisnimslavljima.Kadajehrvatskipukupitanju,misnaslavljasuoduvijekbilaprigodnamjestakakobisepokazalodosto-janstvoipripadnost,kakobisedružilo,temoralnopromicalopoštivanjestarijih,poštivanjeBožjihnačela,odkojih jeoprostključnazadaćasvakogkršćanina.Takvomnaukunisumogliodoljetinitiumjetnici,tesvjeromuBogaispisašenezaboravnestihovekojeDragoŠimundža,jednimdijelom,obuhvatisvojimraspravamaipribližičitateljima.

Umjetnici, takrhkaemotivnabića,nisuprihvaćaliautoritetBogakaoonogakojinijeimaoisvojuantitezuuvragu,koji jepokušavaozavestičovjekaiudaljitigasBožjeg


puta.Temračnesileponekaduspijevajuprevladati,dovestiunedoumicuskojomse,kaoupjesmiNikoleŠopa,duhstvaraocarveikroztuborbuusvaja,odnosno:-Vragmupostajedrag.–(66.stranica.).Iakoseovdjenemoguotetipotrebirime,štomislimdajestpresudno,jersamsukobdovodidoneprihvaćanjaodređeneteze,negoupućujenapriznavanjeipostojanjeautoritetaBogakrozusvojenereligijskeodnose.Zasigurnojena teodnose imalopresudanutjecaj ipolitičkopreviranjeueuropskimzemljama,što,opet,nikakonijemogloproćibezbuntaisvojevrsnogotporakrozknjiževniizrazkojijedoživljavaopreobrazbepodlupomkritike,čestopodložnojantimodernističkomnačinuprihvaćanjapromjena.Ipak,oninajhrabrijiinajvećinikadasenisuodreklisvogproživljenogbitka,svojihobičajakojisumahompočivalinareligijskimosnovamapriobilježavanjuvjerskihblagdana,štosukorijenskivukliizobiteljskihgnijezda.

Šimundžapiše:«…religioznaseproblematikauknjiževnostinijezaustavljalasamonateološko-doktrinarnimpitanjima.Spontanojujezanimalapraksa.Dapače,čestosuan-tropološkarazmišljanjaoživotnimproblemimaisudbinskimslutnjamaglavnikriterijipriprihvaćanjuilineprihvaćanjuBožjeulogeusvijetuili,čak,sameBožjeegzistencije.

Jasnijerečeno,religioznajetematikauknjiževnimdjelimaredovitoisprepletenasdru-gimpodručjimaikonkretnimdoživljajima,posebnosetikomidruštvenimodnosima.«(69.str.).

Nisusamopolitika iduhovniživotpresudne,osnovnesupstancegradnjepjesničkogizrazaipoetiketogizraza,negozačudnivitražtoplihihladnihbojaupotpunjujuipri-rodnepromjene,socijalnatrvenja,veselostituga,prihvatljivostonogaštočovjekusvojivoljnomradnjomištokasnijepostaneprepoznatljivouizrazu,biloformomilisadrža-jem,auvijekusebinosiosobnistavprosudbe,biloopipljivostvarneidokazivekrozvizijuemocionalneinteligencijekojojsustvaraoci,posebicepjesnici,skloni.

silvije strahimir Kranjčević (Senj,1865.–Sarajevo,1908.)

VjerujemkakojeiDragoŠimundža,prožetintelektualnim,strastveno-znanstvenimpo-rivom,nebezrazloga,krenuoupoljenametnutemutemeupravosKranjčevićem,jerKranjčevićjetemeljacModerne,začetnikjednogdrukčijegpjevanja,pjevanjasdubo-kimbolomiosjećajemzapripadnost,tesamimtimčinipomakustvaranjunovihnor-mi,dubokoproživljenihipjesničkiizrečenih,zauzimajućitakoznačajnomjestoizmeđuknjiževnikahrvatskogpuka.TakavpomakKranjčevićčiniikadajeupitanjureligioznatematika.Šimundžapiše:«…Prvi je izravnozašaoureligioznuproblematiku iunjojostao glavnim predstavnikom, koliko zbog snage pjesničkog genija, toliko takođerzbogsloženih refleksija iunakrsnihkontroverzijaukojimase,poetski, teološki i filo-zofski,višestrukoispreplećuživotnekušnjeimetafizičkiupitnici,religioznapovjerenjaipesimističkesumnje.«(74.str.).

PočetakdvadesetogstoljećajeumnogomedoniomeđuknjiževnestvaraocefilozofijuStareGrčkeibiblijskinauk,aiztakvogpletivaizdvajalesusemisliprotkaneneprijepor-nimdomoljubljem,religijskompripadnošćuiosjećajem,tesvjetlosnimvatramastihova


kojiuznose,osvježavajuiutojsvojojnakanitraju,tvorećinovonebokrepkogknjižev-nogopusa.Kranjčevićpjeva(76.str.):

Neljubimtebe,mučeničkidome,Za tebe ne dat isti život svoj.Oj, kak’ bih mogo kada na tlu tvomes mlijekom majke duh usisah svoj? (Zavjet,1883.)

Domoljubljekoje jenosio iproživljavaoKranjčevićslabo je tkousisaos tolikožara itolikoprepoznatljivosti,s tolikovjereupripadnost is tolikopripadnostivjeri,alikrozsocijalneakordekojivapeizvonezapomoćiNjegovom,jerobraćamuse:

Božesilni,Božesvemogući,tilinećeš–tkodamaritada!?Čujgdjevapipjesniktidršćućipapredtobomnakoljenapada,dagačuješ,silniStvorče,ti!(Uočaju,1884.)

Ovakav način pjevanja nije bio poznat našoj književnosti do pojaveKranjčevića, jerumreženostodnosadomoljublja,religijskog,kreativnog,domaštanognaposebanna-činkojiutirenoviputstiluprotokamisli,socijalnimipolitičkimtemama,Kranjčevićkro-čitemeljnomzbiljommodernističkogpristupa,kojanatimi takvimtemeljimapostajeodrednicomnovije hrvatske književnosti, na koje su se kasnije dograđivali književnipregaocipoputMatošaidrugih.Razvijajućiseuraskošnomdekorusvogpjesničkogvrta,Kranjčevićnijemogaoostatineprimijećen.Njegovnemirniduhibuntovnamisaoprepoznavala se tematskim jasnoćama i uznosila iznadustaljenihokvirapokornosti.Tištalagajenepravdaipatnjanemoćnih,sebičnostietičkikodeksukojemsečovjekudaljavaoodčovjeka.SvitiodnosisudovodiliusumnjuivjeruuBoga,vjeruuodnoseipravičnostStvoriteljevanaumakadaseodlučiozastvaranjesvijetaukojemvladazloinepravda. Iztihokvira izničepesimizamukojemsefilozofskimnastojanjimarazvijaoslobađanjemisli,anarastajućaproblematikarazdireokvireiodnosinerješivapitanjausvemirkakobiugolemostiprostorapronašlarješenje,oplodilaseivratilapjesnikusjemenade.Čestotanadajenestvarnaiupraktičnomsmislu-neobećava.

Izočajaizbijaskepticizam,kojičestopostajeiznad,natkriljujeodnoseipostajeuspješ-nopjevljiv;posebicekod ljudisvelikimtalentom,kakav jevidljiv ikodKranjčevićaupjesmiPovratku:


………………………………………………I ginu u dubinu – ko snijeg u crno ždrijelo –I nestaje ih tamo bez osvrta, bez išta,Ko kaplja što iz gore na svjetlo izbi bijelo,Pa prošuškavši poljem u ponor mre i – ništa.

Tek čini se da oni što svetokrugom sjaje,Kad majstor bi ih pito: bi l’ rado da se vrate?Ah, mrtvi već, na rubu gdje samrt crnija je- Oborili bi glavu i trgli sunovrate!(98.str.)

Snažnametaforakapljice,kojauvodonosnomputuoznačavavreloživota,kodKranj-čevićasamoprošuškaprolazećipustimpoljem,ikaoštoobičanljudskiživotnakrajuoznačiizdah–prelaziuništa.ToKranjčevićevoništa postajebastionom,kulomoprezauiščitavanjucjelokupnogpesimističkogopusa.

ProturječnostiutemeljnomokružjuteološkihgibljivostiŠimundžakodKranjčevićade-kodirakrozpitanje,Teološki prijepori i konfliktna razmišljanja, polazećiodkritičkogmi-šljenjaKranjčevićapremapovijesti,politici,socijalnomstatusu,intelektualnojsnošljivo-stiinjezinojvrijednostiudignitetuegzistencijalnihpitanja,štojeidanasgorakigorućiproblem,dakle;svječnomtrajnošću,tebihseusudioponovitistihovnikrikLjermontovakojinapisa:

Bože,štomipodariumidušu,Kadprazanum,ipraznaduša-idunaprijed!?

Kojilučonošaintelektualnogosvještenjanenosiovajolovnistihusebi?I,sveštojein-telektualacsvjesnijisvjetla,onogatimvišepali,zabljeskujemuočiion,uviđapojavnosttame,tamekaoprotutežešto,opet,dostačestoiživotnoprelazigranicu,brišenormeljeposti iuseljavasenamjestagdjebineprikosnovenost trebalastjecatimudrost. Izovakvogprepoznavanjaizbijapesimizam,uzimamahaiželizagospodariti.ZnakovitostnavedenogimadostatnogmjestaikodKranjčevića,iakoseonboriiustrajavautakvimodnosima tražećimogućnost pomirbenog.Šimundža topokazno razotkriva na 100.stranici:-…Povežemo li s time jednu od najljepših pjesama u našoj poeziji, edensku Ouverturu iz 1899. , vidjet ćemo kako ga ti dvojni osjećaji prate i u najuzvišenijim motivi-ma. Naime, usred božanstvena doživljaja i beskrajne radosti u rajskom vrtu izbija opće razočaranje i lom. Huk sove prekida ljepotu snova, jer već tada u samom praskozorju ži-vota, « bešćutna sjeđaše povijest suha kraj lovora mrtva, / rasuta perja, zgažena gnijezda « … Abelova žrtva i Kainov zločin izbijaju u prvi plan. Štoviše, pjesnikov pesimizam u tom času prelazi u ishodišni sarkazam, jer baš tada – dok « praotac koljena ljudi «, pošto se « trznu s očajne slike « , tare oči i « skida « s njih « lažni bljesak « varljivog edena – začu se glas: « Množ’te se – kao u moru pijesak! « -


VidljivojekakoKranjčevićuteološkim,biblijskimmotivimatražimogućnostrazrješenjaovozemaljskihnesporazumaivrijednosnihodrednica,štoŠimundža,kaovrstanpozna-vateljmaterije:prepoznaje,vrednuje,upozoravai ističekrozautorovumjetničkiizraz,pjesništvo,koje,opet,udomenilijepeknjiževnostizauzimaneprikosnovenvrh.

Vjerovati,iline;kodKranjčevićanijedvojba,negostrašnalomljavarazumijevanjaod-nosaivrijednostikojeproizlazeiztakvihodnosa.Ustaljenevrijednostibiblijskihnačelarušisamživot,stvarnost,kojaželiispričatisvojupričuikojajuima,akoja,opet,počestoprelaziizkrajnostiukrajnost,izegzistencijalnogumetafizičkisvijet,gdjeseusuodnosi-mapodgrijavajunemiriiuskrisujunejasnoće.Dabisebilotolikozaronjenimuodnosereligijskog,kaoštojetobioKranjčević,morasebitiidubokoreligioznim,štojedoka-zivointeresomigonetanjemtematskihopservacijapojedinihtema.ZatojeKranjčevićrijedakprimjerzaokupljenošćureligioznomtematikom,nesamounašojknjiževnosti,negoznačajnomjestozauzimaiusvjetskimokvirima.

Prelazećiizspoznajnogumolitveniodnos,izravnimobraćanjemkrozpismena,Kranj-čevićmetafizičkimnastojanjempronalaziputdouspostavekontaktasBogom,molećigadapomogneurješavanjudvojbikojesuopćeljudskinazočnenadhumanimodnosi-ma,koje,čestoputa,potirusnagesvegaonogaštonazivamoneprimjerenim,imoramopriznatikakouspijevajuslomitidobrotunebirajućinačinadocilja.Onomekojispoznatakveodnosenepreostajenegozavapiti,obratitisemolitvom,obratitiseNjegovojvolji,ili se tematskinaslonitinanekiodbiblijskih likovakakobisepokazalo iukazalonaodnosenečasneborbezla–protivdobra.TajodnosKranjčević je znao,proživljenoznao,kaomalotkousvijetupjesnikovom.Onkrozljudskudoživljenost,krozbiblijskutematikuiosobnoviđenjeiproživljavanjeneravnopravnihodnosa,pronalaziepsko-lir-skiputkojimnjegovapoetikapronosislavupjesničkognadahnuća.UpjesmiGolgota (109. stranica),Šimundža jasnonaglašavaKranjčevićevopoznavanjebiblijskih temakrozriječMiserere, štopodsjećanapokajničkipsalamkraljaDavida51/50,Smiluj mi se, akojijeispjevaoposlijepreljubasBat-ŠebomiumorstvanjezinamužaUrije(usp.2Sam11–12),aizčijemetaforičnostiKranjčevićcrpi izvornostkakobimolitvenoižrtvenoizrazioosjećanje:

(…) O Gospode, dovodim TiPred patničko Tvoje drvo,O, sve one, o, sve one,Što ih teški udes srvo:

Prevarene, zavedene,I bez nade, i bez vjere,I molim se za njih Tebi:Miserere, miserere!

Jeliuvijekskrušenamolbauslišana,izrečenadubokoreligiozno,spoštivanjemizna-njemodnosakojineostavljajumjestosumnji,ponajboljepotvrđujesamživot;život,kojimnogoputanemarazumijevanjeičijejenastojanjevječitaborba,ustrajna,kojamora


usebinositielementarneuvjetekojidajupravonapobjedu–pravonaNjegovumilost?Nakraju, ima li itkopravouskratitiosmijeh, ima li itkopravo trgovatina takavnačindakupujesreću,aprodaje tugu;daodnosiveselost,aostavljanijemostprobodenubolom?Kranjčevićznazahladanrazum,štosukodnjegavidljivatrvenjapreživljava-nja iproživljavanjaodnosačovjekapremačovjeku, ireligioznih,duhovnihiduševnihkomponentiodkojihčovjekdobivasnagu,dobivavjeruipronalazimogućnostustra-jatinaputupravednostidocilja.Tamogućnostmoraproćikrozteološki-filozofskositojedinstvenogsvijetakoji se sveukupnošćuorganiziraokopsihološke jedinkesamogindividuuma.ZbogtogaKranjčevićnesumnjaupostojanostBoga,izčijegduhovnogizlazimaterijalnouviduprosuđivanjaodnosaivjere,onverificiraodnoseiprikazujesvi-jetonakvimkakavjeste,automejest,postojeupitnosti,zamolbeimolitve,postojikaosukojemobitavačovjekiizkojegaustrajnomvjeromuspijevadostojanstvenoprovestiživotnaZemlji.KaoZemljanin,pjesničkisvijetsnagomsvojeuobraziljerazgrćezviježđaipronalaziputovekrozsvemir,ateputove,najlakšejeslijeditivjerskimslijedomibiblij-skimnaukom,štoKranjčevićičini;bilokrozKristovlik(očemuŠimundžapišena114.stranici),bilokrozsvojevrsnuiustaljenuparadigmusmrti,pakla.ZaKristovlikuKranj-čevićevompjesništvu,Šimundžapiše:«…Budući da je to tako, da Kranjčević različito gleda na Kristov lik i crkvenu praksu, potrebno je razlučiti njegov pogled na Krista od po-gleda na Crkvu. Ti su pogledi, doduše, između sebe povezani; s jedne strane korelativni, s druge oprečni. U Kristu vidi dobrotu i etičke vrijednosti, milosrđe i ljubav, a u Crkvi koja nastavlja njegovo poslanje vlastitu suprotnost: težnju za veličinom, slavom i moći.

Krist je, zapravo, u Kranjčevićevoj poeziji nadljudska, herojska i božanska pojava, moral-ni i duhovni ideal, svjetionik i nadahnuće. Pod tim mu dojmom pjesme: U badnjoj noći ( 1892. ), Misao svijeta (1896.), Resurrectio (1897.), Golgota (1895.), Dva barjaka (1897.), Mir vam! (1899.) i Hristova slika (1908.) iskazuju duboko human i religiozan doživljaj Kristova lika i njegova poslanja.«(114.stranica).

Kranjčevićjejedanodonihkojisučvrstostajalinatlu,alinisusvikaoonjasnovidjeličovjekovazastranjenjainisusvividjeliKristovputkrozmukudociljadobrote.Pravdajedanasvima,arođenismosgrijehom.Taistapravdaimastrašnopogubnamjerilazaneke,kojinisuništamanjeljudiodonihkojiihosuđuju–naprotiv.Trebasamopokazatinakrivcaipuktoprihvati,padauzanosdomoljublja,uvjerskizanos,auskomešanamasanemamilostinitijojsesudi.SvikojisubiliustaromKastvujasnoćepročitati,Svi smo ga v lokvu!?

(Nadamsekakojeprocespoznattegasamonavodimkaoilustraciju.) ŠtouovakvimodnosimačiniKranjčević?Dubokoosjećajućinemoćjednih,onusvojimpjesmamapru-žamogućnostzalutalimadasevratenapraviput,dapotisnuoholostiprihvatesvakogkaoštojetoradioKrist.Utakvojumreženosticrkvabimoralabitizvijezdomvodiljom,nojeliuvijektako?Kristjemoralnavertikala,štojevidljivouKranjčevićevimstihovima,dokcrkvausjenkusvojihinteresačestodovodiponiženekakobislušaliobećanja,agladnaustatražekruha.Kristjenevinidječakovlikkojiseotjelovljujekrozbožansko,krozOca,dakle,postajeBogomipravednikom,dokcrkvatežizabogatstvomislavomkoristećiseKristovommukomipatnjomsvogpuka.No,nititakavodnosnemožemo


uzetikaogenezu,općenitostiopćeprihvaćenost.GolemesurazlikeizmeđuslužbenikaBožjih,onihkojiuNjegovoimepredstavljajucrkvu?Pišućiovajsloženac,religijsko-teološko-filozofskitraktat,spravomponajvišeoKranj-čeviću,jer2005.godinajeobljetnicomnjegovogrođenja(Senj,1865.),tedubokopo-štujućiradDrageŠimundže,upisivaosaminekasvojaviđenja,što,nadamse,nećeumanjitimojunakanudaprvopredstavimdjeloautora,asvoja razmišljanja,kojasusenametalasamaodsebe–nisammogao izbjeći.Zatoćuzakraj ispisatiautorovoviđenjeskojimseupotpunostislažem,anadamsekakoćeisamautorbitizadovoljanmojimskromnimznanjemiprepoznavanjemonogaštosamsmatraobitnimkodvelikogpjesnikakakavKranjčević jest: «…Zahvaljujući tome, s Kranjčevićem je, s njegovim antologijskim pjesmama, kritička filozofsko-teološka misao prvi put snažno ušla u našu poeziju, i poezija u našu teologiju. Tradicionalni vjernik i rođeni nemirnik, liberalistički oporbenjak i životni skeptik, naš pjesnik nije mogao u sebi pomiriti intimno doživljene suprotnosti. Poštivao je Bibliju, ali nije mogao prihvatiti, kako kaže, sacrifizio d’intelletto, žrtvu ili samoprijekor vlastitog uma. « (126.stranica).

Hrvatskojmajci

Hrvatice,oj,kćerirodamogaImučeničkognarodaminado,JamukomistogzaklinjemteBoga,Sadčujmiglas–isvijgasrcurado.

( S. S. Kranjčević )

OvajprvisvezakDrageŠimundže,Bog u djelima hrvatskih pisaca, spodnaslovomVjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, potvrdiojevrijednostnakladnika(Matica hrvatska), testudiozan,metodičkiiznanstveniradautora,kojijepripremiozatisakidru-gidio,štosenadamkakoćuimatiprostorapisatineštovišeoDragutinuTadijanoviću,rođenom1905.godine,čijaseobljetnicapoklapasKranjčevićevom.


RajkoGLIBO

Usmenahrvatskaknjiževnostizmeđuanegdoteivica

1. s KOLOsIJEKA PrOŠLOsTI

ManjejepoznatodasuprvacirazdobljaranerenesanseWiliamShakespeareiMigueldecervantesusvjetskeknjiževneveličine izrasli iklasicimapostali iostalistvarajućisvojadjelanazasadamausmenonarodneknjiževnostisvojihidrugihnaroda.Shakes-peare“krade”anegdote,poslovicepaičitavedijeloveizrepertoarasitnihusmenona-rodnihknjiževnihoblikaputujućihamaterskihnarodnihkazališnihdružinaponjegovojdomoviniunjegovomvremenu,aondapreuzeteusmenonarodnetemeimotive,ali iprocede=iskaz isvetomasovno inkorporirausvojaknjiževnadjela.Ontonekrije,većsetimedičiipodižekvaliteturepertoarasvojeputujućekazališnedružine.Migueldecervantes(1547.–1616.)usvomčuvenomromanuDon Quijote interpoliračitaveulomkeizmnogihproznihusmenoknjiževnihoblikasvedolutkarsko-scenskihscenarijaidramatizacija.

GiovanniBoccacio(1313.–1375.)novelistitvoracDecameronameđuprvimaotkrivaumjetničkekvaliteteusmenonarodnimpripovijetkamadragovoljnosestavljajućiufunk-ciju“zapisivača”iobilatosekoristećiusmenonarodnimtemamaimotivimazahvaljujućikojimaDecameron izrastauklasičnodjelo,uponostalijanskeisvjetskeknjiževnostiikonačnounedostižanuzorzasvavremena.Dugajekolonaslavnihknjiževnihimenaizraslih ipoetičkiuobličenihnazasadamausmenonarodneknjiževnosti. I u kasnijimstoljećima,gotovokontinuirano,usmenonarodnaknjiževnost,manje-više,izazivaživin-teresknjiževnika,očemuizrazitogovoremnogaimenameđukojimaizdvajamodva-tri:Lafontaine(17.stoljeće),JohannWolfgangGoethe(1749.–1832.),Herderi,manje-više,sviromantičariizredaunacionalnimknjiževnostimasvojihnaroda.

Navedenenatukniceušlesuranijeu(odorganizatoranaručeniuradak)naslovljenIvan Raos i usmenonarodna književnost njegovog zavičaja. Trudećiseštoboljeištodosto-janstvenijeosvjetlatisvoj ljudski iznanstveniobraz,pročitaosamuradaknačetvrtim


Raosovimdanimauzopćeodobravanjenazočnih.Čitajućitekst,isamsamnajednommjestu preskočio inkorporirani ulomak iz jedne narodne lirske pjesme koji jeRaospreuzeo u svoje djelo i u njemu stih “fratar debelo sere” zbog nazočnostimjesnogžupnikadasekojimslučajemnepovrijedi.Toje,svesuprilike,pridonijelodaesaynebudeuvrštenuRaosov zbornik I. (Imotski,2005.) (1)iobjelodanjensostalimradovimauZbornikuukojemususkupljeniradovioIvanuRaosusmanifestacijaRaosovi dani od2001.-2005.godine.Tojeuzrokomštoje,premamnogimaizvrstanesay,objeloda-njenuantologijiJezik i hrid (pisana riječ članova DHK HB) (2)teistegodine,alisamokaoulomakbezstihovao“debelomsranju”.AIvanRaosjestvaralačkideterminiranhrvatskomusmenomknjiževnostikojaseunjegovuzavičajukaoepskojoaziposebnoočitovalaijošseočitujeunjezinimsitnimoblicima:anegdoti,poslovici,vicuidrugimkaojednakompletnaknjiževnostsautonomnimpoetičkimoblikovanjemtematikeije-zika,tesvegaostalogštoulazikaosastavnakomponentaunaporeitakvaumjetničkahtijenja.Stranasumubilaakademsko-kabinetskapreživanja,posebnokratkihusme-noknjiževnihoblikakoje jeonuimpozantnojmjerimogao“loviti”nabogatomizvorusvogazavičajanezapisane,neokamenjene,većsvježe,recimozanekeifriške,čimeseonizdašnoslužioištomugarantiraovječnjenostmakolikosugaunjegovomvre-menuiposthumnorubničilionikojigazaživotanapravišeinokosnikom.Ovdjesuuzanegdote,posloviceiviceve,jošuvijekznatnozastupljeneiživezdravice,kletve,za-kletveibasne.

2. nA KOLOsIJEKU sUVrEMEnOsTI

Usiječnju2004.godinenastoluukabinetunaPedagoškomfakultetuuMostarunađohknjigusposvetomipozivomnapromocijučijijeautor,menidotadanepoznati,MiroslavŠilić,anaslovljenaje:Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni. Knjigas312str.vrlokvalitetna,grafičkiuzornoopremljena,slikamaiilustracijamatakođerukusnopropraćena,začudilamesvojomimpozantno-šćujernjezinautornijepovokacijistručnjakzatutematskuoblast,većpripadakruguljudikojeponekadzovemo“tehničkainteligencija”.Upredgovoruautorkaže:“Naobja-vuprikupljenefolklornegrađesovogadijeladinarskogpodručjapotaknulamespozna-jaobogatomnaslijeđuhrvatskogapukasovihprostora,kojujeon,preuzimajućijeodsvojihpređa,njegovao, tesvojomduhovnomikreativnomsnagomobogaćivaokrozstoljeća.Tajosebujnistvaralačkipoticaj rađaoseunarodnomumjetniku,pojedincu,prirodnimdarom,aondabioprihvaćenodnaroda,njegovanisačuvannalokalitetunakomejetajnarodobitavao.Međutim,kotačvremenanezaustavljivokrećenaprijed,papodutjecajemgospodarskih,društvenihicivilizacijskihtekovinanovogadoba,tradicij-skoblagoneumitnoodlaziuzaborav,štonaszaljubljenikeipristašekulturnihtradicij-skihvrednota,nemožeostavitiravnodušnimipasivnimpromatračima.Upravostogaovajeknjigajednoodnastojanjadaseneiscrpnofolklornostvaralačkoblagosačuvaiostavibudućimnaraštajimaisljedbenicimatradicijskogkulturnognaslijeđa.”(3)

SpriječenteškombolestidaprisustvujempromocijiknjigeuProzoru,odvojiosamvri-jemeinapravioogledoknjizi,kojibihprijenazvaoprikazomnegoogledom,alionje


(kvalitetanijeupitna)ignoriraniprešućenuredakcijamanekolikočasopisaitjednika,polumjesečnika,terevijazakulturujedinozbogimenaiprezimenaautoraprikazakojejemnogimadvojbenosvojimpodrijetlomikorijenima,ilijednostavnozatoštosuusebiugnijezdiliodbojnostpremasvimtekstovimanafolklorneiusmenoknjiževneteme.Nascenijeretardiranostumišljenihkulturnjakaiodbojnostpremaimenimaautora,aprekonjihipremanjihovimtekstovima,tesvemuštoasociranafolklor,paikraćimusmeno-književnimoblicimaurasponuodanegdotedovica.Aznanojedapojamfolklordolaziod(folk=narodilore=znanje).

Načelosuodnosaepskepjesme ihistorijeponudio jeudjelu“Pjesmaod istine”Ari-stotel:“Povijestopisujeonoštoseuistinudogodilo,aepskapoezijaonoštosemo-glodogoditi.”Suodnosanegdote i svihkratkihusmenoknjiževnihoblika,dounašojsuvremenostipreferiranog i eksponiranogvica, temelji senaanegdoti kaosjemenkiizkojenastajepričailisveobuhvatnibeletrističkitekstdabisenakoncusvremenomlakovratiouanegdotskizbijenioblik.Svidanašnjiosnovniumjetničkiobliciprisutnisuiutzv.folkloru,apisanisuoblicianalogniusmenoknjiževim,iakoimsenaziviuvijeknepodudaraju(epskapjesma-ep-epopeja).

Na anegdotskoj podlozi želja nam je baremnatuknički u ovom tekstu progovoriti ofrankfurtskojškolinahrvatskinačin.Unjemačkimsredstvimapriopćavanjauposljed-njevrijemetuitamomogusenaćitekstićikojiizravnoiliasocirajućegovoreonepoželj-nomzajedništvuiupjesmi.Mnogismatrajudajenjemačkanarodnapjesmasvjesnoubijanaieutanazirana.Pjesmeikraćiusmenoknjiževnioblicikojisuvišeodšeststolje-ćabilisastavnidionjemačkekulture,svetamodosedamdesetihgodinaXX.stoljeća,kojejenjemačkinarodnaraštajimapjevaoipričao,asvetosestalnoispontanoobnav-ljalonovimsadržajimaioblicima–svetodanašnjiNijemcinesamoštonegiraju,negoipreziru.Većnaprijelazutisućljećanijednanjemačkaradijskapostaja(časnaiznimkajeBavarskiradioiTV)nemanijedanprogramnaslovljen“narodnaglazba”.Svedose-damdesetihgodinaslikajebiladrukčija.Dotadasunjemačkeradiopostajeorganiziralevelikekoncertenjemačkihnarodnihmelodijaipjesama.Ondasukolakrenulanizbrdoifolklortinjausvojimkraćimoblicimaipjesmamadopočetkaosamdesetih.Tadadolazidosmjenenaraštajapanaradio i tvdolazinovageneracijačijisupredstavnici“šez-desetosmaši”, koji susmatralida jesvešto jepovezanos “nacionalnim”osjećajemreakcionarnoinatražno.Jedanodduševnihotacategeneracijeinjezine“revolucije”biojeTheodorAdorno,suosnivačtzv.frankfurtskeškole,kojijerekaodaje“zajedničkopjevanje”instrument“vladajućeklase”.Premanjemu,pjevanjestvarazajedništvo,aza-jedništvotrebarazbiti,jerseosnivanaosjećajima,asveštojepodutjecajemosjećajamožepokrenutinepredvidljivesnage.Osimtoga,zajedničkopjevanjesvladavairazlikeizmeđurazličitihdruštvenihklasa.ZaAdorna,pripadnicigrađanskogslojatj.“buržoazi-je”–iskoristilisuzajedničkopjevanjezadiscipliniranjeitlačenjeradničkeklase.”(4)

Adornovisljedbeniciiučenicinamjestilisuseuelektroničkaisvadrugasredstvapri-općavanja,zatimusvihjedanaestministarstavaprosvjeteponjemačkimpokrajinamaukojimaseodlučujeonastavnimosnovamanjemačkihškolaiprvoštosuučinilibilojenajvećezlozanjihovudomovinujersuizškolskihčitankaizbacilinarodnepjesmei


usmenonarodnuknjiževnostkojajereduciranadoneprepoznatljivosti,apritisakame-ričke“kulturneindustrije”pomogaoimjedasveskinuizprogramaradioitvpostaja.Natajjenačinonoštočinibitisukuskorijenanacijeugolemompostotkudosramoteeuta-nazirano,agrijehjenepopravljivipovratkakorijenimanema,ilijebitnootežan.NakonovogauNjemačkojsedogađaonoštobismomogliuHrvatskojnazvatifrankfurtskaškolanahrvatskinačin.Naime,potrošačkinadomjestakpotiskuje izvornuvrijednost,aobični ljudi (često i intelektualci) ipakželečutinarodnuglazbupanjemačkeradioi tvpostajenemajuštodrugonegonuditi im jedan “surogat” takozvanu “popularnuglazbu”.Međutim,tapopularnaglazbanemaništazajedničkospravom,izvornomna-rodnomglazbomilisnarodnimpjesmamaidrugimusmenoknjiževnimoblicima.Pravenarodnepjesmekaoianegdoteivicevinisupodčinjenenekojmodijerihstvara,pjevaipričanarod,a“popularna”jeglazbaproizvodindustriješlagerailipop-glazbe.Pjesmeseproizvodenaindustrijskinačin,jedanmodnivalslijedizadrugim,trendzatrendomizaboravljanjejevremenskijakoubrzano.Pjesmebrzopostajudosadneiuspavljujućejednolike.Onesukaoianegdoteivicevitekpotrošačkaroba.Istinajedasestakvompotrošačkomglazbommožezaraditivelikinovac,alijeistinaitodanarodnapjesmaživikaoianegdotaisvedrugekratkeusmenoknjiževneformesamotadakadapjesmuljudipjevaju,aostaleoblikerabeukomuniciranju.Zaključakje:“Svatkotkopjevanarodnepjesmepridonosipreporodunjemačkenarodnekulture”.Tovrijedijednakozasvakina-rod,paizahrvatski,stimštosehrvatskafrankfurtskaškolaočitujeuposljednjevrijemeitučama,nasiljem,opijanjem,galamomijurnjavama,štosveneumitnovodipremasvebržemširenjuiugnježđivanju,naročitokodmlađepopulacije,udušamašutljiveodboj-nostizausmenoknjiževneoblikekaotemeljneikorijenskeoblikepokojimasejedannarodprepoznajeiodređujekaoindividualniimeđunarodnisubjekt.

UHrvatskojjepjesmaiuopćefolklorbuknuosvomsilinompredDomovinskirat.Poraćezakonitodonosismirivanje,alineieutanaziju,kojaavetinjskiprijeti.Tendencijedaseokreneistinaulaž,alažuistinu,daseomalovažiDomovinskirat,aHaagsankcioniradiktatjačeg,kojijeposveneutemeljennaistini,dasenacionalnikorijeninagrdeiposta-nuštokusastijim,anakoncupolomestaklenenogetekuskrsnuleinakrvinajhrabrijihinajuvaženijihdomoljubastvoreneneovisne isuverenedržaveHrvatskenascenisui prepoznatljive su.Snobovi smo, i to sa žaljenjemsveučestalije,makar i šapatom,konstatiramo.Povodljivismozasvimštodolaziizbjelosvjetskihtrendovskih,ponekadsumnjivih,izvorapaseudiopučanstvauvlačimutninagondaseinanarodnemani-festacijegledakaonanekenatražnjačkeobičajekoji,eto,mogu jošsamoslužiti zazabavuturista.Hrvatskasredstvapriopćavanjamorajuhrvatskojusmenojknjiževnostiihrvatskomfolklorudatiprvomjestoinatajnačinbitibranomnapadimananarodnuglazbujerjetoizravninapadinahrvatskinacionalniidentitet,amoramosesložitidajehrvatskinacionalni,“narodni”identitetidanasjošuvijekiliopet–ugrožen,itekakougrožen.Kolikotomepridonosehrvatskasredstvapriopćavanja,tojezasebnapriča,alisetapričaoglasituitamouraspravamaonjima.

Izmeđuanegdoteivicasuikratkiusmenoknjiževnioblicikojezovemoaforizmima.Krat-ki i sočni,misaonobockavi, ali s vedromaurom, samim imenomnjihovimčitatelj ilislušateljpripremljenjedaeventualnuljutnjugurnenarubnicu,daseopusti,nasmijei


ukratkojdokolicinajsočnijeinajvedrijeuzsmijehzabaviuveseljavajućičestoidrugeokosebe.Jesmolikodoveusmenoknjiževneformezastaliponekad?Jesmolipomislilidasmoisamiumogućnostiipozivomdužnipripomoćinjezinojpromidžbi?Štosmoučinilidaautoreaforizamauknjiževnojikulturnojjavnostipodignemonarazinukojuonizaslužujuikojojsenaspramduljimusmenoknjiževnimvrstamaipaksmiješivedrijabudućnost!?Zastanemopredtimisličnimpitanjimaisamokritikaunamatražisvojemjesto.Tkosuautoriaforizama?Topitanjetražilobišireelaboriranodgovor,aliovdjećemosezaustavitisamonajednomsuvremenomprimjeru.Ujedinomtjednikuzakultu-runatluRepublikeHrvatske,kojemunidržavniorganimjerodavnizakulturunepružajunesamopolovičnunegoponekaddouvredljivostinisku, ilinikakvupotporu,prije trimjesecana“zabačenom”mjestupročitaosamkratkunatuknicukojaglasi:

“SrećkoLazzari/Ključ01.11.1925.–Sarajevo,27.02.2006.)USarajevujeumroSreć-ko Lazzari, autor deset knjiga odličnih aforizama. Izdanak je ugledne bokokotorskemornarskeibrodovlasničkeloze.RodioseuKljuču,školovaoseuMostaru,cavtatuiDubrovniku,adoškolovaopresudomVojnogsudanadvogodišnjemstudijurevoluci-onarnogsocijalističkogpravaustrogomzatvoruzbogkaznenogdjela“protivnarodaidržave”.Diplomaovezadnjeinajtežeškolesamomujeodmoglautraženjuposla.Glazbenoobrazovan,pišelucidneiznalačkeprikazekoncerataklasičneglazbeapozavršetkustudijagermanistikeusarajevskojsrednjojškolipredajenjemačkiiengleski.NanagovorMireLasića redovitopiše iobjavljujehumoreske,epigrame iaforizmeutiskovinama ina radiju.PregrštLazzarijevihaforističkihbiseraodabrao je iznjegovedeseteknjigedragimukolegaisudrugMladenVuković,kojinasjeizvijestiootužnomdogađaju.

Ako u životu nemaš cilj, bit ćeš sigurno meta.Uslobodnojdržavijedinopolicijatrebadajepodprismotrom.Za razliku od čovjeka, knjiga ti ostaje prijatelj i kad je pročitaš.Mladostjenavikavanjenaživot.Starostodvikavanjeodživota!Kad se narod dijeli, vođe se množe!Milijun godina je trebalo čovjeku da se ispravi, a ni godina da ga saviješ.Pobjednici ne pišu historiju. Oni je diktiraju.Ljubavbudaluopeče,apametnogogrije.”(5)

DanebipjesnikainovinaraRadiopostajeSplit,nebismoočovjeku,autorudesetknji-ga,nikadavišeništasaznali jersampokušaodaiusredstvimapriopćavanjadržavenjegovogobitavanjaigradaSarajevadokučimnekoodsredstavapriopćavanjakojejepokojnikuposvetilobaremdvije-trirečenice,alinijebilouspjehaitrudjebiouzaludan.KnjiževnikifolkloristMladenVukovićse,uposljednjevrijeme,hrvatskojkulturnojjavno-stinamećekaorevaniradišanfolkloristjerjeuistojgodiniukojojjepripremljenRaosov zbornik I, njegovom radišnošću iokretnošćusvjetlodanaugledala i knjigasabranihpjesamaovelikompjesniku,iliposvećenihnjemu,upovodupedeseteobljetnicesmrtiAugustinaTinaUjevića.Zahvaljujućiodbojnostiiiskrivljenomodnosupremahrvatskojusmenojknjiževnosti,SrećkoLazzarinijemogaobitieksponiranukulturnoj iostaloj


javnostisvogainašegvremena.Naprotiv,onisvinjemusličninatojusmenoknjiževnojstaziprešućivanisuizaživotaguraninarubnicu,anakonsmrtidaseinegovori.Sličnusudbinu imaju idrugistvaraoci ili sakupljačisitnihusmenoknjiževnihoblikahrvatskeusmeneknjiževnosti.Istina,znanostotomknjiževnomkorpusuvećjeutvrdiladaautoripojedinihsitnihoblikateknjiževnostizakonitoostajumalozamijećeni,iliuopćenezami-jećenijerznanostpreferiradjelokaovažnuumotvorinu,aautorse,kaosamodsebe,pomičepremarubnici.Šireelaboriranjetetemeneulaziuokviroveradnjepanamsečinikorisnimmakarnatukničkinanjuskrenutipozornost.Naovu temumajstorski jesvojedobnoprogovoriojedinihrvatskiknjiževninobelovacIvoAndrićusvojojpričiMost na Žepi,kojaćekasnijepostatiprototipomnastankučuvenogromanaNa Drini ćuprija.Međutim,malojesličnihprimjerauhrvatskojusmenoj,aliipisanojknjiževnosti.Ovdjenemožemozaobićiautoravišeknjiga(zbirkeviceva)franuVukojuizŠirokogBrijega.Onradikaonovinar,živi iskrbiovicukaopreferiranoj formiunašemvremenu,alionjemusemaloznaiuregijiukojojdjeluje,aširedaseinegovori.Časopisizaknjižev-nostOsvit iMotrištakojiizlazeuMostaru,franiVukojiinjegovimknjigamavicevajošnepoklanjajuzasluženiprostor,čimepokazujusvojodnospremafraniVukoji,aliipremavicu,tomsitnom,alisveprisutnomoblikuhrvatskeusmeneknjiževnostikojikaosjenaustopupratiživothrvatskogčovjekamagdjeonobitavao.

U svojoj knjiziPovijest i historija usmene narodne književnosti (6) TvrtkoČubelić zaanegdotuveli:

“Nanovelesenadovezujukraće,sažete,nanajnužnijesvedenepripovijetkekojezo-vemoanegdoteilizgode.Pripovijedasenekikratkidogađaj,čestosdosjetkom,iline-komduhovitoizraženommisli,alinanačinbitnodrukčijinegoštosepostupaunoveli.Zajedničkijeizmeđunovelaianegdotapočetak,ekspozicija.Uobaseoblikamoradonijetinekaosnovnagrađa.Alidokseunovelikompozicijskirazvijaradnjaikasnijeprivodisvomeepilogu,uanegdotisusrećemosljedećekompozicijskepostupke:a)poslijekratke,neizostavnonužneekspozicijenastupasrednjidioanegdote,kojise,upravilu,nepriopćava.Tojetzv.postupakiščekivanjailipauze,stvarnoseništanekaže,prekidaseizlaganje,aračunasesprevarenimilineostvarenimiščekivanjima;b)konačnoslijeditrećafazaanegdote–poanta.Nastalesubrzo,istraživalesuonoštojedozrijevaloduljevremena,aštojeneizostavnotrebalorećiuodređenomčasu.Ozbiljneišaljive–većinompodrugljive–oneiznoseuvijekneštozanimljivo,nepozna-to,tesustogabileusvimvremenimanajradijeslušanenarodnepripovijetke.Unjimasemogloukratkorećisveono,štoseinačenebismjelopomisliti,akamoliglasnoiskazati,ilištosesamonaslutilo,anijesesmjeloizmnogobrojnihrazlogaotvorenopriopćiti.Nedorečenost,privlačnatajanstvenost,nedopuštenamisao,a istodobno inužnopotrebničuvstveniimisaoniljudskiodušakuodređenojsituacijijestosnovna,umjetnički vrlo značajna karakteristika anegdote. To i jest njena velikadraž, jer seslušajeljianegdotommoguiživjetislobodnouonimčuvstvimaimislimaokojimanemoguotvorenogovoriti.Akoponovimo,daseanegdotaredovitoupravljaioslanjanazabranjenesferečovjekoveegzistencije,napodručjakojasutabuizirana(npr.poli-tika,religija,klasnerazlike,ekonomskesuprotnosti,intimniipodsvjesniživotčovje-kov),ondasmodovoljnonaglasilidajeanegdotajedanodnajprivlačnijih,najgorčih


(tj.zasustavkultureidruštva)inajživljihoblika.Utomejeidubokpsihološkiifilozof-skismisaoanegdoteuljudskomdruštvu.”(6)

Akoimamonaumudaterminhumor(lat.–tjelesnisok,vlaga,tekućina)–služizaprika-zivanjedruštvenihpojavaisnjimaljudskihnedostatakaislabostisblagimosmijehomiusmiješnomugođaju,naglašavamodatotečebezzlobne,pakosneoštrine.Humorsejavljakaousputnoipojedinačnoočitovanjeusvezisamosjednompojavomiuodređe-nomtrenutku,alisejavljakaoodređenogledišteskojegaseosvjetljujuljudskodruštvoiljudskiživot.Sredstvahumoriziranjasuvrlorazličita.Dovoljnajejednauzrečica,po-redba,metafora,misao,poanta,štoodskačuiliodudarajuoduobičajenogtoka,padaseizazoveugođajblagogpodsmijeha.Međutim,humornajčešćedolaziuzajedniciskomikomisatirom,apovremenosemožejavljatiiutijekuozbiljnogizlaganja.Poseb-nuuloguuhumornom ihumorističkomnačinu igra rječnikkojimineočekujemonaodređenommjestu,jerseuporabomriječiusuprotnomiliizmijenjenomsmisluizazivaneskladsmišlju,paisasamomstvarnosti.Aupravoutomejeizvorsmijehaiporuge.Satirajesuputnicaidolaziodlat.mješavina,smjesa;načiniton,kaoiknjiževnodjeloimamokadaseoštroobaramonaljudskemane,naslabostipojedinaca,nanepraved-nostiudruštvuiuživotu.Rasponjesatireširok:možebitidobronamjerna,kadopomi-njeisavjetuje,aliječešćebolnozajedljivaipakosna,katkadanihilističkizajedljiva.Tadanemilosrdnoiuništavajućeosuđuječovjekailidruštvonakojeseobori.

Terminanegdota(anekdotos,grč.–neizdan)uvjerljivjeizbijenprikaznekogdogađajasnaglašenomzavršnomriječju.

PrvaHrvatska usmenoknjiževna čitanka (7)priređivačaStipeBoticeobjelodanjena je1995.godine.Usvom“povijesnompregledu”napočetkuČitankepriređivačohrvat-skojusmenojknjiževnostigovori samonapet strana (9. –14. str.)Mršaveestetičkeprosudbepriređivačapotvrđujesamodabirprimjerapojedinihvrsta ioblikausmenehrvatskeknjiževnosti.Nije samokusast “povijesnipregled”većsuvrloskromni teo-rijsko-književni tekstićiovrstama ioblicimausmeneknjiževnosti.Uknjizisepojmovi“cjelovitost”i“autonomnost”kaotemeljnipojmovioblikausmeneknjiževnostiinespo-minju.Priređivač jeuČitankuuvrstiodioepskihpjesamakojeuopćenesusrećemouedicijiPet stoljeća hrvatske književnosti,aodabranepjesmeposvojimvrednotamaitekakozaostajuzamnogimpunoreprezentativnijimprimjerima.Neulazećiu razlo-gezaobilaženjaedicijePet stoljeća hrvatske književnosti (moždajeriječoprevidu)zaboljuireprezentativnijuHrvatskuusmenoknjiževnučitanku,dobrobibilodasezauz-meskupinaznanstvenikačijajeznanstvenaspecijalnosthrvatskausmenaknjiževnost.Razrokakolegijalnost,boljerećimanjakkolegijalnosti,kodspecijalistazatajknjiževnikorpuskaodajedovelaidotogadasurecenzentiHrvatskeusmenoknjiževne čitankepriređivačaStipeBoticeugledniznanstveniciakademikJosipBratulićiDragutinRosan-dić,alioninisuspecijalistizahrvatskuusmenuknjiževnost,apriređivačjebiouprilicizarecenzenteangažiratiupravoznanstvenikespecijaliste.OčekivatijedaćesenavedeneimnogedrugenenavedeneopaskeuvažititijekompriređivanjabudućihizdanjaČitankepriređivačaS.Botice.


IzHrvatske usmenoknjiževne čitankepreuzimamoanegdotuKola u kaljuži kojaglasi:

“NekiKokanizZahumagoniokolapunagnojivaiupaoukaljužu.Blatojedoprlodoosovinaikonjikolanisumogliizvući.Porednjegasuprolazililjudikojisugapoznavali,alimunitkonehtjedepomoći,bašzatoštosugapoznavali.

Jedanprolaznikizudaljenogselapristadedamupomogne.

Kokannehtjedesićiskolapazajednosprolaznikomikonjimapotegnuti,daihzajed-ničkimsnagamaizvukunasuhput.Prolaznik,videćito,prestadeupiratiukolairečeKokanu:-Čuj,brate!Kadtisamsebinećešdapomogneš,nećutinijapomagati.”(IvanAralicauromanuAsmodejev šal)

Priređivačevanatuknicauzanegdotuglasi:”Anegdotskapričica:kratak,zbijenslijedpri-čiceodogađajuucijelostijeupravljennazavršninaglašeniipoentiraniizričaj.Kokan,kaoknjiževnilik,zatečenjeutrenutkusvakodnevnogakonkretnoga,alitakospecifično-gadajekonkretno(vožnja kola u kaljuži)stilistikomtrenaivišeznačnoisimbolično.”

IstamatricarabiseizasvedrugeoblikeizČitanke.Svojintereszasitneoblikehrvatskeusmeneknjiževnostičitateljiuovomslučajumorajuzadovoljitipronalaženjemičitanjemostaleliteratureoovomknjiževnomkorpusu.Knjiganatutemuimaimogusenaćiuknjižnicamamalihgradova,azavelikegradoveionakousvezistimnemaproblema.

Povijest jepotvrdiladausmenaknjiževnostnaglobujaupravouvremenimakojasusudbonosna iodlučujućaza jedannarod.Tovrijedi i za folkloruopće.VrijemepredDomovinskiratkaodapotvrđujeAdornovapromišljanjaisudove.Osuđennauništenje,hrvatskinarodutimsudbonosnimtrenutcimanošenkrilimausmeneknjiževnostiifol-klora,kaoprekonoćipostaojemonolitnimiuobranisvečvršćim.Sitniobliciusmeneknjiževnosti,uglavnomonikraćiodanegdotedovica,naglosuoživjeliiintereszanjihpojačaose,anakonrata,uporaćujezakonitopočeosplašnjavati.

3. KOLOsIJEK bUDUĆnOsTI

Suvremenuhrvatskuusmenoknjiževnuscenukarakterizirastanovitasumornost.Rat igodineporaćaučinilisuidalječinesvoje.frankfurtskaškolanahrvatskinačinnamećeseu sveoštrijimoblicimapokazujući kako je snobizam (pomodarstvo)uneku rukuimanentanhrvatskomnacionalnombićuucjeliniisvakomodnaspojedinačnoumanjojilivećojmjeri.Odbojnostpremavrstamaioblicimausmenenarodneknjiževnostisvejerazvidnijaistanovitušansudapreživeimajusamokraćiusmenoknjiževniobliciodanegdotedovica.Globalizacijaseobrušilaupravonaovajknjiževnikorpus,aznasezašto.Tosečiniisključivozbogtogaštojeusmenaknjiževnostifolklorusamimteme-ljimasvakogpaihrvatskognacionalnogbićaištosukamentemeljacnjegovesamobit-nosti.NaistojcrtistojiiBolonjskiprocesusuglašavanjaprogramaikriterijastudiranjanaeuropskimsveučilištimakojijeprivlačanpotomeštonudismrtnostrifikacijiijamči


jednakopravnuvaljanostdiplomaozavršenomstudijuubilokojojzemlji.Međutim,onjasnootkrivakudasežupojedinenamjereikojimciljevimateže.Nahrvatskimsveučili-štimastudijhrvatskeusmeneknjiževnostiprogramskijetrajaodvasemestrailijednu,najčešćeprvuakademskugodinuibiouvjetzaupisdrugugodinu.Bolonjskiprocespresjekaojetajprogrampopolaionsadatrajesamojedansemestaritorascjepkanudijelovekoji imajusvojenaziveikojisuupraksiteškoprovediviadasenežrtvujekvaliteta.

Premausmenojknjiževnostisusesvojedobnojasnoodrediladvanajvećahrvatskapis-cakojisemoguuzetiikaodvapolahrvatskeijužnoslavenskihknjiževnosti.RiječjeoprvomhrvatskomknjiževnomnobelovcuIviAndrićuioMiroslavuKrleži.UdvanavratabiosamsvjedokomKrležinestanovitezabrinutostinadnjegovimnegativnimstavovimaohrvatskojusmenojknjiževnosti.Tosedogađalouvrijemekadaseuhrvatskojmetro-poliZagrebuiširepoluglasnogovorilo,ilisamošaputalo,kakoćeodKrležinaopusapreživjetiivječnostosiguratisamonjegoveBalade Petrice Kerempuha jersuonesvo-jimsukusomnatraguoblikausmeneknjiževnosti.Pokušaojevelikipisacto ispravitijednimtekstompredkrajživota,alivećjebilokasno.IvoAndrićjepostaoiostaodubo-kozaronjenuusmenuknjiževnostifolklorjužnoslavenskih,uglavnomhrvatskihprosto-ra.NanjegovutragujesuvremenihrvatskipisacIvanAralica,adrugeprimjerenetrebanabrajatijernisubaščesti,alinirijetki.

frankfurtskaškolanahrvatskinačindogađaseunovijevrijemeiusvezistučamauugostiteljskimobjektimagdjesenjeguje i rabi“turbo-folkglazba”.Kodstudenatanafakultetimakojisurođeniuepskimusmeno-književnimoazamadanasnismoustanjuninaispitučutideseteračkupjesmuudvostihu.Odbojnostseprikriva,alinjezinesilnicenosenegativnekonotacijepremausmenojknjiževnostiifolkloru,premasvemutradicij-skom.Kolosijekbudućnostizaovajknjiževnikorpusteškojepredvidivičimrazmišlja-mootome,spopadajunaskonotacijesnegativnimpredznakom.

Negativanodnospothranjujesesasvihstranaikadajeriječoodnosimaizmeđudvaknjiževnakorpusa–korpusausmeneikorpusapisaneknjiževnosti.Onseiznovinskihi elektroničkih sredstavapriopćavanja tu i tamoseli i ubeletrističke tekstovepisaneknjiževnosti.PrijedvamjesecaupričiVrijeme ispunjeno življenjem,čijijeautorMirkoJa-mnicki,čitamoiovo:“Sviraojeradio,alisuvozačjesrebrneakordeBachovaviolinskogkoncertaodjednomzamijenionarodnjakom.Pojačaojezvuki,umjestoprozračnihar-peggiofioritura,uhojeparalasirovaglazbabalkanskogturbo-folka.”(8)

RazvojitendencijerazvojakorpusausmeneknjiževnostitijekomXX.stoljeća,svedonašihdana,karakterizirajusilnicespretežitonegativnimpredznakom.Stanjejetakvodasečinikakošansuzapreživljavanjeimajusamokraćiusmenoknjiževnioblici.Glo-balizacijaseobrušilanasveštojekorijenskoiukorijenimanacionalnesamobitnosti.Klimakojajestvorenanekritičkimisnobovskimkaskanjemzasvimštojeutrendu,pamakaronobilo i tuđe imakar vodilosunovratu,popriličnonamodgovara,nažalost.Onasemoramijenjatiisvatkoutojpromjenimoranaćisebeisvojemjestouhrvatskojdanašnjici.Usuprotnom,samisebikopamojamuizkojenemapovratka.


UtijekupisanjaovogatekstanainternetskimstranicamaMinistarstvakultureRepublikeHrvatskečitamodaje20/04/2006.stupilanasnaguKonvencijao očuvanju nemateri-jalnekulturne baštineUNEScO-a.NašadomovinaHrvatskajednajeodprvihzemaljakoje su ratificiraleKonvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, prihvaćene2003.godinena32.OpćojskupštiniUNEScO-a.Kakobisvakakonvencijastupilanasnagu,potrebnajeratifikacija30zemalja.Konvencijuje20.siječnja2006.godinera-tificirala30zemlja,paćetrimjesecanakontogadatumaonamoćibitiipravovaljana.DosadajeratifikacijaprovedenauAlžiru,Mauricijusu,Japanu,Gabonu,Panami,Kini,SrednjoafričkojRepublici,Latviji,Litvi,Bjelorusiji,Koreji,Sejšelima,Siriji,UjedinjenimArapskim Emiratima, Mongoliji, Egiptu, Omanu, Dominikanskoj Republici, Indiji, Vi-jetnamu,Peruu,Pakistanu,Butanu,Nigeriji, Islandu,Meksiku,Senegalu,RumunjskojiHrvatskoj.GeneralnidirektorUNEScO-a KoichiroMatsuura izuzetno jezadovoljanbrzinomkojomsuzemlječlaniceratificiraleovajdokumentsamodvijegodinenakonnjegovadonošenja.Izjaviojedatopokazujeizuzetanintereszemaljaučitavomesvi-jetu zanematerijalnu kulturnubaštinu koja traži posebnunjegu i zaštitu udanašnjevrijemeglobalizacije.Premanjegovimriječima,radiseoprijekopotrebnomdokumentuzazaštitukulturne raznolikosti.OvaUNEScO-vakonvencijapravni jedokumentkojištitinematerijalnukulturnubaštinuiusmjerenajekazaštitiusmenepredaje,rituala,na-rodnihplesova,pučkogteatra,festivalaitradicionalnihzanataiumijeća.Svakazemljapotpisnicaobvezujesedaćečuvatiinjegovatisvojunematerijalnukulturnubaštinuuzsastavljanjereprezentativnelistenematerijalnebaštinesvojezemljekaoipopisivanjeonenematerijalnekulturnebaštinekojojjenužnažurnazaštita.

Državaje,dakle,učinilasvoje,adržavljanisutikojisemorajuorganiziratinapraktičnimpitanjimanjegovanjaiupojedinimslučajevimarevitalizacijepojedinihfolklornihsegme-nataivrstaioblikausmenenarodneknjiževnostikojisubukvalnopredumiranjem.Zvo-nanauzbunuuovojdomenizvoneikrajnjejevrijemedrukčijekonotiranimsilnicamadastupenascenu.

ZAKLJUČAK

Povijestpisaneknjiževnostiodrenesansedodanaspotvrđujenamdasuunacionalnimknjiževnostimamnogihnarodauvelikepisceizrastaliiklasicimapostajalionipiscikojisuusvojadjelaisvojprocedeinkorporiraliumanjojilivećojmjerielemente,ilicijele,najčešćekraće,oblikeusmenonarodneknjiževnosti.

Mnogipiscihrvatskeknjiževnostiusvojimsedjelima,manje-više,očitujukaostvara-lačkideterminiranihrvatskomusmenomknjiževnostikaoštosu,primjerice,IvoAndrić,IvanRaos,IvanAralicaimnogidrugi.Usmenaknjiževnostnaglocvjetauvremenukojejeprijelomnozasudbinuiopstanakjednognaroda.Prolaskomtogavremenausmenaseknjiževnostnagloreduciranaknjiževnojsceni.KodHrvatatorječitopotvrđujeDo-movinskiratipet-šestgodinaporaća,anakontogazanossplašnjava,astanovitoigno-riranjeiodbojnostpremausmenoknjiževnimoblicimaraste.Uhrvatskojsuvremenostidogađasefrankfurtskaškolanahrvatskinačin.


Promjenaodnosapremahrvatskomfolkloruiusmenojknjiževnostinužnajedabisesačuvalapauhrvatskojsadašnjostiibudućnostipreporodilaidaljeuspješnorazvijalahrvatskanarodnakultura.UNEScO-vaKonvencija o očuvanju nematerijalne kulturne baštine obvezuje nas, ali ćemalo pomoći ukoliko na scenu ne stupe svi relevantničimbeniciidajusvojdoprinosočuvanjuhrvatskeusmeneknjiževnostii“nematerijalnekulturnebaštine”uopće.

sChLUßFOLGErUnG

DieGeschichtedergeschriebenenLiteraturvonderRenaissancebisheutebestätigtuns,dasszudengroßenSchriftstellernundKlassikerndernationalenLiteraturendie-jenigenherangewachsensind,dieinihrWerkundprocedeimkleinerenodergroßenMaßElemente,oderganze,meistkürzereformendermündlichenVolksliteratur,inkor-porierthaben.

DasSchaffenunddieWerkevielerSchriftstellerinderkroatischenLiteratursindvonderkroatischenmündlichenLiteraturbestimmt,wiezumBeispielbei:IvoAndrić,IvanRaos,IvanAralicaundvielenanderen.DiemündlicheLiteraturblühtinUmbruchszeitfürdasüberlebenundSchicksaleinesVolkes.IstdieZeitvorbei,wirddiemündlicheLiteraturinderLiteraturszenegleicheingeschränkt.BeidenKroatenwirddiesvomVaterlandski-egundfünf,sechsNachkriegsjahrenbestätigt;danachsinktderEnthusiasmusunggibtPlatz einer gewissenAbneigunggegenüber denmündlichen Literaturformen. In derkroatischenGegenwartpassiertdiefrankfurterSchuleaufkroatischeArt.

DerWandelderBeziehungzurkroatischenfolkloreundzurmündlichenLiteratur istnotwendig,umdiekroatischeVolkskulturaufzubewahrenundsie inderkroatischenGegenwart sowie in Zukunf wieder zu gebären und erfolgreich zu entwickeln. DieUNEScO «Konvention zum Schutz des immateriellen Kulturerbes» verpflichtet, hilftaberwenig,sollenallerelevanenfaktorennichtaufSzenetretenundihrenBeitragderBewahrungderkroatischenmündlichenLiteraturund,imallgemeinen,des«immateri-ellenKulturerbes»leisten.


Literatura

1. Raosov zbornik I., nakladnik Udruga Raosovi dani i sunakladnikMatica hrvatska-OgranakImotski,Imotski,2005.2. Jezik i hrid –Pisana riječ članova DHK HB,odabraoipriredioZdravkoKordić,Neovisnanakla-da,Zagreb-Mostar,2005.3. MiroslavŠilić:Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni,nakladnici:franjevačkimuzejiGalerijaGorica–LivnoiHrvatskakulturnazajednicaufederacijiBiH,2003.4. carlGustafStroëhm:Smrt narodne pjesme,tjednikzakulturuHr5vatskoSloivo,broj423,Za-greb,30.svibnja2003.,str.9.5. NatuknicaMladenaVukovićaosmrtiSrećkaLazzarijautjednikuzakulturuHrvatskoSlovo,broj591,Zagreb,17.ožujka2006.,str.31.6. TvrtkoČubelić:Povijest i historija usmene narodne književnosti, Zagreb,1988.7. StipeBotica:Hrvatska usmenoknjiževna čitanka,Školskaknjiga,Zagreb,1995.(prvoizdanje).8. MirkoJamnickiDojmi:Vrijeme ispunjeno življenjem,Zadarskilist,broj2438.,Zadar,25.travnja2006.,str.30.


Književna i jezična baština

DanijelaPERIĆŠILIĆ

StolačkapjesmaosvetojKatarini

Pobožnitekstoviuproziistihukojičuvajuodjekenekadbogatesrednjovjekovneknji-ževnetradicije,aukojimapučkamaštaspajaprostornoivremenskinespojivelikove,ne žive više svojim intenzivnim životomuusmenomnarodnomstvaralaštvu. Ipak, usretnimokolnostimaidanassemoguzabilježitikodnašihbistrihstaracaistaricakojitetekstovečuvajuusvomsjećanjuoddjetinjstva.Odnekadcjelovitihumjetničkihtvorevi-nadanassuostaliuglavnomfragmenti,pajepravarijetkostnaćikazivačicuilikazivačakojiznajucjelovitulegendarnupjesmu.Radećisvojdiplomskiradprijepet-šestgodinasusrelasamtakvuosobuAnuVujinovićuDoluši1,uBjelojevićimakodStoca,odkojesamzapisalapjesmuosvetojKatarinitejošnekolikolegendarnihpjesama(tepjesmenavedenesuupriloguito1odbroja4)

1 AnaVujinovićrodilase1910.godineuPaćinikodPopovapoljapajezbogsvogpodrijetladobilana-dimakPećinkaitakosujezvaliuDolušikodStocagdjeseiudala.Umrlaje17.travnja2004.u94.godiniživota.OtacjojsezvaoNikolaVučićević,amajkajojjebilapodrijetlomodGustina(Perića).UdalasezaMarkaVujinovićairodilatrikćeriitoZoru,LucuiSoju.Svetrikćeriidanassužive,ZoraživiuZadru,Sto-janegdjeucrnojGori,aLucauAustraliji.PjesmuSvetaKatanapoljuklečašeAnaječulaodsvogoca,kaoidrugepjesmekojemijekazivala,aodocajenaučilaineštotalijanskogjezikaisjećalasenekolikoriječi,iakojeumladostikakomijekazivala,znalagovorititalijanski.Nijeišlauškolunitijeznalačitatiipisati.Svepjesmekojemijekazivalalegendarnesu.,štojerijetkostjeostalekazivačicenastolačkompodručjuuglavnomsumikazivaleljubavneilisvatovskepjesmeteneštofragmenataodlegendarnihpjesama.NosvakakojepotrebnospomenutidasutekazivačicebilemlađeodAneokotridesetgodina,anekeiviše.Takođermijekazaladajedostavišepjesamaznaladokjebilamlađatedajeodnekihzapamtilasamodijelove.NekenjezinepjesmeobjaviojedonMatoPuljićumonografijiStolac povijest kraja i župepasamuspoređujućipjesmezaključiladaihjekazivačicaoblikovalaposvomnahođenju,takodajeunekimpjesmamaneštooduzimala,paopetudrugimdodavalaiakonaprvipogledizgledadasupjesmekojejezapisaodonPuljićipjesmekojesamjazapisalaodtekazivačiceiste.


Kaozaštitnicadjevojaka,sv.Katarinabilajeomiljenmotivumjetničkogstvaranja,pose-bicerenesansnihslikaranačijimslikamaosobitaoznakasv.Katarinejekotačsoštri-cama.Običnonosikrununaglavikaoznakkraljevskogpodrijetla,palminugranukaosimbolpobjedeimačkaooruđemučeništva,zbogvelikeučenostikatkadjeslikajusknjigomuruci.Svinjeziniprikaziuumjetnosti,posebiceuknjiževnosti,pisanojiusme-noj,uvijeksuuvezisvrlostaromlegendom.LegendarnapjesmaosvetojKatarinive-zanajezapoznatusrednjovjekovnulegendu,iakosamosvojimpočetkom,tezafabuledrugihhrvatskihpjesmaotojsvetici.Zbogtepovezanostiiradijednostavnijeanalizevaljalobisepodsjetitinasažetisadržajcijelelegendaotojstarokršćanskojmučenici.

Katarina Aleksandrijska, sveta (lat. Catharina) rođena je u Aleksandriji u Egiptu (3. sto-ljeće). Potječe iz ugledne plemićke obitelji, navodno kraljevske krvi. Legenda o životu svetice priča kako je ona prije svog krštenja usnula san u kojem je vidjela Djevicu Ma-riju gdje drži na rukama malog Isusa. Gospa zamoli Isusa da uzme Katarinu za svoju službenicu. No dijete okrenu glavu i reče da ona nije dosta lijepa. Kad se probudila, Katarina, koja je nadaleko bila čuvena zbog svoje ljepote i učenosti, poče se pitati kako bi se svidjela božanskome djetetu. Nije se smirila sve do krštenja. Nakon krštenja Krist joj se opet ukaže u snu i uzme je za svoju nebesku zaručnicu. Stavi joj prsten na ruku o ona ga nađe na ruci kad se probudila. Nosila je taj prsten do kraja svog života. U to vrijeme Maksimin II., koji je carsku krunu dijelio s Konstatinom Velikim Licinijem, izabere Aleksandriju za glavni grad svog carstva. On odluči iskorijeniti sve kršćane i naredi da se pobiju svi koji ne bi htjeli žrtvovati bogovima. Katarina, koja se posvetila propovijedanju kršćanske vjere, odluči posjetiti cara i uvjeriti ga u okrutnost njegove odluke. Održa sjajan govor. Car je ostao osupnut te pozva najčuvenije filozofe svoga carstva da pokušaju pobiti njezinu nauku. Katarina prihvati izazov i svojom rječitošću i razumnošću obrati filozofe na kršćansku vjeru. Rasrđeni car dade filozofe smaknuti, a Katarinu baci u mračnu tamnicu. No, anđeli joj donošahu hranu. Katarina čak uspi-je obratiti carevu ženu i njezinu pratnju. U zasljepljenosti i bijesu car donese smrtnu presudu za sve kršćane osim Katarine. Zanesen njezinom ljepotom ponudi Katarini da mu bude ženom i caricom, no ona ga sa zgražanjem odbije. U krajnjem izljevu bijesa Maksimin tada naredi da je svežu između četiri kotača optočena oštricama te da se razdere na komade. Dok se presuda izvršavala, snažan plamen s neba uništi kotače. Tada Katarini odrubiše glavu.2

Najstariji hrvatski zapis legende o sv. Katarini sačuvan je latiničkom rukopisu iz 15.stoljeća,kojijenekadbiovlasništvokoludricasveteMarijeuZadru3.Nijesuvišnospo-menutizbogoblikaovepjesmedasujezadarskeredovnicerecitiraleukorunadansv.Katarinekaolekcijukojajebilaprožetaresponsorijimaivresikulimazapisanimuoblikudvanaesteracasdvostrukomrimom.VerzijalegendeosvetojKatarininalaziseiuKor-čulanskoj pjesmariciiz15.stoljećateuBudimskoj pjesmariciiz17.stoljeća,atekstje

2 Leksikonikonografije,liturgikeisimbolikezapadnogkršćanstva,uredioAnđelkoBadurina,Kršćan-skasadašnjost,Zagreb,1990.str.324,325.3 VatroslavJagić,objaviojeuStarinamaknjigaItajzapis,Jugoslavenskaakademijaznanostiiumjet-nosti,Zagreb,1869.,str.218-236.


posvomsastavupseudo-Anastazijevamuka4,kojajetakođerušlaustarijeglagoljskeilatinskebrevijare.5

ŠtovanjetesveticeuHercegoviniiliBosniodržavanojenarazličite,svakakointenzivnenačine,kaoiudrugimhrvatskimkrajevima,aučestalostimenaKatarinailiKatauhr-vatskompukusvedopoloviceprošlogstoljećagovorioštovanjutesveticezaštitnice.Njezino imevezanozakalendarskeposloveunekimnarodnimstihovanim izrekamasamojeostatakonogštovanjakojejujesvrstavalou14velikihsvetihzaštitnika,acrkvenjojposvećene,njezineslikeikipovisamosupotvrdatepobožnosti.Iakoještovanjetesveticebilobogatijeranijenegodanas,uHercegovinisespominjunanekolikomjestacrkveupravonjojposvećeneprije turskihosvajanjanašihkrajeva. Tako jepostojaosamostansveteKatarineuLjubuškomu14.stoljećukojisuTurciopustošiliiunjemuubilibiskupaVladimirovića,kojijepokopanucrkvisv.KateuLjubuškom.UKonjicusupostojaleruševinecrkvesv.KatarinenaMusali,akadajecrkvasrušena,kipjeodnesenuKreševo6.OddavninauLjubuškompostojeruševinecrkvesveteKate,djeviceimu-čenice,acrkvuisamostansv.KatarineuLjubuškomspalilisuTurci7.

Usvakomslučaju,Sveta Kata na polju klečaše,iakojeznačajnopreobličena,čuvavezusnajdubljomhrvatskomtradicijomizabilježenimtekstovimauposljednjigstotinjakgo-dina.

SvetaKatanapoljuklečašeknjojdolaziMijoArandijopajesvetojKatigvorijo:«SvetaKateboleliteraneštosubičmimnožemizrezaneivrućijimčavlimpriticane,sitnicomsoliposipane.»NjemusvetaKataprogovara:«NebolememojeljuteraneštosubičmimnožemizrezanenivrućijimčavlimpriticanesitnicomsoliposipanevećmeboleraneIsusove.OvudasuIsusaprovelisvetusumukrunusakrnunili,atrnovunaglavumetnuliiztrnovekrvcapoštapala

4 Hrvatskaknjiževnostsrednjegvijeka,Petstoljećahrvatskeknjiževnosti,Maticahrvatska,Zagreb,1968.str.227.5 Usrednjovjekovnojlegendiosv.KatariniriječjeorimskomcesaruMaksiminu.vidiHrvatskaknji-ževnostsrednjegvijekapriredioVjekoslavŠtefanićisuradnici:BiserkaGraber,AnicaNazor,MarijaPan-telićPSHK,knj.1,izd.Zora-maticaHrvatska,Zagreb1969.str274-277.br.45.6 MarkoDragić,Zakopanozvono,MalanakladnakućaSvetiJure,BaškaVoda,1996.str.227 Istostr.27.


poštapalapokamenu,pokamenuidrvetu.DoklenkrvcadopirašedrvećeseraspadašekamenjesetopijašeodžalostiIsusove.TuanđelislijetahuSvetukrvcuiskupljahuukiticeiskitišeuvijenceizvijašenanebesaiznesoše.Nebesaserastvorišeanđelisepoklonišesvetakrvcaposvećenaponarodupodijeljena».

Dabi seo tojpjesmiprogovorilonaanalitički i interpretivannačinvrijedi spomenutii nekoliko ranijih zapisapjesmeo sv.Kati, posebnoonih ubližoj zemljopisnoj zoni.PonajprijevaljaspomenutidajeMajaBoškovićStulliuknjiziU kralja od Norina, priče,pjesme,zagonetkeiposlovicesNeretveobjavilapjesmu-legenduSveta Katarina i No-rin kralj (prilogbroj8.) ukojojkraljNorinzatvaraKatarinuutamnicujerjeizabralabitiIsusovazaručnica,anenjegovaljuba8.UtojpjesmikraljkojisvetuKatarinuzatvarautamnicunijeMaksiminnegopoganskikraljNorin,našto jesvakakoutjecala lokalnamitskatradicija.NapodručjudonjegtokaNeretveMajaBoškovićStulliisuradniciza-grebačkogZavodazaistraživanjefolkloraudvanavrata,ito1956.i1964.,prikupljalisuusmenuknjiževnugrađuukojojseističupjesmeipričeokraljuNorinu,akojesuintenzivnovezanezakrajukojemsunastajale9.

Unarodnimlokalnimgovorimasv.Katarinaseobičnonazivasv.Kata,anjezinamukauspoređujesesIsusovommukomštojevidljivounašojpjesmi,udijaloguizmeđusv.KatarineiIsusa:

OpetKatidogaraše,Isususeobraćaše:“OIsuse,slavnadiko,pustimunjeigromove,neksekolaporaspanu,azliognjineksepogase,

8 MajaBoškovićStuli,UkraljaodNorina,priče,pjesme,zagonetkeiposlovicesNeretve,GalerijaStećak,Klek,1987.,str.120-122.UtojknjiziMajaBoškovićStullipjesmedijelinaepske, lirsketenadvostihove.Međuepskimsupripovijedanesrazvijenomradnjomkojemogubitijunačke,novelističkeilegendarne.9 Uknjizinarodnapredajaovladarevojtajni,izdanjeInstitutazanarodnuumjetnost,Zagreb,1967.,tekstovibr.138-149,MajaBoškovićStulliobjavilajetrinaestinačicasistimsižeom,akojeodgovarajupričiizzbirkeVukaS.KaradžićaUcaraTrojanakozjeuši.


britvećordepootupe!”AliIsusgovoraše:“Trpi,Kate,trpihija,zasveljudepaizate!”

UknjiziMolitvice,nabožnepjesmeuseluKijevu10autorAnteJurićArambašićobjavioješestinačicapjesmelegendeosv.Katariniodkojihsutricjelovite,advijefragmentine-kadašnjihpjesama.Inačicapjesmeosv.KatarinizapisanauZmijavcimakodImotskognajsličnija jepjesmiSveta Kata u polju klečaše sneznatnimrazličitimmotivima.Utojsepjesmisv.KatariniobraćajuanđelidokupjesmiSvetaKataupoljuklečašesnjomrazgovaraarhanđelMihovilkojijepodutjecajemlokalnoggovoranazvanMijoArandijodoknekihdodirnihtočakaimaiinačicaizMeđimurja(Lehner,1930.,26;usp.PHK,1,98).

DonMatoPuljićumonografijiStolac(povijestkraja i župe)11uposljednjempoglavljupodnazivomPučkibrevijarstolačkogkrajaobjavioje34starinskemolitvetedesetpje-samavezanihzasvadbeniobred.KlasificirajućipjesmedonPuljićjeuskupinipjesamapodnazivomsvetačkepjesme objavioipjesmuSveta Kate ukojojsespominjemukasveteKatarine,alisamoujednomstihu,aštopotvrđujepučkozanimanjezatusveticuupravoustolačkomkraju,čijacrkvaSv.Ilijeimaikrasnisvetičinkip.

Kakojevećspomenuto,SvetaKataupoljuklečašesamojeprvimdijelomvezanazalegendu.Pjesmajeinače,osimuprvatriuvodnastiha,gotovoucijelostikomponiranauvidudijaloga,štopodsjećananajstarijuverzijukodzadarskihkoludrica.Razgovorsevodi izmeđusvetice iarkanđelaMihovila,kojinakrajupjesmeprelaziu izvješćivanjekadadolazidoprožimanjaIsusovemukesmukomsveteKatarine.Izravnouvođenjeupropovijedanjevećnakonprvihstihovakojinosipodatakolikuiprostorufabuleovulegendarnupjesmudovodiuvezusasrednjovjekovnomprozomukojojpripovijedanjedogađajapočinjeodmahkakobiseslušateljevapozornostneposrednoprivukladousamozbivanje.

Dodirnesutočkemeđupjesmomilegendomotojmučenici,kojusurecitiralezadarskeredovnice, sklop stihovau kojima se sv.Mihovil upjesmipodutjecajemnarodnoggovora sv.Mijo obraća sv. Karini u pjesmiKati, a upotrijebljenametaforabični nož, originalnaje,vizualnailikovnopotaknuta.OnasekaoizrazuklapaustrahotuKristovemuke,kojajeuzavršnimstihovimapjesmeizraženahiperbolom.Udarcimabičaponi-štavajusegrešnemislipatakobičevanidijelovitijelaizgledajukaodasutragovinoža(bičninož).Zanastajanjemetaforenjezintvoracmogaojebitiipotaknutnekomodslikaispunjenombaroknommistikomiličinomizgonagrešnihmislibičevanjem.Sveta Kate bole li te ranešto su bičnim nožem izrezane

10 AnteJurićArambašić,Molitvice,nabožnepjesmeuseluKijevu,str.73,77.11 MatoPuljić,Stolac,povijestkrajaižupe,crkvanakamenu,br.38.,Mostar,1996.,str.177-178.


i vrućijim čavlim priticanesitnicom soli posipane

Premaverzijilegendekojusurecitiralezadarskeredovnice,kadacesarzatvoriKatarinuutamnicuu kojojjeizloženaraznimmukama,posjećujejeanđeotejojdonosihranuivodu,anjezinajemukaulegendiopisanastihovima

Biči bi bijena i da ju glad mori,u tamnicu vržena pod tvrdi zatvorisvitlost joj progori s nebeskog stanas mirisnimi stovri tu bi brašnovan12 .

Kakobirazbiojednoličnostritmapriopćavanja,služisepolisidentomzauvođenjenoveradnje.Pjesmasedoživljavauobličenananačin kako je iznosi kazivač, koji stihoveizlažetonomnabrajajućegrecitiranja.Monotonijasetakvogpriopćavanjasmanjujene-dosljednomuporabomstiha,kojinekadprelaziizosmercaudeseteraciobratno:

…ni vrućijim čavlim priticanesitnicom soli posipaneveć me bole rane Isusove.Ovuda su Isusa provelisvetu su mu krunu sakrunili,a trnovu na glavu metnuli

MukasveteKatarine (Kate)prožimase, ispreplećesKristovommukomte jeuvodumukekojimaćeIsusbitiizloženusvomhodukrozKalvariju,akojunarodnipjevačsli-jediodčetrnaestogdodevetnaestogstiha.Pučkapobožnamaštaspajanevjerojatne,prostornoivremenskinespojivelikoveineu-tvrđenezgodeizživotasvetaca,anđela,Božjihugodnika,samogKrista.TakojepučkamaštaspojilaujedankontekstlikovepoputanđelaGabrijela,sveteKateteKrista.MotivanđelakojiskupljajuKristovukrvmodificiarnuukitecvijećasusrećeseumoli-tvenimpjesmama,posebiceonimkorizmenim.13 PonikaojetakavmotivizveliketemeGralatj.izvarijanteokupiukojujeJosipizArimatejeskupioIsusovukrv,akojuječestoobrađivalasrednjovjekovnaknjiževnost.

UpjesmiSveta Kata u polju klečašenarodnisepjesnikkoristisekvencamapriopćavanja,dijalogiziranja,kojeupojedinimdijelovimapoprimajuobilježjeepskogizlaganja.Kada

12 Vatroslav jagić,Starineknjiga I,Jugoslavsnskaakademijaznanosti iumjetnosti,Zagreb,1869.,str.222.13 UzbirciDuša tilu besidila,MarkaDragićatajsemotivnalaziupjesmamaCrkva se gradi i Zlatan pivac zapivašeMarkoDragić,Duša tilu besidila,MalanakladnakućaSvetiJure,baškaVoda,1997.,str.44.,52.


sekazivačslužidijalogomkojijenajčešćimpripovijedanimoblikprozesrednjegvijeka,akojijeuknjiževnojvrstiprenja,kontrastazapravojedinipripovijedanioblik,kakobinačitateljadjelovaodramatski,uvjerljivo,ondatoovajtekstpribližavapripovijedanojprozi.Srednjovjekovnipripovjedačdijalograbiunajdramatičnijimtrenucimapripovijedanja,atajpripovjednioblikintenzivira,pojačava,ističeonoštoispripovijedanoudijalogu,dija-logtakođerimafunkcijuzornogineposrednogprikazivanjadogađaja,situacija,likovaupripovijetkiatimeifunkcijuekspresivnogdjelovanjanačitateljailislušatelja14.

Usrednjovjekovnomproznomtekstudijalog-monologimadominantnufunkciju,apri-povjedačdajeriječglavnomlicuupripovijetci.Takavnačinpripovijedanjauzčestuupo-trebustilskognabrajanja iponavljanjaneobično jakih impresivnihslika imetafora testilskihparalelizamadjelovaojenaslušateljaekspresivno,izazivaostrahupravoživimpredodžbamatedjelovaomoralnopoučno.

…ni vrućijim čavlim priticanesitnicom soli posipaneveć me bole rane Isusove.

Ponavljanja ukojimavarirajurazninastavcinaistuosnovu(krunu sakrunili)atakvafiguraponavljanjakojujeknjiževnostsrednjegvijekabaštinilaodantičkevrloječestausrednjo-vjekovnimpripovijetkama.Stilskasredstvasvjedočeopovezanostiusmeneknjiževnostisastvaralaštvomsrednjovjekovlja(prožimanjausmeneipisaneknjiževnosti).Ovefigureponavljanjakarakterizirajuistilbaroknihdjela,osobitoPalmotićevih,teihosobitočestonalazimoureligioznojpoemibaroka.15Zapravo,ponavljajuseriječiilirečenicekrozcijelupjesmukaolajtmotivi,oblikujućiiističućiglazbenuvrijednostteksta.

Monotonijasegotovorecitativnogpriopćavanjarazbijasprelaskomukraćistihiličakprozni ritam (stnicom soli posipane), a poetizacija se jezika raspoznaje u različitomintenzitetutradicionalnihusmenihrješenja.Porednaravistihakrozizmjenuosmeracaideseteracapoetizacijasejezikaostvarujeinaleksičkojravnigdjejeposebnovrijednoistaknutipretvaranjejednosložnihriječiudvosložne,npr:krv-krvca,dan-danak,san-sa-nak,raj-rajak.Natakavsenačinoblikujeleksikkojinepripadasvakodnevnomgovorunegopoetiziranom,akoseizvanpjesmeuposebnimprilikamaupotrebljavao.

Krozjezikmolitvenihpjesamakazivačnastojivelikuvažnostdatirimi,pravećiodnjeključnuiprepoznatljivuodrednicuupravotogpoetskogjezika.Koristećisezvukovnimponavljanjima,posebicedvostrukomrimomnpr.štosubičnimnožemizrezanenivrućijimčavlimpriticane…

tesvježimmetaforamakojeneželižrtvovatiniradikvantitetestiha(bični nož, sitnica sol)kazivačćeoblikovatioriginalnupjesničkusliku,posebnoonusasoljukojajesvakako

14 PremaDunjafališevac,Hrvatskasrednjovjekovnaproza,SveučilišnanakladaLiber,Zagreb,1980.,str.120.15 IvanSlamnig,Disciplinamašte,Nekespecifičnecrtehrvatskebaroknepoezije,str.171.


lokalneprovenijencije(uizreciSol u ranu trljati),kojasenastavljanavizualni i likovniodraz.Niame,uopisimamolitvenih lirskihpjesamadolazido izražaja jaka likovnost,pasemožepretpostavitikakosutakvepjesmenastalekaolikovniopisitakvihtemapocrkvamailimolitvenicima.MotivkrviKristovekojuanđeliskupljajuuvidukitacvijeća,kroziskorištenojakohiper-boliziranjekrvikojasveplavi,odkojesedrvećeraspada,akamenjetopitekroztemumukeKristoveimailirskiidramskiefekt.Tekstuslušateljuizazivaodređeneemocijesasvrhomdadjelujenanjegovomoralnobiće.

Zabilježenapjesmakaoiobičnoiskazanajeulokalnomgovoru,komekazivačicapje-smepripada,auovomslučajutojeprepoznatljividonjehercegovačkigovor.Međutim,jezikusebičuvainekeodlikeizvornogtekstaigovoraukomsupjesmeispjevane,aleksikodajejezikpobožnestarohrvatskeliterature,katoličkeprovenijencije.Osobitoststolačkepjesmeosv.Katiprijesvegajeunjezinojzaokrušenostikojajeizrazitolirskogkaraktera.Zapravopjesma jeuzelasamoparaleluKatarininemuke iusporedila jesKristovom.Iakoonačuvavezeslegendarnimpredloškom,makarsvojimpočetkom,iprožimasestradicijomhrvatskihusmenihnarodnihpjesamanaistutemu,onajepotojsvojojuobličenostiulirskoruhonaosobitnačinizvorna.


PRILOG

1. sVETA KATA nA POLJU KLEČAŠE

SvetaKatanapoljuklečašeknjojdolaziMijoArandijopajesvetojKatigvorijo:«SvetaKateboleliteraneštosubičmimnožemizrezaneivrućijimčavlimpriticane,sitnicomsoliposipane.»NjemusvetaKataprogovara:«NebolememojeljuteraneštosubičmimnožemizrezanenivrućijimčavlimpriticanesitnicomsoliposipanevećmeboleraneIsusove.OvudasuIsusaprovelisvetusumukrunusakrnunili,atrnovunaglavumetnuliiztrnovekrvcapoštapalapoštapalapokamenu,pokamenuidrvetu.DoklenkrvcadopirašedrvećeseraspadašekamenjesetopijašeodžalostiIsusove.TuanđelislijetahuSvetukrvcuiskupljahuukiticeiskitišeuvijenceizvijašenanebesaiznesoše.Nebesaserastvorišeanđelisepoklonišesvetakrvcaposvećenaponarodupodijeljena».


2. nEĐELJnICE bIJEL DAnČE

Neđeljnicebijeldančekršćaninedobričovčeštotivolišulovpoćivegosvetojcrkvidoći.Kadtisvetojcrkvidođeštioblačisrmuzlatopasenadajiponosijadangaseponosio,ačemeranodnosio.Pocrnojćešzemljilećipotebićecrvitećiizočijuzmijeližuiznosovasumporkapljeižuđevizubiškripću.Tadsedušastijelokara,veli:„AjojtilojadnobilokadsiskorosamnombiloštasiBogutiskrivilo“.Dušabogavapijaše:„SpušćiBožedesnurukuskinisanasgrešnumuku.“SamimBožegovoraše:„Hajdeotlengrešnadušonitsemoli,nitgovorivećsedolipakluori.Đesutebicrneočištopopakluhitedole,đelitijejadanglasštozajazomjazombješeazaBoganehajašeđelisutitvojerukedoklensutenazlovukleđelisutitvojenoge,doklesutenazlovodle.“


3. sVETI PErO CrKVU GrADI

SvetiPerocrkvugradininanebuninazemljiuoblakunaogrankupitalagaslavnaGospa:„AjboratisvetiPerojes’lcrkvusagradioninanebuninazemljiuoblakunaogranku“.„SlavnaGospokumomojajasamcrkvusagradioninanebuninazemljiuoblakunaogrankubilamijesvetamisabilisumisvimisniciisvibožjiredovnici.BijomijeMijo,VijoMijo,Vijoarandijosvejedušepremjerijosvesudušeurajpošlesamodotrinemogaše.JednadušanemogašestarijeganeslušašedrugadušanemogašekojaBoganemoljašetrećadušanemogašesirotinjucvjeljivaše.SlavnaGospaprogovara:„Prostisinkoitimdušam,nebil’oneurajpošle.“SvetiPerogovoraše:„SlavnaGospokumomojanemoguimoprostitivećnaložitoganjvatrupanaćeratsvetridušenekaonesvetrigorenitimoguizgorjetinitimogupreboljeti“.


4. KLEČI GOsPA U KrAJ KrIŽA

KlečiGospaukrajkrižaurucijojtalibarče,talibarčelibromalouštoGospaBogamoli.Gospastašepagledašeokosebepogledašenećel’kogaugledati.Kadaugledajednumilostjednumilost,božjusvjetlostđeanđeosnebaletihitrijibješevećjemunjasjajnijibješeodsunašcavedrijibješeidmjeseca,božjeposleopravišeslavnuGospupozdraviše:„SlavnaGospokumonašanemojimatvel’kastrahaporoditćešsinablagasvemusvijetustvoriteljamrtvimdušamspasitelja“.


5. sVETOJ KATArInI(UZbornikuzanarodniživotiobičajebr.VIII.)

SvetaKato,Katarino,Prvabožjamučenice!Mučilasedvanaestdanaka,Dvanaestponedilaka,Šibomšibovana,Bičembičevana,Vrtilaseokovita,SamjuBogpita:«SvetaKato,Katarino!Boleliteranetvoje?»«Nebolemeranemoje,VećmebolisrcemojeZaIsusom,Gospodinom,Marijinimsinom.»_SvianđelisiđošeIkaleždonesoše,Krvcupokupiše,Bogudonesoše,SamBoggovoraše:«tkoovumolitvicuizmoliJutrom,upodneinavečer,Dobitćestodanaoproštenagriha».


6. (U Zborniku za narodni život i običaje knjiga VII, svezak 1.)

Katarina–rina,Božjamučenica,KojasisemučilaDvanaestponed’laka,Trinaestutoraka,«Oćeš,Kato,muža?»Neću,majko,muža:Jasamčistaipričista,Isusovanevista.IsusmeneradujeSvetimkrižempočelu.Akrižideponebu,Križkrižeći,ABogamoleći,APetrazovući:«Adje,Petre,kući,Došlisutigosti.»«Kakvisutogosti?»SvianđeliBožji.»«Štasudošliiskati?»«OdMarijemilosti,OdIsusaradosti.»


7. Katarina Aleksandrijska, sveta (lat.catharina) rođena je uAleksandriji uEgiptu(3.stoljeće).Potječeizugledneplemićkeobitelji,navodnokraljevskekrvi.LegendaoživotusveticepričakakojeonaprijesvogkrštenjausnulasanukojemjevidjelaDjevicuMarijugdjedržinarukamadijeteIsusa.DjevicazamoliIsusadauzmeKatarinuzasvojuslužbenicu.Nodijeteokrenuglavuirečedaonanijedosta lijepa.Kadseprobudila,Katarina,kojajenadalekobilačuvenazbogsvojeljepoteiučenosti,počesepitatikakobisesvidjelabožanskomedjetetu.Nijesesmirilasvedokrštenja.NakonkrštenjaKristjojseopetukažeusnuiuzmejezasvojunebeskuzaručnicu.Stavijojprstennarukuionaganađenarucikadseprobudila.Nosilajetajprstendokrajasvogživota.

UtovrijemeMaksiminII.,kojijecarskukrunudijeliosKonstatinomVelikimLicinijem,izabereAleksandrijuzaglavnigradsvogcarstva.Onodluči iskorijenitisvekršćaneinaredidasepobijusvikojinebihtjeližrtvovatibogovima.

Katarina,kojaseposvetilapropovijedanjukršćanskevjere,odlučiposjetiticaraiuvjeritigauokrutnostnjegoveodluke.Održasjajangovor.carjeostaoosupnuttepozvanaj-čuvenijefilozofesvogacarstvadapokušajupobitinjezinnauk.Katarinaprihvatiizazovisvojomrječitošćuirazumnošćuobratifilozofenakršćanskuvjeru.Rasrđenicardadefilozofesmaknuti,aKatarinustrpaumračnutamnicuželećijeglađunatjeratinapokor-nost.No,anđelijojdonošahuhranu,Katarinačakuspijeobratiticarevuženuinjezinupratnju.UzaslijepljenostiibijesucardonesesmrtnupresuduzasvekršćaneosimKata-rine.ZanesennjezinomljepotomponudiKatarinidamubudeženomicaricom,noonagasazgražanjemodbije.UkrajnjemizljevuočajničkogbijesaMaksimtadanaredidajesvežuizmeđučetirikotačaoptočenaoštricamatedaserazderenakomade.Doksepresudaizvršavala,snažanplamensnebauništikotače.TadaKatariniodrubišeglavu.

Kao Kristova zaručnica i zaštitnica djevojaka, Katarina je jedan od omiljenihmotivaumjetničkogstvaranjarenesansnihslikara.Mnogoseslikajuzarukesv.KatarinesKri-stom.Osobitajeoznakasv.Katarinekotačsoštricama.Običnoonanosikrununaglavikaoznakkraljevskogpodrijetla,palminugranukaosimbolpobjedeimačkaooruđemučeništva.Zbogvelikeučenostikatkadjeslikajusknjigomuruci.

(IzLeksikonakršćanskihsimbola)


8. sveta Katarina i norin kralj OstagospasiroticasvojomćerkomKatarinom,tudolaziNorinkralju,Norinkraljugospodaru.Pitapolic/?/zagospoje,zagospojeljubesvoje.Katamajcigovoraše:«Muč,neluduj,mojamati,štomunisivakorekla:Gonsotle,neopranče,SvetaKatanijezate,SvetaKataIsusova,Isusovazaručnica,IsusjujeZarukova,desnomrukomprstenova,nijeprstentajodzlata,negodkrviIsusove.»natokraljužaobiše,svojimslugambesediše,«Davambora,slugemoje,bržeboljepotecite,svetuKatuufatite,penjitejenaGlavicu,metnitejeutamnicu,nekatamnidevetgodinidesetepolovicu.»kadjeprošlodevetgodinidesetepolovica,pođesveteKatemajkadodvorovaNorinovi,pitaključeodtamnicedaizmeteKatekosti,dajojvidesvitlasunca.Natokraljužaobiše,svojimslugambesediše:«Davambora,slugemoje,bržeboljepotecite,utamnicuprovirite,aljetamna,aljesjajna!»Pošleslugepavidišeisvomkraljudojavišedajesjajnaanetamna.Kraljtonijevirovao,


negonpođepopaizupaproviriutamnicu:svetakatekanomisec,atamnicakaosunce.PredKatomjesinijica,sinijicasvaodzlata,urucijonbukarica,nakolinulistodknjige.PanjupitaNorinkralju:«Datibora,mladaKato,kojetebekruvanaji,kojetebevodenapi,kotečitatnaučija?»GovorimusvetaKata:«Gonsotole,neopranče,svetaKatanijezate!Isusmejekruvanaji,Gospavodenapojila,svetiPetarčitatuči!»Atokraljužaobiše,pakraljslugangovoriše:«Davambora,slugemoje,bržeboljepotecite,dodvaognjanaložite,ćordebritkenaoštrite,svetuKatuizvedite,naognjujepripecite!»Atoslugerevnebiše,bržeboljeodletiše,dodvakolanakalaše,dodvaognjanaložiše,ćordebritkenaoštriše,svetuKatuizvedoše,naognjujepripekoše;svetojKatidogaraše,Isususeobraćaše:«OIsuse,slavnadiko,pustimunjeigromove,neksekolaporaspanu,azliognjineksepogase,britkećordepootupe!»IsusKatigovorio:«Trpi,Kate,jasuzate!»OpetKatidogaraše,Isususeobraćaše:


«OIsuse,slavnadiko,pustimunjeigromove,neksekolaporaspanu,azliognjineksepogase,briktećordepootupe!»AliIsusgovoraše:«Trpi,Kate,trpihija,zasveljudepaizate!»PaBogposladvaanđelaOnipepelpokupišeUnegogaunesoše.OstaKatačistabistraKanoticagolubica,Isusovazaručnica.

(UkraljaodNorina,priče,pjesme,zagonetkeiposlovicesNeretve,priredilaMajaBoškovićStulli)


9.SvetaKate,svetavlasti,dajmimalosvojemasti,dasemastiomažemo,dasegrijaokajemo!OstaKatasirotica,zaprosijekraljĆesara.Kat’namajkaprogovara:«Oćešl’,Kate,zaĆesara?»«Nespominji,majko,mužajerćetvojapoginut’duša!Isusmejedarova’,Naraskršćuprsteda’.Rek’mijeDamenećeostavitiniugrijepostaviti.»ĆesarKatiprogovara:«Ilivolišutamnicignjitiilimojavirnaljubabiti?»Ćesarslugomzapovidi:«brže,sluge,poletite,dvanajesttamnicaotvorite!KojabudenajtamnijaunjuKatuzatvorite!»Brzeslugepoletišeitamniceotvoriše.Kojaj’bilanajtamnija,unjuKatuzatvoriše.KadnavršidvanajstdanaDvanaestdana,dvanajstnoći,Ćesarslugomzapovidi:«Brže,sluge,poletiteitamnicuotvorite.Kat’nekostipokupitenasuncujiiznesite:dasesuncanagrijuimisecanasiju!»brzeslugepoletišeitamnicuotvoriše:svatamnicaka’DanicasidiKataka’divicaiuknjigomBogamoli;anđelijojsvićomsvitle,aIsusjekruvom‘raniiGospejevodompoji.Brzeslugepoletiše


iĆesarugovoriše:«OjĆesaru,divnakruno,datividišjednočudo:svatamnicaka’DanicasidiKataka’divicaiuknjigomBogamoli;anđelijojsvićomsvitle,aIsusjekruvom‘raniiGospejevodompoji.Ćesarslugomzapovidi:«Brže,sluge,poletite,oštrakolanaperite,oganjvatrunaložiteituKaturazapnite!»Bržeslugepoletiše,oganj-vatruzapališeituKaturazapeše.Katastadevapijati:«Oj,Isuse,mojIsuse,pušćigromeiolove,razbikolaokomene»!IsusKatiprogovara:«Trpi,Kate,itumuku!Ijasamjetrpiozagrišnikekrvprolio!»Nijeteklakrvnegomlikodaseznadedajesvetotilo.Amen.


10.carmiprođebiledvoreionprosiKatarinulipudikumaterinu,umatereVeronike:«Jabi’radaiveselatebestećiprijatelja,akobudeKatevolja».UtodobaKatasvode.MajkaKatispominjaše.Katamajcigovoraše:«Idotle,majkomoja,tisivitkakaošipka,svakivitarstobomgipka.Nećumužanidovika,Neg’IsusaPravednika,Kojemusamvirudalainjemuseobećala,SvetoTrojstvopotvrdilo.»Tadaslugomnarediše:«Brže,sluge,potecitetemikoladovezite,ondaKatuisicite,utamnicujepostavite!»Bržeslugepotekoše,koladovezoše,Katuisikoše,ukolajepostaviše.Stadekolaškripanja,stadeKatecikanja.Kadjebilodevetdana,kadjebilodevetnoći,bržeslugepotekošeitamnicuotvoriše:sjajetamnicakiDanica,lipaKatakiDivica,misecomseopasala,zvizdomsenakitila,knjiguštije,Bogamoli,anđelijojsvićansvitle».«Biži,Kate,unebesa,‘disečinetačudesa!»Katakraljanedostoji,proscaperjenepristoji.Amen.(Var.Lišane-Benkovac)


AnteMATIĆ

ZaštoseprešućujeprvipisachrvatskeikaviceuBosni?Abeceda i jezik fra Ivana Ančića

NemapiscaupovijestihrvatskepisaneriječikojegseprešućujekaofraIvanaAnčića.Svinjegovisuvremeniciilionimlađidobilisuzasluženomjestouantologijama,čitan-kama,almanasima,zbornicima,udžbenicima,sabranimiliizabranimdjelimapojedinogpiscaupovijestiknjiževnosti.Prvipisachrvatskeikavicenijetesreće.Premdajezastu-pljenugotovosvimenciklopedijamaileksikonimanaplanetu,upornogasei,rekabih,sistematskiprešućuječakiunjegovurodnomDuvnu.Zaštojetomutako,nijejasno,kaoštonijejasno,čistoibistrozaštosutiskanareprintilisabranadjelakudikamomi-nornijihpisacaodAnčića,anjegaseneobjelodanjujeniuizbori,niureprintizdanjima,asvipokušajidaseobjelodanenjegovasabranadjelapalisuuvodu.Posljednjiputknjigesumutiskaneprijetristoljeća.Kakvoprokletstvo,anatemailizaboravseisprije-čilonaAnčićevuputudočitateljaihrvatskejavnosti!?Najčudnijejeutomusvemuštofranjevci i jezičniznalcioAnčićuinjegovuknjiževnomi teološkomdjeluneoprostivošute.Onimakojibimogliotetizaboravupiscainesuđenogocahrvatskogknjiževnogjezika-ikavica,nepadanapametdasekoliko-tolikorazbistriikonačnoočitujeujav-nosti: Zašto je ijekavica(tajumjetni inametnuti jezik)nadvladaoipotisnuoustranuikavicu,kojomidanaskaoiondagovorivećinaHrvatauHrvatskoj,BosniiHercegoviniihrvatskojdijaspori.Nikadsrbizmiilinekidrugiizmiizdrugihjezikanisuimališansenisnagezaćidubljeuikavicu,potisnutijeizagaditi.ZarnijepomaloapsurdnačinjenicadaMarkaMarulićaproglašavamoocemhrvatskeknjiževnosti, koji je, kaošto jepo-znato,pisaodalmatinskomikavicom,aneGajevomiliVukovomijekavicom.TajčudniGajionajlukaviVukodigralisuprljavuigrugledejezikakojimgovorivećinaHrvataodBogostanai,kakonekivele,Karpata,pasvedoJadrana,iliriskihtoponimarijeka,brdaidolina,svedonašihdana.Nitkodosada,akoseizuzmeMarkovića,nijeozbiljnijepri-šaojezikuovogprvogzačinjavcauBosni,važnostiAnčićeveabecedeičudnojsudbininjegainjegovadjela.


fraIvanAnčićprvijesročiohrvatskuabecedunaikavici.Otomjezičnomznalcuitra-gičarusvogadoba,iuopćeupovijestihrvatskogjezika,pokušatćupredočitidobreilošestranejezikafraIvanaAnčića,kakobiserasvijetlilenekezamagljenestvarigledenastajanjahrvatskogknjiževnogjezika.

Krajemšesnaestogipočetkomsedamnaestogstoljeća,kaoreakcijanareformacijskeknjige,uBosnisepojavljujuknjiževno-religioznadjelananarodnomhrvatskomjeziku.Tasudjelapisalibosanskifranjevci,atiskanasuprvoćiriličnim,akasnijei latiničnimpismom.Jedanodprvihiznačajnijihpisacatogadobajefra IvanAnčić,pisacdrugepolovicesedamnaestogstoljeća,biojeprvičijasudjelapisanaikavicomitiskananalatinici.Takvomisličnomikavicomgovorila je tadavećinaHrvatauzapadnomdijeluHercegovineigotovoučitavojBosni.Ančićjetusvojuikavicunazivaodumanjskom,odnosnoduvanjskom.Ako se ima na umu rana biskupija uDuvnu (peto stoljeće) imartirijbiskupaVencijautimkrajevima,prvihrvatskisabornabrduLib(donesenZakon sudjem ljudjem758.),kolijevkuprvoghrvatskogkraljevstva idržavnosti i kasnijedu-hovnofranjevačkoozračjekrozstoljeća,ondajasnimbivazaštojeglasovitipropovjed-nik,generalnilektor,sveučilišniprofesorteologijeigregorijanskogpjevanja,istraživačipropagatorpovlasticabosanskihfranjevaca,protivnikindulgencijaidugodišnjižupnikunekimmjestimauHrvatsko,BosniiItalijifraIvanAnčić,posvejasnimpostajezaštojepisaoduvanjskomikavicom.SličnomikavicomgovorilisutadaHrvatikojisuživjelisobjestraneDinareiVelebita,uzporječjarijekaSave,Bosne,Neretve,cetine,Une,Sane,Krke,ZrmanjeidobrimdijelomuzobaluJadranainanekimotocima.Dakle,ve-ćinaHrvatagovorilajeikavicom,smalimrazličitostima.Svisuoni,primjerice,govorililipo, bilo, mliko, lito, čovik, dite, did, pivac, ajduk…

JezikvećineHrvatabiojeikavica.Takogovoreidanas.ToštojepolupismeniVukpre-veslaoipreveoGajažednaprekovode,pričajezasebe.

UduvanjskomseluLipa,kojesenalazinapadiniVran-planine,rodiose24.srpnja1624.godinefraIvanAnčić.UmrojeuAnconi1685.godine.ŠkolovaoseuBosniiItaliji.Bioježupnik,propovjednik,sveučilišniprofesoripisac.Zaživotaobjavioječetiridjela:jednonalatinskomjezikuIndulgentiarum Seraphici ordinis (1663.) itriikavicom: Vrata nebe-ska i život vični (1678.), Svitlost karstijanska i slast duovna (1679.) i Ogledalo misničko.

Njegovadjelaimajujedinstvenoznačenjeslingvističkogstanovišta,jersupisanaika-vicomkakvomgovoreljudinjegovazavičaja,«dumnjanskimjezikom»,kakoganazivasamautorprvehrvatskeabecede.

AnčićjeprvihrvatskipisackojiuBosnipišečistomikavicomonakokakoseunarodutadagovoriloilatiniskimslovima.Ančićjesastaviosvojuabecedupouzorunalatinskuinjemačku.Abeceda IvanaAnčića ima28slova.Njegovagrafija je rezultat različitihutjecaja.

OnoštojeleksičkikarakterističnozaAnčićajenjegovoprilagođavanjeznakova ļ iŉ premabosanskojhrvatskojćiriličnojabecedi,ukojojļjeoznačavaosćl (chl),aŉsćn


(chn).Ančićnijeimaoglashusvojemjeziku.Rabiojeslovohkaografičkiznak,aliuposebnimfunkcijama,štoproizlaziizstranihutjecaja.

Unjegovimdjelimaortografija ietimologijasu fonetičke.Bio jesvjestanstvarnezvu-kovnevrijednosti iliprvotnevrijednosti–posljedica togabila je fonetski ilietimološkinačinpisanjaimorfološkiodnosizmeđudvajuzvukova.Naime,akosedvasuglasnikasastanu u odnosu između prepozicije i korijena, obično imamo etimološku oznaku:uslučajuodnosa izmeđukorijena inastavkaoznaka jeobično fonetička,asve je totakođerovisilooprirodisuglasnika.Dakle, radise ipakokvantiteti,unatočtomeštoAnčićupotrebljavaznakovekojimadanasoznačavamouzlazninaglasak(\ i ⁄ ), jer jetimznakovimaoznačavaosamokvantitetusamoglasnika.Stetočkegledišta,Ančićevasedjelameđusobnorazlikuju:uprvomdjelu,dugislogjeoznačenznakomh,dokjeudrugimdjelimadužinasamoglasnikaoznačenaznakom.⁄.Zapretpostavitijestdajeimaonovuakcentuaciju–sobziromnaneposrednublizinuhercegovačkoggovoraisadašnjegnaglaskatoggovora–jeroznakakvantitetenassprečavauustanovljavanjukojijenaglasakbiostarine-prebačeniilinoviprebačeni.Velikupozornosttrebaposve-titizamjenjivanjuznaka…(jat).NapočetkusvojeprveknjigeikavicomVrata nebeskaAnčićpiše:“Ovo ja složi u naš jezik dumanski”Moždajenatajnačinpriželjkivaodatobudejednogadanaslužbenijezikhrvatski.TogovoridasesilnotrudiopisatijezikomkakvimsugovorililjudinjegovarodnogkrajaivećinaHrvata.Kakoseutomkrajudo-godilapovijesthrvatskedržavnosti,Ančićjemisliodaćeseprekonjegovapisanjainje-goveabecede ibosanskihpisacafranjevacadogoditiihrvatskijezik,kojimćegovoritiipisatiHrvatimagdjebiliiživjeli.RuskiagentuZagrebuicrnogorskicontouBeogradutosuonemogućili.Možgagaseupravozbogrečenogaprešućuje,neobjelodanjujeidržiuvišestoljetnommrakuzaborava.

SvojerodnoseloLipuupodnožjuVran-planinenapustiojejakorano.živiojeurazličitimsredinama,kojesunanjegadjelovale,aosobitoliterarnadjelakojaječitaouvrijemeškolovanjaipisanja.Njegovjezikjejeziknjegovemajke,oca,djeda,ljudimeđukojimajeproveodjetinjstvo.Literarnihutjecajiitradicijadošlisukasnijesamiposebi.JagićijošnekijezikoslovcismatralisuAnčićačistimikavcem,štojetočno,alitonepotvrđujusvanjegovadjela.Primjerice,uprvomdijelu“Vrata nebeskih”jeduvanjskaikavicasna-truhamaramskeikavice,dokseudrugomdijelupojavljujemalibrojijekavizama,samoudugimslogovima.ČitajućidrugadvaAnčićevadjela“Svitlost krstjanska”i“Ogledalo misničko”,doneklesemožerećikaodajenesvjesnozalutaounekakvu“ijekavizaciju”kojajemoždadošlaodRadnićaiPosilovića,kojisurabilipodostaijekavizama,jersubilipodutjecajemdubrovačkihpisacapetnaestogaišesnaestogstoljeća.

Ančićevoprvodjelonapisano ikavicom imamalibroj ijekavizama.Udrugimdjelimavećseumnožavajuijekavizmi,štosemožepripisatiutjecajuPosilovićaidubrovačkihpisaca,kojisuutodobabilinezaobilazniivažniupovijestihrvatskepisaneriječiihr-vatskogjezikauopće.Desetakijekavizamasepojavljujenajednojstraniciprveknjige“Vrata nebeska”,dokihimaoko40naprvihstostranicaprveknjige“Svitlost krstjanska”ivišeodstonastotinjaksljedećihstranica.Iijekavizmisusamoudugimslogovima.Akoznamoda jePosilovićev jezikobilježen ikavizmimaukratkimslogovima,aposebno


ijekavizmimaudugimslogovimaiočinjenicidanamsamAnčićotkrivadaseslužioPosilovićevimdjelom“Cvijet od kriposti”, toznačida jemogaopreuzeti ijekavizmeudugimslogovimaodRadnićaiPosilovića.Tovodizaključkudasujezicitihdvajupisacapredstavljalimiješaniikavsko-ijekavskigovor.TrebarećidajeRadnićbioBunjevacizBačke,aPosilovićizsrcaBosne.Tomutrebadodatistildubrovačkihpisacapetnaestogišesnaestogstoljeća,kojirabeikavskeformepodutjecajemdalmatinskihikavskihau-tora,posebiceMarulića.Podutjecajemtogknjiževnogstilačak je iDivkovićkoristioijekavizme,kaoprvipredstavnikbosanskihfratara,koji jeslužiokaouzorbosanskimfranjevcimausedamnaestomstoljeću.GovorljudiAnčićevarodnogkrajabiojeiostaočistaikavicainemazboraonekakvojmješaviniikaviceiijekavice.DuvanjskiHrvatisučistiikavci,amuslimanskamanjinajetakođerikaviziranasnatruhamarijetkihijekavi-zamaiturcizama-arabizama.Nakonštojenapisaosvojeprvodjelo,Ančićjepočeoupotrebljavatisustavoznačavanjakvantitete,sustavkoji jevećbiousvojenudubro-vačkojknjiževnosti.KasnijimdjelimaAnčićsedonekleprilagodioknjiževnomjezikuuijekavskomdijalektu.

Možda jeS.Marković (udoktorskojdizertaciji)prviuočiouAnčićevu jezikuvažnostglash,kojegjeizostavljaounekimslučajevima.Markovićpišedasusljedećioblicibezh:1.licejednineperfektaiimperfekta,3.licemnožineimperfekta,genitivmnožinepridjevaizamjenicailokativmnožineimenica.Također,usloženimriječimakodkojihdrugariječpočinjesuglasnikomh,Ančićgauobičajenoizostavlja.Izuzetaksusloženeriječi od kojih prva završava istim samoglasnikomkoji slijedi početnoh druge riječi(dohoditi,mimohodeći,pohodio, dobrohotinstvo,ali:naoditi, prioditi).Vrlojevjerojatnodahovdjeoznačujedvostruki izgovorsamoglasnika.Ančićnazivaznakh “izdanutja bilig”–“znakizdisanje”.Aliakoseuprethodnospomenutimariječimaizgovaralosamodugoo,mogaobibitidruginačinoznačavanjadugogsamoglasnikaumetanjemznakahizmeđudvostrukogsamoglasnika,štoAnčićtakođerčini.Tojeistoslučajkodriječioholinjezinihizvedenica,aAnčićtakođerstavljaznakhnakonr-samoglasnikkadizatogarslijedisamoglasnikkojemuprethodih.

UturcizmimakojeAnčićusvajaslušnoh jeredovitoizostavljao,dokseuriječimakojepotječu izdrugih jezika(latinski, talijanski),općenitouriječimapreuzetimuknjige,h ostaje.MožesepretpostavitidaseAnčićevjeziknalazioufaziukojojjehvećpotpunonestaloinjegovisetragovinalazejošsamoupisanimoblicima.Danasuduvanjskomkraju, tajglas jepotpunonestao.Duvnjacinevoleglash i izbjegavajugagdjegodmoguikadgodmogu.TakonećeobičniDuvnjakrećiHercegovina,negoErcegovina,neće rećiHrvatska,negoRvacka,herojnegoeroj, i takodalje.Ančićnijepoznavaonovojotovanje,osimnekihizuzetaka,kojisesastojeodnekolikoimenicakojesadržel unastavku.Udanašnjemgovoruuduvanjskomkrajutojotovanjejepotpunodovršeno.

Jedno od bitnih pitanja za određivanje karaktera Ančićeva jezika su staroslavenskegrupestjizdj.Onusporednokoristištišć(ždižđ).Akovodimoračunaoraspodjelidi-jalekatauBosniiHercegovinisvedosredinepetnaestogstoljeća,ondajezapretposta-vitidaseuosnoviAnčićevogjezikanalaziarhaičkiikavski,šćižđ,kojisenalaziopodutjecajemmlađegikavskoggovorasgrupamašt, žd,čijisusepredstavnicipremjestili


premazapadu.Obliciriječi,posebnosklonidbaimenicaumnožini,predstavljajujedanodnajvažnijihelemenatazaodređivanjevrsteAnčićevanarodnoggovora.Tripadežakojisukarakterističnizamnožinu,dativ,instrumentalilokativ,svojimnajčešćimilivrločestimzavršecima,stavljajutajgovormeđuarhaičneikavskegovore.Tinastavcisu-omudativuimenicamuškogisrednjegroda,-iuinstrumentaluimenicamuškogroda,-i(h)ulokativuimenicemuškogrodaisrednjegrodaiimeniceženskogrodazavršavajusuglasnikom,zatimna–amudativu, -amiu instrumentalu i –a(h)u lokativu imenicaženskogrodakojezavršavajus–a.Međutim,utomslučaju,istodobnoimamovelikokrižanjerazličitihzavršetakaštonaznačuječinjenicuda je tajgovorusvojojevolucijiišaopremaunifikacijitihpadeža-imi–imamusvatrislučajaimenicamuškogisrednjegroda(osimlokativasrednjegroda),-ami–ami kodimenicaženskogrodazavršavajus–a,( -imam kodimenicaženskogrodazavršavajusamoglasnikom).Sadašnjestanjetoggovorapokazujedajetajproceszavršen:tatripadežasuunificiranaizavršavajuna–m, -ma ili –mam. Tajsegovorrazviouduhumlađihštokavskihgovora,štopokazujeioblikgenitivamnožine,gdjejenovizavršetaka-anajčešćinastavakimenicamuškogrodazavršavasuglasnikom,aimenicaženskogrodazavršavana–a,kaoiznačajnibrojimenicasrednjegroda,dokjedanastojedininastavaktihimenica.Drugiobliciimeni-caopćenitoodgovarajusadašnjemgovoru.MalojetkozamijetiodaseAnčićevjezikrazlikujeodbosanskihpisacaBandulavićaiMatijevićanastavcima,primjerice–imami–imami. Štosetičepridjeva,procesunifikacijelokativamnožinesjednestraneidijelomdativaiinstrumentalasdrugestranevećjemnogodaljeodmakao.Takođersečešćekoristeoblicilokativamnožinesastarimnastavkom–i, -ienegomlađizavršetakdativaiinstrumentala–im(usporedite:u niovi dobri dili: po dobrim dili).Štosetičeosobnihzamjenica,trebauočitistarioblikinstrumentalanami,vamikaonaglašenioblikdativa,instrumentalailokativa,doksekodenklitičkihoblikakorististarioblikdativanam, vam.Stariobliknemožeseponekadčuti čak iusadašnjemgovoruuAnčićevu rodnomkraju,češćesekoristiumuškomiženskomrodunegoumlađioblikakuzativani(h). Istotako,kodzamjenicanalazimodvostrukezavršetkeudativu,instrumentaluilokativumnožine:nimam, nimani. Općenito, završetak–mam karakterizira tepadežeucijelojsklonidbiuAnčićevujeziku,kaoiudanašnjemgovoruunjegovurodnomkraju.Umje-stoposvojnezamjeniceutrećemlicujednineni(h)ov,štojerijetko,običnosusrećemogenitivosobnezamjeniceni(h),doksegenitivosobnezamjeniceneredovitoupotre-bljavaumjestonen. Štosetičepokaznihzamjenica,starioblikzamjenicemuškogroda( taj) se sačuvao pored oblika toji, koji se također koristi; zamjeniceovi, omi (ovaj, onaj)susetakođersačuvale.JednoodobilježjaAnčićevajezikajedodavanjeriječce–zipokaznimzamjenicama(odovizi, za tizim,onizi, itd.);usadašnjemgovoruudu-vanjskomkrajutaseuporabaproširilanadrugepokaznezamjenice(tojzi ludi). Premanjihovomobliku,brojeviuAnčićevujezikunerazlikujuseodsadašnjeggovora,osimrijetkihostatakastarogoblika,gdjepočetnidentaldrugogbrojaostaje(dva-nadeste).PonekadAnčićstavljaimenicumeđudijelovesloženogbroja(četrdeset godina i devet).Brojevisesklanjaju,nesamooniod2do4,negotakođerioniod5do10,atakođer,vrlorijetko,oniod11do19(onim petinam, noge dvanestiju misnika).Ančićsenalazimeđupiscimakojisurabilioblikdvazamuškiisrednjirodkojipolazeodkorijenadva-aneoddve-.UAnčićevimpridjevimaprevladavaneodređenioblik,čakikodpridjevasnastavkom–skiikodbrojadrugi(Neprašćanižensku nimušku;drugavladanjaneće).


Uneovisnojuporabipridjevobičnoimaneodređenioblik(varatiucvilena, dobrurajazlu vičnemuke).Takođersedogađadasedvaoblikabrkajuuistojrečenici,posebnouslučajuuporabekaoatributa(kruhapšenićna iloznoga vina,odsvogasveta i apostol-skogaživota).Ančićgotovoredovitorabiposvojnepridjeve,kaoiposvojnezamjenicenegov(njegov)inihov(njihov)uneodređenomobliku(odAdamova grija,odnegovazlamenja, razumuniovu).Ono što obilježava glagole u šesnaestom i sedmnaestomstoljeću–tj.nesigurnostusprezanjunekihglagolana–ati–primjećujeseiuAnčićevujeziku.Drugačije,nemabitne razlike izmeđuAnčićeva jezika idanašnjegknjiževnogjezika,osimoblikaimperfektakojijekodnjegajošuvijekživakategorija.Spomenimo,prijesvega,glagolekoji imaju–aukorijenu infinitiva.Međuglagolimatihgrupanekitvoreimperfektnakorijenuprezenta:zoviše izoviaše, periše, šalaše, palau(dvostrukauporabaoblikenai (<e)ii(j)ajetakođerčest;biše ibiaše, imadiu (<imadihu)iimadia, imadiaše, tiše itiaše, tresiše <eitresiau se).Oblikdrugoglicamnožineimperfektajezanimljiv.Nastavak–te(<hte )nedodajesekorijenukaoštojetoslučajkodnastav-ka1.licamnožine–mo(<-hmo),već3.licemnožineslužikaoosnovnioblik:dvaute, prosvitlaute, pogledaute, dadiaute, itd.Važnisuoblici imperfektasvršenihglagola.Uusporedbisdanašnjimgovorom,drugioblicivrlosemalorazlikuju:nekiglagolikojiseusuvremenomknjiževnomjezikusprežupremaII.grupikodAnčićačineprezentpre-maIV.grupi(počina,proklinaju,zaklinamse,umirajuitd.),doknekiglagoliIV.grupeuprezentuimaju–aje,kaoglagolitipadavati: dajem (obećajem,obligaje,skračaje,des-peraie).Glagoli,kojiseusadašnjemjezikukolebajuizmeđuVI.iV.grupe,kodAnčićavećinomčinedioV.grupe(gibluse,zazivlem,uzimle,itd.).Infinitivimadvaoblika:dugii kratki (današnji jezik ima samokratki oblik).Perfekt nesvršenihglagola čest je kodAnčića.Međunjegovimpotomcima,danasseu1.licumnožineperfektačujeanalognizavršetak – šmo (dadošmo, padošmo, odošmo). Kad se enklitika nađe iza glagola,Ančićredovitokoristikontrahiranioblikfutura.

Kodsloženihglagolskihoblikatrebaspomenutikondicionalprošlikaodostaživahnukategoriju(bili bi se obratili, bio bi nam dao). Sprezanjesloženihglagolasbiti(biti)jestaro(dobudu,pridobudemo).Obliciglagolahtieti(htjeti),osimuprezentu,tvoreseodkorijenahot- iht-(bezh),prviupotvrdnomnačinu,adrugiuodrečnom(otiti,otijaše,otiuć;netiše,netiste,netiuć).Glagolidati, znat, imati, valati (dati,znati,imati,vrijediti)injihovesloženiceuprezentuobičnoimajumlađeprošireneoblike(dadεm, imadete)istojeiuimperfektu.Ujedniniperfekta,oblicisuprošireni(dade, poznade, imado, aliistotako ima),no,međutim,umnožinioninisuprošireni(dasmo, poznaše, imaše, aliistotakoimadoše).Ićisevišerabinegostariiti.Oblicikojidolazeodkorijenaid-redovi-toimajuanalognid(idem,iđu,iđući,otiđe).OnoštojekarakterističnozaAnčićevjezik,jest todasunesvršeniglagoli čestoderivirani iz složenih svršenihglagola,umjestokojihsedanaskoristejednostavninesvršeniglagoli(razrušati, zagrlati, naunati, očišćati, itd.umjesto: rušiti, grliti, puniti, čistiti).Odnekihglagolanaoderivirajusenesvršenigla-golibezproduživanjasamoglasnika(otvorati,zatvorati,izgonati,umnožati,odgovoratiiodgovarati).Nesvršeniglagolisetakođertvoresnastavcima–ivai–ova(uvriđivati,po-nukovati,uskrsnovati).Ančićeviglagolipokazujutufazurazvojaglagolakodnastavaka–ovati (-ujem)i–ivati (-ivam),dokjezavršetaka jošbioproduktivanzatvorbuiterativnihglagolaodsloženihsvršenihglagola.


DosadanijetemeljitijeproučavannijedanodpisacazapadneBosnekojijepisaonaštokavsko-ikavskomdijalektu,kakobisemogaousporeditiAnčićevjeziksjezikomne-kihodnjih,osim,urijetkimslučajevima,sDivkovićevim,kojijeizistočneBosne.Tojeslučajzavršetka–mamkojisetretiraokaozavršetakkarakterističanzadativ,instrumen-tal i lokativmnožineucijelojsklonidbiAnčićeva jezika,kao iusadašnjemgovoruuAnčićevurodnomkraju.

BrojeviudjelimaJeronimafilipovićaizRame(osamnaestostoljeće)imajutajzavršetaktakodanijebezosnovepretpostavitidabiusporedba jezikaudjelimatadva(piscaikavca)franjevcabilakorisnazarekonstruiranjeikavskoggovorasedamnaestogiosa-mnaestostoljeća.Tajeusporedbajošvišeonemogućenačinjenicomdasusviautoripisalioslanjajućisenasvojlokalnigovoridastogabliskimeđusobniodnosimeđunji-manisupostojali.Teknakonštoseproučiijeziknekihodnjih,moćićesestećijasnijaidejaoikavskimgovorimatogavremenakadje“bosanski jezik”biojezikknjiževnostinanarodnomjeziku,usedamnaestomiosamnaestomstoljeću.

Osobitostnjegovazavičajnogjezikadumanskogzasnovanognaikavsko-štokavskomgovoru,odredilajeAnčićakaoprividnolokalnogpisca,aliuniverzalnostnjegovihuonodobaprotureformatorskihtežnjipridružilagajeizabranimaipomnogočemu–dakakoimotivskiistrukturalnoistilskialiiautobiografskigledajući–proznimpiscimasmoralno-poučnimireligioznimsadržajima.Tosusvojevrsna‘’povlaštena’’književnaizvješćaoduhovnostinjegovadobaiurazvedenuodjekuovdašnjegvremena.

Ančićjebioivelikipromicateljnjegovanjastilistikeiretorikegovorenjaurešenoghrvat-skogjezika.Nesamodatovišeputaizrijekomnaglašavanegokonkretnopokazujenapreko1500stranicasvojihpropovijedi,štoihjetiskaouknjigamaVrata nebeska i život vičniudvatoma1678.godine,Svitlost karstijanska i slast duovna,udvijeknjige1679.godineiOgledalo misničko 1681.godine,asveto,kakosamkaže,neza slavu tašću, nego za spasenje bratje i naroda našega i za pomoć župnicima koji ne znaju tuđinske jezike, jermimaloučimoretoriku,aakoje iučimo,neznamojedobronaškirabitupropovjedimaidrugimradovima.

U pridikama,pisanimštokavskomikavicom,obrađujetemeljnapitanjavjereiproblemepastoralne teologije.Novija istraživanjapokazuju,posebice todokazuje i opovrgavaiskrivljenouvriježenomišljenje,kaoštojetoslučajsKovačićem,kojitvrdi,“damudjelanemajuvećuknjiževnuvrijednost”.

DjeloThesaurus perpetuus indulgentiarumtiskanouVeneciji1662.godine,plodjedu-gogistrpljivogradaurimskimimnogimdrugimarhivimanaskupljanjudokumenatadabifratrinesamosaznalizasvojepovlasticeiuniformnoihrabiliupastvinegoikaouzorpriručnikzapisanjedopisaiizvješća,budućidasutedokumentepisalivrsniznalcitadašnjeepistolografijeidiplomatike.Osobitudraž,amožeserećiivrijednostAnčićevudjeludajunjegovikomentaridokumenata iopisikonkretnihdogađaja i slučajevanapodručjufranjevačkeBosneSrebrene,kojajetadasezalaodBudimadoJadranaiodKvarneradocrnogamora.


Premdajeznačajankaostarijihrvatskipisacnjegovudiouknjiževnomipastoralnomraduvaljapromatratiistogaštosepotvrđivaokaoštilaclektor,profesor,propovjednikižupnikunemalomjestadiljemondanjegaustrijskgiturskogcarstva.

OdlasciiboravciuRimukakobiizmoliopovlasticezabosanskefratrenavodegaidaseočitujeuorganizacijskimidiplomatskimposlovima.Dodajmotomunakrajudajeostaozabilježenposustavnojspisateljskojdjelatnosti,ali iposvojimpodsustavima -polemičkom,pravničkom,mističnompaipurističkomduhu.Budućidasudanasrijetkeknjižnice(ipojedinci)kojeposjedujuAnčićevadjela,bilobipoželjnoikorisnoizdatiihkaoreprint,aakonecjelokupnadjela,nužnojeobjavitiuopsežnimizborimanesamozbogidejekatoličkeobnoveiliprotureformatorskihiprosvjetiteljskihnjihovihreligioznihsadžaja,negoizbognjihoveortografijeiprvenstvenozbognjihovaleksičkogistilistič-kogbogatstva.

NekijeAnčićevsuvremenikustihovimanalatinskomjezikupomalopretjerano,alizna-kovito,hvalioipozivaočitateljedaprestanuslavitistareteologeidahvaleislaveslav-nogmužazbognjegovabogataizrazapredkojimmuseugibačakciceroniVirgilije.Premda je to očito pretjerivanje, ipak je znakovito što se iznad svega ističe upravoliterarnostuAnčićevimdjelima,posebicepropovijedima.



Jezik

MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ

funkcionalnistilovihrvatskogastandardnogjezikasnaglaskomnanovinarskistil

1. sTILOVI hrVATsKOGA sTAnDArDnOG JEZIKA

Usvakodnevnomživotučestosesusrećemosriječju–stil.Postalajetolikouvriježenaujezikuda,vjerujem,čestoinerazmišljamoonjezinuznačenju.Sveimasvojstil.Netkoimasvojstil odijevanja,netkokomunikacije.Čestooljudimagovorimokaoosobamasa stilom ili bez stila.Netkojeneštouradiobez imalo stila,netkoneštokazaos mno-go stila.Raspravljamo, tako,ostilu pisanjanekogknjiževnika,novinara,onečijemstilu izražavanja.

Kako navodi većina teoretičara, hrvatski standardni jezik poznaje pet funkcional-nihstilova i to:novinarski, književnoumjetnički, znanstveni,administrativni i,dakako,najrašireniji–razgovornistil.

Svakiodtihstilovaimasvojeposebnostipokojimaserazlikujeodostalih,alinailazimoi namnogaprožimanja, nauzročno-posljedične vezemeđunjima.Neki bi, pak, bilinedorečenikadseuodređenimsituacijamanebiisprepletalisdrugima,kadasenebikoristilijezikomspecifičnimzanekidrugistil.

No,ovdjebismostavilinaglasaknanovinarski stilhrvatskogajezika.


Stilkojimseupisanju,uprenošenjunovinskih,radijskihiTVvijestiiinformacijakoristenovinari,trebaobibitiprepoznatljiv.Ovisnoožanru,onimasvojeposebnosti.Istina,otalentuinovinarskomumijećupojedinognovinarauvelikećeovisitiinjegovstil.Dužnostnovinarajest–nanajprihvatljiviji,najrazumljivijinačinprenijetiinformaciju.Pritomuve-liketrebavoditiračunaIneupastiuzamku,primjerice,književnoumjetničkogstila,štoječestslučaj(premdaganekenovinarskeformeodobravaju)ilirazgovornogstila.

2. sTIL I sTILIsTIKA

Stiljenačinusmenogailipismenogizražavanja,aznanostostilunazivasestilistika.

Načinizražavanjatakootkrivasvogaautora.Kaoosnovneodlikedobrogastilanavodesejasnoća,istinitost(točnost) i ljepota.Iztogaproizlazeidrugeosobine,kaoštosujezgrovitost,ritmičnost,slikovitost,muzikalnost…

Svataobilježjadrukčijese“ponašaju”iodražavajuutekstovimarazličitesvrheinamjene.Onoštoje,primjerice,lijepouromanu,tasvojstvagubiuznanstvenojraspravi.IstinitoubajcinijejednakevrijednostikaoonoistinitounovinskojiliTVvijesti.Neštojasnouslužbenomdopisunemorabitijasnou,primjerice,poeziji.

Otipovimastilovapisalisumnogiautori,patakoautorskidvojacTežak-BabićuGra-matici hrvatskoga jezikanavodi:

“Sobziromnanekestilskeosobitostizajedničkesvimpiscimačijepisanjeimaistuilisličnunamjenu ioblik,možemogovoritioviševrstastilova.Grubo idoneklepojed-nostavljeno govoreći, postoje dva osnovna tipa stilova – racionalni i emocionalni, anajizrazitijiracionalnistiljeznanstveni”.

UTeorijiknjiževnosti,pak,MilivojSolarnavodikakojepojamstilaipakmnogosloženijinoštosemožepomislitinaosnovijednostavnetvrdnjedajestil–načinpisanja.

Izvornojeriječstilizvedenaodlatinskestiluskojajeoznačavalaštapićkojimsepisalonatablicepremazanevoskom,apotomjeoznačavalainačinpisanjatejeprenesenaiudrugapodručja.Takodanasstilznačiinačinnakojiseobavljanekadjelatnost.Svremenom, navodi Solar, značenje riječi stil postaje sveobuhvatnije, te se pojavljujurazlikeushvaćanjupojmastila,razlikekojeproizlazeizrazvojashvaćanjaknjiževnostiiumjetnostiiizrazličitihteorijaoprirodiknjiževnosti.Načelnose,ipak,stilshvaćanadvadonekleoprečnanačina:

“Stilznači ilidobarnačinpisanja igovorenja, ili takavnačingovorenja ipisanjasvo-jstvennekojknjiževnojepohi,nekojknjiževnojškoli,nekompiscuilipojedinomdjelu”.


3. nOVInArsKI sTIL

Većsmokazalikakohrvatskistandardnijezikrazlikujepetfunkcionalnihstilova,apre-maJ.Siliću,moguseugrubopodijelitinanominalne(onikojimajesvojstvenpredmet)iverbalne(oniukojimajesvojstvenaradnja).Uprvimaprevaguimaimenica,odn.opis(deskripcija),udrugimaglagol,odn.pripovijedanje(naracija).

Novinarskiiližurnalističkistilnajsloženijijestilhrvatskogastandardnogjezika.Nekiganazivajuipublicističkim.

Premda neki teoretičari rabe naziv – novinski stil, ipak ga nemožemo svrstati podtaj uži pojam jer novinarstvo danas, uz područje pisane riječi, obuhvaća i područjeslušane i gledane aktualne informacije. Dakle, uz tisak, tu su i radio i TV, te novimediji. Po uporabi ekspresivnih jezičnih sredstava novinarski stil dolazi odmah izaknjiževnoumjetničkog(beletrističkog),premdatrebanaglasitikakonačinuporabeek-spresivnihjezičnihsredstavaunovinarskomtekstunijeistovjetannačinunjihoveupo-rabeuknjiževnoumjetničkomtekstu.Unovinarskomjetekstusmisaojezičnogaunutarsamogateksta,tj.kazanneposredno,auknjiževnoumjetničkomu“podtekstu”,tj.ka-zanposredno–“izmeđuredaka”.

4. KnJIŽEVnO nOVInArsTVO

U sklopu novinarstva pojavljuje se i tzv. književno novinarstvo, koje je, zapravo,graničnopodručjeizmeđuknjiževnostiinovinarstva,aunjemusenekeknjiževnetemeobrađujunanačinprimjerennovinarstvu.

Takonastajuhibridni književnonovinarski žanrovi sa specifičnimstilskimosobinama.Onisenajčešćepodvodepodpojamnovinarskižanroviitouokviruopćihfunkcijano-vinarskihmedija–informativne,propagandne,popularizatorske,agitativne,pedagoškeizabavne.

Kadagovorimoo jezičnostilskim sredstvima kojapreferira novinarski stil, njihova seuporaba razlikujeovisnoonovinarskomžanru.Takoneutralna jezičnasredstva ima-junačelnoprevlastuinformativnim,popularizatorskim,prosvjetiteljskimipedagoškimžanrovima,aekspresivnaupropadandnim,agitativnimizabavnimžanrovima.

Uprvuskupinuspadaju:vijest,komentar,kronika,recenzija,intervju,anketaireportaža,audrugu–kratkapriča,kozerija,humoreska,esej(ogled),feljton(podlistak),nekrolog,panegirik,persiflaža,pamflet,parodija,groteskailakrdija.

Npr:

„Izraelska će se vojska vratiti napoložaje koje je zauzimalaprije početka Intifadeurujnu2000.Zamjesec ilimjesec i poldana– rekao jeuutorakpalestinskipremijer


MahmoudAbbas.AbbasjedodaokakoćesizraelskimpremijeromSharonomrazgo-varatiomjeramakojetrebapoduzetiutompravcu“(VIJEST;HINA-SlobodnaDalmaci-ja,srpanj,2003.)

5. sTILsKE FIGUrE U nOVInArsTVU

Količina individualnosti (pojedinačnog), subjektivnosti (osobnog), emocionalnosti(osjećajnosti),figurativnosti(slikovitosti)iekspresivnosti(izražajnosti)ovisiožanru.Ko-likoćesvegatogabitiupojedinimžanrovima,ovisioodređenimformalnimsredstvima,tj.figuramaitropima.J.Silićsveihnazivazajedničkimimenom–figure,tj.stilskefigure(poredba,metafora,metonimija,alegorija,simbol,aluzija,antifraza,antiteza,kontrast,paradoks,emfaza,hiperbola,antonomazija,eufemizam, ironija, litota,perifraza i igrariječima.M.Solarkažekakojerazvrstavanjefigurasloženpostupakinavodikakojepodjelanajbližasuvremenomshvaćanjujezikaonakojafiguredijelinanafiguredikcije,figureriječiilitrope,figurekonstrukcijeifiguremisli,nododajekakotapodjelanijepot-punaikakonekepoznatefigureunjojnemajumjestailisemogusvrstatiuvišeskupina.Silićnavodionefigurekojesenajvišekoristeunovinarstvu.

6. nAsLOVI

Ono po čemu se novinarski stil trazlikuje od svih ostalih funkcionalnih stilova jesunasloviionjimačestoovisihoćelisenovinekupitiipročitati.Tomudoprinosiiopremanaslova;koristiseposebnopismo,naposebnomsu,čestoudarnommjestu,sadržeključne riječi teksta, riječi ekspresivna značenja, karakteristične rečenične i znakoveinterpunkcije. Po sadržaju i načinu na koji je sadržaj ostvaren, naslovi se dijele na:nominativne,informativneireklamne.

7. UsTALJEnI IZrAZI U nOVInArsKOM sTILU

Iunovinarskomstilupojavljujuseustaljeniizrazikojiseutomoblikuprepoznajukadsuuporabljeniufunkcionalnimstilovimakojimainačenepripadaju.Takveustaljeneizrazeuadministrativnomstilunazivamo– kancelarizmima,ubeletrističkom–beletrizmima,u znanstvenom–scijentizmima, u razgovornom–kolokvijalizmima, tenovinarskom–žurnalizmima.

Žurnalizmenovinarskistiluzimaizpolitike,prava,ekonomije,diplomacije,vojnezna-nosti,sociologije,ipremdasumnogiodnjihnastaliizvannovinarskogstila,unjemususeustalili,paihmožemosmatratinjegovimčinjenicama(izpouzdanihizvora,strateškopitanje,tvrdastruja,ključniljudi,nacionalniinteresi).

Međužurnalizmimamnogojeiinternacionalizamakojisuseudomaćiliunovinarskomstilu(ratificirati,mobilizirtrati,nacizam,koalirati,pluralizam).No, internacionalizmene


trebabrkatisastranimriječimailituđicamajersusvapodručja,patakoinovinarstvo,nemoćnabeznjih,apostalesučinjenicomnovinarskogstandarda.

Internacionalizminekad,radipojačavanjastila,zvučejačeodriječiizkonkretnogjezika,tj.uovomslučaju–kroatizama.(Npr.Dijaboličanimajačiefektnegođavolski).

8. KAKAV TrEbA bITI nOVInArsKI sTIL I JEZIK

Novinarmoravoditi računao tomudamu jezikbudeuskladusastrogimnormamastandardnog jezika.Mora biti svjestanda čitatelji, gledatelji i slušatelji svakodnevnopratenjegovjezik,načinizražavanja,patakopostajukritičnijiizahtjevnijipremanjemu.Novinarmorastogastvaratikritičkiodnosipremapojavamaokojimapišeiligovori,alipritomnesmijesužavatinormativnostjezika.Morasugeriratisvenačinenormiranjajez-Morasugeriratisvenačinenormiranjajez-ika,nesamojedan.Uvijekmoradjelovatiuinteresujezika,neonihkojisenjimesluže.

Kad se utvrdi da je jezik normativno korektan, moraju ga poštivati i lektor iuredništvo…

Novinarmora izbjegavati jezičneklišeje kojih imau svakom funkcionalnomstilu,patakoinovinarskom.Ponjimesefunkcionalnistilovidijelomiprepoznajukaotakvi.

Novinarnemoraizbjegavatiuporabuklišeja,alimorapazitidasvojjezikneklišejizirauštospadaiuprosječivanjegramatikeštoseposebicevidiuinformativnimžanrovima.

9. JEZIK I sTIL hrVATsKIh nOVInArA U bIh

No,sudećipremaonomenaštonailazimoupraksi,novinariusuvremenimhrvatskimtiskanimielektroničkimmedijima,tehrvatskinovinarikojidjelujunapodručjuBiH,jošuvelikelutajuuprimjeninovinarskogstilaupraksi.Jedanodglavnihkrivacavjerojatnojei,općenito, lošailinedovoljnanaobrazba,pisanjenovinskih,radijskih,TVtekstovaprema“unutarnjemnervu”,“feelingu”,nepravilimastruke.Težnjagovoritičistimhrvat-skimjezikomčestodovodidopretjeraneuporabearhaizama.Drugi,pak,bježeudrugukrajnost.Previše je tuđica, internacionalizama; jezik i stil su “uštogljeni”,upakiraniučinovničkuneprivlačnuformu.Previšejepleonazamailibeskonačnihponavljanjaistogunekolikoinačica,pogotovouelektroničkimmedijima.

AnalizaslikeononeštomalohrvatskihelektroničkihmedijaufBIHilinovinarakojigo-vore hrvatskim jezikom, uglavnomse sve u vezi s jezikom i stilom, svodi na jedno.Budućida jevrlomalo iskusnihškolovanihTVnovinara (uglavnomsu to “priučeni”,ljudikojisusasvimneštodrugopostruciilinovinarikojisu“zanatpekli”unovinskimredakcijama ilina radiju,padošlinaTV),onisvojeznanje,podolaskuna televiziju,primjenjujupoinerciji.


Rečenicajeduga(sličnanovinskojiliradijskoj),TVtonnajavljujesekaonaradiju.Nemarečeničnedinamike.Učitanjunemaintonacije.Jednoličnostčitanjaubijaistilskeodliketeksta.

Ipak,najčistijinovinarskistil,činise,idaljenalazimoutiskovinama.Itoonim,dakako,čijesubaze–uHrvatskoj.Toje,izmeđuostalog,istogaštosvakitekstobveznoprolazikrozruke lektora,korektora,urednikadozavršnogproizvoda.Nažalost,činjenica jedaseionomaloelektroničkihmedijauBiHnalaziumnogosloženijojsituacijiiuvezistimpitanjem.Izmeđuostaloga,izbognepostojanjalektoraidrugihstručnihosoba,paiiskusnijihkoleganovinara,kojibi,prijeizlaskaueternekogpriloga,prilagođavalinjegovtekststilskimijezičnimzakonitostimatogamedijima,asveuskladushrvatskimstandardnimjezikom.Tojeproblemnakojivaljastalnoupozoravatijerjednaradijskai televizijska redakcija,unajmanju ruku,činisesmiješnombez, recimo, lektora,kojibi“naprvu”prepoznaobrojnekardinalne(namjernosamupotrijebilaovuriječ,op.a.)ijezičneistilskepogreškekojesedogađajuovdašnjimnovinarimai“novinarima”.


Ocjene i prikazi

AmirBRKA

Hermeneutikaništavila(Almir Zalihić: Rječnik sumnji; Zalihica, Sarajevo, 2005.)

Rječnik sumnji,novi,četvrtiporedupoetskirukopisafirmiranogpjesnika,prozaika,knji-ževnogkritičara,urednika,antologičaraiizdavačaAlmiraZalihića,posvejeneobičnaknjiga-kakoudosadašnjempjesnikovanjuovogautoratako inamapisuvremenogbh.pjesništvauopće.Dakako,uzadnjemdesetljećuBosnaiHercegovina,kakojevećuočeno,kroznekolikopjesničkihimena,imaizvrsnupoeziju,ali,morasepriznati,iovaZalihićevapjesničkaknjigauistinujeposebnoznačajandatum.Nesvakidašnjaknjiga,kojumožetepočetičitatinabilokojojstranidaseotvori- ipotvrditćevamsejednoposebnopoimanjepjesništva:tvrdo,oporo,aistovremenoćetemoćishvatitidajeovajpjesnik,kojegznamo,zapravopostaodrukčiji, i tonanačinkojise iznjegoveranijepoezijeipakmogaoočekivati.AlmirZalihić“poludio”je,zaboraviose,izgubiosebe,de-finitivnouronioupoezijui,konačno,samjeriosvojpjesničkidah i sluhspulsomnašegasvijetaunjegovojdijalektici,umijeniiosmozipovijesnogaiduhovnog,neprimajućinijednonidrugokaodatostkojojsepjesničkapneumaidiskursizričajamorajupovino-vatinego,uzimajućiijednoidrugo,isvijetiriječ,kaoprostorpreoblikeizrazavlastitostiukojemistatavlastitostnastaje, iznovaserađajućiuprostorukojitektrebaljudski ipjesničkiosmisliti,kojemutektrebaodreditikoordinate,uporišta,repereireference.

Konačnoje,dakle,ovajpjesnik,“uprtivši”svubol(naše/svoje)epohe,dospiona“vi-soravan”nakojojnemaničegaosimiskustvasrušenostištopotireinjegasamog,kaopjesnika-tradicionalnoshvaćenog,i“pustio”samuepohudakrozanjgovori.Kakodagovori?Univerzalnim jezikom,naravno.Akakobinego jezikomkojinastojidohvatitišumuniverzumaimogaokazivationajkosezaroniouopćeipritomizgubiosebe?- Ko iz mojih zjenica /gleda kroz prozor na ulicu? /Čija ruka reda ove znakove na papiru?(Postojim li ja).Pase,tako,metaforaraseljenog licaispostavljakaosimboličkiiskazrazsredištenostisubjektiviteta.(Podsjetimo:nasloviprethodnihtrijuZalihićevihpoetskih


knjiga jesu -Raseljeno lice;Raseljeno lice i druge pjesme;Raseljeno lice i drukčije pjesme.)

ZalihićevdoživljajsvijetaštogazatječemouknjiziRječnik sumnji jest iskustvoboli igorčine.Atakosvijetmožedoživljavatisamoplemenita,danekažemolijepa dušakojasesvijetu,kaotakvom,suprotstavlja-opjesnikujeriječ:paonda,dakle,pjesmom-itojeiskonnjegoveinspiracije.Individualnipjesničkiglas,tako,propitujućiznačenje,smi-saoihumanističkukvalitetusvijetakojiživi(mo),donosinamgorakokusporaza.Adasvetonijeproblemsamonašegavremena-dubokonaspjesnikuvjeravadisperzijomsvojepozicije,jerupornorazaratzv.lirskisubjektdetemporalizirajućiga,ili,boljereći,“odijevajući” ga u ontološku svevremenost/bezvremenost, u vječnost kao konstantudehumaniziranebîtičovjekaiobesmišljenejezgresvijeta:Držeći u svojoj napetoj ruci /strijelu čiji je vrh u mastilo umočen /hodam rubovima vremena/kao po sječivu mača./Znam da su grijehu stanište usta./Gladna ili sita, / svejedno.

PozicijusvogapjesnikaZalihić,naime,gradisasviješćudaječovjekovsvijetneizbjež-nopovijesnapredodžba,pastogalirskisubjekt“proklizava”izstatično-promatračkeusituacijunepostojanjaindividualitetagdjese,potom,kaoipjesničko jakojeseraslo-java,ipjesmarastačeuslutnjipolimorfnostii“nedovršenosti”kaoneminovanrezultattakveoptike.StogasuZalihićevipjesničkitekstovi,ikadsedoimljuposvenarativnim,čakanegdotalnim,zapravo“cedulje”štokanesugeriratiuniverzalnuanalogičnostsvi-jesti,alineumanirineosimbolista,nego jeposrijedinegativnjihovepredstave: to jesvijestnesamoopotrošenostinegoiodijaboličnojzloćudnostipreostalihmanifesta-cija,registriranihrecidivabivšepuninesvijeta,kaoupjesmiNovo dobakoja,uzostalo,manifestiraigorkoironijskubojukaojednuodkonstantnihobilježjaoveknjige:

PrijedolaskavarvaraDanteAlighierijepokušaodagaopišeUsvimonimpjevanjimaHieronymusBoschjepokušaodaganaslikaAlijeion,čakion,biodalekoodistine

KadsmospoznalidasuvarvarimeđunamaStvarisusepoboljšaleDozvolilisunamdaodjeveniidemoUkoncentracionelogoreKakvusmozahvalnostosjetiliKadsupoubijalimajkePrijenegoštosuubilinjihovudojenčadIkadsuheklerimaraznijeliglavestaracaNeiskopavšiimnajprijeoči

KakosmosamoizražavalizahvalnostŠtosumasovnegrobnicePopunjavanesamomrtvima


Oživjelismo,nakonsvega,vještinumolitve:

O, Milostivi, hvala Ti za Tvoja sadašnja milosrđa,Hvala Ti što si nas izveoIz mrčanih vremena civilizacije

ZatojeZalihićevodanas i ovdjezapravosvugdje i zauvijekkojejenikada i nigdje,kaosvojevrsni refrenkojivječnodobujeopetujućizvukpraznineukojoj -akosenešto izbilo,zbivalo-uvijeki iznovakazujeozlukaosuštinitogzbivanja:Kud god putovao nikud nećeš stići / A zlo će te kao na svakom putu / Sa svih strana vrebati(Građanin).PoetikaRječnika sumnjistogaje,ustvari,hermeneutikaništavilakaosveprisutnogazlauljudskojpovijesti-uonomsmisluukojemjejošPlatonrazumijevaodajeDobrotoštojest,adane-dobro,ilizlo,zapravonije.Aonasepotenciraizražavajućiseprvenstvenoposredstvomznakovanašega vremenakojimajenaseljenZalihićevpoetskisvijet.Naše vrijeme,dakle,nijeuZalihićevojknjizidabimusekazalo:Eto, takvo si ti!-negodabipjesnikprekonjegarukavicuulicebaciosamojpervertiranojduši svijeta.Stogabisemoglo zaključivati da jeZalihić, unajdubljoj instanci, angažiranpjesnik koji posred-stvomsvijetaživota raskrivaveć i “konstrukcijsku”devijaciju, i tusenjegovapoezijakonstituirausvojojestetskojbiti.URječniku sumnjiestetskose,naime,realiziraprven-stvenouodnosupremaDobru,alinakonštosedosegneipriznaIstinito,makakosetaspoznajaispostavljalanepodnošljivom.IlustriratćutoulomkomizsvojevrsnegroteskneantipoemesnaslovomDubina svake vjere:Istina je nasilna spolnost / Istina je popreč-ni presjek zaustavljenosti / Istina je prelijevanje snage u nemoć / Istina je paučina na vratima zatvorskih ćelija / Istina je sloboda koju jamče sužnji / Istina je javni nužnik našeg glavnog grada / Istina je očerupano krilo anđela sa freske / Istina je sperma iz pješčanika historije gladnih / Istina je prebrojavanje naroda na državnoj lutriji / Istina je bioinžinjering u zanosnoj igri plođenja / Istina je olakšavajuća okolnost na regrutaciji / Istina je galiot vezan za svoje veslo / Istina je ožiljak na maternici nakon abortusa / Istina je kečerski zahvat na otvorenom srcu / Istina je Molotovljev koktel u rukama pjegave djevojčice / Istina je vanbračno dijete balkanskih diktatora / Istina je strahov strah / Istina je = /Ubica / Dobrog i Lošeg // Ne postoje istine / Prema tome ni to nije istina // Ne postoje istine / Prema tome dijeljenje nema zajedničke korijene // Ne postoje istine / Prema tome čovje-čanstvo nema zajedničke ciljeve // Ne postoje istine / Prema tome nema kolektivnog dje-la // Ne postoje istine / Prema tome nema znaka jednakosti // Ne postoje istine / Prema tome nema zajedničke odbojnosti // Ne postoje istine / Prema tome nema pojedinačne prihvatljivosti // Ne postoje istine / Prema tome nema odbojne prihvatljivosti // Ne postoje istine // Postoje: / Sunce / Zemlja / Voda i Vazduh // Postoje, dakle, sugestivni materijali (...).Zatosamrekaodasuovooporepjesme,zatojeRječnik sumnjigotovocioranovskimučnaknjiga,alizatonionsamneveličaromantičarskisvojeposlanje,jernajtežejepjesniku.Dagacitiram:Ubrzo počinje da puše vjetar /I papir mi izmiče/Iz ruku.Atujestaloisveštopjesnikželi:umaknutisvomemučnomusudu...Alinemože:


DalijebronzaUkojusiodjevenJošjedankapricNačinjenodočajaKojitetvori

ZaštosiseovdjeTakodugozadržao

OdstidaseosmjehuješIgledašutminu

Pokazujutesmrtnima

JelitopodsmijehTvojojduši

PohiljaditiputsepitamAkojebronzasveIzabronzeštaje(Pjesnik)

Azbogpoimanjapjesnikakaozadnjegažreca,kaoposljednjevezesarhajskim(makaronoinebiloshvaćanouhamvaševskomsmislunegotekkaoapstrakcijakojajeizraža-valapradavnutežnju),učemupjesnikimakrunskuulogusamoakonepostojidrukčijenego“rastapajući”seunadindividualnompluralu(Napisati pjesmu bez pjesnika - san je / svakog stiha koji, dotle dok me piše, / nastoji pretvorit zaprašeno znanje / u križaljku noći, vjetrova i kiše... -sedam finih zasjekotina),uspostavljajući iodržavajući, tako,polimorfnusponuspretpostavljenomiskonskomdušomsvijeta,AlmirZalihić ispisaojeuovojknjiziinekolikestihovekojiprokazujuonemeđunjegovomsubraćomkojisumerkantiliziraličakipjesništvo,jersveostaloodavnojerasprodano(Na ručku).

Nesumnjivo,Rječnik sumnji AlmiraZalihića,knjigaukojojjesvijetviđeniproblematizi-ranudubinisvogasuštastva,apjesničkaoblikotvornostdozreladopripadajućeade-kvacije,istinskijedogađajunašojknjiževnosti.AposvesamsigurandaRječnik sumnjinijelabuđipjevovogapjesnikaidaćeslijeditinovirukopisiukojimaćeZalihićvjerojat-nounekolikodiscipliniratiformuidodatno“pročišćavati”jezik,alionsadmožeštogodhoće,jerjeosvojioprostorpjesničkog stanovanjaukojemsumudefinitivnootvorenavratavizijekaoalkemijskeprocesualnostiukojojsesvakapojavnaformatransponiraupjesmukaorazrješenjedramebivanja.Pokazaojetouvelikombrojupjesamaoveneobičnoopsežneknjigea,uzonekojesamspominjao,nakraju izdvajamipjesmuSuncokretkoja,jošjednom,maestralnodemonstriraumijećepjesničkogagovoraosu-štinskimslutnjama:


Najastukusamprobudivšisepronašaosjemenkusuncokreta.

Pomisliosamdajedoniovjetardoksamspavao.

Sjemenkusamprogutao.

Sljedećenoćiosjetihkakoneštosvijetliumeniikrećeselaganoodistokapremazapadu.

Uplašiosamse.Silnosamseuplašiojerčovjeknemožeosjećatisvjetlostkaomateriju.


DragoŠIMUNDžA

PoetskaposebnostisadržajnaprepoznatljivostpoezijePerePavlovićaPero Pavlović, Što pjesnik nosi u torbi, (Likovno obogaćenje Ivan Lacković Croata), naklada DHKHB, Mostar, 2005.

Pjesnička riječ, i kad jeobična, u sebi je slikovita; štoviše, simbolična i višeznačna.PoezijaPerePavlovićautomenijeiznimka.Dapače,tojojjevažnaodlika.Našherce-govačkipjesnikintimističkisvijetdoživljavaikreativnostvara.Izvoranjeimoderan;no,onoštojejednakovažno,domaćijeprepoznatljiv.Ponadahnućuiiskazu.Uraznolikimgastilskimpostupcimaneumornoprateprepoznatljivenaznakenašedomaćemotivikeilire.UdugomlukuodMatoševihiVidrićevihvremena,prekostarihGričanaimodernihrazlogovaca,donajnovijihambijentalnihinspiracijaipostmodernihforma.

Utommujesvjetluiovanajnovijazbirka,22.poredu,Što pjesnik nosi u torbi,višestru-kozanimljiva.Kolikoje,sjednestrane,osobna,slikovitairefleksivna,tolikojesdrugepjesničkiuniverzalnainašemčitateljupredmetnobliska.Punajejužnjačkogkrajolikaidomaćetematike:kamena,moraiNeretve,biljnogsvijetaireligioznogozračja,svi-šestrukim poetskimmotivima i znakovitim asocijacijama iz naše hrvatske prošlosti isadašnjosti.

BacimoliširipoglednaPavlovićevupoetiku,spomenutćemodajeodpočetka,većsedamdesetihgodina20.stoljeća,krenuosvojimputem.Svjesnojeprihvatioigradiovlastitistil.Privlačilaga jepoetskakreativnost i lirskatoplina,probranariječ i tihare-fleksija.Podtimsumuvidomsvanadahnuća,bezobziranastilioblik,slojevitotkana.Usebiuključujudvakomplementarnaplana,čujno-vidniislikovito-asocijativni.Kolikoprviodražavapoetičnostčina,tolikodrugiupućujenastvarnaznačenjaimeditativneodjeke.Po tome jePavlovićustihu jednostavan,aupercepciji i emociji suradničkizahtijevan.Dabismogacjelovitodoživjeli,moramosnjimsurađivati.


Literarnesumuodrednicebitnoodređeneauktorskimpostupkomijezičnomširinom.Dokgaintimnidoživljajvodivedriniiushitu,lirskagakreacijavraćazgusnutojformiipoetičnuiskazu.Izričajmujeuporišteisnaga.Kompozicijajepri tomeraznolika,stilpolivalentan,stihvarijabilan–vezanislobodan,srimomibezrime–jezikjedar,ključneriječitematskiznakovite(počestoizvađeneizzaboraviinanovooživljene),ekspresijasvedenanapjesničkidoživljaj,kratkuekspozicijuisuptilnepoetskeodjeke.

Tipičanusvojojistostiiraznolikosti,Pavlovićnatajnačinnenametljivodjeluje.Ponaravijelirskitihiemotivnosuspregnut.Svjesnozastajenapjesničkojtoplini.Nonijenezain-teresiran.Naprotiv,ubiranojjeriječiintencionalan.Prijesvegapoetski,alijednakotakoiposrednički,uosjećajuimisli.Partikularnoiuniverzalno.Moglibismododati:životno,duhovnoidruštveno,etičkiivjernički,odgojnoirodoljubno.Svijetmujeutomobzorju,kakotouovojzbirciizrijekomotkivaHopkinsovomuvodnompjesmom,«veličanstvomBogakrcat».

ZanimljivojepripomenutidajePavlović,unatočvišestrukojplastičnostiisadržajnosti,usvomcjelovitomdjeluveomajedinstven.Razvojaje,razumljivo,bilo.Međutim,onoštogačvrstoodređujenijesebitnomijenjalo.Nistilski,nisadržajno.Ovanajnovijazbirkainatoupućuje.Unjezinihsešestsusljednihrukovetisusrećemonesamosrazličitimpoetskimformamaipredmetnimnaznakama,negoisrazličitimvremenskimfazama.Uzkraćeidužeoblike,tradicionalnesoneteiklasičnekatrene,javljajuseunjojnoveistaremodernestruktureslobodnihivezanihstihova,različitegrađeislojevitatkiva.

Imotivikajojje,usvojojposebnostiiopćenitosti,složenairazvedena.Spejzažnimseslikama ibiljnimsižeimamiješajuduhovne idruštvene teme, religiozne i rodoljubneasocijacije,poetskasuglasja iživotnemudrosti,cvijeće i ljekovitebiljke,modernevi-zijeitradicionalnevrednote.Utojsureljefnostiiskonskapovjerenjaimoralneporuke,premdaimpjesnikuvijekpristupadiskretno,važančimbenikosobnesvijesti i lirskogdoživljaja.Jednakokaoipoetskogčina.

StimdosluhomPavlovićneumornopjevaoljudskomzbiljiisvomzavičaju,Božjojbli-zini iprirodnoj ljepoti, ljekovitimbiljkamaicvijeću,vjekovnojpovijesti inaroduili, jošodređenije,oljubavi,miruislobodi.Uvijeksmirenoidoživljeno.Utommujeozračjucjelokupnapoezija–unatočpojedinimimpulsimaavangardnogmodernizmakojipo-vremenimnaznakamainabrajanjimazasjenjujupoetskilirizam– prepunanašihdoma-ćihiuniverzalnihpoetskihpoljaimotiva.

SamPavlovićradotonapominje.Upjesmiistognazivakaoinaznačenazbirka(pjesmajezapravozbirkiposudilasvojnaslov)izrijekomkazuještogasvenadahnjujeiprati.SadržajnajetoispovijedštoupućujenapredmetnapoljaitematskemotivesveukupnePavlovićevelire.Navestćemojojsamopočetak.Unjemupjesnikupozoravadausvojojpoetskoj„torbi“nosi:«Rukocvatevedrinaibdijenja/laticeneizreciveljubavi/mirisaveljekovitezavičajnebiljčice/snohvaticeizdjetinjstva/tihehrvatskečežnjeitrpnje.»


Naznakesu tokojeuovoj zbirci izrijekomotkrivajuvažnumotiviku, suptilnodanuuraznolikutkivuduhovnemisliilirskihnadahnuća.StogjegledištaovanajnovijaPavlo-vićevapjesmaricaogledanprimjersuvremenepoezijekojanezaboravljanaonoštojeT.S.Eliotnazivao„objektivnimkorelativima“,skojimanamumjetničkariječusvojsvojojmodernostipostajebliskairazumljiva.

Pavlovićevasusvjedočanstvaotomebrojna.Unjimasepovezujuglasinašedomaćezbilje i vrijednostiuniverzalnihširina.Stil je tosuvremenihstvarateljakoji impresivnoponiruuživotnustvarnost isvjesnobudeosjećajeuduši.Zbogtoganamjenjihovariječdragaipotrebna.Beznjebismobilisiromašnijizaistinskidoživljajvlastitesvijestiiiskonskeljepote.Zanajintimnijidiosebe,kojibinambeznjepraktičnoostaoskriveninepristupačan.


fabijanLOVRIĆ

Oplemenjenoiskustvo

Bošković, Marko: Put do raja ( pjesme ): ur. Vojislav Vujanović: ilustracije, Vlado Puljić: 120 mm x 210 mm, meki uvez, 100 stranica: HKD Napredak podružnica Kreševo; Kreševo, 2006.

Nijeuobičajenopočinjatiosobnim,aliMarkaBoškovićapamtimizzajedničkenamobi-teljiEnergoinvesta,čijujemoćislavuutemeljiolegendarniEmerikBlum,aonda,susretnajednomodsastanakaDHKHercegBosne,kadasamnadardobionjegovustihoz-birkuPut do raja.Odmahjeuočljivokakosuzelenosvjetloovomuratkudalipoznatiknjiževniciikritičari:BožicaJelušićiBožidarProsenjak,aakobismosepoigralisimbo-likom,BožicaiBožidarodobrišeBoškovićuputdoRaja;svaljanimrazlogom.Tako,Bo-žicaJelušićustvrđuje:„Bošković, uvjeren u snagu poezije, stoji postrance, ne priklanja se ničemu trendovskom, već traži riječi poznate uhu i misaone sklopove oslonjene na tradiciju, predaju, i religiju.“ (93.stranica).Bliskoprvojprosudbividi iBožidarProse-njak:„U ovoj zbirci stihova umjetnost u tolikom stupnju uzmiče pred zbiljskim životom, da napokon i sama postaje upitnom. Iako je umjetnost, u pravilu, samo sjena života, koja često taj život nadrasta, ovdje sam život nadrasta svoju sjenu.“(95.stranica).

Započinjućisvoj ispis: „Postavi, Gospode, stražu kod jezika mojega, čuvaj vrata usta mojih.(Psalam141,3),autornamjasnoukazujekojajenjegovamoralnaireligijsko-re-ligioznapreokupacija,tepišeukratkojpjesmi,Slobodna Hrvatska,poslanicuHrvatima:„Radi / moli i / praštaj. / Pjevaj himnu slobodi - / da budeš koristan / rodu svome!(7.stranica).

Naokupunabrojenihtemeljnostiizgrađenojeovopjesničkoiskustvo.Gradbeno,onoodlaziusvijetvidljivoginapamćenog,netolikodosanjanogsvijetakolikoracionalnoprilagodljivogodređenojpjesničkojdisciplini,netečnojslijedom,aliprotočnojmislimakojesvojamalauprizorenjastapajuucjelinu,razumljivustvarnom:„Nije prestala mo-litva / iz redova naših / na grobovima / djedova.“(14.stranica).Domoljubljejevidljivousvakojpjesmi,biloizravnoiliprikriveno,bilodasegovorioširempojmuhrvatskogprostorailisamookućiivrtuuzkuću:„Molim vas recite mi: / Kuda sada vodi put / do


moje kuće, / i kuća mojih susjeda?“(17.stranica).Ovogorkopitanjenosiusebisvubolprognanikaionogakojijenapustiobiološkotrajanjeondjegdjejeponikao.Svatuganove,rušilačkevizureizranjaustvarnosti,aonihtoplih,dječjihosmijehanema.Snažandoživljajuprizorujerazgovorsasjenama,razgovorsvjetromkojemuseobraćaikojegamolinekamusačuvavoćkekojegahraneuspomenama.Zatopiše:„Poručujem lasta-ma: / Zajedno ćemo gnijezda graditi!“(17.stranica).

Bolnikadanijedalekoodmolitveiobraćanjaslobodi.KoristećiseuvodnicomPsalmi,paikadasugnomskiobliciupitanju,ovdjenailazimoinadužepjesmeukojimasena-rativnomsimbolikomprovlačemislinalazećitrajnostujednostavnosti.Ipak,trebarećikakociklusPoruke(51.–63.)ustrajavaugnomskomobliku,dokposljednjapjesmaunjemu,Oprosti im Gospodine,donosigenezusvegarečenog,proživljenoguratu,uopkoljenomigotovozaboravljenomSarajevuukojomsekapvodeplaćalaiskušenjemizmeđuživotaismrti,izmeđužeđiisnajperskoghitca,ikadaježivotvrijediosamoakoseubijeonsam,život.Pjesnikneosuđuje,onprašta,alinezaboravlja,nitimožezabo-raviti:„Kada se budu čule / njihove riječi i / i vapaji njini / za oprost, / kada se budu čuli psalmi / za oplakivanje / sinova njihovih. / Tada ću reći: / ‘ Oprosti im Gospodine / Jer nisu znali / što čine’ !“(64.stranica).

Šesticikluspjesama(odukupnosedam),odvodipjesničku imaginacijuumješavinuarkadijeistvarnosti,unjegovrodnikraj isvjetskegibljivosti,upozoravajućičinjenica-manaonoštojest,onoštobimoglobitiištobitrebalousveukupnostiiznaćirješenjezamjeruodnosačovjekapremačovjeku ičovječanstvapremasavjesti.Onošto jestučinjeno,onoštojeostalo,gotovodaneslužinikome.Ononagrđujeokoliš,nagrđujepoglede,atrebalobisevratiti:„Gdje će se / ptice / vratit?! // Na livadama više / plastova nema. / Pojate u / sjećanjima / prolaznika. // Oranica sanja ralo staro. / Pojilo čeka žedno grlo. // Okna se zrcale na suncu. / U domovima zjapi samoća. / USPOMENE, / snježna lavina / skriva.“(69.stranica).

Kadasevratiustvarnost,pjesnikpronalazinoveteme,opipljivojasne,usustavljujeihusvojritamiizgovarasvojimriječimaukojimaseosjećaživotnakušnjaivarkatekušnjekojauljepšava,akojusamoiskustvoipotrebamogubilježitinatakojednostavannačin,kakotobilježiBošković:

USANJANA IDILA U MOME NASELJU

Jesen je već uveliko odbrojavala svojedane.Skupljam šuškavo lišće.Ulicom prolazi susjed Radoš.Radoš se uvijek rado javida može čuti cijelo naselje.Radoš izgovara svoju javkukao Božju hvalu:


Eto te, kao da ti je dvadeseta.To je jutarnja snohvatica u momenaselju. (72.stranica)

LakojerazumjetiMarkaBoškovićarođenog2.siječnja1933.godineucrnićimakodStoca,alisamoakoseuzmuuobzirgodine,alijeteškorazumjetipotrebupjesničkogiskazakojomsevaljanosluži,kojupoštenoproživljava ipoštenobilježi,dajućisvomrječničkom ispisu prepoznatljivost koju bi svaki pjesnik trebao imati. Slobodan stil idostojanstvenritampratesvakupreobrazbumisliuvrijedanstihovniuradak,osvemuštojeuprizorilaovastihozbirka.Putjeto,kaoiPut do Raja,pjesmina84.stranicikojuposvetisvomocukojijeznao:…“odrediti ljepotu vina / po jačini sunca“…

Nemaviševinograda,kakobiMarkoBoškovićbaštinioznanjeocaMarijana,ali imaljepotekojuodređujepojačinisunca.

Knin,13.listopada2006.


MiroslavPALAMETA

Štambukshrvatskimubisagama(Riječ na mostarskoj promociji knjige izabranih pjesama Drage Štambuka pod naslovom I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji)

Uvaženiposjetiociiprisutnici,okupilismosedaiskažemopoštovanjeuvaženomgo-stu,pjesnikuDragiŠtambuku i njegovoj sjajnojpoeziji, kojućenam,nadamse,onosobnovečeraskazivati.Bračaniničakavacporođenju,Hrvatikatolikpoocuimajciiposvomhtijenju,liječnikpovokaciji,diplomatpopovjerenjuisposobnosti,sretnomsudbinomgrađaninsvijetaisvjetskiputnik,uzvišenimnebeskimdarompjesnik.PovodovomsusretunjegovajeknjigaizabranihpjesamapodnaslovomI šišmiši su ptice u be-zpjevnoj zemlji.MojaulogausvemutomebitćedazadovoljisamonaformalannačinuvodničarskuuloguisvestićesesamonaizricanjeuobičajenihobavijestiuovakvimprigodamainanekolikokratkihopažanjaopjesmamaŠtambukovim.Stogasenećunihvalitinašimpoznanstvomodranijeiugodnimrimskimsusretima.Jednostavno,bitćenajvjerodostojnijedasvojepjesmepredstavisampjesnik,izgovarajućiihonimtonomiuonimrazmjerimakakoihjeizamislioiuobličio.Nitkotoboljeodnjegasamainebiučinio.Ovaopsežnaknjigaodabirjelirskihtekstovaiznjegovatridesetogodišnjegknjiževnograda,plodnogikvalitetnog,kojijeobjavioprošlegodineNakladni zavod MH uZagrebu.SamizborizsvihŠtambukovihzbirkaod1974.svišeod300pjesamanapraviojeknji-ževnikZvonimirMrkonjić,inačejedanodnajcjenjenijihknjiževnihkritičarauHrvatskoj,poprativši ih svojimpomnimanalitičkim pogovoromDrago Štambuk ili kakvu je biti jeziku. Iscrpnabibliografijaktomuipopisopsežne literature o Štambukovom književ-nom stvaralaštvu, štojujemarljivopriredilaNedjeljkaParo,posebnasuvrijednosttogizdanja,štosRječnikom manje poznatih riječiiizrazatekratkimživotopisompredstavljaonajznanstvenirekvizitarijbezkojegasenemožeozbiljnogovoritinipisatioŠtambu-kovompjesništvu.Zapravo,već tajbogati iopsežnipopis tekstova ipoznatih imenanjihovihautoragovorijasno,većnaprvipogled,kakojeŠtambukovodjeloodpočet-


kadodanasbiloizazovknjiževno–kritičkojrecepciji.Usvakomslučaju,taknjigakaopredmetiuradaksvojimkonceptomiizgledompostatćeobrazackvalitetnoiozbiljnopripremljenihizborapoezije.

Naslovnjezin I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji zapravo jedistihkojimzapočinjeŠtambukovapjesmaPećina zbiljskog srca(str.313.)ikojisekaoprovodnimotiv,slikaizvukiztepjesmespustiojednostavnonakoricuknjige.Pritomjeizgubioformalnioblikdistihaipojačaosvojureferencijalnujezičnuznačajku,kojabudiznatiželjurecipijentaizavodigasmišljenoponovnoupoetskisvijetŠtambukovihpjesama.Upućujeon,tajnaslov,bezdvojbeinasvojizvornikontekst,naspomenutupjesmu,zazivajućisjećanjenanetopireizdavnehrvatskelirikeipostavljajućipitanjejelijoštkogodprijeŠtambukausvojestihovenaseljavaotenoćneletačebaštog,zalirikuneobičnogioporogimena.Pa iakose tkogoddosjetinekihVučićevićevihstihova iz lirskihcjelinasgolootočkimnadahnućima,Štambukovećemupiskutavesjenketihbićaizneogotičkogbestijarijaostatiupamćenju.Nomarljivćetragačbašurečenojpjesminaći,tekštoseprivikaonašišmišovutišinizvuk,jošnanekolikoriječioštrihrubovakaoštosucoagula(plurallat.coagulum–ugrušak) ili thorax (polatinjenigrecizamzagrudnikoš).Potomćeudrugimpjesmama,kaoštoje,recimo,Palpatorna rezistencija,sposjekotinomusece-sionističkomsluhu, takođerprepoznati riječi sličneprovenijencije, iz suhogmedicin-skogdiskursa,uviđajućimalo-pomalodatajsudarpridošlicaspoznatimimilozvučnimriječimapjesničketradicijepostajenekakozanimljivicijelomkontekstudajesvježinovsmisao.Ponekimajeupravoutomebitumjetničkogpostupka-utomre-aktualiziranju,defamilijariziranju, iliočuđavanjuuhodanih,naviknutih iautomatiziranih istina idoživ-ljaja,pabiserazgovorotomemogaopovoljnoiokončati.Ipak,valjarećidajetouvo-đenjerječnikaliječničkedijagnostikeianatomijeuretortupjesamajošiosvježavanjeiizgradnjasamogjezikaidaćesemakaruhrvatskomslučajutačinjenica,kaoinekedruge,povezivatispjesnikomDragomŠtambukom.Onjezapočeopjevatinarodnojčakavici,kojojjeposvetiovećinupjesamaprvestihoz-birkeMeu namin.

Utomsmislu inatomtraguiknjiga I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemljidonosiniznjegovih izrazitočakavskihpjesama.Međutim,onazapočinjestihovima kojisevišesvojimdvanaestercemnegolileksikomukivajuuhrvatskuknjiževnutradicijučakavskogiskaza.Kolikogod tapjesmabeznaslovasvojimnadahnućemoznačavalanajčistijupoeziju,paituŠtambukovu,kaoiskazkojisekolebaizmeđuzvukaismisla,onapoka-zujedajeodsamogpočetkaŠtambukusvomiskazukombiniraodvajezičnakoda.Činimisedanekolikotakvihcjelina,ukojimaseštokavskineosjetnoiposveprijemčivopretačeučakavskiiskaz,predstavljajunjegovanajtipičnijaostvarenjauprvimknjigamapjesama.IstodobnotakvepjesmenajavljujuŠtambukapoliglotakojićeslijedomistogobrasca,podcijenuglatkerecepcije,sučelitiuistojpjesmihrvatskiinekidrugijezičniiskaz,španjolski,talijanski,latinskiiliengleskiilinjemački.Nazvaobihtookušavanjemhrvatskogkojisestvarnomoraiizvanpjesamasuočavatisasobomimoćnimsuvreme-nimjezicima.NopremdasetouvelikombrojuŠtambukovihpjesamaograničavakojimstihom,njegovimdijelom ili samonaslovnomsintagmom,upjesmiKythera engleski


dominirautekstu,stilskiopravdanoiposvemotivirano.NisamčitaokritičketekstoveoŠtambukovojpoeziji,alisamskorosigurandajetapjesmaposebnozamijećenaiinter-pretirana.Kadbihmogao,upitaobihDraguŠtambukakakobionpreveonaengleskisvojupjesmuKyteraibilipritomnjezinengleskipostaohrvatski,anjezinhrvatskidioengleski,pabislučajniEnglezpomisliodaseradioeliotovskomeksperimentusnekimdijalektompelaškim,starogrčkimilisanskrtskim,ilibisesvapjesmapritomzaenglezilabeztragahrvatskogunjoj?Zapravotabojazanjednajeodmisaonihrefleksijaupravotepjesme,ukojojsetajmetafizičkistrahštosepretvaraumoćnobožanstvosuvremenogkataklizmičkogmita,poekspresionističkommaniruimenujeNothing-Ništaigovoripje-sničkimengleskim.InesamoutomslučajuvećiuznajvećibrojŠtambukovihpjesamarazmišljanja,kojeonepotiču idodiruju,običnou jezičarenju iliuotajnimprostorimametafizičkihrazmišljanjaokončavaju.

S pjenom rastu miris jagorine, siječanski obluciglazba i rujan, varljivo inje i šutljiv Krez.

Jeca Tetida, tuga sipi niz vjetar Bitinije.Na lađi sklupčan, od ahata i smirne, kristalni kriks gorja azijatskog with soft hair framing his sad eyes.He can say without fear: I, the Death’s and Sea’s loverfree of voyages and departures, can look easily into yourblaming eyes, upon your impure wish; I can leave you like asemiprecious stone – let it fall into the Abyss.I can suffer more than anyone expects.I’m Nothing on the cruise.

Rekav, on strgnu blještav plašt i pjena jošter veća, moćnijai huđa obavi lađu sred Egeja. On Ništa ispuni noću luk savi dan dok crno sunce hropotom pade u bezdan.On Ništa cruising herethrowing his half-trodden heart onto Kythera.

(Kyhtera)

SjednestraneŠtambukovapoetikanjeguječvrsteiprepoznatljiveosobneisamosvoj-neodrednice,asdrugesestraneotvaradrugimpoetikamaikomunicirasnjima,dodi-rujućiihupojedinačnimpjesmama.Tina,Lorkuetcet.Mediteranacipoetadoctus,kojijeobišaosvijetidalekekrajeveiljudeuhrvatskijezikzaogrtao!KadsamčitaonjegovupjesmuTierra del fuego,kojadozivaLorkinupjesmucordoba,akojojnjegovotac-kaoLorkincabalerosmasline-nosiHrvatskuubisagama,pomisliosamnaDraguŠtam-buka.On,kozmopolit,usvojimbisagamauistinupodalekomsvijetusvojhrvatskijezikpronosiisvojBračsmacićimaiprocvalim bajamama.


Štambukjesličansvomrodnomotokuimoždasamoprividnobližinjegovomjužnom,podnevnomdijelus tajnovitimsamostanima imističnimstrasnimuvalama,zmajskimpećinamaiizazovimanadalekeplovidbe.Njegovsjevernikačićevskiiratnički,povaljskii herkulsko - supetarski,mentalitetomkontinetalnidio,progovorio jeudomoljubnimpjesmama,kojesuispjevanezajednosmladomhrvatskomdržavomčijijeonbiodu-hovnipoklisariprijeikadseukrvavomraturađala.UbitinajvećivrhSvetiVid,kojipodjednakogledainatkriljujeOmišnaobaliiHvarnamoru,Štambukovjevrh,kaoslikanjegovamjestauhrvatskompjesništvu.

DugosamŠtambukovopjesničko imevezaousvojimmislimazanjegovupjesmuuprozi,naslovljenuPutovanje Vrhom Brača,kojomjebioskoroopsjednutnašzajed-ničkiznanac,pokojnipjesnikVladoPavlović.Bezzatamnjenanjezinasjaja,sadamisepojavljujeumislimajošPrstenRaymondacarveraiz98.,pjesmakojamenavodinapomisaoosvimŠtambukovimpjesmamakaoopoludragommjesečevomkamenjusmislaokovanomsrebrenimzvukom,onjegovimpjesmamakaopozlaćenimškrinjica-masasvetačkimmoćimapomediteranskimcrkvama.

Sam bog mu je da sinjalI nikoga veće ni tribalo pitatNi vako ni nakoNi kako ni zašto.

Sam bog sinjal mu je daOdvrnu ga o’ dižgracijeI jedini je osta pod nebon,Blid i nesritan, na Boga žalostan.

(Sam Bog mu je dâ sinjal)



Škrinja

DraganŠIMOVIĆ

Putovanje u bolji život, još jedanput?!

Josip Mlakić, PsI I KLAUnOVI, roman, VbZ, 2006.

IzmalogagradausrednjojBosni,uosvitrataidemokracije,putujeiznajmljenimauto-busomuglavnigrad,uSarajevo,jednačudesnaekspedicija.Sastavljenajeodpolitič-kihaktivista,HrvataiMuslimana,imladihrokera-pustolovaokupljenihurockskupinu«Ritchiejevadjeca».Političkiaktivisti idunamasovnipolitičkiskup,dokseRitchijevadjeca–kakotosamopustoloviznaju–sasvojiminstrumentimašlepajuuznjih;oni,na-ime,iduidalje–nagitarijaduuSokolac.Zavrijemeputovanjasvatkogledasvojaposla;tj.aktivisti,podijeljeninasuprotnimstranamaautobusa,pazenapolitičkopravovjerje,dokdušemladihrokeradrhtureuočekivanjusvojepustolovine,uočekivanjuizlaskanapozornicuiudaranjaprvogagitarskogarifa.

Zapredstavljanjeovepričeuovakovomkontekstuvečeras,dovoljno je reći jošslje-deće:ekspedicijauopćenestiženasvojcilj,adogađajiuautobusukulminiraju idonadrealnoga.Bitniprijelomnitrenutakuromanujedogađajukojemnaosobennačinuautobus,najednomododmorišta,dospijevaodređenibrojmaski,sveodredamaskipasaiklaunova,koječlanoviekspedicijesvremenomdijeleizmeđusebeponekojneposveslučajnojlogici.

Ovaoriginalna,autentična,crnohumorna,anakrajukrajevaizabavnaipoučnapriča,ispričanajednevnikomdječaka,jednogaizRitchijevedjece,sinavlasnikaiznajmljeno-gaautobusa.

UrediosamdosadatriMlakićeveknjige.Knjigupriča«Odrazuvodi»,roman«Čuvarimostova»iknjigupjesama«Očiandroida»temogurećikakoimamkontinuiraniuviduMlakićevknjiževni,paiscenarističkirad,štozaovajromannijenebitno,jerjeposigurnojedanodnajfilmičnijih romanakojesamposljednjihgodinapročitao.Štoviše,mislimdajeuradunaromanuautorsvjesnoimaouviduituvrstupotencijalakojegovakvapotentnaprozamožeimati,takoda«Pseiklaunove»vidimikaozačetakjošjednogavrsnogafilmskogprojekta.


Mlakićjeiusvomnajnovijemromanu«Psiiklaunovi»nenadmašanupričanjupričekojučitateljskiprobavljamobrzo,usvompismubezsuvišnedeskripcije,ujednostavnom,pitkom i istodobno suptilnom tekstu, koji je sada i stilski dodatnopročišćen, što seovompiscuranijeitekakomalicioznoznalozamjeriti.

Usvježijojhrvatskojibh.proznojprodukciji–ovajromanjeposigurnobezpremca!No,neočekujteodtzv.književnekritikedaseovimdjelomuopćeibavi, jerseknjiževnakritikaknjiževnimdjelimaovdjeionakonebaviodavno.

Reprezentativan izbor pjesama

Željko Ivanković, IsUs JE PrOČITAO nOVInE, poezija/izbor, rabic, sarajevo, 2006.

Zaželjka Ivankovićaseučitanju izbora Isus je pročitao novine spravommože rećikakojepjesnikpitanjaipropitivanja,patakozapočinjanjeovogatekstastihomkojitoponajboljemoždasvjedočijestsretanizbor.Temeljovogapjesništva,uzto,svakakojeljudskakultura,znanjeiuopćepovijesnostčovjeka,kakokaopojedincatakoičovjekakaodijelazajednice.

Ivankovićevasrođenostsčovjekominjegovapoetskainadasveintelektualnapotragazanjegovomuzornošću,uonomsokratovskomsmislu,narazličitenačinekrozsedampjesničkihknjigasvjedočionakanipjesnikadasmisaoljudskogatraganjauvijekpri-vedejednostavnosticilja.Aciljječistaosobnost,božanskakolikoiljudska,određenakolikozemaljskimtraganjemsvakog«Božjegcrva»takoitraganjemcjelokupnedruš-tvenemislidodanas.

Ivankovićevsemantemutomjesmislusvedenismjeromuklopljenuopćiduhpoet-skogakomulepršavostistilskarazuđenosttekovjeravajuononepatvorenoljudsko.Nota jeoljuđenostuvijekutemeljenaudosluhusbožanskim:sbogočovjekom,daklesrodomnebaizemljekojiuIvankovićanikadanisuodijeljenipoputupotpunostizaseb-nihsvjetova.Bog–ismalimisvelikimslovom–kojegaIvanković«rabi»počestokao«faktornestabilnosti»zapravo jeu Ivankovićapersonifikacijaupitanosti isumnjenadsvimnebeskimizemnim.

ŠopovskiosjećajBoga,kaoosobekojojprekoramenavirimourazlistanenovinenastolu,sdrugestrane,Ivankovićanaokolegitimirakaopjesnikakojiprizemljujesvetinje;noželjkojeIvanković,upravoobrnuto,pjesnikkoji«mirizemljusnebom»,kojinatajna-činzapravooljuđujeBoga,ačovjeku–unjegovojiskonskojpojmovnosti–vraćaaurubožanskog,daklenebesnočistoga.TasemetafizičkacrtaIvankovićevaitekakoocrtavauposljednjimpjesničkimknjigama,pisanimiobjavljivanimuvrijemerataiporaća,kadajeBogkušaočovjekadoiznemoglosti,ačovjekiskušavao,opet,Bogausebisvakod-nevno,usvakomtrenutkusvojesmrtnosti.


Prva ozbiljna monografija o jednom rock sastavu

Josip Dujmović, InDEXI – U InAT GODInAMA, monografija, Quatro Media, sarajevo, 2006.

PovijestrocksastavaIndexi–kaouostalompovijestpop-rockglazbeuBosniiHerce-goviniuopće-punajenerazjašnjenihčinjenica,maglovitihsjećanja,čudesnihzgodatisućuputaprepričanihdosada,alipovijestIndexajeistodobnopunaiteškogarada,neopisivih nadahnuća, nevjerojatnogperfekcionizma, kao i stadija savršeneopušte-nosti,pa i standardnogsarajevskog ibosanskog,usvakomslučajuproduhovljenogšlamperaja.

Dujmovićevopromišljanje vremenau kojemsu Indexi djelovali te samih Indexa kaomegazvijezdaiantizvijezdaistodobno,protkanojespomenutimosobnimreminiscen-cijamakojese,očito,nemoguizbjećikadagovoriteoonomštoje«uraslo»uvas.Krozosobno i generacijsko iskustvo Indexa,uDujmovićevu tekstu se zanaskristalizira ijedno iskustvomladostiuopće.Krozodnospremaglazbi,krozodnospremasvojimglazbenim idolima.Ova jepriča stogamali spomenik jednomvremenu,u kojemsugeneracijeimladihistarijihduhovnohranjeniIndexima,kojisubogatilinjihoveživoteonolikokolikosamostrasttomože.

«Uinatgodinama»jetekstovnostrukturiranavrlojednostavno,kronološki,noprijesve-gatuje«Pričaprijepriče»kojaćečitatelju,kakoodmičeudaljnjemčitanju,zapravobitimalavodiljaipodsjetnikupraćenjudetalja,aliipoveznicakojaumrežavatesilnedetaljeinjihovaznačenja.

«Uinatgodinama»jeizdanjekojećenaskaočitateljeistinskirazveselitiipodsjetitinasusvakomsvomdijelukakojeglazbauvijekRadost,pakadaituguje.

Mala priča o malome docu

Ladislav Z. Fišić, KOrIJEnI I ŽIVOT, monografija, svjetlo riječi/Župni ured Dolac, 2004.

Oduvijeksumeprivlačilemale,skrajnutepovijesti,bez«velikih»događajainadnevaka,samonaizgledbezvelikihljudi injihovihdjela.Takojeisknjigom,malommonogra-fijompredamnom,snaslovom«Korijeni i život–povijest župeDolackodTravnika»travničkogafranjevcaipoznatogagermanistaLadislavaZ.fišića,čitateljskomepukupoznatijegakaočlanauredništvadanašnjeredakcije«Svjetlariječi»,anekadainjezinaglavnogaurednika.

«Korijeniiživot»jeknjigaprviputobjelodanjena1977.godineupovodu150.obljetniceosnutkažupe,kadaježupnikomuDocubiofraIvanAlilović,aprednamajedrugodo-


punjenoizdanjeokokogasepotrudiodanašnjidolačkižupnikfraJozoMarinčić,kojije«potegnuo»ovodrugoizdanjeučast150.godišnjicesvršetkagradnježupnecrkve.

Dolacsepoddanašnjimimenomprviputspominje1777.godine,kadatrojicafranjevacadolazeuDolacdabituoformilisamostan.No,neuspjelihpokušajabilojeiranije,aposeb-nojezanimljivonajiz1740.godinekadaježupnikizGučeGorefraJakoGabrićpokušaouDocusagraditistanituboraviti.No,kakoje«zaboravio»tražitidozvoluodturskihvlasti,vezirizTravnikaposlakazneniodred,odredrazorikuću,afratarpobježe.Vezirtakonaredidamudovedu11viđenijihkršćanaizDoca,akadaihiskupiševezirihosudinasmrt.Ipaksevezirsutradan«predomisli»iodrediimdrugukaznu-damuurokuodjednegodineisplatezasvojotkup1001dukat.I…štosumogli;skupišeljudiiplatišeiprijeroka!

Tojetekjednaoddesetinaživihpričaizoveknjige.Teživepričeobilježavajupovijestovežupe,njezinstvarniživot,stvarniživotnjezinihljudisimenomiprezimenom,užupiDolacpokrajTravnika,oduvijekpoznatoj–izmeđuostaloga–počuvenimsvojim«ter-zijama»(krojačima)–iDoočanimazakojeseuvijekinadalekopričalokakose«nosenagradsku».

Vrijedna, nježna i bistra knjiga

Ivan Maros, Između ničega, pjesme, hKD napredak Vitez, 2006.

Susrećemosesprvomknjigompjesamanadarenogaviteza izViteza IvanaMarosa.Prednamaječetrdesetpjesamasvrstanihutriciklusa,sonespokojavajućimnaslovom«Izmeđuničega».

Nijeneobičnokadajednaknjigapjesamazapočinjeuposvesjetnomtonu,atakavjeslučajisMarosovomknjigom,kojajeupoetičkomsmislu–riznicaautoroveosobnosti,zbirkapohranjenihosjećaja,posve intimnipoetskidnevnik, institucionaliziransadaupoeziju,štobisereklo–u«najsuvišnijiproizvodživućihzanata».

Osjetnompočetkuknjigesvjedočenamisaminaslovipjesama:«Miriskiše»,«Lišće»…temotiviipojmovipoputhladnoće,samoće,mračne sobice,paučine,utjehe…Zapravojesjetaizovogprvogadijelazbirkebojasamogavremenakojejeproteklo,nenaravnodabisetakosmjestilouMarosovpoetskidnevnik,negodabisekaotakvoprikazaloiuovimstihovima,krozoptikuposveintimnuijedinstvenu.Označenjuvremenauovojzbircitakonasvojnačinsvjedočiiautorovafotografijaizdječačkihdana.Pjesma«Božićkodkuće»unekolikomijenjatuatmosferuspočetkanosećijeodsanjalačkogdoegzi-stencijalnognespokojauosjećajusadavećzrelihgodina,ukojimasemorajudonijetivažneodlukeizagaziti«čvrstoimuški».

Ovapjesničkazbirkasadrži,poredostalih,pomenipet-šestuistinudobrihpjesama;posvedovoljnozaknjigukojaćemeđuljudimaživjeti.Valjajeprimitiičitati,ogledatiseunjoj,jerjeinježnaibistra,punaljudskogaiznalačkiiskazanogosjećaja.


Iz osobnoga do univerzalnoga

Ante Matić, sizif i mrav, priče,2005.

Matićje,kaosvakidobarpisac,suverenusvomjeziku.Njemujejezikstvarnooruđe,aliioružjeuostvarenjunamislipripovjednogzavođenja.Ovih30uglavnomkratkihpričaotkrivajunamnovebojeisjeneljudi,pojava,stvari,događaja.

PripovjedačkaopsjednutostistrastnadsadržajempripovijedanjapotvrđujukakojeMa-tićponajprijepisacpripovjednogzanosa,aondaiistraživačujezikuiljudskomduhu,kakounjegovojradostiživljenjatakoiunjegovoj«boliodživota».Umomsečitanjutoponajbolje ogledauduljimpripovjednimcjelinama, upričamakao što su «Sizif»,«Spartak»,«Vila»…

NajčvršćetočkeMatićevihpričasunjegovilikovi,naročitoonikojisuključniuMatićevuoslanjanjunasvakodnevicuistvarnost,painakonkretnijesituacijezakojesenemožerećidajenjihovavezasastvarnim–pukaslučajnost.Matićevilikovisujakilikovi,čvrstosuposađeniusvojuživotnunjivu.Tajenjivanjihovsvijetikadaimonnijesklon.Matićihkaoautorosluškuje,uvremenuiuprostoru,osluškujeiopustjelizavičajpratećinjegoveljudekrozživotikrozbijelisvijet.

Uvijekna traguosobnoga,kojesepromećeuopće iuniverzalno,Matićvještogradisvojpripovjednisvijetkojije,prednama–otvorenihvrata.UtajsvijetMatićevihpriča,skrojenihuknjigu«Sizif imrav», lakoulazimo, lakokroznjegaprolazimojer jeMatićčitakpisac,njegovajetekstprotočanibezzapreka.

Ojednomdijeluoveknjigepriča,ozavršnomdijelupodnaslovom«živopis»,nećuuovomkratkomobraćanjuništareći.Naime,kadagabudetečitalimoždaVassedojmi,amoždaVasseinedojmi,uglavnomzbogaktualnostiugrađenihunjega.

Usvakomslučaju,«živopis»ćevamoMatiću,onjegovomshvaćanjustvarnostiilitera-turemoždainajpodrobnijeinajkonkretnije–obilatoreći.

Postoje ljudi koji su žive knjige i knjige koje su sam čovjek

Uz www.lektirabih.com.ba, sjećanje na knjigu „Pisma iz ludnice“ Darija Džamonje

Postojeljudikojisuživeknjigeiknjigekojesusamčovjek.Takonekakovaljaparafrazi-ratijednogaumnika,kojijevlastitimživotomidjelimasvakakoopravdaorečenumisao.Pamakaronanama,odjutradojutra,inebilaistinita.

«Pismaizludnice»,posljednjaknjigaDarijaDžamonjezanjegovaživota,ukazujeisto-dobnoinaapsurdnostinaopravdanostoveteze.Radiseoknjiziizabranihtekstovaobjavljivanihuposljednjihnekolikogodinausarajevskomtjedniku«SlobodnaBosna»,


gdjejeovajvječitisarajevskidječarac,učetrdesetišestojgodiniživota,napisaosvojuposljednjuživotnupriču,kojaćesevaljdanaćiunekomodposmrtnihizboraDžamo-njinihpriča.

Ovaknjigasadržidvadesetišestpriča,međutimdržimdaihzapravosadržidvadesetiosam,jersuisamimottoiposvetanapočetkuoveknjige(«NeveniiVesni/kćerkamabezoca/Tata»),kaoisamDžamonjinživotopisnakoriciknjige-zapravodvijeznako-vitepriče,posveuduhuoveknjige,kaoisamogaautorovaživota.Dakle,dabudemojasni,neradiseovdjeo«čistojliteraturi»nitio«pseudobiografiji»,negotekjednomodmnogihsavršenoopipljivihživotopisaDarijaDžamonje,piscaipustolova,usvojimpri-čamanadasveiskrenogičistogčovjekakojijeodmnogihsvjetovapronašaotekjedan.«Pismaizludnice»su,tako,nanekinačinisvojevrsniglosarijjednogadobesmislasre-đenogakaosa,životakojijelakšemogaobitibiloštodrugonegolisamaliteratura.

UDžamonjinimpričama,kakoranijetakoiuovojtragičnoposljednjojknjizi,nailazimonasavršenekrokije ludičkogabesmisla;onoštosedogađaDacidogađase, istina,svakomluđaku,alisedogađainamasamima,svakomuodnas-samoštomitonezapažamonavrijeme!Zapravo,postojionateorija,čestopotvrđenaupraksi,dačovjekutrenusvojesmrtisagledačitavsvojživotuhipu,uonomčasudoksetijelodijeliodživota.Ponekad,istina,štosličnoizapazimoteondatoimenujemokao«dejavu»ili,možda,kakvimsličnimegzotičnimpojmovljem.DariojeDžamonjasvakitrenutaksvogaistinskogaživotaočitoživiokrozmogućnostsmrti,takointezivnoi«jamesdeanovski»izravnodaseponekad,vjerojatno,usrcusvakodnevljaovogapiscainijemogloznatipobjeđujelitoduhtijeloili,pak,tijelosatireduh.

Džamonjinesupričepunetihgraničnihtrenutakagdjeseerosživotaithanatossmrtičashvatajumeđusobno,časujedinjujuprotivsvakogasmisla.Ovesupriče,zamalo,pričes«harmsovskim»štihomgdjeuslavuživotapobjeđujeupravoNjezinoVeličanstvo-čistainužnabesmislica.Takvajezapravosvakaodovdje«zapalih»dvadesetišest(isprika,dvadesetiosam!)izabranihpriča,jersvakaodnjih-iliterarnoiživotno-visitekokoncukakvatragikomičnogabesmisla,oživotvorenogudetaljuzakavanskimstolomispodkockastogastolnjaka,napločiuliceili,vrločesto,usamotnojsobicizapuštenogstana.Takvesuovdjepriče«životipoezija»,«Sedamdanajula»,«Elninoumojojglavi»,«SavršendanuAmerici»…aliponajvišemoždaodsvegatoganudigenijalnapriča«Tor-nado»ukojojsesusrećemosveličanstvenim«razgovorom»MichaelaJordanaiDarijaDžamonjenadpisoarimakockarniceuIndiani.

DarioDžamonja,nedvojbeno,nijepisackojidržidoknjiževnogastila.On je -valjdapravdomsveudiljvladajućegbesmisla-vrloranoshvatiodajestilsamčovjek.Neoče-kujteuovojknjizisređenostosimsređenogakaosa,kojipovlastitoj logicikažekakojesvemumjestoupravotamogdjesetrenutnonalazi.Jeliriječofatalnompoučkuili,pak,ousamljenojsudbini-nikakoneprosuđujtesami!Jersamoća,nakonlizanjarana-običnoubija!

DajeDžamonjaživ-vjerojatnobipotpisaoiovo.


Usred grada tumurna nalaktih se da povratim

Goran Karanović/Ivo Krešić/Vlatko Marinović, pjesme, Teatar sira, 2006.

Prednamajeknjigapjesamatrojiceautora,mladihMostaraca.Radiseovrloneobičnomprojektuiposvojojformiiposvomsadržaju.Ukratko,radiseoknjizi–incidentu,posveneuobičajenojpojaviunašimizdavačkimiknjiževnimokvirima.I,dakako,radiomladimpiscimabezimalofrustracijespramknjiževnostikaoiznošenjaisključivogenijalnihmisli.

Poredpovišenoggovora–kojizapravo resivećinuknjiževnihprvijenaca–pored ljutezbiljeunepatvorenimoblicimai izričajakojibise izvanovogakontekstateškomogaonazvatipoetskim-ovajeknjigapunainježnostikojabiseradoprikrila.Odoneinfantilne,mladalačkedoonezrele,muškenježnostikojaseteškoočituje,alijoštežeiskriva.Poe-zijunašihtrojiceautoraodlikujeurbanokaokontekst.Trubljedruštvenepobuneoivičeneegzistencijalnomosamljenošćuuistinudiraju,inesamoonajtankoćutnidionas.

Nemožemonesložitisesovimmalimrevolucijamakojenamsenudeunutaroveknji-ge,alinemožemonitikuditiautoreštoseponekadsvatasenzibilnostnijeočitovalaiusamomstilu.Egzistencijalniočaj,kaojedanodtemeljaovihpjesničkihnaporakodsvetrojiceautora,svakakonemožemozaobići.Svjesnostkako«ništanevalja,nitinaboljemožeizići»svakakojesintagmakojamožeusvemupovezatisvutrojicuautora.Tasvjesnostnammožeposvjedočitisljedećučinjenicu:nisupjesnicisamočuđenjeusvijetu–pjesnicisuikaočuđenjezapravoorijentirdruštvukakvobionomoglobiti,akobimuseprohtjelobitiboljim.

Utomsmislu,ovoizdanjesvjedočikakomudrimavaljaslušatipjesnikejersupjesnicidijagnostičaridruštvenebolestikolikoisociolozi,psiholozi,filozofi,povjesničari–jersupjesnici,zaboga,svetoskupa,pausvomsenzusuivišeodtoga.Tomujeposljedicainimaloležernazavaljenostujednuvrstuegocentrizmakojaje–poputegzistencijalnefotelje – zapravonajbolja obranaodnesavršenosti svijeta koji živimo.No, s nesavr-šenošćubismoilakodanijenakazneagresivnostikojanasokružuje.Stogavaljabitijak,posvestrong–poručujenamovapoezija-tejeovaknjiga,nasvojnačin,poetskimišićava,borbena,ljutaignjevnadogornjegraniceizdržljivosti.Aikakvabijednanor-malnaknjigaimoglabitiudruštvenomkaosuukojemnamježivjeti.



Izložbe

MatoMUSTAPIĆ

HalilTikvešaiNeretva(Povodom 40 godina umjetničkog stvaranja vezanog uz prostor donje Neretve)

Ljetos je(od9.do31.kolovoza)uGalerijiGradskogkulturnogsredištauMetkovićuodržanaizložbagrafikaHalilaTikvešesmotivimadonjeNeretvenastalimaurazdobljuod1966.do2006.godine.Tomsemalom(tematskiograničenom)retrospektivomdo-njoneretvanskakulturnajavnosthtjelaodužitiumjetnikuzačetrdesetplodonosnihstva-ralačkihgodinakojesuiznjedrilevjerojatnonajautentičnijelikovneinterpretacijeDelte.

HalilTikveša(Šurmanci1935.)diplomiraoje1961.naAkademijizalikovneumjetnostiuBeogradu,poslijediplomskistudijzavršioje1964.aod1969.studiraojenaAkademijilijepihumjetnostiuVaršavikaostipendistpoljskeVlade.Od1976.do2000.biojepro-fesornaAkademijiumjetnostiuNovomSadu.

Njegovajedarovitostskrenulanasebepozornostvećustudentskimdanima,otkadgapomnoiuestetskiinterpretativnomsmislu,najmjerodavnije,pratikraćimidužimtek-stovimaStojanĆelić.Riječje,dakle,oautorukojijevrloranostekaoznatanumjetničkiugled,kojijestvaraomnogo,izlagaočestoiredovitosudjelovaonasvimrelevantnimlikovnimmanifestacijamauBosni iHercegovini,Srbiji,Hrvatskoj,Njemačkoj,francu-skoj,VelikojBritaniji,objemaAmerikama,Indiji…diljemsvijeta.

Ovajebogataaktivnostpraćenaivelikimbrojemznačajnihnagrada.OHaliluTikvešiopćenitopisanojedosta,pisalisuistručnjaciiprigodničari,renomiraniianonimnipis-ci.Pisaojeponešto(primjerice,tekstukatalogumetkovskeizložbe)ionsam.

Činjenicaje,ipak,da,nakonskoropolastoljećavrhunskogprofesionalnogdjelovanja,oovomumjetnikunijenapisanodgovarajućimonografskitekst,panitiobjelodanjena


knjigakakvamu,poznačenjupripada.Tikveša,doduše,nijenaovimbalkanskimkul-turnimvjetrometinama,potompitanjunikakavizuzetakjerpoznatojepravilodanajboljiumjetnicimonografijeuglavnomdobivajutekposlijesmrti,doksnalažljivi is(p)retniji,uzpomoćsponzorailobijaobavenajprijetajdioposla,teposlijemogumirnoživjetisosiguranimmjestomnalikovnomParnasu,akoimstvaralačkidaripresahne,jer«pisa-noostaje…».

Nitiovajtekstnećebitnopromijenitistanjestvari.Nagoviještenazadaća,nažalost,na-dilaziobjektivnemogućnostipisca.Svrhanavođenjaovihčinjenicavišejepozivnegolikritika.

Neretvanskiprostori,uonomdijelu tokagdje rijeka ima izrazitplaninskikarakter, iuonomdonjem,gdjesporoilijenomeandriraširokomirazvedenomdolinom,privlačilisučestoumjetnike.Navodimoovdjesamonekolicinunajvažnijih:VladimirBecić,LjudevitŠestić,AntunMotika,OtonPostružnik,MladenVeža,unovijevrijemenekipredstavnicitrećegnaraštajadubrovačkogkolorizma,zatimvodećisuvremenihrvatskislikariVatro-slavKuliš,ZlatanVrkljan,uznjihimnogitzv.turistički slikari (Stipica)…Nekeodnjih,Becićanaprimjer,starijajelikovnakritikahtjelaproglasitislikaremNeretve,nočinjenicajedasamojednonjegovoreprezentativnodjelo(«Neretvanskasiesta»)pripadamotiv-sko-tematskiovomprostoru.Onoštojesvimovimslikarimazajedničkojesttežnjadaovdje,najugu,pronađuoneekvivalenteoblikaioneekvivalentesvjetlakojiimomogu-ćujuponavljanepariško-postimpresionističkih,nadasvesezanističkih lekcija.Toih jetraganjepovremenodovodiloiuovu,oblicimaprimamljivutektonskuraspuklinu,žuto-zeleni intermezzoumodromjedinstvuDinarskoglanca,tusunastajalanekanjihova,svakakovrijednadjela,alisusretsdonjomNeretvomuopusimaovihvelikanadoistajesamovišeilimanjekratkotrajnaepizoda.

Velikaseumjetničkadjela,rekaobiMatkoPeić,rađajuondakadsedogodidaseka-rakter pejzaža nekog kraja susretne sa sličnim ili čak istim karakteromduše nekogumjetnika.

OvasemisaočinidobrimpolazištemnaputupokušajatumačenjaopsegomvelikogikreativnoznačajnogTikvešinaneretvanskogopusa.Krenutćemo,dakle,ovimtragom,unadidaćemouspjeti izbjećiopasnosti simplifikacije kojespomenuta teza,unatočsvojojpregnantnosti,usebikrije.(SvrstavajućiTikvešuuskupinuonihumjetnikakoji,učinuizrazitonaglašenoginteraktivnogpristupaoblicimaizvanjskogsvijeta,preobraža-vajurealizamiz«običnog»u«poetski»,PeićevujepretpostavkupotvrdioiS.Ćelić.)

U neretvanskoj dolini Tikveša traga više za podzemnim nego za vidljivim tokovimavoda.Oduševljavagaitrajnovežeambivalentnostoblika(kojisuikaoprirodnifeno-menuiznimnobrzojmijeni).Izjednogranoglutalačkogsna(Hutovo,Popovopolje),ukojojjeosoba/likslikara(umjetnika)uprvomplanuiunaglašenojpotrazizavlastitimbićem,(prispodobljujemoovdjesličnemotivekodVanGogha),ukojemjemrakkaometaforatjeskobedominantandojam,umjetniksesretnopreselioudrugi,uzbudljivi-ji ipotencijalnoneusporedivoplodonosnijisvijet.Raneneretvanskegrafike,većinom


akvatinte,jošsu,doduše,pomalo«bolesneodoniričnog»teseuopćemdojmuosjećaizvjesnadekirikovskaenigmatičnost.Onaovdjedoistanijeučenareminiscencija(ka-kvihćekasnije,upovodumnogihvelikana likovnihumjetnosti,kodnjegabiti),negozaostalitragtraumatičnogiskustvaizlaskalirskogsubjektaiztoplesigurnostiskromnogalipoznatogšurmanačkog interijeradjetinjstvausvijetkoji,kolikogodbio izazovan,plašisvemirskommjeromikaosom.Akvatinta«Ljeto 13»(Podgradina)činiseparadi-gmatičnomzaovorazdobljeumjetnikovaodlaskaizunutarnjegi(opreznog)ulaskauvanjsko.Dojmljivioblici kućaudrugomplanu (troslojnovertikalno raščlanjenekom-pozicije) bogato tonski obrađenihplohaneugodnosu sinkopirani neproničnocrnimprozorima.Takviće«relikti»nakasnijimgrafikamapotpunonestati,acrnoćepoprimitiposvenovufunkciju,postatćebaršunastougodno,oblikotvornopuno,taktilno,pačakierotično.Odnoscrnog,bijelogipolutonskeskalenećesevišeiscrpljivatiupleneristič-komritmiziranjunitiuchiaro-scurodramatiziranju,negoćesenaćiuposveosebujnojuloziosvjetljavanjaobjekataunutarnjimsvjetlom. (Samautoru tomsmisluspominje«ekspresionističkonaglašavanje»kao,unačelu,točnoali,zacjelinustvaralačkogpo-stupka,nedovoljnopreciznoobjašnjenje.)Ekspresionističkosenamećeizsamenaraviobjekata(lađe,bačve,badnjevi,plodinezemlje,pretileibujnežene)inatoTikvešamislikadkažedaje«Neretvafotogenična».Međutim,onoštojeistinskistvaralačkipotentnoususretuumjetnikaiDelte,prijesvegajenataloženostznakovauvremenskomproteguodpelazgičko-ilirskogsupstratadomodernističkodekadentnogadstrata.Njegovopre-ciznografičarskookoakribičnozasijecaslojevepejzažneepidermeukojoj«šumludekrvi» (V. Pavlović!), otkriva permanentnu prisutnost, kontinuitet koji čini besmislenimprotokvremena,zatvarajućigauzatravljenikrug,ubezvremenostkaotemeljnuodred-nicusredozemnognasljeđa.Kaoumjetnikupostmodernističkeorijentacije,Tikvešitaj,mitomipoviješćuprezasićenihumus,nepružasamoodgovarajućiobjektivnikorelativ,negomukrijepi(ionako)vrelumaštu.Neretva,preciznijenjezinoušće,postajesavrše-noprizorišteTikvešine idejeArkadije,zemlje kojom,posvemuje jasno,vladaBakoaerotikomnabijenatijelauhipnotičkojsupredanostidionizijskomnačelu.Otežalaimekoputna,sasvimsuvremena(scrnimgrudnjakom!)KalipsoubestidnojpozisjediukriluOdisejevukojemujekorpusposverastočenitolikoisprepletensrebrimalađekojatrune,daseodnjegovalikapouzdanomoguprepoznatijošsamoknemide.Onje,dakle,slutnjakojaizrastaizmasneneretvanskezemlje,asjedenjenatojtoplojtruležiizazivaunjegoveljubavniceužitakkojijojlicečiniužarenimoblutkomkojisvojimispra-žnjenimbjelinamaotvaramogućnostprispodobenekogdrugoglika–Kirkemožda.Tektolikodasepromatračneopustipotpunoineutonebespovratnouprizor.

UovomseneretvanskomciklusunajčešćeinajrađespominjuTikvešinierotskimotivi.Uzimaihsekaopotkrjeputvrdnjeopreobraženom,liriziranomrealizmuovogautora,premdateženečešćeimajumorfološkinedvojbenenaturalističkeelemente.Činjenicajedatajdioopusapružavelikemogućnostiasocijativnognizanja,prenošenjaoblikaizmedijalikovnogumedijknjiževniiopćenitokulturološki.

UTikvešinimgrafikamačest jenagovještaj fabule.Onase javljau izvjesnom«horror vacui»postupkuispunjavanjaprostoraslike.Svakakojenajreprezentativnijiprimjerna-vedenomgrafika«Kao ljiljan beše belo njeno lice»iz1984.(bakropis,akvatinta).Vrlo


anegdotičanprikazdvojicevoajera(masturbanata)ugornjojdesnojčetvrtinikompo-zicijevaljashvatitikao ironijskiodmakkojinasčuvaodopasnostipretjeranadojma.Također,mislimodatiitakvikadrovi,zapravomalezatvorenecjeline,slikeunutarslike,nalažuozbiljnuobvezuuključivanjaikonološkogpristupabudućimstudioznijimtuma-čenjimaTikvešinadjela.Posebnojeintrigantnamitološkafiguravrlouspješnoorganskislivenih elemenata ženskemekoputnosti i eksplicitnihmuških atributa koja se javljananekimgrafikama («Kao srž ljeta»1980.) i koja jeu izrazitoj funkciji naglašavanjasnažne i doneklemutne/mračneerotičnosti. Ti «kratki rezovi» legitimiraju autora kaopostmodernističkogumjetnikaujednakojmjerikaoibriljantnihommagei (osobitooniposvećeniWatteau).

PrekrasnarustikalnaVenerauljupkojpoziBoucheroveLouiseO’Murphy,mladelju-bavniceLujaXV.(«Ljetnje popodne»1975.-1990.bakropis,akvatinta,čaj)hommagejepak,cjelokupnojeuropskojerotskojtradiciji.Nekolikonaramakasijenaidva-tripred-metakojisvjedočeoonomštosezbilo,svetouokvirenoškoljkomlađekaozatvorenimsvijetom,predstavljajusvojevrsnukvintesencijuzapadnoeuropskeerotskeumjetnosti.

ObjektprisutannagotovosvimTikvešinimneretvanskimgrafikamajestlađa.Ne«tra-bakula»kakopišeujednomtekstu,nitibilokojidrugičamac,negoupravo-lađakaojedinstveno,neponovljivoiautentičnoplovilodonjoneretvanskogkraja.Posvojimmari-tivnimsvojstvimastabilna,teretnaispora,onajeumjetnikuTikvešipostalatrajanineis-crpanizvorlikovnihsenzacija.Razlogjeunjezinojneobičnojislikovitojgrađi,usočno-stinjenihširokihbokova-bedaraiškoljkolikojslučenostitrupaštoumjetnikaasociranaženuteuritmičkiizazovnomimoćnomrasporedulukova-rebarakoja,opet,upućujunamuškarca.Jednostavnaaraskošna,privuklagajeisvojomcrnoćomjer,poznatojedagrafičaricrnusmatrajunajljepšombojom.

Nasvojimjegrafičkimlistovima,ucrtežimairijetkimslikarskimizletima,Tikvešalađuli-kovnopersonificiraoiadoriraodoneslućenihvizualnihipoetskihmogućnosti.Donekemjereprogramskau tomsmislu jestgrafika «Stara mlinica»1975. koja spadameđunjegovenajpoznatijeinajtraženijeotiske.Jedanodnajnovijihradovasvodiobliklađenacrnizašiljeni,triputponovljenioval.crnoibijelobezpolutonovadajetojgraficimo-numentalnostinagoviještanovufazuTikvešinapristupaNeretviukojojće,slutimo,nekidosaddominantnovoluminozniobliciprerastiuapstraktneznakove.Zapretpostavitijedaćenovimorfološkipristupsobomdonijetiinovaočištakojaćeomogućitijošsvje-žijaviđenjačetrdesetgodinastarogfenomenauspješnogsusretaumjetnikainjegovapejzaža.


Kronika kulturnih događanja

Piše:MiraPEHAR

KronikakulturnihdogađanjauMostarurujan-studeni2006.02.09. Mustafa Ico Voljevica – povratak Mostaru 25, izložba uUmjetničkoj gale-rijiKraljiceKatarineKosača.Sudioniciprograma:Nj.E.MiroslavMojžita, izvanredniiopunomoćeniveleposlanikSlovačkeRepublike,prof.dr. AntunKaraman,GradimirGojer,VladoPuljić,PavolDemeš,LjuboBešlić,gradonačelnikMostara,Remocicutto,gradonačelnikPieštana,MelihaKulukčija-klaviriferdinandZovko-bariton.StihoveP.Zupca,M.AntićaiJ.PrevertagovorileHelenaKovačićiIvanažupa.Voditeljicaprogra-maMisijanaBrkić-Milinković.

16.09. Hrvatski književnik dr. Zvonimir Remeta, književno - znanstveni skup u or-ganizacijiknjiževneudrugeRemetaiDruštvahrvatskihknjiževnikaHerceg-Bosne,održanumalojdvoraniHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.Referati:akademikDubravkoJelčić,prof.dr.VladoPandžić,književnikiknjiževnikritičarBranimirDonat,prof.dr.AntunLučić.Svjedočanstva:dr.IvanJurić,dipl. iur.MatoMarčinkoiprof.dr.DuškoJelavić.

26.09. Predstavljanje knjige « Svjedok istine» Vjekoslava Lasića, uUmjetničkojga-leriji KraljicaKatarineKosača.Sudioniciprograma:biskupRatkoPerić,prof.dr.AntunLučić,generalAntoRoso,JosipMilić,prof. fraVjekoslavLasić.VoditeljicaprogramaAna-MarijaDedić.

26.09. Koncert « Timoty Dune s prijateljima ,uvelikojdvoraniHrvatskogadomaher-cegaStjepanaKosače.

27.09. Likovna naiva Hrvata u BiH,trećaizložbauorganizacijiUHAKUD-aufederacijiBiH,uUmjetničkojgalerijiKraljiceKatarineKosača.


03.10. Koncert Limene glazbe Mostar u povodu projekta «Tutti 2008.». Koncertodr-žanu UmjetničkojgalerijiKraljiceKatarine.

04.10. Plesna izvedba snova Pentesilije,uorganizacijigeneralnogkonzulataRepubli-keTurskeuMostaruifrancuskogkulturnogcentraMostaruvelikojdvoraniHrvatskogadomahercegaStjepanaKosače.

19.10. Koncert Ferdinanda Zovke–upovodu40.obljetniceumjetničkograda.KoncertodržanuUmjetničkojgalerijiKraljiceKatarine.

20.10. Promocija knjige «Kaos i determinizam u BiH 2«prof.dr.PereMarijanovića.

25.10. Glumci HNK Mostar izveli predstavu «Prosidba« A. P. Čehova,zamostarskegimnazijalceGimnazijefraGrgeMartića.

25.10. Godišnja izložba Društva hrvatskih umjetnika u F BiH.IzložbapostavljenauUmjetničkojgalerijiKraljiceKatarineKosača.

26.10. Predstavljanje knjige «Fuga Vukovariana»,knjigeovukovarskojtragedijiibra-niteljimaautoraAndrijeVučemila.KoautorknjigejeslikarJosipBotteriDinij.

27.10. Književna večer «Spomenimo se prijatelja Marije Ancile Bubalo i Ivana Ićana Ramljaka»,uUmjetničkojgalerijiKraljiceKatarineKosača.

30.10. Kazališna predstava učenika Gimnazije fra Grge Martića.

02.11. U povodu Dana mrtvih koncert pod nazivom «Dona eis requiem« ,koji jeujednopraizvedbadjelakojejeskladaomaestroDraganfilipović.KoncertjeodržanumostarskojKatedrali.

02.11. «Uloga mladih u borbi protiv diskriminacije i netolerancije u BiH«,uorgani-zacijiOmladinskeinformativneagencijeBosneiHercegovine,OScE.

03.11. Promocija knjige «Zvijeri na okupu«,autoranovinaraGojkaBerića.Uzpred-stavljanjeknjigeodržanairaspravaotemiDokaži da si nacionalist.Sudionici:SulejmanBosto, IvanKordić,SlavoKukić i autorGojkoBerić. Promocija i diskusija održani uhoteluBristol.

06.11. OKC «Abrašević«-poetskavečerAcOUPHENEuzdruženjesfrancuskimetnojazzsastavomKERKENNAHipoezijomurednikaipisca«Kolapse«.

07.11. Predstavljanje knjige pjesama «Prolomom«,autoraBorislavaArapovića,dobitni-kagodišnjenagradeAntunBrankoŠimić.Uprogramusudjelovali:AntunLučić,ZdravkoKordić,MiljenkoStojićiBorislavArapović.StihovegovorilaTinaČović.ProgramvodilaSanjaJuranić.PredstavljanjeupriličenouzgradiHrvatskoganarodnogkazališta.


08.11. Predstavljanje knjige «Gospodari kaosa«DavoraDomazeta–Loše.Predstav-ljanjeupriličenoufranjevačkomsamostanuuMostaru.

08.11. Predstavljanje knjige «Evergreen - Liskaluci«,autoraDžemalaRaljevića.Knji-gusupredstaviliSafetSarićiNinoGvozdićuNarodnompozorištuuMostaru.

09.11. Otvaranje izložbe «Pronađena lica«,uorganizacijižidovskeopćineMostar,uUmjetničkojgalerijiKraljiceKatarineKosača.

10.11. Treći forum dramskih pisaca,održanuorganizacijicentrazadramskiodgojBiH,ausuradnjisMostarskimteatrommladih.ciljspomenutemanifestacijejeafirmiratiipotaknutirazvojdramskogstvaralaštvaBiH,aliistvaralaštvakojedolaziizokružja.

11.11.Predstava «Od tame droge do zore ljubavi,izvedenauHNKMostar.

13.11. U OKC Abrašević predstava pod nazivom «Kad bi ovo bila predstava« . Izvelisu je studenti glumenaOdsjekudramskih umjetnostiUniverzitetaDžemalBijedić sciljempodizanjarazinekulturnogživotaugradu.

15.11. Koncert U čast Mozartu.IzvelisugaučeniciGlazbeneškoleIvanaplemenitogZajcauUmjetničkojgalerijiKraljiceKatarineKosača.

16.11. Premijera filma «Nafaka«,uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

17.11. Postavljanje izložbe «50 godina Simfonijskog orkestra Mostar«.AutorizložbejeSalkoŠarić,apostavljenajeucentruzakulturu.

17.11. Predstavljanje knjige «Vrijeme i knjige«,autoraJureGalića.Knjigapredstav-ljenaucentruzakulturu.

20.11. Održan koncert «Zauvijek prijatelji«.Renomiraniglazbeniizvođači:TerezaKe-sovija,AzraBegić,ĐaniStipaničev,DavorRadolfiiorkestarJoškaBanovateplesnistu-dioRomantikizSarajevapredstavilisuseizvedbamasedamnaestdomaćihisvjetskihevergreena.željaorganizatorajekrozovajprojektuputitinaistinskevrijednostiiemo-cijakojesupotrebiteuživotusvakogpojedinca,atosuljubaviprijateljstvo.KoncertjeodržanuvelikojdvoraniHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače,avoditeljisubiliKarmelaVukov-colićiMarioSedmak.

23.11. Predstava «Sve o ženama»,uHrvatskomnarodnomkazalištuuMostaru.



VesnaHLAVAČEK

MostarseoprostiooddramskeumjetniceDaneKurbalija-Vican

«Naovommjestu,mjestutišine,čovjeknajčešćepuštasuzu.Umjestosuze-željelibismosadaza-pljeskati!Evo,iplješćemo!Plješćemoosobikojaposvemuzaslužujevelikiaplauz,pljesakkojigovori:hvala,Dano!»

Riječi su tošto ih jenadgrobomdramskeumjetniceDaneKurbalija-Vican ,umrleuutorak,21.studenoguMostaru,ipokopanejučerposlijepodneuVinjanimaGornjim,izgovorionjezinkolega,članansamblaHNKuMostaru,DraganŠuvak.

DanaKurbalija-Vicanrođenaje18.svibnja1925.godineuDrvaru.Nakonštoje1951.godineuSa-rajevuzavršilaSrednjudramskuškolu,dolaziugradnaNeretvi,stjecišteumjetnika,ipostaječlanicomansamblaNarodnogpozorištaMostar.

Prvuuloguostvarilajenadaskamatogteatra,upredstavi«cvrčaknaognjištu»charlesaDickensa.Bilojetovrijemekadajemostarskomkazališnomscenomvladalaplejadaglumaca,međukojimasubiliBoroMilićević,SvetaMilutinović,frankaBačić,ZlataĐurišić,SlavkoGrahovac…

Tijekomčetrdesetgodina što suuslijedile,DanaKurbalija-Vicanodigrala je umatičnoj kući 104uloge-međukojimajojje,povlastitompriznanju,najdražabilaonaupredstavi«DragaRuth»NormanaKrasne.No,kazališnakritikajezabilježilainjezinaostvarenjau«Zlatiji»OsmanaĐikića,«Mećavi»PereBudaka,«Revizoru»NikolajaGogolja,potomunekolikoverzija«Hasanaginice»,«DomuBernardeAlbe»f.G.Lorce…

«Sosobitomumjetničkomsnagomdonosilajelikovemajki»-naglasiojedirektorNarodnogpozori-štaMostar,ŠerifAljić,usvomoproštajnomgovoru,aglumacToniPehar,vidnopotresen,potvrdiojeinavalovimaRadijaHerceg-Bosne,kakojetajmajčinskiaspektličnostiDaninedominiraoiunjezinomodnosupremakolegama…

Tijekomdugogodišnjeglumačkekarijere,DanaKurbalija-Vicansurađivalajesnizompoznatihre-dateljskih imena, poput Jakova Sedlara, Josipa Lešića, Duška Rodića, AhmetaObradovića, DmitraKjostarova,BrankaPleše,KosteSpajića,GeorgijaPara…

Donijela jecijelinizglumačkihostvarenja ina filmu– igranom idokumentarnom,u televizijskimdramamaiserijama–a,prikoncukarijere,nadaskamaHNKMostarzaigralajeuKozarčevoj«Teni»i«Drugojsavjesti»JosipaMuselimovića.

Uzčlanoveužeobitelji,djecuAnduiKamenka,tesupruga,istaknutogdramskogumjetnikaAntuVi-cana–doajenamostarskogglumišta-kojijenalijessvoježivotnesuputnicesimbolično,uznakodano-sti,položiosvojšešir-njegov«zaštitniznak»,DanuKurbaliju-Vicansunaposljednjepočivališteispratilibrojniprijatelji,kojimaćeusrcuostatisjećanjenadaneosunčanenjezinomvedrinom,danezajednoprovedenepodčudesnorasvijetljenimmostarskimnebom.

In memoriam


DušanDuškoBAJEVIĆ

OproštajodSulejmanaSuleRepca:hvala, učitelju! Madanijevrijemezastihove,desilosedasestihovipjesme„PutputujeLatifaga“,pjesmekojusmopunoputazajednopjevali,obistine.NikadnismopomišljalidaćeseunjenimstihovimanaćiisudbinanašegdragogSulejmana.

Upjesmisepitačegamujesvežao,alisadjanastavljamiželimrećičegajemenižao.

žaomiještosimnogotogaružnogdoživiougraduukojemsiserodio–ukojisisesasvihživotnihputovanjauvijekvraćaozbogvelikeljubavipremanjemu.Ponosiosisesvojimgradomalisuse,unekasretnavremena,jednakotolikostobomponosilitvojaDonjamahala,MostariSplit.

Znamdatesvetotolikoboliloidasenisižaliojersibiojakiponosan.Poredostalog,inassiučiodatakvibudemo.

žaomiještotinismozaživota,nijanimnogidrugi,znaliglasno,odsvegsrca,rećiHVALAzasveštosinasnaučio,zabrigukojusipokazivaopremanamakaoosvojojdjecialiikaoodraslimporodičnimljudima.

Isamsamodavnodalekoodsvoggrada,istinasamofizički.Dušaseuvijekradovraćalaovomgraduiradovalasvakomponovnomsusretustobom.DanasjeunašemMostarusvemanjeljudiiprijateljakojisumeranijeradodočekivaliiradovalisenašimsusretima.

Neželim,aitinebivolio,dadugogovorim,jerriječipojeftinjujusvasjećanjaiosjećanjakojanaviru.Mikojismoimalisrećuimatitezaučitelja,nesamofudbalanegoiživotatulekcijunikadnismozaboravili.Kadgodsamželiopostićineštovišeiboljeuživotu,prisjećaosamseponekogtvogšamara(kažutonijepedagoški),uviđajućidajezamenebiodobronamjeranisvrsishodanidajeizanjegastajalomno-goljubavinesamozamenenegoizasvenas.

Učiosinasdaljubavzasport,porodicuiuopšteljude,čininajljepšidioljudskihosjećaja.

želimjošdakažemTvojimnajmilijim,dasaosjećamosnjimaidazautjehutrebajubitiponosništosu,zasuprugaioca,imalitakvuličnostkakavsibio.

Amikojimasinaroditeljskinačinotvaraoputeveusportuiživotu,makarsadglasnokažemoodsrcaHVALAilakoputovanjeuvječnost,kakokažepjesma.

Mostar,Sutina,17.11.2006.


M M

M

M

Zlatna povelja Matice hrvatske Josipu Muselimoviću„Pravda je spora, ali i dostižna, tako da uz uvažavanje te činjenice ističem radost i osobnu sreću kao i odobravanje svih matičinih ogranaka po svijetu što ova Povelja ide u ruke Josipa Meselimovića i Matice hrvatske Mostar, koji su, djelujući u okolnostima u kakvima bi se mnogi naši drugi ogranci ugasili, uspjeli stvoriti najrespektabilniji matičin festival – Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće u Mostaru, a takvoga nikada nije uspjela napraviti ni glavna Matičina organizacija u Zagrebu niti i jedna druga u svijetu. Stoga čestitam Josipu i mostarskim matičarima što su našli načina podijeliti radost hrvatske kulture sa kulturama svih drugih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.“

(Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, uz dodjelu Zlatne povelje Matice hrvatske Josipu Muselimoviću,

Godišnja skupština Matice hrvatske, Varaždin, 10. lipnja 2006.)

Luko Paljetak, Ivan Lovrenović, Gradi-mir Gojer, Fabijan Lovrić, Branko Ču-čak, Admiral Mahić, Jelena Mišković, Borka Erceg, Ivan Klišanin, Josip Mla-kić, Cecilija Toskić, Lars Saabye Chri-stensen, Petar Opačić, Fabijan Lovrić, Rajko Glibo, Danijela Perić Šilić, Ante Matić, Misijana Brkić-Milinković, Amir Brka, Drago Šimundža, Fabijan Lo-vrić, Miroslav Palameta, Dragan Ši-mović, Mato Mustapić, Mira Pehar, Ve-sna Hlavaček, Dušan Duško Bajević

Documents

Motrista 36 PDF