Motrista br. 61

časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja • rujan-listopad 2011. • issn 1512-5475

61Anđelić, Brkić-Milinković,

Brković, Glibo, Hadžagić,

Ibrišimović, Jergović,

Knežević, Kordić, Kujundžić,

Lovrenović, Lovrić,

Marić, Marjanović, Meić,

Muselimović, Nedić, Pehar,

Šimić Tonin, Šunjić, Vladić,

Vučić

Č a s o p i s M o t r i š t a r e f e r i r a n j e u C e n t r a l a n d E a s t e r n E u r o p e a n O n l i n e L i b r a r y / Fr a n k f u r t a m M a i n / - h t t p : / / w w w. c e e o l . c o m

br. 61, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja

Nakladnik: MaticahrvatskaMostarZa utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆTajnica: VanjaPRUSINAUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo/fondacijezaizdavaštvo,Sarajevo.

br. 61, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja

rukopisJevremBRKOVIĆ:Ciosamutvojojsmrti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

književna radionicaJevremBRKOVIĆ:Ciosamutvojojsmrti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9DraganaVUčIĆ:DankadjeBogotkriosvijetiligreškauudžbeniku?! . . . . . . . . . . 19ŽaklinaGLIBO:Riječisvrhavala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21AnaMARIĆ:Riječiiumjetnostkojadušuliječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

učilišteIvanLOVRENOVIĆ:Divkovićdanas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25MirkoMARJANOVIĆ:JandrićiAndrić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31VladoVLADIĆ:RecepcijaJohnaLockeauHrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49ZdravkoKORDIĆ:Šimićevotraganjezatranscendentnim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

mozaikAndreaŠUNJIĆ:Ulogafranjevacauočuvanjukulturnogblaga. . . . . . . . . . . . . . . . 101NikolaŠIMIĆTONIN/ŽaklinaGLIBO:Umjetničkaeksplozijaduha. . . . . . . . . . . . . 105AtifKUJUNDŽIĆ:NatalijaCimeša:balerine,portreti,aktovi,umjetničkiangažman. 108SegorHADŽAGIĆ:Isuviševedracrnakomedija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

čitaonicaNedžadIBRIŠIMOVIĆ:El-Hidrovaknjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113PerinaMEIĆ:Tkose(o)lakoriječilati-bilješkeopjesničkojzbirciPerePavlovića . 120MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ:Dvijeknjigezadobartekijednanostalgična . . . . . . 125SanjaKNEŽEVIĆ:Kućakaosvetomjestoiprostorpjesničkogasanjarenja. . . . . . 128fabijanLOVRIĆ:Ciljnesmijeopravdavatisredstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136MatoNEDIĆ:Dvijepjesničkeknjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

ljetopisMiljenkoJERGOVIĆ:ViceVukov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141IvanANđELIĆ:IvanLovrenovićnašsugovornik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144JosipMUSELIMOVIĆ:Ljudi,mjesta,događaji,probuđenasjećanja…. . . . . . . . . . 146MiraPEHAR:KronikakulturnihdogađanjauMostarusrpanj-rujan2011.. . . . . . . . 184

Motrištabr.61,časopiszakulturu,znanostidruštvenapitanja | 9

književna radionica

JevremBRKOVIĆ

Cio sam u tvojoj smrti

1.

Opraštajućiseodtebekazaosam:Ti,unekommetafizičkommagnovenju,Znašđeodlaziš,Alija,dragamoja,Neznamđesesatvogagrobavraćam!

SamoštosamzapočeoovupjesmuKakonaučitidaživimposlijetebe,IzPogrebnogzavodazovudaplatimračunZatvojusahranu!

Misliosam,štobiilogičnobilo,DaćešteračunezameneTiplaćati!

2.

Bilasiženabezkojenijesamznaodaživim,Nijesamumio,nijesamshvataoštoještoUtomnašemipaklijepomživotu:NajljepšemDoksunamsinoviodrastali!

TisipatničkiživjelaDabisejakneževskiponašao:BiotvojdukljanskiPrincPjesnika.BioiostaoJedanodOstroilovihsinova,unukaipraunuka.

10 | Motrištabr.61,časopiszakulturu,znanostidruštvenapitanja

3.

Svesamimao,svemogao,sveumio,IkaotvojDukljaninsamBelumonahinjuumanastiruŠasuobljubio,OstajućikodnjepodimenomMonahagrešnogDoroteja,IzApulijedobjeglogiznekedrugevjere!

ŽivjelismozajednuPasjuZemlju,Nepopasjinopovučjiipoljudskimučno.Živjelismo,vjerovalidaćetazemlja,Kaosvakaukletazemlja,jednombitiboljaOdonihštojestvoriše,Štokrvavihrukukrozpovijestprođoše!

Sinovimasmoiunucimadavalipamtećaimena,Izimenoslovaonenašezemlje,Štojojsedugoniimenijesmjeloizgovoriti!Izonenašezemlje!

4.

NikadanaroditeljskisastanakNašihsinovanijesamotišao.NikadaihnijesampitaoIzčegasudobri,izčegaslabi,Izčeganajodličniji!

Svejetobilosamotvoje,Inesamoto.

Svesibila:Imojasjenka,Imojavidarica,Imojamajka,Imojažena,VazdaspremnaDasveružnozataji,Dasamoolijepomzbori!


5.

Bilasiokuženaženaprognanogpjesnika,Prezrena,poniženaiprokazana.Zbogucijenjenogpjesnika,Zbogprognanog,Zbogprezrenog,VelikogizdajnikateProkleteZemljeKojanebipostojalaDa,izstoljećaustoljeće,Odmržnjeneživi!

Tadasute,Uzemljimojojitvojojinašihsinova,Naulici,doksizanovineišlaDavidiškakomepljuju,Kakosenameninadpljuvavaju,Štomisveiznaode,kakomeolajavaju,Kakozamnomlaju,Nazivaliimenimaštosamohuljeumijuizgovoriti!

IstojebiloDoksiđecidoručakkupovala,Doksiuškoli„S.P.“nasvakomodmorubilaosamljena.DoksusamotvojađecauučioniciSmjeladasvojojrazrednojkažukojulijepuriječ,Stidećisesvojihroditeljakakoomeniitebizbore!

ZavrijemevelikogodmoraUzbornicinikoporedtebesijedaonije!Siroticemoja!

6.

Kolikosisamogranica,ZaraćenihbalkanskihzemaljaprolazilaDabimeniizgnanomdošlaIdonijelaneštomalolijepogineštomnogoružnogIzzemlještomejeproćerala,izgnala,gonila,Poćernicuštojezamnomraspisala,DaseumjestonjeneizvinjavamOnimapočijemsuDubrovnikuNjenidivljaci,njeniepskiljudi,Njenidomoljubibogatihdomovautuđimzemljama,TopovimagađalidatajSvetiGradUtirintepretvore!


7.

Kadtidomadođoh,Samosimetinapragudočekala.Pjevalasiiplakala,kaodasinaženimo:VeseliseuDomDomaćine!

Znaosam,Svesamznao:Ikakosioboljela,Ikakosuzbogmeneglavuodtebeokretali,Ikakosiuspravnohodila,IkakosiBolestkrilaDabihsejaimaođevratiti!

Htjelisudatesude,DateizškolećilaknuŠtosiprvautojbezjezičnojzemljiUškolskidnevnikNjenogtajnogjezikaimeunijela!

8.

KadsunamnajboljikamenoresciVječnukućunačepurkamadovršili,Našubijelukulusdukljanskimpečatom,Vjerovaosam,govorioti,Daćutamoprijetebe,Daćešcvijećemnašukućuukrašavati.Donijelasipjadelupriganica,grudusira,Bocurakijeikamenorescepočastila.Uzprvučasusurekli:DajBožedaovadivotaodvječnekućeŠtodužepraznabude!

9.

AkonekoodunukastvarčicukakvuDanasunašemdomupomjeriSmjestađejebiladokjetebeudomubilo,Postajemčangrzljiv,sitničavisičijavstarac:Vratimstvarčicuđejebila,Takosvakogdanaponekolikoputa.


Svejetvojetamođejeibilo,Sve:šminka,ogledalca,četkicazazube,češljevi,priborzanokte,sapunzalice,Noteščić,olovkaitelefonskiimenik.Sve,Atekhaljinetvoje.

Kutijasnakitom,Kutijasvezomonimtvojimdavnim,Svejeđesigaostavila.Ibićedokmenebude.

10.

Jošutvojusobuneulazim:Starijisinjeuvečeprovjetrava,MlađiizanjegauđeDaseuvjerijelisvetamođejeibilo.UnucimisvakovečekažuDajenjihovabakananebu,Daseuzvijezdupretvorila,Daprepoznajuzvijezduizkojenanjihmotriš!

TvojeseladicenakomodiUtvojojsobineotvaraju.Nidvatvojaormančića,nimalabiblioteka,Niprašinusaslikautvojojsobinikonebriše:Imautojprašinineštoodtvogdahaiuzdaha,Imatvojihsnova!

Knjiga,Štosije,noćprijeodlaskaubolnicučitala,Idaljejenatvomestočiću,uzstonulampu,Svrpcomnastranicikadsiknjigusklopila,Nebiliočisklopila,nebilizaspala,Nebilibolovesnomprevarila!

Danezaboravim,Na139.straniknjigeMARINA(OdKarlosaRuisaSafona,PiscačuvenogbestseleraSjenkavjetra),Vrpcusistavila,Mislećidajedočitaškadseoporavljenavratiš.Marinajejošnatvomestoliću.

Jatakveknjigenikadanijesamčitao,Tijesiitakveionakvekakvejačitam.


11.

JutrosmiseučiniDasisesVelikepjacepunihcegeravratila:Svratasimeobradovala,prijenegositorbepometnula:„DošlesuMostarskeTrešnje,Bićeizatebeizađecu!“

đecasunašiunuci,anenašisinovi!

NavratimanašegdomaJošjetvojosmrtniplakat:Imaprijateljakojitise,Otvarajućivrata,tihojave,Kaodasivećkafupristavila.Ikadodlazejavetise,Kaodaihtipratiš.

12.

Samosutvojeočiviđelesuzeumojimočima:Bilojetofebruara27.1999.godine,NagrobumojemajkeGorke,Kadsamsevratioizosmogodišnjegizgnanstva.

Samotvojeočiiti.

DamejeGorkačulaiviđela;Ijetkobiizgrobakazala:Omekšaosi,Domašu.Ništanevaljaš,sine!

Višenemasvjedoka,nemaočevidacaDasam27.februara1999.godine,NaGorkinomgrobuuPiperimaPlakao,ridao,jektao!

Tebevišenema:Predrođenimepičarima,guslarimaispomeničarimaMogudaustvrdimDanijanikadanijesamzaplakao,Nikadazajektao,Zaridao!Ljuditvrdogsrcasamotvrdosrceuvažavaju.


Odavnoseukrivam,Morampredtakvima!

Nijesamzatobomsuzupustio:Stvrdleseneđeuočima,Nemogudakrenu,Dapoteku,Dalinu!

Neumijemdazaplačem,Aplačemise!Patnicemoja!

13.

Unašemsedomunesnalazim:Onespretim,kaodasamutuđem.Napadajumesvesamealeiutvare:Kidišuizzidova,izstvari,Iznoći,ponoćiipoponoći,Izsvakeprostorijeovogadoma,Zakojinijesamznaodajetolikoprostran,Tajanstven,uklet,punnekeopasnetišine!

Znaosamdapostojealeiutvare,Alinijesamvjerovao:Alesamštine!Utvarepustoši!AlemrakapodvelikimlusterimaUsvakojsobi!

Tvojekorakečujem,Dođemidaurlam,dazapomažem:Štoćusaovolikostvari,Saovolikoposuđa,Saovolikodetaljanepotrebnih,Saovolikomobilja,Saovolikoknjiga,slikaistarudija,Saovolikotonapapirauškrinjama?Okomenemnogosuvišnog,mnogonepotrebnog.Onajeosvemutomesveznala,Dokjenjebilosvejetonekogsmislaimalo!


14.

Štoćusovolikooštretišineusebiiokosebe,Saovolikosamštine?Razjedame,Mučime,Pretvarameučudovište,Kojeneshvataštomusedogodilo,Kojeseidaljesvakogjutradoćeruje:Brije,parfemiše,začešljava,Braduibrkovepoštucava,VodiračunaosvomizgleduSamodatebemrtvuneobrukam!

Znamštomisedogodilo,NikomenećudapriznamDasamvećciousmrti,Alijošneznamkakoseumire!

15.

Štoću,siromahtužni,saonolikimcvijećnjakomUvelikomprozorutvojeuzornekuhinje?Tojecvijetnivrt,bašta,kojasevećsuši:Dvadesetvrstacvjetova,odbosiokadokaktusa!

Štoćusvećuvelimcvijećemunašemdomu?Usvakomćoškugaeno,Uvazamastaklenimikeramičkim.UonojkristalnojŠtosamtijeondaizPragadonio,Triružetrajneodtugezatobomvenu!

Štoćustvojimlutkama,Stvojimmalimmedvjedićimanastočiću,Ionimvelikimmedomnaormaru?Štoćustvojimmajmunčićima,gorilama,psićima,Zečićima,slonovima,krokodilimaipticama?Štoćusonomukrasnomzmijomiznadtvogakreveta,Istajekaoonaštomeudjetinjstvupečila?


16.

Kadasiumrlasvesutvojelutkeoživjele:Ustaju,idupotvomekrevetu,sobi,postvarima,Toseoneodsmrtibrane:Hoćedasutvojeižive,kaodasitijoštu!čekajudaihpoređašđesubile,Dačujuonetvojeriječištosuihsvakenoćislušale!

KakoizvazaivelikogprozoraUklonitisvelotvojecvijeće?Zjapićepraznevazeipraznićoškovi,VelikitvojprozorBićesamoružnooknonebapuno!

Nekanašisinovitourade,Nekasejednomsvojojmajcizamjere:Nekaoniizkućeiznesutvojemrtvocvijeće!

Tvojelutke,igračkeizbirkekamenčića,Tvojemece,mede,mace,kuce,majmuneikozliće,Plišanumagarad,jednogcrnogbikaijednogcrnogjarca,ŠtosamtiihsjednogknjiževnogputovanjaDavnodonio,učiniodaponovodjevojčicabudeš,čuvaćudokseukrpenepretvore,SadsutoimojaplišanabićaSočimaodstaklenacauboji.

17.

Ostaluplišanufarmu,Sveonemede,mece,mace,kuceimajmunčiće,Slonoveimagarad,svaonaplišanačudovišta,Odnijećunekomdječjemvrtićukaotvojdar.

Plašimseodbićedaihprime,Njihovesulutkeiigračkedrugačije:NapritisakdugmetananjihovomtijeluPlastičnom,ljigavouglancanom,Znajudasesmiju,govore,cičeicijukću,Znajudaurličukaodaprašumudozivaju!


18.

Nekasveostaneđeje,Nekaistruli,nekaseraspadne,Nekaseustarudijuplišanupretvori.TojebiotvojsvijetUkojinikadanijesamulazio.KakosesadaoslobodititortureTvogasvijetauraspadanju?


DraganaVUčIĆ

DankadjeBogotkriosvijetiligreškauudžbeniku?!Imam31godinu.Ijošsenisamnaviknulanačinjenicudapostojim.Nazemljiživečudesnabićakojaserazlikujusamopojednome:jednisusenaviklinapostojanje,druginisu.Trećineznajudapostoje.Samoprolazezemljomirazgovarajuuglavnomovremenu.Pogađajukakvobimoglosutrabitivrijeme.Kiša,sunce,vjetrovi..Dobrojedokčovjekpogađavrijeme,lošejekadvrijemepogodičovjeka.Pročitalasamslučajnouudženikupovijestizapetirazred:GrcisuračunalivrijemeodOlimpisjkihigara.RimljaniodosnutkagradaRima.ŽidoviračunajuvrijemeotkakojeBogotktiosvijet.Molim?!Bogotkriosvijet.Bogot-kri-osvij-et.Točnotakojepisalo.Pročitampetputadaseuvjerim.Destputa.Moradajetiskarskagreška.Ali,samomalo.Ovoimasmisla.Značitako.BogkaoKolumboplovioiploviooblacimakad,gle!Tamodoljenekazemlja,nekisvijet,nekistvorovikojiplaču,smijuse,pužu,lete..Talekcijauudženiku,moždanečemipuči.Krenemanalognozaključivati:Aha!bogjeotkriosvijet.Dakle,moradajeotkrioičovjeka.Akogajeotkrio,značidamuječovjekbioskriven.Ačovjekjeotok.Idoplovibogdotogotoka.Usidrise.Zabodezastavicu.Itojeto.Itektadaječovjeksaznaodapostoji.Kadgajebogotkrio.


Iotadasečovjeknavikavanavlastitopostojanje.Dokganenestane.(Imoždatektadautomništavilusvoganestankaotkrijeionboga.)


ŽaklinaGLIBO

RiječisvrhavalaDUH

Sasmetlištariječiveličineplanineprovirinekistihkaomišizrupicesrca.Ijazaboravimsavotpadsvijetazurećiubojažljivoprotrčavanjeduha.

NAŠA TAJNA

Tiznašajaslutimgovorišmistihovimatajnupjesmuonekimdavnimsnovima.JaznamatislutišriječistisnutihusanabezglasnesagoveotkanemislimaTislutiš.Jaslutim.Tiznaš.Jaznam.Mi!

MAGIČNO KLUPKO

Osjećamnitkojupletešpogledom.MisaoispletenihnitiVraćamtinatragLinijomnašegagledanja.Osjećašlimiriskojijesasobomponio.OsjećajPletivomagičnosanjanizagrljajklupkopogledadrhtavaželjadodiradokpletivonasgrijeovijatoplinasmanjujelinijupogleda.

MUDROVANJE

SmisaoPravogodabiraPostatću,možda?AkozavaramsmisaoprolaznostiOsmjehujućisedarovanomkrinkomBogusmislauspjeha?PonosnoćustajatiJa-pragmatičnanakazaUdruštvunadljudi?Asmisaopravogasmisla?


KAO MORE LJUBAV

Smirenapučinamiromzrači.OdlutalistihoviutihnulaglazbalovoraimorakamenaivalaIsvenijemostojipotpunobezglasaslutinekusnaguslamkusvogaspasaVrijemenosičežnjuprobuđenogjutraporukuodpjeneumivenogžalaivraćasenatragushićenostihomtekspjevanepjesmesvrhajednogvalaKaomoreljubav

SUSRET

NakrajujedneuliceStojijednokrižanje.OdnjegavodejošdvijeSamojednogasmjera.JednomkoračamjaDrugomsvakogadanati.VjerojatnostnašegasusretaZavršavananjihovimkrajevimaGdjenemanovogakrižanja.

SAMA

Tržilasam,čekalanekog.Tražila,odustajalaiponovnozapočinjala.I,nakraju,nasamomkraju,stvarnomkraju,onomkrajushvatilaznačenjastarihizrekadasiuvijeksam.Kraj.

SPOZNAJA

JasnaPlitkaProzirnaiSama.Bezdubine,oklopimaskrivene,prestrašeneistine,prošetalajemisaoukaputusjelanaklupuusjeniborapokrajmoragledajućinapučinigolusebe.


IGRATamogdjeprestaježeljazapravdomikadajezaistinuprekasnoNaputunakojemtenisuprepoznalinegosisamlutaoprepundopuknućaPočinjeIgranarubu

RAZDVOJENI MOREMSv. Roko u PučišćuSvatkonasvomotokuudišemirissmoleipitastareborovesanjajulionisnoveŠtomisletajnisvjedocikadimseispodkrošnjeskrijunevinimladiljubavnicikradućipoljupceprveIlikadseukrošnjuzagledajuTužniNevoljniŠetačimislećinaljubavkojusunekadadavnopodborovimakralimirisalismolomljubaviioovomeštosadaživebašništanisuznali

MORE

PoglednavaloveštoodnosemisaoSuncu


AnaMARIĆ

RIJEČI I UMJETNOST KOJA DUŠU LIJEČI

ImajednačudesnazajednicaKojajestvorenaDausrećiSvakogpojedinca.UtojzajedniciZnanjeikreativnostSuspojeniKakobiSviljudibiliObrazovaniiispunjeni.OvazajednicacijelaSastojiseOddvaNajvažnijadijela.TosuRiječiiUmjetnostkojaDušuliječi.UmjetnostnamSdivljenjemopisujeLjepoteživota,DokbiBerriječiNašživotBiopotpunaBijedaigrozotaSkladriječiIumjetnostiNajvažnijejeDioovečudesnezajednice,KakomiljudiNebismobiliPotpunepropalice.

RiječiumjetnostVažnesuZasveljudeJeroneSrećuiispunjenjeUnamabude.OnebogateNašuspoznajuIdaNijenjihMibismoBiliprosjaciKojipootpaduZahranomtragaju.VažnostnjihovaMoradoprijetiDosvijuvas,NebipratioNeznanjaglas.PridružiseOvojčudesnojzajedniciInemojDateNištaspriječi,JertkoMožeodoljetičarimriječiIumjetnostikojadušuliječi.


učilište

IvanLOVRENOVIĆ

DivkovićdanasHtjelabiseposebnamoćimaginacijeiuživljavanja,dasebaremnaslutikakojeto

moraloizgledatikadaseuprvimdanimasiječnjagodine1611,prijeravnačetiristoljeća,sarajevskikapelanfraMatijaDivkovićpúti izLatinlukasarajevskogaudalekeMletke,prekomora.Nijedamujetotuđinasasvim,svojeješkolenekadučiouItaliji,moždabašuMlecima,alisadaidetamosglavompunomdrugihplanovaibriga.Nosisvojru-kopisNauka krstjanskogana„jezikuslovinskomekakoseuBosnigovori“,ispisanonimtipomćiriličkogapismakojejeuBosniuobičajenoodavno,dagatiskanakodmletač-kogaknjigara PietraBertana,aneznaštoćegatamodočekati,kakoćeobavitiposao,hoćelisesnaćisaslovimakojetrebaiztemeljarezatiilijevati,iuopćescijelomtomtipografskomiknjigarskommeštrijom,tekakolićese,potom,stovaromknjigavratitiusvojuturskuBosnuiuSarajevo,kakoćenjegovtrudiradbitiprihvaćeniodmecenasarajevskih,odbraćefranjevaca,inajvažnije–odpukakojemusuprvenstvenonami-jenjene...Jer,nikadadosadtakvoneštouBosninijeniviđenonipokušano:tiskanaknjiganajezikukojimnarodgovori,slovimakojamunisunepoznata!Godinaje,dakle,1611,izmeđuTurskeiAustrijevladamirkojisusultanAhmedI. i

kraljRudolfsklopiliprijepetgodinauŽitvi,upravaBosanskogapašalukajeuBanjojLuci.TamosjedibeglerbegMustafa-pašaKuršumdži,tojestOlovčić,posvemusudećibližiDivkovićevzemljak,rodomizOlova,panamjemoždadopuštenozamišljatikakofratruitoidenarukuupribavljanjudozvolaiputneisprave,jol-teskere,damožeslobod-noputovatiuLatine,uneprijateljskukršćanskuzemlju....OstavljamvasovdjenatrenutakupokušajudazamislimofraMatijusnjegovimru-

kopisimanegdjenavučljivimzimskimbosanskimputovimaizmeđuSarajevaiTravnika,KupresaiLivna,kakoseprimičesplitskojluci,odaklećelađomuMletke.Vratitćemomusemalokasnije.Danas nemanikoga tko se neće složiti s tezomda je rađanje svjetske civilizacije

omogućenoizumompisma:tomsposobnošćudasvojnajuzvišenijidar,darjezika,vjer-nopreneseuapstrakcijuslova,pisma, i takogaučini trajnofiksiranim,nepodložnimvremenuizaboravu,čovjekjeučiniosudbonosnikorakuvlastitomeuzdizanjudobićaduhairazuma,sistematskogamišljenjaisređenogapamćenja.Ustarinskimterminima


izražena,aprimijenjenanapovijestcivilizacijemeđuSlavenima,osobitoJužnima, tadistinkcijaizmeđubarbarstvaiciviliziranostistojisasvimpreciznoopisanavećuglaso-vitojfilološkojraspravimonahaHrabraiz10.stoljećakadatumačiprekretnoznačenjećirilometodskogaizumaslavenskogaalfabeta:„PrijeSlavenineimahuknjiga,negocr-tamairezamačitahuigatahu,budućipogani.“Trebalisuprotećivjekoviimilenijiodstvaranjapismauraznimoblicimaširomstaroga

svijeta,dokseuzapadnoevropskojcivilizacijinijepolovicom15.stoljećapojaviosljede-ći,skorojednakotakorevolucionaranizum,kojićecijelunarednupolmilenijskuepohu,svedo jučerašnjerevolucijemikročipa ipojavekompjutora i interneta,označitikao-Gutenbergovu.Biojeto,znamo,izumpomičnihmetalnihslovaitiskarskogastroja,skojimaserađa„umjetnostmultioriginala“,serijskihotisaka,tojest,vještinatipografijeiumjetnostgrafike.Starodobaprepisivačkogaumnožavanjaknjiga,držanogaunajstro-žemmonopoluvjersko-političkihsredištamoći,uzmaknulo jepreddobommasovneproizvodnjeknjige,asnjomeidobomvelikedemistifikacijaidemokratizacijeznanja.UposljednjojrečenicimonumentalnogaromanaBanket u BlitviKrleža,najvećiEuropejacnašeknjiževnosti,uustasvojemujunakudoktoruNielsenustavljamisao:„Kutijaolov-nihslova,[...]atonijemnogo,[...]alijejedinoštoječovjekdodanasizumiokaooružjeuobranusvogljudskogponosa.“ProtestantskareformacijauEuropiu16.stoljećudonijetćejošjednugolemu,prevrat-

nunovost:idejuiuskoroveomaraširenupraksudasesvetitekstoviimajuprevoditiacr-kvenobogoslužjeobavljatinaživim,narodnimjezicima.IzmeđuteidejeiGutenbergovaunapređenjatipografskevještinedogodilaseepohalnapodudarnost,nesamovremen-skanegoipovijesno-duhovna:posredstvomnove,„crneumjetnosti“kakosujezvali,postajusveteknjige-prevedenenanarodnejezike-dostupneširokimslojevima,pasei„svetoznanje“nanekinačindemokratizira...Nijenaovomemjestunaodmetpod-sjetitidasuutomgigantskomreformatorskompokretu,kojijetrajnoizmijeniokulturnoliceEuropeizapadnogasvijetauopće,naveomaistaknutnačin,baškaoprotagonisti,sudjelovaliljudisnašihstrana–Slovenci,poputPrimožaTrubara,začetnikaslovenskepismenostiiknjiževnosti,iliHrvati,poputMatijeVlačićaIlirika,latinskiflaciusa,velikogaeruditaireformacijskogteologaurangusamogaLuthera,posvomeučenju,flacijaniz-mu,protestantskidosljednijemuiradikalnijemuiodLuthera.AprotestantskatiskarauUrachukodTübingena,kojomjerukovodionjezinvlasnikhrvatskiplemićIvanUngnad,do1565.godineproizvelajetridesetrazličitihknjiganahrvatskomjeziku,tiskanihnatripisma–glagoljici, latiniciićirilici,upreko25.000primjeraka!Uslovensko-hrvatskomprotestantskomkruguoko tiskareuUrachu razmišljaloseosvemuslavenskomsta-novništvupodotomanskomupravom,pasuzbogtogatiskaneićiriličkeknjige,čaksurazvijaneutopijskeidejeopolitičkomsuzbijanjuTurskeputempridobivanjamusliman-skogastanovništvazaprotestantizam.NakonciluuTridentu,kojijezapočeo1545,Rimskacrkvaosmišljavaizapočinjedu-

goročnuisveobuhvatnuprotuakcijuvlastiteobnoveioporavkaodduhovnihaliitekakoizemnihipolitičkihgubitakakojejojjenanijelaprotestantskareformacijauEuropi.Koin-cidentno,aliuzneodoljivemogućnostisimboličkihučitavanja,istegodinekadasezavr-šavaTridentskikoncil,1563.,rodioseuseluJelaškeuolovskomekrajuMatijaDivković.UsvojemubosanskomvjerskomkrajolikuDivkovićsesprotestantskomreformacijom

nijemogaosusresti,paniprotivnjeboriti,jeronaosmansko-islamskuBosnunijemogla


zahvatitiniunajmanjojmjeri.Nadoktrinarnoilibilokakvodrugosuprotstavljanjeisla-mu,kaodominirajućemvjersko-ideološkomelementuuteokratskiustrojenomCarstvu,nijesemoglonipomišljati,aborbaspravoslavljemišlajedrugim,sasvimpragmatičnimlinijama–krozstalnookapanje izmeđupravoslavnihvladika i franjevačkihstarješinapredturskimsudovimauvezisjurisdikcijskimovlastima.ZatouDivkovićevuspisatelj-stvunemadoktrinarno-teološkekontroverzije ipolemike,štosuglavneoznakestila imetodeueuropskojliteraturi,jednakoreformacijskojkaoiprotureformacijskoj.AkozasveštojeDivkovićusvojemuspisateljsko-izdavačkomradučinioipakmožemorećidajebilousnažnomesuglasjusosnovnimtridentskimduhomkatoličkeobnove,alinanačinposvedrukčijiodonogaueuropskimzemljama,toproizlaziizstubokomrazličitihvjerskih,političkih,sociokulturnihokolnostiukojimajenjemuinjegovimfranjevačkimsljedbenicimadanodaradenaučvršćenjukršćanstvaikršćanskoganaukauBosniposmjernicamaTridentaipoknjigamaglavnihzapadnihpisacacrkveneobnove–Bellar-mina,Herolta,Ledesmeidrugih.UjednojstvariDivković,icijelikrugfranjevačkihpi-sacakojisenanjeganastavljaju,ipakjesuživisudioniciipraktičarinovogaeuropskogduhaštogajepokrenulaprotestantskareformacijaajednakozdušnoprihvatilaikato-ličkaobnova,shvaćajućidajedinotakomožeuspješnopariratiprotestantskimprotivni-cima.Riječje,kaoštosmovidjeli,opotpunojpobjediidejeoširenjuknjigananarodno-mejeziku,čemusepridružujeinovisustavobrazovanjaikulturno-znanstvenogaradauopće,osobitopodvodstvomisusovaca.Jedanodnjihuovakvojprilicinesmijeostatinespomenut.TojeDivkovićevneštomlađisuvremenikPažaninBartulKašić,tvoracprve„ilirske“gramatike,autorprvoganašegprijevodacjelokupneBiblije,začetnikprvenašejezične standardizacije širegaobuhvata zasnovanena „jezikubosanskome“, teolog,pisac,misionar,čovjekkojijevišeputaproputovaoBosnu,Srijem,Slavoniju,Beograd,ikojijepapamauRimupodastiraoposlaniceopotrebizanovim,mirnimiblagotvornimnačinomrješavanjavjekovnogantagonizma ineprijateljstva izmeđuTurske iEurope,izmeđuislamaizapadnogakršćanstva...UDivkovićevodoba-drugapolovica16.iprvadesetljeća17.stoljeća-otomanska

Bosnanijeonakvakakvusipootrcanimstereotipimapredočavamoizkasnijihvremena,nakonvelikogaporazaOsmanlijapodBečom1683.godine,kadaTurskagubiteritorijeisnaguigraditeljskizamahiulaziuduguitrajnukrizu,akršćani i franjevciuBosni,nakonkrvaveekspedicijeEugenaSavojskogakrozBosnusvedoSarajeva1697.godi-neimasovnogaegzodusaustrahuododmazde,gotovodaprestajupostojatikaode-mografskiikulturnifaktor.Umnogomurazličitoodteslike,razdobljekojesepoklapasDivkovićevimživotompadaneposrednonakonsmrtisultanaSulejmanaZakonodavca,igeneralnouzevšivrijemejepolitičkeiekonomskestabilnosti,tepravnogasređivanjaživotauCarstvu,kaoiintenzivnijegauspostavljanjatrgovačkihidrugihvezaseurop-skimdržavama,afranjevačkaprovincijaBosneSrebrenaširisvojepastoralnoikulturnodjelovanjemeđukatolicimaraznihnacionalnostinaogromnomeprostoruodDalmacijedoTransilvanije,odUgarskedoAlbanije iBugarske.Kroz16.stoljeće,s intervalimapovremenoga žestokog proganjanja katolika i franjevaca, na primjer, za prvoga na-mjesnikovanjaGaziHusrevbegaod1520.do1526.godineivelikihturskihosvajanjauHrvatskojiUgarskoj,smjenjujuseintervalimiraizaštićenosti,podistimHusrevbegomudvanjegovasljedećamandataod1526.do1534.iod1536.do1541.godine.Kadaselokalneprilikeponovnopogoršaju,sultanMuratIII.1586.izdajeposebanfermano


zaštitikršćana,aondaopet,nakonvelikogaporazaturskevojskepodSiskom1593.iudugomeratuposlijetoga,nastajunoviprogoni.MiruŽitvi1606.ponovnodonositrajnijezatišjenameđunarodnomiunutarnjemplanu–tojeonorazdobljekojesepo-klapasnajplodnijimgodinamafraMatijeDivkovića.Kada,pak,1622.godinejanjičarisvrgnuiubijusultanaOsmanaII.,nastajezatrenutakopćebezvlađeinered,ukojemustradavajuifranjevciikatoliciuBosni.PodsultanimaMustafomI.iMuratomIV.,zbogčestih lokalnihneprilika, franjevci1625. i1627.dobivajuposebnefermanekojimasedopuštadanosegrađanskoodijelo,jašukonjeipašuoružje,dabisezaštitiliodnasil-nikaibezakonjaka.Urazdobljudo1635.stanjesevidnopopravljapaćekroztovrijemeznačajnoporastibrojkatolika,franjevacainjihovihsamostana,aliseprilikeubrzoopetpogoršavaju i postaju sve teže za vrijemeKandijskoga rataOsmanlija sMlečanima1645.do1669.godine.Usvimtimoscilacijama,međutim,jošuvijekseodržavajubrojnifranjevačkisamosta-

ni,aodosobitevažnostijepostojanjejakogagrađanskogkatoličkogslojaugradovima.Titrgovciiposlovniljudi,poputonihsarajevskihGrgurevićakojimaDivkovićposvećujesvojNauk krstjanski,njegujuposlovnevezenadalekimrelacijamaodCarigrada,Jeru-zalemaiDubrovnika,doBeograda,RimaiVenecijeipojavljujusekaomecenezavjer-skeikulturnepotrebeufranjevačkimsamostanimailiturgijskimprostorima.Svegaćetoga–poputkakvemalebosanskesociokulturneatlantide–netragomizauvijeknestatinakonBečkogaratanasamomekraju17.stoljeća.UDivkovićevodoba,dakle,vjerskeikonfesionalneprilikeuBosnisupodložneopćim

političkimiratnimokolnostimaizakršćanenisuuvijeknajpovoljnije,alitojejošuvijekvrije-meukojemusredišnjavlastdobrofunkcionira,iukojemusedržidozakonitostiidopravā–danasbismoreklimanjinskih-utemeljenihnazakonskimispravamaipovlasticama.Usvakodnevnomživotu iu formamaprofanekulturedodiri ikomunikacijameđupripadni-cimarazličitihvjeraas istim jezikom isličnimživotnimpotrebamasigurnosunormalnapojava, ina tojseosnovistvaranekineformalnisustavobičajnihodnosasodređenommjerommeđusobnogarazumijevanjaiuzajamnogaprihvaćanja.Uduhovno-intelektualnojsferi,pak,toganema,jersmodubokoupredmodernomvremenu,ukojemujeovasferačvrstozatvorenaureligijskeokvireivjerskiekskluzivizam.Torezultirapojavomdanatrimareligijsko-konfesionalnimpoljima,odnosnočetirimaakopribrojimoižidovsko-sefardskure-ligijsko-etničkuzajednicu,postojiduhovno-intelektualna ikulturnadjelatnost,alinikakvihdodiranirazmjenemeđunjimanemanitimožebiti.ZailustracijudobronammoguposlužitifraMatijaDivkovićineštomlađiMuhamedHevaiUskufiiztuzlanskogakraja.Obojicasupis-ci,školovaniljudi–jedanuItaliji,naZapadu,drugiuTurskoj,naIstoku–obojicuzanimajuvjerske,nabožne,moralneteme,živeuistomevremenuiprostoru,aliiznjihovihtekstovaiiznjihovogadjelovanjanemožeseninaslutitidaznajujedanzadrugoga,odnosnozaonoštojedanidrugipišuimisle,nitidaihtonabilokojinačindodirujeizanima.JedinosekodHevaije,uonomepoznatompjesničkomproglasuPoziv na viru,javljarefleksodnosapre-madrugima,akoidobronamjeran,aonosvakakozasnovannaprozelitizmuieshatološkojisključivosti,tojestnaidejidaizvan islama nema spasenja,jednakoturobnomkaoštojeturobnaidoktrinadrugestrane-daspasenja nema izvan Crkve,tedasuslogaimiranživotmogućisamoakosmosviiste,jedine pravevjere.Kakosmovidjeli,BosnaDivkovićevavremenanašlase,skupasmnogoširimprosto-

romotomanskogaBalkanaislavenskogaistoka,ufokusuobnovljenogaipojačanog


interesaRimskecrkve,snamjeromdanatojstraninadoknadionoštojeusudarusprotestantizmomizgubilauEuropi.Uizraditihnovihstrategijaobnovljenojeklasičnoantičko ime Illyricum, Ilirik, spreinačenim teritorijalno-političkimsadržajem, kojimseucrkvenomepojmovnikusadaoznačavajusvezemljeikrajeviBalkanaukojimaimakatolikailinakojeseračunakaonamogućiprostorsjedinjenjasistočnimcrkvamaapodvodstvomRima.Ovdjejeneizbježnanapomenadajeumodernodobahrvatskacrkvena i nacionalnahistoriografijapojam Ilirika i atribut ilirski sinonimno izjednačilashrvatskimnacionalnim imenom iprostorom i takoga ideološki suzila,asadržajnoosiromašila.VelikaakcijakatoličkeobnovenaBalkanu,akoizrimskeperspektiveinijerezultirala

nekimvećimostvarenjimaprimarnihcrkveno-političkihciljevaiplanova,donijelajezanašujezično-literarnuikulturnuhistorijukrupneplodoveneprolaznevrijednosti.Divko-vićkaozačetnik,injegovinastavljačiu17.i18.stoljeću,stvorilisuubosanskohercego-vačkojpovijesticijelujednuknjiževno-jezičnuikulturnuformaciju,paprofesorMidhatBegićsasuvremenogaknjiževnohistorijskogstajalištaDivkovićadefinirakao„uteme-ljitelja kako bosanske franjevačke, tako i, moderno rečeno, cjelokupne književnostiBosne iHercegovine“.Divković injegovisljedbeniciprevode,prerađuju ikompilirajuopsežnueuropskuteološkuliteraturu,služeseiknjiževnimradomdubrovačkihidal-matinskihpisaca,anjihovknjiževnidariuspjehmožesemjeritipremastupnjupripovje-dačkeživostiiuvjerljivosti,kojakodDivkovićaznabitinarazininajvrsnijegaknjiževnogpripovijedanja.Njihovakulturnazaslugaje,izmeđuostaloga,iutomeštosuubosanskiliterarniikulturološkihorizontuvelimnogemotive,toposeilikoveizeuropskeknjižev-nosti.Njihoveknjigesubilejedinopučkoštivotogavremena,doživljavalesumnogaizdanjaibrojnekasnijeprerade,tesusedubokoukorijenileukolektivnompamćenju.UpovijestiknjiževnostiBosneiHercegovinespisateljskapraksakojujezačeoDivkovićutemeljila je najvažnije književne žanrove i prozodijske obrasce: umjetničkopripovi-jedanje,dramskidijalog,versifikaciju,diskurs rasprave ieseja. Iu jezično-standardi-zacijskomipravopisnompogleduDivkovićpostavljatemeljejednomudalekosežnomprocesu.Jeziknjegovihbesiedaječistbosanskiijekavsko-ikavskigovor,aliDivkovićneostavlja„prirodni“govorusirovomobliku;ongasveomarazvijenimosjećajemmjerenastojioplemenitiiučinitigipkijimtakoštousvojbosanskijezikintegrirasvehrvatskeknjiževno–jezičnetradicije:slavonsku,dalmatinsku,dubrovačku, te takostvara idiomvišegaredaidometa,prihvatljivirazumljivnacijelomeštokavskompodručju.Napokon,uhistorijipoputbosanske,kojaustarijimrazdobljimagotovodauopćene

participiraugutenbergovskojcivilizaciji,fraMatijaDivkovićfigurirakaojedanodpioniraina tompolju.Doduše,uGoraždu je između1519. i1523. radilamalapravoslavnatiskaraukojojsubraćađurađiTeodorotiskalitrivjerskeknjigenacrkvenoslavenskomjeziku,posliječegajenjezinradugašen.Također,prijeDivkovićauMlecimasu,kolikosedanaszna,tiskanedvijemaleknjižicebosanskomćirilicom–1571.Libbelus calen-dariumi1578.prijevodLedesmovogkatekizma.No,Divkovićjeprvibosanskitipograf,urednikiizdavačkojitajposaoradisustavno,usavršavajućisvenjegovelikovno-grafič-ke,pravopisne,tehničke,knjigovezačkeaspektepremapotrebamabosanskogapukaijezika.PoslijeintenzivnihalibezuspješnihnastojanjafraIvanafraneJukićapolovicom19. stoljećaokopokretanja tiskareuSarajevu,Bosna iHercegovinaće seu „Gute-nbergovugalaksiju“uključitiprviputusvojojhistorijitek1866.godine,kadabosanski


namjesnikTopalOsmanpašadajekoncesijuIgnjatuSopronu,tiskaruizZemuna,dauSarajevupokreneVilajetsku štampariju.NakonprvogaboravkauVenecijiraditiskanjaNauka krstjanskoga1611.godine,Div-

koviććesejošjedanputotisnutiuItalijupoistomeposlu,tiskanjusvojegaživotnogdje-la,Besieda Divkovića svrhu evangelia nedieljnieh priko svega godišta,idrugogaizdanjaNauka krstjanskoga.NajprijećeuRimu1615.godinepribavljatidozvole,asljedećego-dineuVenecijiraditisvojslagarskiitiskarskiposao,većposvesavladaniusavršen,natimdvjemaknjigama.Tadajeonpedesetogodišnjak,očijojprethodnojbiografijiimamovrlomalopodataka,kaoštoihmnogovišenemaniizkasnijegarazdoblja.Znamoda,nakonsarajevskogakapelanstva,uKreševu1612.iuOlovu1614.pišeBesiede,daje1623.lektorusamostanuuGradovrhu(Tuzla).ZadnjijepodatakizsutješkogaNekro-logija–dajeumrousamostanuuOlovu1631.Tojeuglavnomsveštoznamooživotuovogaknjiževnogazačinjavcaivelikana....AkosmojošumislimasfraMatijomnanjegovuprvomputuuMletke,možemo

gazamisliti,recimo,kakojestigaonasamkrajBosne,uKlis:istovariojesvojezave-žljajedaosobljekliškogadizdaraikadijeprovjerištoontonosiipronosi,svejetovećobavljeno,njegovesuispraveuredne,nijenađenanikakvasmetnja,ionsespremanakonakukliškomehanu,paćeranojutromuSplit.Sadastojinaonojvisokojzidiniiznadvrletnestijeneivrtimuseuglaviodširineidubine:nadalekouokrugsvudasamootvo-renprostor,beskrajanhorizont,apodnogama,dubokodolje,naziresesvjetlinamoraimrkiobrisiotoka...Ništaneznamo,nitiištamožemoznati–kakvemisliobuzimajufraMatijuutomčasu,sBosnomzaleđimaastimgolemim,prostranimsvijetomkojiseotvaraprednjimkaozoviizazov.Sveštonamjedanodaznamo,tvrdoipouzdano,tosufraMatijineknjigeičinjenicadaihjeišaosam,svojimrukama,pravitiisamdonosiouBosnu.IpodatakposlijefraMatijinaživota–dasunjegoveknjigeunaroduimeđufranjevcimačitane,slušane,učenenapamet,ponovnoizdavaneipretiskavane,drugoizdanjeNauka krstjanskogaiz1616.godinečakudvadesetipetizdanja,svedodubo-kouosamnaestostoljeće,tesuodredilecijelijedanposebnibosanskitipreligiozitetaijezično-izražajnetradicije.


MirkoMARJANOVIĆ

JandrićiAndrićAutentični Ivo Andrić u izuzetnoj knjizi Ljube Jandrića

SažetakPunihjesedamgodina(1968.-1975.)LjuboJandrićusvojojknjizi„SaIvomAndrićem“

portretiraovelikogapisca.Nijetoprestaočinitiniosme1975.godinesvogasusretanjasnjim,učijihjedvaipolmjesecapreležanihbezsvijestiubolniciprenioitrinaesttakvihAndrićevihdanaizprethodne1974.Od17.listopada1968.do13.ožujka1975.JandrićjesAndrićembioonoštojeJohannPeterEckermannbiosJohannomWolfgangomGoetheom,MaxBrodsfranzomKafkom,PredragMatvejevićsMiroslavomKrležom,injimasličnim.UtomejerazdobljuJandrićuulozistrpljivogslušateljasvogamudrogsugovornika,

kojibilježisveštogakarakteriziraikaočovjekaikaopisca,ikaointelektualca,diploma-tu,političara,zaljubljenikauBosnu,njezineljudeinjezinupovijest.JandrićevaknjigatakopostajenekavrstaportretaAndrićevaunutarnjegživotaiportretanjegoveumjetno-sti,autentičanizvornikgotovosvihsadržajanjegovogljudskogistvaralačkoglika.Odsvogasugovornikazapisivačuzimasveštomuonponudiušetnji,uzkavu,naraznimmjestima,inastranicamasvojeknjigesvetočuvakaoposebandar.

Ključne riječi:Jandrić,Andrić,susreti,zapisi.

Kako je nastajala ova knjigaSličnodrugimpoštovateljimaAndrićevepisaneriječi,iJandrić1ječestorazmišljao

omogućemsusretusnjim.„Najposlije,godine1963,kadjeononotrebalodaputujeuVišegrad,gradsvogadjetinjstva imladosti,dabi sazemljacimapodijelio radostlaureata,jasamse,ustvari,prviputusvomživotusreosAndrićem,nabliskomod-stojanju,onakookomuoko,štobisekazalo,aliitajsusret,poduprtslučajem,zbiosenakratko,ija,pokolebanislab,bijahsklondapovjerujemkakosuputevikojivodepremaautoruNa Drini ćuprije,Travničke hronike,Gospođice,itolikihdrugihknjiga,

1 LjuboJandrić je rođen11. listopada1934.godineuVelikojŽuljevici,BosanskiNovi.Umro jeuSarajevu26.studenoga1990.Završio jestudijknjiževnosti ihrvatskosrpskog/srpskohrvatskogjezikanafilozofskomfakultetuuSarajevu.RomanPrah i pepeoobjavioje1971.godine,uizdanjuVeselina MaslešeuSarajevu.PrirediojeknjiguAndrićevihEseja i kritikakojujeobjavilasarajevskaSvjetlost1976.godine.RomanJasenovacobjavioje1980.,drugoizdanje1981.godine,obauizdavačkompoduzećuSvjetlost,uSarajevu.ObjaviojeisvojepoznaterazgovoreSa Ivom Andrićem, Srpska književna zadruga,Beograd,1977,Veselin Masleša,Sarajevo,1982.


zamezauvijekipotpunozakrčeni“.2TosedešavauvrijemeJandrićevapremještanjana radnomjestouRepublički sekretarijat zaobrazovanje, nauku i kulturuSRBiH,naresorkulture,uvrijemekadaAndrićudvanavratanovčaniiznossvojeNobelovenagradedarujeupravoinstitucijiukojojJandrićdobivaresorkulture,„sajednomje-dinomželjomdasetasredstva’korisnoupotrijebe’zarazvojiširenjemreženarodnihbibliotekauBosniiHercegovini“.3Osnovanjefondzatunamjenu,skojimjeAndrić„nastojaodaodržišto jemogućnoaktivnijiodnos“,azahvaljujući tojnjegovojbriziJandrićputujeuBeograd,ustandarovateljauuliciProleterskihbrigadabrojdva,tadaibezpomislidabi„mogaoštogodzabilježiti,kakvuAndrićevumisao,rečenicu,pri-mjedbu,sadržajanegdote,ilitakonešto“.4Malo-pomalo,susretiJandrićasAndrićemsemnože,željaprvogdaihzabilježisvejeizraženija,alijeonajednakoispunjenaistrahom.„Ovajumjetniknijebiojedanodonihkojiselakopovjeravaju“.5„Akadjeon,uprkossvemu,postaodarežljivijispozivima,ukazalamise,najzad,dobrazvijezda,“zapisujeJandrić.6„Uzdržanusvemu,ponajvišeurazgovorimaosebi,Andrićjesne-štomanjeotporaprihvataodijalogosvomknjiževnomdjeluitoje,nemasumnje,bilajedinakapijakojajevodiladoumjetnika.Pasmopotomstalidasebavimoidrugimpiscima.Onmijepolako,bezželjedapokazujeilinamećesvojsud,predlagaodačitamdjelaAnrideMonterlana,HariMartinsona,EjvinaJonsona,MargeritJursena-rove,RožeMartenadiGara,IljeErenburga,Viljemafoknera,francaKafke,AgnasaVilsona,AndrejaPlatonova imnogihdrugih.Onjesvata idrugadjela,manje-više,čitaouoriginaluinjegovizanimljivisudovionjimazaslužilisumakardabuduudaljeniodzaborava“.7

UpočetkuseJandrićnijemogaopredAndrićemoslanjatinaolovkuipapir,jerpredpiscem je jednakostrahovaoodnjegovasaznanjadabilježinjegovemisli.Oslanjaosenamemoriju,ondamuje,ipak,moraopokazatiisvojubilježnicu.Andrićjereagiraoiznenađeno:-„Sadajošito?-Ovojezamojudušu!–požurihsopravdanjem.-Paštavizapravosmeratestim?-Radbidaponešto,svašimdopuštenjem,unesemusvojubilježnicu.-Tamanposla...padatopadnenovinarimaušake.-Ne,neće.Velimvam:tojesamozamojudušu.-Nemojtemesadapodstarostnavoditinastidisramotu.-Htiobih,vjerujtemi,daodagnamsvakuvašusumnjuutompogledu.Mojajena-

mjeradaponekupojedinostzapišem,dajeostavimusvojojarhivi;pomenćebitivaljanostaneliugranicamaobičnosti,iakosebudemtrudiodanigdjeneidemispodilimimovašeriječi.-čuvajtesevidanepođeteiznadnje.Znate,jasamseuvekkloniokazivanjaosebi.

Nipokojucenunebihpristaodapišemnekuvrstuispovestiosebi.Tosusubjektivne

2 Str.63 Str.84 Str.85 Str.86 Str.87 Str.8i9


stvariioneuveknavedučovekanapogrešanput.Engleziimajulepumisaootomekojaglasi:Imavišenačinadaselaže,jedanodnjihsumemoari.“8IodtadaseAndrićiJandrićsusrećunekolikoputaugodini,uvijekunekomedru-

gomegradu.Odsvogasugovornikazapisivačuzimasveštomuonponudi:zapisivačjediskretaninenametljivusvojojradoznalosti,asugovornikje,opet,usvakojprigodioprezan,nesklondagovoriosebi izravno.Uvijek točinicitirajućidruge,ukojima jepronašaoisvojeuzore,svojeučiteljeiuživotaiuumjetnosti,kojojjeodansvimsvojimbićem.Uzajamnopoštovanjeiskazujuijedanidrugiusvimsituacijamapropitivanjaiiskaza.IodtadanastajeokotridesetakJandrićevihbilježnica,rukopisodokosedamstotina

pretipkanihstranica. IzkonačneverzijeJandrić je isključiosve„intimnestvari,“8kazi-vanjaoživimljudima,sporednijedogađaje,podatkeosuputnicima,isl.Zapiscakojijedoživio„dvarataitricarevine“Jandrićjeusvojojknjizinašaomjestaizanekolikonjegovihpisama:riječjeonjegovojprepiscisTugomiromAlaupovićem,dobivenojodfraRastislavaDrljićaiz„Dobrogpastira“,teodijeluAndrićeveprepiskesMarkomMar-kovićemiIsakomSamokovlijomizarhivaMuzejaknjiževnostiBiHuSarajevu.

Jandrićevi susreti i razgovori s Andrićem od 1968.-1975.

Susreti: Mjesta susreta i vrijemeU1968.godiniJandrićsesusreosAndrićemtriputa,itouBeogradu(17,18.i19.

listopada).U1069.godinisusrelisusesamojednom(12.travanj),opetuBeogradu.Narednegodineuovomegradususretisubili26.srpnjai7.i8.rujna,svidrugiuSa-rajevu(8,9,10.i11.rujna,1,2.i3.listopada).Godine1971.prvijesusretuBeogradu(13.listopada),drugiuBeograduiSarajevu(14.listopada),trećiičetvrtiuSarajevu(15.i16. listopada),potomuBeogradu(3. i15.studenoga,7.prosinca).U1972.godiniautorjeoveknjigezabilježio15susretasIvomAndrićem:uBeogradu(15.travanji11.listopad),uSarajevu(20.i25.rujan,11,12,13,14,15,18,19,23.listopad),Travnik(15.listopada),naputuzaVišegrad(16.listopada),Višegrad(17.listopad),Višegrad-Roga-tica-Sarajevo(18.listopada).SusretiJandrićaiAndrićau1973.počinjuuSarajevu(7.i19.veljače),nastavljajuseuBeogradu(20.veljače),vraćajuseuSarajevo14.svibnja,događajusepotomiuSokobanji21.i22.svibnja,ondauBeogradu5.srpnjai28.kolo-voza,uSarajevu(9.i23.rujna),pauSarajevuiMostaru(25,26,27,28,29.i30.rujna),uSarajevuiBeogradu(1,23,28,29.listopada),azavršavajuuSarajevu23.studenoga.PretposljednjegodineAndrićevaživota(1974.)Jandrićnastavljasvojesusretesvelikimpiscem:uBeogradujesnjimnasamompočetkutegodine(10.siječnja),zatimnakon-cusiječnja(29.)inapočetkuveljače(4.i7.),nakoncuožujka(29.),utravnju(4,23.),usvibnju(16.),auistommjesecu29.primaodnjegaipismo,6.lipnjasnjimrazgovaratelefonom,a7.lipnjaputujeknjemuuBeograd,11.lipnjaAndrićjeuSarajevu,12.lip-njajeuuglednojizdavačkojkući„Svjetlost“uSarajevu,narednogdanajeuSarajevusnjimitogadanaodlazeuMostar,ukojemuboravei14.lipnja,a15.lipnjasuuStonu,

8 Str.11


16. i17.uSarajevu,18.uSarajevuiBeogradu,19.rujnauBeogradu,7,8,29. i30.listopadauBeogradu,11.studenogi11,17.i22.prosincatakođer.Godina1975.uJandrićevojknjizijebezsusretasAndrićeminjegovomživomriječi.

Andrićevaborbazaživotunjojzapočinjeodlaskomnobelovcaubolnicu17.prosinca1974.itrajatćesvedo13.ožujkategodine.

Razgovori: Važnije teme i važniji iskaziUBeogradu17.listopada1968.AndrićsvomsugovornikuJandrićugovorioVoltai-

reu,HenrydeMontherlantu,otomekakoseneplašiopasnosti,„većpubliciteta“(„Nevolimdaseomenigovoriipiše“,kaženastranici20).Razgovarajuioglazbi,otomedasvemorabitipodređenodjelu, jerdjelo„trebadaideispredi izanas“(str.21),aondaopoložajuiobvezamapisca,ilustrirajućisvenavedenoimislimakojepripadajuStrindbergu,Balzacu,Tolstoju,Kranjčeviću,Mannu,MalcolmuLauriju,ArthuruMilleru,Seneki,Turgenjevu(str.23-25).UKnez-Mihajlovojulici,ušetnjipremaKalemegdanu,sutradan,pričamuosvomeodnosupremalikovnojumjetnosti,posjetu1928.GalerijePradouMadridukadajebilapriređenavelikaizložbaupovodustoteobljetniceGoyinesmrti.9NaJandrićevopitanještomisliosvojimdosadnapisanimdjelimaodgovara:„Neverujemnidajedovoljnonidobrotoštosamnapisao.Stvoriosamonoionolikokolikosedaloikolikosammogao,danekažem:kolikomijebilosuđeno.“(str.29)PričamuioProkletoj avliji,kojujeusebinosiopunihsedamnaestgodinaičijajeprvaverzijaimala250stranica,akonačna jedrastičnoskraćenanadevedesetak10.Pričamu iotomekakomujetamnovanjeumariborskojkaznionipomogloupisanjuovepripovije-sti.11RazgovarajuoBosni,Andrićevom„duhovnompribježištu“(Jandrić,prim,M.M.),pričemuseJandrićprisjećaijednemisliMidhataBegića:„Bosnajenjegovanajbližainajdražasvojta.“(str.32)SlijedeAndrićevarazmišljanjaopiscuipisanju,oradunarukopisuoOmer-paši Latasu,otomekakosumumnogiprigovaralidanije„bašunaj-boljemsavezusasadašnjošću“idazatopišeoprošlosti.(„Jamislimdatonijetačno.Pitanjejekakokoshvataprošlost.Zamenesubudućnost,sadašnjostiprošlostdelovijednogbeskrajnogvremenaukomeonoštomizovemoprošlošćupostajezačassa-dašnjostilibudućnost–iobratno!“(str.36)OndaopetoBosnikaosredinismiješanimstanovništvomisudbinibosanskihMuslimanaiotomekakosuseuprošlostimnogitru-dili„daihpremamenasvojuobalu“.(Jandrić,str.37)Andrić:„Kadbih,kojimslučajem,ponovodolazionasvet,biobihnesrećanakoseopetnebihrodiouBosni.“(str.37.)TvrdidasuiTurci„napodlozibosanskezemlje,bosanskihljudiibosanskogpodnebljatrpeliznatneuticaje“(str.38),tedasupostupalimudro„štosumnogestvaripreuzelioddomaćeg,hrišćanskogsveta.“(str.38)Zadržalisunarodnijezik,načinobradeze-

9 „Etovidite–nastaviAndrić-tuuGalerijiPradorodilaseželjadanapišemesejoGoji“,str.28.AndrićjenapisaodvaesejaoGoyi:svojedojmoveotojizložbiobjaviojeuSrpskom književnom glasniku,knjigaXXVI,broj1,1929.aRazgovor s Gojom, započetuBordou,gdje jeGoyaproveoposljednjegodineživota,šestgodinakasnije,takođeruSrpskom književnom glasniku,knjigaXLIV,broj1.10 „Takosam,iakoteškasrca,izbaciosveljubavnesceneizmeđuglavnogjunakainekefrancuskinje,rekavšisebi:‘Ostavisetoga,nijetotvojposao!’IlikakobitoMušickilepšekazao:‘Aja,takomialjineileba,nesmemseutoupuštati!’Kasnijesamvideodanisamrđavopostupio.“Str.30-31.11 Odsrednjoškolskih istudentskihdanaAndrić jepripadaonaprednojdjelatnosti revolucionarneomladine „Mlada Bosna“. Na početku Prvog svjetskog rata, dok je ljetovao, u Splitu ga hapseaustrougarskevlasti.Između1914.i1917.provodiumariborskomzatvoruiinternaciji.


mlje,gajenjestoke,mnogeobičaje.Ističevitalnostidinamikuvišenacionalnihsredina,označavatakverazlikebogatstvom.Kaže:-Našajezlasrećaštosusedvaosvajača,TurskaiAustrija,smenilaunašimkrajevimausvojedekadentnodoba:obasubilanaizdisaju.Turskajebiladotrajala,aAustrijajedotrajavala.OnajeuzimalaizBosnesveštosemogloodneti.NapoleonjezaAustrijugovorio:„Onakasnizastotinugodinaizaostajezačitavujednuarmiju.“(str.41.)SutradansuuAndrićevomdomu.Pisacjeumoran,razgovorzapočinjuonovomnobelovcu,JasamariKavaboti,ondaiotelevizijikaonovommediju(„Toje,izgleda,kanalzasvenašegluposti“,veli,str.45).UovojgodinisusretaJandrićjezabilježioAndrićevanekatemeljnaživotnastajališta

kojimajebiofanatičnoodaniusvojojumjetnosti.U1969.godini,12.travnja,JandrićbilježisamojedansusretsAndrićem,itounje-

govomdomu.Njegove sumisli o književnosti, stilu, kritičarima, i darovanju vlastitihknjigadrugimamudrei inspirativne.SpominjuSlobodanaNovakainjegovtegodineNIN-ovomnagradomovjenčan romanMirisi, zlato i tamjan, prilike učehoslovačkoj, PablaPicassainjegov87.rođendan,smrtJacquesaPolena,urednikaGallimarda,sto-godišnjicurođenjaAlekseŠantića,memorijalnimuzejJovanaCvijića(otvoren20.listo-pada1968.uBeogradu),sarajevskuizložbuposvećenuIvanufraniJukićuuMuzejuknjiževnostiSRBiH(održana16.listopada1968.).NaprolazukrozBeograd26. lipnja1970.JandrićsvraćakodAndrićaprednjegov

odlazaknaliječenjenaBled,odaklemu25.srpnjaodnjegauSarajevostižepismo.Odgovarananjegovuobavijestdajedobio27.julskunagraduBiH:nećemoćidoćidajeprimiradiliječenja.12UnarednadvasusretauBeogradu,nakonAndrićevapovratkasBleda,Jandrićnebilježiništaznačajno.Onisu,zapravo,samopripremazaputuSara-jevogdjećevelikipisacboravitiod8.rujnado3.listopada.USarajevuje25.kolovozau02,40biopotresjačine6-7stupnjeva,imamaterijalnihšteta.JandrićjepredaoizdavačusvojromanPrah i pepeo.NaputuodBeogradadoSarajevaodmarajuseuSrebrenikuiTuzli,svraćajuuVogošćudapogledajuDomkultureoštećenupotresu.Andrićodsjeda,poobičajukadjeuovomgradu,uapartmanuhotela„Evropa“,odmahkrećeušetnjuBaščaršijom.PrijevečerejeusvomapartmanusGoetheovomknjigomaforizama.Su-tradansuuSkenderiji,izkojesevraćajupješiceuzMiljacku.Govorikakogajeiznena-dilamasivnostiskladnostovegrađevine.13JandrićsvjedočidajeAndrićnavečerdugopisaosvojukratkubesjeduzasutrašnjeprimanje27.julskenagrade.Donosijeucjelini(str. 62), ima tri rečenice. Jedanaestog rujna,nakondoručkauhotelskoj sobi,pričamuuzkavukakojedospiouzatvor.SpominjeVladimiračerinu(Split,1891.-Šibenik,1932.),književnikaijednogodvođajugoslavenskerevolucionarneomladine,skojimjesurađivaouVihoruiKnjiževnom jugu,ikojiseposlijeatentataskloniouVeneciju.Umrojepomračenogumaušibenskojbolnici. (str.63.)Kodnjega ječesto, ljeti,odlaziouSplit,njegovima,kodkojihseodmaraobesplatno.BiojetadauSarajevupredsjednikDruštvanaprednesrpskohrvatskeomladine(naslijedioga,poslije,natojdužnostiBo-rivojeJevtić),kojejetekkasnijenazvano„MladaBosna“.čerinagajeprijehapšenjauSplitu,nažalost,napustiouRijeciiotputovaozaRim.

12 Novčani iznos i ovenagrade, kao iNobelove i nagradeAVNOJ,Andrić jedarovaoSavjetu zakulturuSRBiH,odnosnoRepubličkomfonduzaunapređivanjebibliotekarstva.13 Skenderijajekaokulturno-sportskicentarsagrađena1970.Projektanti:Muhasilović,Jankovićidr.


Nakondevetnaestdana,AndrićjeponovnouSarajevu.Uručitćenagradepobjednici-manatječaja„Oslobođenja“zakratkupriču.Jandrićgapodsjećanadavnu1947.inje-govtekstobjavljenu„Oslobođenju“,čijiječestsuradnik,kaoibeogradske„Politike“,oomladinskojpruziŠamac-Sarajevo.14RazgovornastavljajuoNaserovojsmrti(GamalAbdelNaserjeumro27.rujna1970.),buđenjuArapainjihovojkulturiusvjetskojkul-turnojriznici.Šeću,potom,Štrosmajerovom,MiskinovomiTitovomulicomdozgrade„Oslobođenja“,panatrag,doMuzejagradaSarajevagdjeseotvara izložbaoživotuidjeluIsakaSamokovlije,okojemumuAndrićgovorivrlonadahnuto.Nakonpopod-nevnogodmora,zajednosuuknjižari„Svjetlosti“,asutradanuklubu„Oslobođenja“napredajinagradazakratkupričukadagovoriokratkojpričikaoknjiževnomžanru.Trećeglistopada,zadoručkomurestoranuhotela„Evropa“,JandrićusvojubilježnicuunosiAndrićevuželjuobratimljenjuTravnikaiVišegrada.15U1971.godiniuJandrićevojbilježnicijeotvorenajednavrloosjetljivatema.UAndrićevomdomuuBeogradu13.listopada,tridananakonštojeAndrićproslavio

svojsedamdesetidevetirođendan,Jandrićsvelikimpiscemrazgovaraoizložbi„Umjet-nostnatluJugoslavijeodpraistorijedodanas“,održanojuParizuod2.ožujkado23.svibnja,auSarajevuod28.lipnjado28.listopadategodine,aliioHerceg-NovomionacionalističkimispadimapojedinacaizMaticehrvatskeinapadimanaAndrića.16

„Poslije večereprešlismounjegovuradnusobu.Pričaomijezabrinutoonacionalistič-kimispadimapojedinihljudiizMaticehrvatskeiogrubimnapadimananjegovuličnost.

-Tojepljusakkojineprestaje-kažepotišteno.-Voleobihvišenegoneznamštanasvetudatoživnisamdočekao...Tojeokrutnoipodgrejanogroznimnameramaklerou-staša!Štabionihteliodmene?Ičemutovodi?Jatonisamzaslužio.!Jasamzasloguibratstvobiocelogsvogveka.JasambiozajugoslovenstvojošondakadjeAustro-Ugarskutrebalooteratisnašegognjišta...Misarajevskigimnazijalcibilismoprotivhe-gemonizmabilokojevereibilokojegnaroda.Našedruštvojenosiloimenaprednjačkesrpskohrvatskemladeži,iakoje-nadrugojstrani-biloireakcionarnihtajnihorganiza-cijakojesuokupljaleomladinu.NebihvoleodaličinahvalukadkažemdasambiopredsedniknaprednjačkesrpskohrvatskeomladineuSarajevu.Minismobiliunitaristi,kakobitonekommoglodaizgleda;prebisemoglorećidasmobilipanslavistiiinter-nacionalisti,asvakokozdravorasuđujeznadapanslavizamnijeistoštoiunitarizam...Jasamzajugoslovenstvobioi1941.godinekadjeKomunističkapartijaJugoslavijeusve,paiuto,unelamarksitičkoshvatanje...Jasamzajugoslovenstvobioi1948,aidanassam-iprećudaumremtakavnegodapodstarostmenjamuverenja!Tipojedinci,jerovdeseodistaradiošačicipojedinacakojinećeilinemogudashva-

tenašustvarnost–nastaviAndrić,sadavećneštosmirenijimglasom–uveksuse,pa

14 „NezaboravitedajauzpomoćOslobođenjaodržavamredovnujezičkuvezusaBosnom“,kažeAndrić,str.6615 Ovadvagradasusezbratimiliulistopadu1972,na80.obljetnicuAndrićevarođenja.16 NaGlavnojskupštiniMaticehrvatskeodržanojuZagrebu22.novembra1970,„Dr.Šimeđodanpomenuo jenekolikodelikatnihpitanja: jednoodnjihbilo jeuvezisapojedincimakoji suse,kakojenaveo,odreklisvoganaroda.Pominjući imenaIveAndrića iJorjaTadića,đodanjerekao, izmeđuostalog,daseuHrvatskojuposlednjihstogodina,odnametnuteaustrougarskenagodbe,formiralaklikaoportunistakojisuseuAutsro-Ugarskojzvalinagodbenjaci,auJugoslavijiseformiraliuorjunaše.Potučeniuredovimahrvatskoganaroda,onisusvršilikaomalobrojnipojedincikojisusedefinitivnoodreklisvoganaroda“(StevoOstojić,„U čemu su nesporazumi“,Politika,23.novembra1970.)


iovogaputa,oslanjalinanekuspoljnusilu,običnonasumnjivogireakcionarnogsa-veznika;nažalost,nikadnasvojnarodčijesuimetakogrlatoizvikivali.Utomejavidimnjihovuosnovnugrešku.Obzirisuzahtevalidaseuzdržimodbilokakvepolemikestimljudima.Podsetiobih

ihsamonapoznaterečipesnikaPetraPreradovića:„Mojanacionalnostjehumanost.”Menesuinekisrpskišovinistipokušavalidauzmunazub...Šovinizamjesvugdeisti

isvagdamujejednakanamera:suprotstavljanjepravojumjetnostiiistinskomzajedniš-tvu.Jaovonavodimpresvegazatodabihukazaodasvakinacionalšovinizam,paiovajokojemsadagovorimo,nastupauveksazadnjimnamerama,idajejedanodnemanjevažnihzadatakanaspisacadamuseodupremonasvakomkorakuikadgodustreba.Smirivšise,staoje,laganoiupredasima,dagovoriosvomknjiževnomputu,oumjet-

ničkimprincipimakojihsetvrdoglavodržaocijelogaživota.”17

17 JandrićsenaovomemjestuprisjećaAndrićevogpisma iz1933.godineupućenogdr.MihoviluKombolu koji ga je 2. studenog 1933. obavijestio da zagrebačka „Minerva“… “kani prigodomstogodišnjiceIlirizmaizdatijednuAntologiju novije hrv. lirike,čijajeredakcijapovjerenameni.(NeznamjeliVamotomvećgovorioM.KrležakogasammoliodamisaopćiVašuadresu.“Molećigadasvojimlirskimpjesmamaučestvujeuovojantologiji,KomboludrugompismuAndriću,kojenosidatum20.studeni1933.,počemusemožezaključitidapredstavljaodgovornaAndrićevopismood14.studenogistegodine ,pobližeobjašnjavaciljeve„Minerve“ isamuantologiju,pakaže, izmeđuostalog:„Nikonećebitiisključenzbog toga (podvukaoM.Kombol–prim.Lj.J.)štojedrugevjereiliizdrugepokrajine,većječitavizborosnovanposlučajnostiistorijskihokolnosti.OsimVraza,svisu„Ilirci“,napr.biliHrvati,paakouspomenutoj„Ilirskojknjizi“budegovorasamooVrazu,Gaju,Mažuraniću,Preradovićuitd.,toneznačidajetozbogtogaštosunjihovisavremeniciBanko,Njegošitd.izdrugihpokrajinaidrugevjere,većzbogtogaštojeIlirizampoistorijskojslučajnostibiozagrebačkipokret…Meni,daiskrenopriznam,nijeuopćenidošlodosvijestidabiseikomogaobunitiprotivoveantologije(tj.nisamsesjetiodajekodnassvepolitikum–podvukaoM.Kombol),pogotovukadseznadaćeunjojporedVraza,Preradovića,Šenoe,IvaVojnovićabitizastupljeniodživihTresić,TinUjević,MilanMarjanović(posljednjiuknjizieseja)imnogidruginašipiscisasvimjugoslavenskiorijentisani…Menićebitivrložaoostaneteliidaljeprisvojojodluci,anesretnojeitoštoćeunašojsurovojjavnostibilotkopotezatitustvarkadvididajedinoVašegimenanema(asvećesetoponovitikaddođenaredsveskapripovjedača).BilobimitožaoizbogVas,jerznamdasteumjetnik,aneborac‘ponečistijemulicama’kakorečeg.JovanDučić“.Kombolinzistiraupismudaseovajnesporazumrazjasni,jerbi„moglanameniostatiijednasumnjakojunisamzaslužio“.EvotogAndrićevogpismaucijelosti,datiranoguBeogradu14.XI.1933.godine:„Poštovanigospodine,PrimiosamVašepismosapozivomdasvojimlirskimradovimauzmemučešćauAntologijikojuizdajezavodMinervapovodomstogodišnjiceIlirstva.ZahvaljujućiVamnapozivumoramdaVamkažemdami,samogagledišta,neizgledarazumljivoniopravdanodasedanasizdajejednaantologija,ograničenanajednopleme.PonajmanjepovodomstogodišnjiceIlirstva.IzdavačiVikaourednikimate,izvesno,zatosverazloge.Živećinastrani ipostrani, ja terazlogeneznam,a ida ihznamjabih ihmogaosamopoštovatialineideliti.Nebignikadmogaoučestvovatiujednojpublikacijiizkojebiprincipijelnobili isključenidruginašimenibliskipesnici samozbog togaštosu ilidrugevere ili rođeniudrugojpokrajini.Tonijemojeverovanjeodjučenegoodmojeprvemladosti,asaduzrelimgodinamatakvaseosnovnavrednovanjanemenjaju. IzVašegpismavidimdaVamjepoznatodasambio jedanodosnivačaiurednikaKnjiževnogjugakoji jezastupaonajširegledištejedinstvaobuhvatajućinesamosrpsko-hrvatsku nego i slovenačku književnost. To je bilo 1917. godine; godine 1933. Ja nemoguzastupatidrukčegledište.Tosurazlozi,čistoknjiževneinačelneprirode,zbogkojihžalimštominijemogućnoučestvovatiuVašojAntologiji.Morao sam da Vam, za Vaše lično obaveštenje, iznesem ceo ovaj istorijat. Ja ne sumnjam, dragigospodine,daćeterazumetimojstavimojuželjudaostanemprinjemu,ijošVamjednomzahvaljujemnaljubaznompozivuinainteresovanjuzamojuliriku“.


ZaruovojAndrićevojreakcijinisuiskazaneiboligorčinaštouopćenetkosumnjaunjegovunacionalnupripadnost?Istina,onsvojejugoslavenstvoprenaglašava,alisvojunacionalnupripadnostuopćeneosporava.Ongovoriopojedincima iuhrvatskomiu srpskomnarodukoji njegovu spremnostdasluži isključivo umjetnosti (op.M.M.)doživljavajukaoizdajunaroda;zapojedinceizhrvatskoganaroda„kojinećedashvatenašustvarnost”kažedaseneoslanjajunanarod,„čijesuimetakogrlatouzvikivali”.On,dakle,isključujenarodiztehalabuke,ahalabukupojedinacadoživljavauvredljivoibolno.Onunacionalniokvirneće,hoćedabudeiznadnjeganeoporičućiga.UBeogradu,15.studenog1971.JandrićrazgovaraoraskidusazagrebačkimKnji-

ževnim jugom1919.iprepiscisTugomiromAlaupovićem.Andrićkaže:-Menijesadanemogućnodausećanjuprevalimvremenskirazmak,padaobjaš-

njavamzbogčegasamprevišeodpedesetgodinanapustioZagrebiredakcijuKnji-ževnog juga…MimladibilismonepomirljiviprotivniciAustro-Ugarske,azaujedinjenjejužnihSlovena.Mismosaoduševljenjemdočekalikrajrataistvaranjejugoslovenskezajednice.Ali,ubrzonas jezahvatiloohlađenje, jer tonijebilazajednicakakvusmoželjeliiočekivali,ijersumnoginašiidealibiliiznevereni…KakojeKnjiževnijug,poredostalog, imao iulogudapružapodrškuuknjiževnomiumetničkom,pa iširemviduoko togujedinjenja, tasvrha jepočelapomalodabledi…Drugo,štozbogzdravlja,štozbogsredinekojajezamebilanovaiumnogočemurazličitaodonebosanske,jauZagrebu18nisammogaouhvatitikoreniostati.Jatunisamimaonikogasvoga,bilojetrenutakakadsampadaouočajanjeiposvakucenuželeodaodem…Toštosamkrenuoubeograd,takođetrebarazumeti,mahomizdvarazloga.PrvijeutomeštoseAlaupovićstaraodamipomognedadobijemstalnijenameštenje,19adrugiverovatnouonojskrivenojzamcikojomvasprivlačisvakaprestonica.Iz1971.godineuJandrićevojbilježniciostalesudotaknute iove teme:nevolida

razgovaraosvemuisvačemusa„stokućama“,moćmitskogpredanja(str.76).Nakonpažljivograztgledanjaizložbe„UmjetnostnatluJugoslavijeodpraistorijedodanas“uSkenderijiuposjetu jeoboljelomMešiSelimoviću,skojimrazgovara„o iskušenjimaknjiževnogstvaranja,krizičitanjakodnas,odnosupremaknjizi iulozipisaneriječi“.NaTrebevićujesnijeg(petak,15.listopada),Andrićjeusvojojhotelskojsobi,opetsGoetheom.TrećegstudenogJandrićjesAndrićemuBeogradu,raspoloženje,vedariveseo,pričamuoflaubertu,čijirealizamizuzetnocijeni,akoji jepočeoobjavljivatikasno(„itojemudrouradio:zrelovoćeseiznosinatrpezu“,str.79).Osamdanaka-snijeJandrićuSarajevudobivaodAndrićapismo:zahvaljujemunapaketuknjigaoBosni,međukojimajeinjegovromanPrah i pepeo.SedmogprosincajeuBeogradu,Andrićevojeraspoloženjetmurno,jadasedamujerđavo.Doksjedenadivanudugošuti,odbijačašicu,pijekavu.JandrićgapodsjećanaOmer-pašu Latasa,pitaga„nijelitomoždadiotrilogijekojimbise–zajednosTravničkom hronikomiNa Drini ćuprijom–

18 Andrić je u Zagrebu boravio prvi put 1912. godine kada se upisao na ondašnji Mudroslovnifakultet.NakontogaprelazinakratkouBeč,asemestar1913/14.upisujenaJagelonskomuniverzitetuuKrakovu.PoslijetamniceiinternacijeboraviponovnouZagrebu,a1919.prelaziuBeogradizapošljavasekaočinovnikuMinistarstvuvjera19 „Ovihdana – pišeAndrić TugomiruAlaupoviću 8. jula 1919. – likvidiramposao saKnjiževnimjugomiostajembezikakvazanimanja.Razumjetćetedamijeteškaovaneizvjesnost,idajedvačekamVašodgovorinaimenovanje.Životjeovdjenemoguć.Janemamživeduše,jamoramuBeograd,pakakojedaje“(Fra dr. Rastislav Drljić, Pabirci o životu i radu Ive Andrića).


zatvoriokrugpovijestioBosni?“(str.83.)Ijestinije,odgovaraAndrić.(„Javamnisamčovekkojiradisaunapredutvrđenimplanom.Jasamčestopočinjaonasumce,paštaispadne…“,str.83).Opetomedijutelevizijekojase„jošukolevcispajdašilasastranimrečima“,onarodnojknjiževnostiizkojebitrebalodaučeipisciinovinari,ougledanjunadrugoga iučenjuoddrugoga(„Jabihmirnedušemogaodakažem: tosuVuk iNjegoš“,str.84).NapovratkuuSarajevo,JandrićdobivaprimjerakbibliofilskogizdanjaMosta na Žepi.UpetnaestsusretakojejeimaosAndrićem1972.godine(str.87-189)Jandrićjezabi-

lježiovišeznačajnihtemazaizučavanjeAndrićeveličnostiidjela:kakojenastaonaslovNa Drini ćuprija,opisscenenabijanjanakolacutomeromanu,proslavanjegovoga80.rođendanauBeograduiBosni(Sarajevo,Travnik,Višegrad).Razgovoropripovijetka-maZlostavljanjeiSusedizabilježiojevozećisesnjimisRodoljubomčolakovićemkrozseloLoparepremaTuzli,gdjećesesusrestisIsmetomMujezinovićem,ondaopričali-camailjepotipričanja,apredSarajevomAndrićgovoriiosvojojpripovijetkiLjetovanje na jugu.NakonposjetakavanenaVratnikuukojojsepijetucanakava,spuštajućisepremaBaščaršiji,pričamuokritičarima,osvomstrahuodlektoraikorektora,oromanuGospođicaiporokuškrtosti,oteškoćamapisanjapripovijetkeiromana,aukavani„Da-ire“kaže:„MojadomovinanećesevaljdanaljutitiakokažemdasamseuBosnirodio,aduhovnoprogledaouPoljskoj.“Dokuovojkavanisjede,govorimuosvojojpoeziji,oZnakovima pored puta,Ex ponto, Nemiri.Dvanaestoglistopadajesdelegacijamazbra-timljenihgradovaTravnika iVišegrada,poslijepodnesa slikaromMariomMikulićem,uvečernaakademijiupovodunjegova80.rođendana.Prijeovihdogađajapričamuosebi,otomekakojeubolnicimilosrdnihsestarauZagrebuupoznaoIvuVojnovića,zatimomajci:-Majkami jeumrlakrajem1925.godineuSarajevu,sahranjena jenaKoševskom

groblju.20Prenekolikogodinaumrlajeiženakojasebrinulaonjenomgrobu…Inačesambiojedinac,jedinacusiromašnojporodici.Edenbihumajke,kakojetozapisanonastećku…SvojuispovijestnastavljaostudijuuBeču,mariborskomzatvoru,izlaskuizzatvora,

kratkomboravkuuTravniku,ondauVišegradukodtetkeAne,regrutaciji iodlaskuusarajevskuvojnubolnicu,pauzeničku.ZadivljujeAndrićevopoznavanjepovijestiSa-rajeva.DokgaportretiraMarioMikulić,pričaimoOmer-pašiLatasu,Husein-kapetanuGradaščeviću iAli-pašiRizvanbegoviću,oVjekoslavuKarasukad jeportretiraopašuLatasa(str.119-123),uulicamaJNAiŠtrosmajerovomprisjećasesvojihšetnjismlado-bosancima,opisujesvojradnaromanuNa Drini ćuprijauBeograduuvrijemeokupaci-je,oodbijanjusuradnjesNijemcimainedićevcimadasurađujeunjihovimčasopisimaištampi,ojezičnimvarijantama.(„Krležaje–nastavi–nedavnolepokazaoštamisliojeziku.Nijevažnokakogakozove,arazlikeivarijantesamogaobogaćuju“).Govoriotomeštojepisanje(„Jamislimdasvakiistinskipisacdoživljavaželjuzastvaranjemkaoglad,kakojetoleporekaoAndrejPlatonov“,str.133).RazgovarajuiojednomodlomkuizesejaoGoyiiMannovojnoveliSmrt u Veneciji,onastankuopisavezirskoggradau

20 UmrlajeuSarajevu15.XII.1925.u53.godiniživotaodreume,primilajesakramenteumirućih,aukopana18.XII.1925.usarajevskomrkt.grobljuSvetogaMihovila.SvećeniknapokopubiojeMateBekavac,župnik.NjezinsegrobnalazinapoljuV,parcela6,rednibroj1399(stareoznake),K4–35–12(noveoznake).Spotpisom„SvojojdobrojmajcinjezinIvan“spomenikjojjepodigaosin.


Travničkoj hronici,opovijestiTravnika ivezirskomvaktu,oHeinrichuHeineu,po tkoznakojiputoBosni,ŠvedskojiNobelovojnagradi(str.144-145),oTurskoj injezinojvarošiBrusa,ozvanjuititulama(„čovekjesamsebinajvećatitula“,str.150),ouzorima(„Janisam,kadjerečouzorima,čovekjednogpiscaijedneknjige“,str.151),oRogeruMartinuduGardu iGuydeMaupassantu,opetoHeineu iGoetheu,Dostojevskom,ulozivremenaunjegovomedjelu(str.153).RazgovarajuionjegovojtetkiAniinjezino-meprijateljuMitru(str.156-157),ostarimdrumovimainekadašnjimputovanjima(str.159-161),ostvarnomeĆorkanuisplavarenjunizDrinu,Višegraduinjegovimljudima(str.165-169),AjkuniHreljić,kojajeradilaukućinjegovetetkeAneuVišegradukodkojeježivio(str.170-171),portretukaolikovnojdisciplini(snjimajeuVišegraduiMarioMikulićkojinastavljadagaportretira),HenrydeMontherlantu,LeonardeudaVinciu.Uautomobilu,penjućisepremaSjemeću,pričaosvomeprezimenu:-Svačijeprezime,paimoje,zavisiodporekla.MojotacjeizSarajevskogpolja.Iu

VeletovukodVišegradaimadostaAndrića.OdimenaAndrijasuAndrići,sakratkimnaglaskomnaprvomeslogu;aodimenaAndra,kojejerasprostranjenouSrbiji,suAndrići,sadugimsilaznimakcentomnaprvomslogu.PrematomejelakozaključitidajemojeprezimenastaloodimenaAndrija,jersamjarođenuBosni!(str.178)URogatici(čelebiPazar,podsjećaAndrićnaturskinaziv)saznajeoddomaćinadajemostnaŽepidemontiran iponovnosagrađennadrugommjestu,primanadar fo-tografijuprijenosamostanekolikostotinametarauzvodno.Govorećiosvojimpripo-vijetkamaizovogakrajapodsjećanapripovijetkuZmija.USarajevuseidućipremahotelu„Evropa“prisjećakakojesdrugimgimnazijalcimaposlijenastaveizprikrajkauljetnedanekadasuiznosilistolovepromatraoPetraKočićadokjesasvojimdruštvomispijaokavu.Pričajuiouloziigreuumjetničkomstvaranju,neizbježnojespominjanjeAske i vuka, apovodjeknjigaJohanaHuizingaHomo ludens(Maticahrvatska,1970.).PredpovratakuBeograd,uSarajevujesvezabijelilo:snijegjepaoveć19.listopada.četiridanakasnijeJandrićustižepismoodAndrićadajesMitromPapićemputovaodoBeogradadobro,a15.studenogidrugo:odabraojezaMuzejknjiževnostidva-desetaksvojihknjigaprevedenihnastranejezike.SlažesedaportretMarijaMikulićapredaMuzeju.U1973.godiniJandrićjeimao21susretsAndrićem,uBeogradu,Sarajevu,Soko-

banji iMostaru.Prvomuse7.veljačeobraćapismom ipredlažedaposjetMostaruodgodezaproljeće,dvanaestdanakasnijezovegaizBeogradatelefonom,predlažedasRistomBesarovićem,upravnikomMuzejaknjiževnosti,dođeknjemu.Sutradanihprimausvomebeogradskomdomu,uuliciProleterskihbrigada,pridružilaimseiMiraMiljanović,kustosicaMuzeja.MoliihdauMuzejusknjigamaprevedenimnastraneje-zikeneprave„Andrićevusobu“,jeronnijeLavTolstoj,aniGoethekojemuufrankfurtunaMainičuvajukuću.SkromniAndrić.Takavjenasvimstranicamaoveizuzetneknjige.Gotovotrimjesecakasnije(14.svibnja)telefonomgaobavještavadanećemoćinajug,jermuljekaripredlažuliječenjeuSokobanji,kamoodlaziiJandrićiprovodisnjimdvadana(21.i22.svibanj).AndrićjesasvojimnedovršenimrukopisomromanaoOmer-pašiLatasu,Ljubosasvojimbilješkama.PrviputkažeJandriću:-Visteskromanipažljivčovek.Nećetevaljdatimbeleškamapodizatisebihram;bar

doksamjajošuživotu(str.203).Ondagamolidaunjimanikadneupotrijebizvučneriječi:„velikiumetnik“,„čuvenipisac“(str.203).IposlijetogapričamuoAndreGideu


iRogerMartinuduGardu,oNizozemskoj,ukojuće,nakonSokobanje,službenoot-putovatiJandrić,o flamanskomslikarstvu,Rembrandtu,Rubensu,VanGaughu,Am-sterdamu iRotterdamu,aonda i o svomputovanjuuSovjetskiSavez i susretimasErenburgom,iposjetuNRKini.PopovratkuizNizozemske,JandrićjeuBeogradukodAndrića,odakle,sGvozde-

nomJovanićemiMilanomđokovićem,21odlazedofruškegore.SvraćajuuKrušedoliHopovo,panaPetrovaradinskutvrđavu,„zvanoj‘GibraltarnaDunavu’,podignutojkaobedemprotivTurske“Andrić,225),čijajegradnjatrajalablizustotinugodina.Podrugi puta (9. rujna) zbog zdravlja pismomodgađaodlazak uHercegovinu, u

Mostar,PočiteljiMogorjelo.Napokonputujupremajugu(23.rujan)kanjonomDrinjače,krozLoznicu,banjuKoviljaču,Kušlat,Vlasenicu.Svraćaju iumanastiruOlovu,gdjeAndrićpovjerava Jandrićudamu jemajka čestopričalao ljekovitom izvoru i hodo-časnicimakojisugaposjećivali. („Izgledada je ionaovamohodočastila“,kažemuAndrić,str.234).USarajevumuušetnjiBaščaršijompričaoHerceguStjepanu,ondaioMontherlantu,PabluNerudi(kadnakonšetnjeuđesJandrićemurestoranhotela„Evropa“ikupinovine,pročitadajeNerudaumro,str.235-239).PutujupremaMostarusaSafetomĆišićem.Predhotelom„Neretva“dočekujugaSkenderKulenović iZukoDžumhur.SaSkenderomvodidijalogojeziku.PrenoćilisuuMostaru,putujuzaPočitelj,očijemetimološkomkorijenuraspravljaju(glagolpočinuti,riječpodcitadelum,mjestoispodtvrđave).PopovratkuuMostar,razgledajuizložbuostaromMostaru,kujundžilukimostarskučaršiju.SaZukomDžumhuromsvraćajuuradionicuSulečelebića.Odgo-varanaZukinopitanjekakomujebilousarajevskojgimnaziji,pričakakojezbogslabeocjeneizmatematikeponavljaogodinu.UhotelskojsobijeopetsGoetheominjego-vom knjigom aforizama. Prevodi Jandriću jednu rečenicu napisanu sto godina prijeHitlera:„Nema nacionalne umetnosti ni nacionalne nauke“.IkažeJandriću:„Svi na-cionalisti sveta trebalo bi da ovo znaju! Pa i naši!“(str. 250)22PosjećujuateljeeJuseNikšića,MladenaSoldeiBobeSamardžića,kiparskuradionicuMilivojaBokića.KrećuuMogorjelosaZukomDžumhuromiVeljkomPaškvalinom,kustosomZemaljskogmu-zejauSarajevu,kojiihupoznajespoviješćuMogorjela.OdlazezaSton.Šećuspričomoovomekrajukrozstoljeća.NapovratkusvraćajuiuNeum.SutradanputujuuStolac,prvosezaustavljajuuRadimlji.(„Svejeovolepodanemožebitilepše“,kažepovjerlji-voJandrićunakonrazgledanja.„Ali,činimisedamalopreterujemosastećcima.Ma,molimvas,jedannašnaučnimsasvimozbiljnopišekakoseprvesocijalističkeidejeuBosniiHercegovinijavljajuvećsbogumilima.ŠtetaštoMarksiSvetozarMarkovićnisu

21 Sveseovodešava5.VI.1973.GvozdenJovanićiMilanđokovićće,godinuipoldanakasnije,5.XII.1974,umjestoAndrićakojiubolnicuodlazitek17.XII.istegodine,potpisatidokument„PosljednjaželjaIveAndrića“,natemeljukojegaćeuOpštinskomsuduuBeogradu20.VI.1975.bitiutemeljenaZadužbinaIveAndrića,kaoinstitucijaučijojćenadležnostibitiiautorskapravaodnjegovihobjavljenihdjela. Zašto taj dokument nije potpisao Andrić koji je još živ? Nisu li ovi drugovi izigrali njegovopovjerenje?Nijelitajdokumentkrivotvorina?Prijevara?Zanimljivajeiovačinjenica:autorovogatekstanijenitinajednojstraniciJandrićeveknjige,kojujepažljivočitaovišeputa,naišaonariječzadužbina.Andrićseuovojknjizistalnobuniprotivbilokakvihsadržajakojigaveličaju,pogotovoinstitucionalnih.Nije li, dakle, tanjegova posljednja želja puka izmišljotinadabi se na taj način osigurao novacodnjegovihhonorara?22 NijeliovimcitatomiAndrićiskazaosvojstavpremapripadnostinacionalnojknjiževnosti?Svedosmrtiotimaosetakvomekonceptu.


čulizaovootkriće!“str.260).UStocusuposjetiliBegovinu.UMostaru,unjegovojsobi,pričaoKrležikaovelikompiscu.Pričajuioznačajnimautorimaeuropskogromana:Tol-stoj,Stendal,TomasMann,ValterScott,Manconi,Sjenkijevič,MauriceDekobra,Anatolfrance,MargueriteYourcenar.NastavljajuoMobyDicku,faulkneru,Hemingvayu.USarajevusuponovnonaBaščaršiji(29.rujan).Pričamukakojesmajkomkaogi-

mnazijalacprijeDrugogsvjetskogratadevetgodinastanovaouuliciBasamaci.PoratujeuSarajevustanovaopetgodinaiakojeuBeograduimaoiznajmljenstan.SutradansuprijepodnenaTrebeviću,popodnejeusvojojsobi,apredvečerrazgledajuizloge.PrvogalistopadaautomzaBeograd,zaustavljajuseuKladnju,pausrebreničkommo-telugdjeručaju.Reagiranamišljenjačitatelja iknjiževnihkritičaraotometkojevećipisaconiliKrleža?„Nekaljudionamadvojicimisleštogodimjedrago,aliboljedaumesto:Krleža iliAndrić, kažemo:Krleža iAndrić.“ (str. 71)Priznajeda jeNjegošsVukomnanjegaizvršiovelikiutjecaj.Oknjiževnomstvaranju:„Pisati–toznačistavljatisebenaprobu.“(str.272)Osebi:„Moja je vrlina u tome što sam celog života znao da se divim drugima – nikad sebi, i da cenim lepotu već stvorenih i potvrđenih dela koja su grejala dušu mnogim ljudima pre mene…“(str. 273)DvadesettrećeglistopadaobavještavaJandrićaizBeogradadanećedoćinaSajamknjiga,apetdanaposlijeJandrićsnjimizSarajevarazgovaratelefonom:„JošuvekseodmaramisporodolazimksebiodputauSarajevoiMostar.“(str.280)SutradanjeJandrićkodnjegauBeogradu,unjegovojradnojsobi.Pitagakakopodnosisamoću.„Uveksamvoleodabudemsam.“(str.281)Pišeli?Kažedanatakvapitanjauvijekodgovaradaradi,alinepiše,dajeprikupiodostagrađezaromanOmer-paša Latas,dagamučiodnosBosna-more.JandrićgaobavještavadajepročitaoMartinsonoveKlokrike,razvijasepričaoŠveđanimazakojeAndrićtvrdida„poprirodiimajunečegpripovedačkogusebi“idasupoputnas,tenastavljaoMartinsonu.(str.282-283)SutradanjeJandrićsMiodragomBogićevićem,glavnimurednikomsarajevske„Svjetlosti“kodAndrića.Jadaimsekakosunas„usvetgurnulibezduhovneopreme“(str.284),komentirasveučestalijeskupo-veojeziku,govoriopublicitetuinovinarima,omuslimanskojporodicikaoknjiževnojtemi,oHvaru,ofraGrgiMartiću,oTahiHuseinu,najvećemegipatskompjesnikukojijeupravoumro,osukobunaBliskomistoku,ohercegovačkojpećiniVjetrenici.Koncemstudenog(23.)JandrićustižepismoizBeograda:Nećemoćidoći25.XI.naproslavu30.obljetniceZAVNOBiH-azbognesigurnogzdravlja.U1974.godiniJandrićjesAndrićemimaonajvišesusreta(27).Razgovaralisuorazliči-

timnovimtemama,avratilisuseinekimotvorenimprethodnihgodina.UBeogradu,10.siječnja,Andrićjesvojupažnjuzadržavaonaovimtemama:bolest,kič,piscičije je imepomalo iznaddjela(LouisAragon, IljaErenburg,VeljkoPetrović),piscičije je imeispoddjela(RogerMartinduGard,Babelj,faulkner,MihajloLalić)ipiscičijejeimeusklađenosdjelom(Montherlant,Neruda,Krleža(str.297).Izdvojenoodovihtema,govoriojeJandrićuoBabeljuiSkenderuKulenoviću(str.297-298),ondaioGvozdenuJovaniću(„Trebaline-komlečenje,odlazakuinostranstvo,stan,ilištogoddrugo,tajidepravoGvozdenu.“str.298),23aliiosiromaštvukojegajeobilježilojošudjetinjstvuistalnogatjeralousamoću.(str.299)Desetogsiječnjadotaklisuitemuzlesudbinepisacakojisunakonsmrtidobilisvoje

23 Jovanićje,dakle,utovrijemevrlomoćančovjek!A,neštokasnije,potpisnikjei„PosljednježeljeIveAndrića“.


muzeje-kuće(spomenuojeMajakovskogiŠantića,str. 300).On je rezolutno protiv takvih spomena na pisce,čitanje njihovih djela smatra prikladnijim:„To je piščeva zadužbina na oba sveta.“ (str. 300)DiviseiEckermannuiGoetheuinastranicama302i303,skro-mnimljudima(„Jadubokoverujemdazbogskromnihljudisuncegreje“,str.304),PoljskojiPoljacima(“Poljacisuduhovnonezavisannarod“,str.305-306).GovorimuoprevođenjuKrležinihdjela,svojojprevoditeljiciGunBergmaniosvomešvedskomizdavačuAlbertuBo-nijeru.ZanimagadoklejeJandrićstigaosasvojimromanomJasenovac,savjetujegadasenikadnezadovoljavasvojimdjelom(„Zadovoljstvonasvara.Onomamiipodmećezamkenasvakomkoraku“,str308)ivraćasena„berlinski“,„najmučnijidiosvogživota“(Jandrić,str.309)Zatimmugovoriodrami,jeziku,moligadaništaneobjavljujezanjegovaživota,odbijadaseuBiHustanovinagradasnjegovimimenom,alihoćedatinovaczanagradukojabipoticalarazvojdramskeumjetnosti,jerjedeficitarna.Predlaženagraduzapripovi-jetkuiliromanokojojbitrebalopočetipromišljati(str.316).PredSaborbh.kulture,uBeo-gradu23.travnjaprimadelegacijuradidogovorazaizbornjegovihzapisaipripovijedakashercegovačkomtematikom.Mjesecdanakasnije,JandrićmupričakakojebiouTravnikugdjesuutokuradovinaobnovikućeukojojserodio(zamjeraštoćeutojkućibitiikavana,jeronaneidesbibliotekom,odčegasekasnijeodustalo,štoćetakućabitidalekoodsiro-tinjskeukakvojserodio),tedajebioiuGučojGoriidajeondjesreofraLjubuHrgićakojimujerekao:„…AndrićijasretalismoseuZenici,Ovčarevu,GučojGori,pačakiuParizu…Njegovotacjebiokujundžijaipopravljaojemlinovezakafu.Istina,ukrštenicimustojidajebiopodvornik,alitonijetačno…“(str.319).NakondvatelefonskarazgovoraizSarajeva,koncemsvibnjaipočetkomlipnjaJandrićjesAndrićemponovnouBeogradu.RazgovarajuoDučiću,IviVojnoviću,opetorukopisuromanaOmer-paša Latas,teškoćamaizdavača,ostrahuodpublicitetapredodlazakuStocholmnadodjeluNobelovenagrade(„Videvšikakosamubledeo,prijateljisumigovorili:‘Tikaodaidešuaps,anepoNobelovunagradu’“,str.333)24.NaKalemegdanupričamuoMeštroviću,BrankuRadičeviću,AleksiŠantiću,Vojisla-vuIliću.DogovarajuputuSarajevo,Mostar,Počitelj,Ston,ponjegaćedoćiRistoBesarović11.lipnja.Jakakišazadržavaihuhotelu„Evropa“ukojijeAndrićdoputovaosasvojombi-lježnicomiMarkomAurelijem.Prelistavajutunjegovubilježnicu,poslijevečeresusMarijomMikulićemušetnji.Pričaimdvijezgodebosanskihizaslanikakojisu12.prosinca1878.(fraGrgoMartić,Ali-pašačengićiMaksoDespić)putovaliuBečnapoklonjenjecaru(str.341),ondaseprisjećaiGoye(str.342).Dvanaestoglipnjasuu„Svjetlosti“,potomuNarodnojbiblioteci.Govoriosvojojravnodušnostipremaknjiževnojkritici,ojeziku,oljubavipremaBosni,au„Dairama“oVeriStojić(„Blizučetrdesetgodina,VeraStojićčitamojetekstove,prekucavaih,vodikorespondencijuifinancije.Onajetakavradničovekdaprostotamaniposao“).MislidajesuđenodaOmer-paša Latasostanenjegovonedovršenodjelo,obra-zlažesvojstavzaštonijedopustiodr.MilanuMarkovićuiAndreuMazonuprijevodEx ponta i Nemira1938.nafrancuskijezik(citiraChateaubrianda:„Lirutrebaostavitisamladošću“,str.347).Pričakakojeteškodolaziodopovijesnihosnovasvojihromanaipripovijedaka(„Jasamsvojvidpogubioporaznimpodrumima,stalažama,razasutimdokumentima.“str.353).SutradangauSarajevuponovnoportretiraMarioMikulić.TojepovoddapodsjetinaKur’anpremakojemujesamoBogu„danodaiznovastvaralikove“(str.354),aliinatokakojeVjekoslavKarasportretiraoOmer-pašuLatasa(str.355).Istogadana,naputuzaMostar,

24 AndrićujeNobelovanagradazaknjiževnosturučenauStocholmu10.XII.1961.


prisjećaseuautuPetraBakule,uvili„Neretva“sIcomMutevelićemiRankomTrifkovićkažedaseuHercegoviniuvijekosjeća„kaodasepomalonalazimubestežinskomstanju.“PrijepolaskauPočitelj,povjeravakakomujeprvipisackojimjebioopsjednutbioPoljakStefanŽeromski,njegovkratkiromanVjerna rijeka(str.359).IopetpričaosvomdvogodišnjemstudijuuKrakovugdjejedrugovaosJovanomBijelićem,RomanomPetrovićemiPetromTiješićem.IzPočiteljaodlazeuMogorjelo.Jandrićbilježikakoongovori:„Svejekodnjeganekakopripovijednoiizustisekaodrevnamudrostismirenametafora.“(str.361)Uhotel-skojsobilistajuAndrićevubilježnicu.SutradankrećuzaSton,uPočiteljuimsepridružujeiZukoDžumhur,svraćajuuStolaciRadimlju.PrijeStonapovjeravaseJandrićudagatomemjestuvučepokojnaMilica,25skojomjetudolazio.Urestoranu„Adriatik“pitasekakoćebudućičitateljkomentiratiJandrićevebilješkeukojimaćebitizapisanodasuodMostaradoStonaputovalidvasata,komentirasukobŽidovaiArapa,govorikakobiumjetnicimabilonajboljedaproveduposljednjegodineživota izmeđuMostara iStona,Žitomislića iTrebinja.Povedepričuofaulkneru,otomekakosumusekaoknjiževnetemeoteleličnostiHercegStjepaniRuđerBošković.PrisjećasesvojeMilice,kojajebila„pametnaiusvemudobra“(str.365).PopovratkuuSarajevo,navečerijeuJandrićevomdomu,ponavljadajeProkletu avlijupisaopunihsedamnaestgodina,asutradansunaTrebevićusMarijomMikulićem.Opet ističedagapohvale ljute,sišavšisTrebevića izražavaželjudaodedovrelaBosne(„Štaznate,moždajeovomojposljednjiboravakuBosni“.(str.368)NakonposjetaateljeaIbrahimaLjubovića,šećeBaščaršijomkaodaseopraštaodšeherSarajeva.OsamnaestoglipnjaJandrićsAndrićemkrećezaBeograd.Neosjećasedobro,strahujedajeovonjegovoposljednjeputovanje.UBeogradumu5.srpnjapriznajedaseipakjošpomalotrudiokorukopisaromanaOmer-paša Latas,nakondvamjeseca,19.rujna,JandrićmujeopetuposjetuuBeogradu.OtvorenajeobnovljenaAndrićevarodnakućauTravniku(-Hvalećimene–veli–Travničanipomalohvaleisamisebe.Nezameramim.SvajeBosnasličnaTravniku,str.372).NaAvalipričajuoMihailuLalićuiHasanaginici.Sedmogalistopa-dauBeogradusuopetzajedno,obradovalagajedodjelaNobelovenagradeMartinsonuiJonsonu.SutradansusTravničanimaAvdomMaglićemiMomomĆihorićem,a29.listopa-dausvojojsobiAndrićpričaJandrićuoRuđeruBoškoviću,SerenuKierkegaardu,oprvimporatnimizdanjimasvojihdjela,ospomen-biblioteciuVišegradu,paponovnooknjiževnojkritici.SutradanjeJandrićkodAndrićasMiodragomBogićevićem.PričaimoJukićuiomladobosancima.DvanaestogstudenogJandrićjeušetnjisAndrićemTašmajdanom.AndrićevglasJandriććeposljednjiputačuti11.prosinca1974.Utelefonskuslušalicu

tadaćemupročitatisadržajsvogatelegramasudionicimaSaborakultureSRBiH,nakojinećedoćizbogslabogzdravlja,itadaćemureći:-Jaćuumislimabitiprisutanvišenegomnogidrugikojićetamodasede.–KadjeBosnaupitanju,janikadnisamnitimogubitiodsutan.Ustvari,jasenikadodBosneniodvajaonisam.Onoštosmatramsvojimduhovnimdosegom–tojedardobijenodBosne.MenijeBosnasuđena,štobisereklo.Jasam,zarazlikuodvasmladih,progledaoipočeodamislimjošuprošlomveku.TurcisuBosnuprozvali: tuhaflivilajet,štoznači„budibogsnamazemlja“…Tekposleoslobodilačkograta,tajtamnivilajetnaBalkanupočeojesnažnodaserazvija.Tomorasvakogadaraduje.KadbisadakojimslučajembanuliuBosnuEvlijačelebi-ja,Evans,Giljferding,Kikleidrugi,nebimoglinidapoverujudajetoonaistazemlja

25 Supruga,umrla1968.


ukojojsuboravilinekad.Nijemojedakudim,alinakulturnomlanumoramosebržekretati.Jatupresvegamislimnanepismenost.Samonemojtesaddasezaletite,panaSaboruusvojitezaključak:zasledećečetirigodineiskorenitinepismenost.Totrebadabudeobavezanekolikihgeneracija.Nemožesetoodjednom…“(str.388)SedamnaestogprosincaJandrićsaznajedajeAndrićubolnici,22.prosincajesna-

čelnikomKlinikezaunutrašnjebolestiVojno-medicinskeakademijeprof.dr.MioljubomKičićem(„…izvesnopobljšanje“,…srceseneda“…tojesveštoodnjegasaznaje).U1975.godiniJandrićevaknjiga6.veljačebilježidaAndrićvećsedamnedjelja„lebdi

izmeđuživotaismrti“.PrimaganaKliniciprof.dr.VojislavĆosić,savjetujemudabibiloboljedanevidibolesnika,ipakmuodlazi,dočekujega.(„Kadsamodlazio,uzeosamgazarukuinasvomedlanuosjetionejak,gotovodjetinjistisaknjegovihprstiju.Dalijetobiloposljednještomijezaživotapružioovajčovjekkomesamtolikodugovao?“str.389)Jandrićsevraća izPoljske,opet jekodAndrića.Neprihvaćadavišenemanade.RanoujutrotrinaestogožujkadižeslušalicusvogtelefonauSarajevu:„UmroIvoAndrić“.Svesedogodilojedansatizaponoći.

ZaključakOvako jeAndrićasačuvaoLjuboJandrićusvojojknjizi,čije jeprvo izdanjeobjav-

ljenodvijegodineposlije njegove smrti.Što suposlijepojedinci nastojali stvoriti odovogapisca,kaopotpisnici„njegovih“posljednjihželja,nadušunjima,nisuzatokriviniAndrićniJandrić.OnoAndrićevostajalištes 300. straniceoveknjigeda je čitanje knjiga piscu važnije od svega drugog („To je piščeva zadužbina na oba sveta.“)kaodajeobranaodtakvihkojisugaizvlastitogkoristoljubljainacionalističkihpobudaželjelinatajnačinvezatisamozasebe.OnonjegovoizdvajanjeGoetheovihrečenicaiznjegoveknjigeaforizamasastranice 250kaovlastitihsvetinja(„Nema nacionalne umetnosti ni nacionalne nauke“. Kaže: „Svi nacionalisti sveta trebalo bi da ovo znaju! Pa i naši!“)obranajeodonihkojigadanasgromoglasnoproglašavajupiscemsamosrpskeknjiževnosti,jerje,tvrde,svasvojadjelanapisaonasrpskomjeziku,štojenetočno.26Pisaoihjeinahrvatskom,odnosno,naslužbenomjezikudržavnezajed-niceukojojježivio,nahrvatskosrpskomjeziku.Onanjegovarečenica:„Moja je vrlina u tome što sam celog života znao da se divim drugima – nikad sebi, i da cenim lepotu već stvorenih i potvrđenih dela koja su grejala dušu mnogim ljudima pre mene…“ sa 273. straniceoveJandrićeveknjigepotvrdajedaniježelioinstitucijukojaćenakonsmrtibranitiveličinunjegoveličnosti.Da„PosljednjuželjuIveAndrića“nijepotpisalanjegovaruka.DajenasvimdrugimstranicamaJandrićeveknjigeživotpiscauvremenukadganebudenaovomesvijetuprepuštaoisključivosnazinjegovadjela,patakoisnazisvogadjela.Dajebioiostaoautorkojisluži isključivo umjetnosti, iniko-meiničemudrugo.

26 Premakriterijunakojemu jepisaosvojadjela,dakakoda jest isrpskipisac.Aliprema istomekriteriju,danenabrajamidruge,jednakobitnezautvrđivanjepripadnostipiscanacionalnojknjiževnosti,jest ihrvatski.To je iusamometemelju tvrdnjekojudanas ističuupravosrpski jezikoslovci. InakonraspadaJugoslavije,onineodustajuoddokazivanjadasuhrvatski,srpski,bosanskiicrnogorskijezikjedanjezik.Akojetako,ondajeAndrićpisacisvihtihjezika,pa,dakle,ihrvatskog.Učemuje,onda,problemuvrstitiAndrićausvakuodnacionalnihknjiževnostinabrojanih jezika? Ilinam ina tajnačinhoćedakažu:zovitevitejezikekakohoćete,unjimajesamojedanjezik:srpski?!)


MojimsučitanjemoveJandrićeveknjigeizdvojenesamonajbitnijeteme,sačuvaneunjoj,neisve.ŠtonamnjihovoisticanjegovorioAndrićukaočovjekuipiscu?DajeAndrićdosljednaličnostusvemu.Dajeskromanidaodbijasveoblikeslave

svojeličnosti.Upućujenasvojedjelokojetrebabitijediniiisključivinosilacičuvarsvihvrijednostinjegoveosobe.Dokježiv,nećeunacionalniokvir,nihrvatskinisrpski,ineželivlastituinstitucijukojaćebrinutionjegovomedjelukadnebudeživ.DajesvakaAndrićeva rečenicauovoj Jandrićevoj knjizi prvorazredna literatura.Da je uman i unajsvakodnevnijimživotnimsituacijama.Mudarioprezan.Širokoobrazovan.Sjajnosekrećekrozpovijestiizvanrednopoznajedjelasvjetskeknjiževnosti.Onjeunjojčovjekvelikogaiskustva,mudrac,filozof,diplomat,političar,zaljubljenik

u zemljuBosnu i njezina čovjeka, pravednik, obožavatelj vrijednosti drugoga.Svojuvrijednostminimizira.NatemeljuAndrićevihiskazaotemamasadržanihuovojknjizi,dakle,mogaobisesačinitivrloprecizaniautentičannjegovljudski,umjetnički,intelek-tualni,paipolitičkiprofil.Jandrićjeradoznao,alidiskretan,zadivljenjeAndrićemusvakomsvomekomentaru

njegoveličnosti.Bilismoprijatelji,gotovojesvakirazgovoroknjiževnostizapočinjaoiza-vršavaooslanjajućisenanjegovumisao.čestosamprimjećivaokakojeprisvajaoinekeAndrićevegeste. (Imao jeobičaj,naprimjer,kao iAndrić, rukomokrenutiuhosvomesugovornikudabigatakoštobolječuo!Nosiojesličnukapu,oblačiojesličanmantil!)SveštojeAndrićubilovažnozaživota,rekaojeAndrićJandrićuuovojknjizi.Svešto

sumuposlijesmrtipripisivalidrugidalekojeodduhariječikojesuizgovaralaAndrićevaustananjezinimstranicama.PrematimjeriječimaAndrić,privatno,bioprotivniksvegaštogajeveličaloipetrificiralouinstitucionalnomsmislu.Osimzaopcijujugoslavenstva,dakle,zaopcijumultikulturneimultinacionalneondašnjedržavnezajednice,ponovimotojošjednom,nijesenikadasvrstavaonitiuhrvatskunitiusrpskunacionalnuopciju.Nijenigdjenitirekaonitinapisaodanijehrvatskiidajestsrpskipisac.Svojeetničkoivjerskopodrijetlonikadainigdjenijeoporicao.Daječovjekizrazitihskrupula1951.godineusvojuosobnuiskaznicuurubrikunarodnostupisaosrpskopodrijetlo,sčimeje36godinanakonosnivanja27u javnosti istupilasavjetnicauZadužbini IveAndrića(„Večernjenovosti“,Beograd,16.V.2011.)ismiješnojeižalosno.Skandalozno.Sra-motnojepripisivatitakvupromjenutakostabilnojidostojanstvenojosobi.Tekstom„Za-dužbinauBeograduniknulanakrivotvorenomtestamentuvelikogpisca?“(redakcijskinaslov,Jutarnjilist,9.IV.2011,autorovnaslov„čijajeZadužbinaIveAndrića“)analizi-raosamnastanakinstitucijekojadanasupornotvrdidaseAndrić„zaživotaopredeliozapripadanjesrpskojknjiževnosti“ idazbog toganemožebitiuvršten iuhrvatskuknjiževnost.28„Otkriće“savjetniceZadužbineŽaneteđukić-Perišićubeogradskim„Ve-

27 UpravnikZadužbineDraganDragojlovićmi jeu javnosti ,obmanjujući jedasamuUpravnomodborubioosamgodina,anečetiri,višeputazamjerioštonisamutovrijemeraspravljaoopravnojvaljanostiteinstitucije,asvojojsavjetnicinezamjeraštoovu„istinu“javnostisaopćavateknakon36godina!Zartoniječudno?28 OvajjemojtekstizazvaoraznekomentareuBeogradu,ZagrebuiSarajevu.Ovdjećuseosvrnutisamo na dva jer su u svom temelju slična: jedan je onaj kojimme je upravnik Zadužbine DraganDragojlovićpokušaodiskvalificiratikaovjerodostojnakritičaraneprihvatljivogaodbijanjaZadužbinedasedjelaIveAndrićauvrštavajuuedicijeishrvatskimatributom,aautordrugogajeMuharemBazdulj“Andrićudimudemagogije”,objavljennaportaluPeščanik.net,16.04.2011.UDnevnomlistu,naprimjer,


černjimnovostima“uslijedilo jeupravonakontemojeanalizekoja jeuzdrmalaprav-nuutemeljenostZadužbine.Nije,onda,nikakvočudoštoseiona,kaoštojeinjezinupravnikpokušaodamipripišeneistine,opredijelilazatakošokantannaknadni„nalaz“kakobinjimeodgurnularezultatmojeanalizeizadovoljilasvesrpskenacionaliste,aliiobranilasvoju„vjerodostojnost“,kojiodHrvata,uostalom,svojimprojektom„Deset vekova srpske književnosti“namjeravajuuzetiidjelaMarinaDržića,IvanaGundulićaidrugihhrvatskihpisaca.Andrićevaruka,sigurnoje,nijeispisalatajdokument,onogačijajestmoglajeakojezaprilogimaladokumentkaodokazdajetaosoba,uskladusondašnjimzakonom,promijenilasvojunarodnost.Iukomunističkojdržavije,valjda,postojalautvrđenazakonskaprocedurazamijenjanjeidentiteta!MalojevjerovatidasenanjuodlučioAndrićusvojojzrelojpedesetidevetojgodini!Zakletijugoslavendautojdobimijenjasvojidentitet,itoukoristnarodnostikojanijeupisanaunjegovrodnilist,neuvjerljivojeismiješno.Nevjerojatno.Unajmanjuruku,Andrićevomizuzetnostabil-nommoralnomprofiluneprimjereno.

od9.IV.2011.novinarkiAndrijaniCopfDraganDragojlovićjerekao:“Nacionalnonemavezesnjegovimopredjeljenjemkaopisca.PoštujućiAndrićevuvolju,Zadužbinanedajepravodaseonsvrstavatamogdje seon samnije svrstao. Touopćenijepolitičko, negoobligacijskopravo.Apsurdnobi i ludostbibilarećidaAndrićporoditeljimanijebioHrvat.DoraspadaJugoslavije,svismobili jugoslavenskipisciisvismopisalisrpsko-hrvatskimjezikom.Kadjenestalozemlje,štojeostalopiscima?Ostalisujezicikojimasupisali.No,čakidajeAndrićpisaohrvatskimjezikom,Zadužbinaizkojeggodrazloga,sobrazloženjemiline,nemoradatipravozaobjavljivanjedjela”. Neznamjeliautorovihredaka,ukojimamisli ratuju jednaprotivdruge,uopćesvjestanšto jenjimasaopćiočitateljimaDnevnoglista,znamdanemanitijednogadokumentakojimpravnovaljanodokazujedaseAndrićzaživotaopredijeliozasrpskuknjiževnost,aon touporno tvrdida jest.Potomčitateljima,nesamoDnevnog lista,već ijošnekimsarajevskim i zagrebačkim, lažeda samuUpravnomodboruZadužbinebiopunihosamgodina, od 1980.-1988, i da sam za to vrijeme trebao pokrenuti pitanje vjerodostojnosti institucijenastalebezAndrićevapotpisa,jersambiosamoujednommandatu,od1980.-1984. Uvrijemekadje taj Upravni odbor vodio Rodoljub čolaković, kad se nije smjelo ni zucnuti o pravnoj valjanostionogašto jevećdogovoreno«negdje». Ovjerodostojnosti te institucije,dakle,morao je raspravljatiprethodni saziv Upravnog odbora, onaj koji ju je vodio od utemeljenja 1975. do 1980. I MuharemBazduljmiuspomenutomepamfletužestokozamjeraštosam,kaoglavniurednikedicije,dopustioobjavljivanjeAndrićabezugovorausarajevskojMaticihrvatskoj.IakoznadajeugovorprijeobjavljivanjaodZadužbinetraženidaje izdavačuuskraćen, ipakističe:“Daserazumijemo, izknjiževnoistorijskeperspektive je besmisleno poricati da Andrić pripada i hrvatskoj književnosti. Nije tu ništa sporno”,pišeon.Pa,pobogu,Bazdulje,upravnikZadužbinejeupravoutvrdiodaAndrićnepripadahrvatskojknjiževnosti! Dakle, sporno je. Ali, ako je taj upravnikov argument i po ovome autoru neodrživ, zarnijelogičnodajeupitaoZadužbinuzaštoje,onda,izdavačuuskratilaugovortraženprijeobjavljivanjaAndrićevihdjelauedicijishrvatskimatributom?Akojetako,zarjeizdavačtrebaopristatinaizmišljenirazlogodbijanja,jerje„besmislenoporicatidaAndrićpripadaihrvatskojknjiževnosti“?Akojojpripada,zarsamkaoglavniurednikedicijeHrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjigabiodužanpoštovatiuskraćivanjeugovoraZadužbine,aondaineupuštatiseudokazivanjedajeinstitucijakojajeugovoruskratilatakođerizmišljotinakaoitvrdnjanjezinaupravnika„daseAndrićzaživotaopredeliozasrpskuknjiževnost“?Akojetako,ondajeposvesvejednoučijućekoristićikonačnapresuda,kojaćeionakobitiapsurdnaineuplativa?Akoništanijesporno„izknjiževnoistorijskeperspektive“dajeAndrićihrvatskiisrpskiibosanskohercegovačkipisac,zarjebitnoštoćesud,uopće,rećiusvojojkonačnici?Akoništanijespornoutomsmislu,zaštoseBazduljsvrstavanastranuonogakojikažedajestikojitvrdibezikakvogadokaza“daseAndrićzaživotaopredeliozasrpskuknjiževnosti”,dakle,neizahrvatsku,neizaknjiževnostislužbenogajezikadržavnezajedniceukojojseizjašnjavaojugoslavenom?Ovdjejebitnaistina,mladigospodine,kojaseodjavnostikrilagodinama!Da,istina!Akosudodredidajetrebaskupoplatiti,uredu,nekajenačasttakvomesudu!NasvedrugouBazduljevompamfletunevrijediseosvrtatiniufusnoti,pogotovonenanjegovočuđenjedajejugoslavenstvoodavnopropalourupu.


Međutim,sveidajeupravnomsmisluovajdokumentvaljan,napisaomijepriređi-vačAndrićevačetveroknjižjauedicijiHrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga,„Andrićevagrađansko-privatnapripadnostsrpskojnaciji, ida jemilijunpostodokumentirana,pomojemunemijenjaništaučinjenicinjegoveknjiževnepripadnostisvimknjiževnostimaovogajezika,čijujedinstvenost,uostalom,najvišenaglašavajubašsamiSrbi.(Doduše,proglašavajućigasrpskim,alitoništanemijenjanasuštini.)Takogledaminaovo‘otkriće’:ononištanovonedonosi,nitiištamijenja.Osimtoga,nemojsezamaratidilemamaorukopisuuličnojkarti:tedokumenteionakonijepopunjavaonitkoodnas lično, tosuuvijek radiličinovniciusekretarijatimaunutrašnjihposlova“(IvanLovrenovićautoruovogatekstaumailporuciod18.V.2011.).čitaosam,dakle,uovojknjizisveAndrićeveispovijesti,slovoposlovo,rečenicupo

rečenicu,dabihnatajnačinutvrdiojeliAndrićkaosvojuposljednjuželjuigdjespo-menuosvojuzadužbinu i je li igdje izgovoriodase„opredeliozapripadanjesrpskojknjiževnosti.“Nigdjenisamnaišaonaiskazekojitopotvrđuju.Nigdjenisamnaišaonanjegovuispovijestdajedavnihdanapromijeniosvojunarodnost.“29Nitinajednojstra-nicinisamnaišaonanjegovuriječkojaspominjeosnivanjezadužbinekojaćenakonnjegovesmrtibrinutionjegovomdjeluiautorskimpravimaodobjavljivanjatihdjela.Pa,dajest,valjdabitopriznaočovjekukojemuseispovijedaoupravomsmisluteriječi,osvemu.Punihsedamgodina.Ovojemojhommageijednomeidrugome,iJandrićuiAndriću.

RésuméJANDRIĆ ET ANDRIĆUn Ivo Andrić authentique dans un livre exceptionnel de Ljubo JandrićDanssonlivreAvec Ivo Andric,qu’ilamisseptansàécrire(1968-1975),LjuboJan-

drićdresseleportraitdecegrandécrivain.Ilafinicelivreen1975,huitansaprèssapremièrerencontreavecAndric.Cetteannée-là,bienqu’hospitaliséetinconscientpen-dantdeuxmoisetdemi,ilaréussiàdécrirelestreizejournéesd’uneexpériencesimi-lairevécueparAndrićl’annéeprécédente.Du17octobre1968jusqu’au13mars1975,JandrićétaitpourAndrićcequeJohannPeterEckermannétaitpourJohannWolfgangGoethe,MaxBrodpourfranzKafka,PredragMatvejevićpourMiroslavKrležaetc.Pendantcetemps-là,Jandrićaassumésonrôled’auditeurpatientdesonsageinter-

locuteurennotanttoutcequilecaractérisaitcommehomme,intellectuel,diplomate,politicienetamoureuxde laBosnie,deseshabitantsetdesonhistoire.Le livredeJandrićdevientainsiunesortedeportraitdelavieintérieured’Andrićetdesonart,unesourceauthentiquedepresquetouslestraitsdesoncaractèred’hommeetd’artiste.Lepreneurdenotesprendtoutcequ’onluioffre–enpromenade,autourd’unetassedecaféetdansd’autresendroits–pourlerestituercommeundonprécieuxdanslespagesdesonlivre.

Mots-clés :Jandrić,Andrić,rencontres,notes.

29 JelineštootomezabilježenouonimJandrićevimisključenimbilješkamao„intimnimstvarima“okojimasegovorina11.stranicioveknjige,autoruovogatekstaostajetajna.


VladoVLADIĆ

RecepcijaJohnaLockeauHrvatskoj1*SAŽETAKAutor,motiviranpojavomprvogacjelovitogaprijevodaklasičnogafilozofskogadjela

JohnaLockeaOgled o ljudskom razumunahrvatskijezik,učlankupostupnorazotkrivastranputiceudosadašnjojrecepcijiLockeauHrvatskoj.NajprijesedajepregledrecepcijeLockeauHrvatskojonakokakojeprisutnaufilozo-

fijskimleksikonima,rječnicima,hrestomatijama,udžbenicima.Dosadašnjoj recepcijiLockeaprigovarasesljedeće:svođenjebogatstvaLockeove

filozofijenaograničenbrojtema,pretežitozadržavanjenaraziniprikazabezuzdizanjanarazinutumačenja,pokušajitumačenjadiktirani ideologijom,vezanostrecepcijeis-ključivozaškolske(srednjoškolskeisveučilišne)potrebebezosloncaubezinteresnojtradicijirecepcijekojaposvenedostaje.Potomsezahtijevazaokreturecepciji.SvesevrtiokoempirizmakaoključnekvalifikacijeLockeovefilozofije.Autor,naos-

novipomnoga iščitavanjaOgledaucijelosti,argumentiraprotiv tumačenjaLockeovaspoznajnoteorijskogapoložajakaoempirističkoga,atimedovodiupitanjeisamudo-sadašnjurecepcijuLockea.ULockeovojspoznajnojteorijinijemogućerazlikovatiempirističku(osjetnu)fazuod

onerefleksivne(umske),negosenjihovimuzajamnimuvjetovanjempitanjeonjihovojprvotnostiimogućnostsvođenjajednoganadrugočinebespredmetnim.Spoznajakaouviđanjeslaganjadviju idejauvijek jestvar intuicije,doksuosjetilnost izaključivanje(diskurzivnost)načinikakoseprematojintuitivnojizvjesnostiide.Spoznajasežedokleiideje,alitokodLockeaneznačisubjektivizamniidealizam,niti

jeispravnoLockeatumačitiuduhunominalizmailikonceptualizma.Jeridejesuplodstvarnostizakojusepriznajedajeuvijekneštodalekovišeodonogaštouspijevamospoznatikrozideje.

1 *Ovdje seprati recepcija JohnaLockeauHrvatskojod1909. (izdanjadrugogasveskaPovijesti filozofijeAlbertaBazala)do2009. ,odnosnonastankaovogarada,apovodom2007.objelodanjenaprvogacjelovitogaprijevodanahrvatski jezikkapitalnogadjelaJohnaLockeaAn Essay Concerning Human Understanding.


OvdjejepreispitanarecepcijaLockeasamosobziromnanjegovuspoznajnuteoriju,doksepreispitivanje iste recepcijesobziromna liberalizam i toleranciju kaoocjenuLockeovepraktičnefilozofijeostavljazanekudrugupriliku.

Ključne riječi:JohnLocke,recepcija,interpretacija,empirizam,racionalizam,reali-zam,ideja,idejaBoga.

SUMMARy

THE RECEPTION Of JOHN LOCKE’S IN CROATIABywritingthisarticletheauthor,primarilymotivatedbythepublicationofthefirstinte-

graltranslationofJohnLocke’sphilosophicalclassicAn Essay Concerning Human Un-derstandingintotheCroatianlanguage,andevenmoresobythefactthatthetranslatorishisfriendDomagojOrlić,graduallyandsystematicallydisclosesmisleadingpointsintheoverallreceptionofJohnLocke’sinCroatiauptodate.first,anoverviewofLocke’sreceptioninCroatiaisgivenasitispresentedinvarious

philosophicallexicons,glossaries,anthologiesandtextbooks.Thefaults inthisreceptionarethefollowing:therichnessofLocke’sphilosophyis

usuallyreducedtoalimitednumberofthemes,inmostcasesheismerelypresentedinsteadofbeing interpreted; andwhenhe is interpreted, thoseattemptswereoftenideologicallydictated,andthereceptionwasalmostexclusivelydirectedtowardsedu-cationalneeds(secondaryandcollegeeducation)withoutanyinterestincontributingtotheimpartialtraditionofreceptionthatseemstobetotallyabsentinthiscase.Secondly,aturnaboutinthereceptionisrightlydemanded.EverythingseemstoberevolvingaroundempiricismasakeyqualificationofLocke’s

philosophyinitsentirety.Theauthor,afterhavingreadtheEssaycarefully,offersargu-mentsagainstinterpretingLocke’sgnoseologicalpositionasempirical,whichputsintoquestiontheveryreceptionofLocke’ssofarinCroatia.Itisimpossibletodistinguishbetweentheempirical(sensational)andreflective(ratio-

nal)phaseinLocke’sphilosophy,fortheirinterdependencerendersthequestionaboutthepossibilityofthesupremacyofoneortheotherutterlyimmaterial.Knowledgeasacognitionofcorrespondencebetweentwoideasisinvariablyamatterofintuition,whilesensationandconclusionaremodesofhowthisintuitivecertaintyisachieved.Knowledgereachesasfarasideas,butthatdoesn’tmeanLockeisadvocatingsu-

bjectivismoridealism,orthatLockeshouldbeunderstoodinthelightofnominalismorconceptualism.Thisissobecauseideasaretheproductofrealitywhichisadmittedasbeingsomethingmuchmorethanourknowledgeofitbasedonideas.InthisarticleonlythereceptionofLocke’swithrespecttohistheoryofknowledge

isdiscussed,whilethediscussionofthesamereceptionwithregardtoliberalismandtolerancewith anevaluationof Locke’spractical philosophy in view is left for someotheroccasion.

Key words: JohnLocke,reception, interpretation,empiricism,rationalism,realism,idea,ideaofGod.

TranslatedbyDomagoj Orlić


NA POČETKU

Kakopočeti?Pojavio se2007.godinepoprvi puta cjeloviti prijevodnahrvatski jezikobimnoga

klasičnogafilozofskogadjelaJohnaLockeaOgledo ljudskom razumu2.Mojajeprvanakanabilakraćimosvrtomjavnostisvratitipozornostnapojavuprijevoda,

alipostupnosustalnonadolazilinoviizazovi.NakoniščitavanjaOgleda ucijelostiodmahmijeupaouočinerazmjerizmeđubogatstvaLockeovemisliinjezinasiromašna,jednostrana,pojednostavljena, shematiziranapredstavljanjaunekimnašim filozofijskimudžbenicimakojisumisenašlipriruci.AondasampočeosustavnopretraživatiknjigesobziromnatospominjeliseunjimaLockeilinetekakojeobrađenoipredstavljenonjegovonaučavanje.Riječjeuglavnomoprilozimanašihautora,alinisamizuzeoniknjigeiprilogekojisukodnasbiliprevedenitesutakoimaliprilikuutjecatinarecepcijuLockeakodnas.ŽeliosamuzetiuobzirsveštojedosadakodnasobjelodanjenooLockeu.Moguć-

nostdasamneštobitnopropustiouzetiuobzirjeminimalna,alidakakodanijeisklju-čena.Unatočtomu,nijevjerojatnodabieventualniprevidimogliimaloutjecatinabitnodrugačijuocjenurecepcije.Polazim,dakle,odLockeovadjelaOgled o ljudskom razumu,njegovacjelovitaiščitava-

nja,neuzimajućiuobzirostalaLockeovadjela,ipitamse:jelirecepcijaLockeakodnaspravednapremacjelovitostinjegovanaučavanjauOgledu?TakoćesámoključnoLocke-ovodjelo,okojemjeovdjeriječ,uvjetovatidaćeusredištepozornostidoćispoznajno-teorijskaproblematika,dokćedrugetemeizLockeovefilozofije(ovladi,državi,odgoju,religiji,moralu)bitizanemarene.UtolikonionedijeloverecepcijeLockeakodnaskojiseneodnosenaspoznajnoteorijskuproblematikunećuvrjednovati.BudućidajeOgledključnoLockeovodjelo,aspoznajnoteorijskaproblematikadominantnaunjemuibudućidajeurecepcijitezaoLockeukaoonomekojijedaoključnidoprinosistekaovlastituprepoznat-ljivostupovijestifilozofijeupravoposvojojspoznajnojteorijitakođerdominantna–ipakćeseovimpristupommoćiprispjetidomjerodavneprosudberecepcijeJohnaLockeakodnas,atimeidoodređenoganaputkakakootklonitimanjkavostiutojrecepcijiikakograditirecepcijukojaćebitiuvećojmjeripravednapremaonomeštojeLockenaučavao.Utehničkomsmislu,najprijedonosimpregledrecepcijeporazličitimknjigamaiauto-

rima,potomističemnjezineslabetočke,dabihnakoncusugeriraomogućnostnovogatumačenjaLockeauodnosunatokakojetumačenuistojrecepciji.

2 LOCKE,John.Ogled o ljudskom razumu,sengleskogapreveoDomagojOrlić,Zagreb:NakladaBreza,2007.-Sobziromdajeriječoprijevodujednogaodključnihdjelaizpovijestifilozofije,evonekolikoriječiioprevoditelju.DomagojOrlićjepoobrazovanjuanglistifilozof,apozanimanjuprofesorengleskogajezikauObrtničkojškolizaosobneuslugeuZagrebu. Inačeafirmiraniprevodilacsengleskoga inaengleskijezik,članDruštvahrvatskihprevodilaca,praktikantiteoretičarjoge,izvornimislitelj,autordvijuknjigatebrojnihčlanakaobjavljivanihuraznimčasopisima(Filozofska istraživanja, Republika,Kolo,15 dana,Književna Rijeka,Treći program,Književnasmotraitd.).Uodređenojjemjerisimptomatičnodajeposaoprevođenjaklasičnogafilozofskogadjeladopaonekomutkonijediofilozofskihstrukturanitijeslužbenozaduženzafilozofskiživotkodnas.AkosektomudodadaseutrigodineodobjelodanjivanjaprijevodanijenašaonitkotkobiosvrtomilistudijomukazaonanjegovupojavudolijakaojošjedanprosvjetnidjelatnikisteObrtničkeškolezaosobneuslugeuZagrebu,ondasimptompostajejošizrazitijiadijagnozagotovonedvosmislenadajuinijepotrebnorazlagati.


Gledeterminološkihnedosljednosti,oneučlankuproizlazeodatleštosusamiautorikojisusebaviliLockeomrazličitoprevodilineketermineiznjegovefilozofije,ajasamturazliči-tostpoštivaoizadržao–takodarabimoneprijevodneterminekojekoristisamautorčijomserecepcijomLockeauodređenomdijelučlankabavim.Inače,ovdjeseneočitujenikakvonastojanjedaseocijenisamodosadašnjeprevođenjeLockeanahrvatskijezik.DokjedosadašnjarecepcijaLockeauHrvatskoj,ulikuonogaštoseoLockeupisalo,

postavljenatakodapretpostavljaprvočitanjesebekaouvodučitanjeLockeailidaso-bomnadomjestisusretsLockeom–ovajradjepostavljentakodapretpostavljaLockeakaovećpročitanoga,dabisemogliocijenitinjegovizaključci.CijeliradjenastaoisključivonaosnovicjelovitogauvidauonoštojeoLockeubilo

dostupnokodnaskaoiusamOgled o ljudskom razumu.Nijesevodiloračunaoono-meštoseunovijevrijemeusvijetupišeoLockeu,takodapitanjeopodudaranjuovdjepredloženogatumačenjaLockeovaspoznajnoteorijskogapoložajasnovijimtumačenji-maLockeausvijetuostajebezodgovora.

PrEgLEd rEcEPcIJE

Pregled recepcijeLockeauHrvatskojsvrstan jeunekolikoskupina,sobziromnanaravpublikacijaukojimaseonjemugovori,itoredom:povijestifilozofije,filozofijskehrestomatije,filozofijskirječnici,leksikonifilozofa,filozofijskiudžbenici.

POVIJESTI fILOZOfIJEAlbert Bazala –usvojojPovijesti filozofije,udrugomsvesku,upoglavljupodnaslo-

vomEngleska filozofija do kraja 18. stoljeća–obrađujeLockeanadvadesetstranica3.Lockeauvodnonaziva iskustvenjakomčijasu«razlučivanja jasna iakonijesudopo-sljednjegranicepotankoizvedena»(BA,PfII,str.250.),aLockeupriznajehistorijsku važnostprijesvegakadajeriječospoznajnimpitanjima(BA,PfII,str.252.),aondaizatoštojepsihologijupribližioprirodnimnaukama(BA,PfII,str.257.).BazalaLockeapredstavljaovakvimredoslijedom:uvodniplanLockeovaOgleda,kritika

urođenihnačela,tezaoljudskojdušikaobijelomlistupapira,ovisnostživotadušeoosje-tilnomzamjećivanju,znanjekaoishodradnjauma,nespoznatljivostsupstancije,problemspoznajeizvanjskogasvijetakrozzamjećivanje,demonstrativnoznanje(obogu).(BA,PfII,str.254.-264.)Potom:deizamuvjerskimpitanjima,usklađivanjeumaiobjavekojejeracionalistično

inaturalistično,ugodaineugodakaomotivacijezatežnjupremadobru(BA,PfII,str.265.),slobodavoljesvedenanaizborneštočinitiiline(BA,PfII,str.266.).SpominjusejošiLockeovemisli o uzgoju,kaoinjegovatrodiobavlastinalegislativ-

nu,eksekutivnu i federativnu;neotuđivostnarodnogasuvereniteta ipravonarodanarevoluciju(BA,PfII,str.267.)

3 BAZALA,Albert.Povijest filozofije II,Zagreb:Globus,1988.Prvoizdanjeizlazilojeod1906.(Isvezak)do1912.(IIIsvezak).DokjeIIsvezak,ukojemjedvadesetstranica(250.-270.)posvećenoLockeu,objelodanjen1909.godine.Bilješke vezane za pojedine autore i djela u članku će se navoditi u podnožnim bilješkama samo kod prvoga spominjanja, a svaki idući put u glavnom tekstu u zagradi će se navesti kratica za autora, djelo te broj stranice.Na primjer, za Bazalu ovako: (BA, Pf II, str. ta i ta)


DvosveščanaPovijest filozofijeWilhelma Windelbanda4kodnasjeprisutnaod1956.godineikodnasjedoživjelatriizdanja.Takojeimalaprilikusudjelovatiuoblikovanjurecepcije idjelaJohnaLockea.TamoseLockeoslovljavakao:vođaengleskogpro-svjetiteljstva(WW,PfII,str.9.),jedanodnajčitanijihinajutjecajnijihpisacaupovijestifilozofije(WW,PfII,str.27.).KaoprednostnjegovamišljenjaWindelbandističejednostavnurazumljivostijasnoću

(WW,PfII,str.9.),akaonegativnostnjegovuoskudnostiodsutnostvlastitafilozofsko-gaporiva(WW,PfII,str.10.),popularnuneodređenost(WW,PfII,str.26.),odsutnostoriginalnostiimisaonesvojevrsnosti(WW,PfII,str.27.).PredstavljanjeLockeovanaučavanjaWindelbandotpočinjeskritikomurođenihideja,

aLockeovuspoznajnuteorijuističekaopozitivanprimjeruprilogistojkritici.Idejemogubiti jednostavneisložene;jednostavnepotječuodvanjskogiunutrašnjegopažaja,asloženeslaganjemjednostavnih.ImeJohnaLocka,vezanozanaučavanjeoprimarnimisekundarnimkvalitetama,spominjeseprikrajuprvogasveska(WW,PfI,str.459.).UpitanjuvezeizmeđuriječiistvariLockeseprokazujekaonominalist,aupitanjuvezeizmeđurefleksijeisenzacijeističesejakaovisnostprvihodrugima,štojekasnijeuvje-tovalorazvojnjegovaučenjausmjerusenzualizma(WW,PfII,str.27.).WindelbandseLockeujošvraćakodproblemaspoznajeizvanjskogasvijeta. Intui-

tivno(spoznajanašihstanjaidjelovanja,alineinašebiti)idemonstrativno(spoznajaBoga,kartezijanskiikozmološkidokaz)znanjejeizvjesno,alinedotičevanjskisvijet.Znanjekojepočivanasenzacijitičesevanjskogasvijeta,alinijeizvjesno.Nespoznat-ljivajeisamasupstancijakaosamopretpostavljeninositeljnamapoznatihsvojstava.(WW,PfII,str.41.-43.).Utemiprirodna religijaLockejespomenutkaoonajkojijezastupaonadumnostobja-

vekojajenakoncuipaksuglasnasumom(WW,PfII,str.60.)Neštoopširnijejepredstavljenutemiprincipi morala.Naglašenojesvrstavanjemo-

ralnespoznajeudemonstrativnu,jerjeriječoumskomutvrđivanjune/suglasnostiljud-skogpostupanjasazakonom,azakonodavniautoritetsevežeuz tri instance: javnomnijenje,državaiBog.Lockeje,izjednačivšizakonBogaiprirode,izvršiospojmeta-fizičkihkorijenamoralnogazakonainjegovautilističkogasadržajaulikupovezanostinekihpostupakauzštetne,adrugihuzkorisneposljedice(WW,PfII,str.74.-75.).I još, upoglavljuProblem kultureWindelbandspominjeLockeakaoonogakoji je

teorijskiuobličionaučavanje «odijeljenju i ravnoteži trijudržavnihmoći: legislativne,egzekutivneifederativne»(WW,II,str.91.).

Branko BošnjakudrugomsveskusvojetrosveščanePovijesti filozofijenaučavanjeLockeadonosinaokočetrdesetkarticateksta5.Lockeje«prosvjetitelj,kritičar,pedagogifilozof»(BB,PfII,str.253.).BošnjakLockeovodjelopredstavljasljedećim, inačeneuobičajenim, tematskimre-

doslijedom: odgoj, tolerancija, spoznaja. Lockevoapolitička filozofija, što je takođerneuobičajeno,jedvadajeispomenuta.

4 WINDELBAND,Wilhelma.Povijest filozofije.SdodatkomFilozofija u 20. stoljećuodHeinzaHeim-soetha(14.dopunjenoizdanje),knjigaprvaidruga,preveliNadaŠašelet.all.,Zagreb:Naprijed,1990.–(WW,PfIiII)5 BOŠNJAK,Branko.Povijest filozofije. Razvojmišljenjauidejicjeline,knjigadruga,Zagreb:NakladnizavodMaticeHrvatske,1993.,str.252-274.(BB,PfII)


Kodnaukaoodgojuistaknutjeodgojzasloboduduha,izostavljanjeprisile(kazne,batine) koja se nadomješta lijepom riječju i dobrim primjerom (BB, Pf II, str. 253.).Naučavanjeo tolerancijioslikavasekrozodnosmeđukršćanima,međukršćanima idrugimreligijama,alinajvišekrozodnosdržaveicrkve.Granicetolerancijisunemoral,izuzimanjeizdruštvenihzakona,miješanjedržaveupodručjespasenjaduše,savjestdrugogačovjeka.Inače,idejatolerancijevrijediiumišljenjuiudjelovanju,samoakosuusmjerenipozitivno(BB,PfII,str.256.-261.)Ogled je sveden na sljedeće točke: kritika urođenih ideja; primarne i sekundarne

kvalitete;jednostavneisloženeideje;odnosriječi,idejaistvariuznakurealizma(BB,PfII,str.262.-268.).Bošnjakpredstavljaimanjepoznat,nedovršeniposthumnoobjavljenLockeovtekst

O upotrebi razuma.Uporabarazumaovisiotomekolikoseulažetrudaunjegovorazvi-janje;čovjeksejedinovježbanjemkrozpredrasudeopćegamnijenjamožeprobitidosamestvari(BB,PfII,str.268.-271.).OdkasnijegaLockeovautjecajaizdvojenjeonajnaJohnaTolanda,zakojegBošnjak

kažedajeizLockeovefilozofijenajvišerazvioidejumaterijalizma,apoznatjeiposvomdeizmu(BB,PfII,str.272.-273.).KaoiLockeovutjecajnakasnijuasocijativnupsiho-logijuDavidaHartleyaiJosephaPriestleya(BB,PfII,str.273.).

Predrag Vranickiuprvomsvesku(odtrisveskasveukupno)svojeFilozofije historije6usredotočujese isključivonaLockeovupolitičkumisao(Dvije rasprave o vladi),aliudvije rečenicesintetiziraonoštodržibitnimzaLockeaopćenito,odnosnozanjego-vuspoznajnuteoriju.«UfilozofijiLockenastavljanajakeempirističkeimaterijalističketradicijeengleskefilozofijeisvojimdjelomoljudskomrazumujedanjeodutemeljiteljaevropskogempirizma.Svojomrazrađenomisistematskomkritikomurođenihideja,rje-šavanjemnjihovaporijeklau ljudskomiskustvu,empiriji,svojomobradomjezikakaoznakovaukojimase,naosnoviapstrakcije,ujedinjujusvojstvastvariitd.,Lockejesnaž-nodjelovaonaempirijske,senzualističkeimaterijalističketendencijeistrujeutadašnjojevropskojfilozofiji,posebnoufrancuskoj.»(VP,fHI,str.147.).

frane franić,negdašnjisplitskinadbiskup,usvojojPovijesti filozofije(543stranice)Lockeuposvećuječetiristranice7.KaoglavnaLockeovadjelanavodi:Ogled,Neke misli o odgojuiDvije rasprave o građanskoj vlasti.UprikazuLockeovanaučavanjauglavnomjeusredotočennaspoznajuimalonaetiku,asamojenatuknutonjegovoznačenjezapolitiku.franić ističesljedeće točke:nepostojanjeurođenih ideja;stečenostsvekolikespo-

znaje izosjeta i refleksije; jednostavne i složene ideje; vrste složenih ideja (modusi,supstancijeirelacije);nespoznatljivostsupstancije;tristupnjaspoznaje.Dobroizlooviseoslaganjudjelasazakonom,kojimožebititrovrstan:Božji,državni

ili zakon javnogamnijenja. Suglasnost sa zakonomdonosi radost zbog nagrade, anesuglasnostžalostzbogkazne.SamafranićevaocjenaLockea,dakle,vrludameđusljedećimodredbama:empiri-

zam,senzizam,posrednirealizam,idealizam,fenomenizam,pozitivizam.ACrkvajeLockeovOgledosudilajer«vodiuetičkipozitivizam»(ff,Pf,str.384.).

6 Vranicki,Predrag.Filozofija historije I.Odantikedokrajadevetnaestogastoljeća,Zagreb:Goldenmarketing,2001.,str.147.(VP,fHI)7 fRANIĆ,frane.Povijest filozofije,Split:Crkvausvijetu,2001.,str.380.-384.(ff,Pf)


UdjeluMudrost zapadaBertranda Russella8moguse,također,razlikovatitrirazinegovoraoLockeu:usredotočenostnaodređenetočkeLockeovanaučavanja,kvalifika-cijaLockeovefilozofijekojesezasnivajunatimtočkamaaliinaširempovijesno-filozof-skomokružjutesamovrjednovanjeLockeovefilozofije.TočkeizLockeovanaučavanjasusljedeće:načelotolerancije;odbacivanjeurođenih

ideja; ideje osjeta i ideje refleksije; jednostavne i složene ideje; vrste složenih ideja(modusi,supstancije,relacije);odnosriječiidejaistvari;apstrakcija;odnosrazumskeiobjavljeneistine.Upolitičkojfilozofijitosu:društveniugovor,trodiobavlasti,liberali-zam,prirodnopravo.ZbognedosljedneizvedenostiLockeovamišljenja,kojejeuvjetovanopovijesnofilo-

zofskimprijelaznimtrenutkomisamomLockeovomnaravi,isamRusselnedosljednovrludauodređivanjunjegovefilozofijeurasponuodempirizmadoracionalizma(RB,MZ,str.214.-216.).TusuiopćekvalifikacijeLockeaukojimasesučeljavajuodsutnostizvornostiLockeaiveličinanjegovautjecaja(RB,MZ,str,217.).

fILOZOfIJSKE HRESTOMATIJEGajo PetrovićjekodnasnajvišepisaooJohnuLockeu.Prviputajetobilopovodom

petogasveskaFilozofske hrestomatijeMaticehrvatske(1955.)podnaslovom«Engleska empiristička filozofija».Za to je izdanjePetrović1953./54., izmeđuostaloga,napisaoesejoLockupodjednostavnimnaslovom«John Locke»odčetrdesetstranicaipred-staviogaspetnaeststranicaprijevoda9izOgleda.Drugojeizdanjeisteknjige(1979.)prošireno,izmeđuostaloga,inovimPetrovićevimesejomoLockeuod63stranice,apodnaslovom«Znanje i mnijenje u filozofiji Johna Lockea10».Sljedećaizdanja(1982.i1983.)suostalaneizmijenjena,atoznačidasuuključivalaobaPetrovićevaesejaoLockeuiistifragmentizOgleda.PetrovićLockeaističekaoosnivačaspoznajneteorije;kritičaraurođenihideja;onoga

kojijesvuspoznajudoveouovisnostoiskustvu;kodkojegaprevladavanjedualizmaizmeđuvanjskogaiunutarnjegiskustvaide,iakonedosljedno,usmjerumaterijalizma,odnosno«usmjerudovođenjaunutarnjegiskustvauodređenuzavisnostodvanjskogaiprekonjegaodmaterijalnihpredmeta»(PG,EEf,str.63.).Locke,je,premaPetroviću,prepoznatljivpospoznajnoteorijskomempirizmu,političkomliberalizmu,ekonomskojslobodnojutakmici,religioznojtolerancijiiprirodnomodgoju(PG,EEf,str.82.).PetrovićizlažeLockeovuspoznajnuteoriju,njezineključnesastojine:oporijekluideja

(senzacija,refleksija,primarneisekundarnekvalitete)(PG,EEf,63.-64.);oaktivnosti-marazuma(povezivanje,uspoređivanje,apstrahiranje)(PG,EEf,str.65.);onespoznat-ljivostisupstancije(PG,EEf,str.66.-67.)istupnjevimaspoznaje(intuitivna,demonstra-tivnaisenzitivna)(PG,EEf,str.69.).

8 RUSSEL,Bertrand.Mudrost Zapada, preveliMarija i IvanSalečić,Split:Marjan tisak, 2005., str.213.-219.(RB,MZ)9 PrevoditeljjebioBrankoPetrović.10 OvajjeradPetrovićobjelodanionatrimjesta.UspomenutojFilozofskoj hrestomatiji,kaopredgo-vorsrpskomprijevoduOgleda,Beograd1962.(prevoditeljDušanPuhalo)iusvojojknjiziOd Lockea do Ayera,Beograd,1964.,str.7.-69.Jakoristimizdanje:PETROVIĆ,Gajo.Engleska empiristička filozofija.Iodabranitekstovifilozofa(četvrto(drugoprošireno)izdanje),Zagreb,1983.(PG,EEf)


PetrovićpredstavljaiLockeovemislioodgoju,tolerancijiinjegovedruštveno-politič-kepoglede.IstičeserazlikaizmeđuLockeovapoimanjaprirodnogastanjainastankadruštvenoga ugovora i njemuprethodećegaHobbesova shvaćanja. Tu je i teorija opodjelivlasti(zakonodavna,izvršnaifederativna).PetrovićLockeovuspoznajnuteorijuuvišenavrataocjenjujejednomriječjukaone-

dosljednu (PG,EEf, str. 72.).Nedosljedno je,premaPetroviću, Lockeovokolebanjeizmeđumaterijalizma i idealizma; izmeđuodređenosti iskustvom iodređenosti razu-mom;izmeđurazumaiobjavekaosucaistine.NijeteškopogoditidaPetrovićkorijentihnedosljednosti i kolebanjavidiu «društvenojpraksiengleske liberalneburžoazijeXVII.vijeka,čijijeideologLockebio»(PG,EEf,str.82.)idakaoispravneprosudbeoLockunavodionekojedolazeodEngelsa,LenjinaiMarxakojisuuLockeuprepoznalijednogaodotaca«sjajneškolefrancuskihmaterijalista»(PG,EEf,str.80.).SvojdrugiidužiesejoLockeuPetrovićpočinjestvrdnjomdacjelokupanshematski

pristupnovovjekojfilozofijikrozoporburacionalizmaiempirizmasvodiistunakarikatu-ru,jer«Lockenijesamo‘engleskiempirist’negoi‘kontinentalniracionalist’»(PG,EEf,str.220.).Utomeseju,iakoopetidekrozuhodanetočkeiredoslijedpredstavljanjaLoc-keovespoznajneteorije(osnivačspoznajneteorije,kritičarurođenihideja,reprezenta-tivnateorijaideja,vrsteideja,odnosriječiiidejaistvariitd.),Petrovićjeiscrpniji.Takouočavada je jednostrana recepcijaprvihdvijuknjigauzrokovaladojamda jeOgledposvećensamoproblematicipodrijetlaspoznaje(iakoPetrovićuprvomesejupriznajedajeuistraživanjuizvoraspoznajeLockebionajizvorniji)(PG,EEf,str.68.).francuskiprosvjetitelji18.stoljećaizoduševljenja,Hegelizrazočaranja,urecepcijiLockeanisuotišlidaljeodpitanjaoporijeklu ideja.Uostalom, treća ičetvrtaknjigaOgleda,kakokažePetrović,otkrivenesutekudrugojpolovini19.stoljeća(PG,EEf,223.-224).Petrovićsusljednoprikazujesvečetiriknjige(iakonesvejednakoobuhvatno)ivrši

poredbenuanalizu1. i4. izdanjaOgledakaoiporedbenuanalizuvišeraznihtočakaunutarOgledaukojimasegovorioistom.Dokjeuprvomesejunedosljednostzaklju-čakPetvorićevaprikazaLockea,ovdjekaodajesamomesebidaozadatakistaknutištoviše tunedosljednostkrozštovećibrojkonkretnihprimjera injihovoporedbenoiznošenje.

Druga hrestomatija filozofijepojavilasekodnas1996.godine.četvrtaknjiga (odnjihdeset)jeposvećenafilozofiji britanskog empirizma.UzLockeasujošobrađeniT.Hobbes,G.Berkely,D.HumeiT.Reid.Priređivačica,autoricauvodnihstudijaiprevo-diteljica(osimmanjegdijelakodHobbesa)jeVanda Božičević11.OLockuuvodnastu-dijaiznosi47stranica.DonijetjeprijevodfragmenataizOgleda:U umu nema urođenih načela, O našim složenim idejama supstancije, O znanju uopće, O stupnjevima našeg znanja, O prosudbi, O vjerojatnosti, O stupnjevima pristajanja, (sveukupno72stranice).DonijetjeiprijevodfragmenataizdjelaDvije rasprave o vladi(13stranica).OdmahnapočetkustudijeV.BožičevićLockeakarakteriziradaje:stekaoslavukao

zagovornikempirističketeze,tvoracprispodobeumaspraznompločomnakojuisku-stvoutiskujesvojtrag,prvivelikinovovjekovnisistematičar,najutjecajnijifilozofengle-skoggovornogpodručja,onajučijojsu filozofiji temeljimnogih filozofskihdisciplina(filozofijepolitike–utemeljitelj liberalizma,pedagošketeorije,filozofijeumaifilozofije

11 BOŽIčEVIĆ,Vanda.Filozofija britanskog empirizma,Zagreb:Školskaknjiga,1996.(BV,fBE)


jezika).Sobziromnatakoširokspektarnjegovefilozofije,jednostranojesvoditinjegasamonaempirizam,aistaješirinapokrenuteinimalojednostavneproblematikeuvje-tovalanjegovučestunedosljednost(BV,fBE,str.131.-132.).Potom se predstavlja Lockeova argumentacija protiv postojanja urođenih načela

(urođene su samo spoznajne sposobnosti), a u prilog toga da su sva naša načela(umskaipraktična)isvenašeznanjestečeniiizvodiviiziskustva(uključujućiiidejuispoznajuBoga)(BV,fBE,str.133.-137.).Lockeovspoznajnistavseimenujekaoreprezentacionalizam,aodlikujeseontološ-

kimrealizmomiepistemološkimantirealizmom.čovjekstvarnostspoznajekrozidejeprisutneusvomumukaonjezinezastupnike,aidejestječenajprijekrozsučeljenostsvanjskimstvarimaunjihovimprimarnimosjetilnimkakvoćama(protežnost,oblik,čvr-stoća,kretanje/mirovanjeibroj),aondaiunjihovimsekundarnimkakvoćama,kojesuplodutjecajanjihovihprimarnihkakvoćanačovjekoveosjetilnesposobnosti(zvukovi,boje,mirisi,okusi,toplina-hladnoća).V.Božičevićovdjeproblematizira,prvo,razlikova-njeprimarnihisekundarnihkakvoćanaosnovitogaštoseprimarnepripisujuizravnostvarima,asekundarnesamoutjecajustvarinačovjekoveosjetilnesposobnosti,budu-ćidačovjekiojednimaidrugimaimasamoideje–aonda,drugo,isamumogućnostdačovjekdopredostvari(BV,fBE,str.138.-146.).Samaidejasupstancije,premaV.Božičević,kodLockeasekrećeodmogućnostida

seshvatikaosamanominalnabitpredmeta,odnosnokaoimezasloženuidejusastav-ljenuodvišejednostavnihidejailikaosamarealnabitpredmeta,kojajesamopretpo-stavljeni, ali nikadadokučeninositelj akcidencija izraženihkroz jednostavne ideje, aujedinjeneusloženuideju jedinstvenimimenom.Napredovanjeuspoznajipredmetamožeseshvatitikaonačinkakosespoznavateljobogaćujenovim idejamaonjemuitakostječeiscrpnijiuvidunjegovusupstanciju(akosesupstancijashvatisamokaonominalnabit)ilikaonačinkakobeskonačnonapredujemopremarealnojsupstanciji(biti),pretpostavljenomnositeljunašihidejaopredmetu,kojanamneprestajeizmicatiunedohvatnost(BV,fBE,str.147.-151.).Kaoštosuidejezastupnicistvari,takosuriječizastupniciideja.Riječisuhotimični,

proizvoljniznakoviideja.Nesporazumiukomunikacijinastajuondakadaljudidržedariječikojeizgovarajuzastupajuisteidejekodsvihljudi,atonemorabitislučaj.V.Bo-žičević,gledeproblemauniverzalija,Lockaprepoznajekaonominalistu.Općipojmovisuplodapstrakcije,izdvajanjazajedničkoga,azanemarivanjaposebnoga.Kojaćesesvojstvaizabratikaozajedničkausvrhuoblikovanjapojma,tojestvarproizvoljnogiz-bora,aneodređenjaprirode.Takoseoblikujunominalnebiti–kaoploduma,aneprirode.Drugosurealnebiti,kojesuneovisneoumu,jerseinemoguopažati,negosupretpostavljenirealniuzroknašihideja.Odatlesuigranicemeđuvrstamaproizvodčovjeka,aneprirode(BV,fBE,str.157.-161.).V.BožičevićjošekspliciraLockeovoučenjeoosobnojistovjetnosti,razlikovanjuzna-

njaiprosudbe,granicamaljudskogaznanja,kojejesvejednodostatnozaspasljudskeduše.Nakraju,našeststranicaprikazujeiLockeovufilozofiju politikenaosnovidjelâDvije

rasprave o vladiiPismo o toleranciji–njegovenazoreougovornomnastankudržaveinjezinutrodiobenomfunkcioniranjukrozzakonodavnu,sudskuiizvršnuvlast(BV,fBE,str.167.-173.).


fILOZOfIJSKI RJEČNICIZanimljivoćebitipreglednopokazatiuzkojepojmove/natuknicefilozofijskirječnici,

kojisukodnasbiliuoptjecaju,povezujuimeJohnaLockea.Jertipojmoviujednogra-deobzorjeugranicamakojegsesmještaitumačiLockeovonaučavanje.RječnikuredakcijiVladimira filipovića12Lockeaspominjepriobradisljedećihpoj-

mova:empirizam,idealizam,intuicija,materijalizam,realizam;RječnikAloisa Haldera13Lockeaspominjepriobradisljedećihpojmova:empirizam,

filozofijadržave,liberalizam,LockeJohn,prosvjetiteljstvo,racionalizam,senzualizam,vlast(prinuda);

A. R. Lacay14Lockeasedotičepriobradisljedećihpojmova:apstrakcija,bit,empiri-zam,ideja,identitet,intuicija,kvalitete,LockeJohn,opažanje,značenje;

Anto Mišić15usvomrječnikunaLockeasepozivapriobradisljedećihpojmova:empi-rizam,ideja,iluminizam,kritika,liberalizam,osoba,percepcija,senizizam,supstancija;

Atlas filozofije16 Lockea veže uz sljedeće natuknice: empirizam, filozofija države,JohnLocke,prosvjetitetljstvo,političkiliberalizam.VidimodajejedinipojamuzkojegsvipovezujuimeJohnaLockeapojam:empirizam.Nadrugommjestupoučestalostisupojmovi liberalizam iprosvjetiteljstvo,akouz-

memouobzirdaMišićprosvjetiteljstvoobrađujepodpojmom iluminizam.Potomsupojmovi:filozofija države,ideja,intuicija,liberalizam,opažanje/percepcija(akouzmemouobzirdaMišićopažanjetumačipodpojmompercepcija);senzualizam/senzizam(akouzmemouobzirdajetumačenjetihpojmovakodHaldera/Mišićapodudarno).Nakraju,tusuinatuknice,uobradikojihsespominjeLocke,kojesuspecifičnesamozajedanrječnik:idealizam,materijalizamirealizamzaV.filipovića;racionalizamivlastsamozaA.Haldera;apstrakcija,bit,identitet,kvalitete,značenjesamozaA.R.Lacaya;tekritika,osobaisupstancijasamozaA.Mišića.Tesurazlikedakakoplodirazličitihrječničkihkoncepcija,alikroznjihseslutiukojoj

jemjeriiukojimtočkamaimeidjeloJohnaLockeapronašlosvojemjestonafilozofskojpozornici–pogotovuštojeriječoreferentnimdjelimakoja,sjednestranepredstavljajusažetakonogazamijećenogaipriznatoga,asdrugestraneformirajuiodržavajusvakubudućurecepcijuLockeasukladnoonomeštoseunjimazamjećujeipriznaje.

LEKSIKONI fILOZOfâKodnasjeminuladesetljećaobilježiosamojedanleksikonfilozofa,onajDankaGrli-

ća,aliinekifilozofijskirječnici(kaoštojetoHalderoviLaceyov)sadržekratkuleksiko-grafskujedinicupojedinihfilozofa,paiLockea.Kakoje,dakle,Lockepredstavljenkrozleksikografskenatuknice?PrvoGrlić.

12 fILOZOfIJSKIrječnik,skupinaautorauredakcijiVladimirafilipovića,Zagreb:NZMH,1989.(fV,fR)13 HALDER, Alois.Filozofijski rječnik, s njemačkoga preveo Ante Sesar, Zagreb: Naklada Jurčić,2002.(HA,fR)14 LACEY,A.R.Rječnik filozofije, sengleskogapreveoGoranVujasinović,Zagreb:Kruzak,2006.(LAR,Rf)15 MIŠIĆ,Anto.Riječnik filozofskih pojmova,Split:Verbum,2000.(MA,RfP)16 KUNZMANN,Peteret.all.Atlas filozofije.S115oslikanihstranicauboji,snjemačkogapreveoAntePeriša,Zagreb:Goldenmarketing,2001.(KP,Af)


Danko Grlić17Lockeaobrađujeučetiriipolstupca,neštovišeodčetirikarticetek-sta(GD,Lf,str.245.-247.).Uzkratakživotopisniodlomaknapočetkuibibliografskina kraju, Locke je predstavljen kao: osnivač filozofski zasnovanog liberalizma, otacprosvjetiteljstva,prvivelikispoznajniteoretičar,najvećifilozofštogajeimalaEngleska.Lockeovapolitičkafilozofijajeocijenjenakaoumjerenarevolucionarnost,aspoznaj-

nateorijakaoobjektivistička.Učenjeospoznajijeprikazanokrozsljedećetočke:kritikaurođenih ideja (nihil est..., tabula rasa); izvor ideja u vanjskim iskustvima, osjetima iunutarnjimiskustvima,refleksija;primarneisekundarnekvalitete;jednostavneisloženeideje(modusi,supstancijaiodnosi);tristupnjaspoznaje(osjetilna,intuitivnaidemon-strativna).UjednomodlomkudonijetojeLockeovoučenjeoslobodiimoralnomdobruizlu,u

jošjednomozadaćamaodgojaiuzavršnomoLockeovuutjecaju.UHalderovom rječniku18 natuknica o Johnu Lockeu iznosi nešto više od kartice

teksta(HA,fR,str.199.-200.).Lockejenaslovljenkao:glavnipredstavnikprosvjetiteljskogempirizmauEngleskoj.UtakosuženomprostoruodLockeovaspoznajnoganaučavanjauspjelosenabaciti

sljedeće: ljudskiduhkao tabula rasa,nihil est...;podrijetlopredodžbi izzamjećivanja(sensation)isamozamjećivanja(reflection);spoznajakaooblikovanjekompleksaidejamoćjurazuma;razlikaprimarnihisekundarnihkvaliteta.Oddrugihtema,Lockesepovezujeseudaimonističkometikomiliberalnimnaukom

održavi,kojiuključujenaukodržavnomeugovoruirazdiobivlasti(zakonodavna,izvrš-naisudska).

Atlas filozofije19 sadržinatuknicuoJohnuLockeukojaobuhvaćadvijetekstualneidvijegrafičkestranice(KP,Af,118.-121.).PremanjemuLockejejedanodglavnihpredstavnikaengleskogempirizma,autjecao

jenaprosvjetiteljstvoipolitičkiliberalizam.Spoznajačovjekaidekrozideje,kojenisuurođene,negoihčovjekstječeizizvanjsko-

gaosjetnogaopažanjainutarnjegasamoopažanja.Takonastajujednostavneisloženeideje (modus, supstancija i relacije). Primarne kvalitete suobjektivne, a sekundarnesubjektivne.Trisustupnjaznanja(intuitivno,demonstrativnoiosjetno).Znanjedosižedokleiideje,asastojiseuzamjećivanjunjihovaslaganjailineslaganja.Dobroizlojeodređenousmjerenošćunaboliliradost,aujednoislaganjemilinesla-

ganjemsazakonom:božanskim,građanskimijavnogamnijenja.filozofijadržavepolaziodprirodnogastanjakojeprekodruštvenogaugovoradolazi

dotrodiobevlasti.Tujejošdotaknutoipravonarodanarevolucijukaoizahtjevzatole-rancijomteLockeovogledanjenaopravdanjeprivatnogavlasništva.filozofijskiudžbeniciUdžbeničkiniz,ukojemsuprisutnepopriličnorazličitesudbine,otpočinjemAntolo-

gijom filozofskih tekstova s pregledom povijesti filozofije20.Antologijajetimskirad,

17 GRLIĆ.Danko.Leksikon filozofa(drugo,proširenoizdanje),Zagreb:Naprijed,1982.(GD,Lf)18 HALDER, Alois.Filozofijski rječnik, s njemačkoga preveo Ante Sesar, Zagreb: Naklada Jurčić,2002.(HA,fR)19 KUNZMANN,Peteret.all.Atlas filozofije.S115oslikanihstranicauboji,snjemačkogapreveoAntePeriša,Zagreb:Goldenmarketing,2001.(KP,Af)20 ANTOLOGIJAfilozofskih tekstova s pregledom povijesti filozofije,Zagreb:ŠK,1954.(AfT)


apoglavljeoengleskom empirizmuprirediojeGajoPetrović.UuvodnomtekstuLockejeobrađennatristranice(AfT,str.173.-176.),adonijetjeizborizLockeovaOgledauprijevoduI.Vidana.(AfT,str.197.-204.)PetrovićnapočetkuističeLockeovusvestranostinapolastranicedonosiLockeove

pogledenadržavu,trodiobuvlasti.Spomenutajeitolerancija.AondaoOgledu:kritikaurođenih ideja;porijeklo idejau iskustvu,vanjsko(osjetil-

nost)iunutrašnje(refleksija);podjelaidejanajednostavneisložene;primarneisekun-darnekvalitete;supstancija,jezikistupnjevispoznajesamosunatuknutikaoteme.Lockejeosnivačempirističkespoznajneteorije(jerjujeprviiscrpnorazradio);začet-

nikprosvjetiteljstva(poborbizarazum,prirodnost,individualnuslobodu,toleranciju).Nevenka Vejnović21Lockeaoslovljavaovako:apologetrazumakojisepretvoriounje-

gova kritičara, osnivač spoznajne teorije, začetnik engleskogprosvjetiteljstva, osnivačjedneodređenefilozofskeškole,najdominantnijafiguraengleskeempirističkefilozofije.Lockejeobrađenuokvirunovovjekovnefilozofijepodpoglavljemoempirizmu.Na-

konpovijesnodijalektičkogatumačenjamogućnostidaseudatomtrenutkuiprostorupojavinetkopoputLockea,VejnovićkapredstavljaLockeakrozsljedećetočke:kritikaurođenih ideja (oporbaDescaretesu); iskustvokao izvor sveukupnespoznaje,osjeti(vanjsko,pasivno)irefleksija(unutarnje,aktivno);primarneisekundarnekvalitetestva-ri; trostupnjevitost spoznaje (intuitivna,demonstrativna i senzitivna); nespoznatljivostsupstancije.RaznorodnošćusvojefilozofijeLockejedaopovodazanjezinorazličitotumačenjei

razvijanje,usmjerumaterijalizmaiusuprotnomsmjeru.(VN,Pf,str.48.-50.)Donijet je izbor iz LockeovaOgleda izAntologije filozofskih tekstova uprijevodu I.

Vidana(VN,Pf,171.-176.).Boris Kalin22usvomudžbenikuzafilozofijuLockeaprikazujekao:utemeljiteljaspo-

znajneteorijekaosustavnefilozofskediscipline,utemeljiteljaempirizma,ocaprosvjeti-teljstva,kritičaraibraniteljaljudskogarazuma–aodLockeovanaučavanjaističe:kritikuurođenihideja;razlikovanjeprimarnihisekundarnihkvaliteta;trijustupnjevaspoznaje;tenjegovoliberalističkogledišteudruštveno-političkimnazorima(KB,Pf,103.-105.).Donijet je izbor iz LockeovaOgleda izAntologije filozofskih tekstova uprijevodu I.

Vidana(KB,Pf,286.-290.).Iako jeknjigaJohannesa HrischbergeranaslovljenakaoMala povijest filozofije23,

onajepostavljenatakodaimapretenzijubitiiudžbenikomzafilozofijupajekodnastakoifunkcionirala.UnjojjeLockepredstavljen:kaootacspoznajneteorijeikaoonajkojijedoprinioufilozofijiokretuodbitkaksvijesti–aodLockeovanaučavanjaseističe:nijekanjeurođenih ideja;zasnivanjespoznajena izvanjskomiunutarnjemosjetilnomzamjećivanju;razlikovanjeprvotnihidrugotnihosjetilnihkakvoća;aposebnonaglaša-vaLockeovoučenjeoapstrakcijiisupostojanjupojmova.UkratkojejošdonijetaLockeovaetika,filozofijadržaveifilozofijareligije.(HJ,MPf,

str.102.-104.)

21 VEJNOVIĆ,Nevenka.Povijest filozofije.Sodabranimfilozofskimtekstovima(udžbenikzagimnazi-ju,IVneizmijenjenoizdanje,Zagreb:ŠK,1970.(VN,Pf)22 KALIN,Boris.Povijest filozofije.Sodabranimtekstovimafilozofa(udžbenikzagimnaziju),Zagreb:ŠK,1973.i2008.(KB,Pf)23 HRISCHBERGER,Johannes.Mala povijest filozofije,Zagreb:ŠK,1995.(HJ,MPf)


Uvod u filozofijuArna Anzenbachera24kodnasjetakođerimaostatusudžbenika.Dok jeKalinovpostavljenpovijesno,Anzenbacherovpristup jeproblemski.Lockeadotičekodobradepojedinihfilozofskihpitanjaikvalificiraga:kaozagovornikateorijeodrazauspoznaji,kaoutemeljiteljateorijeasocijacija,kaoklasičnogapredstavnikaempirizma,kaozastupnikaempirističkeetike,kaojednogaodutemeljiteljateorijali-beralizma,kaozastupnikaliberalnogprirodnogaprava.(AA,f,str.98;106;110;112;207;217;227;)

Ivan Macan25usvojojFilozofiji spoznajeLockea,uzHumea,obrađujeupoglavljuVIII. Engleski empirizam.Itokrozteme:nijekanjeurođenihideja;zasnivanjesvespoznajeuiskustvu;razlikaintuitivnoga,demonstrativnogaisenzitivnogaznanja;nespoznatljivostsupstancije;odnosvjereiobjave.NaosnovitogaLockesepriznajeocemspoznajneteorije.(MI,fS,str.211.-218.)UdžbenikČehok-Grgić26.čehoknaneobičannačindramatizirapovijestfilozofijetako

dazasvakogfilozofakrojisamopredstavljajućimonolog.Kratkisu isamodostatnizaoslikavanjeonogakakosepostupasLockeom,paevoLockeovamonolgaucijelosti:«Aristotelusepripisujeizreka‘DragmijePlaton,alimijedražaistina;mojaverzijate

izrekeglasilabi«DragmijeDescartes,alimijedražaistina.Da,smatramdajeDescar-tespogriješio–onjebioracionalist,ajasamempirist.Svesunašeidejeilijednostavneilisložene:jednostavnepotječuizravnoiziskustva,asloženesuoblikovaneizjedno-stavnih,dakleioneimajuiskustvenitemelj.Neprihvaćamučenjeourođenimidejama;nigeometrijskeistine,zakojepriznajemdasuapriorne,nisunamurođene.Omenićetečitatiupoglavlju«Štopostoji?»-vidjetćetedasampomalosumnjičavpremaonomešto sumoji prethodnici zvali supstancijom.Naposljetku, politička filozofija i filozofijareligijetakođersumojeomiljeneteme.»(čG,f,str.29.-30.)

Filozofijska čitankaAnte Vlastelice27 Lockeuposvećuje116.stranicu.Lockejeengle-skifilozof,zastupaempirizam,dajevelikidoprinosrazvojuspoznajneteorije.IzOgleda(preuzeto izHrestomatije filozofije sv. 4,priređivačicaV.Božičević)donijeta je jednakarticaitopitanjeKoraci kojima um dolazi do većeg broja istina(Ogled,I,II,15).Smjeraseprematezionepostojanjuurođenihideja.

Ivan Zelić28–uudžbeniku,kojemunikadanijenidanaprilikadapostaneudžbenik,stogadanasneobvezatnompriručnikuzafilozofiju–Lockeaspominje:kao,uzHumea,glavnogapredstavnikaempirizma, teoretičara liberalizma.OdLockeovaučenja tu jeukratkodonijetoučenjeoizvoruidejauizvanjskomosjetilnomopažanjuiunutrašnjemsamoopažanju,onastankusloženihteapstraktnihideja,oLockeovunominalističkomstavuupitanjuuniverzalija.(ZI,Vf,str.137.-139.istr.229.-230.)

Tomislav Reškovac29usvomudžbenikuLockeanazivanajutjecajnijimnovovjekov-nimfilozofomupodručjuepistemologijeipolitiketeocemliberalizma.UIV. poglavlju oZnanjuukratkoseizlažeLockeovonaučavanjeonijekanjuurođenihideja,porijekluide-

24 ANCENBACHER,Arno.Filozofija.Uvodufilozofiju,Zagreb:ŠK,1994.(AA,f)25 MACAN,Ivan.Filozofija spoznaje,Zagreb:fTI,1997.(MI,fS)26 čEHOK,Ivan.GRGIĆ,filip.Filozofija.Udžbenikfilozofijezačetvrtirazredgimnazije,Zagreb:Profil,2001.(čG,f)27 VLASTELICA, Ante. Filozofijska čitanka. Zbirka tekstova za uvođenje u filozofiju kaomišljenje,Zagreb:Alkascript,2004.(VA,fč)28 ZELIĆ,Ivan.Vodič kroz filozofiju,Split:Verbum,2007.(ZI,Vf)29 REŠKOVAC,Tomislav.Filozofija.udžbenikza4.razredgimnazije,Zagreb:Profil,2008.(RT,f)


jateoprimarnimisekundarnimkvalitetama(RT,f,str.126.-129.).LockeasejošdotičeupoglavljuV. o moralu i VI. o politici(naosnoviLockeovadjelaDvije rasprave o vladi).

OSVrT NA rEcEPcIJU

RecepcijiLockeamožeseprigovoritisljedeće:–svođenjeLockeovanaučavanjasamonaograničenbrojtemauzzaobilaženjeostalih;–ostajanjenaraziniprikazabezuzdizanjenarazinutumačenja;–pokušaji tumačenjadiktirani su ideologijomsukladnočemuse recepcija raslojava isukobljuje;

–vezanostisključivozaškolske(srednjoškolskeilisveučilišne)potrebebezosloncaubezinteresnojtradicijirecepcijekojaposvenedostaje.

OGRANIČENOST TEMARecepcijaje,dakle,suglasnaokotogadajeLocke:osnivačiotacspoznajneteorije,

najutjecajniji filozof engleskogagovornogapodručja,utemeljitelj i glavnipredstavnikempirizma,kritičarurođenih ideja,onajkoji jepokrenuoniz filozofskihproblemakojisuaktualnidodanaspaiuoblikuraznihdisciplinaismjerova(filozofijajezika,filozofijaodgoja,filozofijapolitike...).NajpoznatijenačeloskojimrecepcijabeziznimnopovezujeimeJohnaLockeajest:

nihil est in intellectus quod non prius fuerit in sensu, aondaiprispodobaoljudskojdušikaopraznojploči(tabula rasa).Urecepcijiprevladavasljedećiredoslijed,kojijeujednoiredoslijedvažnosti,kojimse

predstavljaLockeovafilozofija:spoznaja,politika,etika,odgoj.OdsamogaLockeovaspoznajnoganaučavanjagotovoseshematskiprikazujuiisti-

čusljedećinjegovielementi:okriticiurođenihnačela,oprimarnimisekundarnimkvali-tetama,opodrijetluidejauosjetuirefleksiji,ovrstamaideja(jednostavnimisloženim),onespoznatljivostisupstancije,oodnosuriječi ideja istvari,ostupnjevimaspoznaje(intuicija,demonstracijaiosjetilnost).DakakodasuA.Bazala,G.PetrovićiV.Božičević,kojisupoobimunajvišepisalioLockeu,moglipodvrćimanjeilivišeiscrpnojanalizisvečetiriknjigeOgledaitakoistaćivećuraznovrsnostpokrenutihpitanja.Ostalisu,povla-stitomnahođenju,suživaliobimnostsvogaprikaza,krenuvšiodprveknjige–obveznoprogovorivšiokriticiurođenihideja,empirističkomnačelunihil...,oprimarnimisekun-darnimkvalitetamaitrimastupnjevimaspoznaje,aostalosushvaćalineobvezatnimiproizvoljnim.Prvozdravorazumskopitanjejestjesulitimezastupljenesveilibaremsvenajvažnije

tematsketočkeuLockeovunaučavanju?Zrcalelionecjelinu?Jesuliispravnonagla-šenipojedinidijeloviinjihoviodnosi?ZaštoseobveznodonosikritikaurođenihidejaakaodanijenesamoobveznonegonipoželjnoprogovoritiodobromimudromStvori-telju(štojekonstantakrozsvečetiriknjigeLockeovaOgleda)?OdaklepercepcijadajeprvokodLockeaneizbježno,adrugoproizvoljno–odsamogaLockeovadjelailijetapercepcijavećpodleglaodređenojinterpretacijiLockea,bezobzirananjegovodjelo?!Kadanpr.Hrischbergerprogovaraoapstrakcijiisupostojanjupojmova,anedotiče

temuostupnjevimaspoznajeilikaduopćeispunjanjezahtjevasažetostiznačisvođenje


Lockeanamanjibrojpitanjaikadasutapitanjapredodređenaunjihovojhijerarhiji ivažnosti–ondaseteškootetidojmudadiktattemadolaziiliodpukeproizvoljnostiiliodpred-dane ideologije, s jednestrane, ili odshematskogapasivnogapreuzimanjakojimsezaobilazidjelatnaizgradnja,jerseodređenainterpretacijavećnametnulakaoideologija,sdrugestrane.ToneznačidajeonoštoseodabireiobrađujezaLockeanebitno,negodaseneznazaštoseodabireto,aneneštodrugo–nimoželijednobezdrugogabitiispravnoshvaćeno.TematskaseproizvoljnostmožeoslikatiitimeštoBošnjakprvopredstavljaLockeov

naukoodgojuitolerancijipatekondaospoznaji,doknaučavanjeodržaviposveispu-šta–čimeposveproturječiprevladavajućemredoslijeduivrjednovanjutemaLockeovefilozofije. Nedosljednost pak time što isti Bošnjak u nastavku bit Lockeove filozofijeprepoznaje,ipak,unijekanjuurođenostiidejaiizvođenjusvekolikespoznajeiziskustva(BB,PfII,str.266.).OvajnačinkakosesLockeom izlazilonakraj jestsvođenjemnoštvenosti i razno-

vrsnostinjegovemislinanekolikoodabranih točaka,nekolikotema(empirizam,uro-đenostideja,primarneisekundarnekvalitete),ponačeluproizvoljnoiliideološkipret-postavljenebitnostikojaseondauglavnomsamopreuzimalaiprenosilaitakosamurecepcijuLockeapretvaralauideologiju.Jerkakoprotumačitiočitinerazmjerizmeđusvijestiosloženosti inedosljednostiLockeovanaučavanjaidosljednostiunjegovompojednostavljenom,shematiziranomtumačenju?Takosekontinuiranodoprinosilopoi-stovjećivanjuLockeasasamojednimelementimaiposvemašnjemodvajanjuoddrugihelemenatanjegovanaučavanja.Adaseinespominjeizostanakzacijeljene,integriraneinterpretacije.

PRIKAZ UMJESTO TUMAČENJAPo strukturi i načinu obrade Lockea, u svim spomenutim slučajevima, uočava se

sljedeće:susljednoiznošenjeLockeovanaučavanjakroznjegovadjela,krozunutarnjustrukturu jednogadjela,krozporedbenosučeljavanjepojedinih tvrdnjiunutar jedno-gadjela ilikroz različita izdanja istogadjela ilisučeljavanjeLockeovanaučavanjasasličnimnaučavanjemkojemujeprethodiloiliuslijediloupovijesno-filozofskomtijeku.IshodtakvogapristupajeisticanjeLockeoveovisnostioonimakojisubiliprijenjega(manjenaglašeno)iutjecajanaonekojisunakonnjegauslijediliiopćenitonarazvojfilozofijeposlijeLockea(štojedalekovišeisticano)–augranicamasamogaLockeovanaučavanja,osimnjegoveeksplikacije, ističesenedosljednostupojedinimnjegovimsastojinama.Itusezastaje–nepokušavasenatemeljutihsastojina(paioprečnih)izgraditijednatumačećacjelina.Stogaisamotumačenjebivanedosljedno.AlinesamostoganegoizatoštopojedinotumačenjeočitujetendencijuLockeaprotumačitinasebiodgovarajućinačin,nobudućidamusastojineLockeovanaučavanjatodokrajanedo-puštaju,stajunakonstatacijiLockeovenedosljednosti(A.Bazala,G.Petrovićizrazito,V.Božičević,B.Russell).Opći je, dakle, nedostataku recepciji Lockeanedostatak integracijenjegovanau-

čavanja.AkoseLockeainastojiuvažitiucjelininjegovanaučavanja,ondasetosvodisamonasusljednoprikazivanjeodtemedoteme,odpitanjadopitanja,alineinasto-janjedasesvakapojedinačnatemasagledaizperspektivesveukupnostiidosljednostiLockeovanaučavanja.Jertakvaperspektivasveukupnostiposveizostaje.


Uslijedsusljednoga izlaganja izostaje interpretacijskapoveznica, integracija –kojasesvodisamonariječnedosljednost–takodasenevidismisaotakvogaprikaziva-nja.SmisaosenakrajusvodinasažetusupstitucijuobimnogaLockeovadjela.Učinakmožebiti jedino odvraćanje čitatelja od čitateljskog suočavanja s Lockeom.Uštedavremena.Pragmatičnost.DezintegriranostsemožeoslikatitimeštoseidejaBogauopćeneuzimauobziru

izlaganjuLockeovespoznajne teorije,dokseu isto vrijemeLockeuprigovarašto jeateistekaoonekojinegirajuegzistencijuBogaisključioiztolerancije(BB,PfII,str.260.-261..;PG,AfT,str.174.).Ilikadmuseprigovaraprihvaćanjekozmološkogadokaza(WW, II,str.26),au istovrijemepripisujestavda,zbogneučinkovitostiupostizanjujedinstvareligioznihsvjetonazora,Boganemasmisladokazivati (BB,PfII,str.260.).Tadezintegriranost,dakako,nemoraodmahznačitinepoznavanjeonogaštojeLockenapisao,negoizlaganjekojeseneuzdiženarazinutumačenjatetakoisamobivade-zintegrirano,dakle,suvišno.Ovdjese,dakle,recepcijiprigovaratoštoseunjojredoslijedLockeovafilozofiranja

prihvaćakaoredoslijednjegovatumačenja.Toštoseutumačenjenijekrenuloizpret-hodnoprepoznatoga, razotkrivenoga ishodišta kojebi omogućilo tumačenje kojebiujednobiloiintegracija,asveupunomdosluhusizvornimLockeovimnaučavanjem.Tumačenje–kojesamozrcalianenadvladavanedosljednosti,nenadvladavadiskon-tinuitetuprilogkontinuiteta,kojinemožeadasenerazaberekaozahtjevitamogdjeizostaje–nijedoseglorazinuvlastitaopravdanja.OzbiljanjeproblemurecepcijiLockeatoštosenjegovonaučavanjepredstavljakao

dezintegriranokrozpitanjaopodrijetluspoznaje(idejâ),dosezimaspoznajeiizvjesnostispoznaje.JošjeozbiljnijiproblemštojeLockeurecepcijiidentificiransaspoznajnomproblematikomiodgovorimakojejedaosamonaprvopitanje–opodrijetluspoznaje.Anajozbiljnijiproblem je toštoseu recepcijiuopćenemari zacjelovitodgovornasvakopojedinopitanje,alitakodaseupotraguzanjimkreneizzajedničkogaishodištakojemožezajamčitiistodobnodosljednostipotpunostsvakogapojedinačnogaodgo-vora,makolikinjegovdosegbio.

IDEOLOŠKI UVJETOVANA NESUGLASJA U RECEPCIJIRecepcijajesložnautomedajeutjecajLockeaupovijestifilozofijevelik,aliidaje

prepoznatljivuoprečnimfilozofskimstrujanjima(Berkeleyevidealizam,Humeovskep-ticizam,HartleyeviPristleyevmaterijalizam(WW,II,str.34.),racionalizam(WW,II,str.26.).Veličinautjecajatumačisejednostavnom razumljivošću i jasnoćom(WW,PfII,str.9.),popularnom neodređenošćunjegovemisli(WW,II,str.26.i43.)itimeštojeLocke«usvakompravcuzauzeoonostanovište,kojeprosječnometipuengleskoganarodainjegovojćudinajboljeodgovara»(BA,II,str.264.).Oprečnostutjecaja,pak,tumačisesamomnedosljednošću i dvojstvenošćunjegovaučenja(PG,EEf,str.82.),njegovimkompromisnim karakterom (PG,AfT,str.176.)odnosnotimeštoseunjegovojspoznaj-nojteorijiukrštaju raznoliki i proturječni motivi mišljenja,atujeiLockeovaneodlučnost(WW,II,str.26.)No,nasuprotpretežitojsuglasnostiokoodabiratemaizLockeovefilozofije(kojatrpi

odredukcije) iokokarakterizacijeLockeakao filozofa injegovaznačenjaupovijestifilozofijeiokoprincipasusljednogaiznošenjaLockeovanaučavanja(anetumačenja)


–moguseprepoznatiodređenenespretnosti,proturječnostiilipaksklonostidasetu-mačenjeLockea,ikadasepokušaizgraditi,odvedeurazličitimsmjerovima.OkoosnovneodredbeLockeakaoempiristasvisusuglasni,alibitnesunijanseu

njezinutumačenju.A.BazalautvrđujedajeLocke«iskustvenjak,tesvespoznavanjeizvodiiziskustva»

(BA,PfII,str.250.),aliidasenjegovamisao«izrabilausmislumaterijalističkomisen-sualističkom,štoje(...)cjelokupnomemišljenjunjegovuskrozprotivno»(BA,PfII,str.255.),aliidajesvojimmišljenjemsamLocke«svakakopogodovaotomesmjeru»dabude«okrivljenkaosensualist»(BA,PfII,str.256.).Petrović kažeda Locke «nije samo ‘engleski empirist’ nego i ‘kontintentalni racio-

nalist’» (PG,EEf,str.220.) tedanije«jednostraniempirist ilisenzualistkojipotpunopreviđaulogurazumauspoznaji»(PG,EEf,str.234.)tedanije«senzualistkakvimgaponekadsmatraju.Njegovo‘iskustvo’nesvodisenaosjete»tedaje«empirist,alijene-opreznokadsetvrdidajeonradikalniempiristikadmusepripisujetezadajeiskustvoizvorsvespoznaje»(PG,EEf,str.235.);jer«nemožesetvrditidaiziskustvapotječesvaspoznaja;iziskustvapotječesamomaterijalspoznaje»(PG,EEf,str.236.);tedajepokušaoizmiritiempirizamiracionalizam(PG,EEf,str.279.)NoPetrovićjeprijeustvrdioidaje«Lockovempirizambiousvojojosnovimaterija-

listički,alijesadržavaousebiidostaidealističkih elemenata».(PG,AfT,str.175.)Ma-terijalističkijepotvrdnjiopostojanjumaterijalnesupstancijeipotvrdnjidasuvanjskipredmetiizvornašihosjeta–idealističkijeporefleksijikaosamostalnomizvorunaše-gaznanja.Istovrijedi izaoporbuizmeđuprimarnihkvaliteta(kaoslikarealnihstvari,putumaterijalističkuteorijuodraza)isekundarnihkvalitetakojesusubjektivne(putuagnosticizam isubjektivni idealizam).«A taunutrašnjaproturječnost inedosljednost,tajkompromisnikarakterLockovaučenja,biojeukrajnjojlinijifilozofski izraz klasnog kompromisa godine 1688.»(PG,AfT,str.176.)V.BožičeviććekazatidajeLockeoslabljeni empiristjer«Lockeoslabljujeproklamiran

empirističkikriterijpremakojemjesveznanjeizvodivoiz iskustva.Empirističkonačelovaži za samproces stjecanja ideja, dok je njihovadalja umskaobrada nezavisna odiskustva.Lockeovakritikaurođenostitičese,dakle,idejakaosadržaja uma,aneumskihprocesakaonačinaobradetihsadržaja»(BV,fBE,str.163).Noistaćemalodaljekazatidasezbog«sustavnogkarakteraijasneformulacijetemeljneempirističketezeLockeovodjelopokazalokaonajutjecajnijemeđudjelimabritanskihempirista»(BV,fBE,173.).RusselLockeasvrstavauempirizamizdvarazloga,jer:«prvo,neodređujeunaprijed

dometljudskogznanja,kaoštoječinioracionalizam,idrugo,naglašavauloguosjetil-nogiskustva»(RB,MZ,str.214.).NoLockestojinapočetkuempirističketradicijeion«višepočinjeobaratistarepredrasudeiunaprijedstvorenezaključkenegostvaratinovsustav»(RB,str.214.i217.).Stogaonusvojojteorijispoznajeodlazi«daljeodempiriz-makojiontakorevnobrani»(RB,MZ,str.215.).AtomujetakoistogaštoLocke«nijesistematičanusvomraspravljanjuičestodižerukeoddokazivanjačimsepojaveteško-će»(RB,MZ,str.215.)ištoonsebinije«postaviociljdapostignedosljedanstav»(RB,MZ,str.216.).Tako,malopomalo,Russelstižeiudrugukrajnost,kadakažeda«Lockezapravo stavlja razumna prvomjesto slijedeći u tomopće filozofijsko raspoloženjesvogdoba».(RB,MZ,str.216.). Ilidokompromisa,kadakažekodLockeanalazimo«mješavinurazumaiposebnevrsteempirizma»(RB,MZ,str.216.).


KodRussellasemožeiščitatijošjedankarakterističansimptomzarecepcijuLockeaop-ćenito,atojedaseuspoznajnoteorijskimpitanjimapozitivnovrjednujeulogakojuLockepripisujeosjetima(iskustvu),nasuprotrazumu–dokseupitanjimaobjaveivjereodjednomistotakopozitivnovrjednujeulogakojuLockepripisujerazumu,apitanjevrjednovanjaobja-veivjereizsmjeraiskustva,njihovaiskustvenogaishodišta,posvegubinaznačenju!franićkažeda«Lockeovempirizamkaodatražinekiracionalizaminemožegase

svestinačistisenzizam, jer,premdanelogičnouodnosunasvojeprincipe,dopuštaopstojnostnečegaštoosjetilimanemožemospoznati»(ff,Pf,str.382.-383.);aliidaje«svodećiintelektivnuspoznajunasenzitivnuuništiomogućnostmetafizikeitakopripre-mioputčistomusenzizmu»(ff,Pf,str.383.).franićkažedasepremaLockeu«znanjekrećeneposrednookoidejaaposrednookostvarnosti»(ff,Pf,str.283.),aliida«Loc-keovafilozofijavodikidealizmuifenomenizmu,tj.sustavukojitvrdida(...)spoznajemosamosvojeideje,zakojeneznamoodgovarajuliikolikoodgovarajustvarnosti»(ff,Pf,str.384.).ZanimljivojekakofranićopravdavatakvoshvaćanjeLockea:«TojesveLocketvrdio»(ff,Pf,str.384.).Itusenazirugraniceambicijailimogućnostiodnosaspramfilozofskojbaštinikodnas.KrozsveonoštoHrischbergerkaže,ispadadaLockevrludaizmeđuempiričaraikon-

zervativca(HJ,MPf,104.),apoMišićevurječnikuispadadaLockenijesamoempirist(MA,fR,82.),negočakisenzist(MA,fR,238.).Anzenbacher uopće ne eksplicira ništa od Lockeova naučavanja, spominje ga uz

empirizam,aondaempirizamtumačisamoonakokakoseočitovaokodHumeaitakosestvarprividdajetimepredstavljeniLockeovfilozofskipoložaj(AA,f,str.110.–111.).TojeprimjerzapogrješkuukojojseLockekaoempirist,naposredannačin ipre-

šutno, tumači u svjetlu onoga što suod empirizma kasnije drugi napravili u smjerusenzualizma,materijalizmaitd.TakoWindelbandkažedasuenciklopedistiizvršili«pre-okretanje empirizma u senzualizam, naturalizma umaterijalizam, deizma u ateizam,entuzijastičkoguegoističkimoral»(WW,PfII,str.9.).SličnoiHalderempirizamtumačikao«spoznajnoteorijskiorijentiranifilozofskipravac

kojisvekolikuspoznajuhoćeizvestiizonogauosjetilnoposredovanomeiskustvuda-nogaikoji,potom,sveonoštosenatajnačinnemožeiskusitiproglašavanebivajućim,‘nepostojećim’ilipakusvakomeslučajuonimštosenemožespoznati»–a«njegovtemeljni novovjekovni oblik potječe od f. Bacona,Hobbesa, Lockea iHumea» (HA,fR,str.94.),štoznačidajeLocke«glavnipredstavnikprosvjetiteljskogaempirizmauEngleskoj»(HA,fR,str.199.).Sličnofilipovićev rječnik empirizamprepoznaje u njegovim raznovrsnimpovijesnim

oblicimaiutjecajimatepovezujeempirizamsmaterijalizmomitotakodaizajedanidruginavodiistefilozofekaoprimjer(Bacon,Hobbes,Locke)(fV,fR,str.93.istr.204.).Tako iA.R.Laceyrazlikujesljedećenijanseempirizma:ekstremni,umjereni,slabi,

logički,konzistentniitd.empirizam.Aza«britanskiempirizam»kažedaje«tradicionalnaoznakazaLockea,BerkeleyaiHumeauužemsmislu...»(LAR,Rf,str.65.).UtakvomkontekstuidaljerabitiempirizamkaoosnovnukvalifikacijuLockeovanau-

čavanjabivainepravednoinetočno.APetrovićvećnaslovomsvojeknjigeOd Lockea do Ayerasugerira jednoodređeno

tumačenjeLockea,kojeneodgovararaznovrsnostiibogatstvunjegovadjela,odnosnokojeodgovarasamojednomnjegovudijelu,jednojrazini.Nobogatstvoiraznovrsnost


Lockeovemislimoglibibitiopravdanjezamnogeod… dokojimeđusobnoinemorajubitikoherentni.ToneznačidaPetrovićevod... donemanikakvautemeljenjauLockeu,negosamotodanijenastaokaoodrazbrigedasebudepravedanpremacjelokupnostiicjelovitostiLockeovadjela.ŠtorećinačinjenicudaHrischberger(HJ,MPf,str.104.)iPetrović(PG,EEf,str.282.)

rabeoprekuprogresivno(napredno)–konzervativno(valjda,natražno)kaonačindaizađunakrajsasloženošćuproblematikekojujepokrenuoLocke?Oprekakonzervativ-no – progresivnokaoposvenefilozofska,kaoposveprotufilozofska,samojesimptomjedneideološkebolestikojuufilozofijitrebanaprostozanemariti.Nenadićituisličneoprekeznačiupadatiuproturječjautumačenju,kaokadV.BožičevićkažedaLockespadauonemisliocekojisu«složnopoticaliraspadskolastike»(BV,fBE,str.7.)aW.WindelbanddaseLocke«prilagodiosholastičkoj teziNihil est in intellectu quod non fuerit in sensu»(WW,PfII,str.38.).IlikadaMacanprihvaća«realističnutvrdnjudaseništanenalaziunašemumuštoprijenijeprošlokrozosjetilo»,aliitoda«ljudskiumposjeduje sposobnost spoznavati potpuno neovisno od iskustva ili a priori, štoviše,upravotanjegovasposobnostomogućujesvakudruguspoznaju»(MI,fS,str.10.).IlikadaPetrovićLockeuprigovaraštojeizpotrebezasnošljivošćupremasvimreligijamaizuzeoateiste(PG,AfT,str.174.),aZelićprigovarašto je izuzeokatolike(ZI,Vf,str.139.),dokBošnjakkažedaLocke«većnapočetkusvogapisma[otoleranciji]ističedaipremanekršćanimatrebabititolerantan»(BB,PfII,str.257.).Niupitanjupostojanjaizvanjskogasvijetarecepcijanijesložna.V.BožičevićLockea

prepoznajekaoontološkogarealistaiepistemološkogaantirealista(BV,fBE,str.140)–štobiznačilodapriznajepostojanjestvarnostineovisneomišljenju,alidatvrdinjezinumisaonunespoznatljivostzačovjeka!?Kaodasučovjekuspoznatljivesamoideje,aneistvarnostkojuposreduju,alidasetime,ipak,nedovodiupitanjesamopostoja-njestvarnosti?!NoN.VejnovićtumačiLockeaipakuduhuobjektivizma, jer«subjek-tivnostsekundarnihkvalitetanijepotpuna,pa ihLockesmatraposljedicomrazličitogodnošenjasamihstvarimeđusobno».(VN,PV,str.49.).Uostalom,štobitoznačilodačovjekspoznajestvarnostnanačinideja,aliipakpriznajenjezinuopstojnostnanačinnjesame?!Daspoznajastvarnostinijeistoštoistvarnost?!Ilidačovjekkrozspoznajustvarnostinedopiredonjesame?!Negodočega,akojetospoznajastvarnosti?!Akonedopire,moželiseondarećidajespoznaje?!Nakoncu,nitokakoLockeovonaučavanjeodgovaranaproblemuniverzalija,recep-

cijanetumačijednodušno:PetrovićnaučavanjeLockearazotkrivakaokonceptualizam(PG,EEf,str.264.),aV.Božičevićkaonominalizam(BV,fBE,str.158.).IzsvegaiznesenogajasnojedasupokušajitumačenjaLockeauvelikojmjerikao-

tični, jednostrani i ideološkiobojeni.Jedno jenedosljednostunutarsamogaLockea,adrugojenedosljednostkojasepreslikavainanjegovotumačenje.Prvanipoštonemožeslužitikaoopravdanjedruge.Atakaotičnostiideološkaobojenostposveoduda-raodpretežitejednodušnostikadaseimanaumunominalnakarakterizacijaLockeovefilozofijeiocjenaznačenjaLockeakaofilozofaukontekstupovijestifilozofije.Iako,teza–dajesloženostuvjetovalanedosljednostatoobojerazličite,paioprečne,utjecajeLocekanadaljnjumisaosedodanas–vodiračunaodjeluJohnaLockeasamounje-govomdiskontinuitetu,adasenikadanijesvakopojedinopitanjenastojaloosvijetlitiizperspektiveonogaštodjeloLockeajestunjegovukontinuitetuiintegritetu.


RECEPCIJA ZA ŠKOLSKE POTREBERecepcija Johna Lockea uHrvatskoj u svekolikoj njezinoj obuhvatnosti vezana je

usvomnastankuisključivouzškolskepotrebe–bilosrednjoškolske,bilosveučilišne(kaopomagalounastavifilozofije).Povijestifilozofije,hrestomatije,leksikoni,rječnici,atlasi,udžbenici.ZasigurnojedasubaremnekikojisukodnaspisalioLockeuimaliuvidiudrugeizvore,paisameizvornike–iakojeuglavnomriječolančanompreuzi-manju,takodasunovijipreuzimaliodstarijih,manjeupućeniodupućenijih.Notakvimsepristupomnemoženadoknaditiodsutnostodređenetradicijeurecepcijikojabitekmoglaposlužitiidobrodoćizaleksikonsko,rječničko,udžbeničkopredstavljanjeLoc-keazaškolskepotrebe.Jeronojeponeotklonjivuzahtjevusažetosti,obuhvatnosti ipreciznostineštodalekozahtjevnijeodnesputanatumačenja.Ovdjese,dakle,iznosidvojbada jeuopćemogućekvalitetnopredstavitinekogfilozofazaškolskepotrebe,bezprethodećetradicijeurecepciji.Pogotovukadasemislinačinjenicudajepred-stavljanjezaškolskepotrebeuSVAKOMvremenunaudaruaktualneideologije(znan-stveno-obrazovnogsustava)idaizostanaktradicijeneovisne(danekažem,individu-alističke,bezinteresne)recepcijemožesamoznačitiodsutnostsvakebranezatakveideološkeudare.Nikadajetradicijaneovisnerecepcijeprisutna,nijeizvjesnodaćeonaaneideologijaimatipresudnuriječ–akadajeodsutna,ondajesasvimizvjesnodasepredstavljanjezaškolskepotrebenećegraditinatradicijikojenema,negoisključivonaideologijikojajeneotklonjivotu.Naglasimojošjednom.RecepcijaJohnaLockeakodnasjepočelasBazalom,dakle

prijepunihstotinugodina30–ausvomkontinuitetutrajeodsredinepedesetihgodina,daklepunih55godina31.IsvetovrijemeisključivipovodzaoglašavanjeoLockeovojfilozofijibilesuškolskepotrebe(srednjoškolskeilisveučilišne).Inijedanosvrt,ogled,članak o Lockeu nije nastao neovisno o takvim potrebama.Druga stvar, koju trebaistaknuti jošjednom,jestčinjenicadajepredstavljanjeneštodrugoodtumačenja.Apredstavljanjezaškolskepotrebejeneštodalekozahtjevnijeiodgovornijeodrecepcijeitumačenjakojisuusvomnastankuneovisniotojpotrebi.Predstavljanjezapotrebeškolskogsustavamožebitipouzdanojedinoakoizrasteizodređenetradicijetumače-nja.Atakvetradicijekodnas,kadajeupitanjuLocke,dodandanasjošuvijeknema.Bilojesamonekritičkogpreuzimanja.KaoštoN.VejnovićiB.Kalinusvojimudžbeni-cimaizborizLockeovaOgledaposvepreuzimajuizAntologije filozofskih tekstova,gdjejeizbornapravioG.Petrović,apreveoI.Vidan–takodajetimizboromnadesetljećabiloodređenoshvaćanjeLockeaisobziromnaodabranetemeisobziromnanjihovopredstavljanje.Isobziromnasamubudućnostshvaćanjanjegovefilozofije.Posveneu-temeljenaokamenjenostrecepcijemožeseoslikatiičinjenicomdasuuprvomizdanjuKalinovaudžbenika(1973.)iuposljednjem(2008.)straniceposvećeneLockeuostaledoslovno istovjetne. I touobjedimenzije:onojukojojseLockepredstavlja ionojukojojsedonoseulomciizOgleda.TakvoštonebibiloopravdanonikadabiLockepret-hodnobioprotumačenuzduž i poprijeko–akamoliustanjukadajenjegovotumačenje

30 Računavši,dakle,od1909.godinekadajeobjelodanjenII.svezakBazalovePovijesti filozofijeukojemseobrađujeLocke.31 Računavšiod1954.godinekadajeobjelodanjenaAntologija filozofskih tekstova.Već1955.uslije-dilojeprvoizdanjefilozofskehrestomatijeEngleska empiristička filozofija–ukojimajezastupljeniJohnLocke.Paondanovaizdanjaiste,udžbenici,leksikoniitakodaljesvedodanas.


posveizostalo,tesesnebapaurebrauskakalounjegovopredstavljanjezakojeseunaprijedznalodaćezavećinuonihkojisezaLockeaibuduzanimalibitinadomjestakzasusretsizvornimLockeovimmislima.Posljedicasvega toga jestdase recepcija ili zaustavljalanaproizvoljnomodabiru

onogaštoodLockeaželipredstavitiilinasusljednomzrcaljenjuLockeovemisli(anijejutumačila)ilijevršilapomakeutumačenju,alisamousmjerutrenutneideologije,abezpovezanostiscjelinomLockeovemisli.ZajedničkaposljedicasvihtihiskrivljenostijestdaserecepcijaJohnaLockeanijerazvijalausmjerunjegovemisli,negousporednosnjegovommišljukaosamostojanelement.Recepcijase,samosporadičnoseosloniv-šinanasumičnoodabranetočkeizLockea,osamostalilairazvijalaneovisnoodvlastito-gapredmeta.Novaserecepcijanastavljalanastarurecepciju–tojebionjezinoglavnouporište,aneneposredansusretsasamimLockeom.Lockejeprepuštennjemusamo-me,arecepcijasesamoživonastavljalakrozsvojefazebezikakveozbiljnepretenzijedanapreduje,razrastaseiprodubljujekrozvlastitoukorjenjivanjeuLockeovumisao.

ZAOKrET U rEcEPcIJI

Najprijesepostavljapitanje,jelizaokreturecepcijiLockeapotreban,aondajelionmoguć?RecepcijaLockeauHrvatskojpokazalajesvojeslabosti,alitodostajetekzasumnju.Jošuvijeksenevidištojetupotrebnoaštojemoguće.Amoždajestvarotišlatakodalekodasemožereći:štojevećapotreba,tojevećainemogućnost.Iobrnuto.Jerveličinapotrebesvjedočiioveličinizastranjenosti,aondaioveličininemogućno-sti.Aveličinanemogućnostisvjedočioveličinipotrebe.TosemožeocijenititeknakoniščitavanjaOgledaucjelini,iščitavanjakojenijevođenonikakvimunaprijedodređeniminteresomnipotrebom.

IDEJA BOGAJednajeidejakodLockeakonstantna.TojeidejaBoga.PrisutnostteidejekodLoc-

keainjezinanesumjerljivostonomekakojeLocke‘protumačen’uokvirunjegovere-cepcijeuHrvatskojprovociranaotklonodtakvogatumačenjainazaokreturecepciji.IdejomBogamožeseoslikatidosegspoznaje.Unatočporijeklaspoznajeuosjetima,

čovjekspoznajnodosežeBoga.PotpunuistinuopočetkuspoznajekodLockeanemo-žemodokučitiizvanoneistineodoseguspoznaje.Alinemožemotadvapitanjaostavitibezintegracije.Štoznačiempirizam,iskustvokaoizvorspoznaje,akosespoznajomdosežeBoga?Nijeriječonedosljednosti,negoojednojcjelini.IlićemorećidaidejaBogakodLockeapretpostavljatakvobićekojejepomjeriosjetnihdatosti–štojebe-smislica(dakako,drugojepitanjeomogućojraspoznatljivostiBogainaraziniosjetnihdatosti!)ilićemorećidajeempirizamkaoograničavanjestvarnostiinjezinespoznajeosjetnimdatostimanespojivsonimštoLockenaučava.Noočitojedaizviranjespozna-jeiziskustva(osjeta)kodLockeaneznačiomeđivanjespoznajesamonaonoštojeudometuosjeta(osimakosenesugeriraraspoznatljivostinaosjetnojraziniisvekolikeraznolikostinadosjetnestvarnosti!),negosezahtijevaobrnutsmjerukojemnamspo-znajaukojujeuključeniBogbacanovosvjetlonatumačenjesamogaizvoraspoznajeuosjetima.AondainaocjenuLockeakaoempirista.


UrecepcijiLockeauHrvatskojBogjedvadaseispominje,ačinjenicadaLockesBogomozbiljnoračunaidatomožebitnoutjecatinatumačenjeLockeovespoznajneteorije,tojeposvezanemareno.DobrosuugođenitakodaseidejaBoganinakojinačinnepovezujesLockeom:

Antologija,N.Vejnović,B.Kalin,A.Anzenbacher,A.R.Lacey,A.Halder,V.filipović.Bogse,ipak,spominje:-kaoprimjerzaonoštoje,premaLockeu,uskladusumom,čovjekuspoznatljivo:G.

Petrović(EEf,str.57.i277.),V.Božičević(fBE,str.167.);-kaoprimjerzaonoštonadilaziempirističkegraniceljudskogaznanja:B.Bošnjak(BB,

PfII,str.255.);- kodnijekanjaurođenih ideja:G.Petrović (EEf, str. 60.), J.Hrischberger (MPf, str.

102.),V.Božičević(fBE,str.135.i167.),A.Bazala(PfII,str.254.),D.Grlić(Lf,str.246.);-kodgovoraonastankuidejeBoga:G.Petrović(EEf,str.255.);-kodgovoraorazličitostiidejeBogakograzličitihljudi:B.Bošnjak(BB,PfII,str.264.);-kodgovoraodemonstrativnojspoznaji:A.Bazala(PfII,str.261.),G.Petrović(EEf,str.

70.i270.),V.Božičević(fBE,str.165.),f.franić(Pf,str.383.),čehok-Grgić(f,str.63.),-kodrazradepraktičnefilozofije,božanskizakonkaomjerilodobraizla:(Af,str.121.);-kodgovoraoprivatnomvlasništvu:G.Petrović(EEf,str.77.),V.Božičević(fBE,str.

169.);

Udžbenikčehok-Grgić,iakoimaposebnopoglavljeoBogu(f,str.190.-220.),Loc-keaunjemuuopćenespominje.BazalazaLockeakažedajedeistiracionalist(kriterijzaodnosčovjekapremabogu

ječovjekovarazumnost)(PfII,str.265.).UknjiziBog filozofa(sveukupno290stranica)DevčićLockeaspominjesamojednomnastranici27.unekolikorečenicaodlomkapodnaslovomDeizam i scijentizamito zatodaLockeovimstavomilustriradeizam:razumpresuđujeovjerodostojnostiobjavekojajeprihvatljivajedinoakojeiznad,alineiakojeprotivrazuma.Urecepcijise,kadajeriječoidejiBogakodLockea,raspoznajenekolikonastojanja.Prvo,daseidejaBogakaotemaLockeovefilozofijeposvezaobiđe.Drugo,daseistavrjednujenegativno–uglavnomkadaseimeJohnaLockeapovezuje:a)sprosvjetiteljstvomkaooporbispramtradicionalnojreligioznoj,teološkojzaostalo-

sti(V.filipović,fR,str.269.);kaorazrješivanjuodcrkveno-institucionalnih,kršćansko-teološkihimetafizičkihspona(A.Halder,fR,str.292.),kaokriticireligije(Af,str.103.)b)ilisliberalizmomkaooslobađanjuodcrkveno-religioznihovisnosti(A.Halder,fR,

str.197.),ilikadseLockeovodoticanjereligiozno-teološkihtemaproglašavakonzerva-tivnim(J.Hrischberger,MPf,str.104.),c)ilikadaPetrovićobezvrjeđujeLockeovgovoronastankuidejeBoga,upućujućida

jeriječoistommehanizmukojimjefeuerbachtuidejuodbaciokaoljudskiproizvod(G.Petrović,EEf,str.255.).

Treće,daseidejaoBogusamoprepričakaosadržajprisutankodLockea,adaseuopćeneuzmeuobzirkaoelementkojibacaodređenosvjetlonaLockeovospoznaj-noteorijskonaučavanjeucjelini.NokojuuloguidejaBogaigrakodsamogaLockea,prijesvega,unjegovojspoznaj-

nojteoriji?


KonstantaLockeovespoznajneteorijejeigovoroBogu.BogaosimkaoBogaLockejošimenujekao:Tvorca,Stvoritelja,Arhitekta,mislećeBiće,Bitak,Oca,Održavatelja.Aopisujegasljedećimatributima:vječan,beskonačan,neograničen,dobar,dobrostiv,mudar,premudar,preobilan,sveznajući,najumniji,savršen,slobodan,milostiv,vrho-van,moćan,najmoćniji.BogjezaLockeaonajkoji ječovjekaprovidonosnoobdarioodređenomkoličinomistupnjemspoznaje(I,I,5):«Obdarenismosposobnostima (kolikogod tupe islabeonebile)kojimamožemo

dovoljnospoznatiostvorenjimakakobismodospjelidospoznajeStvoriteljaispoznajeonašimdužnostima,tesmodovoljnodobroopremljenisposobnostimazazadovoljenježivotnihpotreba:tojeonoštonamječinitinaovomesvijetu.»(II,XXIII,12)PorijekloidejeoBogunijenjezinaurođenost(I,IV,8–22),anjezinustečenostLocke

tumačiovako:«...nakonštosmo,izonogaštoiskušavamousebi,zadobiliidejuoopstojnostiitraja-

nju,oznanjuimoći,oužitkuisreći,teovišedrugihkvalitetaimoćikojejeboljeimatine-golinemati,pakadapoželimouobličitiidejukojaštoboljeodgovaratomvrhovnomBiću,miuvećavamosvakuodtihuzpomoćnašeidejeobeskonačnosti,patako,povezujućiihujednucjelinu,stvaramonašukompleksnuideju o Bogu.»(II,XXIII,33;sličnoiIII,VI,11)JednojebitisvjestanporijeklaidejeoBogu,adrugojebitisigurandaBogpostoji.

Bezobziraštosemehanizmiuobaslučajapreklapaju.Bogjeonajkojegčovjek,pola-zećiodvidljivihznakovaprisutnihustvorenimstvarima,možeotkriti,spoznati,dakle,stećipojamoBogu(I,IV,9).KadajeriječospoznajiBoga,ondaLockegovoriodokazu,dedukciji,sigurnosti (IV,X,1).Riječ jeodiskurzivnom(demonstrativnom)znanju(IV,III,21).Polazećiodvlastitogaustrojaotkrivamoodređenevlastitosti (opažaj, znanje,misao,moć)aliitodanepostojimooduvijek.Onoštopostojinijemogloproizaćiizne-čegačeganijebilo,pajestogaoduvijekmoraloneštobitiimoraloseodlikovatibaremsvojstvimakojimaseodlikujeonoštojepočelopostojatiposlije.Tojeprvotnovječno,mislećebićeitonemožebitimaterija(IV,X,10),kojanemožeusamusebeumetnutiosjet,opažajispoznaju(IV,X,5)inikadanemožeproizvestimisao(IV,X,10).NijeovdjemjestodavrjednujemokakvoćuLockeovadokazivanjaBojeopstojnosti.

Sljedećesepitanjeuovomtrenutkumožeučinitidalekovažnijim:JelisamLockedokrajapromislioštoidejaBogaznačizanjegovspoznajnoteorijskipoložaj?Itotakodaistipoložajizneseujednompreglednijemkontinuitetu!Iodmahodgovaramo:Dakakodanije!Alimoželitobitiopravdanjedami,kaoonikojinastojimoshvatitiiprotumačitiLockeovuspoznajnuteoriju,postupimonaistinačin?Dakakodanemože!NoprisutnostidejeBogakodLockeapredstavljasamopočetnuprovokaciju,anei

krunskiargument,daseiznovapreispitaLockeovonaučavanjesobziromnane/održi-vostonogakakojeocijenjenuokvirunjegoverecepcijeuHrvatskoj.

SPOZNAJNA TEORIJA JOHNA LOCKEASpoznajniproblemnijeistikadasepitamoštostvarijesuikadasepitamojesulistvari

uopće.OdgovaratinaprvopitanjeuduhuLockeovanaučavanjaznačiuputitinaprocesna-

stankaodređeneideje.Jerznatiznačiimatiideje.Aidejenisuplodurođenosti,očemugovori I knjiga,nego iskustva,očemugovori II knjigaOgleda.Prvotne jednostavneidejenastajuuslijeddjelovanjavanjskogasvijetanaljudskaosjetilaiuslijeddjelatnosti


samogauma.Osjetilnostirefleksijasujediniizvorgdjesezačinjuideje(II,I,4).Prvosuprimarnekvalitetekojesuneodvojiveodsamogapredmeta(tvarnost,protežnost,oblik,broj,pokretljivost),adrugosusekundarnekvalitetekojesumoćikojepredmetiprimarnim kvalitetamaproizvode u čovjeku (mirisi, boje, zvukovi, okusi).Ono što jenarazinipredmetanjegovakvaliteta,toistojeuljudskomrazumuideja(II,IV,8).Pri-marnekvalitetesurealnekvalitetetijela,doksusekundarnekvalitetesamopripisane,štojeosnovicazazasnovanostidejaustvarnosti(II,VIII,22).Uzdjelovanjevanjskogapredmetanaosjetila,drugiuvjetzanastanakidejejestsamopažajuma,štojeujednoiprvajednostavnaidejarefleksije(II,IX,4).Atusujošimišljenje,sumnjanje,vjerovanje,rasuđivanje,spoznavanje,htijenje(II,I,4).Unastankujednostavnihidejaumjepasi-van,dokkodnastankakompleksnihidejabivaaktivan.Njegovajeaktivnostutomeštomožestvaratikompleksneidejekojenikadanijeopazio,aliuvijekpolazećiodjedno-stavnihideja.Stečenimjednostavnimidejamaumupravljakrozdjelatnostikaoštosu:kombiniranje,povezivanje,suprotstavljanje,apstrahiranje(II,XII,1).Takodolazidotrijukategorijakompleksnihideja:modusi,supstancije,relacije.Napredovanječovjekaustjecanju idejakrozumskonjihovokombiniranje, slaga-

nje itd. je neograničeno. Spoznaja određenoga predmeta na djelu je istodobno snastankom idejeonjemu.No razlikujesenjegovo realnoodnominalnogabivstva.Nominalnobivstvojeapstraktnasloženaidejaujedinjenaimenom,arealnobivstvojesamrealanustrojbiločega(III,VI,2).Apstraktnesloženeidejepomiješanihmodusairelacijasuprimjerzaistovjetnostrealnogainominalnogabivstva,jeronesutvorevinesamogaumaineupućujunarealnuegzistencijustvaritesestogaprvoučeatekseondapotpunospoznaju–kaoštojetonpr.idejaslave,pijanstva...(III,V,14-15).Nokadajeriječosupstancijama,ondanominalnobivstvo,kaoishodkombinacijasvoj-stavasadržanihurealnombivstvu,torealnobivstvonikadaupotpunostineizražava.Realnobivstvosupstancijâjenespoznatljivo,jeronosenikadadokrajanepretačeunominalnobivstvo,kojejeizgrađenosamoododabranihidostupnihnjegovihsvoj-stava(III,VI,6).Bivstvenojezanekustvarsamonominalnobivstvo,onasvojstvakojasuimenomujedinjenaujednuapstraktnusloženuideju,anenjezinorealnobivstvokojeostajenespoznato.Nominalnobivstvokoje,sukladnosvojimsposobnostimaod-čitavanjarealnogabivstva,tvorisamumtemeljjezarazlikovanjestvariizaodgovornapitanještosuone.RazlikovanjerealnogainominalnogabivstvakodLockeanetrebashvatitiusmislu

razdvojenostistvarnostiispoznaje.Jernominalnobivstvo(ideja)nastajeodsvojstavaapstrahiranihodrealnogabivstva,odpojedinačnihstvari(III,III,6).Toštorealnobiv-stvouslučajusupstancijanikadanebivapretočenounominalnobivstvosamojeznakograničenostiljudskihspoznajnihmogućnosti,alitojeipriznanjestvarnostiunjezinubogatstvuineiscrpnosti:«Odvelikejekoristimoreplovcudapoznajedužinusvojegko-nopcaiakonjimenemožeizmjeritisvedubineoceana.»(I,I,6).Lockeističečinjenicudamnogiljudičestoriječikoristepoputpapiga,jersusepriviklinaodređeneglasove,anetakodauporabariječibudepopraćenapoznavanjemidejačijisuzastupnici(III,II,7).Idejnisvijetkodsvihljudinijejednakobogat.Iakojenastanakidejeodsvojstavarealnihpredmeta,kaoinastanakriječiodidejakojezastupaljudskičin–sviljudimogunapredovatikakonaputuvećepotkovanostisvojihriječiidejama,takoinaputuvećepotkovanostisvojihidejastvarnošću(II,XXX,3).


Načovjekunijedapresuđujejedinonarazinijednostavnihideja.Jedinosujednostavneidejeunjihovustjecanjuneposrednouvjetovaneiskustvomstvari(III,IV,14)i«nijeumoćičakninajuzvišenijeduhovnostiilinajrazvijenijegrazumada,uzpomoćbilokakvemisaonepronicljivostiiliraznolikosti,stvori ili sastavi jednu jedinu novu jednostavnu idejuuumuadajenijeprimionavećspomenutenačine»(II,II,2).TojejedinaneposrednavezasiskustvomcjelokupneLockeovespoznajneteorije.Sveostale«istančanemisli,kojeseuzdižuiznadoblakâidosežusamanebesa,začinjuseiotpočinju»uosjetilima,jer«seuumunepojav-ljujunikakveidejeprijenegoštoihunjegaunesuosjetila»,anaosjeteizazvaneizvanjskimpredmetimaistodobnosenadovezujuidejekaodjelatnostiuma(II,I,23).Bogjetakođerspoznatljivsamoponominalnombivstvukojejeapstraktnaidejana-

stalaslaganjemčovjekuiskustvenoraspoloživihprethodnihideja,asveopetotpočinjeujednostavnimidejamaosjetairefleksije.NoBogusvakomslučaju«morabeskonačnopremašivationoštonašograničen razummožeonjemupojmiti» (III,VI,11).U tomsmisluBogjetakođernespoznatljiv.Natajsunačinsvipredmetispoznajeizjednačeniunjihovojne/spoznatljivosti.Osje-

tilniinadsjetilni,realniiizmišljeni.Jednakojemogućeobjasnitinastanakidejekenta-urakaoiidejezlata.Objasnitiovdjeznačiuputitinaprocesslaganjaidejanaputuodjednostavnihidejadonjihkaosloženihideja.Nokadasemislinaovisnostidejekaonominalnogabivstvaonjezinuprethodećemrealnombivstvu(kodsupstancija) ilinaovisnostouobičajenomnjihovuznačenjukod ljudi (kodpomiješanihmodusa isup-stancija,II,XXX,4-5)–tadanestajemjestazaproizvoljnost.Alitadasejavljaipitanjeorealnostiideja.Tojepitanjeotomeštorealnopostoji?Tujemogućerazlikovatipostojećeodnepo-

stojećeg(fantastičnog)kaoistupnjeveizvjesnosti.S obzirom na stupanj izvjesnosti, Locke razlikuje intuitivnu, diskurzivnu i osjetilnu

spoznaju(IV,II,14)–ovisnootomedolazilisedospoznajeneposrednimuočavanjemslaganjadviju ideja iliposredovanjemneke treće ideje iliosjetilnimdoticajemsasa-mimpredmetomspoznaje.Intuitivnuspoznajuimamoosvompostojanju,diskurzivnuopostojanjuBoga,aosvemuostalomeosjetilnuspoznaju(IV, III,21).Diskurzivnostodnosnodokazivanjeslaganjadvijuidejauzpomoćposrednihidejatakođerjeusvakojsvojojfaziuvjetovanointuicijomneposrednogaslaganjadvijuposrednihideja.Takodis-kurzivnostmožeishoditijednakomizvjesnošću,samoštojeonaodgođenaprocesomzaključivanja.(IV,II,7).Nojelitimeriješenproblemrealnostispoznaje?Rješenjesenenalazininarazinipitanjaodoseguspoznaje.Našaspoznajadoseže

dokleinašeideje(IV,III,1).Aintuicija,diskurzivnost(razumskodokazivanje)iosjetil-nostnisusamostupnjeviizvjesnosti,negoinačinkakokrozopažanjeslaganjailine-slaganjaidejaširimosvojkrugznanja(IV,III,2).Pitanjeorealnostinašihideja,našegaznanja,kaodaidaljeostajebezodgovora.Abezodgovorananj,kaodaubitinisamspoznajniproblemnijeriješen.Dosežemoliintuicijomizaključivanjemnesamoslaganjeideja,opravdanjespoznaje

kaoopravdanjeodređenesloženeideje,negoujednoispoznajurealnosti iste ideje?Lockekaže:«Našeznanjejerealnosamoonolikokolikajepodudarnostizmeđunašihidejairealnostistvari»(IV,IV,3).Realnost određene ideje je, zapravo, problempodudaranja ideje i stvarnosti. Kod

jednostavnihidejamimoilaženjenijemogućejeronenemogubitiplodčovjekovauma


(IV,IV,4),kodsloženihideja(osimonihosupstancijama)podudaranjejetakođernužnojeronenastajutakodaihumslobodnoslažetesuutomslučajuidejeinjihoviprauzorijednoteisto.Ovdjepodudaranjemožesamoznačitiuvjetkonzistentnostiidejakaoinji-hovopodudaranjesuobičajenimznačenjimanjihovihimenailisasamommogućnošćudatakvoneštopostoji(II,XXX,4).Stogapodudaranjeidejaistvarnostiupravomsmislumožepostojatijedinokodsloženihidejaosupstancijama.Utomslučajuslaganjeidejanijevoljno,nego trebabitiuskladus realnimobrascem izkojegsupreuzete (IV, IV,12).Iakoserealnoststvariuspoznajikrozidejeneiscrpljuje,onamoravoditiračunaotomedaidejebudu«odtakvihjednostavnihidejazakojeseotkrilodazajednopostojeuprirodi»(IV,IV,12).Iosupstancijamajemogućaopćaspoznajaputemapstrakcije,tajespoznajamogućaikaorealna,aliidejesemorajupreuzetiizrealneegzistencijestvari(IV,IV,12).Problemseraslojavaopetuspoznajusamogasebe,Bogaisvijetaizvansebe.Što

značirealnostspoznajekodsamospoznaje,štokodspoznajeBoga,aštokodspoznajeizvanjskogasvijeta?Stvariizvannasspoznajemotekponjihovojosjetilnojprisutnosti.Odosjetilneprisut-

nostipočinjespoznajastvariizvannassamihitouonomeštoonejesu.Takoseoblikujeidejaonjima.Nodauopćejesu,zatojeusvakomtrenuiznovapotrebnanjihovaosje-tilnaprisutnost.Realnosttespoznajenemožebitiuvjetovanakonkretnomosjetilnomprisutnošćupredmeta,negojedinotimedajeonaostvarenanaputukojiotpočinjeuosjetilnostiprekokonzistentnogaslaganjaidejadosameidejeonjima.Stvariizvanspo-znajnogasubjektaspoznajuvlastitogapostojanjanemoguosiguratidrugačijedolivla-stitomosjetilnomprisutnosti.Alionoštoonejesujeosiguranonaputunastankaidejaonjima.Npr.štojekuća,mimožemoznatiibeznjezinetrenutneosjetilneprisutnosti,naosnoviprethodnostečeneidejeokući,alipostojilikuća,zatojesvakiputkadasepita-mopotrebnanjezinaosjetilnaprisutnost.Stogauvjetpodudaranjazarealnostspoznajenemožeznačitiništadrugodolipodudaranjeidejesputemnjezinanastanka.Pitatisezarealnostnekeidejeistoještoipitatisejelisedonjedošlonaputukojipočinjeuosjetimairefleksijiaideprekoumskogaslaganjaposrednihideja.Jelitajputotpočeoosjetilnimdoticajemijeliprevaljenkonzistentno?DospoznajeBogadolazimozaključivanjem.Zaključivanjekaonačindabudemosi-

gurniuBožjepostojanjejejedno,azaključivanjekaonačindolaženjadoidejeoBogujedrugo.PrviputizlazimoususretpitanjupostojiliBog,adrugiputpitanjuštojeBog.NorješenjenašespoznajnesigurnostiuBožjepostojanjenemožeićikrozodmjerava-njeidejeoBogusasamimBožjimpostojanjem,jerBožjepostojanjejevećuračunatourealnostidejeoBogu.Božjepostojanje,uspoznajnomsmislu,nijeništadrugodolionoštomožemospoznatioBogu.DaidejaoBogunijefantastična,neadekvatna,negorealna.Dajeplodčovjekovezaokupljenostiodređenimidejamakojeočitujukonzisten-tnost,počevšiodonihjednostavnih(osjetilnostiirefleksije)doonihsloženih.Ako sebe spoznajem intuitivno, neposredno, štou tomslučaju znači realnost iste

spoznaje,odnosnopodudaranje idejesastvarnošću?Znači li to intuitivnu izvjesnostkojomjepovezanaidejamenesidejompostojanja?Ilijevećusamojidejiomenisamo-mesadržanaizvjesnostdajapostojim?Tojetaneposrednostintuitivnespoznaje.Tamogdjejeprisutnaneposrednost,imaliprostorazapodudaranje?Realnostsamospoznajenijeništadrugodolipodudaranjeidejesintuitivnomizvjesnošćuosamopostojanju.


Moglobiseučinitidarealnostspoznaje,nakojojLockeizričitoustrajava,nemapokri-ćausamojnjegovojspoznajnojteoriji.KaodajeLockeontološkirealist,priznajeposto-janjestvarnostineovisnoospoznaji,aliiepistemološkiantirealist,njegovaspoznajnateorijasezaustavljanaspoznajiideja,anedosižesamestvari(takoV.Božičević).Samavrijednostismisaospoznaje,premaLockeu,jeupravoudosizanju«stvarika-

kverealnojesu»(IV,III,1).KadaLocke,naizgledproturječno,tvrdidaljudsko«znanjenedosežerealnoststvari»,ondatotrebashvatitiusmisluograničenostiljudskogaznanja,svedenoganaideje,uodnosunasveukupnibitak(IV,III,6),aneusmisludaseznanjeuoblikuidejaneodnosinastvarnost,narealnoststvari.Spoznajačovjekajeograniče-najernemožerealnobivstvostvarnostiposvepretočitiunominalnobivstvo,ideje.Jer«najneznatnijeinajočevidnijestvariskojimasesusrećemoimajusvojetamnestraneukojenemožeprodrijetininajdubljiuvid.Najjasnijiinajobrazovanijiumovimislećihljudizbunjenisuiosupnutipredsvakomčesticommaterije»(IV,III,22).Tojednakovrijedizaosjetilnuinadsjetilnustvarnost.AliLockeovOgledinetrebashvatitikaopravorijeknadsveukupnomstvarnošću,negosamokaopravorijeknadljudskomspoznajom.Kadabiljudskespoznajnemogućnostibileneštoviše,ondabizačovjekaispoznajastvarnostbilaneštodalekovišeidrugačije(II,XXIII,11).RealističkausmjerenostLockeovespoznajneteorijedaseiščitatiiiztvrdnjedasmo

kao ljudiobdarenisposobnostimakojima«možemodovoljnospoznatiostvorenjimakakobismodospjelidospoznajeStvoriteljaispoznajeonašimdužnostima»(II,XXIII,12).Izvanspoznajnogarealizma,kakvogasmislamožeimatimoralnadužnost?Kakospoznatistvarnost,kakomoralnoživjeti,kakoispunitisvojživotnipoziv,kakodoćidoBoga–unutar teproblematikeLockerazvijasvoju filozofijukoju istodobnonudikaonjezinorješenje,anekaoodustajanjeodnje.Locke,dakle,nerazvijakakvučistuspo-znajnuteorijukojauopćenijezainteresiranazarealnoststvarikojespoznajekaoizanjihovoznačenjezaljudskiživot.Stogagorespomenutapitanjanjegovufilozofijuvodeizvangranicasvakepomislinaskepticizam,solipsizampaisamiidealizam.PitanjerealnostispoznajekodLockeajeriješenonaputunjezinastjecanja.Aosje-

tilnost,zaključivanjei intuicijanisutrirazličitaputauspoznaju,negotri fazejednogate istogaputa.Akozaključivanje(diskurzivnost)usvakojsvojoj fazimože i trebabitiintuitivna(IV,II,7),ondanijesamointuitivnaspoznajaintuitivna,negojetoidiskurziv-na.Nosvakaodnjihuvjetovanajepočetnomnavezanošćunaosjetilnost,kolikogoddosegspoznajebioodosjetilnostioslobođen.Supostojanje(koegzistencije)višeideja(IV,III,9)samojedioproblemadolaženjadospoznajekrozkompleksneideje,paondainjezinerealnosti,anijeproblemsamzasebe.Izatoseproblemrealnostispoznajenemoževezatizasamunaravpredmeta,negozanaravnjegovespoznaje.IakosupremaLockeurealnesamoprimarnekvalitete(veličina,broj,oblik,gibanje...),aneisekun-darne(II,VIII,15),očitojedaserealnostspoznajekodLockeaneograničavasamonastvarikojeimajuveličinu,broj,oblikitd.,negonasveukupanprijeđeniputodprimarnihkvalitetadoidejezačijuserealnostpita.KodLockeaimamoidejukaozastupnikastvari i imamotvrdnjudajedinobavljenje

stvarimakakvejesučinispoznajuvrijednomismislenom.Propitivatirealnostspoznajeznačipropitivatiintuicije,zaključivanjaiosjetilnostprekokojihsedošlodoteidejekaokoncajedinstvenogaspoznajnogaprocesa.JanevidimštotunedostajeištobitrebalopružitivišepadaseLockeovspoznajnipoložajpriznarealističnim,nesamouontološ-


kom,negoiuepistemološkomsmislu.Onikojimisledamogupostićiilidajeuopćepotrebanjedanvećiidentitetizmeđuspoznajeisamestvari(dajemogućestvarprelitiuspoznaju,relativiziratinjihovupodvojenost),adatonebudeputargumentacijeuprilogeksplicitepriznatepočetnetvrdnje–znajuliočemugovore?!Janeznam.Vezajednostavnihidejaistvarnostijeuznakuodređenostiistom.Vezaizmeđuidejai

njihovihimenatakođer.Lockekaodasekolebaizmeđutogadaprirodaodređujeidejeiimenaitogadajetočinsamogačovjeka,bezobziranasamuprirodu,stvarnost.Notojesamostogaštostvarnostupuniniuvijekizmičečovjekovojspoznaji,anezatoštoidejeiimenanebibiliplododređenostistvarnošću.Kažese:«Ljudi,budućisuzamijetilidasuodređenekvaliteteuvijekzdružene idapostojezajedno,u tomesuoponašaliprirodu,tesuodidejatakosjedinjenihstvorilisvojekompleksneidejeosupstancijama.Jer,iakoljudimogustvaratikojegodkompleksne idejepoželeimoguimdatiimenakojažele,ukolikoželedaihdrugirazumijukadagovoreostvarimakojeuistinupostoje,oni ipakmorajudonekemjereprilagoditisvoje idejestvarimaokojimaželegovoriti,inačeseljudskijezikpretvaraujeziknalikonombabilonskom,ariječisvakogčovjeka,budućibiihsamoonrazumio,nebivišeslužilesvrsirazgovoraiobavljanjuuobičajenihposlovadnevnogživljenja,ukolikoidejekojeonaoznačavajunanekinačinneodgo-varajuuobičajenimpojavnostimaislaganjumeđusupstancijamananačinnakojionerealnopostoje.»(III,VI,28)Stvarnostječovjekuuvijekinužnodanananačinnjezinespoznaje.Ispravnostodre-

đenogaspoznajnogastavaovjerovljujeseimogućnošćuizgradnjemoralnogaidruš-tvenogaživotazasnovanogananjemu.Jednakakvoćaupućujenadrugu.Tojeinačinkakospoznajukojajeunamaiznosimoizvannas.Udruštvo,uobjektivnost,stvarnost.Štobiznačiledistinkcijedaiziskustvanepotječesvaspoznaja,negosamomaterijal

spoznaje(PG,EEf,str.236.)idajeLockeempiristsamosobziromnaprocesstjecanjaidejaaneisobziromnanjihovudaljnjuumskuobradu(BV,fBE,str.163.)?Jergdjeprestajeprikupljanjematerijalaspoznaje,akadapočinjespoznajasama?Jeliisprav-norećidajepovezivanjejednostavnihidejausloženeaondaiuriječi,pojmovedjelorazuma–doksammaterijaldolaziiziskustva.Štojespoznaja–određenostiskustvomiliumskaobradailinjihovishod?Jelirazumosjetilnošćuprobuđenilibašomogućen?‘Materijalspoznaje’ulikuprvotnihkakvoćai jednostavnihidejaosjetauspostavljasetekpoopažanju,refleksiji,atojevećdjelovanjeuma.Spoznajajeodsamogasvogazačetka,ulikunastankajednostavnihideja,ovisnaoumskimprocesima.Stogarazli-kovanjefazauspoznajisobziromnaprisutnostiliodsutnostumskihdjelovanjanijeudosluhusonimštoLockenaučava.Nepostojičistoempirističkafazaspoznaje,jerspo-znajainijemogućanarazinisamihosjeta,jerosjetinisuništabeznjihoveopaženosti.Jeliprvoosjetilirefleksija?Tadvojbasličionoj:jeliprvokokošilijaje?Osjetireflek-

sijaimajusmislajedinoakosusjedinjeni,istodobni.Iskustvoidjelatnostuma.Lockejevišeusmjerennapobijanjeautonomijeuma,mogućnostispoznajebeziskustva,osjeta.Odatlesemožestećidojam,alinijeopravdanozaključiti,da jeuvećojmjeriuvjeto-vanumiskustvom,refleksijaosjetom,negoobrnuto,osjetrefleksijom,iskustvoumom.Uvjetovanostjeobostranaiistodobna.Naraziniosjeta,bezrefleksije,odnosnobezopažanja,spoznajanijemoguća.Spo-

znajajesintezaodređenostistvarnošćuizvanjskogasvijetaičovjekoveumskezauze-tosti.Umskodjelovanječovjekarazvijaseuoblikuopažanja,uspoređivanja,kombini-


ranja,zaključivanja...Nosamasespoznajadogađatekutrenutkuintuitivneizvjesnostioslaganjuideja.Intuitivnaspoznajaje,premaLockeu,spoznajaukojojumneposrednouočavaslaga-

njedvijuidejabezposredovanjaneketrećeideje,tajespoznajaočevidnaipredstavljanajvećuizvjesnostkojajedostupnačovjeku(IV,XVII,14).Toneznačidanijemoguće,negosamodanijepotrebno,raščlanjivatipodrijetloili,boljerečeno,otpočinjanjetakvespoznaje u osjetima.Uočiti i priznati to u okviru cjeline Lockeove spoznajne teorijeznačipričuopodrijetluspoznajesvestisamonatehničkopitanje,anenasudbonosnopitanjecjelokupnenjegovespoznajneteorije.Jerčovjekintuitivnospoznajeitajespo-znajanajvećeizvjesnostikojajenjemudostupnaudanomtrenu,neovisnoocijelojpričiootpočinjanju spoznajeuosjetima i refleksiji, primarnim i sekundarnimkvalitetama,jednostavnimisloženimidejama.Tajeneovisnost(kojadakakonijeapsolutna)upravodruginačindaseukaženadogođenostspoznajekaointuitivnogačina.DioLockeovespoznajneteorijekojigovoriopodrijetluspoznajenemožeseuzetikao

mjeranjezinadosega,alini izvjesnosti.Toštospoznajapočinjeuosjetilima, tošto jeonastečenaaneurođena–toneznačikakvoćnosvođenjeonogaštosespoznajenaosjetilnost.Alitoneznačinidaje,sobziromnaizvjesnostspoznaje,onoštojeudohvatuosjetilauikakvojprednostiuodnosunaonoštojeizvantogadohvata.Intuicijaizaključi-vanje,iakotehničkiusvojojpojavioviseoosjetima,svjedočeotomedaspoznajačovjekadosižesloboduodosjetilnosti,daosjetilnostnijenjezinagranicanifundamentalnakakvo-ća.Jerspoznajaosjetilnihpredmeta,spoznajaosjetilnosti,unjihovupostojanjumogućaje jedinodoksučovjekovemoćipodnjihovimutjecajem.Aonošto ljudskoj spoznajidajetrajnostiizvjesnostnegradisenatrenutnojosjetilnojprisutnostipredmeta,negonačovjekovojsposobnostidazaključuje,intuira,tvrdiiargumentira.Jernisamiosjetinisuništabezrefleksije.Tekrefleksijaomogućujedaprimarnekvalitetepostanujednostavneidejeosjeta.Određenadozaumskezaokupljenosti(makakomalabila)nužnajeizana-stanakjednostavnihidejaosjeta.Locke,međutim,izražavaaverzijuipremasilogističkojspoznaji,kadajeonaupravilunadomjestivaneposrednimpovezivanjemideja,dakle,bezposrednihideja.ItuseLockeočitujekaopristalicaintuicije(IV,XVII,4-8).KadaLockekažeda«čovjekprvospoznaje,pajetekpotomsposobansilogističkidokazivati»(IV,XVII,6),ondajeočitodajeintuicijasredištenjegovespoznajneteorije.Spoznaja ječinspoznavatelja.Spoznajenemanaraziniosjetilnostininaraziniza-

ključivanjakojisusamonačinikakočovjekdolazidospoznajekaointuitivneizvjesnostio slaganju ideja. Prva intuitivna izvjesnost o slaganju događa se već kod nastankajednostavnihideja.Itadajepitanjeoslaganjuzapravopitanjeoopažanjuprimarnihisekundarnihkakvoća.Uzasvemogućnostidaseidejaverificiraosjetilnošćuiopažajem–pragspoznajejeprekoračentekpointuitivnojizvjesnostionjihovuslaganju.Kodslo-ženihidejaspoznajniprocesjemogućenadziratiinaravniispravnostizaključivanja,alitojesamosredstvo,dokječinspoznajeopetčinintuitivneizvjesnostioneposrednomslaganjuideja.Nostećiintuicijuneznačiraskinutivezusprocesomnavođenjananjukrozosjetilnost,refleksiju,zaključivanje...StogaidentificiratiLockeasnijekanjemurođenihidejailisnaučavanjemoprimarnimi

sekundarnimkakvoćamailisrazlikovanjemjednostavnihodsloženihidejaznači–iden-tificiratigasonimsčimnjegovaspoznajnateorijapočinje,anesnjezinimdosezima,akamolisonimštojezanjunajbitnije.


SmjerLockeovaizlaganjajeovaj:odizvoraspoznaje(porijeklaideja)premastupnje-vimaidosegunašespoznaje.AlištoprisutnostBogakaovječnog,mislećeg,duhovnogitd.bićaznačizaishodištespoznajeuosjetima?Empirizamovdjevišenemožeznačitiništavišeiništadrugodoliuvjetspoznaje(jerurođenostsenepriznaje),alineinjezinuprisutnost. I tonesamokadajeupitanjudolaženjedoidejeoBogu,negoikadajeupitanjubilokojadruga,složenailijednostavna,ideja.Jeridentifikacija,imenovanje,spoznajačistoosjetilnihpredmetaspoznajenijeomogućenasamimosjetimakojinisuništadrugodoliuvođenje,navođenjenaspoznajunjihsukladnoosjetilnomiskustvu.IzmeđuosjetakaouvodaujednostavneidejeiidejeBogajezaključivanje,alisamana-ravspoznajeostajeista.Svakaideja,bezobzirananjezinusloženost,sobomukazujeinavlastitoporijekloinavlastitudosegnutost.Jerjednojeosjetititvrdoću,adrugojeimatiidejuotvrdoći.Rasponizmeđujednogaidrugogapremošćenjenečimštonijeosjet–tojedjelatnostrazuma.Atojenužnodabisespoznajadogodila.Djelatnostra-zumajeonakojaomogućujeuspoređivanjeiuočavanjeslaganjaidejailančaniprijelazodsamogaosjetapremaidejionjemu,odjednostavnihidejapremasloženimidejama,odidejaoosjetilnimpredmetimapremaidejamaoneosjetilnimpredmetima.Dosegspoznajenije istošto injezindovršetak,dakle,njezinaprisutnost.Narazini

osjetaspoznajunijemogućedovršiti,bezobzirajelipredmetkojisespoznajetvaraniliduhovan.IzjednačavatisvekolikuraznolikostpredmetaspoznajepomjeriotpočinjanjanjihovespoznajeuosjetnimdatostimajeapsurdnoposebiinemanikakvevezesonimštoLockenaučava.IzatovrjednovatiLockeovspoznajnipoložajsamoponjegovuis-hodištu,porijekluuosjetimakaoempirizamnijeopravdanoništavišenegoidaseistivrjednujeponjegovudoseguBogakaometafizika.Upravoseuizrazitojneravnotežiiz-međupovezivanjaLockeovaimenasempirizmominepovezivanjasmetafizikommožeuočitijednostranostidezintegriranostnjegoverecepcije32.Tajerecepcijastavljalana-glaskenaonedijeloveizLockeovefilozofijekojisupovezanisempirizmom(stečenosta neurođenost spoznaje, osjeti i refleksija, primarne i sekundarne kvalitete), dok jezanemarivaladijelovevezanezadosegspoznaje(idejaBoga).JerakoseLockepro-tumačikaoempirist,aempirizamkaotezudajemogućesamoznanjeopojavi,ondamjestazametafizikuiBoganema(BB,PfII,str.255.).Pritompostajeposvenebitnošto

32 Usp.KLASICImetafizike.priredio,predgovoriuvodnapisaoJureZovko,prijevodtekstovaAnteSesar...etal.,Zadar:Hegelovodruštvo,2008.OvdjesuodlomciizdjelaPlatona,Aristotela,TomeAkvinskoga,Descartesa,Kanta,Hölderlina,Schellin-ga,Hegela,Heideggera,Whiteheada,Quinea,Nagela,Henrichakojimaseoprimjerujenaraviznačenjemetafizikezatradicijukojojpripadamo.Shvatitimetafizikukaomišljenjeonogaštodolaziposlijefizike,onogaštonadilazipriroduiosjetilnost,dakleponjezinusadržajnom,predmetnomodređenjuishvatitimetafizikukaometodufilozofiranjanijeisto.UprvomslučajuLockeasenemožeizmetafizikeizuzeti,pačakiakosenjegovnačindolaženjadoonogametafizičkog(Boga)shvatikaoostvarenkrozkontinuitetodosjetilnostidonadosjetilnosti.Makarjeupitnodatakvomkontinuitetu,kadajeupitanjuLocke,trebadatiprednostpredonimdeduktivnim.PritomnijeproblemutomeštoseLockeaizostavljaizknjigakaoštojeova(kojevlastitimkonceptommogubitiposveopravdane),negoštosestvaradojamdajeLoc-keovodjeloposvečistoodmetafizike.NijeproblemutomejelituLockeumjesto,negokakvojemjestometafizikeimetafizičkogkodLockeaijeliopravdanosugeriratidagauopćenema?!WindelbandkažedajeLockekartezijanskumetafizikuizniokrozpopularnoempirijskinačinizražavanjaipreveojujeugovorempirijskepsihologijeitakojuprepraviozaobičnusvijest(WW,Pf,II,str.23).ApremaG.PetrovićuLockeova filozofija «predstavlja zaokretodspekulativno-metafizičke filozofije17.stoljećakaantropološkiorijentiranojfilozofiji18.vijeka»(PG,EEf,str.280).


kodLockeamjestazaBogaitekakoima.IliseistodobnotvrdilodajeLocke«uništiomo-gućnostmetafizike»,alidapremanjemu«Božjuegzistencijuspoznajemodokazima»-asvesetotumačilokaoLockeovakontradikcija(ff,Pf,str.382.-383.),bezimalovoljedatumačenjeLockeasamosebespasiodkontradikcije.SpoznajakojadosežedoBoganeočitujesamovlastitunesvedivostnaosjete(iako

uosjetimapočinje,aliodosjetanepotječe!),negoivlastituodsutnost,nedovršivostnaraziniosjeta.Itobezobziranapredmetkojisespoznaje.Spoznajauosjetimapočinje,aliodosjetanepotječe.Nijetakodaizosjetilnostiistječesvekolikostspoznaje,kaodabiBogbiosvedivnaosjetilnostiliizosjetilnostiizvediv.ToštojeLockepokazaokakoodosjetadoćidoBoganečiniBogamanjeBogomniljudskuspoznajumanjespoznajom.čovjekkaoiosjetilnobićebivauvedenusvijetprekosvojihosjetilnihsposobnosti,osje-tilnidoživljajivanjskihpredmetasuonikojimajeprvoizložen,alitojošuvijekniizblizanepresuđujeostrukturiinaraviničovjekakaospoznavateljanisvijetakojisespoznajenidogođenostisamespoznaje.SmisaoonogaštoLockenaučavanijeutomedajeBograspoznatljivusamimosje-

tima.NitodajeBogproizvodosjetilnihkombinacija.NitodajeLockeovoshvaćanjeiskustva takoširokodaobuhvaća i iskustvoBoga.Ponor izmeđuosjeta iBoga,kojisuuzajamnonesvediviineizvedivi,Lockepremošćujerazumskimzaključivanjemkojeječinsamogačovjeka.Stogaspoznajauosjetimaninepočinje.Negojenapočetkuspoznajeuvijeksjedinjenostsumskomrefleksijom.SloženaidejaBogaplodjeslaganjaprethodnostečenihidejaujednuidejukojaseondapovezujeimenom.TozaključivanjenezrcalisamotehnikudolaženjadoidejeBoga,negosasobomnosii izvjesnostdamišljenjeodgovarastvarnostiidadrugačijenemožebitidolionakokakojetoosvje-dočenousamommišljenju.AkovrijedizaBoga,ondaistojednakovrijediizauniverzalnanačelamišljenja.Do-

vevšiupitanjenjihovuurođenostiustrajućinanjihovojstečenosti,Lockeniječovjekaproglasionesposobnimdauniverzalnanačeladosegneidasenjimaravnauživotu.Prijebisetakvoštomogloshvatitikaoizazovupućenčovjekudastvarnoststalnoizno-vaspoznajeinikadanepristanenaspoznajnusamorazumljivost.Ništanijespoznatojednomzauvijek,negoseusvakomtrenutkuimaiznovaspoznavati.Smisaouniverzal-nihnačelanijeuzaobilaženjustvarnosti,jerionasamaoviseostalnomspoznajnomdolaženjudonjihkaospoznatih i toupravokrozspoznajustvarnosti.Takospoznajastvarnostiispoznajanačelanisudvaodvojenazadatkaiodnosmeđunjimanijehijerar-hijski,negojetoodnossuovisnosti.Locke opisujemehanizam ljudske spoznaje: od osjeta i refleksije, preko slaganja

idejasvedoimenovanjai izražavanja.Onunaprijedodustajeodspoznaječovjekoverealnosti,egzistencije,vremenitosti,smrtnosti,nesigurnosti,brige,dramatičnosti.Pri-sutnosttakvihiskustavasvedenihnaLockeovmehanizammožeseučinitiujednoinji-hovimgubljenjem.KaodaLockesugerirafilozofijukaoodređenotehniciranjeidejama,anekaouronjenostusamestvariiliizranjanjeiznjih.Kasnijafilozofijaulikufenomeno-logije,hermeneutike,egzistencijalizma,dijaloga,dramemoženamseučinitineizmjer-nobogatijom,stvarnijom,plodnijom,stvaralačkijomodonefilozofijekakvasesugeriraLockeovomspoznajnomteorijom.NoLockeovafilozofijajepercipiranauglavnomupra-vokaospoznajna teorija, tematizira ljudskuspoznaju,anečovjekausveukupnosti islojevitostinjegovaživota.Utombisesmisluinabrojenisuvremenifilozofskismjerovi


usveukupnostinjihovihidejatrebalimoćiupotpunostiprotumačitimehanizmomspo-znajekakavrazotkrivaLocke.Locke,međutim,nipoštonezahtijevadasmisaofilozofijebudeekspliciranjedolaženjadoodređenihideja,filozofskihproblemainjihovihrješe-nja, sukladnonjegovomspoznajnoteorijskommehanizmu.Akosenekomeučini, naosnovionogakakoLockeopisujemehanizamljudskespoznaje,daLockezatvaraputzamnogaizvornaineposrednaiskustvenaishodištaspoznaje idatakoosiromašujeidejnisvijetčovjeka–nekaseupitaneplaćalitimdojmomdanakgrubomempiristič-komtumačenjuLockeovespoznajneteorijeipreviđanjuintuicijekaonjezinasredišta.čovjekmožeumnažatisvojspoznajni,idejnisvijetizvornim,neposrednimsusretomsastvarima,alitonemožečinitimimoiliusprkossvojojosjetilnojvezanostizastvarnostisvojojumskojmoćirefleksije,zaključivanja.Stvaralačkoishodištesvakogamišljenjanemoženadićiokvirečovjekuraspoloživaspoznajnogamehanizma.JelisamLockenajboljeopisaotajmehanizamikolikojekodLockeaupravoLockeova–tosusasvimdrugapitanja.EmpirizamuokviruonogaštoLockenaučavamožeznačiti samo todačovjekne

možespoznavatibezdabudeaktivirandjelovanjemvanjskogasvijetananjegovaosje-tila.Nihil est in intellectus quod non prius fuerit in sensu–tonačeloneznačidajenaravosjetilaujednoinaravsveukupnestvarnosti,negodačovjekspoznajnonijednustvarnedosižeada tomenijeprethodioodgovarajućiuvodkrozosjetila.Pritomnijenuž-no,jerkodnadsjetilnihpredmetanijenimoguće,dakonkretnaspoznajakonkretnogapredmetabudevezanatrenutnimnjegovimutjecajemnaosjetilaspoznavatelja.Nužnojesamoda ječovjekzbogpočetnogautjecajavanjskogasvijetananjegovaosjetilastekaopočetnejednostavneidejetakodasekasnijespoznajamožeuvelikomdijeluodvijatiirazvijatiibeztrenutnogaosjetilnogautjecaja.Osjetisuonoprvoinezaobila-zno,asveostalodolaziposlijekaodosegnutozahvaljujućislaganjuidejauvjetovanihprvotnimosjetima.TakojeempirizamkodLockeasvedensamonatutočkukojomsespoznajikaouvjetpostavljaosjet,alinetakodabisvakastvartrebalabitiudohvatuosjeta,negotakodasuprvotniosjetinastalidjelovanjemvanjskogasvijetanačovje-kova osjetila uvjet da u čovjeku otpočne spoznajni proces (nastanak jednostavnih isloženihideja)kojijeneiscrpaniutomsmislupomjeristvaralačkihljudskihpotencijalaipomjerisvegapostojećeg.Dakakodaisticanjeosjetakaouvodauspoznajumožeznačitisamonjihovunezaobilaznost,alineibilokakvusamodostatnost.Utomsmisluempirizamjeoporbajedinostavukojitvrdidajeljudskaspoznajamogućaibeztogapočetnogaosjetilnogautjecaja,naosnovisamorazumskedjelatnosti,darazummožedjelovatiapsolutnoneovisnooosjetilima.Kakojekasnije,paikrozrecepcijuLockea,empirizampostaoutočištecijeloga jednogasvjetonazorskogsklopa,čijidijelovinisunužno suglasni (idealizma, skepticizma, subjektivizma, materijalizma, senzualizma,pozitivizma,ateizma,liberalizma...)ioporbadrugomsvjetonazorskomsklopu(teizmu,personalizmu,metafizici,objektivizmu,realizmu...)–tojevelikazagonetka.Pogotovuštosunatopristaleobjestrane.KakojekodLockeapozitivnaiodmjerenaulogaosjeti-laucjeliniljudskespoznajekasnijepreraslauisključivostinapututumačenjasamogaLockea!TakvaoporbaiisključivostnemajunikakvevezesizvornimLockeovimnauča-vanjem,kolikogodseonoučinilosloženiminebaškontinuiranim.


NA KONcU

Onokako jeLockekodnastumačennijeuproporcijiscjelinomLockeovanauča-vanja, takodaga više zastirenegoštoga razotkriva. Interpretacija jeuvijek sintezaeksplikacije i kvalifikacije.Ali većna razinieksplikacije interpretacijasemora izboritizaopravdanikontinuitet.Inačesamakvalifikacijabivaproizvoljna,zasnovanasamonajednomelementukvalifikacije–štokaoposljedicuimadezintegriranost.Štoutakvomporetkujošuopćemožeznačitiempirizam?Ikakojemogućeopravdati

činjenicudaseempirizamnametnuokaoključnaidentifikacijaLockeovefilozofije?Za-štoserecepcijapovelazatakvomjednostranošćuifragmentarnošću?Empirizammožeznačitipridavanjeznačenjaiskustvukaoizvoruspoznaje,odnosno

protimbuonimakojimisledajeiskustvomogućeobezvrijeditiiličaknadoknaditidjelat-nostimasamogauma,štoseimenujekaoracionalizam.Samoiskustvojemogućeshvatitikaoosjetilnoiskustvoiligaproširitinasveukupno

iskustvočovjekagdjebi,dakako,isamadjelatnostrazumabilanjegovsastavnidio,aondaiBogkaosadržajistogaiskustva.Noiracionalizamjemogućeshvatitinesamokaozatvorenostrazumausebeisvoje

pred-danesadržajenegoikaopotraguzaoniminteligibilnimusvemupostojećem.UzsveusputneogradesveukupnostiLockeovespoznajneteorijeodempirizma(Baza-

la,Petrović,Božičević...) svekolika recepcijaLockeakodnasnakoncudajesvojdopri-nosodržanjuempirizmakaoključneocjeneLockeovefilozofije.NoipotvrdnjioLockeovuempirizmuipoogradamakojimasesugeriradaseLockeovonaučavanjaprelijevaprekoempirističkoganjegovashvaćanjarecepcijaodajevlastitoprihvaćanjeoporbeempirizam-racionalizamkaotumačećiokvirLockeovanaučavanjakaoitoda,ipak,Lockeasvrstavauempirizam.Jerakoseempirizamprotumačiponjegovojbilokakvojisključivosti,aLockeaseprotumačikaoempirista(iakonesamoempirista),ondaseelementiLockeovanauča-vanjadovodeuodnosuzajamnogaisključivanja,štorecepcijaimenujekaonedosljednost.čudno je todarecepcijau racionalizmu iempirizmuvidi isključivosti,krajnosti (G.

Petrović,f.franić...)–a istodobnoseLockeuprigovaranedosljednostuodnosunanjih,odnosnotoštosenijeopredijeliozajednustranuištosedosljednonjenijedržao.Štosuidejeopstojnosti,trajanja,znanja,moći,užitka,sreće,beskonačnosti?Tesu

ideje,sjednestrane,plodnašegaiskustva–ali,sdrugestrane,polazištezanastanakidejeoBogu.Noistesuidejeistodobnouslužbiuspostaveistihiskustavačijisuplod,kaoštoiidejaBogaomogućujenjihovopotpunorazumijevanje.Recepcijajebilasklo-na podnositi da se Lockeovo naučavanje, preko jednostrana tumačenja empirizma,odvedeusmjerumaterijalizma,senzualizma,pozitivizma.ObrnutsmjerkojimbiLocke,aondaiempirizam,prekosamihelemenataLockeovanaučavanja(idejaBoga,intui-cionizam),bioodvedenpremavlastitojpotpunostiaondairelativizacijisvakeizolacijeijednostranosti,biojepresijecantvrdnjomonečemuštojesuvišakuodnosunasamizvoriishodištetetvrdnjomonedosljednostisamogaLockea.Aupravotimejesamarecepcijaočitovalavlastitunedosljednost.Jelionoiskustvenomogućepoistovjetitisoniminteligibilnimiunjsepretočiti?To

pitanjenijeusredištuLockeovainteresa.NojošmanjejeLockeovonaučavanjeusmje-reno na rješavanje oporbe empirizam/racionalizamu smislu svrstavanja na jednu ilidrugustranu.To jeonoštomu je recepcijakasnijenametnula.Lockenamgovorio


tomekakočovjek,počevšiodosjeta,prekoidejnogakontinuiteta,dolazidospoznajestvarnosti.Samatvarna iliduhovnanaravpredmetaspoznajenimalonepresuđujeonjegovojspoznatljivosti,izvjesnosti,istinitosti.Presudanjeupravotajidejnikontinuitetuoblikuslaganja ideja,koje jedostupnokrozneposrednuosjetilnuzamjedbuili, jošbolje,zaključivanjeili,najbolje,krozintuiciju.Pitanje je samoga poretka. Da nešto mora najprije biti sadržaj iskustva, da bi

moglobitipredmetrazumijevanja.Prostorzadjelatnostrazumajeoslobođenpočet-nimosjetilnimiskustvom.Prostorzadedukcijuprethodećomindukcijom.Noisamoiskustvojeomogućenoteknjegovimrazumijevanjem.Empirizamiracionalizamkaotočke istogaspoznajnogakontinuitetadokidajuvlastitusukobljenost,ali imoguć-nostvlastitoga izoliranogapostojanja.Uzajamnoseomogućuju. I tuserazotkrivaLockeovpoložaj.AkoseželiprispjetiksuvislomtumačenjuLockea,ondaseoporbaempirizam/racio-

nalizammoranadvladatitakodaseulogaosjeta/iskustvairazuma/mišljenjasvedunamjerukojaomogućujenjihovkontinuitet.Tojejednakodalekoiodracionalizma(kaonastojanjadaseuspoznajibudeneovisanoiskustvu),aliiodempirizma(kaonastoja-njadasečovjekovemoći,život,budućnostsvedunaosjete).OvimenijesamopotisnutamogućnostdaseLockeovaspoznajnateorijaoznačikao

empirizam,negojeisamamogućnostzaempirizamtolikosuženadakaokrajnostbivamogućajedinokaooporbakojomsenastojipotisnutinjojsuprotnukrajnost,doksamaposebibivaposvesuvišna.Dabismopovezali idejuosjetilnihpredmetasnjihovimpostojanjem,potrebno jeu tu

spoznajuuključitinjihovoosjetilnozamjećivanje.Stogajemogućetuspoznajunazvatios-jetilnom,iakoseionadogađauspoznavateljukaoduhovničin,kaoisvakadrugaspoznaja.DabismopovezaliidejuBogasBožjimpostojanjem,potrebanjeproceszaključivanja.Sto-gajemogućetuspoznajunazvatidiskurzivnom(demonstrativnom),iakoseonadogađanakoncutogaprocesakaojednanovostnesvedivanaprethodnilanacmišljenja.Intuitivnaspoznajaseodlikujeneposrednošću(kodLockeajetopovezivanjepostojanjasasamimsobom).Odsutnostposredovanjaupućujenaistovjetnostintuicijesasamomspoznajom.Onočimeosjetilnaidiskurzivnaspoznajazavršavaju,tojekodintuitivnespoznajeprisutnonapočetku,odmah.No,teškojeustvrditimogućnostsameintuitivnespoznaje,dakle,takvekojojnebiprethodilenikakvespoznajneaktivnosti,sposobnosti, idejesamogaspozna-vatelja.Biliintuitivnostbilamogućakadabisveto(aktivnosti,sposobnosti...)biloposveodsutnokaonjojprethodeće,bezobziraštousamojnjojkaokonkretnomčinunijeaktu-alizirano?!Izartakvoštonebibiloistovjetnosurođenošću,kojuLockeniječe?!Intuicijaje,dakle,dovršetakspoznajnogaprocesa;štoćerećidasamaposebinijemogućabezprethodećegaspoznajnogprocesa(osjet, iskustvo,mišljenje,zaključivanje...),ali idasebeznjespoznajniprocesnemožedovršiti,nemožeseprispjetikspoznajisamoj.Stječesedojamda jeLockevišepredstavljenponačelumjesta iulogekoji sumu

dodijeljeniutumačenjupovijesno-filozofskogarazvoja,amanjeponačelupravednostipremasamomnjegovomfilozofskomdjelu.Kakoselomiopovijesno-filozofskirazvojodonogaštojebilasrednjovjekovnafilozofijapremanovovjekovnojfilozofiji,odskolastič-kemetafizikeprema iskustvenom ishodištumišljenja.Lockeova je filozofija iskorištenakaosredstvodaseoslikatajpovijesno-filozofskiprijelom,asveonoštojekodLockeaprisutnoaneiskoristivozatooslikavanje,toseurecepcijijednostavnozanemarivalo.Re-


cepcijaLockeakodnasdolaziutrenutkukadajeempirizmuiracionalizmukaoinjihovojopreci većuglavljenomjestou tumačenjupovijesno-filozofskoga razvoja.Onastajeuslužbuskamenjivanjatakvogastanja,nemapretenzijepropitivatisámātakopostavljenaishodišta.Jedinose timemožeobjasnitida jeu recepcijiprisutnasvijestoLockeovojnedosljednosti,složenosti,a ipakseupuštau izgradnju jednogaposveproizvoljnoga,nedosljednoga,pojednostavljenogainterpretacijskogakontinuiteta.Ilijeopravdanijerećidasezakontinuitetutumačenjuuopćenemari,jersenemarizasveukupnost.Nedo-sljednostnastraniLockea,međutim,nemožebitiopravdanjezaproizvoljnostnastraninjegovatumačenja,negopoticajpremacjelovitosti.Znakzavećioprezivećuobvezu.NijeuopćeriječotomedaseuinterpretacijiLockeaempirizamzamijeniracionaliz-

mom,idealizaminominalizamrealizmomislično.Tobibiloglavinjanjeizjednenepri-mjerenostiudrugu. Jer realizam i racionalizam i intuicionizampo različitimnjihovimpovijesniminačicamaitumačenjimamoždabijednakobilineprimjereniLockeovojfilo-zofijikaoiempirizaminominalizamilikonceptualizam.Nikadajednaetiketanesmijeićibezpotpunijegatumačenja.Lockejedosadabiokrivoprotumačennesamonarazinietiketanegoinarazininjihovatumačenja.Akosenudenoveetikete,ondajetouimeonogatumačenjakojezasobompovlače,aneuimenjihsamihniuimebilokakvogasvrstavanjaupovijesno-filozofsketabore.Ondajetouimeprovokacijejednoganovo-gapristupapovijesno-filozofskojbaštiniijednogadrugačijegaustrojstvasuvremenogafilozofskogaživota–ajednobezdrugoganijenimoguće.Ničijiradneosuđujemo.Svakirad,akojeobavljenuokvirudobrihnakana,mogućno-

stidjelatnikaipostojećegstjecajaokolnosti,zaslužujenašepriznanje.Jeliodređeniradobavljensukladnociljukojembitrebalislužitinjegoviplodovi–tojedrugopitanje.Pisatipovijestfilozofije,filozofijskuhrestomatiju,udžbenikizfilozofije,rječnikfilozofijskihpoj-mova–radnasvakojodtihstvaritrebavoditiračunaociljukojemimaslužiti.Svesutorazličitestvariinemogusedobroodraditiakosenevodiračunaosmislupovijesno-filozofskihknjiga,filozofijskihhrestomatija,udžbenikairječnikaizfilozofije.Pritomnemislimsamonametodološkudimenzijudotičnogarada.Mislimnaonoodakleseodre-đenagrađa tekmožemetodološkiobraditizasvakiodpojedinačnihciljeva–mislimnapristupkojiimaishodišteucjelovitosti.Akoželimopomoćinekomedastekneuvidufilozofiju,određenufilozofskuproblematikuiliodređenogafilozofa–ondamutrebapružitinaglaskekojićezrcaliticjelinu,anegaizlagatiprotivnostima,nedosljednostima,fragmentimaionda,tobožemetodičkimotivirani,prepuštatinjemudagradicjelinusu-kladnovlastitomshvaćanju.Jercjelinajeionakouvijekonoštosegradi.Alitonemožebitiopravdanjezaizostanaktežnjepremacjelovitosti sada i ovdje.Je li tosrecepcijomLockeakodnasnužnomoralobitikako jebilo?Potencijalza

potpunijuipravednijuinterpretacijuLockeasvakakojepostojao.čimejeonbiozaprije-čen?OvisnošćuinterpretacijeotomekaojeLockebiointerpretiranusvijetu,upovijestifilozofijeopćenito33?Lijenošću?Odsutnošćukreativnosti?Pritiskomnaslobodu?Auto-cenzurom?Karijerizmom?Ideologijom?Svetostoji,alineopravdava!Uistinujepotrebnavelikadozadrskostidaseuztolikuignorancijusudjelujeutako

osjetljivojstvari,kaoštojepisanjepriručnikakojimasenadomještacjelokupnapovijest

33 Jervidjeli smodanemanekihbitnih razlika izmeđuonogakakoLockeaobrađujunašiautori ionogakakogaobrađujustraniautorikojesmoovdjeuzeliuobzir.


filozofijeitradicijaunjezinutumačenju.TvrdimdanidodandanasuHrvatskojpovi-jesno-filozofskabaštinanijeprotumačenanishvaćenaniblizuonolikokolikobitobilopotrebnodabiseimalopravoupuštatiunjezinopredstavljanjekrozleksikone,hresto-matije,rječnike,udžbenike.Atonijezboguzmanjkanjavremenailipotencijala,negozbog,jednomriječju,nesređenostisamogafilozofskogaživota.Nesređenostikojusuuključnomdijelumogliskrivitijedinoonikojisuutajživotuključeni.Sloboda,povjerenje,pravednost–uzradinadarenost–tosupreduvjetidabisefilozofskiživotsvremenomkrozzajedničkiradmogaoprodubljivatiinarastatisvedomogućnostiipravadauseintegrirapovijesno-filozofskubaštinutedajusažimaipredstavljauzpouzdanudozutočnostikojomseuvažavacjelina.Nitkonemožesamizaćinakrajspovijesno-filozof-skombaštinom.Izatosupokušajipojedinacautomsmjerupreuzetniinužnosesvodenanepouzdanost.Dabismosvizajednomoglionoštonemoženitkosam,trebamojednidrugimavjerovati.Apovjerenjeimasmislajedinotamogdjejesloboda.Drugogapuštamodakrajnasrasteuslobodizatoštomuvjerujemo.Nokojijesmisaoslobodetamogdje izostajepravednost?Može li slobodabezpravednosti prodisati?Praved-nostserazgranava:pravednostpremafilozofskojbaštini,pojedinimfilozofima,njihovimopusima,filozofskimproblemima,alipravednostokojojovisesvetepravednostijestpravednostmeđuonimakojisudjelujuuaktualnomfilozofskomživotučijijeciljtumačitiinadograđivatibaštinu.Poremećajnaravnipravednostislobodučiniupitnom,povjere-njeranjenim,tumačenjebaštinenasumičnim,budućnostsuvišnom.Moždajenekomeiciljfilozofskiživotubitinepravdom?!Ilijesvetosamozbrojmnoštvasitničavosti?!OvdjejeanalizipodvrgnutarecepcijaLockeasobziromnasamojednu,iakonajbitni-

ju,ocjenunjegovanaučavanja.Onukojasetičenjegoveteorijespoznaje–empirizam.Vidjelismokakojeprošla.Kakobiistarecepcijaprošlasobziromnadrugeocjenekaoštosu–liberalizam,tolerancija–toovdjenijebilopredmetominteresa,iakosesadaitomoženaslutiti.DakakodatafragmentarnostdijelomnedajepravodaiovdjeiznijetsudorecepcijikaoiosamomeLockeubudecjelovit.UkojojjemjeriLockeovaspoznajnateorijaodredilainjegovodrugonaučavanje,o

društvu,toleranciji,odgoju...?Gledanopovijesno-filozofski,kaotipičnoLockeoveidejeseprepoznaju:političkiliberalizam,ekonomskasloboda,religioznatolerancija,prirodniodgoj (PG,EEf,str.82.).Sada jepitanje: jesu li te idejeproizašlekaoplodLockeo-vaspoznajnoteorijskogastajališta,kojeseopetprepoznajekaoempirizam?JesulitetemeobrađenetakoidolaziliLockedonjihkrozprimjenuvlastitihspoznajnoteorijskihnazorananjih?Moželisekazatidajenaučavanjeotolerancijiuizravnojuzajamnojovisnostisnauča-

vanjemotomedačovjekunijemogućedokrajapreispitativlastitestavove,daječovjekprisiljennavjerovanjebezznanjaidajenjegovostanjeprispodobivosljepilu(usp.IV,XVI,4;str.278.)?Dapotrebazatolerancijomproizlaziizporemećenogastanjaukojemsečovjeknalazi,iztogaštosuodnosiukoječovjektijekomživotastupaporemećeni,štojeuishodišnomiskustvuživotaprisutanporemećajkojiupućujenanemogućnostdačovjeknaplanuspoznajedođeuposjedpuninekojabigaovlastilazaautoritarninastuppremadrugomeistalnogazadržava,bezobziranaispravnostnjegovihnazora,ustavutolerancijespramdrugome,štojeuvjetdabudebaštinikompuninespoznajeipunineživota?Notosupitanjazajošjednu,baremovoliku,raspravu.


KORIŠTENA LITERATURA•ANCENBACHER,Arno.Filozofija.Uvodufilozofiju,Zagreb:Školskaknjiga,1994.•ANTOLOGIJA filozofskih tekstova s pregledom povijesti filozofije, Zagreb: Školskaknjiga,1954.

•BAZALA,Albert.Povijest filozofije II,Zagreb:Globus,1988.•BOŠNJAK,Branko.Povijest filozofije. Razvojmišljenjau idejicjeline,knjigadruga,Zagreb:NakladnizavodMaticeHrvatske,1993.

•BOŽIčEVIĆ,Vanda.Filozofija britanskog empirizma,Zagreb:Školskaknjiga,1996.•BOŽIčEVIĆ,Vanda.Britanski empirizam,u:ISTA.Filozofija britanskog empirizma,Za-greb:Školskaknjiga,1996.,str.7.-27.

•BOŽIčEVIĆ,Vanda.John Locke, u: ISTA.Filozofija britanskog empirizma, Zagreb:Školskaknjiga,1996.,str.131.-1478.

•čEHOK,Ivan.GRGIĆ,filip.Filozofija.Udžbenikfilozofijezačetvrtirazredgimnazije,Zagreb:Profil,2001.

•DEVčIĆ,Ivan.Bog filozofa,Zagreb:Kršćanskasadašnjost,2003.•fRANIĆ,frane.Povijest filozofije,Split:Crkvausvijetu,2001.•fILOZOfIJSKI rječnik, skupinaautorau redakcijiVladimirafilipovića,Zagreb:Na-kladnizavodMaticeHrvatske,1989.

•GOLDWIN,RobertA.John Locke,u:Povijest političke filozofije,urediliLeoStraussiJosephCropsey,Zagreb:Goldenmarketing.Tehničkaknjiga,2006,str.337.–361.

•GRLIĆ.Danko.Leksikon filozofa(drugo,proširenoizdanje),Zagreb:Naprijed,1982.•HALDER,Alois.Filozofijski rječnik,snjemačkogapreveoAnteSesar,Zagreb:Nakla-daJurčić,2002.

•HRISCHBERGER,Johannes.Mala povijest filozofije,Zagreb:Školskaknjiga,1995.•KALIN,Boris.Povijest filozofije.Sodabranimtekstovimafilozofa(udžbenikzagimna-ziju),Zagreb:Školskaknjiga,1973.i2008.

•KLASICImetafizike.priredio,predgovoriuvodnapisaoJureZovko,prijevodtekstovaAnteSesar...etal.,Zadar:Hegelovodruštvo,2008.

•KUNZMANN,Peteret.all.Atlas filozofije.S115oslikanihstranicauboji,snjemačkogapreveoAntePeriša,Zagreb:Goldenmarketing,2001.

•LACEY,A.R.Rječnik filozofije,sengleskogapreveoGoranVujasinović,Zagreb:Kru-Zak,2006.

•LOCKE,John.Ogled o ljudskom razumu,sengleskogpreveoDomagojOrlić,Zagreb:NakladaBreza,2007.

•MACAN,Ivan.Filozofija spoznaje,Zagreb:filozofsko-teološkiinstitut,1997.•MIŠIĆ,Anto.Riječnik filozofskih pojmova,Split:Verbum,2000.•ORLIĆ,Domagoj.Napomena prevoditelja,u:LOCKE,John.Ogled o ljudskom razu-

mu,sengleskogpreveoDomagojOrlić,Zagreb:NakladaBreza,2007.,str.346.-350.•PETROVIĆ,Gajo.Engleska empiristička filozofija.Iodabranitekstovifilozofa(četvrto(drugoprošireno)izdanje),(Filozofska hrestomatija5),Zagreb:NakladnizavodMati-ceHrvatske,1983.

•PETROVIĆ,Gajo.Engleski empirizam,u:ANTOLOGIJAfilozofskihtekstovaspregle-dompovijestifilozofije,Zagreb:Školskaknjiga,1954.,str.165-180.

•PETROVIĆ,Gajo.John Locke.u:ISTI.Engleska empiristička filozofija(Filozofska hre-stomatija 5),Zagreb:NakladnizavodMaticeHrvatske,1983.,str.53.-83.


•PETROVIĆ,Gajo.Od Lockea do Ayera,Beograd:Kultura,1964.•PETROVIĆ,Gajo.Znanje i mnijenje u filozofiji Johna Lockea,u:ISTI.OdLockea do

Ayera,Beograd:Kultura,1964.,str.7-69.iu:ISTI.Engleska empiristička filozofija(Filo-zofska hrestomatija5),Zagreb:NakladnizavodMaticeHrvatske,1983.,str.219.-281.

•REŠKOVAC, Tomislav. Filozofija. Udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb: Profil,2008.

•RUSSEL,Bertrand.Mudrost Zapada,preveliMarijaiIvanSalečić,Split:Marjantisak,2005.

•VEJNOVIĆ,Nevenka.Povijest filozofije.Sodabranimfilozofskimtekstovima(udžbe-nikzagimnaziju,IVneizmijenjenoizdanje,Zagreb:Školskaknjiga,1970.

•VLASTELICA,Ante.Filozofijska čitanka.Zbirkatekstovazauvođenjeufilozofijukaomišljenje,Zagreb:Alkascript,2004.

•VRANICKI,Predrag.Filozofija historije I.Odantikedokrajadevetnaestogastoljeća,Zagreb:Goldenmarketing,2001.

•WINDELBAND,Wilhelma.Povijest filozofije.Sdodatkomfilozofijau20.stoljećuodHeinzaHeimsoetha(14.dopunjenoizdanje),knjigaprvaidruga,preveliNadaŠašelet.all.,Zagreb:Naprijed,1990.

•ZELIĆ,Ivan.Vodič kroz filozofiju,Split:Verbum,2007.


ZdravkoKORDIĆ

ŠimićevotraganjezatranscendentnimUdK 821.163.42(497.6).09 A. B. Šimić

SAŽETAKPutujućikrozaživot,čovjekseodjednompro/nađeupustošiduha;svojimnapo-

rom,mladimsnagamahtiobiučinitinovupovijestduhakojajeucrtanautlocrttragič-nezbiljepovijesnogavremenaukojemsusenašlitivrsniobnoviteljiduhaprvihde-setljećaXX.stoljeća.Pjesništvojebilonjihovživot,kristalizacijaimobilizacijasnagaduhaiduhovnihsnagaunastojanjupronalaskavječnosti–ne/vremenito-sukcesivne–A.B.Šimićjestalnokrozpo/etičkuzačuđenostizačudnostisticaosvojiskorakuinteligibilno,nadčulno,nadzbiljsko,nad/misaonoi totakoštojeto inteligibilnopje-snički opredmetio, što je transcendentno kroz intuiciju –metaforom,metonimijomučiniouprisutnjenimusvojemdjelu.Takojesamatranscendencijamirisalaiizbijalaiztogadjela.Apsolut,BogimademijurškusnaguLogosakojiseodjelotvoriounjegovudjelu,a

otjelotvorioiotvoriosespramopćerecepcije.

Ključne riječi: A.B.Šimić,pjesništvo, transcendencija,empirijsko– inteligibilno,ekspresionizam,Bog,krik.

UVODNIKŠimićevajepobunaprotivstandardnihpjesničkihkoncepcija,pobunaprotivusvih

vrstaumjetničkihkonvencija,pobunaprotivudotadanjihveličina, jernisumogle is-kazati novi duh vremena koji se nadvio nad kulturom prvih deseljeća dvadesetogstoljeća.Njegovapobunanije samodestrukcija i opstrukcija opstojećega, već je iizradba,iizgradnjanovihestetskihkriterija,kojisuseodvijalietapnokrozŠimićevostvaralaštvo,anajzrelijesuseočitovali, svakako,uposljednjimgodinamanjegovaživota.Svjestandapjesništvonemožemijenjatisvijet,alisdemijurškimpovjerenjemuriječ,oniskazujepjesničkisvepromjenezbilje,sveegzistencijalnetjeskobe–mo-guću komunikaciju između bitka i ništavila, transcendentni krik koji pak po njemumožebitinovipročišćenijezik,jeziknovepo/etičkesublimacije.TraženjeBogakroz


„ispražnjenutranscendenciju“izlažesamututranscendencijuzrcaljenjukonstrukcij-sko-misaonefenomenologije.Simbolizamisemantika,šimićevskidiktatmašteiautomatizampodsvjesnog–nad-

realnognijesamoekspresijariječi,nijesamopolifonijastvaranjainijepraznasema-ntičko-sintagmatičkariječ.čistinapjeva,usredeuropskekulturnepustoši,Šimićevodubinskozahvaćanjemetafizičkoga,imaginiranjemdoiprekointuicije,doiprekoko-zmičkihrealija,donosinajnovijipjevtogadobaioživljujeduhovno-europskupustoš,dovodidoživotaduhakoji,rekaobiHegel,smrt podnosi i u njoj se održava.Totraganjezatranscendentnimdovodidous/postavesametranscendencije,paje

Šimićevodjeloprotimbamnogimkvazi-metafizičkimikvazi-transcendentnimoblicimapjevanja.Tajoblikpjevanjabića k smrtiupočetkustoljećaprobijasekrozzapalostmisaono-poetskogasvijeta,paŠimićsvojimnaporomistinskisamo/nadmašujemisa-onoumjetničkukonstrukcijutogadobaštosvijetliiudanašnjemdobu,azasigurnoćesvijetlitikrozcijelukonačnostnevidljivih igotovonečujnihpjevačakojisuoćutiliživotvječnostitragike.KakotolijepoKaštelankaže,pjesma je otimanje ništavilu, izlazak iz tjeskobe smrti,

čin slobode. Tojest:pjesnička vizija je dosegla trenutak kristalizacije.1

Porednaprijedrečenoga,poredbrojnihtema,ponajprije,Šimićevelirike,ču đe nje i preobraženjedvasuzrcalnaoka,orbitaijezgranjegovelirike–okokojesesabirusvemir isvijet,pojamipjesma;beskrajni trenutak.Približitisesamojpjesmikritičkiznačipribližitisemogućojspoznajnojgranicikrajnosti,daklepjesnikmjerimjerom,tegledasvijetistodobnouhomiokom,svimćutilima,paćutilaimaginiraprekomisaonekonstrukcije–spajajućiograničenosneograničenim.Pjesničkariječ,itoonaiskonskaiistinska,neograničenajeprostorima,neograni-

čenajeljudskimduhom,onajepotvrdaboli,želje,žeđi,opstojnosti:potvrdajepouz-danostiželjeiznakazaživotom.Zatvorena u oblik vlastitog postojanja, pjesnička riječ živi, umire i rađa se iznova u ljudskom vremenu, u uzajamnosti pjesme i čitaoca. Vri-je me pjesme znak je sigurnosti svijeta i onda kad pokazuje nemogućnost mogućnosti ži vljenja.2 Šimićevajepjesmavremenskineprolaznajerjesvagdamogućnostkojausebipostavljaistinusvijeta,neovisnuoovomesvijetukojinamsenadaje.Prisućepje-smejestgovorobitku,anjezinoprevođenjerazličitimjezicimaiurazličnimsredina-mastvaraiostvarujenovemogućnosti,učemujemagnetizamveličanstvenepoezije.

1. Transcendencija i transcendentnoŠtojetraganje?Jelitraganjepokušajpronalaženjatragova?Okojimiokakovim

tragovimamožemogovoritiupjesništvuuopće,upoetičkimdjelimaiopoetičkimdje-lima,aokojimtragovimamožemogovoritiuinsertima,uvremenskojsukcesivnostibilokojegkulturološkogafenomena,aposebicekadajeumjetnostuupitu?Ištopje-sništvokaomaleniisječak,itopjesništvojednogakratkogarazdoblja,možeiskazatitekojiikakavtragostavitiiostvaritiakogapromatramoizolirano,odnosnoakoganesmjestimoukontekstukupnekulturološke,aposebiceartističkeintencijenekevre-menskeepohe?Štojetokulturološkoupovijestizapadnoeuropskemetafizikekoje

1 Kaštelan,Jure,„Izabranadjela–Približavanje(prolegomenazalirikuAntunaBrankaŠimića)“, Na-kladnizavodMH,Zagreb,1983.,str.335.2 Isto,str.332.


ima svoj kontinuitet, ali i svoj diskontinuitet?!Do čega je zapadna uljudbamislećikonzistentnomogladoprijetikrozasveonoštojenematerijalno,posebiceštojeima-ginarno,imaginativno,austvaričinibitnuantropološkuiduhovnuodredbenicusamepovijestiduha ikulture,što jeonošto je is-korak, iz-bačaj izonogaštopredstavljakontinuitetmišljenjaipjevanjakaoudjelo-postavljanja istine (Heidegger).3Zarmišljenjeipjevanjenisusamiposebidjelatnost,duhovninapor,odnosnona-

stojanjedasedopredonečegaštojeskriveno,štojeskrivajuće,itoskrivajućeizvestinavidjelo,nasvjetlodana.Ukontekstueuropskihpjesničkihstrjemljenjaspočetkadvadesetogastoljeća─hrvatskopjesništvoprviputjeuhvatilopriključakseuropskimpjesništvomieuropskimduhovnimozračjem,atojeznačilokontinuitetpraćenjame-taforeilirskogaiskazajastvakrozobjektivitet.Takojeistranscendentnim,tojeonosvagdanadilazeće,prekoracujuće,onoštočiniiskorakizimanentnogaiomniprezen-tnoga.Prematometranscendencijajemišljenje preko osjetilno-zamjedbenih pojava u sta no vito iskonsko po dru čje koje se nalazi s onu stranu, koje omogućuje, utemeljuje i održava pojavni svijet, tako primjerice u platonovskoj filozofiji iskorak u svijet ideja te iskorak prema vrhovnoj ideji (‘dobra’) koja se nalazi ‘onkraj svekolikog bivanja’, a u aristotelovsko-skolastičkoj i općenito kršćanski obi lježenoj filozofiji transcendencija je iskorak k božanskomu mišljenju, k Bogu koji stvara svijet. Mogućnost transcendencije je sa svoje strane otvorena i vođena prethodnom participacijom toga ‘ovostranoga’ (vre me nitoga, konačnoga) na onome ‘onostranome’ (vječnome, sa vr še no me) koje je u stanovitoj mjeri nazočno u ‘konačnome’, premda ogra ni če no i u manjoj mjeri.4

Pitanjetranscendencijenijeisključivopitanjeantičkefilozofsketradicije,paninje-mačkeklasične filozofije, jersvijestonekojgranicibitnooznačujeprekoračenje tegraniceiimasmisaostalnogasamonadmašivanja.Transcendentnoneoznačujebu-kvalnoponištavanježivotainijedoslovceuprotimbispramsamogaživota,pačenijeniuizravnojprotimbispramimanencijejerdatēnema,nebibilonitranscendencije.Prematome,transcendencijajebitnoiskorak,njomseodlikujesamočovjek,onajeiz-stajanje,izmještenostubitak(ex-sistentia)kojajeusudbitka,abitakkaobitakjebeskonačnomišljenjeimišljenjeobeskonačnomučežnjizazavičajnošću, odnosnodasenađesmiraj. I tonijeprioritet filozofijeuodnosunanekeumjetnosti, takođeruodnosunapjesništvo, jerpjesništvo intuira sveobuhvatnibitak, a taj sebitaknemože isključivo iskazati pojmovno, već šiframa, gnomskim tajnama jezika, gdje jejezikualkemijskojuporabidosezanjaonoganedosegnutoga,štojejošbilojasnoupočetcimamodernelirikeionogaštooznačujemonjezinimmodernitetom.ToznačidasestimsusrećemoupjesništvuvećodBaudelairea,aposebicejetokarakteristikaRimbaudagdjesudiktatorska maštaijezičniakribijskiiluzionizam,zapravo,temeljnepretpostavkeuopćemodernogeuropskogapjesništvakojioznačujemokaosimbo-lizam,ekspresionizam,nadrealizam,kubofuturizam,dadaizam...Zapjesništvomnezaostajeniglazba,nilikovnaumjetnost,aupravojetomodernoskrajadevetnaesto-gaipočetkadvadesetogastoljeća─apriorizampovijesnogakôdadijalektikeljudsko-gaduha.StogapomalounašojtematicizačuđujeŠimićevoprešućivanjeRimbauda,

3 Vidi:Heidegger,Martin,„Izvorumjetničkogadjela“,u:Pejović,Danilo,„Novafilozofijaumjetnosti(Antologijatekstova)“,NakladnizavodMH,Zagreb,1972.,str.448-487.4 Halder,Alois,„filozofijskirječnik“,prev.Sesar,Ante,NakladaJurčić–filozofijskabiblioteka,Zagreb,2002.,str.381.


Trakla,kaoinekihlikovnihiglazbenihumjetnikakojisubaremnanjegaostavilidojamkojijeonprenioueteričnoitranscendentnosvogadjela,bilodajeriječopjesmama,bilookritikama.Transcendentnokojestalnoželiikaninadićićudorednoipraktičnoimanencijeoznačujerazlučivanjeljudskogaspoznavanjaapsolutnoga,aononijedo-stižnoumskommišljenju,bezobzirašto je tosadržajuma.Transcendentnoupoe-tičkomsmisluneovisnojeosvijestištoćepotvrditinjemačkisturmovciK.Kraus,G.Benn,G.Trakl,aštoćepotvrditiifrancuskinadrealistiidadaisti;ponajprijeA.Bréton,Apollinaire...Stogaijestpitanjetranscendencijepitanjeljudskogaputovanja,ljudskenesigurnosti kojoj semoderno pjesništvo htjelo iskazati na posve nov, nekonven-cionalan i netradicionalan način, što znači alogički, bez gramatičkih, pravopisnih iostalihjezičnihidioma,kakotosamŠimićkaže:akotrebatoiskazati–iskazatćemogakri kom!Trebatinijeonopojavnoionosemožeteškospoznatirazumom,onosetektreba

dogoditi–trebabiti!Utomebitijestbitonogaštotrebabiti–nemaoprekeizmeđunuždeislobode,izmeđuzbiljeiprivida.TojeŠimićupoznatoizfenomenologije,apri-sutnojeuanalitičkojfilozofijijezika–posebiceuWitgenstteinovustavudao onomu o čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti.5Jelišutnjaonovječnoneiskazivo,jelionaonotranscendentnoilitranscendentalno?Akopogledamonekeklasičnerječnike,naćićemo,primjerice,sljedećaobjašnjenja:

transcendentalan – (lat. transcendere – prestupiti, prijeći, prekoračiti) koji se odnosi na apriorne uvjete svakog iskustva; prediskustven. Ili, primjerice, u istom rječniku: transcendentan, -tna, -tno (isp. transcendentalan) – 1. koji prelazi granice isku stva; 2. koji se nalazi i izvan granica prirodnog svijeta; 3. koji prelazi područje čovje ko ve svi-jesti; 4. uopće: onosvjetski, onostran, nadnaravan, natprirodan, neshvatljiv, nespo zna-tljiv, nejasan, nerazumljiv, taman, koji nadilazi ljudska shvaćanja, fantastičan; 5. mat. nealgebarski, koji je izražen ili opredijeljen nealgebarskim jednadžbama (o funkci ja-ma, krivuljama).6

2. Imaginacija riječiPjesničkismisaoriječisintagmatskojeimaginiranjesdrugimriječimaismislovima,

alimožepostojatiiparadigmatskapoetičnostriječikojesu,kakobirekaoBachelard,kuće s podrumom i tavanom, oneslužečovjekuzasanjarenje,atoznačidamožemopenjatiseisilazitiudovoljavajućipjesničkojsanjarijiproširujućitimeprostorizražaj-nostitemeljnihriječi7injihovihsintagmatskihizduženihodbljesaka,odsjeva;sjenaupjesništvu.Štimungpjesmeuvelikečiniriječfonostrukturomitotakodadjelujekaoglazbenielementaureriječi,njezinihleksemaismislomopsjednutimodnosommeđuriječima,prinosinjihovuspletukaoiintertekstualnostibitisamepjesme,aliinjezinihrubnih kvadratura krugova.Simbol je tumačenje i ilustrativnooponašanje znaka ilivišeznačnosti,pjesničkadjelasimboličkivišeznačnadajuiodređenudefinicijuiaro-musamogasimbola,nedajućipravoprigovoraodnosu:označitelj–označeno.Sim-

5 Wittgenstein, Ludwig, „Tractatus logicophilosophicus“, V.Masleša -Svjetlost, bibliotekaLogos,Sarajevo,1987.,str.189.6 Klaić,Bratoljub,„Rječnikstranihriječi(tuđiceiposuđenice)“, priredio:ŽeljkoKlaić,NakladnizavodMH,Zagreb,1990.,str.1366.7 Vidi:Bachelard,Gaston,„Poetikaprostora“,prev.filipović,frida,Kultura,Beograd,1969.


bolmožebiti i jestsupstitutivni (zamjenski)znakzapredmet,predmetno,vizualno,alionmožebitiiosobnooznačenteimatiosobnoznačenje–premdajevišeznačanivišesmjeran;stogajesimbolizamkojiufrancuskompjesništvurazvijaMallarmé,pre-tečamodernih–izamakaoštosuprimjericeekspresionizami,nadasve,nadrealizam.Koordinacijskopoljeotkrivasekaometaforičkoilitiokomitosintagmatično,avodorav-neizotopečinesemantikuleksemaunutarčegatrebatražitikonotativnopovezivanjekojimsepjesmametaforičkiobjašnjavaitosemantičkomjezgrompjesničkogleksika.Izotopisuuspostavljenipjesničkiminventaromsemantikeuznedoslovnotumačenje,ausemantičkompoljupisanjamorabitiuspostavljennizosmišljenih izotopačegasu bili svjesni europski Šimićevi suvremenici, ali i hrvatski ekspresionizam koji serascvao usporedo s njemačkim, od J. Polića Kamova pa doA. B. Šimića. Simbolzavičajnosti,simbolboje,simbolsmrti,života, ljubavi imao jepjesništvenizavičajninebosvod,gdjezavičajnostuprisutnjujebićeubivstvu,odnosnoubitku.Takoseme-taforapribližavametafizičkojreinkarnacijiizapravoonoizapostajeistodobnoonoštojeispred,ponad,onoštojeizaionoštojeusamojbiti,srčikipjesme,štojeunutarnjipjesnikovduhovniprostorkojiuvijekčinipomakdoimaginarnogaidoneodređenogasidrištagdjesjemesimbolizacijegovorioduhovnostivlastitoga jastva,bilometafo-rom,biloigrom,biloživotom,alisvakakointerpretativnoekspresionizamneisključujeduljutradicijupjesništva–posebicefrancuskogainjemačkoga–ionnijebiokratki izlet kakobi rekaoA.B.Šimićočijimpjesničkim fazamaćemokasnije vrlokratkonatuknuti.NijenamciljrazdiobaiizolacijaŠimićevihpojedinihfaza,nijenamciljuka-zivatinakakofonijukojaopstojiuŠimića,većnamjeciljuputitinarazvojniputA.B.Šimića,njegovapjesništva,poetike,kritikekojajeutemeljilahrvatskusuvremenulir-skumisaouarhetipskomoblikučuđenjaičudastvenostikojajeopjesničenavlastitimjastvom–vlastitomdušomiduhom.čovjekjeposebansubjekt,ujastvupjesnikaonjeprojektantizričajaiodnošajaspoznajnihiduhovnihmoći(antropoidnog)svijeta,aueksprezionizmusetodogađalobezpretjeraneafektivnostiiemotivnosti.Ovdjetre-baspomenutisnovitost,somnabulnorimbaudovskooponašanjepjesničkegroznicekojajeunjegovojmladostipotreslaiprotresaopćekulturološkisvijetisvijestZapada,možemorećidajezasigurnoŠimićdobarznalacRimbaudovepoezije,kaoielemena-taEliotovaliterarno-misaonogkonstruktivizmaduhakojiseopiremehanicističkojslicisvijetazapadnogaustrojakojajedugovladalafilozofijom,znanošću,aliiumjetnošću.VizualizacijusnohvaticakarakterističnihzakubofuturizamiekspresionizammožemovidjetiiuSalvadoraDalija–njegovopuspunjemistike,nabijennadrealnimpostup-cima,iznimnosugestibilan;opisujeljudskuinadljudskunaravstrahobnihpustošenjapomoćuzatvorenihdetaljakojigovoremnogojačenegosuroverealnezgoljneslike.Uznemireno jeNebo,alineodsomnabulnosti,pače,nitiod lucidnostiumjetnikaspočetkadvadesetogastoljeća.Nebokojejesvagdaoznačavalotranscendencijukon-tinuiranojekrozdijalektikuodnosadosljednoispražnjeno,Nietzschetokaže:Bog je mrtav. Nietzschesamosvjedočinemoćzapadnekultureicivilizacijekojajepotisnularadostživota,potisnuladionizijsko,apreferiralaiinstaliralaznanjekaomoćznanjaivrlinu,štojeprvotnasokratskadekadencijakojajenarušilaharmonijugrčkogakoz-mosa.Znanjepostajevrlina,atekkadznaš,možešvrlopostupati(postupatipovrlini).Etičkonanekinačinpotiskujepoetičkoitragičkookružjeantičkogasvijeta,aštoćeukonačnicidovestidorazlomljeneirazbijeneslikesvijeta.Takoćetaslikasvijeta,sli-


kovnastruktura,zajedničkariznicasnovnihsimbola,hipertrofiratitranscendensum-jetnostibilodajeriječoslikarstvu,bilodajeriječopoeziji–posebiceekspresionizmainadrealizma,bilodajeriječoSchönberguinjegovojatonalnojglazbi.Halucinacijepostajustrukturazbilje,azbiljajerazorenisvijetkonstrukcijskemoćiriječi,svihnjezi-nihustaljenihjezičnihpravilapaseparadoksalnozbiljaponajboljeiskazuješutnjom,riječitomšutnjom,ilipakkrikom,ekspresionističkimkrikomukojemujezapravosvesadržanoiukojemujesveodsutnosadržano–izvidokrugaljudskepovijesneduhov-nosti idimenzionalnosti.NatimrazvalinamaŠimićpočinjegraditisvojepjesništvoipoetičkojastvovišesmislene,geometrizmomoblikovane,pjesničkeriječisautentič-nimiskazom,bezobziraštojepovremenouznositobiopodutjecajemiklicaonekimsvojimuzorima;nakrajućesesvitiuzorislomiti,aostatćenjegovodjelokaozvijezdakojajesjednestranepretočenauprah,aliipjesničkiprahkojijepretočenuuzornuzvijezdu iskazanu hrvatskim jezikom;mladom zrelošću, kao i tragičnim osjećajembrzogaputovanja,ilitikratkoga izletakojimuje,nažalost,biodosuđen.

3. Bog, metafizičkoČitavim univerzumom Šimićevim vlada On, Bog. Mi smo njegove želje; sve je samo

beskrajni pogled Boga, tamno Božje krilo, bezdano oko Božje. On određuje krajeve u koje ćemo mrtvi poći, on je i mučitelj: ‘za nama stoji nevidljiv i svirep (…) / u mraku’ (Bog mučitelj); traje: ‘Naša vječna borba protiv Njemu i Njegova vječna pobjeda’ (Za-pisi, 1920-1923.), onda ‘kad oluja prođe’, kad ‘samilost reže blag i dubok pod smi jeh pomirenja’, kad ‘tamni Bog se obrati u svjetlost / što se vani va lja prostorima i na naša okna divlja navire’ (Bog mučitelj). On je Bog njegova djetinjstva, ‘on bijaše svuda i u svakom času / u prostoru, u vremenu // (…) ‘dokle god je miso dopirala, on je bio // uvijek dalje, dublje // bez kraja na svakoj strani.’ On je, to Šimić dobro zna, onaj koji, pod maskom muze, daje, šapće zametak pjesme, iz kojeg ‘sve ostalo treba da se tek razvije (…) – dakako po stvaralačkom zakonu toga zametka što ga propisuje osjećaj’ (Dnevnik, 1920-1921.).8

SlažemosesPaljetkovominkantacijomŠimićakaoastralnogapjesnika,pjesnikazvijezda, zvijezdanoga neba, kao pjesnika beskraja – ali Šimićeva poezija svakimnovimčitanjemtranscendirasamusebe,čitača,njegovusvijestkaoi jezik ionoiz-međujezikačimesepjesmaopjesmuje.StogajeŠimićpjesničkiipoetičkifuturističkiokrenut,paiušutnji isšutnjomdopiredosunca,dozvijezdaidonovihgalaksija.Šimićevisustihovigeometrijskikonstruiraniodpramaterijeitakoseslažukaopoe-tički;kulturološkiicivilizacijskislojeviponekoćtektoničkiuzdrmaniuvisinuiuzvisinubrijega,svjetlosti,aponekoćposvemirnislični tijeku ravničarskihvoda.Usvakomslučajušimićevskiletjeikarovski.Šimićjeveomaranonaučiozapjesništvotadanajbitnijejezikefrancuski,njemački,

paponeštoitalijanski.Stogajemogaoizravnoosluhnutinovivalzapljusnutekspre-sijomvanjskih,alivišeunutarnjihvalovakojisusenalaziliueuropskojpoeziji togadoba.ZaŠimićabismomoglirećiistoštoiNikolaMilićevićkažeoJiménezu:Plovio je u tami i iz tame je vadio ljepotu svoje poezije, ali nije tražio tamu da bi se njome

8 Paljetak,Luko,„A.B.Šimić–Geometričarzvjezdanihpjesama“, OsvitI-II.,Mostar,2004.,str.105.


ogrnuo, nego da bi je razbio i izvukao iz nje na svjetlo sve što se dalo izvući.9Aosmrti,kaoionebu,misliojezapravodajesmrtotvorenostpremaunutra,dajesmrt,kakoposljednjiputrečeŠimić,vraćanje suncu svega što od njega dobih–stogajeBožjaegzistencijaobjavaopstojnostidrugobitka,drugogakaosebe,drugogasvijetakaoharmonijeproizašleizovogasvijeta.

4. Razgovor s pjesmomZaŠimićamožemoustvrditidaprolazikroznekolikostvaralačkih i idejnihetapa,

fazaimeđufaza;alijeonostvaralačko,vrijemekojespajairazdvajaistodobnosuk-cesivno vrijemekojenijepsihološki-predodžbenopojmljeno, stoga seonpriklanjaLebens philosophie,itoonojbergsonovskojfilozofijiživota,svakako,životnojfilozofiji,stvaralačkomaktivizmukojem intuicijapostajeélan vitalusvimpoetskimslojevimanovinakojasezapravomožeizjednačitispjesničkimslojevimaislojevimabitka–čo-vjekovrazum.Tajanalitičko-sintetičkiaparat,nemožeubitipojmiti,nivrijeme,nima-terijalnost,ni ljudskiživotpaćestogaŠimićposegnutizaintuicionističkombergso-novom filozofijom iz djela „L’évolution créatice“.10 Vrijeme je obuhvatno ne samoduševno,kakotoshvaćajunekiBergsonoviinterpreti,većiduhovnoobuhvatnokojesenemožekvantitativnoodrediti,ilustrativnoprispodobitiigdjepsihološko-psihičkopregradbeno prošlo─ sadanje─ buduće vrijeme zapravo je prelomljeno ljudskimbrojčanikomdabisečovjeklakšeegzaktnoizrazio.TekpoŠimićuintuicijakrozstva-ralačkikontinuitetotvaračudastvenesvjetove.

Čini mi se da razgovors pjesmom uvijek ima jednu određenu radost u sebi, ne samo radost doživljaja nego radost istraživanja, radost su dje lo vanja, radost suučesništva u djelu. Razgovor s umjetničkim djelom uvijek je jedna vrsta kreacije koju su neki nazvali ‘obratnom’ kreacijom. Dok umjetnik ide od ideje, ni od čega, do oblika čitalac uspo-stavlja ko mu nikaciju preko oblika do ideje, do onoga što nazivamo ništa, do onoga što nazivamo nejasno, ili, zapravo, do onoga što nazivamo poezijom. Tako možemo doći i do jednog određenog zaključka, o tome gdje počinje taj pravi puni i potpuni razgovor ako poeziju tražimo ondje gdje prestaje objašnjenje, jer sve ono što logički, diskurziv-no možemo reći kao da i nije poezija. Poezija počinje ondje gdje prestaje objašnjenje. Tu počinje njen let. Prema tome, da li je paradoks htjeti objasniti, ili uopće po ku ša vati objasniti, nešto što je neobjašnjivo, nešto što je izvan objašnjenja, nešto što počinje na granici objašnjivog? To je paradoks i apsurd, ali i istina. Mi, upravo, tako određujući poeziju, vraćamo joj i stičemo jedno od osnovnih njenih objašnjenja: ‘da je poezija ona radost stvaranja koju mi i sami prolazimo u dodiru s umjetničkim djelom, a kada kažem – ra dost stvaranja, ne mislim stvaranja u doslovnom ili jednosmjernom značenju, nego u mnogoznačnosti te riječi. To znači: stvaranja sebe, stva ranja vremena, stvaranja i otkrivanja daljnjih pitanja’.11

čuđenjeje,kaštelanovskirečeno,poetskovrelo,čuđenjejesamipjesnik,čuđenjemotiviračovjekatemeljnomdispozicijom–čuđenjejetemeljukojemipredkojimse

9 Cit.prema:Ravlić,Danijela,„Pjesništvoujednome(J.R.JiméneziA.B.Šimić)“, OsvitI-II.,Mostar,2007.,str.288.10 Usp.:Bergson,Henri,„L’évolutioncréatice“, Pressesuniversitairesdefrance,Paris,1969.11 Kaštelan,Jure,„Pjesnicisučuđenjeusvijetu“,NadpoezijomAntunaBrankaŠimića–simpozijodjeluS.Ćorovića,H.HumeiA.B.Šimića,Odjek,Sarajevo,1975.,str.3.


otkrivabitakbića,bitak svijeta.Za razlikuodotuđenja –platonovski rečeno–pát-hos arkhè; iliaristotelovski dià gár to thaumumázein hoi ánthrōpoi kaì nyn kaì tò pro-ton érksanto philosophein (ljudi, naime, započeše filozofirati i sada i u početku kroz čuđenje).12 Šimićevski, čuđenje, očuđenje i začuđenje jest ljudski uzmak u kojemseotvaradjelo,odnosnootvarasenutrina,otvarasebitakbićaočemuće izmeđuostalogagovoritiiMartinHeidegerumnogimsvojimtekstovima,aposebiceutekstu„čemujošfilozofija?“.čovjek-subjekt–prirodaimaterija-objekt,gledajusenijemo,kaočovjekibrijeg,oni

suneprekidnootuđenjeskamenjeno u vječnosti,alikozmičkouhojedinočujeirazu-miješutnju,slušanijemičudastveniharmoničniglaskojijezapravobitaksvijeta,aubitijenečujaniusuglasjujesčistim‘izvansebnim’jerjetajbitakpoetičkiipo-etičkipoputpjesničkogatreperenjausvijetu;onjeizmirenjetonalitetaiatonalitetaučistomadornovskomsmislu,izmirenje(nečujna)zvukaisvjetlosti,aočitujeseiobjelodanju-jekaouBibliji–Riječ,Logos.Dakle,šimićevskivlastitostpostajeupitna,ataupitnostseupućujebergsonovski intuitivno- ilikroz traganjezapejzažom,krajolikom,kroztraganjezastrukturomriječi,zaizvornomsvjetlosti,zazavičajnošćukojajedomini-rajućauodnosunavećtadamehanizirani,fetišističkiotuđujućisvijet.Šimićevoistra-živanjesučeljavaunutarnjostidramusvijesti,itoonogaproustovskogatokasvijestigdjesepropituježivotkojijemetafora,kojijeLogos,aLogoskojemjepolazišteodpraiskonskogasfairosaiharmoniječinipomaknućesvijetaunutar,tj.pounutarnjenje,pametaforaimetafizikaputujurukupodrukustihovnimipojmovnimjezikomsvedometonimijeidooksimoronakojijeuŠimićevovrijeme,paiuvrijemeRimbauda,bioumodi,aktualan.

4.1.Promatranje,ex-stasisPromatrajućisebe,svijetokosebe,stvari,promatrajućikozmos isamogsebeu

tomsvijetu,Šimić jeproizvodkrize renesansnoga idealao ljudskojveličinikoja jena jednojstranidoveladodegradacije ipada ljudskogamorala,anadrugojstra-ni dovela je u krizu samu znanost, fizikalni um, dok problem Boga kao problemapsolutnogumapostajesmisao.Nepunostoljećeposlijetogajavljaseibesmisaosvjetskepovijesti.Pitanjeslobodekaoisvametafizičkapitanjanadilazeidejuuma,umsku spoznaju, filozofija pokušava izgraditi svojom zrelošću novi svijet –Philo-sophia perennis.Nadrugojstraniumjetnost,preuzimajućiopćanačela,paiaktualnirascjepmetafizike i to rascjep teorijskih i praktičnihpozitivnih znanosti, pokušavaobuhvatnombergsonovskomintuicijompromišljatisvijet,obuhvatitiidejuživotaikli-cuživotausamomnjezinurazvoju.Akofilozofijapostajeproblematična,usmisludaraspolućujeumiopstojeće,postavljasepitanještoodređujetoopstojeće;mogulinove ideje,novemetode jezikakojepretencioznopreuzimaju jezičnuekspresivnumotivacijudohvatitibitsvijetanovimoblikominovimrasporedomriječi, ilipakdo-prijetidounutarnjegarasapa,raspadanjasvijeta,ilidonjegovakonstituiranjariječjupoputbiblijskeriječi?Tojekrizaukojojsesam(s)našaoA.B.Šimić,nikrivnidužan,pokušavajućiepistemološkiistrukturalnoriješitipitanjesamogabitkatj.Riječi–bilostihom,bilokritikom,bilokrikom.

12 Usp.:isto,str.3-4.


Krizaljudskogaidentitetaposebiceseaktualiziraodnovovjekefilozofije,odDescar-tésaionaseprodubljujeiproduljujenanačin,uglavnom,filozofskeopstojnostiusvi-jetukojinijenitipravocrtnonitiuopćeusvojojzbilji,ozbiljnostidomišljeniproživljen.StogabisedalorećidajeHusserlfilozofijupokušaoosloboditimnogihproblema

i svesti je na ‘prirodno’, ‘izvorno’, ‘čisto’ iskustvo, a to je upravo ono iskustvo koje se otkriva fenomenološkom metodom. To je metoda kojom treba istražiti svijest i njenu fenomenalnu datost, da se otkrije bit svijesti i bit svjesne predmetnosti. Husserl tako u svojim djelima razvija kritiku od analize ‘povijesnosti svijesti’ do ‘ontologije životnoga svijeta’ (‘Ontologie der Lebenswelt’), u čemu se konačno ujedinjuju ten dencije su-vremene filozofije uopće.13Nipoštonesmijemozanemariti fenomenološkuobradbupredmetnostiisvijestinatragukantovskeetike,aliiestetikebezinteresnogasviđanjakojenemavezuslartpurlartizmom.Sdrugestranenakonzaokruživanjaklasičnefi-lozofijeinjezinakraha,pačeodumiranjasvijetanačelusHegelom,netrebaodvećuzurpiratiSchopenhauerovupesimističnumisaoo svijetu kao volji i predodžbi,ljud-skipesimizamkoji jeukorijenu ljudskeslabosti, izstraha izbogsebičnosti,kaoniNietzscheovumisaoonadčovjeku,tj.onadvladavanjupovijestijezikomkultureikul-turom jezika, teodbacivanjem ipregorijevanjemmetafizike imetafizičkih„oholosti“iz biti samemetafizike. Premda su obje filozofske strane bile u korespondenciji spjesništvom,paiznatnoranije–Hegel,Goethe,HöderlinsasličnimidejamapodigliumjetnostifilozofijudoapsolutnogbitkaidosamogApsoluta.Krizačovjekovaidentitetanemožemimoićifilozofijukaoobuhvatnuznanost,aniti

pjesništvokojeonametahermeneutičkitumačenji.Ipak,bitjezikaibitmetode,una-točŠimićevupoklikudaćemose izražavatikrikom,ako toustreba–ostaje teknapseudosintaktičkoj,napseudoreligijskoj,pseudohumanističkojipseudoromantičkojrazini.Pjesništvoijezikpjesništvaimasvojudubokufenomenologijurazumijevanja,pamožemorećidaseWittgensteinovo„neiskazivo“odnosinagolemoduhovnopo-dručjeljudskogastvaralaštva.HermeneutikačovjekovaživotafenomenološkijebitnazanastanakeuropskemodernepjesničkeriječiipjesničkogastilakojikročiodBau-delairea,prekoRimbaudaiMalarméa,donjemačkogaekspresionizmaK.Krausa,G.Benna,G.Trakla,paakohoćemoiprekolikovnosti,primjericeprekoMunchova„Kri-ka“,prekoKokoschkinelikovnosti,prekoMatisseovihkipova,posebiceprekoKandin-skoga,zatimprekoglazbenjezinatonalnogailiatonalnogasmisla,čijićezačetakbitiukubofuturizmuiliekspresionizmu.No,vratimosepitanjujezika.Subjekt─objektodnos,odnosnoshvaćanjeJamo-

gućejeposredstvomuzročnosti,tj.postavljanjaNe-JakrozJa.Utomsmislunifran-cuskinadrealizamkoji sečakBretonovim„Manifestom“ smatraodiktatomkoji jesonustranusvijestinije riješiopitanja iskaza,pitanja jezika!No, fenomen ljudskog ipovijesnogaduševnogaiduhovnogaživotanetretirasesamounazorunasvijetvećponajprijeunjegovojmetodološkojekspresiji,tj.unazorunasvijetinazoruosvijetukrozdušuumjetnika.PitanjejezičnihteškoćasusrećemojoškodGrka,posebicepi-tanjespoznaje–mimesis,podražavanjavječnihčistihideja(štojevidljivouPlatonaudjeluDržava–pogl.7.)14–au20.stoljećutakvusupostavkuizgradiliN.Hartmanni

13 filipović,Vladimir,„Novijafilozofijazapada“, Maticahrvatska,Zagreb,1968.,str.153.14 Platon, „Država“; „Državnik“, prev.Gortan, Veljko, izdanjeMatice hrvatske, Zagreb, 1942., str.259-290.


M.Scheler–slikaobacačusvjetlakoji na vječnom nebu ideja vazda ozaruje područje koje se nalazi naznačeno u istorijskim jezicima: jedna grandiozna koncepcija ponovno probuđene, prave platonske snage fascinacije, naročito kad se sjetimo da se uz to vezuje prevladavanje logičkog i etičkog relativizma.15

Ovdjemožemoposegnutizaonimsokratovskimpojmomdaimoniona–unutarnjegaglasa,tj.božanskogaglasakojisejavljabilouStarom(ilipakNovom)zavjetu–jav-ljaoseugorućemgrmu,usilnomtutnjugromaioluje,unadnaravnomoglašavanjuJahve.Treba rećida sekoncentracija ljudskosti i života sabire i zbrajau zbornomsustavu,atojejezik.Načinegzistencijeliterarnoga,posebicepoetskogadjelačijijebitakblizakovomhermeneutičkomfundiranjujezika(lingvistikeisemantike)označujeidealnopojmovnoočuvanjedjelakaodjelakaoontičkogaodsubjektakojiunačelumožeučinitipreobraženje ipreobrazbu jezika izvornogadjela.Toga jeŠimićapso-lutnosvjestanveć1919.godineutekstovimaučasopisuJuriš,aposebiceusvojojjedinojzaživotaobjelodanjenojknjizipjesama–„Preobraženja“1920. godine,kadajezanjegaekspresionističkametodapotisnulasvedrugeoblikeajezikjeracionalno,mogli bismo husserlovski reći eidetičkim redukcionizmom, sveo namjeru logički ialogičkismislenogainesmislenogaiskazivanjajezikakaobitkasvijetaibitkasvijetakaohermeneutičketerapijesamogajezika.

5. Šimić i europska literaturaKaovrlomladpisacibritakkritik,ŠimićjepouzorunaKrausaposvesvjestanipo

uzorunaonodobnueuropsku,ponajviše francusku i njemačku, literaturudasuče-ljavanjebitka ibivstvujućegjestdijalektično.Topredočujedasebezbivstvujućegačovjekanemožeraskritiniosvijetlitibitaknaspramsvijetanitinaspramsamogasebe.Šimićseusputnobaviopovijesnimisocijalnimokolnostima,naspramonomuštosučinilinjegovisuvremeniciKrležaiCesarec.Nonjegovajepjesničkapojavabilaposvenova,jednostavnoneponovljiva,makarjeunjojbiloimoglobitimaločeganovoga.On jeubrzočiniootkloneodMatoša, impresionista,Gričana;brzo ječiniootkloneodpojedinihekspresionista,apogdjegdjejeprešutionekaimena,štovišenijeihnispomenuoiakosumogliutjecatinanjegovupoetikuikritiku.Sobziromnavrijemeukojemježivioinjegovmeteorski izletnaovuzemlju,onisumoglidjelomicebiti ikompatibilni.MislimuprvomredunaonekojisupoputŠimićapočeliunjemačkomlistuDerSturm,atosuG.BenniG.Trakl.Ufrancuskojliteraturitajutjecajitukompa-tibilnostjezičneslojevitostimogaojeimatiArthurRimbaudkojegaŠimićgotovoinespominje.JasnojedajeveomamladčitaoVerlainea,Apollinairea.Takođerjejasnodasesusreoisliteraturomtijeka svijesti–M.Prousta,itd.No,unatočtomumožemorećidajezahvaljujućisvomjezičnomčistunstvu,hladnoćiizraza,nepomičnostiine-promičnostiboje,njezinojkonstantiiznačenju,tebitkubićariječičiniosvojupoezijuoriginalnomnatadamalopoznatomhrvatskomjeziku.Jedinstvopjesništvaijezikanemožesesvestikaonekislučajnapojamjerseradi

obivstvujućemkaobivstvujućem;čovjekpercipiraneštokaoneštoituserazumijevasvjetlinabitkakojaizlaziučistinujezika.TojeŠimićev„kantovskiobrat“.Uspoznajno-

15 Apel,Karl-Otto,„Dvijefazefenomenologijeinjihovuticajnasavremenofilozofijskopredrazumije-vanjejezikaipjesništva“, Izraz,br.6,Sarajevo,lipanj,1977.,str.673.


teorijskom,etičkomipoetičkomsmislu,toneštoštojest,tajobjekt,kružiokosubjektaionseodKantovadobanadajesubjektunesamokaopsihološkakategorijanegomuseapriorinadajeuontološkičistomobliku.ZatoćeHeideggerimoćigovoritiojezikukaokući bitka,ilikaoosvijetleći-pri kri vajućem nadolasku bitka.16

Postojimnogoprimjerautumačenjuodnosapjesništvaijezikauumjetnosti!Usmi-slu identifikacijepjesništva, jezika, i književnosti. Jesu li znanosto jeziku i estetikasukladne,kakotomisliBenedettoCroce?Heideggertakvopojednostavljenjenećeizvesti,iakozavještanjebitkariječju–neuzimapjesništvokaostvaranjedjelausmislugradbe,razumijevanjakojemorabitiusvakomperceptivnomaktukaoukantovskojmoćiuobrazilje.Bez jezika(kao kuće bitka)zapravonebibilosvijeta,atoznačinipjesništvabezuporabejezika.PoputHöderlinapišućiocu imajci,Šimićsezapravozaigravao!Moglibismoza-

ključitidaŠimićpoputHöderlinagovorikakojepjesništvonajnevinije od svih stvari(Höderlin). Postavlja se zapravo pitanje bi li čovjekmogao ozbiljno egzistirati bezpjesništva? U tom će smislu Adorno i postaviti pitanje o mogućnosti lirike nakonAuschwitza.PosebicesetopitanjeaktualiziranakonHirošime,štonasvusreću,aliistodobno i na žalost, Šimić nije doživio, ali je kroz svoje djelo puno imaginativnetranscendencijeiantropološkitranscendentneimaginacijemogaonaslutitiitakveka-taklizme,dokjekrizupjesništvakaometodologijeikaoiskazavećdoživio.

Upravo prijeteća opasnost tendenciozne umjetnosti ne može se presresti rezignira-jućom formulom l’art pour l’arta, nego samo time da se di rektnoj tendenciji svrhe naših svakodnevnih nastojanja koja goni da se jezik također troši kao sredstvo, suprotstavi tako nama nužno čudo pravog svjetskog pjesništva koje se poklanja pjesniku, a koga borbom uzme jeziku kao ‘najopasnijem od svih darova’. Jer tako se kaže u jednoj dru-goj Hölderlinovoj riječi: ‘Pun zasluga, ipak pjesnički obitava / čovjek na ovoj Zemlji’.17

Šimićjebiokozmopolitskiduh;duhkojijedonosionovineuumjetničkimiživotnimsvjetonazorima,njegovsimbolvišesmislenneiscrpaninjegovtragičniusudpreranesmrtigovoreonjegovoj,kakobi tofrancuzirekli,borbenostiduha.NaodruporedŠimićapronađenajeknjigaG.Apollineaira„Lepoéteassassiné“ (Umorenipjesnik)–posvesimboličaniokrutnoodgovarajućinaslov.

Završno razmatranjeIntencionalnost je hermetična, štoviše teško hermeneutički dostupna i tumačiva.

Tako ekspresionizam, a Šimićevo djelo u cijelosti jest totalna kritika opstojećega,pačetakritikaizmičesamojsebiurušenjutradicijskih,normiranihvrijednosti–paikrikkojiseizakulisapojavljujenijevišesamodestrukcijaopstojećegavećkonstitu-tivni,gradbenielementbudućihestetikakojeproizlazeiz insuficijentnihduševnosti.Kriknijezatomljenostvećsavršenstvooptrčanogakrugaestetičkeigreinačeloumaindividuacije.Krikjerilkeovskaeksklamacija,onoštokulminiraumističnojekstatici–kućnoganepoznavanja–onprodireukuću iprodrmava jeodpodrumadopot-krovlja; bachelardovski nastavljajući gonetanje nečega nespoznatljivoga; dubljineantropologijskeimaginacijekojasežedosvemirskihprostranstava.

16 Usp.:Heidegger,Martin,„BriefüberdenHumanismus“,Bern,1947.17 Apel,Karl-Otto,„Transformacijafilozofije“, prev.Buha,Aleksa,V.Masleša-Logos,Sarajevo,1980.,str.105.


ZusammenfassungDurchdasLebenreisendfindet/befindetsichderMenschaufeinmalinderEinöde

desGeistes;mitseinerBemühung,seinenjungenKräftenmöchteerdieneueGes-chichtedesGeistes schaffen, die indenGrundrissder tragischenWirklichkeit derhistorischenZeitindersichdieseausgezeichnetenGeisteserneuererdererstenJa-hrzehntedesXX.Jahrhundertsgefundenhaben,eingezeichnetist.DieDichtungwarihrLeben,KristallisierungundMobilisierungderKräftevomGeistunddergeistigenKräftemitdemStrebennachdemAuffindeninderEwigkeit–nichtzeitlich-sukzessiver–A.B.Šimićständigdurchpo-ethischeVerwunderungundErstaunlichkeitseinHer-vortretenindasIntelligible,Überwirkliche,Über/sinnigehervorgehobenundzwarso,dasserdasIntelligible,poetisch′zumObjektmachend′-dasserdastranszendentaledurchIntuition–durchMetapher,MetonymieinseinemWerkanwesendmachte.SorochundquolldieTranszendenzselbstausdiesemWerkhervor.Absolut,derGotthatdiedemiurgischeKraftdesLogosinseinemWerkverwirklicht,

undsieverkörpertundgeöffnetgegenüberderallgemeinenRezeption.

Schlüsselwörter: A. B. Šimić, Dichtung, Transzendenz, empirisch - intelligible,Suche,Expressionismus,Gott,Aufschrei,wundersam.

GLAVNA DJELA A.B. ŠIMIĆA18*

1. Preobraženja,Zagreb,tisak„Jugoslavija“,svibanj,1920.(nasl.str.:SavaŠimino-vić),naklada500primjeraka.

2. Izabranepjesme,izvanrednoizdanje,Zagreb,MH,1933;urediodr.IvoHergešić.3. Pjesme,Zagreb,Zora1950;Malabiblioteka,KNJ.68;ur.DragutinTadijanović;

predgovorMarijanMatković.4. Sabranadjela,I;II;III;Zagreb,Znanje,1960.KNJ.I.–Poezija;KNJ.II–ProzaI;

KNJIII.–ProzaII;).PriredioipogovrnapisaoStanislavŠimić.5. Pjesme i proza, Zagreb, MH – Zora, 1963. Bibiloteka „Pet stoljeća hrvatske

književnosti“,KNJ.99.PriredioipredgovornapisaoJureKaštelan.6. Pjesmeieseji,Zagreb,MH,1964;biblioteka„MalaknjižnicaMH“,sv.23.Priredila

ipogovrnapisalaVesnaKrmpotić.7.Stihoviiproza,Sarajevo–Zagreb–Beograd;Svjetlost–Naprijed–Prosveta,1967.

Bibilioteka„SrpskiihrvatskipisciXX.veka“,kolotreće,sv.24.Izbor,napomeneipredgovornapisaoMarinfraničević.

8. Pjesmeikritike,Zagreb,Mladost,1973;biblioteka„Jelen“.9. Poezija,Sarajevo,„VeselinMasleša“,1973.Biblioteka„Ars“.Lektira.Izvoripred-

govorZdenkoLešić.10.Pesmi,Maribor ZaložbaObzorja, 1975. Izabal in prevel Veno Taufer. Spremno

besedonapisalJanezRotar.11.Poezija,Sarajevo,„VeselinMasleša“,1976;broj2.Izdanje.Biblioteka„Ars“.Lek-

tira.IzboripredgovorZdenkoLešić.12.Pjesmeikritke,Zagreb,Mladost,1979;biblioteka„Zlatnoslovo“.

18 *GlavnadjelaA.B.Šimićasuovdjeiznijetakronološkimredom.


13.Praznonebo,Mostar,Prvaknjiževnakomuna,1973.Malabiblioteka„Alfa“.IzborIvanKordić.LikovnoobogaćenjeMiloradĆorović.PortretA.B.ŠimićaDobrivojeSamardžić.

14.Preobraženja,Beograd,Slovoljubve,1981;izboripredgovorMilovanDanojlić.15.Djela I. i II; „Svjetlost“-Sarajevo– „AugustCesarec“-Zagreb,1988;prirediliNe-

djeljkoMihanovićiDubravkoJelčić.16.Opomena,Izabranepjesme,Konzor,Zagreb,1995;priredioVinkoBrešić,crteži

SvjetlanJunaković.17.DjelaI.iII,Zagreb,„Domisvijet“,1998;prirediliNedjeljkoMihanovićiDubravko

Jeličić.18.Opomena, Mostar, nakladnik Ministarstvo prosvjete znanosti i kulture HNŽ-a,

1998;izborJagoMusa,pogovorZdravkoKordić(izdanjeupovodustoteobljetni-cerođenjaA.B.Šimića).

19. „StuporeNelMondo–čuđenjeusvijetu“,(dvojezično:talijansko-hrvatski),Sveu-člilišnaknjižnicaiIstarskiogranakDHK,Pula,1998.(PrijevodDanijelNačinović

20. „Preobrazbe–prvaslovenskaizdaja–Preobraženja–prvoslovenskoizdanje“,(prijevod Ines Cergol; pogovor Mile Pešurda), Hadriaticum, Koper – Zagreb –2006.

21.Pjesme,Sarajevo,2009,MHiSvijetloriječiuSarajevu,priredioVladoPanžić.22.ProzaI;Sarajevo2009;MHiSvijetloriječiuSarajevu,priredioVladoPandžić.23.ProzaI;Sarajevo2009;MHiSvijetloriječiuSarajevu,priredioVladoPandžić.


AndreaŠUNJIĆ

UlogafranjevacauočuvanjukulturnogblagaKolikojebitnoočuvanjetradicije,autohtonihobičaja,predmetaizsvakodnevneupo-

trebeizprošlihvremena,znajuvrlodobroonikojisuzatosakupljanjeizaslužni,ajošvišeonikojisupoznajućiprošlostiboljemoglishvatitisadašnjost.Mnogobrojnakulturno-umjetničkadruštva,brojnidokumentarnifilmovisetnološkimpredznakomsamosujedniodsvjedokasvojevrsneautentičnostinačinaživljenjaubliskoj,alineštoidaljnjojprošlosti.Kulturno-povijesnoblagočestosespominjeusvakodnevici jerono je lice inaličje

svakognarodaikraja.UHercegovini,nasvusreću,uspjelosegledeočuvanjakulturnogablagapoprilično

inapraviti,patakoimamoKnjižnicuiArheološkimuzejuSamostanunaHumcukodLjubuškoga,GalerijuiRiznicufranjevačkogsamostanaŠirokiBrijeg,samostaniuBo-sni također imaju značajne kulturno-povijesne zbirke, galerije i knjižnice.Najbogatijisukulturnomostavštinomtrisamostanakojisuuspjelisačuvatikontinuitetživota iunajtežimvremenima–KraljevaSutjeska,fojnicaiKreševo.Aliisvidrugisamostani…Možesepostavitipitanjetko jezaslužanzasveto, tko je toliko intelektualno ivizi-

onarski inspirirandauspijesačuvati značajandioblagakroz ratove,pljačke iostalenedaće,kadajevladalaopćaneimaštinaiglad.Tkosubilivizionariičuvari?UBosniiHercegovinitosu,bezdvojbe,bilibraćafranjevci.Iznenađujućejeukakosuseteškimokolnostimafranjevciodlučilinagradnjusamo-

stanasprvomcrkvom,ikasnijenagradnjenovecrkve,gimnazijskezgradeikonvikta.No,zahvaljujućiupravoentuzijazmu fratara ispremnostinasvakojakekompenzacijepaitrgovanjemukolikojetoišlousvrhudobrobitiodređenezajednice(uovomslučajuširokobriješke),danassmosvjedocijednogavrlokulturološkimoćnogtrija:Crkva–Ga-lerija(Riznica)–Akademija.Krucijalnavažnostinstitucija,većspomenutefranjevačkegalerije,zatimširokobriješkeAkademijemoždanebibila tolikoupečatljivadanjihovodnos nije uzročno- posljedičan, te da svakagovori za sebe, naravno, spomenuvšiCrkvuukontekstukaozaštitnicuitrajnupromicateljicuumjetnosti.

mozaik


PrvisamostanuHercegovini–nakonštosusvecrkveisamostanizapadnoodNe-retveporušenisredinom16.st.–sagrađenjenaŠirokomBrijegu.Njegovitemeljipo-stavljenisu1846.godine,auidućihdvadesetakgodinautemeljilisusesamostaninaHumcuiuMostaru.Općenitojepoznatodasuzaširenjekultureipismenostizaslužniupravofranjevcijersudugovremenabilijediniškolovaniljudimeđukatoličkimstanov-ništvomuBosniiHercegovini.Osimštojebioprvi,samostannaŠirokomBrijegubiojejedinisamostanuHercegoviniukojemsusepoučavalikandidatizasvećeničkipozivu franjevačkom redu.Negdje na samim početcima osnivanja samostanskih škola iobrazovanjaunjihovusklopunijemoglobitinigovoraolikovnomodgoju.Teksusekasnijepostupno,pouzorunatalijanskeškole,uvodiliškolskisatilikovnogaodgojaito usklađivanjemnastave s programomdržavnihgimnazija.Ugimnaziji naŠirokomBrijegujeuveden,svremenom,ipredmetcrtanjasnekolikoškolskihsatitjedno.Uvo-đenjeumjetnostipodobrazovnesatesasvimje logičanpotezodstranefratarajer jeCrkvaoduvijekbilazaštitnicaumjetnosti.Mnogicrkveniljudibilisuislovilikaomeceneipromicateljiumjetnosti,amnogisuodnjihifinancirališkolovanjadarovitihpojedinaca.Iznenađujući i divljenja vrijedan primjer očuvanja umjetničkog blaga jest Riznica

franjevačkegalerijenaŠirokomBrijegu.Nevelikbrojumjetničkihvrijednostisačuvanje iunajtežimokolnostimapotkrajDrugogasvjetskograta–kadsuusamostanu injegovojbližojokoliciubijenailiodvedenaunepoznato32fratra,asvegaihjeubijeno66–avećinajeumjetničkihidrugihvrijednostiuništena.DanasRiznicajeuređenai,potiho,za javnostotvorenagodine1979. i imasvoječetiri tematskecjeline:slikestarihmajstora,umjetničkioblikovanocrkvenoposuđeipribor,misnoruhotestareknjigeirukopise.DanašnjiravnateljfranjevačkeGalerijefraVendelinKaračićoRizni-ci jenapisao:”Usporedi liseblagoizRiznicesamostanaŠirokiBrijegsasadržajemriznicaukrajevimagdjesuživotneprilikebileneusporedivopovoljnije,lakojeuočitida širokobriješka riznica gotovo i nema takozvanih votiva, zavjetnih darova (malihrelikvijara,pektorala,osobnognakitaisitnihuporabnihpredmeta).Tačinjenicagovorioprevelikusiromaštvupuka,sjednestrane,asdrugestrane,danaprostonijebilocrkavakojimabisevotivimoglidarovati.Teksredinom19.stoljećaopćesuseprilikedoneklepopraviletesemoglopristupitigradnjiprvogsamostanauHercegovini–na-konštosuproteklepune283godineodrušenjasvihsamostanaicrkavazapadnoodNeretve.Timesusestvorilemogućnostizanabavuivelikiholtarnihslika(retabula)icrkvenogposuđavrhunskeizrade.SobziromnačinjenicudajeprisvršetkuDrugogsvjetskogratausamostanuicrkvinaŠirokomBrijeguuništenocjelokupnokulturno-povijesnoblago,osimmanjegdijelakojisezatekaounevelikojostaviionogaštojebiloizvanuporabetesenašlisklonjenonatavanuidrugdje,ostatakzajednosonimštomu je pridodano od god.1970. kada je Samostan odlučio ustanoviti Riznicu –iznenađujeikolikoćomikakvoćom.fratrisuhtjeliiznalidoćidoliturgijskihpredmetavrhunske izrade i velikeumjetničke vrijednosti.Nastojali sunadoknaditi ono što jenjihovojzavičajnojcrkvibilouskraćenoujoštežimvremenima.Zatooveumjetnineipredmetiobrtničkeizradepunogovoreosvojimnaručiteljima,nabavljačimaikorisni-cimakojisu,nedvojbeno,imaliistančanukusiosjećajzalijepoiumjetničkivrijedno,štoopovrgavatvrdnjudasuhercegovačkifranjevcizanemarivaliumjetnost,podrža-valiplemenskimentalitettedasuseisključivodržaliintelektualizmausvimvidovimasvogaživljenjaidjelovanjaunarodu.“


ŠtosetičesamiheksponatauposjeduGalerije,teškojeizdvojitionenajvrjednije,nosvakako jebitnospomenutigrupuslikasmotivomBogorodice (Gospaumolitvi,Gospažalosna),kaoioltarnepale:GospaodPojasasasv.Augustinomisv.MonicomiSv.franjoAsiškiuzanosu.CristoforoTascaautorjespomenuteoltarnepaleGospeodpojasasasv.Augustinomisv.Monicomštoseuočavaiznjegovogpotpisakaoinave-denagodina1717.kadjeslikainastala.Tasca,rodomizBergama,pripadaojevene-cijanskomkruguslikara.OsimnaŠirokomBrijegu,radiojeiuHrvatskomprimorju,paimamonjegovePosljednjevečereukatedralinaKrkukaoiufranjevačkomsamostanuuKarlobagu.PretpostavljasedajeslikunaŠirokiBrijegdoniofrafilipĆorićizVeneci-je.SlikuBogorodicaumolitviizradiojeGovanniBattistaSalvi-Sassoferatto.GalerijaseosobitoponosiposjedovanjemslikeEugenaDelacroixaLagenieetlaRason,nastaleoko1850.godine.VažnojespomenutidaadekvatnaprimjenazaštiteiočuvanjasadržajaRizniceuma-

terijalnomesmislu ipaknije upotpunosti provedena.Danas suovadjela i predmetiizloženiusklopufranjevačkogsamostanaŠirokiBrijeg,uprostorunamijenjenomis-ključivozatusvrhu.No,nažalost,tajprostorneudovoljavasvimuvjetimakojisuprijekopotrebnizakvalitetnoočuvanjedjela,jernedostajuuređajizaregulacijutemperatureivlažnosti,alisekontinuiranonadgledajutiparametri,tevelikaodstupanjaoddopušte-nihvrijednostizasadnisuuočena.Postavljasepitanjekakospomenutičuvaribaštineiostalihvrijednostiusvomeposje-

dovanjuradesobziromnaboljubudućnost,osimštočuvajubaštinjenevrijednostiištouspješnoodgovarajuzahtjevimasvogavremena?PoslijediplomskispecijalističkistudijArssacranaširokobriješkojAkademijilogičanjeslijedfranjevačkemisijekojaseisto,nanekinačin,baviprošlošćukojustudentiposlijediplomanti,uzmentorstvoprof.AnteKajinića,prevodenajedansuvremenilikovnijezik.Zaštosuvremeni?Odgovorsekrijeuprodubljivanjusvijestioistinskojvrijednostiumjetničkogdjela.Nažalost,nisusvecrkverafiniranepriodabiruumjetničkihdjela,notonijezaustavilonekolicinufranjevacadasedoistaodvažeformiratikadarusustavuAkademijelikovnihumjetnostispecijaliziranzasakralnoslikarstvo.Ovajkadarosmišljenjeupravoutusvrhutesepočeoočitovatisvojimprogramom i djelovanjem2003.godine.Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga– iskorijenitikič izsakralnihprostora,odmaćiseodfloskula izastarjelihpromišljanjakojasezaustavljajusamokodonoglikovnogizražavanjakojejeshvatljivoičitljivoli-kovnoneobrazovanomdijelunašehercegovačkepopulacije.Nijelitoupravosarkasti-čanstavsobziromdatakvimpromišljanjemiodlukamaodređenbrojcrkvenihosobaradisuprotnoduhusameumjetnostiinjezineživosti,svježineisnage,isuprotnoduhuvremena.Umjestodaneupućeneobrazujuinapravezaokretpremaistinskimvrijedno-stima,pojedincikojiodlučujusvojimtobože„prokušanim“vrednovanjimapunecrkve-neisamostanskezidovelošimdjelimaisamozvanimumjetnicima.Kičastemazarijesisforsiranompatinom,upakiraneugroteskniamaterizamzauzelesuprevišemjestausakralnimprostorima.Naravnodajeumjetnostsubmisivna,ikaotakvojbespotrebnojedaonaidelinijommanjegotpora.Akojesvakomkršćaninuiliprosječnomhercegovač-komčovjekukojiredovnoiurednoispunjavasvojekršćanskedužnostishvatljivijeonoviđeno,zaštomorabitishvatljivosamoonokonkretno?Ostajeli imalomjestazado-mišljanje,maštu,kreaciju,prekoračivanjedomašajapostignutihdlijetomilikistom?Nevučelitakavstavuletargiju,dosadu,usterilnost?NijeliisamMojsiječuotekunutarnji


glasBožji,pajeizveoIzraelceizropstva.NjemusenijeBogukazaouljudskomobliku.Prvoječuounutarnjiglas,alijevjerovao,osjetiojedajetoJahve,aistotakomogaojepomislitidaje,unajmanjuruku,sišaosuma.Grmkojijegorio,anijeizgarao,zarniježivljaisnažnijaslikaBožjanegodaseBogpredstaviouljudskomliku?Nažalost,takojeispoimanjemmodernesakralneumjetnosti.Uostalom,čemusvjesnopodcjenjivatinašpuknudećimušarenebomboneusjajnomomotaču?čak tonisunitibombonivećsamoomoti,jerkaduklonimotu„epidermu“,neostajenamnajčešćeništa.Ljudisudanasipakilikovnopunopismenijinegoštosepretpostavlja.Moždaintelektualnabudućnostinijetakocrnajerimamoznalceusvimgranamaumjetnostikojiradeistin-skivrijedestvari,aičuvarekojiprepoznajuiosiguravajutolikoprostorazasuvremenilikovniizrazkojinećedopustitidase„gorućigrm“suvremenelikovnostiutrne,većdaserasplamsavaiuHercegovini.


NikolaŠIMIĆTONIN/ŽaklinaGLIBO

UmjetničkaeksplozijaduhaKazalište lutaka Zadar / Miroslav Krleža / MICHELANGELO BUONARROTI / sezona 2010. / II. / prilagodba teksta i režija Dražen ferenčina / scenografija i video / Darko Petković, lutke / Mojmir Mihatov / glazba / Igor Karlić, kostimografija / Marija Šarić Ban / koreografija / Sanja Petrovski / oblikovanje svjetla / Ivo Nižić / oblikovanje tona / Mate Petričević / inspicijent Radojka Kozulić / majstor scene / Robert Košta / voditelj rasvjete / frane Papić / krojački radovi / tehnička realizacija / Mojmir Mihatov / Darko Petković / Ivo Nižić / Robert Košta / Marjan Nižić / Dragan Sinovčić / frane Papić / Mate Petričević / Zlatko Košta / Michelangelo Buonarroti / Juraj Aras / Nepoznat Netko / Pero Kvrgić / Papa / Dragan Veselić / Prvi Famulus / Muškarac u krčmi / Papinska garda / Miš / Josip Mihatov / Drugi Famulus / Muškarac u krčmi / Miš / Tamara Šoletić , Gabrijela Meštrović-Maštruko / Dvije opatice / Glasovi ruža / Žene u krčmi / Papinska Garda / Asja Rebac / Stara opatica / Žena u krčmi / Papinska garda / Sanja Zalović / Pauk / Žena u krčmi / Papinska garda / Vjerica Vidov / Beatrice Laura – Vittoria Colonna / Anđela Ćurković-Petković / Crv u ormaru / Glas ruže / Žena u krčmi / Papinska garda / Irena Bausović / Muškarac u krčmi / Miš / Papinska garda / Mimi Zadarski / Muškarac u krčmi / Miš / Papinska garda / Maruška Aras / Žena u krčmi / Miš / Papinska garda / Robert Košta / Miš / Učenici Pomorske škole / Papinska garda.

Stvarnostsamazasebe,kazališniprostorkojegakaodajeuprimisliimaoisamKrležapišućiovajkazališnikomad,jerodriječidoriječiuklapaseudramuCrkvasv.DominikauZadru,publikaunastajanju,učeniciGrafičkeškoleiZadarskeprivatnegimnazijespravomjavnosti,događaoseistinskiteatar,ugodinidogađanjaKrleže(dnevničkecrticeizostavštine,«pribilješke»Krležeosuvremenicima)…VraćanjemladomebuntovnomeKrleži,plijenilo jepozornostučenikakoji,nažalost,oKrležimaloznaju,uglavnom, iznasiluučenihprograma,znanjakojatekprikrajusvogasrednjoškolskogaškolovanjadobiju kao zadatak učeći o ekspresionističkim dramama. U očekivanju izvedbe inačina realiziranja zahtjevnih tekstova dvadesetpetogodišnjega Krleže: Legenda / Maskerata / Kraljevo / Kristofor Kolumbo / Michelangelo BuonarrotiLirskoponiranjeutakozvanupsihološkudramu kojimaKrleža rješava neka opća pitanja - to su drame izrazito simbolički i lirski intonirane, u kojima neprestano traje sukob, između svjetla i sjene, izmjenjuju se sumnje i porazi, razočaranja i krize, s grčevitom težnjom za jednim novim čovjekom, humaniziranim, za graditeljem konstruktivnoga života…Iakojedrama


M.B. izborom lika ciljano stavljena u povijesni kontekst, taj lik Velikoga umjetnikaMichelangela, istinski je simbol traženja Novog, općeg i univerzalnoga, nesputanavremenom i prostorom Oslobođenoga čovjeka. Tekstualno nakrcane drame, teškoizvodljivenapozornici.Samovelikiglumci idobri redateljimoglisu,baremdonekle,postavitidramaturškuizvedbudramekaoštojeM.B.MladiKrleža,savutreptajuduše,umjetničkeeksplozijeduha,propitujeseovrijednostiumjetnosti,svrheumjetnikakaotakvoga. U opreci s Balkanskom krčmom, zapravo svjetovnom krčmom, u kojoj biuglednici inajviši tronmoralibitiapsolutnavertikaladruštva,karikirajućidogroteskesastavnicauprizorenogaznalačkimvođenjemsvihpredviđenihelemenata,uglavnomsuuspjelipotpunosuvremenimpristupom,scenomimnogimscenskimelementima,uprizoritelji,Zadarskogakazalištalutaka.Ne može se zatajiti hrabrost takvom pristupu Krležinome djelu, kojima se kao i

zamnoge pisce suvremene hrvatske književnosti, prilazi s dozom zadanog kalupa-šablone,«velikihmajstorakazališta»,ponavljanjadonaiscrpnaučenogaiuvelikomepostotkuelemenatavećviđenogaidoživljenog,kazališnoiživljenoga,ovdjeseznalački-vješto, izbjeglo. Suvremeni scenski efekti, nosili su pozornostmlade publike, a tekponekiznalac Krležinoga djela,mogaojeuočitimanjkavosti.Velikakoličinatekstakojujetrebaloosuvremenjenoreducirati.Krleža nije lak kazališni zadatak, i to se vidjelo i čulo. Uz dodatni mali trud već

korištenatehnikamoglaseiskoristitiboljepasuserijetkeglumačkenespretnostimogleizbjeći.Djevojkakojaizlazećiizkamena,simbolikaumjetnikovemuze,dinamikagovoraikretnji/sekvencakojajemoralanaposebannačinbitipodcrtana,naglašena,kaoehoprošlosti i podsvijesti,motivapostajanjaUmjetnikomkao takvim.Njenebrzekretnjeumanjile su moguću veću kvalitetu, očite planirane izvedbe takvoga djela (izmjenastatičnih idinamičnihdijelova,sekvenci),a tako jeodličnozamišljenascenadijelomostala izvedbeno pokradena naizgled sitnim detaljem. Ponekad se osjetio raskorakteksta i uprizorenog trenutka (Ja plešem…Ja plešem…), neusklađenost pokretaglumca,prenaglašavanjeteksta,ipotpunastatičnosttrenutka,uočljivnesklad.Idejnopredviđene scene, smnoštvom sporednih glumaca, simbola svjetine, prizemljenog,promašenog, neostvarenih osobnosti, zalutalih porocima života, kojima je taj načinživljenjajedinasvrhaimaksimalnamogućnostlimitiranogadosegaspoznajnosti,jakajekarikaidinamičnielementovepredstave.Moždabizakazališnogaperfekcionista,količinaponavljanjatrebalabitinijansumanja.Timebipredstava,zakojuminutukraća,kondenziranaisnažnija.Unekimtrenutcimaponavljalisusedijeloviteksta,koji,natajnačinizrečeni,izazivajudojamsuvišnogponavljanja,bezdodatnekreativnostigovorenjaistih riječi (č-o-v-j-e-če!č-o-v-j-e-če!č-o-v-j-e-č-e!). Identične riječi istim tonalitetomuz, usuđujem se reći, prenaglašenom količinom rečenica, ne zadirući u jezičnustrukturu teksta svetopisamskoga držanja stvorio se nesklad suvremenoga pristupai neosuvremenjenosti teksta, prenaglašavanjem osobina teksta u skladu s normomstarojugoslavenskogalutanjamnogihknjiževnikapaiKrleže,zaodređenomjezičnomnormom. A kada su već posegnuli za suvremenom tehnikom specijalnih efekata,projicirani-likrazgraditelja-sotone,mogaojebitikreativnijiuizvedbi(trenutakprojekcijena kupoli crkve) preklapanja slike sotone i slike u nastajanju, statičan je, a kušnja,predstava je to zorno željela pokazati, nije jednodimenzionalna. Promjenom kutovaprojekcijepostiglibisedodatniefekti.Scenasazastoromukojoj izsveopćegcrnila


provirujesvjetlostUmjetnika,svjetlostStvaranja,kojajejačaodsvakedestruktivnosti.Majstorstvojeizvedenostidotemjeredabivascenskacrticakojanosiprepoznatljivostredateljevogarukopisa,neštopočemubivapamćenacijelapredstava.Na tragu suvremenog europskoga trenda i izvedbom, zašto ne reći prepoznatim

htijenjima i povrh njega, elementi ugođenoga trenutka, izvankazališnoga ulaska upredstavu, doajena glumišta Pere Kvrgića u ulozi Pape, Pape hrvatskoga glumišta,zbog kojega i zbog kojih uHrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti treba štoprijeoformitirazredzaglumišteiproglasitigaakademikomglumišta,jertoonodavnojest,neponovljiv u veličini, u hrvatskome trolistu kazališnoga trojstva: fabijanŠovagović,PeroKvrgić,RadeŠerbedžija.Pogođenascenaulaska,kapa ne do poda - kapa do podruma, za ideju, smjelost projekta, odabir ambijenta, za kojega treba učiniti svedaiostanehramzadarskekazališneumjetnosti,sulaskomKvrgićaušaojeeuropskikazališnivrh,nazadarskekazališnedaske koje život znače,pokazaotolikotogaštojezapokazati,jerZadartouistinuima.Starocrkvenozdanje,izvedbakazališnečarolije,mladiljudi,zahtjevnatema,dvadesetpetogodišnjiKrleža,filozofskopropitivanjesvrhei smisla od iskona, vrsni kazališni znalci zadarskoga kazališta lutaka, jest jednakokazališnoumjetničko izvedbenočudo.Mislimda jenašosvrt,ŽaklineGlibo imene,malidoprinos,pozivonimakojinisupogledalipredstavu,anesamosubjektivnipogled,protkan tek malim neznatnim zamjetcima na svu veličinu dosegnutoga na ponoskreatora,kazališnihdjelatnika inesamonjih.Odgojkazališnepublike jedugprocesznajusvikojimakazališteneštoznači.Soveiovakvihpredstavaneodlazisejednak,neodlaziseneobogaćen,neodlazisebezželjedaseponovnodođeuCrkvusv.Dominikau Zadru, na predstavu / predstave Kazališta Lutaka Zadar i zatekne na kazališnojpredstavikaotomprigodomtolikomladosti–mladi Krleža mladim Zadranima.


AtifKUJUNDŽIĆ

NatalijaCimeša:balerine,portreti,aktovi,umjetničkiangažmanAkademskaslikarica imr.sakralneumjetnostiNatalijaCimešaunajboljim jegodi-

namazrelostizasvojuumjetnost.Postiglajepotpunuravnotežuizmeđusvojihznanjaipsihološkihstanja,izmeđushvaćanjairazumijevanjasvijetaiosobnoizgrađenogali-kovnogjezikaigovora.Većinaumjetnikatonikadnedosegne.No,odsamihpočetaka,Natalijinizborlikovneumjetnostinemazamjenu.Zatojeizslikeuslikunapredovalakaoujedinojosobnojmogućnostiživotaiiskaza.Natalijinoopredjeljenje,radirezultatsusasvimzakonomjeropovezani.NatalijaCimešajošjerelativnomladaosoba,alinanjezinominventivno-kreativnom

putuostalasubrojnaizapaženadjelaurasponuodcrtežaislike,domozaikaiskul-pture,aovapostavkabalerina,portretaiaktovasugerirabeskrajnjezinihmogućnostiilikovnogangažmana,kaoidubljegoosobnogpromišljanjaumjetnostiidruštva.Naime,Natalijanasvojimslikamaprogovarauiiznelijepogdruštvenogkontekstakojijeum-jetnostiiumjetniku,atakoihumanizmu,okrenuoleđa,dabiimpostaozadatost.Dabisesitipijannjimatekpoigravao.Natalijanemadvojbeoko togakako jeumjetnostangažman/engagement, franc./,

zatoseidodatnoangažiracjelovitolikovnoosmišljavajućisvijetčijijedioiosobniod-nosprema tomsvijetu. Tako i dobije cjeline i postvakukakvumožemovidjeti i kojedubokoprodiruudruštveniodnospremaumjetnikuiumjetnosti,zakojimoramokazatikakojeizuzetnonepovoljan.

***Baletseusvakompojedinačnomprimjerupleše/igrakaojedinstvenaigrauosobnom

životu.Tojeusvakomprimjerunajjačidojamkojidoživimojerbaletjeifizičkiiznimnonapornaumjetnost.SlikaricaimagistricasakralnogslikarstvaNatalijaCimešajepremasvemutotakoirazumjela.Njezindoživljajbaletauseriji/ciklususlikabalerinečiniinašosnovnidojamotojumjetnostiiživotuzatuumjetnost./Balerinezbogvisokihfizičkihnaporamoguplesatinajduže25gdina, to jedužinanjihovoga radnogvijekauovojzahtjevnojumjetnosti!/Dakle,osim iznimnevještineusavlađivanjubaletnihpokreta,


potrebanjeizuzetnovelikifizičkinapor,anisurijetkeniozljedekaoposljedicapadovaiistegnuća.Zapravo,baletmožemouzetiikaoplesnuumjetnostkojajenajbližainajsličnijačovje-

kovomživotu.Nemanitijednogpokreta,nitijednesekvenceubaletnojigrikojanetražiulaganjemaksimalnognaporaicijeleličnosti,makolikoizgledalodajetorealiziranokaoodšaleislakoćom.NatalijaCimešaje,bezsumnje,usvojojslikarskojumjetnostiiosobnomživotuprepoznalaibaletnuumjetnostisebekaobalerinukojauporno plešeneovisnooishoduigre.Zglobovisunerijetkočvornovati,tijelopunomodricaiizobliče-nja,mišićiistegnutiiizobličeniodnaprezanjadasedoneseodređenaplesnafiguraislika,kostimičestokrajnjeneprikladni...Baletibalerinapotaklisuslikaricudaseosvrnenasvojživotidagaprepoznakaosličanutompregnuću.

***Drugastavkaovepričejeuciklusukarakterističnihportretasažaboimaicilindrima,

štosugerirastvarnoili fingiranogospodstvo.Međutim,pouzdano,ključjeunjihovimlicimakojaimajuizobličenigroteskanizraz.Njihovalicasuskrivenaupolusjenuobodacilindraiposvemu,najvećmaizobličenaneiskrenošću,pohlepom,pohotomidrugimstrastima,štojezbogelementarnesirovostipojava,nevještoprikrivenožaboomipokri-valomzaglavu,smokingom.Riječjeolicimakojaizgledajukaodasunakon200godinaizvađenaizformalinagdje

sustojalaodvremenaburžoaske revolucije.Tojeposvemusvijetkojijeslikaricačestosusretalaiokojemznapuno.Najčešćeihjeprepoznavalaunjihovomodnosupremaumjetnosti/koju,uopćenisurazumijevali,kojaihubitiineinteresira!/.Osimtoga,do-gađajinanašimprostorimaodpočetkadevedesetihsuiinačicaburžoaskerevolucijeipromjenedruštvenoekonomskeformacijekojajeproizvelagomiluskorojevića,punozlaibeznađa,štoslikučinipovijesnopodudarnom.

***Trećastavkasuaktovikojisejavljajukaoosnovnipokretačzakomuniciranje,aktovi

koje ispodkostimabalerinenerijetko vide kaomotivaciju za komuniciranjeupravoportretikojejeslikaricadalauprethodnomciklusu.Dakle,ciklusaktovarazobličavanjihovuprizemnuželjuiličakotvorenunamjeru.Zapravo,riječjenajčešćeoosoba-maklonulogi iznurenogtijelakojimaživostjošdajuočiiliplamteća,obojenakosa.Riječjeovrlosugestivnimslikamanakojimalikovigovorecijelomsvojompojavom,alinerijetkoitupošću,umorom,ravnodušnošću,beznađem.Tosuslikečijujeopcijuumjetnicadoživjelakaocjelovitprogovorosudbini iduštvenompoložaju likovanasvojimslikama,likovaizloženihsvekolikomdruštvenomnemilosrđu,likovaskrajnutihuuvjetima,ukojimasusezbogdruštvenenebrige inezainteresiranostiu jednakojmjerikaoinerazumijevanjaumjetnikaiumjetnostiopćenito–našlinamarginiživotaiegzistencijalnihmogućnosti.Prethodnopostajeposveogoljenokadnatijelimaaktovavidimomodrice,nadlano-

vimastigmekojekrvarekaodasuupravoskinuteskriža.DruštvojenekulturnoioholoraspoređenokaoPilatove legije duž križnog puta,nezainteresiranoipodrugljivopremaumjetnosti,dobrotiiljepotiispremnonasvakunesrećuspramslabihinemoćnih.Hu-manizmaniu tragovima.Potresan idirljivpolažajumjetnosti iumjetnikanikomenije


interesantan,njihovpoložajodređujekrajnjanebrigadruštva idruštvenogkontekstajednakopremapojedincuiumjetničkiminstitucijama.Umjetnici su time prinuđeni na banalne ustupke i postupke, na ignoriranje samih

sebeisvojihumjetničkihzahtjevaiuvjerenja,naugađanjeneukom establišmentuitaj-kunima,najeftinaibanalnarješenja–jer,samomoćnimasvejenarukuidopušteno.Umjetnost kao proizvod invencije/dara – gubi svaki smisao.Unosno je samo služitinaciji,konfesijiimoćnicima.

***Razumljivo,odovakvevrstekomuniciranjasasuvremenošću/kakvuvidimokodNa-

talijeCimeša!/većinaumjetnikazazire,posebnoonikojisupronašlinekujadnumo-gućnostpriključivanjanasustavikoji,neosjećajućikolikosutimeuniženi–čuvaju svoj položaj.Zapravo,njimaumjetnostvišeneznačiništa,jersuneslobodni,aumjetničkodjelovanjejestvarslobodeislobodnihljudi,unaprijednepodešenihnazoraikriterija,otvorenihzamisliiideja.

***SlikaricaNatalijaCimeša,osimštoposjeduje velika i stvarna znanjaoumjetnosti,

izgradilajelikovnijezikkojimvještobaratadozavidnogartizmaidruštvenogangažma-na.Njezinapaletajekolorističkiotvorenaiuravnotežena,avještinauraznimtehnikamadoista visoka.Osim svega,Natalija ne zazire komunicirati sa suvremenošću, cijelimsvojimživotomismislomzadrugačijeistvarno.Nabrojnimslikamaprepoznatćemoautobiografskeelementekomunikacije,jednakosemantičkeisimboličke,istinite.Crtežjeuvijekjasaniskompozicionomorganizacijom–nosivusvakojslici.Estetsko

bićeslikedatojevišeunagovještajimaismišljenopotisnutozaračunbritkogalikovnogjezika,smisla igovora.Nagraničnommjestu, tamogdjeslikapostajesvjedočenjeostvarnosti,estetskobićeslikepostajezamućenoinedovršeno–narušenostvarnošćujer–umjetnicapostajesvjedokomsvekolikeživotneoporostikojojjeprijesvegaisamaizložena.Tosunedovršenegeste,neprirodanpoložajnogu,iščašeni pogledi,grimase,iskrivljenostudova,izobličenosttijela,neprirodanpoložaj,etc.NatalijaCimešanamsepredstavljakaoslikaricaizuzetnihmogućnostiidoistaposti-

gnutihrezultata.


SegorHADŽAGIĆ

Isuviševedracrnakomedija72 dana; uloge: rade Šerbedžija, Bogdan diklić, Živko Anočić, Krešimir Mikić, dejan Aćimović, Mira Banjac, Lucija Šerbedžija, Nebojša glogovac, Predrag Vušović, dragan Nikolić; scenarij i režija: danilo Šerbedžija

Nakon premijernog izvođenja na filmskom festivalu u Puli prošle godine, gdje jeovjenčannagradompublikezanajbolji film,72 danaDanilaŠerbedžijekrenuo je iusvojukinodistribucijuuBosniiHercegovini.Riječjeocrnojkomediji(pomnogima,naj-težemfilmskomžanru),čijajeradnjasmještenauzabitegzotičneLike,kojaposvojimzemljopisnimznačajkamaimentalitetuljudiapriornopredstavljapotencijalnofilmičanmaterijal.Pokazaojetovećjedanodnajtalentiranijihhrvatskihredateljau,doduše,nebaškvalitetnomfilmskomuratku,KinoLika,poproziDamiraKarakaša.Na sam spomen Like već nam se otvaraju tipične asocijacije: primitivni i pomalo

brutalnipater familijasi,siromaštvo,poremećenisusjedskiodnosi, frustriranamladežičežnjadasezauvijeknapustiškrtiisurovizavičaj.72 danauvelikojmjerikaodram-skuokosnicukoristeupravoovetipične,antropološkekvalitetesuvremeneLike,koječak inekolikodramaturškihprevida i,na trenutke,pomalošlampavarežijanemoguučinitinezanimljivimidosadnim.Pogotovoakoseimauvidujakaglumačkapodjelasnajzvučnijimimenimastarije(DanilovotacRadeŠerbedžija,BogdanDiklić,DraganNikolić,Mira Banjac) imlađe generacije (KrešimirMikić, Lucija Šerbedžija, NebojšaGlogovac),teškojenapraviti,štobiAmerikancirekli,totalni„flop“.ReceptuzasjajanfilmpridodajeseiistinitatragikomičnapričakojujemladiDanilo,

naodsluženjuvojnogroka,čuoodjednogcrnogorskogvojnika:skupinaočevaisinova-leziljebovićaimasamojedanciljuživotu:održatiuživotuonemaćalubabukojaprimaameričkumirovinu,dabimoglimirnoživjeti,pitirakiju,zapjevatikojupjesmu,pobitisesasusjedominištaneraditi.GlavafamilijeManeParipović(RadeŠerbedžija),njegovbratJoja(BogdanDiklić),retardiranisinTodor(ŽivkoAnočić)inećakBrankom(Kreši-mirMikić),predstavljajuovubizarnudružinukoja„naprvu“evocirajošjednukultnuex-yufilmskudružinu,TopalovićeizneprevladanogostvarenjaSlobodnaŠijana(podramiDušanaKovačevića)Maratonci trče počasni krug.Zapletnastajekadababaumre,paParipovići smišljajugenijalanplan: zamijeniti babu iz staračkogdoma.Kakookolinapočinjesumnjati,takoiarhetipskaličkasirovinaMane,čijilikjeopteretilatočnaalipo-malousiljenaglumaRadeŠerbedžije,postajesvebrutalnijiiparanoičnijidržećiostatak


Paripovića,praktički,kaotaoce.SituacijudodatnousložnjavaipotjerazaBrankom,kojijeuBeograduostaodužannekim„opasnimmomcima“.Uobičajenizapletnudibezbrojmogućnostizajakkomičninabojaliidruštveno-kritički

stav.Naime,susjedParipovićajehrvatskibranitelj,kojiihjeusputnospasiozavrijeme„Oluje“, nomladiŠerbedžijaneuspijeva izvući nitiminumum izovakvekonstelacijeodnosa,kojatražipoigravanjeuodnosupozitivci-nagativci.OvakohrvatskibraniteljMile(DejanAćimović)ostajepoprilično„plemenitčova“,kojeguvijeknasamarilukaviMane.Iakotinjaželjazaosvetom,Milenikadaništaneučini.AipriličnojeneuvjerljivokakoMile,kojiposlovičnonemaštodrugoraditinegonjuškatiParipoviće,neuspijevaprokužiti„situacijusbabom“.Pomalojenategnutaineuvjerljivasituacijasutjerivačimadugova,kojojje,dabibila

dramaturškiefektnija,trebalodativišeprostora.Iporedtoga,škrtiMane,dobroćudniJoja,retardiraniTodorijedininormalničlanobi-

telji,nerealiziranirockerBranko,kojiželipobjećisasvojomdjevojkomLičom,dovoljansurazlogdačovjekprovedesatipolukinu.Uzistančansmisaozafotografijukojaiz-dvajamračnijetonoveeksterijeraiinterijera,DaniloŠerbedžijajenapraviodobrukome-diju,iakonebaštolikocrnu.Razlozisuscenarističkipromašaji(zapletdolaziprekasno,neuvjerljivkrajkadaManegineodminakojejesampostavio,adaprethodnouoćenisutematizirane,potomvećspomenutiodnosManetaiMiletaitd.)kojisu,nažalost,jedinikrivacšto72 dananijepostaoremek-djelohrvatske,aliiregionalnekinematografije.


čitaonica

NedžadIBRIŠIMOVIĆ

El-Hidrovaknjiga1

DržisedajeEl-HidronajčovjekizKur’anakomejeAllahdaoposebnaznanjaidajetočovjekkogaMusa,a.s.,susrećeijednovrijemeidezanjimčudećiseHidrovimpostupcima,jerihnerazumije.EL-HidrovoseimeuKur’anunepominje.El–Hidr,dakle,živikoznaodkadaiživjećekoznadokada,aliserijetkokadigdjeobejaniikomepokaže.AbdulahMisrielBosnevi,junakVječnikaiEl-Hidrove knjigeživitakođedugo,gotovopethiljadagodinaizatihpethiljadagodinajedanaestputajeugledaoEl-Hidraitosvakiputsekundu-dvije,osimjednomkadamuHidrdolazikućiuSarajevo1530.godine,ostanesanjimsvunoćodikindijedosabahaizatovrijemevečera,klanjainapišeovuknjigu.KakojeHidrovaknjigakeramet,tojestčudokoje,akobiseprokazaloodmahbinestalo,jerevlijeskrivajusvojačuda,nesmijeseznatidasuonitačudaizveli,Abdulahčetiristotineitrigodinečuvatuknji-guinikomejenepokazuje.Onjeknjigubezbrojputapročitaoitosvakiputdrugačije,kakoseknjige,uostalom,iinačeičitajuakosečitajuponovo,svakiputdrugačije!Iakoimaknjigakojetenevukudaihpročitašnidrugiput,akamolinekolikoputa.1933.g.AbdulahodlučidaEl-Hidrovuknjiguprevedenabosanskiionjeprevede,alionajrukopisnaarapskom,kojijesvojomrukomispisaoHidr,nestane,ispari...IovoštosadaimamourucitojeonoštojeAbdulahsvojimskromnimmoćimamogaoodonepraveknjigedasačuva.SamiHidrmukažedaakobudeprevodionjegovuknjigubićetounajmanjurukublijedakopija,amoždačakikrivotvorinanjegoveknjige,aliAbdulahjeuradioštajeumio,znaoimogao-tojestja!KadHidr toposljednjiputgurneAbdulahausvojuknjigukažemu:“Nećeš izove

knjigeizaćionakakvkakavsiunjuuš’o,patamansenaglavunasadio.“AtoijakažemsvakomeonomkojipročitaovuEl-Hidrovu knjigudanećeostatiistikakavjebiokadajepočeoovočitatiikadabudezavršio.Nećebitiistionajkakavjebiokadazaklopikoriceoveknjige,panek’gleda,nekavididaliseučemupromijenio,očemujepočeorazmi-šljati,ilištamujeupametpošlodolaziti.

Ovajtekstje20.lipnja2011.u10:27sasvogae-mailaposlaoNedžadIbrišimovićnae-mailMotrišta.NakontogašestilisedamputasmosesreliuSarajevuiuIlijašu,uvijekpoprethodnomdogovoruiza-jedničkojželji.SudbinajehtjeladaovajtekstsadauMotrištimaobjavljujemoikaohommageNedžaduIbrišimoviću.(MiroPetrović)


Hidrživi takodugozatoštosenapiovodeHajata,vodeŽivota,anašemAbdulahu,običnomsmrtniku,samiAllahjeodsvojevoljedaodaživigotovopetmilenijainikoneznakolikoćegapustitijošdaživi.IAbdulahsenebojitolikokadaćegaAllahuzetisebi,negosenajvišebojiiodtogastalnoprezaidaninoć,izstoljećaustoljeće,izmilenijaumilenij,odzemljedozemlje,damudušaneumre,padaondatakosmrtvomdušomuprsimažividokmuAllah,dž.š.,nekažestani,dostaje.Abdulahsegdjegodbio,štagodradio,skimgodobćio,stalnočuvadadušusvojuneisprljaineobatali,jerjesvjestantogadasestakvomdušomnemožeživjetirahatnidanakamoli,recimo,stotinugodina,bilabitoondapatnjanesnosna.OdAllaha,dakle,zavisikolikoćeživjeti,aodnjegasamakakoćeživjeti.Inematunikakvenekakvevječnostiiutomsmislu.„Imenicavječnik,zarazlikuodVječni,štobipripadalo,odnosnopripadasamoUzvišenomStvoritelju,opisnoje,posrednoime,dugovječnogsvjedokauVremenu.“,kakoto lijepokažeprofesoricabosanskogjezika,gđa.MelihaTerzić.ItojeglavnastvariVječnika i El-Hidrove knjigeštosetičekakovemisliiuputeutimmojimdvjemaknjigamakojesutijesnosljubljenjejednasdrugom.Atauputa,kadabiseskrozpojednostavila,bilabisamoutomedabiljuditrebalištouljudnijedaseponašajumeđusobom.Toizgledakômalo,alinije.Svakaknjigajeodslova,paiova,aliuEl-Hidrovoj knjizislovasemoguijestiipitii

udisatii,dakako,čitati.Danapišemtakvuknjigudariječiislovanebudusamoodozgoodštampanapostranicamaknjigenegodaseslovairiječimoguijestiiudisatiidasemožehodatiponjima,palomijenapametkadasamimaosedamnaestgodina,alisamtajpostupakprimijeniotekudevetom,posljednjempoglavljuVječnikaiondaovdjeuEl-Hidrovoj knjizi,daklepedesetgodinapoštomijetonaumpalo.Tojesteneobičanpo-stupakiknjiževnieksperimentijasamsemalopribojavaodaćetajeksperiment,kaoisvakiknjiževnieksperimentsmetatičitanju,štrčatiuknjizi,alizačudonijei,uEl-Hidrovoj knjizipokazaoseveomaplodotvornimimadajedosljednoprovedem,krozcijeluknji-gu,sasvimsedjelotvornouklopioinakoncukonacakaodaseineprimjećuje.Imenijeveomadragidragocjen.ItuuEl-Hidrovoj knjiziima,haman,veomasmjelarečenicakojaglasi:“Zarneznaš

da ječitati i živjeti jedno te isto?“Kažemsmjela jerseuvijekgovoriotprilikeovako:knjigajejedno,životjedrugo,ili:kolikoimaživotautojknjizi,ili:tojeknjiškipapirnato,niježivotno,itakoutomsmislu.Zanimljivoje,činimise,daimaknjigakoje,bile,podnavodnicimaživotneiline,samtajtakozvaniživot,pamaštasepodnjimpodrazumije-valo,nikadnijeprevazišao,onesuusvimvremenima,životuiživotimaostaležive.Alinegovorimotome,tojeneštodrugo,govorimotomedatoštosezoveživot,zamene,nijenikakavargument,jerjasamživot,jaživim,životnijeizvanmene,kaojasam‘vamo,aživotjetamo,jaukući,aonnapoljuiobratno.Jerkakogodnekitekstživoiuvjerljivoopisaoživot,tojeipaksamotekstisamotakoitadaživot,naravno,akojedobarnekaoživotnegokaotekst.Otudasamsevjerovatnoiusudionapisationurečenicugoredaječitatiiživjetijednoteisto,dodijaomijetajpar:štaježivotno,štajeknjiško.Nijenikakvoopravdanjekadanekopišeružnestvari,gadostiispsovkamaitoopravdavariječimata,takavježivot!Kaodaježivotupravuikaodaživotnegriješi.Drugiparkojimijeuknjiževnostitakođedojadiojeparborbadobraizla.Nemaborbe

dobraizla.ImasamoonoštoEuzubilakaže:bježiodzla!Nema-sadćeštišejtanazarep,paozid,padobru...!Odmahbježiodzladobru,nemašsetištasazlombaktatiihrvati.


Itrećastvar,kadgodsečovjekfilozofski,vjerski,osjećajno,književno,likovno,dram-skiilibilokakouhvatiukoštacsasmrću,uvijeksamusmrtdovlačiuživotipresvlačiživotom,aona,zapravo,ostajenedirnuta,tamogdjejeibila,vandoseganjegovihrukuinjegovihmoći.Alizatoimajednadrugasmrtkojanajvećmazavisiodljudi, iodnjihovihrukuiod

njihovihmoći,atojepsihička,duševnasmrt,pasemožeživjetiiumrijetimrtavi-živjetiiumrijetiživ!ItojeonočimesebaveiVječnikiEl-Hidrova knjiga,airomanBraća i veziriobjavljen1989.godine.ImatoskrozprovedenoiumojojdramiBoja hrđe,alisenekakonapozornicinijevidjelo.E,sad,ovdjebiponajboljebiloopisatisadržajknjige,očemuseunjojradi,madami

setočiniiteškoipogubnoineznamnaštaćeizaći.Ali,hajdedapokušam.Onoštobimezavelouopširnostnastojaćuizbjećiipreskočiti.Naravno,dajenečijatuđaknjiganebihsmioovako.Najprije,knjigaimadesetpoglavlja.UprvompoglavljuAbdulahsespuštanizredove,

ulaziuEl-Hidrovu knjigu.Sjedajukobajagiunekakvubašču,pričajuiodtriputaponov-ljenihriječi„svaštanešto“nastanutrisjajnasrebrnaovalaukojimanemaništanizaje-sti,nizapiti,alitonijenivažno.Aodpomislinateriječi“svaštanešto“nenastaneoval,alinastanenjegovasjenka.El-HidrAbdulahamalok’ozezaštotoontolikodugoživi,aipipka,provjeravaidovodiusumnjuAbdulahovudobrotu,jerAbdulahmorahiljadamagodinaneprekidnobitidobarakohoćedanepatisvetodugovrijemesvogaživovanja,aondaseEl-Hidrneštolecneinapravivšismotakvremenaismotakprostora(neštok’oiskustvocrnejameusvemiru),evlijaimatesposobnosti,usekundipreneseAbdulahaizte1933.godineukojojsubili,u1530.itouruševinedrevnihstaroegipatskihhramovauTebiukojimaimaijednadžamija,AbuHadžadžovadžamijaizgrađena1243.godi-ne.Itojeinteresantno,džamijausredmnogobožačkihstarihhramova,idanasimatadžamija,enojeisaddoljeuEgiptu.Kakojebilookopodneva,žega,unaokolonikoga,El-HidrAbdulahupokažesvunjegovudjecuinjegoverođakekojisuserađalitokompetmilenija,ogromanbrojnjih,isvionikratkovrijemeožive,aondainestanu.Itu,utompoglavlju,jeonarečenica:“Zarneznašdaječitatiiživjetijednoteisto?“UdrugompoglavljuAbdulahuviđadabiuEl-Hidrovoj knjizismioikrastiilagati,pa

čakiubijati,onoštonikakonesmijeusvomstvarnomživotu,akohoćedasaćuvadušu,akakosediviljudskomumijećuusvačemu,vještiniljudskihruku,tekakoljudenikako,zbogtoga,aionako,nemožedaostavi,El-HidrmuudubinivremenapokažemnoštvoStaroegipćanaizvremenakadaseiAbdulahzvaoNefertiireknemu,etoiditamo,akoželiš, idovedimi tognekogčovjekadaga i javidim,kad ljudetolikocijeniš.Utosezačujeezanzapodne-namaziAbdulahpitadanezakasnenanamaz,aHidrmuvelinesekirajse,brzoćešsevratitiiAbdulahpođekaonimsvojimEgipćanimaudaljini,alisesvionipretvorenajprijeuharfove,paondaiuhijeroglife.Ionzađeutaslova,atojevećtrećepoglavlje.E,sadudrugompoglavljuimadostastvarikojemisedopadaju,alinisambašsigu-

randaja,kaopisackojijetonapisao,smijemgovoritikojesu.Paćupomenutisamoonestvarikojesu,pomommišljenjuvažne.Najprijeutomdrugompoglavljuimajednarečenicakoju jeAbdulah(odnosnoNeferti) izgovorio jošuVječniku ikoju jeovdjeurazgovorusaEl-Hidromsamoponovio.Onaglasi:“Ta,smrtjedivanzavršetakživota.“Tusemislinaonufaktičku,anenaonuduševnusmrt ipopriliciznači todaako je


čovjeksvojživotdobroikakotrebaodživio,štobašinijenitakolahkonitakočesto,smrtmudođekaotačkanai,kaoukras,kaoono„konacdjelokrasi“.DrugastvarkojamisesviđaudrugompoglavljujekadAbdulahkaže:„Ali,dabudejasno,janikoganespasavam,neradimto,alibimebilostiddaspasavamsamosvojukožu,itojesve.“Menijetarečenicavažnaizatojenavodim,alinemogusadobjašnjavatizašto,punoje,aifilozofičnoje.Udrugompoglavljuimajošjednainteresantnastvar.Tusepominjedvanaestprizora

izVječnika u kojima jeNeferti, odnosnoAbdulah, tokompet hiljadagodina, negdjeneštojeoipio.Kadaopettihdvanaestputahoćedajedesada,uEl-Hidrovoj knjizi,nemože,ispadadanijehalal.Itomisenekakosviđa,zadovoljansamkakojetoknjiževnoriješenozatoštojetudomišljenodvanaestpoanti.Eh,sadutrećempoglavljustvarnopočinjeEl-Hidrova knjiga.NajprijeAbdulahuonom

gustišuharfovaokosebenađeonatrisrebrnaovalaizprvogpoglavljaiuzmeih,stisneihpodpazuho.Itusadsvezvoniizvekeće,tresese,takorekuć’,knjiga!UtimslovimaAbdulahugledaAšait,mladuilijepuslužavkuizsvojerodnekućeuMemfisu,papođuzajedno.Kadasuslova jelislovasu imalaukusrogača iprženihsjemenki lopoča,akadbisastavidlanoveslovasusepretvaralauvodu,pasumogliugasitiižeđ.Abdulahjebiopisarcijelogaživota,hiljadamagodina,iznaoječitatiiharfoveihijeroglifeisvadrugapisma.Takosuišlinaprijed.Ašaitnijeznalačitati,pajeonako,izdosade,jednommalomcrnomzdjelicomkojujedržalaurucistalarazgonitiharfoveokosebe,aondaihhvatatiivezivatinamotavšičitavoklupko.Ištabihsada,zaovotrećepoglavljerek’o?PrvosviđamisekadAizAšaitinaimenapritišćeAizAbdulahova,jersetuprviputočitu-jeduševnoumiranje.Drugo,rekaobihtodasetujavljaijedanneobičanpojam,pojamhlapljenje vremena.Hlapljenjevremenaljudi inačeneosjećajuzatoštoživerelativnokratko,aAbdulahhlapljenjenekogdobaosjeća,zna,pamtiiprepoznajezatoštoživijakodugo,pamožedaporediproživljenavremena.Abdulahjedvačekadasvaslovaokosebepročitadavidigdjesetonalaze.Ikadseslovanajzadrazminu......počinječetvrtopoglavljeukomepohlapljenjuvremenaAbdulahprepoznajedase

nalazeuvrijemeramesidazavladavinefaraonaSetijaPrvog,atojenekih1300.godinaprijenoveere,odnosno2800.godinaodgodine1530.ukojojjeostaoEl-HidruTebi.Imauknjizipreciznokolikojetogodinaikadjeto.ZaprepaštenštojetakodalekouprošlostiuEgiptuištosveokosebejasnovidi,AbdulahusaddajedasevratiEl-Hidru,daizađeizknjige,alinemože,nigdjeokonjeganemaslovadaihčitadamupomognu.Bacaodsebeonepladnjeve,vjernaAšaitihpokupi,aonnajedvitejadesakupišačicuiskidanih,polomljenihslovaizprašinenaputu,paihoprobačitati.„Alismrtsenikadnevraćaisprikom“glasijednarečenicautomčetvrtompoglavljuičinimisedajeključnarečenica iz situacijenovog trenutkaduševnogumiranjanastalogkadaAbdulah,od-nosnoNeferti,natrenutak,nagloostaviizaboraviAšait,tejetimenehotičnopovrijedi,madatoonanijeniprimijetila,akamolidajujezaboljelo.Ali,svjedno,hasipogriješio,hasinekogapovrijedio,odmah,jačeilislabije,nahrupismrt.SvesetodogađaualejiAbrak,alejisfinga,sfingasovnujskimglavamakojepredstavljajubogaAmona,acijelualejumnoštvoljudiiženamete,pereičistinakonvelikelijepedvadesetčetverodnevnesvečanosti. Jedanstražarsbatinomu ruci šutneonaAbdulahovaslova.PogledavšistražaraAbdulah,odnosnosvevišeNeferti,zapanjenugledadajestražarsatkansavodhijeroglifa, pagapresretan stanečitati.Mladi stražar se zoveUta iAbdulahu se


veomadopadne,alikakoizpredrasudeipotcjenjivanja,apomaloistraha,uprvimahnijemogaopovjerovatidajeUtatakodivan,onasmrtgaponovodotakneinakine.Na-dajućisedaćepomoćuhijeroglifa,odkojihjeUtasavbiosazdan,izaćiizknjigeivratitiseEl-Hidru,Abdulah,sadavećpodobroNeferti,otimaUtauštapizruku,jermusečininedoličnimdatakokrasanmladićbudefaraonovbatinaš.Abdulahnapravigužvuualejiionesvjestisenetolikoodšakaiudaracagomilekojasetunajednomsjatila,kolikoodspoznajedajezaboravioKur’anskeajeteidavišemoždainijemusliman,negoStaroe-gipćanin,džahil.Itakosedramatičnozavršavatočetvrtopoglavlje,anastaje......peto.Eh,upetompoglavljuimasvašta,anajvažnijejeonoštojejošuprvomEl-Hidr

strogozabranioAbdulahukadagajegurnuouslovaprošlosti.Naime,akobiAbdulah,vrativšiseuEgipat,gdjejenekadaživio,ihodajućitakopoEgiptuponovo,slučajnonasebenaletio,nipoštonesmijesebiprilazitiisasobomonimrazgovarati,jerćetadasvehelaćotićiiknjigaionisvedrugo.UovompetompoglavljuAbdulah,svevišezagledaibegenišeAšaitkojamujeplahoodkoristi.TuunekadašnjojprijestoniciEgiptauTebikojasepostaroegipatskomsadazoveVeset,nakondan-dvavodeAbdulahaiAšaitnasudsudijiMerikareuHornektiju.Abdulahmislizbogizgredaualeji,alinije.Naime,uVesetudevetegodinevladavineSetijaPrvogaživipisarDžefai,atajDžefaije,zapravo,Neferti,odnosnoAbdulah,samoštojetoAbdulahbiopotpunozaboravio,davnojetobilo.Kakosu,dakako,AbdulahiDžefaipotpunoslični,malojerećik’ojajejajetu,tosudijamislidasubogovinagradiliVesetitebanskehramovejošjednimDđefaijemihoćetodaproslavi.IzvinjavaseAbdulahuštosugastražarUtaigomilanapaliualejiAbrakinudimudaihsamAbdulahzbogtogaosudiikazni,alikadaizvedusvezanogaUtaaAbdulahodmahzatražidagadadnukobajaginjemuuslužbuglumećisadaonogDžefaia,jedvasesje-ćajućidajetoonnekadašnji.SaduzAbdulahastojeiAšaitiUtaionihčvrstodržiuzase.KadasudijaviknedasepojavionajpraviDžefaiAbdulahugledasamogasebeživogikakavjebioiondaisada.Kudće-štaće,svaseslovapočnumrvitiisvenestajationakokakojeEl-HidrbioizaprijetiodaćebitiakoAbdulahsretnesamogasebe,tetiAbdulahpogledavšigdjeimanajvišeslovaihijeroglifapoleti,zajednosaAšaitisaUtaom,nasu-dijuMerikarea.Zašto?ZatoštojevidiodasunaprsimaMerikareaslovabilanajgušća,„gustak’okatran“,kakopišeuknjizi.IAbdulahžurnočitajućitaslovanaprsimasudijeMerikareaproletikroznjegazajednosaAšaitiUatomiodjednomsenađuuMerikareo-vomSjećanju.IzbjegnetakoAbdulahsusretsasobom,iakoje,kadasejevidio,poželiodasasobomprogovori,alidakakonijesmiotosebipriuštiti.Ovojevećšestopoglavljeionodvojeineznajugdjesenalaze,aliAbdulahzna.A

sjećanje jednogčovjekak’osjećanje,nečegasečovjeksjećadobro,nečegaslabo,svaštatuima.AbdulahjeponosannasebeštoječitajućislovanaprsimasudijeMeri-kareaspasioisebeiAšaitiUtaa,paisamuknjigudaseneraspadne,aliUtaujesvetostrašnoizagonetnoiodmahhoćedaizađeodatledasevratiuVesetuonajsvojpraviživot,aAšaitjeposlušnainjojjevažnodajenjengospodarNefertitj.Abdulah,zado-voljan,anjojkakobude.Onituimajusvega,štagodpožele;akojeMerikarezapamtiokakvugozbu,Abdulah,AšaitiUtatujeduštahoćeikolikohoće.AkojeMerikareza-pamtiokakvulijepunoćzanoćitionioduutunoćiprespavaju.Itako.AbdulahmislidajelahkoizaćiizMerikareovaSjećanja,alisetugrdnoprevario,nemožeseizaćisvedokMerikareneumreidokmuseSjećanjesamoodsebepotpunoneugasi.AliAbdulahtonećeznatisvedosamogakraja.Abdulahusetuplahosviđa,ulazeiizlazeukakav


godhoćedogađajkojijeMerikareupamtio,imajusveštoimtreba,nikoihnesmetaiAbdulah,komesemladailijepaAšaitsvevišedopadamožesanjomutojčudnojZemljiMerkareovaSjećanjaprovoditiljubavkakohoćeidoklehoće.AlijeUtauodsvegatogamukaistalnogajestrah,nesnalazise,jadan.TriputautriprilikeAbdulahajetaklasmrtuMerikareji,alidatosadanerazglabam,

imauknjizi.Onsesadaodsmrtimnogoinebrani,jerneživivišeonajsvojživotpe-tohiljadugodišnjaka,negoovajnekakavknjiškiživotićuEl-Hidrovoj knjizi,madajeionstvaran.AlikoznaštamutotimeEl-Hidrhoćedakažeidokaže!Toneznanion,ateškodaznamija.Aiakoznambilobitomučnosadaovdjerazglabati.Bilokakobilo,sirotiUtaslučajnootkrijedaakosenečemu,štojeMerikareupamtio,glasnokaže.“TisiMerikareovosjećanje!“,ononestane.Nestane,iakoseposlijeopetvrati.TakoseUtaprestanebojatiZemljeSjećanja,pasamodedatražikakvavrata,kakvurupu,kakavizlazdasevratisvojimauVeset.AAbdulahtojedvadočeka.OnodmahsaAšaitpočnepunuipravuljubavsprovoditi

kakonikadnijeniskojomzapethiljadagodinaživotasprovodio.Atojesedmopoglav-ljeEl-Hidrove knjigeimislimdajeplahodobrozačitat’.Ituusedmomegasmrthoćedvaputa,jednomizpolulaži,drugiputkadajenatrenutaknjimeovladalaljubomora.Helem,tusvebudekakotreba,AbdulahhoćeAšaitdaizvedeizknjigeidajepokažeEl-Hidru,daonabudetobićepokojegajeposlao,gotovodajeizaboravioikojeištajeiodaklejeidaživihiljadamagodina,Ašaitmujesveisvja.Utoonairodi.RodimusinaAbijaionsavsretanskačepoMerikareji,tojestuglavisudijeMerikareaHornektijaizVeseta.IEl-Hidrova knjigasetumalošali,paima,piše:akosudijunikaduživotunijezaboljelaglava,tadagajezaboljelasigurno.(Nekomuurlaiskačeuglavi!)Aondapočinjeosmopoglavlje.UtaječetirigodinepokušavaodaizađeizMerikareo-

vogSjećanja,alinijeuspio.Idaljetopokušava.SadaiAšaithoćedaizađeizMerikare-ovasjećanja,uželjelasepravogaživota,anećenidajojsinAbiodrastaunenormalnimokolnostima.Abdulahneradopristaje,alimutonijenajvećiproblem.OnmoranajzadrećiAšaitkojeiodaklejeonikojeiodaklejeAšait.Ionjojtokaže.Kažejojdajeonaumrlapriješesnaeststoljeća,daonnijedošaoizprošlostiizMemfisakaoonanegoizbudućnosti,nekihtrihiljadeidvijestotinegodina,računajućiodtedvanaestegodinevladavinefaraonaSetijaPrvog,dajedošaoizSarajevaitoiz1933.Akohoće,pravu,iskrenuljubavAbdulahmorarećiistinu,“ljubavneživiodlaži“,aakokažeistinu,Ašaitćeseraspastiuprah.SrećomAšaituprvimahmislidaseonšali,štaviše,dajezama-javanebilijošostaliuMerikareji.Aliiakotoštojojjedragirekaonijemoglapojmiti,povjerovalamujesrcemipotomsezaistasasulauprah.UdevetompoglavljuAbdulahočajanitužanzboggubitkavoljene,zaboravivšiina

AbijainaUtaa,pođedaizađeizMerikareovaSjećanjaitektadauvididajetonemo-gućedokMerikareneumre.VraćaseisadapoMerikareji tražisamosmrt.Lahkojenalazi,jerjevećumrouljubavizaAšait.MladasmrtseuseliunjegaumjestonjegovedušekojumujeodnijelamrtvaAšait.AlismrtuAbdulahunećedaumre,onjemorahranitidušamaživih.Ajediniživi,upravomsmisluriječi,uMerikarejisuUtaiAbi,ostaliljudisumanje-višesjenkeMerikareovaSjećanja.IAbdulahimbezmilostizarobiduše,irođenomsinu,iprijateljukomesedivi,inahranisvojusmrt.(Kakosesveonoosmrtislaže,iakojenaprvipoglednevjerovatno!)UtoMerikareumreiAbdulah,UtaiAbisenađuuonojdvorani iz kojesuprije šestgodinautekli krozsudijinaprsaunjegovu


glavu.Izađuodjevenikakosuibiliodjevenikadasuutekli,aporednjihsenađeononekolikostvarikojejevrijednaAšaitčuvalaistalnonosilauzase:trisrebrnapladnja,hasure,muškesandale,crnazdjelicaiklupkoharfova.SveštojebiloMerikarejanestaloje,pa imlađahnasmrt izAbdulahovihprsiju.Utaodmah,bezriječi,pobjegnesvojojkući, aAbdulah, alijasNeferti, pokupi one stvari, uprti sinaAbija, pa i oni uteknu izVeseta.Srećombilajenoć,paihnikonijevidio.OnipobjegnuuseloTi-AkinedalekoVesetaijednogadanaAbdulahpokažesinuAbijudaonatrisrebrnapladnja,umjestotribacajučetirisjenkeštomalogplahozačudiiobveseli.AkadaseklupkoharfovakojejeAšait,onospočetka,namotalaslučajnoodmotaipadnenaonučetvrtisjenku,ukažesekur’anskitekstdevetajeta,odšezdesetogadošezdesetosmogizsureEl-KehfkojigovoreosusretuMusaa,a.s.,iEl-Hidra.Ih,tomesesadaizačudiijošvišeobradujeiAbdulah.Toje,dakako,biloudobafaraonaSetijaPrvog,asusretMusaaiHidraćesedogodititekzavrijemefaraonaMernemptahakojićevladatizasedamdesetakgodina.AlitojeAbdulahubilokaodaćebitisutra.Eh,eto,kadnikakodrugačijenećedasejavi,gdjećedočekatiEl-Hidradagaizbaviiizvadiizoveknjige,takojemislioAbdulah,atakojeibilo.Deseto,završnopoglavljeEl-Hidrove knjige je jednavrstareminiscencijenatihse-

damdesetakgodinaAbdulahovačekanjadaseEl-Hidrpojavi.Abijezatovrijemeosta-rio,aAbdulahnije.Abdulah,naime,svakihpetstogodina(poputfeniksa)ostarikojidan,aondaseopetpodmladiipetstogodinaživiupunojmuževnojsnazi.KadihjeEl-HidrvratiouTebu(u1530.godinu)odaklejeAbdulahizašaouprošlost

Egipta,Abdulahzačujeezan,paobradovan,kaže:„Ovakomejeezanprijesedam-desetakgodinaispratioudrevniEgipat“,aEl-Hidrmuodgovori:„Tojeistionajezan,samošto jeprikraju.Rekaosamdaćešsebrzovratiti.“Abdulahu jeprošlovišeodsedmadesetgodina,jeretoporednjegajestajaoživstarac,njegovsinAbi,aEl-Hidrusvegaminut-dva.čimjeEl-HidrAbdulahaprepoznaoodmahmujeudaljinipokazaoslovaukojima

sultanSulejmansunetisvojesinoveislovaukojimafrancuzilađomprevozejedanobe-liskuPariziponudiomudaitočita,aliAbdulahodbije.SamojehtiodaštoprijeizađeizknjigeidasevratikućiuSarajevo.Ikadsevratiokućistotinugodinanijepogledaoni-kakveknjige.Prep’oseiogadilomuse,štali?PaipaksesvojeAšatuvijekradosjećao.I,eto,tojek’osadržajEl-Hidrove knjige,samoštojesvetouknjizimnogoljepše

opisanoizapravosesveovosamouknjiziibroji.Aovojeonako.


PerinaMEIĆ

Tkose(o)lakoriječilati-bilješkeopjesničkojzbirciPerePavlovića(Pero Pavlović: „vrutak. stručak. sinje blago“, dHK, Zagreb, 2009.)

Najnovija,dvadesetisedmaporedu,knjigapjesamaPerePavlovića1, “vrutak.stručak.sinje blago“, objavljenajeulipnju2009.uMalojknjižniciDHKuZagrebu.Uknjizikojasesastojiseod58pjesamaraspoređenihutriciklusa:vrutak. stručak. sinje blago(35),svib(11),zlaćen zir(12),kaoglavnetematskepreokupacijepojavljujusezadivljenostslikamaprirode(osobitomediteranskimljekovitimbiljem),potompjesništvoiljubav.Izrazitafokusiranostnazvukovnu,atekpotomznačenjskudimenzijuiskaza,teim-

personalniiskaznimodusprepoznatljivasuobilježjaPavlovićevapjesničkogrukopisa.Naprvipoglednjegovapoezijadjelujekaoneobvezna igra riječimakojapotencijal-

nogčitateljaželiprivućineposrednošćuisugestivnošćuauditivnekomponenteiritmičkestrukture.Elementigre,kaomehanizamumjetničkeartikulacije,stogasečinivažnimzarazumijevanjaPavlovićevihstvaralačkihnačela.Kreativnostujeziku,dosjetkaialuzivnostupućujunaneposrednostkaojednoodvažnihobilježjaigre.Sdrugestrane,ponovljivost,pravilnoizmjenjivanjeritmičkihsegmenataupozoravanazadana„pravilaigre“2.Onasu

1 PeroPavlovićrođenje1952.uGracukodNeuma.Pučkuškolupolazio jeu rodnommjestu iHutovu,agimnazijuuMetkoviću.Studirao jemedicinskubiokemijuuZagrebu,gdjejediplomiraoimagistrirao.ŽiviiradiuNeumu.Dosada jeobjaviozbirke:“Plavi svirač“(1979.),“Vedrine“(1983.),“Zemlja otajstva“(1983.),“Titraji i znakovlja“(1987.),“Tisuću ljeta trebinjske biskupije“(1988.),“Blizine“(1994.),“Neum, braniti prag i ime“(1995.),“Ozarja“(1996.),“U ružarju svijeća“(1997.),“Kupka svjetlosti“(1998.),“Između sna i vječnosti“(1998.), “Zib i sjene“ (1999.), “Pjesan od molitve“ (1999.), “Pir“ (2000.), “Krijesi“ (2000.), “Odškrinuta neba ćuh“(2000.),“Nebeske latice“(2001.),“Sun čeve prelje“(2001.),“Glazba blagih imena“(2002.),“Proljeće duše“(2003.),“Travke mirisavke: stih, slikopis, ljekoviti pri pravci“(2004.),“Gorušičino zrno“(2004.), “Što pjesnik nosi u torbi“ (2005.), “Dubrave“ (2006.), “Laudes mensibus“ (2007.), “Ljubav (A zemlja riječ zori)“(2008.)i“vrutak. stručak. sinje blago“(2009.).2 OvdjejeprilikapodsjetitisenapoznatuknjigunizozemskogpovjesničaraumjetnostiikulturologaJohannaHuizinge„Homo ludens“o podrijetlu kulture u igri.PoHuizingiigraje„dobrovoljna radnja ili djelatnost, koja se odvija unutar nekih utvrđenih vremenskih ili


dosljednoprovedenanarazinicijelezbirkeiusvimnjezinimstrukturalnimkompo-nentama.Uvećinipjesamaizzbirke“vrutak.stručak. sinje blago“Pavlovićunaslovuizdvajajed-

nuriječkojomujednonajavljujetemupjesme.Slijedmotivase,međutim,netemeljinauzastopnomrazvijanjuilinadograđivanjunajavljeneteme,negopočivanaasocijativnojakumulacijiznakova-riječibeznjihovoglogičnog(očekivanog)povezivanja.Stogajeipjesme,aosobitocikluseteškojednoznačnotematskiodrediti.Ipak,unatočtomu,utrimaseciklusimanazirunekemotivskekonstante.Prviciklus,pokojemujezbirka“vrutak. stručak. sinje blago“dobilaime,sastojiseod

35kratkihpjesamakojebise,sobziromnateme,moglesvrstatiunekolikoskupina.Uprvoj,ujednoinajbrojnijoj,skupiniizdvajajusepjesmeukojimalirskikazivačiznosi

svojeimpresijeoljepotiprirode,točnijeoljepotinjezineflore(npr.upjesmama:“zor“, “plam“, “lipe“, “šum“, “klik“, “časak“, “javke“, “kril“, “kras“, “ćud“, “proćućenje“).Motiviprirode,ioprirodi,kodPavlovićanisupejzažneprovenijencijenitisuodraz„stvarnih“slika.Motiviljekovitogmediteranskogbiljailifloralnimotiviuopće,strukturiranisukaosimbolični„prikaz“načinakakojetemotivepercipiraosamlirskikazivač.Zapjesmeoveskupinekarakterističanjeprepoznatljivoptimističniugođajidinamičnostritma.Poredmotivaprirodeioprirodi(kojisuvažnizarazumijevanjePavlovićevepoetike)

uovomseciklusupojavljujuipjesmeukojimase,kaoključni,pojavljujumotiviovre-menu,trajanju,pačakišutnji(npr.upjesmama:“odreci ruci zlost“, “odsjaj“, “prosjev“, “zrenja“, “gradba“, “rijek“, “ćuh“, “zdvojba“),kaoipjesmesmotivimaljubavi.Međutim,trebaodmahrećidaPavlovićnijepjesnikeksplicitnihljubavnihočitovanja.Njegovisuljubavnimotividaniunaznakama,suspregnutoiufragmentima.Uprvomciklusuvrutak. stručak.sinje blagonaosobitsenačinizdvajajupjesmeuko-

jima„pratimo“stanjalirskogsubjektaunokturalnimatmosferama,izmeđunoćiidana,stanjasnaijave.Tesupjesmeuglavnomprožeteosjećajimanevjerice,tjeskobeilidvoj-be(npr.upjesmama:“tvorba“, “slutnja“, “svjetlo usred tmice“,“cvil“, “razluka“).SvepjesmeprvogaciklusapisanesuuformikojujemogućenaćiiuranijimPavlo-

vićevnimzbirkama.Riječjeopjesmisastavljenojod(simetričnih)osmeračkihstihovaraspoređenihudvijestrofnecjeline tj.udvakatrena.Pravilan rasporednaglašenih inenaglašenihslogovadvosložnica(odkojihseuglavnomsastojeovistihovi)pokazu-je jasnoizraženutendencijukaostvarivanjutrohejskeinercije,štopridonosiritmičkojpravilnosti.Upjesmamaovogaciklusaredovitosepojavljujeirima.Ona,iakoneslijedinekizadaniobrazac,takođersignaliziraautorovuprivrženostivezanomstihuinjegovojformulaičnojstrukturi.

prostornih granica, prema dobrovoljno prihvaćenim ali i beziznimno obaveznim pravilima, kojoj je cilj u njoj samoj, a prati je osjećaj napetosti i radosti te svijesti da je ona „nešto drugo“, nego „obični život“.(str13.)Detaljno opisujući različite sfere života u kojima prepoznaje elemente igre. Huizinga igru shvaćamnogoozbiljnijomnegoštoseonačininaprvi,površnipogled.Istaknuvšikakojeprividnaodsutnostrazumskog smisla, koja katkad odlikuje jezične igre, obilježje (i) svećeničkog i proročkog govora,Huizinganesumnjivootvaranoveperspektiveutumačenjuigrekaospoznajeduhaibitka.UtomsmisluHuizingaće,pozivajućisenafrancuskogpiscaiknjiževnogkritičaraEmilafaguetainjegovumisaokakoje„zrncebesmisla(…)potrebnomodernomliriku“(str.130),upozoritiinaelementeigreupjesništvu,napominjućidajebitlirikedasekrećeonkrajvezelogičkogpoimanja.„Homo ludens“o podrijetlu kulture u igri,Naprijed,Zagreb,1992.,preveliAnteStamaćiTrudaStamać


Kaoiupjesmamaprvogaciklusa,ipjesmedrugogciklusanazvanogsvibdonosenizmotivaprirode:pjesmeobilju(npr.upjesmama:“trn“,“ruža“, “čempres“),ogodišnjimdobimaimjesecima(npr.upjesmama:“veljača“, “svibanj, svib“, “listopad“)agdjegdjesepojaveipjesmeoljubavi(npr.upjesmama:„zid“,„tezulja“).Za razliku od pjesama prvog ciklusa, pjesme ciklusa svib su u formalnom smislu

raznovrsnije.Najčešćesepojavljujudvatemeljnaoblikapjesme:1.vrlokratkapjesmaodsveganekolikoredakaili2.pjesmačijisustihoviraspoređeniudvijestrofnecjeline.Zanimljivojedajepojavljivanjeodnosnosmjenatihdvajuoblikauciklusudostapravil-na.Ritamnjihoveizmjenepratishemu:2strofičnepjesme,potom2„stihične“pjesme,dabisepotomritamizmjeneintenziviraopratećinaizmjeničnopojavljivanjejednepadrugeforme.Trećiciklus,zlaćen zirnajvećimsedijelomsastojiodpjesamaposvećenihstvaranju

(npr.upjesmama:“prenja“, “u ovoj se pjesmi rodi“, “pod imenom kom se krije“, “tko se lako riječi lati“, “vezak“, “zdušnost“, “pronicaj“, “povir“).Razmatranjevlastitogstvaralač-kogčinakodPavlovićajenerazlučivovezanozamotivzrenja.Zrenjemseprevladavaiosmišljavastvaralačkiiživotnine/sklad.ZrenjejemetaforičkainačicastalnogprocesapreoznačavanjakojeodlikujePavlovićevizraz.Uovomciklusunajčešćajeformapjesmesastavljeneoddvijustrofaodpo6simetrič-

nihosmeraca.Takvuformalnustrukturunemajusamotripjesme:“pod imenom kom se krije“i“tko se lako riječi lati“(kojesesastojeodpotristrofe),tepjesma“prenja“(sastojiseodčetirijustrofa).Sobziromnakraćistišniredak(najčešćesimetričniosmerac),možeserećidasu

Pavlovićevepjesmeizrazitodinamične,atojdinamicipridonosiiizostavljanjesintaktič-nihčlanova(veznika,prilogailiprijedloga)kojebiinačepovezaliostalečlanovesintak-tičkognizačinećiritamujednačenijim.Značenjskaisintaktičkanekongruentnost,odnosnone/adekvatnopovezivanjeriječi

ustišnečlanke,akoje,upravilu,slijedipercepcijulirskogasubjekta,bitnoobilježavastrukturuPavlovićevaiskaza.Stišniredcisurazmjernokoherentnecjeline.Međutim,njihovakoherentnostnepro-

izlaziizuređenostiznačenjskih(kakobiseočekivalo)većizeufonijskihsuodnosa.Eu-fonijskielementisvojnajkarakterističnijiizraznalazeuučestalimasonancijamaialitera-cijamakojeizravnomotivirajuiodabirleksika.Odabirpozvuku,aneposmislu,učestalostsintaktičkihparalelizamailianalogija,te

uspostavaraznovrsnihauditivnihvezameđusegmentimaiskazagovoreuprilogčinje-nicidaPavlovićevapjesničkastrategijapočivanapokušajimasematiziranjastihanarazinifonema.Pavlovićevizrazjefragmentaraninesputansintaktičkimkonvencijama.Tootvarapro-

storčitateljukoji,kaosudionikkomunikacije,vlastitimasocijacijama,možepopunitibroj-neznačenjskepraznineieventualnoaktiviratimetaforičkipotencijalPavlovićevaiskaza.Intereszajezik, jezičneigreili iskorištavanjetvorbenogpotencijalaarhaičnihizraza

hrvatskogajezika,kaoiritamstišnogretkatenačinnjegoveumjetničkeartikulacije,uPavlovićarezultirapoetskomkoncepcijomkojakaodaprizivamagijskeritualeiprepo-znatljivuformulaičnostbajanjaivračanja.Upotrazizapravim izrazomPavlović iskorištavasve jezičnemogućnosti.Takoon,

poredtzv.aktivnogleksikabliskogsuvremenomčitatelju,nerijetkoposežeizarezer-


voarommogućnostikojepruža tzv.pasivni leksikštogaautor,povlastitupriznanju,pronalaziurazličitimzbornicimailistarijimizdanjima.idr.3

IntereszaovakvuvrsturukopisasečinilogičnomposljedicomPavlovićevihpjesničkihnagnućaaliiprofesionalnihinteresa(netrebazaboravitidajePeroPavlovićmagistarmedicinskebiokemije).Inspiriranleksikomstarihmedicinskihrukopisailistarihrječnikaopćenito,Pavloviću

svojpjesnički iskazčestoumećeimnogenovotvorenice(npr.zarno, oriječiti, zagled, osvitaji, slovan, brzutak, tomi, zazrnio, lazi, nebotičan, sićan, tihan, zlost, izjetkan, nepo-jamni, zajutarjeisl.).Zamršenatvorbenakombinatorikakojomautorsvojizraznastojiučinitineobičnimiumjet-

ničkiuspjelijimobičnosezasnivananadograđivanjutvorbeneosnove.Naime,većpozna-tojtvorbenojosnoviPavlovićobičnododajeprefikse(nprza/zrnio)ilisufikse(npr.tih/an).Ipak,prevelikakoncentracijasufiksalnogiliprefiksalnogdometanja,ilikorištenjear-

haičnihleksemačestootežavakomunikacijustekstom.Jezikkaokôdkojibi,upretpostavljenojkomunikacijskojsituaciji,trebaobitisponaiz-

međupjesnikaičitateljauPavlovićevustihovljudobivaposvedruguulogu.OnpostajesamodostatnastrukturakojePavlovićevopjesništvočiniizrazitohermetičnim.

3 ZaPeruPavlovićevazasigurnojevrloinspirativanbioradBogoslavaŠuleka.UpravojeŠuleknapodručju floronima, u svome „Jugoslavenskom imeniku bilja“ iz 1879. dao izniman prinos leksičkojobnoviiterminološkomusustavljivanjuhrvatskogajezika,ponudivšiobiljejezičnogblaga.Obilje „zakopanog“ jezičnog blaga pohranjeno je i u franjevačkim „likarušama“ - medicinskimpriručnicimaukojimasenalazezbirkerecepataodrazličitogljekovitogbilja.Likarušeililjekaruše,kakosejošnazivaju,bilesuosobitopopularneu14.i15.stoljeću,aliikasnije.Većinanjihdanasje,nažalost,uglavnomjenepoznataširojjavnosti.Mogućeihjenaćiposamostanskimknjižnicamaufojnici,Kreševu,KraljevojSutjesci…Vjerojatnonajstarijafranjevačkalikarušapoznatajepodnazivom„Sinjskizapisi“ačuvaseuknjižnicifranjevačkogsamostanauSinju (br.XLIX/5).Uznjuvaljaspomenuti i likarušupodnaslovom:„I.M.I.Počimajulikariekojesukorisnezaljudeodsvakebolestikojesemogudobituovistrana,ijesukojeslideipočesebilježit,ilitipistauoveknjigegod:por;Isuk:na1774.Misecaveljače6.Gdisliderazlikelikarije,istvarimnlogopotribite“,potomi„Gučogorskulikarušu“iz1790.godine.Nizlikarušaupotpunjujui„Različitelikarije”odfraIvanaKrešićaiz1836.godine,potom„Bellecosarelleasapersi”iz1846.godine-AdgratiosummandatumAd:r.P.VicariiGeneralisfraAnteTuzlančića,kaoi likaruša fra franeGracića „Sacerdotis viatoris“ tiskana u Padovi 1795. godine (prvo tiskano djelomedicinskogsadržajapiscaizBosneiHercegovine).Poznatajei„Likaruša“fraLukeŠimićaizfoče(iz1849.,pisanabosančicom).MeđulikarušamafranjevacauHercegoviniizdvajajuse:„Likaruša“fraMijeNikolićasaŠirokogBrijega(iz1868.),te„MedicusdomesticusudvasveskafraDujeOstojića.Iako nije originalna (jer predstavlja kompilaciju ranije zapisanih recepata), nizu nabrojanih likarušamožesepridružitii„Tevterodlikarija“štogaje1857.godinenapisaofraGrgaMartić,tetzv.„Livanjskalikaruša“(pisanabosančicom,spočetka19.stoljeća,amoždairanije).Zanimljivojenavestidasamodvijepoznatehrvatskelikarušenisupisalifranjevci.Tosu:„Pharmacopeiafamiliarisbossinensis“iz1791.godine,zbirkanarodnihlijekovakojejeprikupiotalijanskiliječnikPetarPichi(kasnijeje,u19.stoljeću,dvaputadopunjavana),te„LikarušaAdamaAdžije“učiteljaizTuzleilitzv.„Tuzlanskalikaruša“iz1861.godine.Iakosu„likaruše“uglavnomteškodostupneširojjavnostinekeodnjihdoživjelesureprintizdanja.Tuvalja spomenuti „flosMedicinae“/„Svit likarije“ – poznato srednjovjekovnomedicinskodjelo koje je1768.preveoEmerikPavić.Ovovrijednodjeloje,kaoprvaobjavljenamedicinskaknjiganahrvatskomjeziku,pretisnuto1958.i1980.godine.Ponovljeno izdanje doživjela je i „likaruša“ fra Luke Vladimirovića „Likarije priprostite u dva jezikarazdiljene ilirički i talijanski…“ iz1775.kojasesmatraprvimmedicinskimpriručnikomnahrvatskomjezikuujadranskomdijeluHrvatske.


fasciniranjezikom,igramariječiPavlovićseupjesmamapredajebujicivlastitihaso-cijacijakojeverbalizirakontinuirano,izostavljajućiiznakoveinterpunkcije,lišavajućiči-tateljanužnogsintaktičkogkonteksta-aonbi,bezsumnje,olakšaorecepciju.Takavpostupakkojiseočitujeuasocijativnojakumulaciji(akojegajemoždanajboljesamne/hotimiceopisaounaslovupjesme“tko se lako riječi lati“)djelomičnomožeobjasnitiičinjenicudajeovajautorurazdobljuod30-takgodinaobjaviovrlovelikibrojpjesničkihnaslova.

*PoezijaPerePavlovićamožesečitatinadvjemarazinama.Jednajerazinazasnovana

ponajprijenaapostrofiranjuritmičkihieufonijskihpretpostavkiiučinakakaonajvažnijihkomponenatapjesničkogizraza.Sobziromnaturazinu,Pavlovićevasepoezijamožesmatratizanimljivomigromriječimakojasvojomstrukturomponekadpodsjećanadječ-jebrojaliceilimagijskerituale.Drugarazinapodrazumijevaspremnostčitateljadaseunesvakidašnjemizričajuna-

stalomupravorazličitimigramariječima(arhaizmima,nekrotizmimaisl.)pokušaprepo-znatisimboličkaismislenaočitovanja.Zbogsveganavedenog,Pavlovićevapoezijateškomožebitiprihvatljivaonomčita-

teljskomslojukojiupoezijiočekujeslikeiugođajeskojimaselakomožeidentificirati.PriželjkivaničitateljPavlovićevepoezijejestaktivančitatelj,čitateljspremannaindividu-alnoučitavanjeznačenja.Takavčitateljključnijeoslonacovepoezije,njezinanajjačainajslabijakarika.


MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ

Dvijeknjigezadobartekijednanostalgična

(Slavo Antin Bago: DOBAR TEK, BOSNO I HERCEGOVINO; Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije, Mo-star 2010.)

KnjiževnikSlavoAntinBago,dugogodišnjiturističkidjelatnikibivširavnateljSrednjeturističko-ugostiteljskeškoleuMostaru,ovajjeputoduševio.Itoknjigom–„Dobartek,BosnoiHercegovino“,svojevrsnomkuharicomigastropriručnikom,ukojojjeobradio167 izvornih (autohtonih) jelabosanskohercegovačkekuhinje.Knjigasadrži recepte,pravilainačinespravljanjasvihtihjelapripremljenihodnamirnicakojesemogunaćiuBiH.Upogleduobičaja,spravljanja,posluživanjaiblagovanjajela,pićainapitaka,autorjeBosnuiHercegovinupodijelionapetgastronomskihregija.Uknjizisu,prviputustručnojliteraturi,kakosamautorističe,obrađenajelaipića

kojaseslužezavjerskeblagdane.NovinajeitoštojeBagoobradiokulturuposluži-vanjajela,pićainapitaka,kaoiobrokeuugostiteljstvu,zatimpripremuzaposluživa-njeručkaivečere,detaljeokopriboraičaša.Opisanajeirezervacijauugostiteljskimobjektima,zatimdočeku,pozdravljanju,oslovljavanju,prihvatuiželjamagostiju.Tujeipoglavljeoalkoholnimibezalkoholnimpićimainjihovuposluživanju,kaoibarskimpićimaikoktelimatepojedinostiokopripremeiposluživanjakaveičaja.Inače,namijenjenajeugostiteljsko-turističkimdjelatnicima,kućanstvima,studentimaugo-

stiteljskih,hotelijerskihiturističkihfakulteta,kaoiučenicimaturističko-ugostiteljskihškola.Budućidasadržiinizrecepata,temnoge„maletajnemajstorakuhinje“,ovaknjiga

odličanjeizborizasvakudamukojauživaupripravljanjugastrodelicija,aliiurešavanjustolaimalimtajnamaserviranjaislaganjahranenatanjiru.Svakakojepreporučujemo,jerjeprof.Bagopomnopazioinatodapričeopojedi-

nimjelimaimalimtajnamaitrikovimaukuhinjiizastolombudupopularnonapisane,prihvatljiveiprosječnomčitatelju.Pohvalilibismoiuveztenaslovnicu,amalakritikaidenaračunpremalofotografija.No,vjerujemodasuzaovajmaliminuskrive financijejerbiknjiga, inačetiskananamasnompapiru, tvrdoukoričena isloženanagotovo450stranica,utomslučajuimalaastronomskucijenu.


Knjiga„Dobartek,BosnoiHercegovino“dobilajeSpecijalnunagradužirijaUdruženjaizdavača i knjižara BiH, izašla je u nakladi Turističke zajednice HNŽ-a, a njezinaposebnostjeutomeštojepisanadvojezično–nahrvatskomiengleskomjeziku.

(Fra Franjo Mabić/ Vrano Blagin: FRATARSKA KUHINJA U SLICI I RIJEČI…; Župni ured Sv. Josipa Radnika, Izbično, 2008.)

Da stara narodna Ruča sam ko pratar ima itekako smisla, dokaz je fra franjoMabić,župnikuIzbičnupokrajŠirokogBrijega,kojijepravimagkuhinjeikulinarskihpostignuća,aodnjega-nikakonemožeteotićigladni.Ovajzanimljivisvećeniksvojaje iskustvaupripremanju,ali iproučavanjuhraneiraznihnamirnica,pretočioprvouRecepte iz fratarske kuhinjekojisudoživjelinekolikoizdanja,potomuFratarsku kuhinju - u slici i riječi.OReceptima...kaže:- Povod za knjigu daomi je jedanmoj bivšiministrant kojemu sam za rođendan

darovao malo veprovine da je pripremi na divljač u Zagrebu. Zatražio je od menei recept, što samspremno i učinio.Kad je vidio kako sammunapisao, nazvaomenekolikoputaijednostavnoprisiljavaodanapišemreceptebaremonihjelakojeje,kroztolikegodine,kodmenekušao.Itakojekrenulo...Uknjizi,aliiuživo,prisjećaseovajmeštarodfratarskekuhinjenekihdogodovština

kojesugausmjeravaleusvijetkulinarstva.Malopomalo,zavoliojekuhinjukojamujepostalaihobiiužitak.-Kuhinjajeljubav.Tajnajedobravoljaistajanje...Itoustrajnostajanjeuzpećnicuili

kuhalo.Vojnadežurajeništicauusporedbisljubavljupremakuhinjizaonogakojijeima,aliakonemašljubavipremakuhanjuikuhinji,ondalijepobudizahvalanonometkotispravljainekvocajinenalazimane…Itojekulturaivelikiodgoj:nerazumijemse,alicijenim,pabilotoženi,majci,sestri,kuharici,časnojsestri,hotelijerkiilibilokomedrugome-takozborifrafranjo,doklistamnjegovuknjigu-Fratarska kuhinja - u slici i riječi.Ovakuharicakojase,kaodar,nastanilaiumnogimdomovimadiljemsvijetaipostala

pravi hit među kućanicama, ali i među onima koji nisu baš vični kuhinji i poslu zaštednjakom,izašlajeuz30.obljetnicusvećeničkogređenjafrafranje,prijetrigodineunakladiŽupnogauredasv.JosipaRadnikauIzbičnu.Lijeponasfrafranjo,usvojojFratarskoj kuhinji,vodikrozsvetajnejela,začina,pića,

dodataka... Sve složeno po abecednom redu. I rad u kuhinji ima svoje zakonitosti.čistoćajejakovažna,kaže.Zahladnjakeizamrzivačeodgovarasamokuhar.Kuhinjatražiljubav,pažnju,paiznanje.Posebnomjesto zauzimaposljednjepoglavlje u knjizi - o spravljanjupića, likera i

čajeva.Aupripremijejošjednaknjiga:-Pakako jekuhinjavezanazazačinsko imirodijskobilje,a tosamvećdobrano i

obradio,auzžupnukuću imam52 različitemirodijske, ljekovite i čajnebiljke,ondaimamsamomaloproširenjaidolazimdo180biljakaovogapodneblja,itosamoovogapodneblja.KnjigajenazivaBožje bilje oko nas - mirodijsko, začinsko, ljekovito i otrovno.

Fratarsku kuhinju u slici i riječinajtoplijepreporučamo,anovufrafranjinuknjigusnestrpljenjemiščekujemo.


(Mila Vlašić: GORA SA SEDAM ČUDESA/ŠEHEREZADEJE 5 ili pjesme s Krša našega; Mariborska literarna družba, Maribor 2010.)OvuknjigujabihnazvalaNostalgična.Jer, premda zemljopisno nisam nikud odmakla od najljepše mi i najdraže

(Hercegovine),stihoviMileVlašićumenibudebaštakvoraspoloženje.AponiklajeovapjesnikinjaukrajuOnogakojije,svojimstihovima,upozoravao:-Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda…NijestogačudnodajeovuzbirkuupravoposvetilaNjemu,upovodu110.obljetnice

njegovarođenja.Isvojimroditeljima,također,zaistuobljetnicu.Pozornost privlače zanimljive korice – okvir unutar kojega je, opet, druga cjelina,

knjiga–spregrštnostalgije.Koricesrebrnasteboje,nastražnjojstranijošjednapjesma–Sedmora sunčeva vrata.GorasasedamčudesajeisedampoglavljaMilineknjige.Sedamzasebnih,aopetneodvojivopovezanihcjelina.Inikakoslučajnopjesnikinja

jeodabralabožanskibrojSEDAM.Krozsvepjesmevodemotivizavičaja,djetinjstva,nostalgijezaprošlimvremenima,

slikestarihdragihsjećanjakojevišenepostoje,prizoritipičnizatopodneblje–okvirzaslikuHercegovine.Krš,kamenisunce,sunce,paopetsunce;Neretva,kadulja,maslina,zemlja,plavo

nebo,pčelaisveto-nitkrozGoru sa sedam čudesa.Napočetku,kaomoto,pitanjeocu/zapisizmladalačkogdnevnika:-Dragi tata, kako ću doći do mog rodnog kraja…Krećuodgovori,stihovi,pjesme,koje isijavajusvupuninunjezinečežnje i traganja

zadomom,domovinom,roditeljima,staromkućomiljubavikojanadnjenimstihovimasvija tanani pokrivač. I otkriva najskrivenije tajne pjesnikinje duše. Zapravo, ona jenjezinavodiljakrozsvegodineoddjetinjstvapadovremenaukojemučežnjanatkriljujesveonoštojedavnoprošlo.Osobitozanimljivimčinimiseprvopoglavlje–Sedam kula.Uvodusvakupjesmujest

haiku,kojijepjesnikinjasmjestiladesnoiznadnaslova.Estetskidobriiuztoupečatljivo.Takočitamo: Od svih putova/izabrah put radosti./Staze poduge;Svemir mi dade/sunčev pram da ga nosim/svakog proljeća; Trešnjevo stablo/najnježnije se budi/ misleći na me…SedmopoglavljeGostujoče pesmi–naslovenskomjejeziku,apeto–Stari most se

dviguje/Stari most se podiže dvojezičnojenapisano.MilaVlašićrođenauSovićimapokrajGruda,danassvojepjesničkeimpresijezapisuje

uLjubljani,gdjevećduginizgodinaživiiradi.


SanjaKNEŽEVIĆ

KućakaosvetomjestoiprostorpjesničkogasanjarenjaTomislav Marijan Bilosnić, Kuća, pjesme, 3000 godina Za dar, Zadar, 2010.

-Akoželišrazumjetipoeziju,morašpročitatiBachelardovuPoetiku prostora! – rekaomijeTMBprijedesetakgodinaspopriličnomdozomučiteljskestrogostiuglasu.Spre-malasamtadasvojeprveispitenafakultetuilaganosecrvenećiulicuobećaladahoću,neznajućitadakakosepišeimeovogaznamenitogfrancuskogfilozofa.Danasse,zahvaljujućiTMB-u,ponovnovraćamBachelardu, iznovaseradujemsa-

njarenju,vraćajućisenjegovimmislimakaodasevraćamusvojudjevojačkusobugdjesu i započeli snovioknjiževnosti.GastonuBachelarduvraćameBilosnićevanetomobjavljenazbirkapjesama–Kuća.TomislavMarijanBilosnićupjesmamazbirkeKućaproblematizirametafizičkipro-

stor ljudskogobitavanja, odnosno kuće kao svetogamjesta.On spaja astralno sazemaljskimučovjeku,pajetakokućakaonajvećačovječjazemaljskapreokupacija,ovdjepoetsko-filozofskitopos.UsvojojpoeticiBilosnićnenametljivosjedinjujedvijefilozofskestruje–jednuokućikaosvetommjestuukojojsespajajupakao-zemlja-raj, poučenjuM.Eliadea, iBachelardovu filozofiju kuće kaoprostorapjesničkogasanjarenja.Prostorkućeizjednačenjesprostorompjesme.Svojukuću stogaBilosnićraslojava

upetciklusa–„Kuća“,„Kućaruža“,„Kuća ljubavi“,„Pećina,koliba ikula“,„Posvetekuća“.Premdajeusvakojpojedinojpjesmicijelezbirkeusredišturiječkućakaonjezintemelj,njihovrasporedpociklusimaodražavasvojevrsnuzrcalno-geometrijskustruk-turuzbirke.Dubinomfilozofskemisliisnagomsimbolikeističuseprviičetvrticiklus–„Kuća“i„Pećina,kolibaikula“–ionikaodauokvirujudvapoetskigotovojedinstvenaciklusa–„Kućaruža“i„Kućaljubavi“.OniseujednoislažupoputčetirizidaBilosnićeveKuće, doksepeticiklus„Posvetekuća“nalažekaonjihovkrov.Nenadmašujupjesmeposljednjegaciklusaninakojojraziniostatakzbirkedabiihsedržalo„krovnima“;oneihzapravopovezujusNebom,onesunjihovaopnaukojojsesjedinjujesvasnagaljud-skogaiduhovnog.Riječjeoposvetamasvećenicimakojisuobilježiliautorovduhovnirastoddjetinjstvadozreledobi,kojisu,primajućigapodvlastitikrov,svojimživotompokazalitkoseikakokrijeiznad,odnosnoizvannjega.


Hermeneutičkimčitanjemprvogciklusaotkrivaseključcijeleknjige.Kućajezapje-snikaživa–onajebiće,njezinisuzidoviizgrađeniduhovnimbogatstvima,onajepro-storsnova isanjarenja.Ona jeprvakojaćeprimitičovjekanaZemlji i kojaćegaujedinstvusazemljomispratiti,sačuvatiuprašini.Početnistihovipjesme„Dokživikuća“slikovitopotkrjepljujuovutvrdnju:

Ima li koga tko ne sanja kuću sanduk pun kostiju vlastiti grob stol zidom okružen oltar što iščezava kolijevku u mekoj špilji

Geometrijakuće,njezinaarhitektura,odajeprirodunjezinagraditeljaisnovenjezinavlasnika.Onajenjihovavjernaslikaukozmičkomporetku.Nekiživeustrogimčetvrta-stimkućama,doksurijetkekućeokrugle.Tosukućesnova,kućenačijimsezidovimaizmjenjujuMjesečeva i Sunčeva putanja da bi se u konačnici sjedinile u ljubavnomzagrljaju.Stogajeokruglakućasamotijelo,okruglajekućapoputmaternice:

Okrugla je kuća uvijek okrenuta suncu ona je poput svilena prediva ona je poput mjesečine okružena okruglim jarkom u obliku vodena prstena.Ona svojimokruglim zidovimanedotiče zemlju, ona ječisto nebo, ona je vječna

preobrazba,ona je lubanja / s rupom za dim. Okruglusekućunemožesrušiti,njujeizgradilačistaapstrakcija,ljubav,njezinisuzidovinevidljivi,prozračniislobodni.četvrtastakućadubokojeukopanauzemaljsketemelje–Četvrtasta kuća teško može

stati u stihove / u njoj se znaju sati buđenja / To je očeva kuća / Kuća u kojoj ne popušta napetost / materijalizirana kuća. Svojepostojanječetvrtastakućačuvaupostojanostipatnjeiživotneborbe–Kuća je to s križem po sredini / na svaki njegov krak pada svjetlo / u jedno od četiri godišnja doba. Brojčetiriukršćanskojkulturisimboliziračovjekaičovječnost,pasutakokućepuneljudskogasagrađenečetirimazidovima.Simbolikomkrižaiizmjeničnogpadanjasvjetlananjegovekrakoveautorprizivasnažnusimbolikuprolaznosti inestalnosti ljudskogaživotakaoi ljudskesreće.Nijedanljudskiživotodpočetkadokrajanijesvijetao,svakorazdobljenosisvojesvjetloisvojutamu,kakobiukonačnicibiosavršenoneponovljiv,kaoštojesavršenoineponovljivolijeposvakonovosvitanjeisvakinovisuton.BožanskubitkojastolujeusvakojkućiBilosnićuvodikršćanskomsimbolikomtrojstva,stogazidovinjegovečetvrtastekuće imajupotrojavratakrozkojau razmaku od tri sata propuhuju ih četiri vjetra / puni kristalne svježine.Cioprviciklus„Kuća“zapravojestalnopromišljanjesučeljenihfilozofijačetvrtastihiokru-

glihkuća.četvrtastajei„Kućaukojojseništanemožedogoditi“jerunjojjeljudskopre-dubokospustilosvojekorijenje,iznjihserasplođujesamo jabuka / razdora koja se sviđa svima. Onajesvojimčetvrtastimzidovimastalaiupjesmu„Slikazasaluposljednjevečere“.Naprotiv,pjesme„Kućasrce“,„Kućakojajesamoideja“,„Kućanaotoku“,„Jasa-

njamjednukuću“izgrađenesusimbolikomduhovnoga;onesunevidljive,unjimažive


onikojineposjedujuništa,tosukućekojesvojestanovnikepreobražavajuu ljepotu maglovitih osjećaja, oneusvojojsredišnjojtočkičuvajuizvijezduiškoljku.GastonBachelardusvojojPoetici prostora problematiziradvijeosnovneteme–kućukao

vertikalnobićeikućukaokoncentričnobiće.UtomsesmjerukrećeiBilosnićevapoetikaKuće. četvrtastekućeimajuzidove,krovoveiprozore,podrumeitavane,muškarciihgradeizvana,aženeihcivilizacijomvoskaobnavljajuiznutra.Okruglesukućekoncentrične,onesenegradeizvanjskimmaterijalima,njihgradiživotsam.Bachelardaupravozaprepašćujekakonajsavršenijeoblikekućagradenajnezaštićenijabića–školjkeipuževi.Najnezaštiće-nijimbićima,njihovojnježnostiiljepotiprirodajepodarilatajnuzlatnogareza,arhitekturanjihovihkućaiskonskajeumjetnost,kozmičkostvaranje.Njihovesukućeokrugle,lepeza-ste,spiralne.Onenjegujucikličnostživota,njimaseukrašavajuženeodsamihzemaljskihpočetakavjerujućikakounjimaokovratanosesamuMjesečevutajnu.UtomjesmisluBilosnićevapjesma„Kućanaotoku“zapravopjesmaženskomprincipu,jerkonačno,otociijesumjestažena,onesnjihjedineneodlazečuvajućiimživotkružećiokonjih.

kuća na otoku ljuštura cvrčka mravlji grad školjka punog mjeseca (…) preobražena u jaje u gnijezdu kuća na otoku se otvara i zatvara sve dok biser ne postane oko Mjeseca

Zanimljivojeovdjetakođerprimijetitidase„Kućanaotoku“odsvihpjesamazbirkeizdvajanastilskoj razini.Ovdjeautornjeguje izrazitokratakstih (peterce išesterce),njimepostiže izrazitijuritmičnost,doklišavajući tekstpjesmeinterpunkcijiskihznako-va ivelikihpočetnihslova,kao istalnimopkoračenjimaon jošvišenaglašavastalnucikličnostipromjenjivostženskogprincipa.Stogasemotivmoraovdjeiizjednačujesaženom–njihovesudubineitajnenedostižnekaoštojeneshvatljivanjihovanestalnost.BachelardovpojampjesničkogsanjarenjakodBilosnićajenajprisutnijiupjesmama

smotivomkućečuvaricedjetinjstvaiuspomena.Držimdapjesmom„Mojaprvasoba“objedinjujecijeluBachelardovuPoetiku prostora, nudećipritomnovočitanjeukojemgraniceizmeđupotkrovljaipodrumanepostoje.Zidovejesrušilapjesničkariječ:

Moja je prva soba bila u dnu potkrovlja bila je to soba na brdašcu soba na vrhu soba koja je cijela bila prozor nebo

ZaBilosnićakućajeprostorknjiževnogateksta,„znaknapapiru“kojipriznajeautor–Navodi me na poeziju.Onajeujednoiprostoremocija,njihovamaterijalizacija–jerkao


štobolsvojetijelo,svojprostorisvojustvarnostostvarujeuriječi(sama priroda pjesme je bol – zapisatćeTMB),dotlesveukupnostjednogživotapainjegovetajneboličuvajuzidovikuće.Arhitekturakućearhitekturajesamogživota.Kućeumjetnikanisubogatepredmetima,materijalnimstvarima,alijeposvesigurnodasuzakrčenebolom–Zasi-gurno je bolno napisati pjesmu / kao što je bolno otvoriti vrata kuće / pred kojima stoji umjetnik.OvdjeseujednoipotvrđujeBarčevamisaoonepostojanjuvelikeumjetnostibezvelikebolikakojeustvrdiopišućioVidrićevupjesništvu,nopromatrajućicjeloku-pnupovijestsvjetskogaumjetničkogstvaralaštvaistinaosimbioziboliistvaranjazapra-vojevječna.Vjerojatnozatokućepjesnikanemajuzidova,temeljaikrovova,njihjebolispuniladonepostojanja–kakonafizičkojtakoimetafizičkojrazini–oniistodobnoživekućudjetinjstvaikućusnova.Unjihovimmislimaonesecikličkipreobražavaju,sjedi-njuju,gradeirazgrađujuslažućiuspomeneiboli.Njihovajekućaistodobnoizvijezdaiškoljka.Svojomjednostavnošćuimeditativnomdubinomstogaintrigirajupočetnisti-hovipjesme„Pjesniciikuća“:Kuća se ne može opisati / za sreću nema objašnjenja / biser ne pali svjetlo u školjci (…). Kadaihsepromatraovakoizdvojeneizkontekstualnecjelinedjelujupoputhaikua,raspoređeniutrostihčuvajubitzenbudističkefilozofije.Bilosnićdoistazadireubitproblematikeprostora.Prostorkućeuvjetujeiprostorpisa-

nja.ZanimljivojeutomkontekstupromatratidvijeBilosnićevepjesme–„ProstorkućeI“i„ProstorkućeII“.UprvojpjesmiBilosnićrazrađujeproblematikuprostorakućeiprostorateksta–riječi

islike-kaodvajuintimnihprostora.Kućairiječčuvajubit,stogaonejedinenepodnosegraniceizmeđuživotaismrti.Kuća,kaonipoezija,nemožeumrijeti;njihovisuprostoriizgrađenioduspomenaisjećanja,onesesukobljujusdimenzijomvremena,onesustalnobivovanje.Pjesmom„ProstorkućeII“Bilosnićtematizrairazrađujesukobdimenzijeprostorai

vremena.Dobainformatičkecivilizacijeukojemživimo,kulturološkiodređenoimenompostmoderne, nalaže kao jednuod svojihbitnih karakteristikaprevlast prostoranadvremena.Vrijemekaopojamupotpunostijerelativno,onokaoisan–istodobnopostojiinepostoji,azahvaljujućivelikojvirtualnojmrežibitnajesamoprostornatočkaizkoječovjekponištavavremenskezone.AkosuparaleleimeridijanizamišljenamrežakojomječovjekobavioZemlju,takoitrojstvenaparadigmačovjekaiumjetnosti-prošlost–sadašnjost–budućnost–postajetekzamišljenipojamljudskogtrajanja.Konačno,trajeličovjekizvansadašnjosti?Akonemauspomenaisnova–nipošto!Samodimenzijaduhamožeprojiciratiprošlost ibudućnost,onemoguopstatisamousferamazami-šljenog.Nafilozofskojrazinitakoživiiprostorkuće.Pjesniciisanjaritogasuoduvijekduboko svjesni, aBachelard jebiodovoljnomudar i snovit daotkrije njihovu tajnu.Virtualnostjestogapjesničkaparadigmaodiskona. Vrijemedopuštazaborav vrijemesenemorasresti vrijememožečekati kućuzakojomuzdišem Prostorjeonajkojipokreće prostorbezokončanja određuje kućuukojojprebivam


Vrijemesuspomenama prostorjemojekuće štosesvakodnevnorazmješta nebrinućizastoljećaOdnospjesnikaikuća,prostoraivremena,samposebinosiisvojevrstanparadoks.

Pjesnicisuutrenutkustvaralaštvaoslobođenisvegamaterijalnog,poputsvetacapo-svećenihapsolutnojkontemplaciji,njihovesukućešopovskibačeneusvemir.Nonjiho-vadematerijaliziranostneuvjetujeinjihovonepostojanje.Utomeijestparadoks–jerseživotnaborbavećineljudskihjedinkisvodiupravonaintimnumaterijalizacijukućenjemkakobiprostorompobijedilivrijemeisačuvalisvojuzemaljskuvječnost,kojaubitinepostoji.Stogasezaključnistihovipjesme„Pjesniciikuća“namećukaolajtmotivsljede-ćadvaciklusazbirke–„Kućaruža“i„Kućaljubavi“. Kućasenemožeopjevati pjesniciunjojuopćeneprebivaju njihovoodsustvonjihovojejedinooružje Zatomeđupjesnicimainemaizdajnikakuće onisuuvijekprijenanebunegonazemlji

Naime,pjesnicikaoiljubavnicisvojetrajanjemogusačuvatisamoizvanmaterijalnogsvijeta,onoimjezajamčenotekunebeskimprostranstvima.Stogaseoviciklusiimogučitatiuzajedničkomključu.„Akosestarojkućivratimokaoštosevraćaugnijezdo,točinimostogaštosunam

uspomenepostalesnovi,stogaštonamjekućaizprošlostipostalasnažnaslika,snaž-naslikaizgubljeneintimnosti.“,pišeG.BachelarduPoetici prostora. Vjerujućinjegovimriječima,činimisedasukućepjesnikaiumjetnikanajsličnijeupravognijezdima.Mimi-krijskisakrivenimaukrošnjamastabala,čuvajućisvojuintimuutajnosti,ugnijezdimasesusrećuneboizemlja.Nedostižnačovjekusazemlje,onasupedantnoizgrađenamaterijalomzemlje.Moždaotudavećustaljenausporedbapjesnikaspticamanebe-skim.Nokuće-gnijezdapjesnikaukojejezakoračioT.M.Bilosnićkaodasugrađenaodruža,nemimoilazi ih ljepota imekoćaživotasakrivenaunježnimlaticamakaonistalnaprisutnosttrnja,atimeiboli.Bilosnićulaziukućepjesnika,osjećaiproživljavanjihoveprvepoglede,opipe,mirise,

zvukove.Osjećatemelje,zidoveikrovovekojisuuvjetovalinjihovumjetničkiput.UšaojeonukućuA.B.Šimića,TinaUjevića,NikoleŠopa,IvanaRaosa,MilanaBegovića,PetraŠegedina,EugenaKumičića,BruneBušića.Ušavši transcendentalnounjihovekuće,onulaziutijelonjihovepoetike,vodećinatajnačinsnjimasvojevrstanintertek-stualnidijalogitopodjednakonatematsko-motivskomplanukaoinarazinistrukturestiha.Zanimljivojedasupjesmeovogaciklusaformalnoduže,vrločestobliskepoemi,arazlogtomejevjerojatnounenametljivojfabulativnojnitiusvakojodnjih.Svakakućačuvasvojupričuisvojutajnu.Motiv kućekaomjesta života (ne tek življenja ili stanovanja) krozcijeli ciklusprati

motivzvijezdaizvjezdananeba.Ukrovištukućaumjetnikasaplećesečitavsvemir,jeroniukrovu izidovimanevideeliadovskugranicu izmeđuNeba iZemlje;njihovum,njihovasnagaduhapa,nakraju,injihovagenijalnostkućukoristekaočahuruzaču-


vanjevlastiteslobodekojaihdoslovnopronosiprostranstvimauniverzuma.Kaoštoseumjetničkasnagaotjelovljujeupismu,knjizi,notnomzapisu,namazombojenaplatnu,takoiumjetničkobićeprostorbivanja,prostorsvojeintimeitajanstvapronalaziukućikaognijezdu.Ulazećiriječju,dakle,uprostorintimepjesnika,ulazećiukućunjihovihpjesama,autoriznovagradinjihovekućepružajućiimsvojurukuisvojusnagu.KadabisecijelaBilosnićevazbirkačitalametodomrešetke,ključnipojmovizanjezi-

nodešifriranjebilibizvijezdaiškoljka.Gotovodanemapjesmeuzbirciukojojsenenaslućuje,akovećnespominje,izravnozvijezda.Istotako,temeljnamisaocijeleknjigesakrivena jeu tajanstvugradnješkoljke.Kadagovoriopoeticiškoljke,G.Bachelardzaključuje:“…trebaživjetidabiseizgradilosvojukuću,anegraditisvojukućudabiseunjojživjelo“.Toje,dakle,bitzaštonajnezaštićenijastvorenjaimajumoćizgraditisavršeneoblikesvojihkuća–jerihgradeživotom!,istokaoštopjesnicicijelisvojživotžrtvujuoltaruumjetnostipronosećitakosvojukućumeđuzvijezde.VjernuslikufilozofijezvijezdeiškoljkeT.M.Bilosnićizričeupjesmi„KućaA.B.Šimića“izkojedonosimteknekolikostihova:

Kad pišem ja pišem kućukada dišem kuću dišem

Moju su kuću okružile zvijezdeokružile je pahulje

i ledmoja je kuća umotana

u bijele ljiljane(…)

S prve se kućne stepenice popeh na zvijezdu

gradeći kuću od kamenapreobražavajući se u kolijevku

u čovjekau svijetlu hercegovačku noć

s nebeskim tijelima kao zlatnim zrnima kukuruza(…)

Boženeće li to biti svršetak svijeta

kada se sretnukuća i zvijezda

NijelipodzvjezdanimkrovomŠimićevekućeBilosnićotkriotajnunjegovaživotaium-

jetnosti.Ucijelupjesmustalesunjegove tri temeljnepjesničkepreokupacije– ljubav,smrtitijelo.NijedansesimbolovdjenepojavljujeadanijeevociranŠimićem.ManiromprepletanjaosjećajnostiiznanjaopjesnicimaBilosnićimjeizgradiokućedabispoznaoisvojeintimnotrajanjeunjima,kaoinjihovousebi.Unutrinusvojeduše,utajnuškoljkusvogasrcaonseponovnovraćaciklusima„Kućaljubavi“i„Pećina,kolibaikula“.„Kuću ljubavi“autorživipoputsna,ona jeosuđenanapostojanje izvanvremena i

prostora,onajeistodobnoignijezdoidvorac,sve,samodokljubljenaženaima sve što


ima kuća.Izokruglekućeljubaviživotzadobivasvojunovu,paralelnuslikustvarnosti–Zvijezde su sada ruže / i sve se ptice preobražavaju u cvijeće / dok mi gradimo nevidljivu kuću ljubavi – priznajeBilosnićsanjarski.Uljubavi jesvemogućepasuzatokućeukojimaonastolujenevidljive,dokihsrećapronađeneiprepoznatepobratimljenedušečininajsavršenijimarhitektonskimoblikom,kućomspremnomzavječnost–Ti si ljubav koja uklanja zidove / kuće u kojoj je sunce postelja.„Pećina,kolibaikula“ciklusjeprotkanneobičnom,usudilabihserećibogumilskom

filozofijom.Ipećinaikolibaikulaovdjepoprimajuoblikstećka.Pjesmeovogciklusavrločestonudedvojnoodčitavanje,kaoštonajčešćetematizirajudvojakeoblikeživo-taismrti.Posljednjistihovi, i tobezobziranametričkuduljinu,upravopoputpoentepodsjećajunamudrostbogumilskihepitafa.Jedanodnajzornijihprimjerazasigurnosuzaključnistihovipjesme„Kućaskrivenausrcukamena“:

(…) Ova je kuća već u kamenu dosegnula visinu visoka je toliko koliko je duša moja visoka na usnulom izvoru

PoznatojedajeT.M.Bilosnićpriznatisvjetskimakotoi,svakako,jedanodnajugled-nijihhrvatskihhaikupjesnika,stogajeposveprirodnodaseiuovojzbirciosjećanjegovzenovski svjetonazor.Nije lipjesma„Kamenćeopetbiti kuća“ i tematski i formalnoistodobnoslikajapanskesuzdržanemudrostihaikuaibogumilskogdualizma–Kada se prah ove kuće / baci po zemlji / opet će biti kuća.Zarazlikuodprethodnihciklusa,ukojimaBilosnićkuću tematiziranauniverzalnoj

raziniljudskogpostojanja,ovdjenjezinuproblematikurazgrađuječistoosobno.Kućajesadanjegovotijelodokonpoprimanjezineoblike.Konačno,onovdjenasvojevrstannačinotkrivaopsjednutostmotivomškoljkeuciklusuposvećenompjesnicima.Osjeća-jućidasvojukuću-školjkunosiusvojojutrobi,onprepoznajeipriznajesvojpoziv.Her-mafroditskionseosjećaoplođenim;imatiškoljkuusrcuznačibitisilnoduhovnobogat;noimatijeuutrobi,značibitispremanživotsvoješkoljkepodaritisvijetu.Stogapjesniciijesuhipersenzibilni,neuklapajuseusvakodnevni,linearni,tipičnomuškiživot,njihovaposebnostijestutomeštoseosjećajuplodnima,odnosnomoplođenima.Naduhovnojrazinioniživenajčudesnijudimenzijuljudskogauopće.NerazvijaBilosnićslučajnostupnjevitostusamomnaslovuciklusakaoniunjegovoj

konačnojstrukturi,„pećina,kolibaikula“zapravosuslikenjegovegeneze,odrastanjaisazrijevanja.Kolibajesimboldjetinjstvaimladosti,pećina(pra)sjećanjenaiskon,dokjekulanazorovskistanpjesnika,nedodirljiv„toranjbjelokosni“.Doklejegodčovjeknjegovaoodnossprirodom,njegovesukućetlocrtomnalikovale

kozmosu,nosilesufilozofijujedinstvazemaljskogasnebeskim.AtojeupravookosnicacijeleBilosnićevezbirke.ZadržatiodnossprirodomiBogomupravotunaZemljinje-govajetemeljnamisao,jerdoktraječovjek,trajeiBogunjemu,aštogradeizljubavi,gradezajedno.BilosnićevakućanastalajevođenaželjomzajedinstvomsApsolutom.OnsepjesmomoslobađazidovasvakodnevnogživotaZemlje,prihvaćajućisvjetloislo-bodutemeljemikrovomsvogabivstva.StoganerijetkopjesmeizzbirkeKuća inalikujumolitvama.Doduše,onei jesupoetološkisličnenjegovimMolitvama. Stogajeposveprirodnodajeposljednjicikluszbirkeposvećensvećenicima.UšaojeTMBsadapod


krov isvomprvomvjeroučiteljudon IvanuVeršićuuZemuniku, idobrom fratruMatiPerićuuDobretićima,donIvanuKevrićuuVisočanima,duhovnikufraAndrijiBilokapićuuzadarskomsamostanusv.frane,vrativšisekonačnourodniZemunikgdje„ProlazećiporedkućenadbiskupaIvanaPrenđe“zaključujesvojumolitvukući,iriječi.Ikaoštojezbirkuotvorioposvetnompjesmom„Kraljevakuća“,posvećujućijeonomeodkogajesvekrenulo,onjeu„Završnompoglavlju“zaključujupjesmomkojačuvabitcijeleknjige–„Riječkuća“.RiječkućazapravojeBog,onajebitLogosa,početakikraj.Bezriječkaoibezkućenemapostojanja,ariječikućagubesvojsmisaokadaostanupra-zne,kadasepretvoreugoleasemantičkezidove.Kadasuriječipoststrukturalizmomizgubileznačenje,kadasukućepostalealuminijsko-staklenineboderi,čovjekjeizgu-biosvojubit,izgubiojesvojuokosnicukojagajeodpočetakaistodobnopovezivalasNebomiZemljom.Nestalesukolibeignijezda,začaranitavanipunisnovaipodrumisaškrinjamauspomena,izgubljenajefilozofijadimnjakakojagajepovezivalasasre-dištemsvijeta,čovjekseosamiouškoljcidavnoizvađenojizmora,zaboravivšidajeunjojikadživiobiser.Doista,BilosnićevaKuća vratilameupotisnutiprostorsanjarenja,naproplankedje-

tinjstva,kada jesvakamisaoomaterijalnojkućibila takodaleka,kadaseriječkućavezalatekuzmajčinuljubav,utočišteigre,uzazidovekojisusetakoradootvaralinaddječjimsvijetommašte.Moždajekućazatoinajsličnijapoeziji.


fabijanLOVRIĆ

CiljnesmijeopravdavatisredstvoMatić, Marko: Srbi u Hrvata (objavljeni feljtoni): ur. dr. sc. Vjekoslav Boban: naklada dan d.o.o. : grAFOMArK Zagreb; Zagreb, 2010.

Prihvaćena ideologija jekrilatasnaganaroda,kojapočesto ivišegeneracijamožeponijetiputomtamnihstrananeba,putomkojimćeihodnijetiuponorzločinaizkojegaćeseteškoizvući,jersuputdoponorapopločalidjelimazločina,ili,rečenoujednojriječi,nedjelima.MatićpišeoneljudskimžrtvamaDrugogsvjetskogrataiporaća,kojesuučiniliSrbinadHrvatima,vođeniideologijomoslobođenjaodneprijatelja,aimajućisasvimdrugunakanuukaosunakonsvjetskograta.Danas,statističkiiznosiMatić,uraznim,visokimfunkcijamaRepublikeHrvatske,ima273osobekojiseizjašnjavajukaoSrbi.Štoopetnijeobuhvaćenosve,jernisunavedenimiješanibrakovičijejeopredje-ljenjenejasno.Upravozbogtogatrebapojasniti,činjeničnoobznanitivremenikukojemćesevidjeti,spoznati, tkojegdjebio i tkojekogatlačiokrozstoljeća,dodanašnjihdana,kadaseponovnoželistigmatiziratinarodHrvata,kaoštojetobilonakonDrugogsvjetskograta,kadasenijebiralo:odfratara,časnihsestara,intelektualaca,viđenijihljudiHrvata,koji suubijenipodkrinkomosloboditelja.Pripisatidrugomesvojgrijeh,postalajegenezazločinaukojojsusepralerukeizvršitelja.Hrvatisusklonipraštanju,dostabrzompraštanju,jersutakodonijelisvojomgeneti-

komitisućljetnimtrajanjemkaonarod,tepoučenibiblijskimnačelimaouljudbiiljud-skojdobroti,počestoizgubeoprez.Moždaneprijateljineračunajustakvomemocional-nomreakcijom,aliimsenametnesama,kadaspoznajukakosuHrvatiolakodopustilipatinizaboravaprekritičinjenice.DobroještoRepublikaHrvatska,putemsvojihinstitucijaizakonskihklauzulafinan-

ciramnogeudrugeSrbauHrvatskoj,alinijedobrodasekrozisteprovlačeoni ljudiionadjelovanjakojasubilaili jesuprotivnjesame,protivHrvatske.ZaštojetotakoikolikoznamoonašimsusjedimaSrbima?Matićsnevjericompiše:„Aminikakodashvatimotkosunamikakvisunamsusjedirišćani.Stječesedojam,kadčovjekiščitavanašuprošlostodstoljećasedmog,dasmočestonasjedalinjihovimbizantsko-turskimnavadamaidanikadnismoimalipravilanodnospremanjima,panidanas.Aizgledalo


jedajefranjoTuđmanriješiosrpsko,vlaško,rišćanskopitanjeuRHzauvijek.Danas,nakonpetnaestgodinakakve-takvehrvatskedržavnosti,moramokonstatiratidaćemosrišćanskimSrbima,bezobzirajesulipotekliodVlaha,TurakailiHrvata,dodaljnjegimatiozbiljnihproblemasvihvrsta.“(str.87.).ProgonihrvatskihbraniteljaizDomovin-skogaratanajuvjerljivijesvjedočekakojeMatićdubokoupravu.Ukazujućinaljudeigibljivostisveukupnezbilje,jasnojekakoHrvatskadržava,kao

svojevrsnatamponzonaizmeđuistokaizapada,smetaistočnimsusjedima,jerpoputoslobođenepticeletiupripadnostjataeuropskihzemalja.No,nititamonijesvepota-man.Mnogesečinjenice iskrivljuju.Hrvatisepitajuodobronamjernostionihkoji jojnude„pobratimstvousvemiru“ilijetopobratimstvounemiru?Kakogodbilo,opreznamnikadanijenaodmet.Stalnasumnjaintelektualacamora

držatiHrvatenaoprezu,aliionisamimorajuopravdatisvojeposlanje,svojciljkojimorabitisvjetlosnočistkrozkrižniputkojimsuprošli,bilokaopojedinci,bilokaonarod.


MatoNEDIĆ

Dvijepjesničkeknjige

Miljenko Stojić, Kapaju sjene, Naklada dHK HB i Naklada K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2010.

Jelipoezijariječunjedrenaustihove ili jepoezijastihovljerasprostrtouriječikojezračeambijentpjesnikoveduše;jelipoezijasamorimaiformapjesmeilisepoezijommoženazvatiiraspojasanamisaokojaserazlijevapapirom(kadajenapisana)izvu-kom(kadajeizgovorena)?Napitanještojepravapoezijasvakipjesnikisvakičitateljpokušavajunaćisvojodgovor.Akosenjihoviodgovoripodudare,ondajepjesnikpro-našaosvojegačitateljaičitateljjepronašaosvojegapjesnika.UnovojknjizipjesamanaslovljenojKapaju sjeneMiljenkoStojić jesebiodgovorio

štojezanjegapoezija.Htio bih novoj pjesmi dati ime bogatstvo,kažeonupjesmiIme pjesme i nastavlja:A ništa nemam, tek nešto stvari na uslugu, / i ne tražim imati što drugo, i ovo mi je previše.Bogatstvopjesnikovojestnjegovamisao,njegovosjećaj iriječodkojegradipjesmu,riječkojomudahnjuježivotvlastitojmisli,svojemuosjećaju,doživljajusvijeta,kojomzračivlastitudušuuvanjskesvjetove,kojomosvjetljavatminupropadljivostisvegapostojećega.Okanite se govora da sam pjesnik, molim vas, / ja sam tek prašnjavi zidar na svome poslu, / marljivo po cijeli dan slažem svoje cigle,kažeStojićupjesmiZidariondapojašnjava:(…)moje su cigle riječi: / pečem ih izravno u sebi, kušam da su vrsne kakvoće.Pjesnikodriječigradisvojukuću,onsenastanjujeupoeziji,onunjojživikaoštoionaživiunjemu,onjedionje,kaoštojeionadionjega–onisu,dakle,jedinstvo,pripadajujednodrugome.Suživljenostpjesnikaipoezijenužnajezanastanakumjetnostiriječi,nužnajedabimisaobilapretočenaupjesmu.No,svakićepjesnikrećidaživisvojupoeziju,ahoćelitobitiuvećojilimanjojmjeriistinito,zavisitćeodnjegoveiskrenostiioddubinetesuživljenosti.MiljenkoStojićsvojupoezijugradiodsamoćeirazočaranja,aliiodutjeheiodus-

hita.Usamoćigaznajupohoditisjeneonihkojisupalikaožrtvevlastitogapoštenjaidosljednosti,koji ipaknisuposustali,negosupokazalihrabrost iustrajnost.Tragam, znate, za svetcima, što pobiše ih oni, / puno ih je, čak šezdeset i šest, / hoću li biti pozo-ran i zauzdati vrijeme, / dopustiti da me za ruku do istine vode?,pitasepjesnikupjesminaslovljenojU zadnje vrijeme,aspominjućisvetce,spominjeseprvenstvenofraLeaPe-trovićaišezdesetpeterofranjevačkesubraćekojisupodnijelimučeništvoikoji,uStoji-ćevomepjevu,postajusimbolomsvihhrvatskihmučenikakrozstoljećaburnepovijesti.PoezijaMiljenkaStojićasatkanajeodambijenata,oddoživljajaprostorakojimase


kreće,aliiodonihunutarnjihprostorakojisepokrećuunjemu,kojiznajubitioštrihru-bovairanjavatiga,kojitakođermogubitiiboljezaglađeni,nježnijiizanjegasmirujući.Ambijentjezapjesnikabitančiniteljipolazištemjezagradnjupjesme.U moju sobu, u kasno popodne, / kapaju sjene kao sok sazrjele breskve, / u kutu je stolica za ljuljanje, / kroz prozor miriši kasno ljeto, / trenutak je za odmoriti si dušu./ početnisustihovipjesmenaslovljeneU suton sjene.Tišinavanjskogaiunutarnjegprostora,prostoraduše,stvaraatmosferupogodnuzaprepuštanjepogledakrajobrazimaduha,anatimsepoljanamanutrinenalaziobiljemislenihcvjetovakojihjemirisprenesenupjesničkuriječ.Stojićevapoezija,zato,mirišesjetomunutarnjihnjegovihsvjetova.Postojepjesnicikojikažudanenalazesmisla bez ritma i rime / Ni slobodnim versom

umjetničkog djela / Ne uspijevam odkrit stvaralački čin(StijepoMijovićKočan,Čitajući neizbrojeno pjesama u uglednome književnome časopisu)tesvojepjesmepodvrgavajuzahtjevimaizakonimaformeirime.Nadrugojstrani,postojeionipjesnicikojisudo-pustilistihudaseraširipjesmomonakokakopoželi,daserazgranapoputstablaidadoneseplodovekojećeubirationikojisenađunaistomeposlunakojemusenašaoipjesnik,naime,naposluodgonetanja istineoživotu iosvijetu. I jedni idrugisuupravu,ijedniidrugisuvrijednipozornosti.Modernostnemoranužnobitiboljaodtra-dicionalnosti,nitipjesmapisanaslobodnimstihomodpjesmepisanevezanimstihomiobrnuto.Iupoeziji,kaoiuživotu,načinizražavanjaigledanjanasvijetdijelomsuvla-stitogaizborasvakogapojedinca.MiljenkojeStojićsvojpraviizraznašaoupjesmamapisanimslobodnimstihom.Onesupisanenarativnimpostupkom,svakaodnjih,osimštoiznosiosjećaj,donosiikratkupričuopjesnikuisvijetuviđenomenjegovimokom,doživljenomenjegovimduhom.DahpoezijedodirnuojepjesnikaMiljenkaStojića;onjetimdahom,posredovanjemsvojihpjesama,želiododirnutidrugeljude.ObjavivšizbirkuKapaju sjene,utomejesvakakoiuspio.

rajko glibo, Moje ode, HKd Napredak, Split, 2009.

Zaista,poezijaimamnogolicaisvakojeodnjihnasvojnačinzanimljivočitatelju,aautorusečinidajeupravoonolicekojimsenjemupoezijaukazujepravonjezinolicezatoštojuonkroztolicegledaiunjemujunajboljeinajdubljevidi.PjesnikRajkoGlibo(DonjaVast,Uzdol,1940.)uzbirciMoje odepoezijuvidikaospoj

tradicionalnogapjesničkogoblikaimodernogaizrazakojimjetajoblikispunjen;vidijekaouznositeljicuduhanajednojstrani,alisenadrugojstraninjegovpogledčestospuštaiusferesvakodnevljakojenijeuvijekispunjenoljepotom,kojedonosiigorčinuirazočaranja.Kompozicijskigledano,zbirkaMoje odeuređena jeu tripjesničkaciklusa (spet,

deset i dvanaestpjesama)ukojimapjesnikprogovaraonjemudragimgradovima ikrajolicima:Rami,Mostaru,Prozoru,VaraždinuiUzdolu,zatimopojavnostimasvakod-nevnogaživotainakrajuoljudimakojisuimaliutjecajananjegovoljudskoipjesničkooblikovanje.ZapjesnikaGlibupoezija jesvojevrsnomduhovnomigraonicom;unjojonnalazi i

odmorirazbibrigu,aliimogućnostozbiljnogapromišljanjautrenutcimaopuštenosti.Zatoonusvojimodamadonosispojtradicionalnostiimodernosti,rimeileksikakojinijedovoljnoizazovandabismoganazvalipoetskim,alikojiuGlibinimpjesmamapovre-


menofunkcionirakaoiznenađenjekojesvojomvulgarnošćui,recimo,nepoetičnošćučitateljaostavljazapanjenim,zamišljenim,štopjesnikuijestcilj.UpojedinimodamaRajkojeGlibosklonianegdotičnostiteupjesmiBiseri primitiv-

nostipiše:Svaka je moja pjesma / Jedan smisao života /Svaka nova pjesma / Nova je anegdota.Ovimsestihovimapjesnikautoreferencijalnoosvrćenasvojpjev,nasvojedjelo,pokušavamudatisvojetumačenje,međutim,totumačenjeukontekstuovepje-smemožebitipoželjno,aliukontekstusamepoezijesuvišnojebudućidajepoezijasvakomeprotumačivananjegovposebannačinisvatkoupjesničkimsimbolimaiščita-vaoneporukekojesunjemu,sobziromnastupanjnjegovenaobrazbe,aliinatrenutnoraspoloženjeukojemusečitateljnalazi,protumačiveiprihvatljive.Pjesnikovazaigranoststihom,kaoianegdotičnostnakojuisamupozorava,moždaje

najboljedoizražajadošlaupjesmiDaniela dan poslijeukojojsuupečatljivistihovi:Ako niste znali / Daniela i na daljinu / stari panj pali.Pjesnikseovimstihovimanastojiothrvatistarostikojagastišće,nasmijatijojsesintagmomstari panj,aliiprkosomsadržanimuglagolupali,budućidaljubavnepriznajestarosnegranicepa,kadatijeloionemoća,maštaimasnagustarcapretvoritiumladića,kakotoGliboovompjesmomukazuje.OzbiljnijisustihovisvakakouodamaposvećenimsvetomefranjiisvetomeIvanuteu

odamaposvećenimknjiževnicimaMarinuDržiću,AntunuBrankuŠimiću,TinuUjeviću,IvanuRaosuiPetruŠegedinu.Ustihovimakojeposvećujeovimknjiževnicima,osimštoimželiukazatičast,pjesnikpokušavapronaćiizajedničkimisaoniputdonjihinjihoveživotne,ali iumjetničkestvarnosti tesesuobličiti ikaopjesnik ikaočovjeknjihovimveličinama.UpjesmiU srce urezankoja jeposvećenaA.B.Šimićupjesnikpriznaje:Biram bisere / iz Tvoje škrinjice /Kad mi je hladno / oblačim odjeću / pjesama Tvojih / i utopljen blagujem ljepotu. Spojanegdotičnostiiozbiljnosti,razigranostiismirenosti,šaleimudrosti–tojepje-

sničkaniskaRajkaGlibenaslovljenajednostavno–Moje ode.PjesnikGliboovomsti-hovanomogrlicomobgrljujevelikevremenskerazdaljinekojesustvaraleikojestvarajulicapoezijekakvupoznajemoizudžbenikaknjiževnostiijošviše,izvlastitogačitanja.Na jednoj je strani antika i njezinutjecaj uodabirupjesničke forme (budućidaodapripada tradicionalnim lirskimoblicima),anadrugoj jestranisuvremenostnakićenaponekadbanalnostimakojenalazemjestouanegdotičnosti(aživotjepunanegdotapaseponekadisamčinikaoanegdota),alinapunjenaiozbiljnošćukojaseodrazilaumnoštvuuspjelihstihovakojisnažnoprogovarajujezikompoezijeiskojimačitateljmožeuspostavitidjelotvorandijalog.


ljetopis

MiljenkoJERGOVIĆ

ViceVukovUz 75. obljetnicu rođenja - Vice Vukov (Šibenik, 3. kolovoza 1936. - Zagreb, 24. rujna 2008.)

Objavljeno 18. rujna 2007.Prijenekolikodananovine suobjavileda seViceVukov, nakon skorodvijegodine

dubokogasna,nasmiješio.Utomnaslovukojijepaoskoroniotkud,usredkasnogalje-ta ispunjenogružnimišokantnimvijestima,moglaseosjetitinekačudnanostalgijazavremenomukojemusmobilidjecaiukojemujeViceVukovbiozvijezda.Ništakasnijenijetakotemeljitoprebrisanokaonjegovzvjezdanistatus.Najprijezatoštosupunihse-damnaestgodinanjegovoimeiglasbilizabranjeni,aondaizatoštojeudevedesetimgodinamaViceVukovodbioprihvatitiulogužrtve,kojamujeposvemupripadala.Bilajetogospodskagesta,kojomjepokazaokakomuživomenijestalodabudesimbolispo-menik.HvastanjezaslugamaizSedamdesetprveostaviojedrugima,premdajeuočimaobičnogasvijeta,pogotovoonogakojiježiviodalekoodZagreba,ViceVukovbilodrugoimejednogaprekinutogvremena.Prvo,šapatomizgovoreno,biloje–Savka.UtovrijemesmozbogdjedoveastmepopolagodineživjeliuDrvenikukodMakar-

skeiuSarajevu.Imaosamčetiri-petgodina,biosamDalmatinac,posveadaptiranumalomemjestuukojemjesvatkoznaosvakoga,adjecasuimalapotpunoslobodu,jerimsenijemogloništadogoditi,nijebiloautomobilskogprometa,nitimuladasnjegapadnešumore.Sarajevskihpolagodinedoživljavao samkao zarobljeništvo, nisammogaosamizlazitivan,nijemisesviđalokakoljudigovoreijakosamseljutiokadbimisereklodasamBosanac.Te1971.HajdukjepostaoprvakisviDrveničanisunaprozoreizvjesilibijelelancune.

Palilisusekrijesovipokrajputauzmore,kojijezamjenjivaopravurivu,ivladalajeeu-forijaukakvusekaodijetesavršenouklopišisasvimteprogutatokolektivnopijanstvo.Mojinonoinona,kaoniotacimajkauSarajevu,nisubilidiotepriče.Bilisusuzdržani,kaosvidošljaciikuferaši.IstogaljetanazagrebačkomjeradijusviralaTvojazemlja,novihitViceVukova.Imao

jesunčaničistglas,pjevaojepoputTalijana,punimiotvorenimgrlom,kaodajesvaka


otpjevanariječsuhaistina.USarajevusmokupilitusinglicu,pajeuzZvonamogagrada,Bokeljskunoć,finilisuMarebali,ŠesnaestlavanderaiprepjevAznavouroveMamečinilanizViceVukova,kojiseizmjenjivaonagramofonu.Svetosubilenovepjesme,alinonaihjeuznjegapjevušilakaodasujakostare.Njihdvojevjerovalisukakojesamoonoštojestarodoistaivrijedno.Tepjesmebilesumojprvipraviglazbeniipjesničkiodgoj.MismoživjeliuGornjojvali,iliuMalomeDrveniku,auDonjojvali,tojestVelikomeDr-

veniku,bilaje“KrčmakodMare”.Tamosmoišlisvakidrugi-trećidan,jerjeuDonjojvalibilasamoposluga,auGornjojsamodućan.Nonajepilakavu,nonorakijicu,jasampiooru,akrčmaricaMarejehrvatovalapokrajuključenogradija,nakojemjeSavkadržalajedanodonihsvojihmaratonskihgovora.NonobiMaripokojupotvrđivaoiodobravao,zaponeštobijojrekao–e,sadstepretjerali!,alisvejetobilovedroibezazleno,bezružnihriječiimutnihmisli,odkojihbimenetrebaloskloniti.Kadavišenijednonidrugonebiznalištokazati,nonobirekaozaSavku:Štoženamožepričati,svakajojčast!Krčmaricabisesmijala,amenibioraodjednomkrenulaizlazitinanos.Bilojetovrijemekadasugaziranapićadjeciišlananos.SjećamsedanakadasuunovinamaobjavljenevijestiodogađajimauKarađorđevu.

OpetsmobiliuDonjojvali,svatkojepiosvojepiće,aMareje,onakokrupna,stajalana-slonjenanavelikuškrinju,nakojojjebioznakPepsicole,išutjela.Radiojebiougašen,aonausatvremena,nakonštosesmojimaupitalazazdravlje,nijeprogovorilanijednuriječ.Osjećalasenekakvapraznina,kaokadloptomrazbiješsusjedovprozor,pačekašdaseonvratiizMakarskeistrepištkoćeteprijaviti…Nakontogprvogstrahauslijedilojeponiženje.Sastojaloseutomeštokrčmaricaviše

nikadanijeizgovorilaSavkinoime,anonoinonaznalisuzaštoganespominje.Višenijehrvatovala,nitijeuopćegovorilaopolitici,anjihdvojeznalisuzaštošutiiosjećalisusejadno.ŠutjelisukaoštoješutjelaiMare,kojaje,vjerojatno,misliladasunjihdvojeprvipočelišutjeti.Uvijekmijebila,iuvijekćemibitibijedna,promašenaikukavička,metaforaohrvatskojšutnji,jersusenanjupozivalitakvikojiuopćenisušutjeli,negosuglasnohvaliliTitaiPartiju,alisvojimsamušimačuokakoseljudiosjećajuponiženiusvojojšutnji.UDonjojvalizavršiosamprviosnovne,aondajenonoumro,pasmosetrajnovratili

uSarajevo.Dobiosamučiteljicu,Aidasezvala,kojamijeuprvojzadaćniciizsrpskohr-vatskogacrvenimpodvuklariječiuopće,rajčicai listopadidalami3+.Mojisuzatoznali,alisuodšutjeli.Računalosedanijedobropodizati frku, ilidijetepremještatiudruguškolu,amislilisuitodaćujasvetozaboravitiidamenećežuljatipitanjesvihpitanja:kakojemogućedasuuDrvenikubileispravneriječiuopće,rajčicailistopad,auSarajevuodjednomnisu?InatiosamseučiteljiciAidi,pakodnjenikadanisamdobiopeticuizsrpskohrvatskoga.SingliceViceVukovaponijelismosasobomuSarajevo.Bilobirazumno,iprilično

očekivano,da ih jenona izstrahabacilausmeće,aliona ih jesamosakrilanadnoormara, ispodručnikameđukojimasumirisalisapuniMerimeLeskovac.Vadilabi ihsubotomilinedjeljom,uvrijemeglazbeirazonode,pabismonasdvojeslušaliZvonamogagradaiŠesnaestlavandera,pjesmukojazapočinjerecitacijomotomekakose1891. utopilo šesnaestpralja izPrekanaotokuUgljanu,dok sučistu robunosile uZadar.Doksmoslušalitepjesme,prozorisumoralibitizatvoreni,agramofonstišan.Teškojeopisatikakavjetobiodoživljajištosetihgodinavrtjelopomojojglavi,ali

dokjeumojojsobi,naSepetarevcuiznadMejtaša,izkojesevidjelopolaSarajeva,Vice


VukovpjevaoTvojuzemlju,jasamznaodaonpjevaoHrvatskoj.Nitkomitonijerekao,alinekakosepodrazumijevalo,iakonjezinoimenigdjenijebiloizgovoreno.Nonagajepažljivoslušalainebivišepjevušila,jertadanebičulanjegovglas.Iakovišenikakvojpoliticinijevjerovala,inijejeSedamdesetprvanimaloponijela,zabranaViceVukovazanjujebilastrašnaineshvatljivanepravda.Govorilajeotomeispodglasaikrozzube,idajujetkotadačuo,rekaobikakojebabapodstaredanepostalatežaknacionalist.KadabisenatelevizijipojaviođorđeMarijanović,onajeizlazilaizsobe.Naime,pre-

pričavalase legenda,ukojususvivjerovali,dasuseposvađaliViceVukov iđorđeMarijanović,palesu teške riječi ipsovkenanacionalnojosnovi.Nakon toga jeVicezabranjen,ađorđejenastavioskakatipopozornici,bacatiupublikusvojkockastisakoimeketavimglasompjevatisvojepjesme.Itakogodinama,krozcijelesedamdeseteiosamdesete.Nonajeumrla1986,idopredsmrtjeuzzatvoreneprozoreslušalaVicuVukova.Nije

tobionjezintihiprotest,nitinjezinahrvatskašutnja.Radiloseoglazbenomukusuiotomedasenijemoglapomiritisnepravdomkojajojjeučinjenatimeštojezabranjenonajkojijenajboljepjevao.“Kaonekavječnaglazba,našeslave,našegjada,zvonilasuoddavnina,starazvonamogagrada.”Eto,upravotakojezvučalonjezinohrvatstvo.SVicomVukovimsjediosamkrajemdevedesetihutadašnjemrestoranuAGM,spo-

gledomnaTrgbanaJelačića.Utovrijemebiojevećjakodalekoodpjesmeipjevanja,pajetvrdoglavoodbijaouloguukojojsamgaželiovidjeti.Nakrajusamgazamoliodasezajednoslikamo,kaonikogaprijeniposlijenjega,jermijetrebaodokaz,predmojompokojnomnonom,dasambiosnjim.čudnojetokakočovjek,ipak,povjerujedabitakvafotografijamoglastićionomekomejenamijenjena,iakosedovršeniživotivišenemoguvratiti,nitinasimauvremenimaukojimasmobili.SimboličnasnagaViceVukovajednostavnojeishlapila,itozatoštojeontakohtio,a

ovajnesretnisvijetneumijesesjećati,negoneprestanoizmišljaiuljepšavanekusvojuprošlostipovijest,naseljavajućijeizmišljenimilipreuveličanimžrtvamaikojekakvomteladiodzlata.TodajeViceVukovbionajljepšiinajmoćnijiglasJugoslavije,živisimbolHrvatskeihrvatstva,kaonečegaštojekulturnije,ljepše,raspjevanijeizanesenijeodđorđaMarijanovića,otomedanaspojmanemajunionikojisuSedamdesetprvudoži-vjeli.Krivotvorenjevlastitihbiografijaibanalnopolitiziranjeukinulisuisamumogućnostdasesjećamonjegovepjesmeionogaštojeonatadaznačila.Bezmržnjeigrča,kaočovjekslobodanodnacionalizmaipripadanjanečijemprivatnomilipartijskomstadu,pjevaojekakodruginisu,izatojebiozabranjen.Iakonikadanismosaznalikojijepravirazlogzabrane,kojajeostalabezpresedanaukulturnomeživotuJugoslavije,možeserećikakosunjegovepjesmebileopasnepoporedak,jersubilepretjeranolijepeijerseunjimajasnočulaonajednaneizgovorenariječ.Hrvatskuje,kolikosemogusjetiti,spominjaosamoujednojpopevkisKrapinskogafestivala.Svojepjesme,ihrvatskoimeunjima,ViceVukovbraniojeugrubavremena,kadasu

seimenatrošilaigubilasvakuuzvišenost.KadajepostalomodernoipoželjnolajatinaSrbe,onjenastaviogovoritiljudskimglasom,akadasebrojstradalnikakomunističko-garežimatolikouvećaodajecijelazemlja,tvojazemlja,počelasličitinaazilzaumobol-ne,kojimšetajuljudisposuđenimiukradenimbiografijama,onjeostaoistionajkojijebioSedamdesetprve.Gospodinijedanodapukunjimavidižrtve.Poželišlidanasčutihrvatskoimekakolijepozvuči,slušatćešgakrozglasViceVukova.


IvanAnđelić

IvanLovrenovićnašsugovornikUz neodržanu riječ u povodu „literarne večeri u programu Mo-starskog proljeća od 12.05.2011. na temu Ivan Lovrenović naš sugovornik“

UMotrištimabr.59-60prof.dr.MileLasićjeobjaviotekstpodnaslovom„neizgovorenabesjedadr.sc.MileLasićanaliterarnojvečeri,IvanLovrenović–našsuvremenikplanira-naza12.05.2011.godineuokviruMostarskogproljeća“posvećenavelikomknjiževniku,žestokompolemičaru i javnombeskompromisnomborcu Ivanu Lovrenoviću. Prof. dr.MileLasićjepoprogramuuzknjiževnikaMiljenkaJergovićabiopredviđenkaojednaodosobakojaćepredstavititogosibujnogintelektualcaamenijezapalanemalačastdabudemmedijatorvečeri.Kaoštojeiuobičajenomedijatorposložinekolikoopćihuvodni-čarskihrečenica,prozivagovornikeizahvalisesudionicima,prisutnimimedijimaipotihoonajužibrojzastolompozovenavečeruakoimaištaukasiorganizatora.Kako jeprof.Mile Lasićobjavio svoj predviđeni govor sinulami je idejada i sam

objavimonoštosamnaumioprogovoritijermiseetoukazalarijetkaprilikadamakarusporednojulozisudjelujemupriredbigdjegovoredvabezsumnjenajvećaživućaknjiževnikaizBiH,IvanLovrenovićiMiljenkoJergović.Znaosamdamoramsložitinekolikorečenicakojećebitipotpunorazličiteodočeki-

vanihdrugihgovornikaaliuistovrijemeiprilognjihovimpoznatimtezama.Dugosamrazmišljaoštorećioknjiževnikumakojemštodosadanijerečeno,aštoopetrećioonomekojemposvećujemojednuovakvuvečer.IsjetiosamseprekrasnihmislikojejeizgovorioIsaacBashevisSingerpridodjeliNobelovenagradezaknjiževnost1878.godineuSthocolomuposvećujućiizlaganjeknjiževnikukaostvarateljučudesnihideja.Kadasezamislimonadmislimavelikognobelovcakojikaže:„Našepokoljenjenijeizgubilovjerusamouprovidnostvećiusamogčovjeka,unje-

goveinstitucije,ačestoiuonekojisumunajbliži.Uovomslučaju,mnogikojisevišenepouzdajuuautoriteteunašemdruštvu,okrećusepiscu,majstoruriječi.Onisenadajumakakokrhkabilatanada,dačovjekkojijeobdarentalentomiosjetljivošćumoždamožespasiticivilizaciju.Mogućeje,napokondauumjetnikuipostojiiskraproroka.Kaosinjednognarodakojijeprimionajgoreudarcekojeljudskaludostmožezadati,

moramsezamislitinadopasnostimakojenampredstoje.Višesamseputapomiriosačinjenicomdanikadnećunaćipraviizlaz.Aliuvijeksepojavljujenovanadakojamigo-vorikakojošnijeprekasnodasvizajednorazmotrimostanjestvariidonesemoodluku“.


Zarnevidimo inašegknjiževnikakoji je večerasovdjesnamaususretusa istimusudomizarucjelinitonegovorinjegovaposljednjaknjiga„BosnaiHercegovina–budućnostnezavršenog rata“,NoviLiber,Zagreb,2010.Zagledan izmeđuknjiževnopjesničkeidejeicrnezbiljeonpotežekontekstualizambližeilidaljeprošlostiipronalazinadu,čakiljepotu.Moždaonainijebilatakva,alinemamoživogsvjedokaatragovepjesniktumačionakokakogovorinjegovamašta.Književnikuislikarunikadnenedo-stajemašte.StogaseponovnovraćammislimaizgovoraIsaacaSingerakojikaže:„Makakotočudnozvučalo,čestosepoigravamišljukakoćemožda,kadpropadnu

svedruštvene teorije, i kad ratovi i revolucijeostavečovječanstvoukrajnjemočaju,pjesnikkoga jePlatonprognao izsvojeRepublike–ustatidanassvespasi.Onnezahtijevainezapovijeda,većseprovlači,krijumčarisemeđurazornimsilama,nekakosvjestandajebožijiplanstvaranjajošnasamompočetku.Pesimizamumjetnikanijeznakdekadencijevećsilnestrastizaotkupljenjemčovjeka.

Dokpjesnikzabavlja,onnastavljasvojetraganjezavječnimistinama,zabitipostojanja.Na svoj načinonpokušava riješiti zagonetku vremena i promjena, naći odgovor napatnje,otkritiljubavusamomponoruokrutnostiinepravde“.Makolikonašpisac inašSingerbili tužni ibesperspektivnialiukoricamamnogih

njihovihknjigastojipozitivnanada izprošlosti,vještosloženaargumentimada jenemoženitkopromijenitiarazumljivasvimakaokruhsvagdanji.StogabiseradovaodaipakMaticahrvatskaorganiziraovupriredbupainebiome-

dijator,iliakobaštrebamondabipokušaosmislitinekolikonovihrečenica.ZaIvanovodjelotouopćenijeteško.


JosipMUSELIMOVIĆ

Ljudi,mjesta,događaji,probuđena sjećanja…Motrišta i u ovome broju donose reportaže i zapise s bro-jnih putovanja predsjednika Matice hrvatske Mostar Josipa Muselimovića. On piše o Kotoru, dubrovniku, otoku gospe od Škrpjela, čarima Mljeta, stonskim zidinama i stonskoj so-lani… Potom zavirujemo u Probuđena sjećanja iz odvjetničke bilježnice i pratimo neke od najzanimljivijih slučajeva koje je vodio odvjetnik Muselimović. donosimo i razgovore Josipa Muselimovića s duškom Bajevićem i Marjanom Kvesićem, objavljene u Večernjem listu BiH.

Čarobna dubrovačka noć

Urujnu2010.godineuVečernjemlistunapisaosamkolumnupodnaslovom„Velikannašegvremena“,kolumnuukojojsampredstaviocurriculum vitaejednoga,pomnogočemu,neobičnogčovjeka.Pisao samodr.Ćirilu Zovki i njegovomživotnomputuodPosušjadoMostara, a

potomidugojputanjikojajevodilaprekoTorontadoZagreba.PisaosamionjegovuživotnomsmirajunaprelijepompoluotokuBabinomkuku,uDubrovniku.PisatioĆiriluZovkunijejednostavno.Njegoviuspjesitražekoricevelikemonografije.

Samotakvaknjiga,knjigaodnekolikostotinastranica,moglabiobuhvatitisvapodručjanjegovadjelovanja.Putdoznanstvenogvrhaitituledoktoraznanosti,putdoneviđenihposlovnihuspjehauAmerici,KanadiiZagrebukodsvakoga,paipovršnapromatrača,izazivaosjećajpoštovanjaiponosa.Bitiiznimnouspješanibogat,apritomskromaninormalan,nijejednostavno.Tomogusamoljudis24-karatnompozlatom.Jedanodtakvihjeidr.ĆirilZovko,lau-

reatnajprestižnijihmeđunarodnihpriznanja,paionogakojegamujeprijegodinudanauručilagospođaMicheleJean,predsjednicakanadskeVlade,kaoosobna izaslanicaengleskekraljiceElizabeteII.


Prije stotinjak godina, u vrijeme velikih društvenih promjena, i dubrovački gosparipostalisusvjesnidasenemožeuvijekživjetioddiplomacijeitrgovine.Jednisuraz-mišljaliipredlagalidabiseprirodneljepotegradaiokolicemogleponuditizačetcimaturističkogtržišta,adrugisu,izhladasvojihnavika,upornopostavljalipitanje-jesulitiposlovizanas.UpreviranjimatakvihrazmišljanjaDubrovčanisupočeligradititurističkaprihvatilišta

primjerenatomvremenu.-Nećemograditiluksuznehotele,kakojetouOpatijiiliZadru,jerbinam,utomsluča-

ju,gostimoglidužeostajati.Nekibi,možda,mogliostatiizauvijekietonamproblema-govorilisuprotivniciturističkogotvaranjazatvoreniudubrovačkimkulamaizidinama.I legendarnimostarskigradonačelnikMujagaKomadinabiojevelikizagovorniktu-

rističkihpočetaka.Obilazio jemostarskehotele, restorane i prihvatilišta i savjetovaokakose trebaodnositipremagostima.Propovijedao ješto jevidio idoživiouBeču,Pešti,Dubrovnikuivelikimsvjetskimmetropolama,kamojeodlazio.LegendakažedajegradonačelnikizdaoinaredbudasvakomevozačukojidolaziizsmjeraDubrovnikaikojisasobomdovedejednogagosta-turista,imapravootićinaautobusnostajališteitamobesplatnoručati.TakojetobilouvremenaMujageKomadine.DubrovnikiMostaroduvijekimajuza-

jedničketurističkeinterese.Vizijupovezivanjaovihturističkihdestinacija,povezivanjaMostaraiDubrovnika,Dal-

macijeiHercegovine,naposebannačiniskazaojeidr.ĆirilZovko.Kadajeprijesedamgodinapreuzeouvlasništvodubrovačkihotel„Neptun“,želioje

kupitiimostarskihotel„Neretvu“.Želiojeijedanidrugipodićinarazinupetzvjezdicaiprilagoditiihpotrebamasuvremenogaturističkogtržišta.UMostarusukazalida„nijedobrodošao“,pasuhotelprodalijednomvisočkom„beskućniku“.ŠtolibinaovuistinukazaogradonačelnikMujagaKomadina?Odtadapadoovečarobnedubrovačkenoći,unajljepšemdijeluDubrovnika,usre-

dištupoluotokaBabinkuk,niklojenekolikohotelanajvišekategorije.Ahotel„Neretva“čekaitugujeusvojojnemoći,zapuštenostiitranzicijskimzavrzlamama.Hotel „Neptun“ rekonstruiran je, obnovljen i darovan svimmogućim zvjezdicama.

Kaonjegoviprvesusjedipodignutisuhoteli„Ariston“i„Importanne“.Ijedanidrugiokitilisususesprestižnihpetzvjezdica.Dovršenajenajljepšainajra-

skošnijavila„Elite“.VilakakvunijemogućesrestinaobalamaJadranskogmora.čitateljućebiti jasnokadanapišemda jednevninajamvile, snjenimsadržajima,

suhozemnimivodnimparkom,nadnevnojraziniod25.000KM.Desetodnevniodmoruvili,uživanjeuosobnimvozilimailiplovilima,stoji-nimanjenivišenego-250.000KM.Danasseunovopodignutimhotelimadr.ĆirilaZovkemožebezbrižno iugodnoodmarativojskaodsedamstotinagostiju.IsretnisuonikojinađuslobodnomjestozaodmoruovojmiomirisnojoaziBabinakuka.Prilikomproslavepedeseteobljetnicepostojanjahotela„Neptun“dr.Zovkopred-

staviojeprojektedaljnjegradnje.Izmeđuhotela„Importanne“ivile„Elite“unovojturističkojsezoni,u2012.godini,zasjatćenovihotels55apartmananajvišeturi-stičkekvalitete.Zaovajjubilejinajavunovihprojekatadr.Zovkopozvaojestotinjaksvojihprijatelja.Prijateljaizsvihkrajevasvijetaipriredioimvelikuičarobnudubro-vačkunoć.


Okoslavljeničkogstolaokupilaseicijelaobitelj.DokmujesinDenis,inačevoditeljhotelskogkompleksanaBabinukuku,obilaziostoloveinazdravljaoprijateljima,pater familiasjeponosnosjedio,razgovaraoiradovaose.Peteroodrasleiuspješnedjeceipetluksuznihhotelaunajprestižnijojturističkojde-

stinacijiMediterana,govorepunovišeodbilokojekolumneimonografije.Doranihjutarnjihsativojskarestoranskih„ratnika“,upunojopremiisbijelimruka-

vicamado lakata, iznosila jedelicijuzadelicijom. Izvrstan jazzband,klapa„Ragusavecchia“iđaniStipaničev,učinilisuovunoćnezaboravnimdogađajem.Razišlismosesosvitomjutraidogovorilinovisusretzauskrsneblagdane2012.godine.Dogovorilismoproslavitiotvorenjenovogahotelas55raskošnihapartmana.DonovesvečanostinaBabinukuku,hotel„Neretva“ćeidaljezjapitikaorazvalina

nadobalamarijekeNeretveiplašitisvojesugrađaneituriste.Iopominjationekojisvo-jimnerazumnimodlukamaodlučujuionašimsudbinamaiuvjetimaživljenja.

Na otoku sv. Pavla

More kad sazri, a smilje procvjeta,po stijenama golim, po škrapama Mljeta,

život jedan novi tad se javi tamo,bolji i sretniji od onog što znamo….

MiloNardeli,Zov Mljeta

Legendakažedaje,prijemnogovremena,uzburkanomoreupitomemljetskevaledoveloapostolaPavla,aprijenjegastarogrčkogjunakaOdiseja,njegovunimfuKalip-so,slavnogapjesnikaOpijana,rimskogacaraAugusta,ajednovrijemeiJosipaBrozaTita.Svisubiliočaraniljepotomotoka.LegendakažedajeslavniOdisej,sasvojomljepoticom,naotokuostaoživjetipunih

sedamgodina,adajeapostolPavle,kaosvjetskimoreplovac,propovijedaodanigdjeinikadanijevidiotakvuljepotunajednomemjestu:bujnupriroduivegetaciju,svilenepjeskoviteplaže,čistzrak,kristalnomoreijoškristalnijezrakesunca.Ibisernubjelinumjeseca.OdnajstarijihvremenaotoksesrećepodimenomDeMelita,DeMeleta,NaMlete,

Melitensis.Svaimenasumelidioznailijepakaoštojeionsam.Riječmelitailimeliteugrčkom

jezikuimaistoznačenjekaoilatinskariječzamed-mell, mellis.Prilagođenonašemovovremenomizričaju,moglibismokazatidajetootok-čistinepatvorenmed.SpravomseovajotoknazivainajljepšimnaMediteranu.Mnogićerećiinajljepšimna

cijelomesvijetu.Akoprošetateotokom,vidjetćetedajebistrookoapostolaPavlasvedobrovidjeloisvedobrouočilo.DajeAntunMihanović,autorstihovahrvatskehimne,kaoapostolPavle,boraviona

tomeotokuiosjetiozovSaplunare,Polače,VelikogaiMalogjezera,dajeobišaoOtoksv.Marije,sigurnobinapočetku,umjesto-lijepa, zapjevao„prelijepa naša domovi-


no“,akaonašsuvremenikvjerojatnoizaplakaostihovima„opljačkana zemljo mila“.Živjetiizmeđuvelikihsvjetskihdestinacija,živjetiizmeđumističnogDubrovnika,po-

nositeKorčuleilastovskepučinenijelako.Nijenijednostavno.Njihova ljepota,burnapovijest,gradskavreva iprometnapovezanost,svakegodine

privućićestotinetisućaputnikaiznatiželjnika.Ljepotuovogaotokaubratćetekponetko.Ubratćegasuvremeninomadikojiželedoživjetičarinepomućenogjuga,koji,utišini

otočkogjutraimirnogamora,železauzdatisvojetjeskobeinemire.Ubratćegaonikoji,ugustiminepreglednimmljetskimšumama,želepotražitizaklon

uneprestanojigriskrivanjaodzlobeizavisti,kojiseželeodmaćiodrodoljubljalažnihdomoljuba.Puno je razlogazazaploviti idoćinaotokapostolaPavla. I tuostatikoliko je ion

ostao.Kadasesmagistralnogputa,kojivodiupravcuDubrovnika iKorčule,odvojiteod

srednjovjekovnogagradićaStona,napetomkilometru,putćevaszaustavitiuprekra-snojpješčanojuvalipunojmaslinika,zelenemakijeiuredno„začešljanih“vinograda.ZaustavitćevasuPrapratnom,utrajektnompristaništu,ipozvatinapolusatnuplovidbutihimvodamaStonskogazaljeva…USobri,drevnommljetskompristaništu,dočekatćevasraskrižjeputeva.Jedno,itoonolijevo,povestćevasizasvavremenavezatiuzSaplunaruitamošnje

bijele,mističneplaže.LegendapričadajeapostolPavle,nakonbrodolomneavanture,zastaonatomemje-

stu, trimjeseca boravio i propovijedao Evanđelje. Legenda, također, priča da se niapostoluPavluniježuriloopravitibrodiponovnozaploviti.Bilomujelijepo,apredSvevišnjimimaojeopravdanje.Imemjestapotječeodlatinskeriječisabulum štoupreciznijemprijevoduznači-pi-

jesak.Mnogićerećidagajeovimimenom,zavrijemesvogaboravka,krstioapostolPavle.Saplunarasnekolikokuća,sBlacamaiPinjevcem,proglašenajerezervatomprirod-

nihrijetkosti-rijetkostikojesespravomubrajajuudraguljeovogasvijeta.Naprvomesusretuljubaznidomaćinipozvatćevaspodsvodovesvojeotočke,medi-

teranskeobiteljiipočastitikozjimsiromumaslinovuuljuivinom.Počastitćevasdelici-jamakojesusestoljećimaotpremalepremaKneževudvoru,vatikanskojSvetojStolici,carskomeBečuidrugimsvjetskimkrunamaimetropolama.Onodrugo,desno,raskrižjeputnikaćeprovestikrozrajskipredioPolačaidovestina

krajotoka-umjestoPomena,usredišteNacionalnogparka.U tajdiootokadolazilisuvladari,ali igospodaDubrovačkeRepublike.Zbogsvo-

gaposebnogznačenja,zavrijememandata,u trinavrata,podesetdana,dolazio jeosobnoknezodotokaŠipana i tu,smjesnimsucima,dijeliopravduugrađanskim ikaznenimstvarima.PotkrajpetnaestogstoljećaVelikovijećeDubrovačkeRepublikedonijelojeodlukuda

seodtadapanadalje,zasvakihšestmjeseci,biraknezotokaMljeta.BaškaoštoseuovonaševrijemebirapredsjedateljEuropskeUnije.Zasvapodručja

ljudskogdjelovanja,zaustrojdržavneuprave,diplomacije,gospodarstvaikulture,Du-brovačkaRepublikabilajeiostatćeuzor.


Polačesunajvećainajsigurnijamljetskaluka.Tutrebazastatiipredahnuti.Okruženazelenim, veselimotočićima Tajnikom,Ovratom,Kobravom iMoračnikom.Plavetnilomora,bjelinausidrenihjahtiibrodica,tamnozelenabojastoljetnihborova,scrvenim,skrivenim krovovima nekoliko kućica, nadahnuli su pjesnikaMila Nardelija napisatistihove:ImajednavalanaotokuMljetu,valatiha,mala,najljepšanasvijetu.Imajednavala,svausuncublista,žalasunjezina,prebijelaičista.KočarobnaženaskrivenanaMljetu,valatajesnena,najljepšanasvijetu“.

Ljepotama otoka Mljeta nije ovdje kraj.Usamomesredištu,usrcuotoka,putnikaćedočekatisvojevrsnoprirodnočudo.DočekatćegaVeliko iMalo jezero,ausrediniVelikog jezeraOtokSveteMarijes

benediktinskimsamostanomizXII.stoljeća.Malojezerodužine800iširine500metaraiVeliko,dvaputveće,okruženisuizagrlje-

ninajbujnijimšumamaalpskogbora,hrasta,crnikeimakije.Tisućešarenihcvjetovaipticapjevicaovajkrajolikpretvorilisuucarstvonedirnute

prirode.VodeMalogaiVelikogjezeraslanijesuizanekolikostupnjevatoplijeodnor-malnetemperaturemora.Plivatitoplimitihimvodamajezerailišetatiispodstoljetnihborovadodesetakkilome-

taraudaljenihSolina,jedinstvenjedoživljajiugođaj.OtokSveteMarijeitamošnjibenediktinskisamostannijemisusvjedocinjihoveburne

povijesti-povijestikojasežeodvremenailirskihplemena.RimskorazdobljesežeodI.stoljećaprijeKrista,padoVII.stoljećaposlije,kadapoči-

njevrijemenaseljavanjaNeretvana,hrvatsko-slavenskihplemena.TakousvojimLjetopisimacarKonstantinPorfirogenetpišedasuotociMljet,Korčula,

HvariBrač,podvlašćuHrvataNeretvana.RaspadomNeretvanskeoblasti većina teritorijaostala jeusrednjovjekovnojdržavi

Hrvatskoj,aotociMljetiKorčulapripalisuZahumlju.Povijesnidokumentigovoredaje,uzpreporukuiodobrenjerimskogapape,Desa,

veliki knez Zahumlja, 1511. godine, cijeli otok darovao benediktinskim redovnicimaSveteMarijeizPulsana.Odmahpodoseljenjuhrabriivrijednibenediktinciodlučilisu,usredjezera,naizni-

knulomotočiću,podićisamostanicrkvuSveteMarije.Premakronici vremena, radovisupočeli1178.,azavršeni1198.godine.Bio je to

velikidogađajzaPominuicijeliotokMljet.Zbogučestalihgusarskihupadazvonikjesagrađenkaoobrambenakula,ukojojje

svakisvećenikdobivaosvojuobrambenućeliju.Njihovoredovničkogeslobilo je:moliti, raditi,osmatrati ibranitise.Samostanima

izgledladanjskogrenesansnogdvorcaukomesubenediktinci,utišiniihladovinisto-ljetnihšuma,imaliidealneuvjetezanesmetaniustrajanradnareligioznom,znanstve-nomiumjetničkomdjelovanju.Poznavalisugoticu,latinicu,glagoljicuibosančicu,prepisivaliliturgijskeknjige,Sve-


topismo,djelacrkvenihpisacailatinskihklasika.Upovijestiovogavjerskogikulturnogsredišta,međuzavjetnimosobama,spominjuseičlanovionovremenebosanskekra-ljevskeobitelji.Napoleonovaokupacijaje,1808.godine,ukinulasvebenediktinskesamostanena

područjuvećukinuteDubrovačkeRepublike.Takojeugašenovjerskoikulturnosredi-šteotokaMljeta.Inesamonjega.Sredinom19.stoljećausamostanu jebilasmještenaAustrijskašumskauprava,a

bivšaJugoslavijasamostanjepretvorilauhotelskoprihvatilište.Uneposrednojblizinibenediktinskogsamostana,samostotinjakmetaradalje,sredi-

nomprošlogastoljećausvojeodmorišteuseliojeJosipBrozTito.Nijesedugozadržao.PreseliojenaBrijune,namaliotokVangu,ipočeo„stražariti“

namjestuodakleseočekivaonapadklasnogneprijatelja.Takosetadamisliloigovorilo.Nakonsvihnedaćakojesusnašleovajbiserprirodneljepote,došlojeivrijemeresta-

uracije.Dubrovačkabiskupija,kaovlasnikotočića,utravnju2002.godineutemeljilajeZakladuSveteMarije-zakladukojapredanoradiiuspješnorestaurirastoljećasvačijeisvakakvevladavine.NaputupremaotokuMljetusvakakotrebazastatiujednomsrednjovjekovnomgradi-

ćuiupoznatinjegoveznamenitosti.UMalomiVelikomStonumogusevidjetinajdužegradskeutvrdeizidineiobićinaj-

starijaeuropskasolana.Unekolikokultnihrestoranadočekatćevasizvrsnamediteran-skakuhinjaisortnapelješkavina.Nažalost,malojeposjetiteljanastonskimutvrdamaigradskimzidinama.Onjimase

malopriča,zanjihjedvadasečuje.Aposlijeonihkineskih,najdužesugradskezidinenacijelomsvijetu.Nemanionih

kojisuspremnipomoćiusezoniberbenajkvalitetnijemorskesoli -solikakve,opet,nemanigdje.ZanimljivojeslušatikakojetobilouređenoudobaDubrovačkeRepublike.Kakose

ugospodarskomsmislumalaRepublikanatjecalasKinom,zemljomkojajeiutodobaimalamilijardustanovnika.Nasreću,ukultnimstonskimrestoranimanemamjesta.Zastaosampredmaloston-

skomvilomirestoranomKORUNA.Navratimarestorana,ubijelojodjećiod„glavedopete“,zatekaosamstarogdobrog

prijatelja,ponositogHercegovcaiplemenitogagosparadubrovačkog.SusreosamgospodinaSvetuPejića,vlasnikavileirestoranaKoruna.Sreosamislušaopričugospodaradrevnihstonskihsolanaivelikogmeštradelicija

kojesu,kaonatraci,stizalenanašstol.Kozjipelješkisirumaslinovuulju,kamenice, juhaod jastoga,plemenitariba inaj-

plemenitiji račići;slijedvina istonskihslasticapredstavljajunesvakidašnji -kraljevskigastronomskiugođaj.JedanidrugirestoranvileKorunaestetskisuuređeninarazinipeteilisvihugostitelj-

skihzvjezdica.AkovasputnaneseiliseodlučitepoćiputStona,zastanitepredVilomKoruna,smje-

stiteseurestoranzakojineznatejelimuzejumjetninailiprostorgdjećetebitiposlu-ženi.


Uzšapatmorauživatćeteudelicijamakakvesesamoovdjemogunaćiikušati.Tiho,ljubaznoinenametljivoosobljeosvojitćevaspriprvomsusretu.Desetljećakažu

-Tko jednom dođe, on ne ide dalje!

Stonska solanaPovijesnidokumentigovoredajeStonskasolananajstarijauEuropi,anekipovjesni-

čarihoćerećidajeijednaodnajstarijihnasvijetu.UgospodarskomživotuStonasolanajeimalaizuzetnoznačenje.Osobitoodvreme-

nakadajeDubrovačkaRepublika,kupnjom,podsvojuovlastiupravustavilapoluotokPelješac.Odtada,aosobitoodpočetka14.stoljeća,svejebiloreguliranozakonskimpropi-

sima.VladaRepublikeodređivalajevrijemepočetkarada,vrijemeberbesoli,vrijemeuskladištenjainačinprodaje.Uvrijemeberbesolisvakajeobitelj,ovisnoobrojusvojihčlanovaizapregekojuje

imala,moraladoćiisudjelovatiuradnimakcijama.Rad jebiourednoplaćan.NepoštivanjeodlukeVladebilo je teškosankcionirano.

Stonskasolanadonosilajevelikeprihode.Svjesnavrijednostiovogrudnika„zlata“,DubrovačkaRepublikaangažiralajenajbolje

svjetskestručnjakeidosavršenstvadovelanačinproizvodnje,ubiranjaičuvanjasoli.Svebazenesolanestavilajepodzaštitusvetihosoba.TakojedanbazennosiimeSv.Vlaha,drugiSv.Ante,trećiSv.franje,četvrtiSv.Petra,

petiSv.Pavla i takodosamogakraja.Slušamkakomi to, između jednoga idrugogjela,slakoćomiizvanrednimpoznavanjem,profesorskirazlažemojdomaćingospodinSvetoPejić.

Stonske zidineUspostavomvlastinapoluotokuPelješcuDubrovačkaRepublikapristupilajegradnji

zaštitnihkulaizidina.ŽeljelajezaštititigradićStoninjegove„zlatne“solane.Izvornadužinazidina(zamislite!)iznosi7.000metara.Nekesustradaleutrivelikazemljotresa,takodasuidanastezidineočuvaneudužini

odoko5kilometara.Usvakomeslučaju,onisujedinstvenaturističkaatrakcija.Onisu,nakononihpozna-

tihkineskih,najdužegradskezidinenasvijetu.VrijedizastatiuStonu,posjetitisolane,obićizidineipredahnutiuprelijepomambi-

jentuvileirestorana Koruna.IjošktomeuživatiupričamaSvetePejića,plemenitogagosparadubrovačkog.


Na slavu majke Božje

Čekaj me i ja ću sigurno doći,samo me čekaj dugo,

čekaj me i kada žute kiše,noći ispune tugom,

Čekaj me i kada vrućine zapekui kada mećava briše,

čekaj i kada druge nitko,ne bude čekao više..

KonstantinSimonov(1915.-1979.god.)

Davne1715.godine60.000turskihpješakaikonjanikaopkolilojedrevnigradSinjuna-mjeridagapripojeOtomanskomCarstvuitakoizbijunadomakobalaJadranskogmora.Interes jebiovelik,pripremeozbiljne,aneprijateljskamobilizacijapotpuna.Prilike

subile teške ipogibeljne.Nadrugojstranibilo je teknekolikostotinasinjskihbrani-telja, isto takoodlučnih ratnika.Početkommjesecakolovozavojskesuseutaborile.Nazapovijed-kopljasuseukrstilailjutibojjepočeo.PovijestpričadajezavrijemepetnaestodnevnihborbiCetinskakrajinaplivalaukrvi.Svesuprilikeupućivalenaslom,porazipadSinja.UočiblagdanaVelikeGospehrabribraniteljiteškosuporaziliturskeosvajačeitako

spasili svoj grad i svoj kraj. Junačka pobjedaSinjana snažno je odjeknula na svimstranamakršćanskeEurope.LegendakažedasebezzaštiteMajkeBožjenijemoglaostvarititakoveličanstvenapobjedanadvišestrukobrojnijomiopremljenijomvojnomarmadom.ArmadomodkojejestrahovaocarskiBeč,Pešta,Rim,Vatikanipredkojomjedrhtala

cijelaEuropa.Pougledunadrugaeuropskaviteškanatjecanja,uslavuvelikepobjedeiuznakzahval-

nostiMajciBožjoj,uSinjujeprije286godinaustanovljenoviteško-konjičkonatjecanje.Jahačnakonju,upunomtrku,trimetradugačkimkopljem,morapogoditialkuobje-

šenunakonopuprekotrkališta.Pogoditiujedan,udvaili„usridu“nijeistastvar.Alkarskomponosunemožebitivećegajadaodpromašaja.Kadasegađaipogodi„u

ništa“.Nijetolakanijednostavnaviteškadisciplina.Pravilanatjecanjapreciznasu,stro-gaipravična.Zatojepobjednik-slavodobitnikuvijekbioherojSinjaiCetinskekrajine.Desetcitisućaposjetiteljauživajuumimohoduharambaša,alkarskihmomaka,štito-

noša,barjaktara,svečanoodjevenihalkaraiukrašenihrasnihkonja.

Proslave Velike GospeBlagdanVelikeGospeslaviseusvimvećimpaimanjimmjestima.Velikeproslave,

tradicionalnoistoljećima,održavajuseuŠirokomBrijegu,Posušju,Međugorju,čaplji-ni,Ljubuškom,Orašju,BanjojLuciidrugdje.Svatkoslavinasvojnačin.Aliimaproslavakojesupomnogočemuneobične.


Velika Gospa u Boki kotorskojUpodnožjubrdaSv.Ilije,tamogdjeserazdvajajuKotorskiiRisanskizaljev,putnika

namjernika dočekat će grad Perast. Pronađeni ostatci neolitske kulture i arheološkinalazigovoreda je tonajstarije ljudskostaništenaobalamaBokokotorskogzaljeva.Profinjenarazinaurbanogskladacrkava icrkvica,kapelica ipalača,sudnica ivatro-gasnicaidrugihjavnihiprivatnihobjekataidanassvjedočiogospodarskojipolitičkojmoćigrada.Slavni pomorac, pedagog i pisacMarkoMartinović (Perast, 1663. - Perast 1716.)

u svome rodnomgraduutemeljio je, zamislite,prvuPomorskuškolunaeuropskomkontinentu.VještineiznanjapomorskogživotauPerastuizučavalisuruskiiengleski,njemačkii

francuskiučenici.Bilojetopravoeuropskopomorskoučilište.Legendakažedasudvabratapomorca,dvaMartešića,odkojihjejedanbioteško

bolestan,nahridiispredgradaPerasta,našlislikuMajkeBožje.Slikusuponijeliugradinakon toga-umirućičovjek jeozdravio.Uznakzahvalnosti,bokokotorskipomorcipočelisu,22.srpnja1452.godine,prije560godina,kamenpokamen,nasipatimoreokohridi.Upornimnasipanjemkrozdvastoljećastvorenjeumjetniotokpovršine3030metara.

Kronikebilježedaje,uutrobubudućegotoka,potopljenočetiristotinestarihkamenjemnatovarenihbrodica.Otokjenastaookogologagrebena,okohridi,ilikakosegovorilooko škrpjela,nakomeje,tijekom15.stoljeća,izgrađenacrkvaposvećenaUznesenjuBlaženeDjeviceMarije.Takojeinastaloovovremenoikonačnoime-otokGospeodŠkrpjela,aliijedinstvenaproslavablagdanaVelikeGospe.Premadrevnomobičaju,bokokotorskipomorciipučanisvakegodinenadan22.srp-

njaaliinablagdanVelikeGospe,svečanoodjeveniinaukrašenimplovilima,sudjelujuumimohoduokootoka.Svatkoodnjihbacitćepokojikameniotplovitiuuvjerenjudajenatajnačindoprinioučvršćenjuotoka.GraditeljskikompleksGospeodŠkrpjelasastojiseodnekolikocjelina.Naplatouotoka,ispodvisokihborova,nalaziseispomeniksuvremenomhrvatskom

pjesniku i putopiscufraniAlfireviću (Zadar,1903. –Zagreb, 1956.).Umjetno stvorenotokjedinstvenajeturističkaatrakcijaucijelommediteranskombazenu.CrkvaGospeodŠkrpjelaukrašenajesa68djelabaroknogvelemajstoraTripeKoko-

ljaili,kakoseunekimdokumentimabilježi-TripunaKokoljića(Boka,1661.-Korčula,1713.).Ukrašenajeis2200srebrenihzavjetnihpločica.Pločicakojimasumajke,sestreidje-

vojkezahvaljivaleGospištosuse,sdalekihmora,sretnovratilinjihovipomorci.Njihovisinovi,braćaimuževi.Naglavnojšetnici,ispredGradskogamuzeja,svakogaturistaihodočasnikaponosno

pozdravljajupoprsjaslavnihPerašćana-MarkaMartinovića,pomorcaipisca,velikogumjetnikaTripeKokoljaiznamenitogsvećenika,doktorateologijei filozofije-AndrijeZmajevića(Perast,1640.-Perast,1694.).KaožupnikcrkveSv.Jurja,crkvepodignutenaprirodnomotočićuispredgrada,An-

drijaZmajevićspominjeseikaomecenaumjetnikaTripeKokoljazasvevrijemedokjeukrašavaozidoveistropovecrkveGospeodŠkrpjela.Govoritiozvjezdanimvremeni-magradaPerastanijemogućebezspomenanaovevelikeisilnozaslužneljude.


DokobilaziteznamenitostiotokaGospeodŠkrpjelaidokvamžupnikobjašnjavasto-tinepojedinosti,ionćeujednomčasuzastatiiupozoritinaneštoštojenajznačajnijeinajvrjednije.Upozoritćevasdasenalazitepredjedinstvenimumjetničkimdjelom-predgoblenomJacinteKunićiupitati-počemubiontrebaobitimanjevrijedanodportretaMoneLise,ponosapariškogmuzejaLouvrea.Jacinta,pobožnabokeljskadjevojka,molilaje,vezlaičekalapovrataksvogamor-

nara.Ugoblenjeutkalazlatneisrebrneniti.Utkalajeivlasisvojekose.Pažljivproma-tračnagoblenumorauočitirazličiteboje.Bojekojesuvjernosvjedočileopatnjamaistarenjudjevojkekojačeka.Povijestbilježidajeovoumjetničkodjelodovršeno1828.godine.Jacinta je25godinavezla,starjela,sijedila ioslijepila.Umrla je inijedočekalapo-

vrataksvogakapetana.Upravostoga ipričekojaćeuslijediti, započetakovepričeodabraosamstihoveKonstantinaSimonovaizpjesme„čekajme“.

Zaljev svetih osobaUtjednublagdanaVelikeGospeuBokokotorskomzaljevuobičajjeprisjetitisesvetih

osoba.Znamenitog ispovjednika sv. Leopolda Mandića (Herceg Novi, 1886. – Padova,

1942.),blaženei„zazidane“djeviceOzaneKotorske(Relezi,1493.-Kotor,1565.),teblaženogGracijaodKotora(Mulo,1438.-Venecija,1508.).Osebujanživotovihosobazoveknjigudebelihkorica.ZovemoćnoperonašegapiscaDraganaMarijanovića.Iutakvuknjiguteškobibiloutkatiispovjednepreporukesv.Leopolda,zazidanego-

dineihrabrostblaženeOzane.KadajeturskiadmiraligusarHajrudinsa70galijai30.000vojnikadošaopredgrad-

skezidineKotora,povijestpišekakojeblaženaOzanastajalapredbraniteljima,prednjimamolilaiuzvikivala:-UzpomoćBožju,mićemopobijediti!Takoje,tijekompetogadanakrvavihborbi,HajrudinporaženiprotjeranizBokokotor-

skogzaljeva.Zasvavremena.Italija,francuska,ŠpanjolskaicijelakatoličkaEuropaslavilisuhrabrostoveneobične

žene.Povijestpišedajenadansmrtinjenotijelonošenoposvimglavnimkotorskimulicama.NjenživotinjenasvetostdanasseposebnoslaveukotorskojcrkviSv.Marije.Onajebilaiinspiracijadvojiciznamenitihkipara.TakojeAntunAugustinčić(Klanjec,

1900.-Zagreb,1979.)napraviosarkofagukojisupreneseninjenizemniostaci,aVaskoLipovac(Kotor,1931.-Split,2006.)vratanacrkviSv.Marije.Vratakoja,udvadesetakpolja,simbolizirajuživotblaženeOzane.Životodnjenog

rođenja do zaređenja, od smrti svedoposvećenja.OdnosblaženogGracija premaprirodi,siromasimaiprosjacimazavrjeđujeozbiljnufilmskuekranizaciju.Povijestpišedajetobio„preslik“životasv.AntePadovanskog.

Tre soreleNedaleko od Perasta i otokaGospe odŠkrpjela putnika i namjernika dočekat će

zavičajslavnihpomoraca izPrčnja.Onisuu17.stoljećuodržavalipoštanskiprometizmeđuVenecije iCarigrada,anjihovsumještaninkapetan Ivo Vizin,na jedrenjaku„Splendido“je1852.godineprvioploviosvijet.


Uzveličanstvenepalače,unajstarijespomenikeovogaprelijepogmjestaubrajajusecrkvaSv.Tome,crkvaSv.IvanaižupnacrkvakojajeposvećenarođenjuMajkeBožje.Trivelikasakralnaobjektasvjedočeogospodarskojmoćiovogamalogmjesta.KućakapetanaIvanaVizinaodolijevazubuvremenaizanjusevežurazličitepriče.Ipak,najpoznatijakućazakojusevežunevjerojatnelegendejekućatre sorele.Legendapričadasutrisestrebilezaljubljeneuistogačovjeka.Uistogakapetana.Svakoga jutra,svakanasvojnačin,sestrebi,narazličitimkatovimakuće,otvarale

prozoreigledale-hoćelisespučinepojavitijedrenjaknjihovamornara.Jedrenjacisuuplovljavaliiisplovljavali,alikapetanakojegasečekalo-nijebilo.Jednogajutra,nakondugihgodinačekanja,prozornajstarijesestrenijeseotvorio.

Umrlajeinijedočekaladajedrenjaknjenogmornarauploviumirnulukubokeljsku.Dvijemlađesestrezazidalesuprozor,aone,ponovnonaistinačin,svakanasvome

katu,nastavileotvaratiprozoreigledati-hoćelikonačnouplovitijedrenjaknjihovamor-nara.Nekolikogodinakasnijeumrlajedrugasestra.Nionanijedočekalaonočemusegodinamaidesetljećimanadala.Najmlađasestrazazidalajenjenprozor.Ostalajesamainiodkoganijetrebalakriti

svojeosjećaje.Cijeledanegledalajeinadalase.Jedrenjaknijedoplovio,kapetansenijejavioitrećasestraotišlajeuvječnost.Prozor

nanjenomkatunijeimaotkozazidati.Ostalajevelikakućastrikataijednimotvorenimprozorom.Legendakažedajeova

pričastarapetstotinagodina.Ona jesnažna iemotivnakoliko i legendaveronskogbalkonaRomeaiJulije.

Tre soreleotišlesuuvječnost,anjihovakućaurukeovovremenih„graditelja“.Uvremenuukojemusesvemožekupitizarubljeieure,takosemoglakupitiiova

pričailegendakojase,skoljenanakoljeno,prepričavanekolikostoljeća.Novivlasnikzazidaojetrećiprozorinanjegovomjestostavionovi,veći,punoveći.Ovojeitakovrijemeeloksiranebravarije.JelilegendaoTre soreleupodlozipjesmespočetkaovekolumne,nemožemozna-

ti.Ipjesnikjeuvječnostotišao.Njegovisuvremenicikažudajetobaštako.

Bijele berbeNekolikostoljećaprijesinjskogabojaTurcisuprodrliudolinuNeretveiovladalidije-

lomHumskezemlje.StanovništvosenašloupaniciizbijegupremaprostorimamoćneDubrovačkeRepublike.Bilojetovrijememasovnogegzodusa,velikogprihvataibrat-skogaprijateljstva.Zato je izanimljivoprisjetitise1333.godine iPoveljebosanskogbanaStjepanaKotromanića,ukojojkaže:-Uimesvetogai jedinogatrojstva.Amen.GodištaGospodinovatisućutristotine i

tridesettreće.PoBožjojmilosti, jabanBosne,Soli iUsore, ivrhovnigospodarcijelezemljeHuma,svedosvršetkasvijeta,darujemzajedniciigrađanimaDubrovnika,našimljubljenimprijateljima,cijeliStonsPrevlakomisasvimštomupripada…Nekaspome-nutazajednicaistanovniciDubrovnika,kadabudumogli,StoniPrevlakuopašuzidomiutvrdeodmoradomora…KaopotvrduijasandokazistinedaosamovuPoveljuop-skrbitivjerodostojnošćusvogazlatnogvisećegpečata.


OvajdokumentsačuvanjeinalaziseuDubrovačkomarhivu.Ston injegovesolanedonosilesugolemeprihodeDubrovačkojRepublici. Ionse

moraoopasatizidinama,moraosezaštititiodosvajačasasvihstrana.Upravotu,nastonskombojištuuvrijemeDomovinskograta,životjeizgubiosinslav-

nogasplitskogtenoraRatimiraKiliškića.Ujednomprijateljskomrazgovorurečemi:-KadagodbudešputovaopremaDubrovniku,sdesnestranegraničnogprijelaza

vidjetćešjedankriž.Vidjetćešmjestogdjejeubijenmojživot.Zastani,svijećuupali.Bitćutibeskrajnozahvalan…Dokjeizgovaraooveriječi,umjestobožanskogglasa,nizlicesuzemupotekoše.IpočetakbijelihberbipodređenjeblagdanuVelikeGospe.Nakonjutarnjesmotre,

uputaizahvaleMajciBožjojpočinjezgrtanje,pakiranjeiodlaganjebijelogazlata.Odnajstarijihvremena,patakoiudubrovačkomStatutuiz1272.godine,uređenjenačinzaprimanjaiizdavanjasoli.Ključeviodskladišta-solnikabilasunačuvanjukodopćin-skogkomornika.Svakiputkadabisesolizdavala,dvojicacarinikamoralisupoključevedoćizajedno.

Moralisubitiprisutnikodmjerenjai,nakonsvega,ključeve,opetzajedno,vratitiiodlo-žitiuškrinjicuopćinskogkomornika.Osobekojesuobavljaleposloveokozaprimanja,mjerenjaiizdavanjasolimoralesupoložitiisvečanuprisegu-kaoosobekojeobavljajunajčasnijeposlove. -PrisežemnasvetaBožjaEvanđeljadaćupošteno ičasnobitipredanposluoko

nabaveiprodajesolizakoristDubrovačkeRepublikeipredanoćuistraživatinijelitkoprekršioovuodredbuosoli,paakonađemnekogadajekrši,prijavitćugagospodinuknezuštoprijebudemmogao...Danasdužnostopćinskogkomornika,carinikai„knezasolana“obavljaSvetoPejić,

ponositiHercegovaciprapotomakbosanskogbanaStjepanaKotromanovića.Inakon-cuovepriče,moglibismoreći-„Svesevraća,sveseplaća“,bašonakokakopjevakonavoskadjevojkaTerezaKesovija.

radost pod zvijezdama

Suvišna riječ nikada ne bi trebala biti izgovorena, a kamoli napisana. Ništa tako ne

navodi na neprijateljstvo i grijeh kao jezik…

IvoAndrić,nobelovac

Vrijemejegodišnjihodmora,planiranihputovanjaisusreta.Koloneljudi,svatkosvo-jimputemiusvojevrijeme,makarnanekolikodana,poćićepremamoruijadranskojobali.PouvalamaiplažamarasutimodOpatijedoKotorapotražitćemir,trenutkeodmora

iopuštanja.Bašnaovimprostorimatradicijajenametnulanekolikokulturnihzbivanja.Opatijskifestival,ZadarskoiSplitskoljeto,Omiškifestivalklapa,Dubrovačkeljetneigre


iKotorart i ovegodineponudit ćenajbolje što seovakvimdruštvenimokolnostimamožeponuditi.Natragudugogodišnjekulturnesuradnje,naadresuMaticehrvatskedošlisupozivisasvihstrana.Sfestivalajadranskeobale,aliionihkojiseodržavajuukontinentalnomdijelu.članoviPredsjedništvaMaticehrvatskeučinilisuonoštojebilodogovorenoikorisno.

PjesniciMiroPetrovićiDraganMarijanovićposjetilisunašeprijateljenađakovačkimvezovima i koncertu Zagrebačke i Ljubljanske filharmonije, dr. SlavkoMusafestivalomiškihklapa,adr.Ljerkaidr.ZdenkoOstojić-Zadarskokulturnoljeto.Bilisutoprija-teljskiikorisniuzvratniposjetikojidajunaslutitiobrisedolazećegMostarskogproljeća2012.godine.Prijedesetakgodina legendarnikotorskisvećenik,pjesnik,glazbenik ieruditadon

BrankoSbuteganaMostarskoproljećedoveojeGradskuglazbuKotoriBokeljskumor-naricu.Biojetovelikidruštveniikulturniiskorak.Bilojetovrijemetvrdegranicenade-belom konavoskom briguijednakotvrdih„ležećihpolicajaca“namostarskomBulevaru.Naovimpočetcima izrastao jeSporazumo trajnojkulturnoj suradnji sKotorartom,

manifestacijomkojasesvakegodineodržavapodvisokimpokroviteljstvomUNESCO-a.Izraslo je i prijateljstvo s kolegomVladimiromBegovićem, bliskim srodnikomdon

Branka, inačekotorskimodvjetnikom,glazbenikom,dirigentom ivoditeljemGradskeglazbeVrijemejedonijeloidrugemogućnosti.LjuboBešlić,AndroVlahušićiMajaĆatović,kaogradonačelniciMostara,Dubrovnika

iKotora,krenulisuuvelikiprojekt-projektzajedničkeorganizacijeMediteranskihigara.SvakegodineGradskaglazbaKotorpriređujedvatradicionalnakoncerta.Pošaosam

nasrpanjski- ljetnikoncertnakomesusepredstavilimladiklarinetisti,međunjimaidvadarovitaBegovića.Nasredišnjemkotorskomtrgu,naprostoru ispredkatedraleSv.Tripuna,unekako

posebnomozračju,očekivaosepočetaknajavljenogkoncerta.Inače,boravaknaPjaci od Katedralekodsvakogposjetiteljamoraizazvatiosjećajepoštovanjaidivljenja.KatedralaSv.Tripunajednajeodnajstarijihkatoličkihcrkavauopćeisigurnonajsta-

rijakatedralanaBalkanskompoluotoku.OdusvijetupoznatepariškekatedraleNotreDammestarija je70godina,aodbazilikeSv.PetrauRimuskoropunihpetstoljeća(460godina).Upribližnodanašnjemizgledu izgrađena je1166.godinenatemeljima iostatcima

prethodnoghrama,sagrađenogu9.stoljeću.Naovevelikedatume,nalijevomide-snomzvoniku,ponosnopodsjećajubrojevi809.-2009.,abijelamramornaploča,obru-bljenapleterom,natisućituobljetnicukrunidbehrvatskogakraljaTomislava.TeškojeopisatiljepotugradaKotora.Svejednojenakojaćetevrataući.Najužnom,

sjevernom,istočnomilizapadnomulazudočekatćevaskamenezgradeitrgovi,do-čekatćevassvjedociburnepovijestikojaje,naneobičannačin,prigrlilakultureraznihnarodairazdobljaisveihzaključala usvojeutvrdeiogradilamonumentalnimzidinama.Zidinamakojese,posvojojdužini,približavajuonimnajpoznatijim-kineskim.AkovasovogailinekogdrugogljetaputpovedepremaprelijepomBokokotorskom

zaljevu,nemojtepropustitiprilikuiposjetitiovajdiorajanazemlji.Risan,Kotor,Perast,otokGospeodŠkrpjela i Tivat darovat će vamneobičanugođaj.Darovat će vam -odjednominajednomemjestu-svastoljećanašecivilizacije.


DoksuzvonaSv.Tripunadevetisatvreleljetnenoćidijelilanadvoje,usvečanojbijelojodori,uzburanpljesakpublike,nadirigentskipult izišao jemaestroVladimir.LaganimielegantnimpokretimalijevepadesnerukeučarobnisvijetnotapoveojeorkestarGradskeglazbe,skupinumladihklarinetista,ameđunjimaidvojicusvojihsinova-MilanaiDamjana.Promatraosamponosnogoca ipljeskaosushićenomgospođomLidijom,dušom

tercetaBegovića.TeškojeipomislitidabibezpotporeovegracioznekotorskedametrojicaBegovićamoglidosećiovevisineinagovijestitionoštoipovršnipromatračnemoženeuočiti.SvakisusretsčetverolistomobiteljiBegovićnosineštonovo,nosineštoposebnozanimljivo,lijepoidrago.Aliineštotužno.Nosisjećanjenapreranopreminulogkotorskogsvećenika,pjesnika,

glazbenika,poliglotaiteškoponovljivogerudita-donBrankaSbutegu.NekadonBrankopočivaumiruBožjem,uzagrljajusvojeBokekoju jebeskrajno

volio,amićemogasepobožnosjećati,slavitinjegovživotiprijateljstvokojenamjenesebičnodarivao.

Gradska glazba i Bokeljska mornaricaKada govorimo o kulturnoj povijesti Boke kotorske, nije moguće zaobići stoljeća

GradskeglazbeiBokeljskemornarice.Ovo jeprilikapodsjetitinašečitateljstvoda jeskupinauglednihgrađanaKotora,u

svibnjudavne1842.godine,predsjednikuMarkuPaskvalijupodnijelapisaniprijedlogzaosnivanjeGradskeglazbe.Premapovijesnimpodatcima,uvrijemesvogautemeljenjaorkestarjeimao24glaz-

benika,anjegovatemeljnazadaćabilaješkolovanjemladihglazbenikaisudjelovanjeusvimvažnijimdruštvenimdogađajima.Malojeglazbenihdruštavakojasemogupodičititradicijomstarom170godina.Sto-

gajeteškoižalosnoslušatikakosedanašnjevrijemeodnosipremadruštvukojeputujeprematrećemstoljećusvogapostojanja.Kakoseodnosipremasvomeponosu.Premaonomekojimuslužiikojigaslaviskoropunadvastoljeća.Otempora,omores!Sredinom15.stoljećapomorci,brodovlasniciizapovjednicibrodova,zajednosostalim

privrednimstaležima,utemeljilisuslavnuBokeljskumornaricu.NjenpisaniStatut(zami-slite!)-pisanjedavne1463.godine.ZavrijememiramornaricajeradilanaekonomskompromicanjuBoke,auvrijeme rata -žestokobranilasvojzaljev.UBokeljskommuzejumogusenaćisvjedočanstvaoratnimpothvatimauborbamaprotivTuraka,Mlečana,fra-naka,UgaraidrugihkojimajeuosvajačkimpohodimazaokozapelalijepaBoka.PunihpetstoljećaBokeljskamornaricaslaviblagdanSv.Tripuna.Slaviblagdansvog

zaštitnikaizaštitnikagradaKotora.Poprastaromobičajunadan13.siječnja,podpred-sjedanjemgradskognačelnika,biraseglavničasnik,bojnik,pobočnik,dvasatnikaiča-snikzasvakookolnoselo.Birasetijelokojećerukovoditiblagdanskimsvečanostima,kojesvakegodinepočinju27.siječnja.Točnoupodnemaliadmiralnavješćujesterasecrkvepočetaksvečanosti.Kadaon

mučenikuSv.Tripunutriputaklikne:-Slavati,slavati,slaviti!…,tadacrkvenazvonazazvone,razvijesebarjakizapleše

poznatokoloBokeljskemornarice.Utomčasupredcrkvom,unajsvečanijempostroju,stojebiskupiisvećenici,načelniciinarednici,admiraliigenerali.


Mostarskaiširakulturnajavnostudvanavrata,naMostarskomproljeću,imalajepri-likuvidjetisvečanipostrojBokeljskemornarice,svečaneodoreirijetkooružje,starogaimladogadmirala,mimohodulicamagrada,plesipjesmeBokekotorske.Imala je priliku vidjeti svečanost u kojoj jemladi admiral, predHrvatskimdomom

hercegaStjepanaKosače,predaoraportdoživotnomadmiralu,svomedjedudr.MilošuMiloševiću, kotorskomodvjetniku, koji hrabroplovi svojimdevedesetimgodinama. IkojisenerastajeodBokeljskemornarice-odsvojedoživotneljubavi,njenihputovanjainjenihsvečanosti.NakonkoncertaGradskeglazbeinakonštosuzvonaskatedraleSv.Tripunanagovi-

jestilaponoćipočetaknovogadana,pošaosamputDubrovnikaitamošnjesvečanostiotvorenja62.Dubrovačkihljetnihigara.RadovaosamsesusretusMiljenkomPuljićemiDamjanomDamjanovićem,ravnateljimaZagrebačkeiLjubljanskefilharmonije.Želiosamčutidojmoveoveličanstvenimkoncertimaukojimajesudjelovalo1200glaz-

benikaiumjetnika.Ujutroranonaterasihotela„Argentina“pričalisumiosvemuštosuprošliodvremenaidejemaestraVjekoslavaŠutejadorealizacijetogjedinstvenogkon-certa.Srazlogombilisuponosninasvojvelikiuspjeh.Aliinasponzorakojiimje,uznakzahvalnosti,daonaupotrebudvanovamodelaluksuznihvozila„Jaguar“.Nekolikotre-nutakakasnijenašemstolupridružioseiveleposlanikRepublikePoljskegospodinTarka.Točnouovovrijemeprošlegodine,pripovratkuspjesničkihsusretauSelcimana

otokuBraču,veleposlanikaTarkuinjegovuobiteljdočekaosamuMeđugorjuipomo-gaoimdaodunaBrdoukazanja,dasetamopomoleizadovoljesvojedubokereligi-oznepotrebe.Našponovnisusretbiojesrdačan.KakonjegovadomovinapredsjedavaEuropskom

Unijom i kako je onapokrovitelj koncerta Zagrebačke filharmonije, dogovorili smo iidućidanprovestiugradupodnoSrđa.Bilo jeugodnopromatrati kakoovajpoljskidiplomatipjesnikponosnoidecentnopredstavljasvojuzemlju.Stara,dobraiuljuđenaškolaprosvijećenepoljskekulture,kakojeovremenusvogastudijauKrakowupisaoinašnobelovacIvoAndrić.Poslijepopločanogtrgakotorskekatedrale,srpanjskesvečanostipreselilesusena

dubrovačkiStradun,predbaroknucrkvicuSv.Vlaha,predKneževdvoridubrovačkukatedralu.DubrovačkiStradunsredišnja jegradskaulica i samaposebipredstavljaturističkuatrakciju.Zatosenasvakommjestumožečutiuzrečica-bitiuDubrovniku,anedoćinaStradun,značidauGradu-nijestenibili.Dokšetateovomkultnomgradskomulicom,valjasepodsjetitidajetonekadabio

morskirukavackojijerazdvajaodvanaselja-sagrađenanastijenama.Morskirukavacjedesetljećimanasipaninakonsvegapopločan.Prekonjegasvakegodineprođeiponekolikomilijunaturista.Njegovepločesuizlizaneiizbrušene,pasedoimajukaofolije,kaoplahtežućkasto-bijelesvile.BašnatojglavnojgradskojuliciinatrguizmeđucrkveSv.Vlaha,Kneževadvoraidubrovačkekatedrale,po62.putodigravajuseznameniteDubrovačkeljetneigre.Njihovravnatelj,anašdomaćindr.IvoPrlender,kaoiuvijekdosada,biojenarazini

svogapozivaizvanja,narazinistoljetnepovijestisvogagradaitradicijeoveprestižnekulturnemanifestacije. Iunatočbrojnimgostimaiobvezama,nijepropustiopitatištoćemosdolazećimMostarskimproljećem-XIV.danimaMaticehrvatske.Bilojejasnodasunaovomsajmu umjetnostimnoge,akoinesvestvari,unačelu,idogovorene.


Navečerkasno,narecepcijihotela,zatekaosamdraguporuku.-PretpostavljamdastedošlinaDubrovačkeljetneigre.VratiosamseizRimaivolio

bihdaseujutronađemonakaviciirazgovoru…BilajetoporukaakademikaStjepanaKrasića,dvostrukogdoktoraznanostiiprofeso-

ranaPapinskomsveučilištuuRimu.Doksmo,kaopraviHercegovci,sprvimzrakamasuncazasjeliuGradskojkavani,

razgovorjekrenuosvojimtijekom.PričaojeakademikKrasićovelikanimakojejetajčudesnigradiznjedrio.PričaojeoRuđeruBoškoviću,StjepanuGradiću,IvanuGundu-liću,MarinuDržiću,LukiPaljetku.MalozatimprijeđenaZadarskoveleučilišteijednogneobičnogZadranina.Utomčasuumojimrukamanađeseknjiga-knjigaod525stranicakojajeposvećena

biskupuIvanuDominikuStratiku.UpredgovorusvojeknjigeakademikKrasićpiše:-IvanDominikStratiko(1732.-1779.)usvojevrijemesmatranječudomoddjeteta.

Dosvojedevetegodinenaučiojesveštoseuškolamamoglonaučiti.Snenavršenih12godinapisaojefilozofskadjelaipredavaokaoprofesorfilozofijeuprosvijećenojItaliji.KadasagledateknjigeoStjepanuGradiću,IvanuDominikuStratiku,Zadarskomvele-

učilištu,Sve je počelo u Rimu,…,izaakademikaKrasića,spravomipokrićem,možemorećidaječudokojejerođenonaovimnašimhercegovačkimprostorima.Zatosamprijenekolikotjedana,pišućuoovomvelikomznanstveniku,svećeniku ipiscu,kolumnuinaslovioriječima:“Uzdravljuživjeli,gospodineprofesore“.SamoBogznadečimebinas,udobromzdravljuidugomživotu,mogaoobradovati

ovajerudita,plodnipisaciistraživač.NašejutarnjedruženjeoplemeniojekolegaŽeljkoSoldo,nekadastudentsvojege-

neracijenaPravnomfakultetuuMostaru.Jednovrijemebiojevježbenikumomuredu,jednovrijemebiojeodvjetniki,konačno,evoganapravommjestu.Namjestudjeliteljapravde.Nisamsigurandaudubrovačkupalačupravdeulazi stručniji, obrazovaniji ičestitijisudac.Njimanakorist,anamanačast.Nedugozatim,našemstoluneprimjetnoprišaoje

sredovječničovjek.Bijelaodora,šešir,naočaleiosmijehodavalesupravogdubrovačkoggospara.Bioje

tolegendarnifranjo-BracoMarjanović.Davnojeotišaoiizvrsnosepozicioniraougra-duispodSrđa.Intelektualna,ljudskaiposlovnakarijeradostojnasvakogpoštovanja.ItakočetvoricaHercegovaca,zajednimdubrovačkimstolom,zapravodadošepje-

snikukojiosvojojHercegovinizapisalegendarnestihove:„Cijelisvijetnaseli,sebeneraseli“.PopovratkuuMostar,zavrijemekratkogabunskogpredaha,sretohStanislavaPulji-

ća,planetarno popularnogdr. Brzog.Odove„bešumneletjelice“začassaznadohštosedogađaugraduiregiji.OdMostaradoSplita,odSarajevadoZagreba…Dnevniknijetrebalonigledati.Dr. Brziznasve!


Josip Jole Musa

Politika vam je kao vatra: ne valja sepreviše udaljiti od nje, a nije dobro ni

prići joj sasvim blizu…


Prikrajuosmogadesetljećaprošlogstoljećanadruštvenojscenibivšedržavedo-gađale su se zanimljive stvari.Masovna okupljanja i prosvjedi, neredi na sportskimterenimairazoružavanjeTeritorijalneobranedalisunaslutitidaizasvegastojeredateljiopasnihnamjera. I nizomzapočetih sudskihprocesasvese željelo izbaciti iz svojihležištaiuporišta.TuzlajepodrhtavalapredprocesomznamenitombankaruPeriVasilju,anadrugom

krajuzemlje,ubihaćkojregiji,svesuurušavalouobračunusjošvećimgospodarstve-nikomfikretomAbdićem.Nekakouistovrijemevjetrovidruštvenihobračunazapuhalisepremaslijevurijeke

Neretve,premapolitičkom,gospodarskom,duhovnomikulturnomsredištuHercegovi-ne.Sdrugogakrajazemljeodzvanjalesuporukedaseprednamanalazevelikebitke,daonenisuoružane,alidaitakvenisuisključene.Skupljalisusetamnioblaci,sveseuskovitlalo,anitkonijebioposvesiguranštodonosedolazećegodine.SerijomzapočetihsudskihprocesaiMostarjepočeopodrhtavati.Upritvoruse,uistovrijeme,nalazilonekolikouglednihgospodarstvenikaisveučiliš-

nihprofesora.Uzsvakiodtihslučajevavezivalesusepikantnepojedinosti,svatkojeimaoponekudodatnuosobnuoptužbu.Istinitosttakvihinformacijanitkonijeprovjera-vao.Bilojevažnostvoritiozračjestraha,progonaineizvjesnosti.Društvenakrizabilajenavrhuncusvogazapleta.NadMostaromicijelomregijomnad-

vilasespecifičnaformaantibirokratskerevolucije.Dokseočekivaoraspletzapočetihafe-ra,svremenanavrijemenajavljivaloseneštouštojebiloteškopovjerovati.Govorkaloseiprovjeravalo.Nitkonijebiosiguranštodonosinovsat,novidanisvetamnijenoći.OdosobakojesusenalazileokoJosipaJoleMuseprocurilajevijestdajebiopozvan

narazgovoreuSarajevo.Pričalosedajebiokodsvemoćnogšefapolicije.Pričalosedajenjihovrastanakbiožestok,preoštaripolemičan.Zapravo,razgovaralosespozicijadruštvenogugledaiosobnemoći.KonačanrazlazdogodioseutrenutkukadajeMusačasnopostupioiodbiopotpisatiizjavukojajetrebalaosumnjičitinekeosobeusamomvrhurepubličkeisaveznevlasti.-Samoti,Jole,ovopotpišiisvejeuredu!Mogaobitidatiovajtrofejnipištolj!Jošjednomsvojenamjerepokušaojeostvaritilukaviisvemoćnišefpolicije.-Menipištoljnetreba.Ponesitosvomćaći!Gdjesimenenašaodatopotpišem,nisi

tipripameti-usvomstiluMusajejošponeštorekao,opsovao,zalupiovrataiizašao.Dok je silazioniz stepenicepolicijskog „bundestaga“,očevidcipričajuda je cijelomzgradom,kaoglazba,odjekivalasočnapsovka,mostarska.Nakonsarajevskog„izleta“bezvozačaipratnjeMusajesvakogdanaobilaziograd,

adanisamnijeznaozaštotoradi.


Uposlijepodnevnimsatima,naGradskomstadionu,natreninzimanogometaša„Ve-leža“,počelesuseokupljativećeskupineljudi.Znalisudatumoguprovjeritiglasinekojejekružileodustadousta.Njihovapažnjabilajeusmjerenanatohoćelisepojavitiipredsjednikkluba;nogometneakrobacijeSemiraTucebilesuudrugomplanu.

Viski „Josip Jole Musa“ Početkomveljače1987.godine,kaoponekojnarudžbiiscenariju,naJosipaMusu

sručilaselavinateškihoptužbi.Ugledninovinarbeogradske„Politike“učlanku-„AKO LAŽE KOZA, NE LAŽE fLA-

ŠA“, napisao jeda jeJosipMusa,kaopredsjednikNogometnogkluba„Velež“,kaopredsjednikZajedniceprvoligašaJugoslavijeikaopredsjednikAluminijskogkombina-tauMostaru,kodtvrtke„AleanderDunn“izEdinburgha,naručioproizvodnjuekskluziv-nogviskijasasvojimimenom.Ustvrdiojedasuzaproizvodnju,reklamuidistribucijuviskija„JosipJoleMusa“,potrošenagolemadruštvenasredstva.Istina,napisaojeitodamunijepoznatojelinauvezeniviskiplaćenacarinaikolike

sukoličineisporučenezamostarskehoteleirestorane.NekolikodananakontogasenzacionalnognapisaoglasioseiDragoMarić,ugledni

PolitikindopisnikizMostara.Učlanku-„IPAK BEZ VISKIJA“ - objasniojedajeJosipMusa,odsvojihprijatelja

ufrancuskojdobiosamosuvenirskufotomontažunaljepnicezaviskikoji,zapravo,nepostoji.Nitonijebilodovoljno.Naudarunovinara„Politike“našaoseinjenmostarskidopisnik.Učlanku„Daleko

odšale“,jošžešćenapadnutjeDragoMarić,aporukačlanka-„Dovoljno se upleo, pa neka i odgovara“,bilajejasnaopomenaonimakojibisutramoglistatiuobranuJosipaMuse.KaouvoduvelikedogađajelansiranajevijestdajeMusahelikopterompokušaopo-

bjećiuAustriju,dajeuhićen,adajegomiladolarapohranjenauslovenskimpolicijskimtrezorima.Serijaneistinabilajevještoplasirana.Teškojebilounjihposumnjati.Vjetroviprogonazapuhalisusvomsnagom.

Majmuni, gulanferi, zalizani foliranti Musase,ipak,počeobrinutiipitati:-KometosmetaKombinat,komesmetahercegovačkasirotinja?Pitaoseiotvorenoprijetioonimaskojimajesjediouvrhovimarepubličkeisavezne

vlasti.Usvomstiluponavljaoje,psovaoiprijetio:-Platit ćeonimeni. IMikulići, iUbiparipi, iUzelci, iStojanovići...Majmuni, firauni,

gulanferi,foleri…-ijošštoštaizgovaraobiMusaudahu,kaodajenatajnačintražiooduškarazočaranjuiogorčenju.Utjehutakvomstanjutražiojeupisanjudrugih,uglednihnovinara.-Bilomuje17godinakadajeprviputzaigraza„Rođene“.Itobaškontra„Ajduka“.

JošidanasseidištoBearinijedagol,svejebijaproša,falijaje…Loptajepogodilabranku.Sa18godinapostajedireturvelikogpoduzeća.Ijaduradnikaisvenasvommistu.

Eto, došan san prid Kombinat. Vidin isprid fakrike jedan veliki šareni fumar, a mi se vozimo kroz neke đardine. Okolo montažne barake ko gosposke vile. Čini mi se da san


u Švicarsku. Otišli smo na obid. Restoran na obali Neretve, lipši nego što su pariški na obalama Seine. Nad Mostarom se nadvila neka omorina. Lito je, a i neko čudno vrime-pisaoje,inaslućivao,MiljenkoSmoje,glasovitisplitskinovinar.Sprvimsumrakomljudisusevraćalikućama.Kaoponekojnepisanojzapovijedi.če-

kalisuvečernjidnevnikinovevijesti.Mostarjepostaosredištezbivanja,središteobra-čunasnajuglednijimgospodarstvenicima.Sljudimakojisunavješćivaliboljedane,dotadaumnogočemuzapostavljeneHercegovine.

Svejebilonapoduipodnogama.IvanMarić,Jovo-CojlaSemiziSadiĆemalović,direktorimoćnihiuspješnihpoduze-

ća,borilisusezasvojusloboduodizmišljenihimalicioznihoptužbi.BorilisuseizadruštveniigospodarskiiskorakHercegovine.Utakvomdruštvenomkošmaru,konač-no,priopćenajevijestdana.-RadniciCentraslužbesigurnosti večerassupritvorili Josipa-JoluMusu, rođenog

21.2.1931.godine,Hrvata,ocadvojepunoljetnedjece,generalnogdirektoraTvornicealuminija,nositeljabrojnihdruštvenihpriznanjaiodlikovanja.Nekolikomjesecikasnije,nakonštojepodignutaoptužnica,utelevizijskomprikazu,

ispredzgradeŽupanijskogsuda,oglasiosespecijalniizvjestitelj:-NaovavratasutraćepredlicepravdestupitiJosipJoleMusa,akternezapamćene

pljačke,pljačkekojapodrivavlastradničkeklaseitemeljenašegsamoupravnog,soci-jalističkogdruštva.JosipJoleMusanašaosenaudarukojijeteškoopisati.Nasvakommjestuiusvakoj

prilici.Nasuprotdomaćimoptužbama ineprilikama,saznavši zaonoštosedogodi-lo,jedanodnajuglednijihfrancuskihprivrednika,generalnidirektortvrtke„Peschine“,oglasiosepismom:

„ Dragi gospodine Musa,kao i mnogi drugi saznao sam što Vam se dogodilo. Ogorčen sam, i to je malo za ono

što osjećam. Nadam se da će razum jednog dana pobijediti. U mojim očima Vi ostajete kao čovjek čijim se prijateljstvom ponosim. Sa svojim suradnicima stvorili ste najbolju tvornicu na svijetu, na ponos Vašem gradu i Vašoj državi.. Kome to nije jasno…“

Ujutro, 6. travnja 1988. godine, ulicama koje su vodile prema zgradi Županijskogsuda,slijevalesusekoloneljudiivozila.Svatkoježeliovidjetipočetakdugonajavljiva-nogspektakla.Stepenište,hodniciisporedniprolaziSudabilisuispunjenirodbinom,prijateljimaiznatiželjnicima.Službaosiguranjadjelovalajebesprijekorno.PrilaziizsmjerakabinetapredsjednikaSudskogvijećaitužitelja,aosobitoonajkoji

jevodioizzatvoraikojimtrebaproćiJosipMusa,bilisuslobodniiposebnoosigurani.BranećiJosipaJoluMusu,borećisepravduinjegovuslobodu,upoznaosam,počeo

surađivatiiprijateljevatisaŽarkomBulićem,odvjetnikomizSarajeva.često,paidanas,sepitamhoćelidolazećavremenaiznjedrititakostručnoga,hrabrog,čestitogčovjekaibriljantnogbranitelja!?Nažalost,godinesupokazalesvojuneumitnost.Jedanodvjetničkiuredmogaobibiti

uskorobitizatvoren.Izdanaudan,svedokrajaglavnerasprave,Musaseodličnosnalazioidostojanstve-

nodržao.Povremenisusretisobitelji,prijateljima, radnicimaKombinata inogometa-


šima„Veleža“držalisugauuvjerenjudasuionishvatilikakojecijelapričaufunkcijinekakvihpolitičkihpotreba.Ipak,nijemogaoprikritisvojerazočaranjeu,dotada,velikogprijatelja,BrankaMiku-

lića,predsjednikaSaveznogizvršnogvijeća.-Nijemogaoprimitimojusestrunarazgovor.Nemavremena,satraseradeći,ado

jučerseredovitojavljao,telefonirao,raspitivaose,intervenirao…Zalizanifolirant-gala-miojeMusaineobazirućisegdjeseutomčasunalazi.Štosesuđenjevišeprimicalokraju,kroztadvateškatjedna,iskrilojenasvestrane.

Posljednjegdanavelikogsudskogprocesa,zavrijemedavanjazavršnihriječi,sudnicajebilaprepuna.Međupublikomnašlisusesudci,tužitelji,odvjetnici,svisuželjeličutištobiJolemogaoreći.Govorkalosedaćebaštadapovućiasoveizrukavairećištoznaopoznatimpolitičkimosobama.Njihovaočekivanjabilasuiznevjerena.Našaobra-naimalajedrugačiju,potpunodrugačiju,koncepciju.Prijenegoštosmopredložilidonošenjeoslobađajućepresude,uzavršnimriječima

tražilismoodgovornadvapitanja:-Štosetodogodilodasmo,uveomakratkomvremenu,prešliputodbezrezervne

podrškedobespoštedneosudeJosipaJoleMuse?-KakoćemoocijenitidopispredsjednikaOpćineMostarukomepiše,moliitraži:„Poštovani druže Musa,Imajući u vidu Vaše razumijevanje za potrebe grada, formirali smo posebnu Komisiju,

koja je sačinila popis prioriteta, pa Vas molimo da riješite stambeno pitanje: dvojice rad-nika MUP-a, jednog suca, jednog tužitelja, jednog pravobranitelja….“

..aprocesevodimozbogtogaštojeKombinatodobrionekolikokreditasvojimradni-cima,ilištojeizvršioopravkenjihovihkućaistanova,štojeJosipMusa,kaogeneralnidirektor,bezodlukeorganaupravljanja,usvomstanuugradionovukupaonicu?JosipJoleMusa,kaoneprikosnoveniautoritetkoji ježiviosasvimslojevimagrada

idruštva, izdržao jeudarenepredviđenih inepredvidljivihsila iponosnostao ispreddrakonskekaznezatvora-kazneodšestgodinaišestmjeseci.PravnabitkaprenesenajeiuspješnookončanaudvoranamaVrhovnogsudaBosne

iHercegovine.KaogromizvedranebauMostarujeodjeknulavijestdajeJosipMusapuštennaslobodu.NadMostaromseneuobičajenoranonadvilazima.Pookolnimbrdimabijeliosesni-

jeg,adolje,uokolici,led.Nakongodinu ipoldanasamovanja i tamnovanjaJosipMusanašaoseusvome

domu,okruženpažnjomobiteljiiprijatelja.OdlukomVrhovnogsudadirigiranakampa-njaseprimirila.Uslijedilesugodine„malesmrti“-godinemirovine,godineoružanihsukoba,godine

bolestiivrijemebeskrajnogmira.Živiojekaomisaonobićeistogaugradukojemujedaosvenebismiobitizaboravljen.


duvno moje, ne volim te više (1)

Liber populus est ist nullius alterius populipoestate est subiectus…

Slobodan je samo onajnarod koji nije podložan volji

nekog drugog naroda.

Latinskaposlovica

Godine,desetljećaivrijeme,inače,neumitnoprolaze.Sjećanjananekedogađajeinjihovoznačenjenemoguizblijedjeti.Ipak,svremenanavrijeme, treba ihobnoviti ičuvatiodzaborava.Uovojkolumni

želimseprisjetitijednogadogađajaijednogprocesakojijenameneostavionajdubljidojam.Prije25godinapredOkružnimsudomuMostaru,saskupinomkolegaodvjetnika,

boriosamsezaslobodučetvoricematuranata,tekstasalihduvanjskihmladića.Njihovatragedijapreraslajeukazališnudramukojajenekolikogodina,predprepunimdvora-nama,svjedočilaovremenukojejezavršilouropotarnicipovijesti.Nažalost,njeniprotagonisti,sjajniglumciHrvatskognarodnogkazališta-JozoLepe-

tić,ToniPehariDanaKurbalija,napustilisuovajsvijet,asnjimaimojadrama„Drugasavjest“-sišlajesdasakakoježivotznače.UosvitzorePavineukućaneprobudilajesnažnaškripapolicijskogvozila.-Pavo,Pavosine,ustani!Štosiuradio,tužnatisam,tkoćeovusramotupodnijeti,

štoćuakozaovosaznaVinko?-izbezumljenojenabrajalaizapomagalamajkaMara.-Ustani,tražitemilicija!-Ništanisamuradio…Smirise…Tkoznaštoonihoće?!SamoštosePavopojavionastepenicamaobiteljskekuće,vođapatrolevojničkiza-

povjedi:-Onćesadasnama;zasveinformacijeobratiteseuSUPiliOkružnizatvoruMo-

staru!Dokjepolicijskovozilozamicalo izmeđugusto izgrađenihkućauBrišniku,sasvih

stranamirnogaipitomogselazačuoseplačijauk.Dotrčalisususjediiunevjericipi-talištojesedogodilo.ZačassesaznalodasuPavo,Šimun,IvaniAndrijaodvedeniuzatvor.Mještanisuihpoznavalikaoodličneučenike,pristojnemladićeitalentezaslikarstvo,

poeziju,elektrotehniku.Nedoumicaiuvoduneštonepoznato.Tkoćeznatištodanašnjamladežradi…Uposljednjevrijemečestosuputovali.Go-

vorilidaidustudiratiidamorajupolagatinekakveprijemneispite.-TkoznaskimsusesastajaliuSplituiZagrebu!Moždaihjenetkoizavrbovao…Mladisuipametni,ponekadineobuzdaniusvojim


razmišljanjima-udahuizgovorisusjedMartin,dubokootpuhnuiodeudvorištesvojekuće.UpopodnevnimsatimaoglasilisuseRadioSarajevo,Split,Zagreb,Koeln.Udomaćimemisijamavijestiionimazaradnikenaprivremenomraduuinozemstvu,

informacijesusustizalejednadrugu:-VelikiuspjehradnikaCentraslužbesigurnostiuMostaru!Koordiniranomakcijoms

radnicimaSUP-aDuvno,uspjelisulišitislobodeipritvorititeroristeineprijateljenašegasamoupravnogsocijalističkogdruštva…Ranoujutro,sosvitomzore,dokseDuvnobudiloizkošmaraminulenoći,Stankoje

zatvorioprozornamalomineuglednomkiosku,sasvežnjemnovina,izišaonaulicuiprodornim,dubokimglasompočeoizvikivati:-Uhapšenidiverzanti!Tomislave,vratinamsevrati,čekajuteduvanjskiHrvati..Ulicasepretvorilaukazalište.LjudisuseokupljaliokoStankaitražilinovine.Netko

ježeliokupitijedne,netkodvoje,aponetkoicijelisvežanjnovina.Stankoseponosnošepurioipočeojošsnažnijeizvikivati:-Tomislave,vratinamsevrati….Nema,nemaviše.fotokopirajteičitajte…Porestoranimaikafićimanovinesu,uzduhoviteduvanjskeopaske,išleodrukedo

ruke.-Naviklismominaovo.Uvijekjenetkouzatvoru.Samo,ovogaputanećetoićibaš

takolako.Znamjakakvisutomomci.Biosamimprofesorugimnaziji.Snjimasamsedružioirazgovarao-uprepunomkafićuobjašnjavaojejedansredovječničovjek.Težinavijestiikvalifikacija,ozbiljnostprotokolaismrknutolicetužiteljatjeralisuPavu

narazmišljanje:-Jesamliupravu?Jesamlisveispravnospoznao?Jelivrijemezaovakveraspra-

ve?ZaštosuBoginjipravdezavezaneoči?Zaštojetasujednoj,amačudrugojruci?Znamdajeovovrijemeiskušenjaipodnošenja,tunemadvojbe.Ali,opet,zaštoovako?Jesamlizaslužiolisičine,pritvorisobusamicu?Štoćebitismojimstudijem?Proćićevrijemeupisa…Razmišljaliitkootom?Moželiovadruštvenaomorinadonijetikišu,moželisenadduvanjskimpoljemuka-

zatisunceinjegoveprostoreočistitiodtalogainanosa?Trebamliobuzdatisvojumla-dost?Trebamlisestrpjetidozrelijihgodina?Nakontakvihrazmišljanja,izPaveje,kaomunja,sijevnulahrabra,mladalačkaodluka:-Nemoguprihvatitionoštosenasvakomkorakuzahtijeva.Slušajiodobravaj,ne

mislisvojomglavom,nepsuj,nepjevajštopjevatinetreba…Kolikogodmojamisaobilateška,mojapjesma„bogohulna“,kolikogodmojariječbilenepodnošljiva,nitkomenemoželišitislobodepromišljanja.NemoguodbacitiHegelainjegovumaksimu-“Umislimasamslobodanjerostajemsamsasobom“.Nemogumirnoćomubijatisvojuljubavisvojeideale.Moželimojariječpostatiovakavgrijeh?Moželimojedomoljubljepostatiputdodu-

žegapritvora,osuđujućepresude,asutra,možda,idozloglasnogzeničkogzatvora?Besananoć,pitanjedopitanja,anigdjepravogodgovora.Samoštojesvjetlostdana

obasjalagrad,dvorištemOkružnogzatvoraPavojepošaoistražnomsudcukazationoštojekaniorećiusvojojobrani.IstražnisudacnakorektanjenačinizdiktiraosveonoštojePavorekao.-Trebalineštododatnoobjasniti?-zapitasudacjošvišenamrgođenogtužitelja.


-Ima,ima…Nanekapitanjazahtijevatćuodređenijeipreciznijeodgovore-oglasisejavnitužitelj,apotomupita:-VisteseupravovratiliizJugoslavenskenarodnearmije,pakakosveovoobjašnja-

vate?-Tojeposebnapriča.Armijunisamosjećaokaosvojuvojsku…Izdržaosam.Jezik,

zapovijedanje,starješine,neravnopravnostnasvakomkoraku…Kometonije jasno ikomeovotrebaobjašnjavati?-Jestelipjevalinekenedopuštenepjesme?-ponovnozapitatužitelj.-Neznamštopodtimpodrazumijevate.Istinajedabiponekad,kadabismouučio-

niciostalisami,znalizapjevati:„Tomislave,vratinamsevrati,čekajuteduvanjskiHrva-ti...“JasamHrvat,nisamkomunist.JavjerujemuIsusaKrista.Pjevalismoonoštoseunašemkrajupjevanasvakommjestuiusvakojprigodi.Našepjesmenitkonijemogaočutiosimzidovaučionice,vjerujtemi.Paštodasuihčuli?Štotuimanedopušteno?Počemusutepjesmeneprijateljskaporuka?Zarnesmijemzapjevati:„JasamHrvat…Tomislave,vratinamsevrati…“?ŠtoVikažete,družetužitelju?-Pavosenačasohrabrio,počeoobjašnjavati ipitati

okosebe.Ipak,načasjezaboraviodajeuhićeniprivedendaodgovaranapitanjakojazanimajusudijavnogatužitelja.NadodatnapitanjajavnogtužiteljaPavojepribranoistaloženoodgovarao:-Crtaosamhrvatskuzastavuigrb.Tosupovijesnisimbolimoganaroda.Nisamu

učioniciniuškolipisaoparoleokojimaVigovorite.Eksplozivsamnabaviozagradnjupristupnogputadojednenašenekretnine.Takosamsedogovoriosocem.Moždaizaulovribe-ujednomtrenutkuPavosepočeozabavljatiišaliti.-OkakvomViterorizmugovorite?ŠtojeVama?Jasespremamučiti,studiratiigra-

diti,anerušiti.Upovratku,naputudosobesamice,PavojenastubištusreokoleguIvanakakou

pratnjidvojicemilicionaraideistražnomsudcunaprvoispitivanje.Napostavljenapita-njaiIvanjeodgovaraotečnoirazgovijetno:- Jednomprilikom, na ekskurziji poSloveniji, pjevali smohrvatsku himnu: “Lijepa

našadomovino,ojunačkazemljomila“…-Tkojecrtaogrbizastavubezsocijalističkihobilježja?Tkojenapisaopjesmu„Moj

narod“?TkojegovorioikomentiraoživotAlojzijaStepinca?OpišitesveštoVamjeotomepoznato!-spuštajućinaočalenastol,zapitatužitelj.-Andrija jepraviumjetnik.Kadasamvidiokako je touradionasvojimknjigama i

bilježnicama,zamoliosamgaimenitouradi.Pjesmu„Mojnarod“napisaojeŠimun.čitalismonjegovupoeziju,išlajeodrukedoruke,odklupedoklupe.Nisamkomenti-raoživotAlojzijaStepinca.Međutim,bezbrojputaslušaosamodstarijihiobrazovanijihljudidajetosvetčovjekidajebiožrtvamontiranogpolitičkogprocesa.NapovratkusekskurzijebilismouZagrebu,bilismouKatedraliinaStepinčevugrobu.Kakobimo-gaobitipokopanuKatedraliiuzglavnioltar,dajebioonoštoseuslužbenojjavnostigovori?Vidiosamdananjegovomgrobupiše:

„U ljubavi prema svome narodu nikome se ne dam natkriliti“. Nakontogasvejemenibilojasno,družetužitelju.Tojeto,nemamništadrugoiništa

višereći.Nakonkraćestankeistražnisudaczapovjedi:


-Ovestoliceporedajte,isključitetelefone,moramoraditiumiru…Sadaćemosaslu-šati„pjesnika“Šimuna.Vidjetćemoštonamonimareći.Nakonšto jesaslušaoupozorenja istražnogsucaiosnovesumnjekojistojeprotiv

njega,Šimunselaganopribrao.Oslonivširukenakoljena,osmotrivšitajnicuijavnogtužitelja,istražnomsudcuudahureče:- Iznijet ću svojuobranu i odgovarat ćuna svapitanja kojami budetepostavljali.

Potječemiz izrazitosiromašneobitelji.Vjerujemdaćemimajkaangažiratibranitelja,ajaVam,zapravo,inemamneštoposebnoreći.Vjerovaosamdaćeomojojpoeziji,paipjesmi„Mojnarod“,suditiknjiževnikritičari,anejavnitužitelji.SamoViraditesvojposao.Šimunćeidaljepisati.Tkoznaštovrijemenosi.Moždasejednevečerinađemoinapromocijimojepoezije.Dubokouvjerenusvojunevinost,pristupiistražnomsudcu,potpisazapisnikiponov-

no,upratnjidvojicečuvara,uputisepremazatvorskimprostorijama.Okočetvoricetekpunoljetnihmladićastvorilasevelikaafera.Optužnicajepodignuta.

Teroristiineprijateljiizloženisusvakodnevnojbaražnojpaljbimedija.Pripremajućisezaglavnuraspravu,bezposebnoguvodaispunoogorčenja,Pavomireče:-Ponikaosamukrajugdjesuponosidostojanstvojedinobogatstvo.Štosamura-

dio?Moželisudbitibližidržavinegoslobodičovjeka,poretkunegopravdiipravično-sti?Zaštookomenemašuplaštemteškerobije?Prigovornaoptužnicunemojteulagati.Ovdjeuzatvorugovoredaodtoganemaništa.Nazovitemojekućiikažiteimdasamdobro.RazgovarajtesbabomJelom.Plašimsedaonaovonećeizdržati,zamenejenekakoposebnovezana.Moždajeimalapravokadamije,kaoiskusnažena,savjeto-vala:„Sinemoj,jošsimlad,strpise,neskačiumutnurijekuivirove,dalekojeobala.Dalekosupravdaipravičnostodovihnašihkrajeva“.Zanimanjezapočetakglavneraspravebilo jeveliko.Ujutro,napodneinavečer,u

središnjimvijestimadoslovnoseponavljalo:„Sutra u osam sati, pred Velikim vijećem Okružnog suda u Mostaru, započet će

proces terorističko-neprijateljskoj grupi iz Duvna“.Biojetokonačanuvoduvelikisudskipočetak…

duvno moje, ne volim te više (2)

Politika vam je kao vatra:ne valja se suviše udaljiti od nje,

a nije dobro ni prići joj sasvim blizu…


NadanpočetkaglavneraspravepredzgradomOkružnogsudauMostaruformiralasekolonavozila.Službeosiguranjazauzelesusvojamjesta,nitkonepozvannijemo-gaoproći,ništanijemoglopromaćisustavukontrole.PrometuulicikojajeutovrijemenosilaimeMošePijadebiojestrogonadziran.U samoj sudnici tražila se stolica više. S prostranih sudskih hodnika dopirao je


žamoronihkojisuostalivani,onihkojinisumogliućiusudnicu,napoprištesamogdogađaja.članoviVelikogsudskogvijećaijavnitužiteljpojavilisuseuistomtrenutkuizauzeli

svojamjesta.Nadrugojstrani,prekoputajavnogtužitelja,zadugimmasivnimstolomsmjestilaseobrana.Doksusudionicivelikogsudskogprocesazauzimalisvojamjestairazmještalispise,usudniciseoglasiožamor.Srodnici,prijateljiimještani,guralisuseiusudnicipropinjali.ŽeljelisuvidjetiPavu,Andriju,IvanaiŠimuna,željelisuihpozdra-viti,ohrabritiikazatidasuionitu.NakonupozorenjapredsjednikaVijećažamorusudniciseprimirio.Poslijeuobiča-

jenih konstatiranja i upozorenja oglasio se javni tužitelj. Ustao je, popravio kravatu,namjestionaočale,apotom,suhim iukočenimglasom,počeonaglašavatipojedinedijeloveoptužnice.čitajućioptužnicu, tužitelj jeopreznopromatraopublikuudvorani,a jednako tako

osluškivaoreakcijeoptuženika.Protokolčitanjaoptužnicepoprimiojearomubiblijskogpredstavljanjaistine.-Tojebilotakoitako,krivisudanemogubitikrivlji,nasrnulisunabratstvoijedinstvo

našihnaroda,zaploviliuvodenacionalizmaiterorizma…-sipaojejavnitužiteljsvetežuodtežekvalifikacije.Konačno,stamen,vidnoneispavan,ispruženihrukupremaoptuženičkojklupi,pred

VelikovijećestaojeoptuženiPavo.SamoštojesaslušaozakonskaupozorenjapredsjednikaVijeća,odlučnorečedase

neosjećakrivim.Odgovorivši nanekolikopitanja javnog tužitelja i branitelja,Pavosedostojanstvenovratiuklupurezerviranuzaoptuženeosobe.Nijepropustio,uprolazu,pogledompomilovatimajku,brataJosipa,djevojkuMariju,sumještaneiprijatelje.Osjetiosamnjegovuželjudaiovomprilikomkažeonoštomijeprisvakomsusretuponavljao:-Akoovakobudutumačilioptužnicu,osuditćeslobodučovjeka,slobodurazmišlja-

nja;akoseoslonenazakonekojiproistječuizsustavaprisileiprinude,nećesuditiuimedostojanstvaljudskemisli.Usvemuovomejanisambitan.Učinilismoštosmouovimprilikamamogliučiniti.Uostalom-nekapresudeonakokakoimsudačkasavjestbudedopuštala.UsvojimobranamaIvan,ŠimuniAndrijabilisukratki,odlučniiposveodređeni.Ot-

klanjalisusvakuodgovornost,upornoponavljalidaoninisuteroristi,danisuneprijateljiidanisuništanezakonitoučinili.NaupitpredsjednikaVijećaAndrijareče:-KadasamprošlogljetabiokodocauNjemačkoj,vidiosamdasevratastana,dvo-

rištailigaražemoguotvoritidaljinskimupravljačem.Elektronikamejeuvijekzanimala.Pokušaosamnapravititakavuređajisnjimupravljatistvarimaokosebe.-Samozato?-prekidegaupadicompredsjednikVijeća.-Da.Samozato.Neosjećamsekriviminemaštodrugoizjaviti.NakonštosusaslušanioptuženiPavo,Šimun,IvaniAndrija,predsjednikVijećapo-

zvaojevještakeRepubličkogsekretarijatazaunutrašnjeposlovedaobrazložesvojna-laziobjasneokakvojsenapraviradi.Nakonzakonskihupozorenjanositeljstručnognalazaimišljenjareče:-PostupilisuponaloguSuda.Pregledalismouređajekojejetrebalovještačiti.Tele-

komandnikompletmožesekoristitizauključivanjenekoguređajanarazdaljinido100metara.Svejenapravljenopozanatuipravilimaelektrotehničkeznanosti.


Andrijanijeuspiozadržatiosmijeh,nijemogaoprikritisvojezadovoljstvo.Predpre-punomdvoranom,predprijateljimaiznancima,takouglednistručnjacikažu-„stručnoiposvimpravilimaelektrotehničkeznanosti“.Moželibitivećegpriznanjazadarovitogamladogelektroničara?DokjeAndrijasređivaosvojedojmoveiprisjećaosetrudakojijeuložioupravljenje

ovogstroja,usudnicujeušlasvjedokinjaMirjana.Diskretnojerazmijeniopogledesasuoptuženicimaipitaose-štobionamoglareći.-Nismosnjombiliposebnobliski,nismosenividjeliodkrajaškolskegodine…čuli

smodajeuKomitetupočelaraditi.Dolaziliopasnostiztogsmjera?-srazlogomsepitao.Bezpardonaiobrazloženja,Sudskovijećeodbilojeprijedlogeobrane.Uslijedilesu

završneriječi.Dokseuvelikojdvoranismirivaožamor,javnitužiteljpočeojeobjašnjavatiprovede-

nedokazeisvojeprijedloge.Odmjerenim,suhim,ukočenimiskorovojničkimglasomkazaojekakosutijekomglavneraspraverasvijetljenetemeljnestvariovogakaznenogpredmeta;daoptuženicizavrjeđuju teškevremenskekaznezatvora.Za teškadjela -teškekazne!Ovimladi ljudiorganiziranosu iperfidnonasrnulinavlast radničkeklase,nasoci-

jalističko samoupravnodruštvo, na tekovine revolucije, nabratstvo i jedinstvo našihnarodainarodnosti.Inesamoto!Optuženicimorajuidaljeostatiupritvorujerbinjihovboravaknaslobodimogaodo-

vestidouznemirenjagrađana,mogaobinegativnoutjecatinamladeljudeuBrišnikuiduvanjskomkraju.Teškoisurovo,danemožebititeženisurovije.-Kakojemogućeokončatiprocessamonaonimdokazimakojejepredložiojavni

tužitelj?Kakojemogućedonijetipresudu,aneprovjeritiprijedlogeobrane?Zartakavnačinsuđenjanijenestaojošusrednjemvijeku?Tkomožekazatidasepredloženimdokazimanebiništanovomogloutvrditi?Tkotomožeunaprijedznati?….Srazlogomsepitalaobranaoptuženih-Pave,Ivana,ŠimunaiAndrije.Sudnicomjezavladaonelagodanmir.Kaodasepredosjećaloonoštoćezakojičasbitiislužbenoobjavljeno.Kratkastan-

kaikratkoopuštanjeprekinuojepozivzaobjavupresude,amalopotompredsjednikVijećazapovjedi:-Ustanite!NakonštojeustaloSudskovijeće,tužitelj,branitelji,optuženiciisvikojisuseusud-

nicizateklipredsjednikVijećapočeoje:-OptuženiPavo,Ivan,ŠimuniAndrijakrivisuzapočinjenakaznenadjelaterorizmaine-

prijateljskepropagande,paseslijedomtogaosuđujunavremenskekaznezatvora,ito:četirigodineišestmjeseci,četirigodineišestmjeseci,četirigodineišestmjeseciičetirigodineidvamjeseca.


Boravakoptuženihnaslobodimožedovestidouznemirenjajavnosti,onmoženega-tivnoutjecatinamladeljudeuBrišnikuiduvanjskomkraju.Iakonijeobvezan,sudjeodlučiooptuženikedopravomoćnostipostupkazadržatiupritvoru.Usudnicijezavladaomuk…Tišina-grobnaikamena.četvoriciosamnaestogodišnjihmladića-17godinai4mjesecaimjerapritvorado

pravomoćnogokončanjapostupka.DokjepredsjednikVijećaslagaospiseizakone,novinarisvojebilješkeifotoaparate,

dvoranujenapustiojavnitužitelj-sretanizadovoljanovakvimishodom.Beziznenađe-nja-kaodajesveznaoisvepredvidio.-Jaovo,kumeLuka,nerazumijem…Jaovonemogushvatiti…Kakoovo?Ovolike

kaznezatvoraiodmahuZenicu….Štoznačionouznemirenjejavnosti?-skoropovišenglasompočeojekomentiratiMarijan,jedanstarijičovjekizBrišnika.-Akosamjaovodobroshvatio,toznačidabismosemiuBrišnikuuznemirili,dabi

se„prepali“akobiPavo,Ivan,ŠimuniAndrijadošlisvojimkućama,dabimoždanašudrugumladežpokvarili!?-Takotije,mojMarijane,štoja,štosvimimožemoučiniti?čudnasuovovremena,

čudniovizakoni-spunogorčineodgovorimususjedLuka.-Maznamjanašemjesto…Znamsvakukućuisvakogčovjeka.Odkadasuovimla-

dićiotišliuzatvor,uBrišnikuseniječulapjesma.Svatkojesuosjećaoižalio.Asadauznemirenjejavnosti!Svakidansmoukućimolilizanjih.MolilismoiBogaiBlaženuDjevicuMarijudabudupušteni,dasevratesvojimkućamaipođustudirati.KaodanasjeiBognapustio-gorkouzdahnustarinaLuka,prebacikaputprekoleđaipođeputsudačkogstola.-Većsuumakli!Imalibištočuti…Izamenejecijelivijek,nećeovoovakomoći.Uponovljenomsudskompostupkukaznesuneznatnoumanjene.Pavo,Šimun,Ivan

iAndrijaproglašenisukrivimikažnjenivremenskimkaznamazatvora.Svakomepo trigodine iosammjeseciZenice.U tomponovljenompostupku,prvi

put,Pavomisepožalio.-RadimuŽeljezari.Temperaturajevisokainesnosna.Rukesumipopucale,prste

višeineosjećam.Dobro,iovoćuizdržati,alinitkomepromijenitinemože.Nazovitemojekućiireciteimdasamdobro…Stisakrukeirastanakpredponovnipovratakbedemimasiveisurovezeničkekazni-

onice.Nakonovogasudskogpostupkaostaojenaukipouka:Gospodosudci,zaštoovako,ili-jošboljeiodređenije-gospodotužitelji-nikadaviše

ovakoinikadanaovakavnačin!


Konvertibilne laži

Ogromni su i neshvatljivi planovi Tvoji, Gospodine. Jasno je da im ne

možemo sagledati ni smjera ni svrhe.Moramo ih smireno primiti,

ali teško je biti čovjek…


Kadaseunekommalom,odsvijetasklonjenommjestu,dogodivelikizločin-kaoštojeubojstvo,naprimjer,onoće,kaoinjegoviakteri,skrenutipozornostnasebe.Dnevniitjednitisaknatjecatćeseutomekakootkritinekupojedinostilibizarnost,

kakojeopremitiiistaknutinanaslovnestranicesvojihlistova.Bitnojeosiguratiprodaju!Istinamožemaloipričekati.Bezobziranatežinuzločina,nećeproćipunovremena,atamalamjesta injegovi

ljudivratitćeseuljušturusvojesvakodneviceipastiuzaborav.Netkoće,zasvavremena,preselitinavječnipočinak,anetko,otpuštajućigodine

svogagrijeha,čekatiizlazaknaslobodu.Nakonnekolikogodinasvećepotpunoizblijedjeti,atogatragičnogdogađajasjetit

ćesejošponekibližisrodnik.Uglavnom,uvrijemeDanamrtvih.Inače,lijepjetocivilizacijskiireligijskiobičaj.Lijepojevidjetiočišćenegrobove,upalje-

nesvijeće,osjetitimolitvuitoplinusuze.Vrijemeneumitnoprotječe,primičeseitajdan.Međutim,kadaseovakavincidentdogodiusredištuglavnogagradajednedržavei

kadabudeubijendoministarunutarnjihposlova-aonjošidrugenacionalnosti-utomeslučaju-vragješaluodnio.Ovakavdogađajzabilježitćepovijestionaćetražitiodgovore.Tkojeizbogčegališio

životačovjekazaduženogzanašusigurnost?Tkojeimaointeresdaiznjegovihruku„izbije“službenutorbuidođedobrižnočuva-

nedokumentacije?Jednisugovorilidajetoobračununutarfrakcijahrvatskoganaroda,drugidajetoučinila

nekadomaćailistranaobavještajnaslužba,aonitreći,snajvišeargumenata,dasutouči-nililjudikojisupovezanisnestankomnekolikomilijardimarakanamijenjenihobnovizemlje.Milijardizakojimajošuvijektragajuposebnaparlamentarnapovjerenstva.Inače,ova-

kavdogađaj, smrt jednogdoministra, za sebe veže komemoracije,mise zadušnice,posjetedržavnihistranačkihizaslanstava,polaganjevijenacaidesetljećanacionalnihsumnjičenjaisukobljavanja.Bosanskohercegovačkaibjelosvjetskajavnostostalajezaprepaštenaviješćukada

je16.ožujka1999.godineu8satiujutro,usredištuSarajeva,aktomeiuneposrednojbliziniVeleposlanstvaSAD-a,aktiviranjemeksplozivnenaprave,teškoozlijeđendomi-nistarunutarnjihposlova.Vijestjesustizalajednadrugu.Uslijedilojenekolikodanabezuspješnemedicinske

borbeitujebiokrajjedneživotnepriče.VeličanstvenakomemoracijauHrvatskomedomuhercegaStjepanaKosačeimnoš-

tvosvijetanapokopunijebilaniblagautjehaveličinitragedijekojasedogodila.Jozo


Leutar,čestitičastančovjek,pokopanjeujednojodalejamostarskogarimokatoličkoggrobljaMasline.Uslijedilasuuobičajenanagađanja,međusobnasumnjičenjaioptuživanja.Nitkonije

mogaopretpostavitidabizaovoubojstvomoglibitiosumnjičeniministrovisunarod-njaci,ameđunjimaiblizaksuradnik,vozačitjelesničuvar.Mnogisugovorilidajeutomesvijetu-svijetuvisokepolitike-svemogućeidasenikomenemožestopostotnovjerovati.Povijestjeitakoprepunadvorskihurota,paiubojstavameđunajbližimsrod-nicima.Početkomproljećaslijedećegodinedogodiosenovišok.Uspektakularnojakciji,uz

pomoćspecijalnihjedinica,dugihcijevi,tenkovaihelikoptera,navišemjesta,uhićenasušestoricagrešnika-šestoricadoministrovihsunarodnjaka.Nitkosenijeosvrtaonanjihovaporicanja.Nitko,paniistražnisudac,niježelioslušatinjihovupriču.-Nismo imali namjeru srušiti ustavno-pravniporedak, nismo imali nesporazumas

doministrom,misemeđusobnoinepoznajemo-govorilisuosumnjičenici.Svesupričebileuzaludne.Slijedilesuteškegodinepritvoraipreteškeagonijenjiho-

vihobitelji.Urazrješenjeubojstvadoministraunutarnjihposlovauključilasedomaćaiinozemna

vlastijavnost.TakojeVladafederacijeBiHodobrilanagraduuiznosuodmilijunmara-kaosobikojaotkrijeimepočinitelja,azapovjednikMisijeUjedinjenihnarodaJacquesPaulKleinpočetkommjesecaprosinca2000.godine,prilikomposjetadnevnomlistu„Oslobođenje“,izjavioje:-RezultatiistrageoubojstvuJozeLeutarabitćepoznatiprijekrajatravnjaidućego-

dine.IMATEMOJURIJEč!Odte izjave,riječi iobećanjaprošlo jepunihdesetgodina. Istragatapkau istome

mjestu,agospodinKleinuređujeporemećeneodnosemeđuplemenimanesretneRu-ande.

Miris novcaRedateljipričeimalisusvojscenarij.-Uzeničkomzatvoruimajedančovjek,istina-osuđenzanajnečasnijekaznenodjelo.

Onbimogaorećionoštotrebareći.Prilikajedasvatkoodnaszaradiponeštoidaovupričuokončamo-razmišljalisu.Milijunjemilijun,nijetomalo.Istinaisudbinaoptuženikanikoganijezanimala.Takosenajednom,utijekukaznenogpostupka,poredvećpredloženihdokaza,poja-

viizaštićenisvjedok.Govorilosedaonsveznaidabisvojimiskazommogaonavijestitidolazakistine.Kadajeobranaupoznatasonimštojezaštićenisvjedokpričao,prepo-znalajeokomeseradi.Zatražilajedaseonpozovenaadresustanovanja–Tarčin,IX.brdskebrigadebr.31.

Dostavnicajeponovnobilaneuredna.Svjedokzaslužbenogdostavljačanatojadresinijepostojao..Unastavkupostupkaobranajepružiladokazedasezaštićenisvjedokviđanasara-

jevskimulicamauvozilumarkeJetta,crvenebojeiregistracijskihoznaka574-K-308,uvlasništvujedneobavještajneslužbe.Dostavila je i fotografijenakojimasevidikakouvrtusvojekućepripremavečeru


zagostekojeočekuje.Jednavisokopozicioniranaslužbenaosobadalajezaštićenomsvjedokupotporuod20tisućamaraka,pasemoglokupovatiislaviti.Ipak,tujenastaoproblem.Životnenavikesvjedokainovacneiduzajednoinemogu

dugo.Ustrahuodnoćnihkavanskih ispada,zaštićenomsvjedoku izdana jeslužbenazabranaodlaskaukavaneikafiće.Bilisuuvjerenidaćemu,natajnačin,jezikzavezati.Obranajevjerovalasedaćedostavljenipodacibitidovoljniidaćesesvjedokpojaviti

predsudskimvijećem.Bilasutouzaludnaočekivanjainadanja.Zaslužbeneorganetočnaadresa,identificiranovoziloifotografijeizvrtakuće,nisubilidovoljni.-ZaštićenisvjedokjenepoznataosobaionanestanujeuTarčinu,uUliciIX.brdske

brigade,nabroju31-tvrdilisu.Tkojezaštićenisvjedok?NazaštićenomsaslušanjusudcuVrhovnogsudakazaoje:-KadasamdošaouNjemačku,počeosamsebavitikriminalom.OdlaziosamuBelgi-

ju,NizozemskuiDansku.JedneprilikeuStuttgartu,napraviosampljačkuspokušajemubojstva.UNizozemskojsampokušaoubitipolicajca,auDanskojsam imao jednosilovanje…Sadasam,zbogistogadjela,naizdržavanjukazneuZenici…Biserdobisera!Ovakavčovjek–zamislite!-dobiojestatuszaštićenogsvjedokaibiopozvangovoriti

„naručenu“istinuoubojstvudoministra.Nažalostorganizatora,cijeliprojekt„naletio“jenastručne,hrabreičasnesudcesarajevskogŽupanijskogsuda.Nakonoslobađa-jućepresudepredsjednikSudskogavijećabiojepodvrgnutnezapamćenimmjeramaosiguranja.Upratnjitjelesnogčuvaradolaziojeiodlaziosposla,išaouribarenje.Svakinjegov korak bio je „pokriven“ nadzorom tjelesnog čuvara. Bilo je zanimljivo vidjetikakosudca,utrenutcimatjelesnihpotreba,idotoaletapratibudnookosudskepolicije.Komelise,časnomipravičnompresudom,tolikozamjerio?Oslobađajućapresudaodsvoje27.do58.stranice,donajsitnijegpojedinosti,anali-

ziralajeiskazzaštićenogsvjedokaizaključila:-Sudnemožeprihvatitiiskazzaštićenogsvjedokabr.30jerjeonneuvjerljiv,neute-

meljenizasnovannakonstrukcijamakojesusamonjemupoznate.Zaista,samonakonstrukcijamaiizmišljotinama,takojeocijenioiVrhovnisudfede-

racijeBosneiHercegovineusvojojpresudibrojKž:320/03,od15.4.2004.godine.-Laži,laži,lažime,nakontogauzmisve…-kaodajeovapjesmapisanazazaštiće-

nogsvjedokabroj30.Ujavnostisusepojavileraznešpekulacije.Dabiumiriodomaću javnost,premijerfederacijeBiH,udopisuod8. lipnja2001.

godine,piše:-MismoodbivšegasastavaVladefBiHpreuzeliobvezuistojimoizanje.Cijeliiznos

nagradećebitiisplaćennakonštodrugostupanjskisudpotvrdiprvostupanjskupresu-du.Prvostupanjskapresudapotvrđenaje l5.4.2004.godineikonačnoutvrđenodaje

zaštićenisvjedoklagao,lagao,lagaoitukonvertibilnulažnaplatios250.000maraka.Pouzdaneinformacijegovoredasudaljnjih250.000marakapreuzelisuradnicizašti-

ćenogsvjedoka.O tomekako je isplata 500.000maraka izvršenaprotivnoOdluci VladefBiH i prije

pravomoćnostipresude,pitanjebimogaopostavitinetkoodparlamentarnihzastupnika.


Ajednakotakomogaobipostavitipitanje-gdjeje„nestalo“preostalih500.000ma-raka?Građaniovezemlje,potkoznakojiput,pitajuse-kakodosadanisuotkriveninaru-

čiteljiiizvršiteljiubojstvadoministraJozeLeutara!?OdčasneriječišefaMisijeUjedinjenihnarodaameričkogageneralaJacquesaPaula

Kleinaprošloje-nimanjenivišenego-desetipolgodina!

S princom na kavi

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Gospodine Bajeviću, o Vama kao legendarnom sportašu - nogometašu i treneru - ispisane su stranice i stranice. Sve je, manje-više, poznato. Ipak,ogromno je zanimanje javnosti, pa neka naš razgovor pođe od samih početaka. U dječačkim danima iskazivali ste interes za glazbu i folklor. Tko je uočio Vašu nadarenost za nogometne vještine i kako je sve počelo?

BAJEVIĆ:Uosnovnojškolipostojalajefolklornasekcija,menisetosvidjelopasampočeovježbati.ObišlismopunomjestapoHercegovini.Bilojetolijepovrijemeilijepodruženjeskolegamaiznašegiostalihrazreda.Tadajenastavniktjelesnogodgojauočiomojutalentiranostubaratanjunogometnomloptom,takosamdošaouVeleži„uruke“SuleRepca,legendarnognogometašaVeležaisplitskogHajduka.Počeosammarljivotrenirati,aimaomijetkopokazationoštomejezanimalo.Brzosamnapredovao.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Našim čitateljima bit će zanimljivo čuti Vaša sjećanja na prvu utakmicu, na debi u nogometnim vodama. Tko je bio trener i koga se iz te generacije posebno sjećate?

BAJEVIĆ:Putdonogometnogdebijanijelagan.Mostarjeoduvijekimaosjajnespor-taše pa tako i nogometaše.Moji početci i kasniji uspjesi vezani su za trenera SuluRepcaiizvrsnenogometaše:NikoluBencu,KemalaŠestića,Nusretačerkića,ZdravkaRodinaidruge,vjerujtejednakodobreijednakovelikenogometaše.Mojdebidogodiosenautakmicisasplitskim„Hajdukom“.Biojetovelikidanumomživotu.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Nekako u tim prvim sportskim godinama rodila se i prava ljubav na drugoj strani. Sjećam se da smo prije dvije godine, baš ovdje u Mostaru, proslavili 40 godina sretne bračne zajednice. Vaše prvo vozilo, mali fićo, registracijskih oznaka MO-85-36 nezaobilazni je dio legende o kojoj se priča.

BAJEVIĆ:Takoje.Prije43godineupoznaosamsupruguBeguisnjomproveosret-ne,najsretnijedanemogaživota.Ogodinamazajedničkogživotamoglebisenapisatistraniceistranice.SretnismousvakomtrenutkukojImožemopodijelitizajedno.Našvelikijubilej,četrdesetgodinabraka,proslavilismouMostaru,snašimobiteljimainaj-bližimprijateljima.Primičeseizlatnaobljetnica.Nadamosedobromzdravljuivelikomdogađaju-50-ojobljetnicisretnebračnezajednice.Atajmali fićo„vozao“ jegodinenašegzanosa,našaprvaputovanja inašeprveradosti.Svremenanavrijeme,ovimvozilom,kaosvojim,služilisuseimojisuigračiEnverMarić ifranjoVladić.Kadasenađemoudruštvu,ponovnoisvakiputponovno,radosevraćamoutegodineionoštosuonedonosileištosunamznačile.


MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Predvodili ste legendarni mostarski trio BMW (Bajević-Ma-rić-Vladić). Svi smo bili uvjereni da ste najbolji među najboljima, a ipak titula državnog prvaka nije došla u Mostar. Je li vaš trio funkcionirao kao savršeni BMW stroj?

BAJEVIĆ:Uživotu,patakoiusportu,trebaimatisreće.Poredtoga,morajuseposlo-žitiinekedrugestvaridabisteosvojilitituludržavnogprvaka.Mismobilisavršenodo-braekipa,nanašeutakmicepublikajelistomdolazila,svisugovoriliipisalidaigramonajboljinogomet.Mostarje,uodnosunadrugasredišta,mali,aponekaditakvestvarimogunaćiodrazauplasmanukluba.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Za Vas su otimali svi veliki klubovi bivše države. Priča se da Vas je i zagrebački „Dinamo“, pod svaku cijenu, želio dovesti u svoje redove. Vama se, očito, nije dalo poći. Vezani ste ovaj kamen kao da je od suhoga zlata…

BAJEVIĆ:JabezMostaranemogunormalnoživjeti.Jednakotako,nimojamajkaisupruga.Uzenitumojenogometnekarijerezagrebački„Dinamo“isplitski„Hajduk“igralisunekeznačajnemeđunarodneprijateljskeutakmiceizvalisumezasvojepoja-čanje.Utomsvojstvuodigraosamjednuutakmicuza„Dinamo“idvijeza„Hajduk“.Dinamo

je, zaista, inzistiraonamomedolasku,međutim,prilikeu „Veležu“ iMostarubilesuizvrsnepatakonija,anidrugisuigrači,nismoželjelinikudapoći.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Sjećate li se prve utakmice za reprezentaciju bivše države, nekog posebnog događaja?

BAJEVIĆ:Imastvarikojeseuživotunemoguzaboraviti.MojaprvareprezentativnautakmicabilajeuGrazuprotivAustrije.Pobijedilismo,postigaosamgolitojebiopravipočetakmojereprezentativnekarijere

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Kada pođem do obiteljske grobnice na Maslinama, prođem i pored groba pok. Ljube Šoše. Sjećam se njegove ljubavi i brige o Vašoj sportskoj karijeri…

BAJEVIĆ:Stari,jasamgatakozvao,menejezaistavolioiosvemujebrinuo.Biojetodragiveseočovjek.KadaserodilasestraMilenka,kadaseobiteljkompletirala,pro-velismopunolijepihisretnihtrenutaka.Životjeneumitnačinjenica.Svemudođekraj,aliStarogseuvijeksjetim.Sjetimsedragihuspomena.NekapočivaumiruBožjem.Zaslužioje!

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Znam da ste poslije treninga i utakmica najradije odsjedali u hotelu „Mostar“ i na terasama hotela „Neretva“. Danas među nama nema dragih ljudi - nema Neđe Andrića, Mate Mandarića Barotija. Kakva su Vaša sjećanja na te ljude, na dane koje ste s njima proveli?

BAJEVIĆ:SNeđomAndrićembiosamkaosrođenimbratom.Teškojesrestitakostamenočestitogčovjeka iprijatelja.Nisammogaoprihvatiti teškubolestkojaga jezadesila,apogotovonjegovodlazaksovogsvijeta.Baroti jeposebnapriča.Snjimsmoseradodružili.Znaojestvoritiveseluatmosferu,pabismoostalidokasnounoć.Iporedzabranakojesmo,kaonogometaši,imali.Nažalost,umeđuvremenusuotišliidrugidragiljudi.Otišaojeimojučitelj,legendarninogometašitrenerSulaRebac.


MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Danas s nama nema ni legendarnog predsjednika Josipa Jole Muse. Sjećam se da ste ga, zajedno s Enverom Marićem i Franjom Vladićem, po-sjećivali dok smo se na Okružnom sudu u Mostaru borili za njegovu slobodu od neosno-vanih optužbi. Znam da je bio ponosan na Vas i da je bio zahvalan za podršku koju ste mu davali u teškim i mučnim danima njegovog života.

BAJEVIĆ:JosipJoleMusanezaobilaznajevertikalaklubaigradaMostara.Kaobivšinogometašimaojerazumijevanjazanašepočetke,znaojekakoKlubmorafunkcioniratiikakosedorezultatamožedoći.Upovijestiklubaostaviojeneizbrisivtrag.Uvrijemenjegovihnevoljanismomoglineštoposebnoučiniti.Posjećivalismogajersmoznalidajebiočovjekširokedušekojajemnogimapomoglaidanijezaslužiotakavtretman.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: U grčkom nogometu ostavili ste velik, neizbrisiv trag. Nastu-pali ste kao nogometaš i trener u AEK-u, PAOK-u, Olimpiakosu, Arisu. U tim klubovima ostvarili ste velike, skoro nevjerojatne rezultate.

BAJEVIĆ:Nisamsenemogusjetitisvih titulakojesamosvojiokaonogometaš itreneruAEK-uiOlimpiakosu.Bilojetunekolikotituladržavnogprvaka,nekolikotitulapobjednikanacionalnogkupainekolikovelikihiskorakanameđunarodnojnogometnojsceni.Ugrčkomnogometuproveo samnekolikodesetljeća.O svemubismomoglinadugoinaširokorazgovarati.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Hrvatska nogometna reprezentacija uskoro će igrati važnu kvalifikacijsku utakmicu s Grčkom u Ateni. Sigurno je da nema boljega poznavatelja grč-kog nogometa od Vas. Što mislite o tom dvoboju i tko bi mogao izaći uzdignute glave?

BAJEVIĆ:Grčkareprezentacijajejedansnažankolektiv.Netrebazaboravitidasu,netakodavno,biliprvaciEurope.IHrvatiimajusnažnuekipuinekolikoposebnona-darenihnogometaša.Mislimdaćepobijeditionaekipakojabudepsihičkiboljepripre-mljena,amoždaionakojabudeimalamalovišesportskesreće.Uglavnom,mišljenjasamdaćetobititeška,dobroteškautakmica.VjerujemdaćusedotadavratitiuAtenuituutakmicupogledati.MUSELIMOVIĆ / V.LIST: I reprezentacija Bosne i Hercegovine na dobrom je putu iz-

boriti kvalifikacije za predstojeće europsko prvenstvo. Što mislite - možemo li postići taj povijesni nogometni uspjeh?

BAJEVIĆ:Našareprezentacijaidosadajepostiglazapaženerezultate.Trebanamjošjedankorak.Uvjerensamdasemožemonatjecatisasvimekipamakojesenalazeunašojskupini,paisfrancuskomreprezentacijom.Bitćezanimljivo,bitćeteško,aline ineostvarivo.Prednamasu tjedni raspleta i tjednikojinammogudonijeti velikusportskuradost.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: S još jednom nogometnom legendom, s Ivicom Osimom, uključili ste se u saniranje prilika u našem Nogometnom savezu. Sve činjenice govore da ste dali ogroman doprinos. Što bi, po Vašem mišljenju, trebalo dodatno učiniti za stabilizaciju sporta za koji naša javnost ima naglašen interes?

BAJEVIĆ:Prijesvega,trebaenergičnozaustavitineredekakvisuseprijenekolikodanadogodiliuBanjojLuciiMostaru.Žaomijezbogtihdogađaja,žaomijetogamla-


dognogometašaPehara.Dobrojedanavrijemeshvatiotežinusvojepogreške,daseobratiojavnostiiispričaose.Banjalučkiimostarskiincidentiusvijetsuonamaposlaliružnusliku.UKomitetuzasaniranjestanjaunašemnogometupoduzimamosveštojeunašojmoći.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Odmarate se u svojoj vikendici na obalama rijeke Bune. Znam da ste obišli cijeli svijet, sve kontinente, metropole i druga lijepa mjesta.

Može li se ovaj krajolik uspoređivati s takvim mjestima?BAJEVIĆ:Meniimojojobiteljiovdjejenajljepše.Odmaramseumiru,šetam,čitam,

ponekadsprijateljimaodigramutakmicuilipartijutenisa.ProšetamdoBlagaja,zname-niteturističkedestinacije,doStarogagradaitakoprođedan.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Rekli ste, svi mi to dobro znamo, da se najradije vraćate svo-me rodnom gradu. Jeste li zadovoljni procesom njegove poslijeratne obnove?

BAJEVIĆ:Neželimnikogakriviti,aličinimisedasegradpresporoobnavlja.Usre-dištugradanalazeseruševinekojejenajboljezaobićiinevidjetiih.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Vaša majka Danica krenula je prema desetom desetljeću svoga života. Ni u ovoj životnoj dobi nije joj teško putovati na relaciji Atena – Mostar - Ate-na. Početkom prošlog mjeseca ovdje smo se sreli i razgovarali. Ona se odlično osjeća?

BAJEVIĆ:Mojamajkajeistinskiheroj.Onanasjeodgojila,podiglaineprestanooku-pljala.Zatosmojojsvizahvalni.Ja,mojasupruga,sestraMilenkainjenaobitelj.MojsestrićradiuAteni,sestričnastudirauItaliji.Nanjihsmoponosni.Namjeravamouhvatitikojislobodandan,skoknutidoMilanaiposjetitinašumladuprincezu.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Vaš suigrač Enver Marić imao je ozbiljnih zdravstvenih pro-blema. Njegova sportska i ljudska karijera dostojna je svakog poštovanja. Kontaktirate li?

BAJEVIĆ:UzEnveraMarićavezanajemojacjelokupnasportskakarijera.Nastupalismozajednoivodiliistiklub.Igralismoureprezentacijibivšedržave.Srelismoseovogljetaičestobilizajedno.Zapravo,imalismovremenapajenašedruženjebiloneštoin-tenzivnije.VjerujemdaćeMaranadićioveproblemeidaćemosejošdugobitizajedno.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Uz Vašu sportsku karijeru vezano je ime Marijana Matuna Kvesića, aktualnog dopredsjednika Olimpijskog odbora Bosne i Hercegovine.

BAJEVIĆ:Takoje.SMarijanomseredovitočujem,posjećujemoseidružimokadagodnamtoprilikedopuste.Sjećatesedasmobilizajednoprilikomproslaveobljetnicemojebračnezajednice,aiprošlenedjeljelijeposmosedružili,častiliislavilikodZeleSavićauklubu„Aleksa“.Ijedanidrugisumojikumoviimojidugogodišnjiprijatelji

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: U Mostaru je vrijeme lijepo. Vama se, očito, ne napuštaju obale rijeke Bune, Mostar, Blagaj i Hercegovina. Vjerujte da našu sportsku i svekoliku javnost zanima - kakvi su Vaši daljnji planovi?

BAJEVIĆ:Dokoncagodinenećuvoditinijedanklub.PokušatćuodgovoritiobvezamakojesampreuzeouKomitetuzasanacijunogometaunašojzemlji,aliionimobvezamakojesampreuzeoufIfA–i,odnosnomeđunarodnimnogometnimorganizacijama.


MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Naše osobno i obiteljsko prijateljstvo staro je nekoliko deset-ljeća, da ne kažem - pola stoljeća. U ovim desetljećima i godinama radio sam svakojake poslove: branio, pisao, putovao. Prvi posao koji sam obavio kao „angažirani“ novinar, učinio mi je posebno zadovoljstvo. Razgovarao sam sa sportskom legendom, čovjekom i prijateljem s pozlatom. Hvala Vam za ovo vrijeme!

BAJEVIĆ:Imenijebiloosobitozadovoljstvo.Namajenajljepšekadasmozajedno.Ikadasmosnašimprijateljima.MolimVas,prenesitemojepozdravesvimčitateljimaVečernjeglista.Idonekedrugeilinoveprigodezarazgovor.

Marjane, moj Marjane

KadačovjeksnašihprostoračujeriječMarjan,podsvijestgamožeodvestidobrdakojeseponosnoizdigloiznadSplitaikojega,zajednosobroncimaMosoraiKozjaka,kaočarobnuškoljku,čuvaodneverainepogoda.Možegapodsjetitiinapučkuveselicukojaseusvečanim,polusvečanim,veselimi

inimprilikamapjevaizsvegglasa-„Marjane,Marjane,ćabarjakneviješ…“Asocijacijenaovajmediteranskibiser i njegovenapjevedrage su i blagougodne.

Povodnemorabitinivažan.UovojpričiriječjeojednomdrugomMarjanu,ojednom,pomnogočemu,poseb-

nomčovjeku.KadasesregionalnogputaMostar-Split,naširokobriješkojizlazniciodvojiteipođete

usmjerujuga,upredjelejednogapitomoghercegovačkogmjesta,vidjetćetedajeiono,mladimokolnimbrdimaiŠimićevomplavom skamenjenom vječnosti, zaštićenoodnaletajakihvjetrovaihercegovačkihvrućina.Nekada,nabrijeguiznadtepoljane,postojaojezahumskigradMokriskik,auVII.sto-

ljećuiranokršćanskabazilika.UpredvorjusarajevskogMuzejaponosnostojivelebnistećak„Vitko“,nekadašnji„stanovnik“ovogadrevnoggrada.Unekadavnaiminulavremenabilojetourbanosredištesasvojomupravom,utvr-

dom,bazilikomistećcima-kamenimsvjedocimaburnepovijesti.Ietimologija riječiMokrogovorioneobičnomprostoru -prostorusobiljemvode i

svjetlosti,ojedinstvenojoazimirnogživota.I upravo tu, u postojbini svojih roditelja, u podnožju drevnoga zahumskog gra-

daMokriskika,barjakeuspješneživotnekarijere razvio jemojdanašnji sugovornikMarijanMatunKvesić, daroviti nogometaš „Veleža“ imlade reprezentacije, zamalocentarfor tadamoćnogazagrebačkog„Dinama“ inimaloslabijeg„Sarajeva“,mladiznanstvenik,uspješnidirektor iugledničelnik ičasnikOlimpijskogodboraBosne iHercegovine.Doksunašdomaćin,mladiKvesićilegendarnifotografStojan-StoleLasić„prebirali“

podelicijamaporedanimnastoludobrodošlice,započeosamrazgovorsMarijanomMatunomKvesićem,pomnogučemujedinstvenimčovjekom.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Gospodine Kvesiću, iza Vas su četiri desetljeća uspješne sportske, znanstvene, zapravo - životne karijere. Čitatelje našega lista silno će zanimati povijest ovog puta. Možete li reći - tko je prepoznao Vašu nogometnu darovitost kada ste


postali prvotimac „Veleža“? Možete li se sjetiti nekih osoba iz Vaše generacije - tko je bio Vaš nogometni trener i Vaš nogometni uzor?

KVESIĆ:PrekonekadaveomapopularnihturniramostarskihMahaladošaosamdopodmlatka„Veleža“i„škole“treneraPekeDilberovića.NedugozatimidoSuleRepca,velikogtrenera,a jednakotako ivelikognogometaša„Veleža“ isplitskog„Hajduka“.Brzosamnapredavao.Svatkojeumojojgeneracijiimaouzor.Jasambioočaranigra-maMilanaGalića,napadačareprezentacijebivšedržave,pamijeonbioiostaonogo-metniuzor.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Utakmica sa zagrebačkim „Dinamom“ zamalo nije preokre-nula Vaš životni i sportski put. S nogometne scene odlazio je veliki Dražan Jerković, mnogi će reći centarfor svih centarfora. Europski „Dinamo“ tražio je njegova nasljednika. Kronike bilježe da ste na toj utakmici izvanredno igrali, postigli pogodak i tako zapeli za oko zagrebačkom klubu. Ni „Sarajevo“ nije sjedilo skrštenih ruku. I oni su željeli u svoje redove dovesti mladog i darovitog vođu napada.

KVESIĆ: Uosnovnojisrednjojškolibiosamodličanučenik.ŽeliosamnapredovatiiupisatisenazagrebačkiPravni fakultet.Moježeljepodudarilesusesnastojanjimajednogavelikogklubaitomijeimponiralo.Jednomprigodompojačaosam„Sarajevo“,odigraodličnuutakmicupasuioniiskazaliintereszamojangažman.Usvemujeodlu-čiointeresiželjamatičnogkluba.Nikadasenisampokajaonitipožalio.SlegendarnimDuškomBajevićem,nekolikogodinastarijimnogometašem,kaodrugicentarforpred-vodiosamnapad„Veleža“.Odtihvremenatrajenašekumstvoiizvanednoprijateljstvo.IVistetomesvjedok.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Usporedno sa sportskom karijerom, težili ste visokom, pa i najvišem akademskom obrazovanju. Kao izvanredan student i diplomirani pravnik, svo-ju znanstvenu karijeru započeli ste kao asistent na Katedri građanskog prava. Istovre-meno, pohađali ste i poslijediplomski studij u Beogradu, u klasi znamenitog profesora Slobodana Perovića.

KVESIĆ: Klasični zdravstveni problemi zaustavili sumoju nogometnu karijeru. NaPravnomfakultetudiplomiraosamnavrijemeiodličnimuspjehom.Opredijeliosamsezaznanstvenirad,aliseponovnoumojživot„umiješao“matičniklub.Naposlijediplom-skomstudijupoložiosamsveispite,prihvatiopozivitakoposaodirektora„Veleža“.UtovrijemeklubjetreniraoMuhamedMujić,jedanodnajvećih,azamnoge,bezdvojbe,najvećibosanskohercegovačkinogometašsvihvremenaisvihgeneracija.Njegovapri-sutnostbilajedodatnimotivdaprihvatimmjestodirektorakluba.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Nekoliko godina nakon toga kao Vaši najbolji suradnici bila su nezaobilazna sportska imena: Josip Jole Musa, Duško Bajević i Enver Marić. Kako je funkcionirao taj četverolist zvijezda?

KVESIĆ:Oovimljudimasvejenapisanoisvesezna.JosipJoleMusabiojenajvećipredsjednikkluba.DuškokaotreneriMarakaosportskidirektorpovelisu„Velež“pre-mazvjezdanimvisinama.Snjimajebilo jednostavnoiugodnosurađivati,družitiseiprijateljevati.Svizajednouklubusuostavilineizbrisivtrag.


MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Kako u pet riječi opisati Duška Bajevića?KVESIĆ:Princ-odglavedopete.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Možete li našim čitateljima reći koji je Vaš najznačajniji uspjeh? Je li to osvajanje Kupa 1986. godine, vicešampionska titula, neki nastup na međunarodnoj nogometnoj sceni ili nešto treće?

KVESIĆ:Utovrijemesvisugovorili ipisalidajenaštimigraonajljepšinogomet.Bilajetoekipadostojnatituledržavnogprvaka,alisetonijedogodilo.Ipak,osvojilismokupiufinalnojutakmicipobijedilizagrebački„Dinamo“rezultatom3:1.Našpro-tivnikbila je jaka,dobroorganizirana i izvrsnovođenaekipa.JošuvijekprepričavasetajuspjehisjajnaigranašegcentarforaVahidaHalilhodžića.Nameđunarodnomplanuimalismoizvanrednihnastupa,aliosvajanjeKupajeipaknajvišiuspjehklubanačijemusamčelubio.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Izbor na mjesto predsjednika, a sada potpredsjednika, Olim-pijskog komiteta naše zemlje predstavlja krunu Vaše sportske i životne karijere. Kako Komitet funkcionira i ima li izgleda da Sarajevo doživi olimpijsku reprizu? Može li on pridonijeti sređivanju narušenih prilika na našim sportskim terenima? Iza nas su nemili događaji iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva.

KVESIĆ:Olimpijskikomitetpoduzimasveštojeunjegovojmoćidaodržikontinuitetsarajevskogolimpizma.Moramobitisvjesnidajeratučiniosvoje,dajeinfrastrukturauništenaidajeuzsvanastojanjanemogućeponovitionoštosevećdogodilonale-gendarnimolimpijskimigrama.MićemosetruditiinadamoseuspjehuuorganiziranjuZimskeolimpijademladih.Kadasuupitanjuneredinasportskim terenima,svi smopozvanipridonijetisaniranjuprilikanasportskimnatjecanjima.Ipak,prijesvihdruštvojedužnoreagiratipozitivnimzakonskimpropisimaprimjerenimsankcijamainjihovomdosljednomprovođenju.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Prije dvije godine sudjelovao sam u Vašem obiteljskom slav-lju i evo još jedne prilike zahvaliti na pozivu. Ovdje, u vrtu Vaše prekrasne vikend kuće, priredili ste veličanstven doček jednoj mladoj princezi - Vašoj unuci Emmi, koja je s roditeljima došla iz Švedske.

KVESIĆ:MojakćiVesnaudalaseiživiuŠvedskoj.DolazakunukeEmmezamojuobiteljbiojepravaradost.Pozvalismorodbinuiprijatelje,iradosttevečerinemoguzaboraviti. Tomalo stvorenje, tamala zlatna djevojčica preporodila je našu obitelj itrajnonasvezalauzsebe.JučerjesuprugaotputovalauŠvedskudabisnjomprovelanekolikotjedana.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Dok šećemo Vašim vrtom, obuzima me osjećaj da se nala-zimo u najljepšim predjelima Švicarske, talijanske Provanse, austrijskog Tirola, hrvatske Istre. Sve je na svome mjestu; svaka sadnica, svaki cvijet, svaki kamen. Ovdje vlada neobičan sklad i savršen red. Kako i u ovome uspijevate?

KVESIĆ:Kadanamsegodukažeprilika,izMostarapođemouvikendkućuivrt,ovdjeseodmorimoipredahnemo.Isnašimprijateljimaovdjenajradijedolazimo.Vrtjesvijetzasebe.Svakasadnica,svakicvijetitravkazahtijevabrigutijekomcijelegodine.


MUSELIMOVIĆ / V.LIST:I sin Igor krenuo je Vašim stopama. Uspješno je diplomirao na Pravnom fakultetu u Mostaru i sada Vam pomaže u vođenju obiteljskog poduzeća i svih drugih poslova.

KVESIĆ:ZapočetaksvojepravosudnekarijereIgorjeimaovišeponuda.Nakonraz-mišljanjaikonzultacijaodlučiojeostatiunašempoduzeću,uspješnoobnašadužnostdirektora,punojeposlovapreuzeonasebeiuvelikemipomaže.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Za Vas se može reći da ste naglašeno obiteljski čovjek. Vaša bračna zajednica sretno i savršeno funkcionira nekoliko desetljeća. Primiču se i neki veliki jubileji. Jesu li počele pripreme za proslavu?

KVESIĆ:SasuprugomNerkomživimusretnojbračnojzajedniciskoročetrdesetgo-dina.Naravnodaćemotoproslaviti,bašonakokakosmoiprijedvijegodinezajednoproslavilibračnijubilejnašihkumovaDuškaiBegeBajević.Nadamsedaćenaszdrav-lje,kaoidosada,poslužitiidaćemoseuskoronaćiovdje,unašemobiteljskomvrtu.

MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Hvala na izdvojenom vremenu i razgovoru. Želim Vam uspješno vođenje Olimpijskog komiteta i Vašeg obiteljskog poduzeća, dobro zdravlje i sretne dola-zeće jubileje.

KVESIĆ:Redovitočitam„Večernji list“ ipratimsveonoštoonpiše idonosi.Svimčitateljimaupućujemsrdačnepozdravei-donekenoveprigodeilipovodazarazgovor.


MiraPEHAR

KronikakulturnihdogađanjauMostarusrpanj-rujan2011.01.07. Predstavljena zbirka poezije „Vedrine“ autoraGradimiraGojerauorganizacijiDruštvaumjetnikaMostarauCentruzakulturu.UzautoraoknjizijegovorionovinaripublicistZlatkoSerdarević.

01.07. Promovirana knjiga „Humanistička baština institucije memorije i digitalno doba“autoraprof.dr.EnesaKujundžićauNarodnojbibliotecinaLuci.

06.07. Održan koncert pod nazivom „Ljetna glazbena noć- Glazba je dar“ Simfonij-skogorkestraMostaruauliHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.

07.07. Promovirana zbirka poezije“Hiljadu rima za dječja srca“ autora Tahira Taše De-lića.KnjigujeuzautorapromoviraonovinaripublicistZlatkoSerdarevićuDomuArmije.

07.07. Promovirana knjiga „Sva moja sidra“ Ivice Ursića.AutorjenahumorističannačinpredstaviosvojraduGalerijikraljiceKatarineKosača.

07.07. Otvorena izložba o stradanju u Srebrenici u organizaciji Muzeja Hercegovi-neuCentruzakulturu.

12.07.- 16.07. Održan Prvi Calamus jazz festival.Ovojebilafantastičnaprilkamo-starcimadačujuividevrhunskejazzglazbenike.

14.07. Otvorena tradicionalna izložba XIV. Anale crteža BiH Grand prix Mostar 2011.Izložbujeotvoriogradonačelnikgosp.LjuboBešlićuCentruzakulturu.GrandprixAnalaovegodinepripaojeIviSimčić.

16.07. Otvoren 5. internacionalni Mostar World Music festival vrlooriginalnimna-stupombendaBendistaizTurskeuclubuAleksa.

21.07. Diplomsku predstavu „The Dumb Waiter“izveli sumladi akademski glumciDominikBajoiBorisMarićudvoraniLutkarskogkazalištaMostar.


22.07.- 25.07. Održan 9. Međunarodni Mostar Blues festival narazličitimlokacijamaugradu.

29.07. Otvorena samostalna izložba pod nazivom „fingerpaintings“ autora Matthewa Watkinsa, jednogaodnajistaknutijihsvjetskihslikara i ilustratora izkruganovogamedijauKlubuAluminij.

31.07. Otvorena Šesta međunarodna konferencija „Jedinstvo i razlike u Europi“uorganizacijinevladineorganizacijeMeđunarodniforumBosne.

02.08. Upriličena manifestacija „Na putu k Jugu“ (Sjećanje na Sinišu Jokića) ubaštiĆorovićakuće.

02.08. Premijerno izvedena predstava W. Shakespearea „Oluja“kojusuorganiziralimostarskisrednjoškolciistudentiuzsuradnjusneprofitnomorganizacijom„YouthBrid-geGlobal“udvorištusrušeneSveučilišneknjižnice.

02.08. Održana književna večer Marka Tomaša.UrazgovorusautoromvoditeljvečeriGoranKaranovićpredstaviojenjegoveobjavljenezbirkepjesamauClubuAleksa.

19.08. Izvedena predstava „Murlin Murho“potekstuNikolajaKoljadeiurežijiSnje-žaneMartinovićuKamenojbašti.

27.08. Upriličen ramazanski koncert u organizaciji BZK „Preporod“naotvorenomigralištuUSRC„MithadHujdur-Hujka“.

02.09.- 03.09. Upriličen ANTIfA festival u OKC-u „Abrašević“.

02.09.- 05.09. Održana manifestacija „Šantićeve večeri poezije“uorganizacijiSPKD„Prosvjeta“-GradskiodborMostariSPD„Gusle“.

08.09.- 09.09. Održane 38. Šantićeve večeri poezijeuorganizacijiMuzejaHercego-vina,podpokroviteljstvomGradskeupraveMostar.ManifestacijajeotvorenaudvoraniNarodnogpozorištaMostarpoetsko-scenskimkolažom„Kamenprekosvega“autoraSalkeŠarićaprotkanimodstihovadobitnikanagrade„AleksaŠantić“.Drugevečerijeotvorenaizložbapodnazivom„KostimografskarješenjaMirkaKujačićaiZulfikaraZukeDžumhurazapredstaveNarodnogpozorištauMostaru“, teodržanapjesničkavečerpodnazivom„NovijepjesništvoMostara“.

15.09. Izveden STUEBAfilharmonija Simfonijski koncert, zajednički projekt mla-dihglazbenikaizNjemačkeiBosneiHercegovinepoddirigentskompalicomMartinaLentzauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

16.09. Otvorena izložba slika o temi kulture prostorauorganizacijiUdrugezaafirma-cijuarhitekture,kultureprostoraivizualnihumjetnostifORAizMostaraiSarajevogreenDesignauGalerijikraljiceKatarineKosača.


16.09. Održan koncert učenika Glazbene škole Ivana pl. Zajca Mostar iMuzičke školeMostaruGalerijikraljiceKatarineKosača.

17.09. Priređen Hommage - Sjećanje na umjetnika Ekrema Handžića. PriredilisugaDruštvoumjetnikaMostaraiKlubBoemiupovodu40danaodsmrtiuprostorijamaBoema.

23.09. Priređen glazbeno - zabavni program u povodu obilježavanja svjetskog danasvjesnostiolimfomuuorganizacijiUdruge„Zagrljaj“iHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.

24.09. Premijerno izvedena predstava „Otirač“,autorskisoloprojektIveKrešića,ukomejeautortekstaiizvođač,naGradskojsceniToniPeharuMTM.

26.09. Premijerno izvedena predstava „Smrt i djevojka“ čileanskog autora ArielaDorfmana,aizvelisujemladiglumciAnđelaBulum,BojanBeribakaiBorisMarićnaGradskojsceniToniPeharuMTM.

26.09. Predstavljena knjiga profesora Milovana Pecelja “Jevto Dedijer, život i djelo“uPortiStaresabornecrkve.

27.09. Predstavljena knjiga „Pučanstvo duvanjske župe 1469.- 1800.“ autora Ante Ivića.Knjigusupredstavilidr.sc.RoberJolićimr.sc.AntoIvićuorganizacijiHKDNa-predakglavnapodružnicaMostaruGalerijikraljiceKatarineKosača.

28.09. Izvedena predstava „Prah“ – samostalni diplomski rad Stanka Utrobičića.Predstava jeplesnogkaraktera,a izvelesu jemladenadebeogradskogbaletaAnjaNikolićiVladimirčubrilouGalerijikraljiceKatarineKosača.

29.09. Otvorena izložba projekata koje potpisuje arhitekt Adnan Pašićusuorgani-zacijiAluminijad.d.MostariUdrugezaafirmiranjearhitekture,kultureprostoraivizual-nihumjetnostifORAuKlubuAluminij.

30.09. Predstavljena knjiga „Mostarci školovani u inostranstvu“ autora Zlatka Ser-darevića uorganizacijiDruštvaumjetnikaMostarauCentruzakulturu.

Apostolskom nunciju Alessandru D’Erricu Zlatna povelja ljubavi i mira ILH-aApostolskom nunciju za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru nadbiskupu Alessandru D’Erricu, na svečanosti u Katoličkom školskom centru „Sv. Josip“ u Sarajevu, dodijeljena je Zlatna povelja ljubavi i mira Internacionalne lige humanista za doprinos razvoju kulture dijaloga između vjerskih zajednica i etničkih skupina. Ovo visoko priznanje nunciju je uručio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a odvjetnik Josip Muselimović, predsjednik Odbora za svjetski poredak i humanizam ILH-a, pročitao je Odluku o dodjeli Povelje, koju je potpisala predsjednica Elizabeth Rehn.- Zahvalan sam prijateljima iz Internacionalne lige humanista što su mislili i na mene kao osobu koja zaslužuje tako visoko priznanje kao što je Zlatna povelja, za skromni doprinos koji sam mogao dati ovih godina u promicanju kulture dijaloga, mira i sklada među narodima i religijama. Osjećam dužnost izraziti posebnu zahvalnost onima koji su imali posebnu ulogu oko pripreme i sretnoga ishoda ove svečanosti: generalnom tajniku prof. Zdravku Šurlanu, predsjedniku Komiteta za humanizam i svjetski poredak Josipu Muselimoviću, predsjedniku Vijeća Lige prof. Tariku Kupusoviću i prof. Milanu Kujundžiću, posebnom izaslaniku predsjednice ILH – gđe Elizabeth Rehn – kazao je nuncij u prigodnom govoru.

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski; apostolski nuncij za BiH i Crnu Goru nadbiskup Alessandro D’Errico i odvjetnik Josip Muselimović, predsjednik Odbora za svjetski poredak i humanizam Internacionalne lige humanista.

Documents

Motrista br. 61