Diapositiva 1Koji su izvori dostupni za marketing ( budet, ljudi, znanje, akreditacija, software...
Konice u projektu
IDENTIFIKACIJA TRIŠTA
Ustanovljen kriterij segmentacije
Postavljeni kritini faktori uspjeha za svaki segment
Koliko je atraktivan svaki segment ( ocjena) veliina trišta, rast pad, mogunost za profitabilnost, pristupanost
Prijetnje? Politiki, ekonomski, socijalni, tehnološki
Konkurencija – usporedba sa slinim proizvodima, izvori, jaina trišta, prednosti i slabosti
MARKETING CILJEVI
Strateški ciljevi ( prodaja, udio natrištu, profit
Taktiki ciljevi ( upiti, odgovor na oglašavanje, posjeta i klikovi na stranici
Prodajni tunel – proces od poetka ideje do aktivacije prodaje ( u % nesvjesno, svjesno, razumijevanje, uvjeravanje, akcija
Dijagram Komparativnih prednosti
Potreba kontakta sa ciljanim trištem – razne baze
Pritup i kriteriji segmentacije ( spol, dob...
SWOT ANALIZA
MARKETING MIX
MARKETING PLAN
Izjava svrhe ( nakon analize koja je svrha moga posla)
Izjava vizije ( Gdje elim biti u slijedee 3 godine )
Izjava misije ( Na kojem trištu u raditi i u emu u se razlikovati od konkurencije
Marketing kalendar
najvjerovatnije kupiti vaš
proizvod uštedjeti ete
SADRAJ
TRIŠNA OPRAVDANOST
TRIŠTE NABAVE
TRIŠTE PRODAJE
*
INVESTITOR: Martina Klepi Novalija
VLASNIŠTVO: Privatno
NAMJENA ULAGANJA: Završetak prostora za edukaciju
SVRHA INVESTICIJE: Podizanje svijesti o biodinamikom odgoju djece u vrtiima i školama kao i unošenje zdravog ivota u poslovnu zajednicu
EKONOMSKI VIJEK
LOKACIJA INVESTICIJE: Zagrebaka upanija
1. PODACI O PODUZETNIKU
I PODACI O INVESTITORU
Investitor i nosilac ovog projekta je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) u daljnjem tekstu NOVA” , a nositelj / odgovorna osoba je Martina Klepi Novalija.
OPG “NOVA” upisan je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Zagrebake upanije broj rješenja 2365/2011
Posjed poljoprivrednog zemljišta upisan je AKORD (sustav evidencije zemljišnih parcela u RH ) i vlasništvo je Senada Novalije, a dato je na korištenje OPG-u “NOVA”.
Nosilac OPG “NOVA” je Martina Klepi Novalija.
II PODACI O OSOBI PODUZETNIKA
Ga. Klepi je po struci diplomirani ekonomist sa 21 godinom staa u marketingu, poslovnom savjetovanju za malo i srednje poduzetništvo, nekretninama, energetskoj uinkovitosti, biodinamikoj poljoprivredi.
III PROCJENA PODUZETNIKE SPOSOBNOSTI
*
Svakodnevni stres, nagomilana napetost, donošenje odluka najlakše je riješiti u smirenom inspirativnom prostoru .
Poduzetniko inspirativno okruenje stvara izvrsnu podlogu za uspjeh
Djeju maštu i znatielju najlakše je potaknuti u kreativnom okruenju koje svakim svojim pogledom prua novu sliku
Kreativnost u ranoj dobi i poticanje za novim stvarima stvara odgovoran odnos prema prirodi, vlastitom zdravlju i prema buduem okruenju
Zdravlje
*
Kreativne radionice za poslovne subjekte, predškolske i školske obrazovne ustanove
Prodaja voa, povra i preraevina dobivenih iz proizvoda biodinamikog uzgoja ( demovi, namazi, tjestenina)
Suradnja sa vanjskim suradnicima
Promocija proizvoda na inozemnom trištu
*
4. TRIŠNA OPRAVDANOST – identifikacija proizvoda i trišta
Trišna opravdanost proizvoda i usluga OPG “NOVA” provjerena je metodom marketinga 7P, kojom je identificiran proizvod, usluga i trište OPG-a. Odreeni marketing ciljevi i strategija, proveden marketing mix i sastavljen marketing plan.
Utvreno je da je usluga inovativna, proizvod visoko kvalitetan.
Utvrivanjem osnovnih i posrednih potreba utvreno je da kupac/korisnik proizvoda i usluga OPG-a rješava slijedee osnovne potrebe:
Stres
Zdravlje
Avanturu
Edukaciju
Kreativnost
Inovativnost
Najatraktivniji je segment pristupanosti korisnicima, profitabilnost
Utvrene su mogue prijetnje i to:
*
TRIŠNA OPRAVDANOST – segmentacija trišta
Konkurencija – Konkurencija je ograniena, uglavnom je usmjerena na proizvodnju voa i povra, edukaciju , ali ne i na sveoubuhvatnu ponudu kao što je prikazano u toki 3 ovog Poslovnog plana.
Sveobuhvatna analiza nalazi se u prilogu Poslovnog plana.
Segmentacijom trišta trište je segmentirano prema spolu, godištu, stupnju obrazovanju, mjestu prebivališta, interesima, ivotnom stilu korisnika.
Cjelokupna segmentacija prikazana je u prilogu, ovdje iznosimo zakljuke;
Zakljueno je da spol nije preferiran, odnosno da su korisnici podjednako i muškarci i ene. Godište korisnika je od 20 – 60 godina, osoba preteno visokog obrazovanja, uz manji postotak osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem.
Glavno mjesto prodaje proizvoda i pruanja usluga je Grad Zagreb i vee urbane sredine sjeverozapadne Hrvatske i Istre i Primorja.
*
ciljevi i svrha
Postavljeni su ciljevi prodaje i to direktni pristup i prodaja, putem interneta, sajmovi, umreavanje sa subjektima sline djelatnosti
eljeni udio na trištu slinih proizvoda je 40%, kreativnih radionica za djecu 40%, kreativnog okruenja za poslovne subjekte 50%, organizacija dogaanja 20%
Predvien je mjeseni promet u 1.godini od 20.000 kn mjeseno i to
Potrebno detaljnije razraditi – kako se je došlo do prometa/profita
Kalkulacija prodajnog cilja 50%x2 – za izraun profita
Cijena cilja – x3 x4 više
Predvieno godišnje poveanje od 20%.
Vrsta usluge ili proizvoda
10.000
50
visoko
nisko
Ovom matricom izmjerili smo kako naš OPG moe teiti Komparativnim prednostima.
Ona isto tako me izmjeriti relativne troškove i stupanj kojim se elimo diferencirati sa svojim proizvodom/uslugom u odnosu na konkurenciju.
Pomou ove potporne analize moemo doi do odreenih zakljuaka, prilagoavati svoj input dok smo zadovoljni opisom našeg OPG-a
Relativni troškovi
Visoko- visoko
prema trištu putem
jedinstvene usluge i
visoke cijene
Visoko- nisko
Nada u rast trišta je realno postavljena niti prenisko niti previsoko
nisko- nisko
visoko- nisko
*
TRIŠNA OPRAVDANOST
- trište prodaje
Marketing mixom odredili smo da na naš proizvod i usluga ima relativnu konkurenciju , odnosno konkurencija nudi pojedinane usluge ili proizvode, dok mi nudimo 1 jedinstveni proizvod i ostalo ujedinjeno u ukupnu uslugu.
Cijena nije najvanija u cjelokupnoj prodaji, ali obzirom na specifinost proizvodnje biti e relativno visoka, ali e zato odraavati kvalitetu.
Mjesto distribucije proizvoda ili usluge je u;
Sjedištu
Promocija e se u poetku vršiti putem direktnog emailinga , direktni kontakti ( poznanici, kontakti sa obrazovnim institucijama, specijalizirani dogaaji kako bi potencijalne korisnike od nesvjesnosti prema našim proizvodima i uslugama doveli od nesvjesnosti, do svjesnosti, shvaanja, uvjeravanja u našu uslugu i proizvod kao i na kraju potrošnju.
Pri tome emo upotrijebiti slijedee alate –
Osobnu prodaju – putem sajmova
Direktni marketning – email, kontakti
On-line promocije – ( blogovi, newsletteri..
Odnosi sa medijima
Promicanje vlastitog identiteta
*
tehnologija
Sve se više i više u svijesti ljudi javlja nepobitna injenica da je danas uobiajeni nain obrade tla i uzgoja biljaka i ivotinja došao u slijepu ulicu. Kako bi se osigurali visoki prinosi, potrebna je sve vea koliina kemijskih sredstava. Zbog toga tlo postaje sve lošije, a visoki prinosi ne znae i istovremeno i dobru kakvou proizvoda. Biljke koje se uzgajaju uz primjenu kemijskih sredstava postaju sve neotpornije na bolesti. Cijena uzgoja poljoprivrednih proizvoda sve više raste, a njihova koliina u razvijenim zemljama Zapada daleko nadilazi potrebe stanovništva.
I sam nain poljoprivredne proizvodnje u obliku monokulture i dranja velikog broja ivotinja koje su stalno u zatvorenim prostorima ini i jedne i druge naroito osjetljivima na bolest. To opet zahtijeva poveanu upotrebu pesticida kod uzgoja biljaka i antibiotika kod uzgoja ivotinja
Negativna strana primjene kemije u poljoprivredi pokušava se u posljednje vrijeme ukloniti genetikom, koja sa svoje strane nije jeftina i ije su posljedice , kako na biljke tako i na ljude, danas potpuna nepoznanica. Sve te mjere ne mogu donijeti trajno rješenje, ne mogu popraviti kakvou proizvoda, niti mogu uzgoju biljaka i ivotinja pruiti sigurnu budunost. Potreba da se nešto mijenja polako ulazi u svijest ljudi, kako potrošaa tako i proizvoaa. Ima sve više potrošaa koji trae zdravu hranu, a na svim kontinentima postupno raste i broj proizvoaa koji takvu hranu proizvode. Što e više ljudi izbjegavati konvencionalno proizvedenu hranu, to e po zakonu ponude i potranje nuno rasti i broj proizvoaa koji se ne slue tim nainom proizvodnje. Nema sumnje da su tzv. «zdravi proizvodi» skuplji, ali i kad kupujemo cipele gledamo da ne kupimo one koje se kod prve jae kiše raspadnu, ve one koje emo moi nositi godinama.
 Na rješenje svih ovih problema ve je davno ukazao Rudolf Steiner .
*
- struktura troškova
Struktura troškova ovog projekta vezana je uz dovršenje objekta za provoenje radionica.
Objekt je trenutno u fazi završetka graevinskikih radova na objektu.
Sadašnje stanje objekta Predvieno stanje objekta
*
- Opis strukture troškova
Za dovoenje objekta u funkciju potrebno je kompletno urediti unutrašnjost objekta koji se sastoji od 80 m2 prizemlja i 80 m2 1. Kata – ( sve ponude i detaljni opis troškova u prilogu )
Opis troška
55.375,00
12.000,00
Normativi utroška elektrine energije
Nije predvieno dodatno trošenje energije od uobiajenog iz razloga što se radionice i najam prostora odvijaju u terminu od 09 – 17 sati, jedan dio odvijanja radionica je u vanjskom prostoru
Struktura i broj zaposlenih
Za redovito funkcioniranje projekta predvien je 1 stalno zaposleni i 2 honorarna suradnika kod odravanja edukativnih radionica i 1 suradnik za ureenje okoliša
Struktura radnog mjesta
Lokacija projekta je u mjestu Luka, Zapreši, Zagrebaka upanija.
Od Grada Zagreba lokacija je udaljena 25 km , a od granice sa Slovenijom 20tak km.
Blizina Grada Zagreba osigurava trište i za proizvode i za usluge.
Izvrsna prometna povezanost i to cestovna I eljeznika dodatno olakšava pristup objektu Obzirom da se objekt nalazi u centru mjesta
Bogata vegetacija i prirodni okoliš su dodatne Prednosti ove lokacije.
Sa mikro stajališta lokacija objekta u cjelosti odgovara predvienoj namjeni, infrastrukturalnim vezama, omoguava nesmetanu komunikaciju sa okolinom
Sa makro stajališta objekt je smješten u blizini trišta.
Obzirom na temeljne znaajke poslovanja uvjete prijevoza
ova lokacija se ocjenjuje povoljnom.
*
7. UTJECAJ NA OKOLIŠ
Osnovna Steinerova teza je postojanje „ivotne snage“ u poljoprivrednim kulturama i  tlu , kao i u  mineralima  i  kemijskim elementima , koji utjeu na  iva  bia. ovjek putem ovako uzgojene  hrane  u organizam unosi „kozmike sile“ koje imaju svoje djelovanje na  biljke  i  ivotinje . Zvijezde navodno imaju svoje meudjelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno preko planeta.
Steiner opisuje specifine naine  gnojidbe , koji trebaju potaknuti ispravnu vezu kozmikog i hranidbenog. Iako se navedene „snage“ i „sile“ ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti,  [1]  biodinamika poljoprivreda, je pozitivno prihvaena u praksi, kao poseban oblik  ekološke poljoprivrede . Rudolf Steiner je smatrao da je hranjivost ivenih namirnica u padu, tvrdei da mineralna gnojiva i  pesticidi  „oduzimaju ivotnost bilju.“ Pripravci, namijenjeni uglavnom gnojidbi i zaštiti od nametnika, izrauju se od iskljuivo prirodnih materijala i imaju specifian nain izrade.
Biodinamiko gospodarstvo funkcionira kao zaseban samodostatan  organizam .
Pripravci nisu zamjena za gnojidbu te se njihova zadaa ne sastoji na prvom mjestu u tome da upravljaju procesima truljenja u gnoju, ve slue tomu da posreduju snage Zemlje i svemira kako bi te snage potpomognule sposobnosti biljaka da budu osjetilni organ Zemlje.
U biološko dinamikom poljodjelstvu razlikuju se pripravci za prskanje (gnoj i kremen iz roga) i kompostni pripravci (pripravak od stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslaka i valerijane).
Zbog svega navedenog znanstvena je injenica da biodinamiki uzgoj ivi sa prirodom, a ne protiv nje.
Obzirom da su planirane manje grupe radionica max. do 15 niti sekundarno zagaenje ne ugroava prirodni okoliš jer je kompletna infrastruktura objekta planirana za privremeni boravak 15 ljudi i etvero stalnih lanova – lanovi poljovrivrednog gospodarstva.
Prilog – Idejni projekt, Projekt strojarskih instalacija i Projekt vodovodnih instalacija
*
- investicije u osnovna sredstva
U prethodnom dijelu ovog poslovnog plana definirana je namjena investitora i dan je analitiki prikaz elemenata ulaganja u završetak objekta .
U ovom dijelu cilj je globalno financijsko sagledavanje temeljne sturkture ulaganja u osnovno sredstvo i grupiranje prema temeljnim amortizacijskim skupinama.
Karakteristina vrijednost osnovnih sredstava je njihova nabavna vrijednost koja slui za obraun amortizacije, a konani je raunski rezultat procesa pribavljanja izoenja radova.
Kod izvoenja investicije, mogu nastati i razni izdaci nematerijalnog karaktera kao i nepredvieni investicijski izdaci.
Opis skupine ulaganja u osnovna sredstva
Vrijednost u kn
15.230,00
5,93
SVEUKUPNO
256.820,00
100,00
8. FINANCIJSKI ELEMENTI POTHVATA – proraun amortizacije
Troškovi amortizacije su znaajni za cjeloviti i realni prikaz rashoda u raunu dobiti i gubitaka te uinaka u drugim bilancama, kao i za izraun ostatka vrijednosti investicije nakon proteka razdoblja ekonomskog vijeka investicije.
Ti se troškovi kao i svi rashodi, osim kamata , preraunavaju na jednakoj godišnjoj razini kao reprezentativan iznos za sve godine poslovanja u ekonomskom vijeku investicije.
Plan amortizacije osnovnih sredtava izveden je na temelju njihovih nabavnih vrijednosti i korespondirajui godišnjih stopa otpisa.
Struktura godina
SVEUKUPNO
Kalkulacija cijena bazirana je na ulaznim troškovima, troškovima radne snage, troškovima odravanja objekta, troškovima energenata – obzirom na alternativne obnovljive izvore izvore energije cijena proizvodnje topline biti e i do 40% nia nego kod tradicionalnih objekta UVEANA ZA MARU prema prethodnom obraunu
Naziv troška
Procjena
4.400,00
izraun
4.500,00
Investitor za financiranje ove investicije, osim vlastitih sredstava ve uloenih u objekt koristiti e sredstva poticaja Zagrebake upanije, poticaje Ministarstva poduzetništva ministrstva poduzetništva i obrta , sredstva i programa IPARD – mjera 302 i kreditna sredstva habor-a uz kamatnu stopu od 1% godišnje.
Alternativno se mogu koristiti zeleni krediti , ali zbo ktm od 7.45% oni se ne planiraju kao glavni izvor sredstava
STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA
Vlastita sredstva u novcu 750.080 74.62
Poticaji i kredit habor-a 256.820 25.38
UKUPNO 1.011.780,80 100.00
Struktura/godina
2012
2013
2014...
2.3 Trošak osoblja
8. FINANCIJSKI ELEMENTI POTHVATA – ocjena efikasnosti investicijskog projekta
Za potrebe ocjene statine ocjene efikanosti odabran je odreeni broj pokazatelja za godinu 2014 analitikog vijeka projekta kao reprezentativna godina u kojoj se postie puna realizacija, a poinju kreditne obveze nakon dogovorenog poeka.
Statini pokazatelji efikasnoti
Neto dobit po zaposlenom = neto dobit/broj vlasnika
Rentabilnost kapitala vlasnika = neto dobit/kapital vlasnika
Stupanj zaduenosti = ukupne obveze/kapital vlasnika
Novano pokrie duga = ( neto dobit+kamata+amortizacija) / anuitet
Ocjena efikasnosti projekta
Ocjena profitabilnosti
Za ocjenu profitabilnosti koristi se Ekonomski tok koji predstavlja dinamiki pregled primitaka i izdataka u vijeku projekta registrirani iznosi novca kao reprezentanti realnih resursa
Primici u ekonomskom toku sastoje sastoje se od ukupnog prohoda koji je po godinama vijeka projekta preuzet in rauna dobiti i gubitka.
Od ukupnih primitaka odbijaju se ukupni izdaci, koji ine investicije u osnovna sredstva, bez izdataka za posebne troškove kredita te troškovi poslovanja i poreza na dobit.
Podaci u ekonomskom toku rabe se u nastavku ocjene profitabilnoti kao ulazne veliine pri primjeni odreenih metoda uinkovitosti investicijskog projetka.
Ocjena uinkovitosti provodi se primjenom slijedeih metoda:
Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja
Metoda neto sadašnje vrijednosti
Metoda interne stope rentabilnosti
Struktura/godina
1
2
3....
2. Troškovi poslovanja
3. Troškovi sirovine
8. FINANCIJSKI ELEMENTI POTHVATA rentabilnost, likvidnost
Metoda interne stope rentabilnosti koristi internu stopu rentabilnosti projekta kao mjeru njegove efikasnoti, a to je ona diskontna stopa koja sadašnju vrijednost investicijskog projekta svodi n nulu ( nepoznanica je diskontna stopa. Diskontna stop koja je po definiciji interna stopa rentabilnosti pokazuje prosjeni godišnji prirast koji je dovoljan da bi se nadoknadile prethodne rtve proizvodnih faktora.
Ocjena likvidnosti
Ocjena likvidnosti se u investicijskom projektu izvodi temeljem financijskog toka, koji u vijeku projekta registrira sve primitke i izdatke kao iznose novca koji se primaju i izdaju financijskim transakcijama.
Za razliku od ekonomskih tokova financijski tok, u okviru primitaka sadri i izvore financiranja.
Iz strukture primitaka i izdataka financijskog toka vidi se da je rije o dinamikom mjesenom i godišnjem stanju na iro raunu, pri emu su primici ulazna , a izdaci izlazna strana toga. Rauna.
Znai da su neto primici u financijskom toku, kao razlika izmeu primitaka i izdataka, zapravo iznosi slobodnih novanih sredstava, koji ostaju vlasniku na raspolaganju za reinvestiranje.
*
Struktura/godina
1
2
3....
II IZDACI
4. Troškovi poslovanja
5. Troškovi sirovine
ostali elementi
Kao ostali elementi analize financijsog pothvata moe se upotrijebiti i bilanca, napraviti analiza osjetljivosti
Na kraju poslovnog plana izvodi se ZAKLJUAK gdje se u kratkim crtama prelaze svi osnovni elementi poslovnog plana u financijskom i ope korisnom smislu
*