Embed Size (px)
Citation preview
www.referada.hr
Bok,
Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti
pomoći u učenju!
Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo,
već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje
gradiva.
P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,
ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.
Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,
pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici
Želimo ti puno sreće s učenjem!
www.referada.hr
I) Informacijski sustav 1. Što je sustav?
Sustav je zbir dijelova koji funkcioniraju zajedno kao cjelina i ostvaruju zajednički cilj. 2. Što je sustavski pristup? Sustavski pristup nastaje 30.-tih godina 20.stoljeća, polazi od činjenice da objekte treba sagledavati kao sustave, koji nisu odvojeni od okoline, već su u interakciji s njom. Naglašava da se uspješnost ostvarivanja ciljeva može povećati ukoliko se uzmu u obzir pojedini dijelovi/komponente sustava i njihova međusobna usklađenost. 3. Opći model poslovnog sustava-primjer Opći model poslovnog sustava, npr. poduzeće, sastoji se od izlaza, ulaza i 2 procesa: izvršni i upravljački. Sustav preuzima inpute (ulaz) iz okruženja, u obliku materije (sirovine, energije) ili informacija te putem izvršnog procesa pretvara ili transformira inpute u outpute, odnosno gotove prozivode, koji se nalaze na izlazu sustava i koje pruža okolini. Upravljački proces se odnosi na mogućnost upravljanja i regulacije sustava. Povratnu vezu predstavljaju upravljački procesi. 4. Zašto je poslovni proces adaptivan? Poslovni sustav je adaptivan jer se adaptira/prilagođava promjenama u okolini te ih je sposoban uočiti. Sustav nije izoliran od okoline već vrši interakciju s okolinom. Primjer: povećana potražnja iz okoline dovesti će do povećanja proizvodnje u sustavu. 5. Obilježja poslovnog sustava Obilježja su 3: komponente sustava zajednički djeluju radi ostvarenja kolektivnog cilja, sustav nije izoliran od okruženja, a u okruženju djeluju i drugi sustavi te je sam sustav moguće raščlaniti na manje dijelove; podsustave. 6. Organizacijski sustav Organizacijski sustav ili organizacija je oblik organizacije koji imaju poduzeća, javne institucije, agencije, neprofitabilne organizacije itd. One su dinamički, hijerarhijski strukturirani sustavi. Postoji nekoliko podjela organizacija: s obzirom na djelatnost koju obavljaju – trgovina, bankarstvo, financije, javna uprava.., zatim s ozbirom na broj zaposlenih i visinu prihoda koju ostvaruju – velike, srednje, male, te profitne i neprofitne. 7. Izvršni procesi i izvršni podsustav Izvršni procesi su sve aktivnosti tj. poslovi unutar sustava koji obavljaju temeljne zadatke poslovnog sustava (npr. prozivodnja i obavljanje usluga) te su oni dio izvršnog podsustava. 8. Upravljački procesi i upravljački podsustavi Upravljački procesi su dio upravljačkog podsustava i to su sve aktivnosti kojima se upravlja, kontrolira i regulira sam sustav (npr. razrada plana proizvodnje, analiza rezultata poslovanja…) 9. Podatak i informacija Podatak je skup znakova zapisanih na nekom mediju – papiru, filmu, magnetskom, optičkom, poluvodičkom mediju, tehnikom zapisivanja primjerenom mediju. Informacija (obavijest) je interpretirani podatak. 10. Strukturirani i nestrukturirani podatak Strukturirani podatak se veže uz određeno obilježje, dok nestrukturirani podatak nema dodjelu obilježja. 11. Značajke kvalitetne informacije Kvalitetna informacija je točna, potpuna, relevantna ili primjerena i pravodobna. 12. Vrijednost informacije Vrijednost informacije je teško odrediti, no ona ovisi o odlučivanju i rezultatima odlučivanja. Informacija je vrijedna ako se na njoj temelje 'vrijedne' odluke, dok je bezvrijedna ako nije upotrebljena za odlučivanje. Ona je najveća u području prognoziranja (kada je dobivena prije nego što se treba donijeti odluka), a najmanja u području zastarijevanja (kada je dobivena prekasno, nakon donošenja odluke). 13. Znanje i kakvo može biti Znanje je kombinacija podataka i informacija, kojemu je dodano ekspertno mišljenje, iskustvo i vještine. Može biti eksplicitno ili kodificirano i implicitno ili tiho. 14. Informacijski sustav
www.referada.hr
Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije bitne za organizaciju i društvo, s ciljem da te informacije budu dostupne i upotrebljive svima kojima su potrebne. To je aktivni društveni sustav koji može, ali i ne mora biti poduprijet suvremenom informatičkom tehnologijom. 15. Poslovni informacijski sustav Poslovni informacijski sustav je skup uzajamno povezanih komponenata koje zajednički rade na unosu, pohranjivanju, obradi, isporuci i drugim upravljačkim aktivnostima čime se podaci transformiraju u informacije, nužne u predviđanju, prognoziranju, upravljanju, koordinaciji, donošenju odluka i operacijskim aktivnostima poslovanja. 16. Elementi funkcioniranja poslovnog informacijskog sustava Elementi pomoću kojih se ostvaruje PIS: ljudi, tehnička pomagala, procedure i podaci. 17. Glavna osobnost informacijskoga društva Glavna osobitost informacijskog društva je to da je osnovna jedinica ekonomske i socijalne organizacije mreža, a ne čovjek/poduzeće kao u prošlosti. 18. Povezanost između informacijskih tehnologije i produktivnosti rada Informacijska tehnologija povećava produktivnost rada – komunikacijske usluge postaju brže i jeftinije, smanjuju se cijene hardvera i softvera, uspon digitalnih ekonomija i pojava mnogobrojnih startupa. 19. Glavni resurs u informacijskome društvu Glavni resurs u informacijskome društvu je znanje, a ne kapital.
20. Zaštita privatnosti Danas je sve važnija zaštita privatnosti zbog mnogih poduzeća i vladinih agencija koje prikupljaju sve veći broj osobnih podataka, zbog velikih izvora informacija o pojedincima na internetu. 21. Utjecaj na javnu upravu Informacijska tehnologija utječe pozitivno na javnu upravu – omogućava veći utjecaj pojedinca na nositelje vlasti, olakšava npr. prikupljanje poreza, omogućava pojedincima pristup zakonima, propisima i drugim dokumentima javne uprave, omogućava elektroničke izbore, referendume i ankete. 22. Funkcije poslovnog informacijskog sustava Dijelovi IS-a su: izvršni dio, upravljački dio i komunikacijski dio. Svaki od tih dijelova obavlja pojedine funkcije. Izvršni dio služi obradi transakcija te se njime obavljaju temeljne djelatnosti organizacije. Funkcija upravljačkog dijela je da od izvršnog preuzme podatke te da zajedno s podacima iz vanjskih izvora stvori informacije potrebne upravljanju i odlučivanju, dok komunikacijski dio služi komunikaciji i suradnji među zaposlenicima organizacije, ali isto tako s vanjskim sudionicima kao što su dobavljači, kupci, partneri. 23. Utjecaj na konkurentnost organizacija PIS utječe na konkurentnost organizacija dvojako: 1. povećava operativnu efikasnost poslovanja (podupire strategiju niskih troškova), 2. potiče inovativnost poslovnog sustava (podupire strategiju razlikovanja ili diferencijacije poslovanja). 24. Uloga kao pokretač operativne efikasnosti poslovanja Kao pokretač operativne efikasnosti, PIS smanjuje troškove poslovanja, povećava brzinu odvijanja procesa i obavljanja transakcija te omogućuje automatizaciju procesa. 25. Uloga kao pokretač inovativnosti Kao pokretač inovacija i promjena, PIS utječe na razvoj novih poslovnih modela, uvođenja radikalnih promjena i inovacija, čime trajno mijenja postojeće procese i uvodi nove. 26. Strateško planiranje poslovnog informacijskog sustava i njegova pogreška Strateško planiranje PIS-a je multidisciplinarni skup aktivnosti kojima se usklađuju ciljevi poslovnog i informacijskog sustava te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omogućava postizanje ciljeva. Pogreška koja se javlja u tom procesu je obrnuti redoslijed strateškog planiranja – kada se dopusti da strategija pojedinog dijela PIS-a definira strategiju cjelokupnog poslovanja. (trebalo bi prvo definirati strategiju poslovanja, zatim strategiju informacija, strategiju PIS-a, tek onda pojedinih dijelova PIS-a) 27. Tko sve sudjeluje u strateškom planiranju U strateškom planiranju trebaju sudjelovati vrhovni menadžment, CIO (glavni informatički menadžer) i ostali menadžeri bitnih poslovnih funkcija.
www.referada.hr
28. Što se sve utvrđuje strateškim planiranjem i koje korake slijedom Strateškim planiranjem PIS-a utvrđuju se:
· Usklađenost strategije poslovanja i informacijske strategije · Scenariji/opcije korištenja informacijske tehnologije u poslovanju i detaljna financijska analiza svakog od njih · Optimalna uloga i pozicija informatike u poslovanju · Prioriteti ulaganja u informatiku i informatičke projekte · Mehanizmi organiziranja, upravljanja i kontrole PIS-a
Pritom treba slijediti iduće korake: · Analiza vanjskog okruženja · Analiza unutarnjeg okruženja i postojećeg PIS-a · Odabir ciljeva · Plan implementacije
29. McFarlanov model strateške rešetke McFarlanov model strateške rešetke pomaže menadžerima pri odabiru uloge informatike u poslovanju. Obuhvaća 2 strategije odnosno 2 uloge PIS-a:: a) reaktivna (obrambena, defenzivna) i b) proaktivna (napadačka, ofenzivna).
www.referada.hr
II) Poslovni procesi i informacijski sustav 1. Što je poslovni proces? Navedite i objasnite ostale elemente procesne tehnologije. Poslovni proces je niz logički povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije (ljudi, strojevi, informacijska tehnologija) zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima ili uslugama i stvaranja vrijednosti (profita) za poduzeće. Elementi procesne tehnologije: Lanac vrijednosti obuhvaća više poslovnih procesa od razvoja novoga proizvoda i naručivanja do prodaje i potpore potrošaču po završetku prodaje pa se može smatrati središnjim procesom poduzeća. Proces je dio lanca vrijednosti koji se ovisno o složenosti može podijeliti na manje dijelove-potprocese. Aktivnost je najmanji dio procesa koji ima smisla modelirati i prikazati dijagramom. Ona najčešće prikazuje relativno složeni radni zadatak ili više radnih zadataka koje za potrebe izgradnje procesne arhitekture nije potrebno detaljnije razmatrati. Zadatak predstavlja četvrtu razinu detaljnosti, često se koristi za opis funkcionalnosti nekoga programskog rješenja od**nosno informacijskog sustava. Korak prikazuje najjednostavniju operaciju koju nije moguće detaljnije raščlaniti. Koraci se ne prikazuju modelima poslovnih procesa jer predstavljaju nisku, petu razinu detaljnosti, već su sastavni dio modela za razvoj programskih rješenja i prikazuju poslovne tokove. 2. Objasnite odnos između poslovnih procesa i organizacijskih jedinica. Potrebno je postupno uvođenje procesnog pristupa u organizaciju i njezina transformacija od funkcijski organiziranih dijelova prema procesno organiziranim timovima. Ova transformacija podrazumijeva promjenu poslova od jednostavnijih prema složenijim višedimenzionalnim poslovima, promjenu uloga zaposlenika od kontrolnih prema samostalnijim te promjenu fokusa efikasnosti od izvršenja posla unutar organizacijske jedinice prema rezultatima procesa u cijelosti. 3. Navedite i kratko objasnite osnovne pojmove mape poslovnih procesa. Modeliranjem poslovnih procesa stvaraju se mape poslovnih procesa kojima se prikazuju događaji, aktivnosti i stanja. Događaji pokreću aktivnost, aktivnosti traju određeno vrijeme, završetak aktivnosti je događaj, a događaj mijenja stanje sustava. 4. Navedite i objasnite najvažnije elemente dijagrama Evnt Driven Process Chain koji se koriste za modeliranje poslovnih procesa. EPC dijagrami omogućuju procesni pogled prikazivanjem događaja i aktivnosti. Aktivnost se prikazuje pravokutnikom a događaji (kao rezultat završetka aktivnosti) simbolom šesterokuta. Simboli se povezuju poveznicama (strelicama) koje pokazuju smjer kretanja po dijagramu i logičkim operatorima koji omogućuju ispitivanje uvjeta i grananje toka dijagrama. U praksi se najčešće rabi modificirati oblik EPC dijagrama koji se naziva proširenim EPC dijagramom a u čiju su notaciju uvedeni simboli koji prikazuju pojmove vezane na organizacijsku strukturu, resurse, informacijski sustav poduzeća te njihov tok i međusobnu povezanost. 5. Navedite i objasnite elemente standardne grafičke metode za modeliranje poslovnog procesa Business Process Model and Notation. BPMN je sastavljen od grafičkih elemenata i formalnih zapisa te sadrži specifikacije potrebne za generiranje aplikacije za izvršavanje poslovnog procesa. Početak i kraj procesa označava se simbolima događaja, a koriste se i složeni simboli za prikaz događaja u tijeku izvođenja procesa. Ti događaji se pridružuju aktivnostima, a upotrebljavaju se kao okidači kojima se pokreću aktivnosti ovisno o zadanim uvjetima i pravilima. Tijek procesa se prikazuje simbolima strelice. Simbolima polja prikazuju se poslovni procesi a polja se dijele na staze kako bi se detaljnije prikazale organizacijske jedinice i sudionici u procesu. 6. Objasnite razliku između kvalitativne i kvantitativne analize poslovnih procesa. Kvalitativnom analizom razmatra se struktura procesa kako bi se identificirali i opisali nedostaci i problemi. Rezultati kvalitativne analize često ukazuju na potrebu uvođenja informacijske tehnologije u one dijelove procesa gdje se aktivnosti obavljaju ručno. Kvalitativnom analizom pronalaze se: aktivnosti koje ne stvaraju vrijednosti, logičke slabe točke u procesu, organizacijski problemi, prijelaz s papirnatog dokumenta na poslovnu aplikaciju, sistemske poveznice i prekidi. Za donošenje kvalitetnih odluka o promjeni i poboljšanju procesa, menadžment mora koristiti rezultate kvantitativnih analiza. Neki od primjera kvantitativne analize procesa su: procjena utrošenoga vremena, procjena troška, ključni čimbenici uspješnosti. 7. Navedite i kratko objasnite osnove funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu poslovnog procesa. Osnove funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu poslovnih procesa jesu: dokumentiranje arhitekture poslovnih procesa, korištenje niza metoda za razvoj baze poslovnog procesa, analiza poslovnih procesa i izrada prijedloga poboljšanja procesa te stvaranje podloge za razvoj informacijskog sustava. Arhitektura poslovnih procesa predstavlja formalni model koji opisuje sve perspektive i aspekte poduzeća. Baze poslovnih procesa omogućuju pohranjivanje svih modela procesa i njihovih elemenata u bazu.
www.referada.hr
8. Objasnite povezanost projekta promjene poslovnog procesa i uvođenje integralnog informacijskog sustava. Dva moguća pristupa: 1) definiranje poboljšanih i/ili novih procesa prije odabira i uvođenja informacijskog sustava U prvom pristupu implementacija je brza ,a potrebe prilagodbe su minimalne. Tri nedostatka prvog pristupa: potrebno je izdvojiti financijska sredstva i ljudske resurse za dva uzastopna projekta, nije moguće koristiti iskustva i znanja koja su pohranjena u programskim rješenjima za efikasniju promjenu proces, najvažniji kriterij za odabir programskog rješenja je njegova prilagođenost prethodno predloženom novom načinu poslovanja a ne njegova stvarna kvaliteta i vrijednost. 2) usporedna implementacija promjene poslovnih procesa i integralnog informacijskog sustava. Prednosti drugog pristupa su: u programska rješenja su već ugrađena znanja i iskustva najbolje prakse, naknade prilagodbe gotovih programskih rješenja su minimalne a za neke module uopće nisu ni potrebne. Nedostaci su: česti otpori zaposlenika koji stječu pogrešan dojam da su prisiljeni mijenjati način rada prema zahtjevima programskih rješenja, zahtijeva velike napore i motivaciju članova tima i krajnjih korisnika da provedu istodobnu promjenu procesa i uvođenje noe informacijske tehnologije što lako dovodi do kašnjenja u odnosu na planirani završetak projekta.
III) Transakcijska obrada 1. Što je transakcija? Temeljem kojih obilježja se temelji ispravnost transakcije?
Pojam Transakcije potječe iz ugovornoga prava prema kojemu se ugovorom, sporazumom, dogovorom ili na neki drugi legalan način potvrđuje i izvršava posao razmjene vrijednosti između dvije ili više strana. Ispravnost se temelji: a. svojstvu konzistentnosti transakcije koja treba biti obavljena u legalnim uvjetima b. svojstvu atomarnosti transakcije koja treba biti izvršena u cijelosti kako je određeno ugovorom c. svojstvu trajnosti transakcije koja kad je jednom provedena više se ne može opozvati 2. Zašto je potrebno bilježiti stanje sustava? Čime se bilježi stanje poslovnoga sustava? Bez evidentiranog stanja sustava bilo bi teško pokrenuti buduće poslove. Stanje poslovnog sustava bilježe se podacima pohranjenim u informacijskome sustavu u bazi podataka, datotekama ili nekoj drugoj kolekciji podataka. Pr: baza računovodstvenih podataka bilježi računovodstveno stanje poduzeća. 3. Transakcijski proces stanja sustava 4. Transakcija koja zadovoljava atomarnost, konzistentnost, izoliranost i trajnost 5. Sustav za obradu transakcija 6. Povezanost aplikacija sustava za obradu transakcija 7. ERP 8. Tipični moduli ERP-a a. modul planiranja i analize b. modul upravljanja imovinom c. modul upravljanja ljudskim resursima d. modul upravljanja financijama e. modul upravljanja nabavom f. modul upravljanja proizvodnjom g. modul upravljanja prodajom 9. Koje su značajke transakcijske obrade u stvarnom vremenu? Što znači da je transakcija sinkronizirana s transakcijskim procesom? Transakcijska se obrada u pravilu obavlja u stvarnom vremenu, u trenutku izvršenja transakcijskog procesa ili neposredno nakon izvršenja. U tome slučaju je transakcija sinkronizirana s transakcijskim procesom. Pr: transakcija kojom se kupuje zrakoplovna karta i zauzima sjedalo. Prilikom izvršenja transakcije u bazi podataka se bilježi novo stanje zauzimanja sjedala, to sjedalo postaje nedostupno ostalim transakcijama. 10. Klijentsko-poslužiteljski koncept transakcijske obrade opiši U klijentsko-poslužiteljskom konceptu transakcijske obrade, transakcije se obrađuju na poslužitelju, a pokreću na klijentu na kojem se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni rezultati. Ova klijentsko-poslužiteljska arhitektura računalne obrade je dvorazinska, jer se transakcija pokreće na klijentskoj, a izvršava na poslužiteljskoj razini.
www.referada.hr
11. Što čini Informatičku infrastrukturu i platformu Poslužitelji i klijenti čine temeljnu informatičku infrastrukturu, a infrastruktura s programskom opremom čini platformu
IV) Analitičke i upravljačke obrade
1. Racionalno odlučivanje Temelji se na korištenju kvalitetnih informacija (primjerenih, točnih, potpunih, pravodobnih) 2. Koraci procesa odlučivanja a. Prepoznavanje problema b. Oblikovanje modela rješenja c. Izbor rješenja d. Implementacija rješenja 3. Razlika strukturiranog odlučivanja u odnosu na nestrukturirano Strukturirano= postupak odlučivanja određen je prema unaprijed određenim pravilima, procedurama ili algoritmima temeljenima na eksplicitnim podacima. Strukturirano odlučivanje može se prenijeti s čovjeka na tehnološku razinu tj na informacijski sustav. → operativni ili niži menadžeri Npr.: odluka može li se na bankomatu isplatiti neki iznos novčanica određena je pravilima banke Nestrukturirano= nije moguće propisati pravilo ili proceduru odlučivanja. Teret odlučivanja je na osobi koja odlučuje, a zadatak informacijskog sustava je da joj pruži dovoljno relevantnih informacija. →menadžeri najviše razine koji donose strateške odluke 4. Razlika u pripremi informacija za operativno,taktičko ili strateško upravljanje Operativno upravljanje sustav za obradu transakcija ima u svome sastavu tzv. izvještajne transakcije koje omogućuju izvještavanje temeljeno na transakcijskim podacima. Izvještaji se pokreću prema zahtjevima korisnika ili prema vremenskom planu. Taktičko upravljanje analitička obrada podataka (On-line analytical processing - OLAP) koja se provodi na ‘dimenzijama’ u skladištu podataka. →primjer jednostavne analize podataka Strateško upravljanje često se primjenjuju specifične metode ili modeli obrade podataka koji se zovu dubinskim analizama podataka (pripadaju statistici, matematici, umjetnoj inteligenciji itd.). Koriste se i specifične analitičke i upravljačke aplikacije poznate pod nazivom poslovna analitika. 5. Skladište podataka Predstavlja izdvojeni, veliki skup podataka koji je oblikom i sadržajem pripremljen za zahtjevne analize, kako bi se iz njega ‘izvukle’ informacije i znanje za potrebe odlučivanja i upravljanja. U skladištu su podaci (iz transakcijskog sustava i vanjskih izvora) pripremljeni za zahtjevne analize i pronalaženje informacija za učinkovito odlučivanje i upravljanje. 6. Vremenski ustrojeno skladište podataka Skladište je vremenski usmjereno jer sadrži podatke koji opisuju pojavu u dužem vremenskom razdoblju, što omogućava usporedbu i predviđanje. 7. Dijelovi skladišta podataka Slojevita građa. Slojevi se svrstaju u 2 skupine: 1) Podatkovni dio→čine ga: osnovni podaci i agregirani višedimenzijski podaci 2) Mehanizmi→čine ih: postupci ekstrakcije i transformacije, sustav upravljanja podacima, postupci analitičke obrade i prezentacija Podaci dolaze u skladište iz različitih izvora. Postupcima ekstrakcije i transformacije (veza s okolinom) dobivaju se osnovni podaci skladišta. Putem sustava za upravljanje podacima dobivaju se agregirani, višedimanzionalni podaci. Postupci analitičke obrade predstavljaju načine pronalaženja različitih oblika informacija potrebnih u procesu odlučivanja i upravljanja. Prezentacija informacija (najviša razina) predstavlja korisničko sučelje određujući način postavljanja upita i prikaza rezultata upita tekstom, slikom, grafikonom i sl. 8. Dimenzijska struktura podataka Dimenzijska struktura podataka promatra kvantitativno izražene poslovne pojave (npr prihod od prodaje) kroz dimenzije (npr vrijeme). Ona osigurava razumljiv, čovjeku prirodan pogled na podatke u bazi podataka i jednostavno postavljanje poslovnih pitanja te dobivanje odgovora u razumljivome obliku.
www.referada.hr
9. Dimenzija i pozicija dimenzija; Mjera ili vrijednost Dimenzija=opisuje 1 parametar (obilježje) pojave ili objekta interesa. Pripadaju kvalitativnim obilježjima. Pozicija dimenzija= Dimenzija ima svoje pozicije po kojima se mogu svrstati u neku kategoriju. Npr: dimenzija je vrijeme a njene pozicije su dan, mjesec, kvartal, godina… Mjera ili vrijednost= br. prodanih komada, iznos prihoda od prodaje, iznos ukupnih troškova prodaje itd. →Primjer s 3 dimenzije (podaci se pokazuju kockama): roba-bezalkoholna pića, vrijeme-2013.godina i tržište-Zagreb. Možemo pitati koliki je prihod od prodaje bezalkoholnih pića u Zg u 2013.god.? Odgovor: 8 564 000 kn→predstavlja mjeru 10. Smisao postojanja hijerarhije u dimenzijama Hijerarhijsko uređenje (dani, mjeseci, kvartali, godine) omogućuje da se u okviru jedne dimenzije (vrijeme) promatrana pojava (prihod) prati i analizira, istodobno i detaljno po danima (analitički) i/ili agregirano (sintetički) po mjesecima, kvartalima, godinama. 11. Analitička obrada Bez obzira gdje su i u kojemu su obliku podaci pohranjeni (datoteka, baza, skladište), nemaju nikakvu vrijednost ako se ne analiziraju, obrađuju i ‘pretvaraju’ u informacije. Analitička obrada podataka (OLAP-On Line Analytical Processing) omogućava obradu podataka u informacije s ciljem potpore odlučivanju. Analitička obrada uključuje dimenzijsku analizu. 12. Osnovne operacije na dimenzijskome modelu
1. Rotacija ili zakretanje= isticanje nekih dimenzija u prvi plan, a ostale su u pozadini 2. Selektiranje i isijecanje= fiksiranje pozicija neke dimenzije, a ostale se pozicije dimenzija mijenjaju (npr dimenzija
vrijeme fiksirana na 2013.godinu) 3. Agregiranje 4. Detaljiziranje
13. Analitička i transakcijska obrada Transakcijska obrada karakteristična je za većinu obrada vezanih uz temeljno poslovanje tj obavljanje izvršnih poslovnih procesa. Načini transakcijske obrade kada:
1. u stvarnom vremenu= u trenutku izvršenja ili neposredno nakon transakcije -sinkronizirana je s transakcijskim procesom=sinkrona obrada 2) asinkrona obrada= transakcija će biti izvršena s mogućim kašnjenjem. Do nje dolazi u slučajevima obrade velike količine transakcija koje u vršnim trenutcima stvaraju opterećenje iznad projektiranoga Način transakcijske obrade gdje:
1. na glavnom računalu-korisnici pokreću transakcije, unose ulazne podatke transakcije i primaju rezultate putem terminala koji su povezani s glavnim računalom
Terminal=uređaj za slanje i primanje podataka, s mogućnošću manje obrade podataka 2) u klijentsko-poslužiteljskom konceptu transakcijske obrade- transakcije se obrađuju na poslužitelju, a pokreću na klijentu na kojemu se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni rezultati. Analitička obrada omogućava obradu podataka u informacije s ciljem potpore odlučivanju. Analitička obrada uključuje dimenzijsku analizu (operacije na dimenzijskome modelu podataka), ali i druge obrade kao što su grafičko prikazivanje informacija, ‘što-ako’ analize, planiranje, modeliranje, statističke analize (tred, ekstrapolacija, grupiranje, regresija itd).
Primjer alata za analitičku obradu podataka MS Excel, Business Objects, Cognos. 14. KPI Key Performance Indicators- ključni pokazatelji uspješnosti iz kojih se ivodi zaključak jesu li stvarni rezultati poslovanja u skladu s ciljevima. 15. Sustav za upravljanje učincima poslovanja =kombinacija menadžerskih metodologija, metrika i informacijske tehnologije koja omogućuje korisniku da definira, nadzire i optimizira rezultate u svrhu osobnih i grupnih ciljeva i pritom omogući usklađenje sa strateškim ciljevima kroz organizacijske razine.
www.referada.hr
16. Upravljanje poslovnim procesima Business Process Management-BPM =poslovni pristup upravljanju promjenama zbog unapređenja performansi poslovnih procesa, pri čemu promjene obuhvaćaju cijeli životni ciklus procesa (od modeliranja, analize i dizajna procesa do implementacije, automatizacije i izvođenja procesa). 17. Sustav za upravljanje poslovnim procesima Poslovne procese je potrebno stalno pratiti, mjeriti i analizirati kako bi se dobio odgovor o uspješnosti implementiranih procesa. U tu svrhu organizacije razvijaju i implementiraju sustave za upravljanje poslovnim procesima (Business Process Management System-BPMS) 18. Podaci važni za mjerenje i analizu uspješnosti poslovnih procesa? Kako se ti podaci pohranjuju, analiziraju i prikazuju u sustavu za upravljanje poslovnim procesima? Podaci o performansama procesa prikazuju se u obliku analitičkih izvještaja, od najviše razine prikaza do prikaza detalja, ovisno o potrebama korisnika. Prikazuju se podaci o: 1) performansama procesa ili skupini procesa, 2) resursima koji sudjeluju u procesima 3) podacima i aplikacijama koji se koriste prilikom izvršavanja procesa. Za svaki od ova tri pogleda, prikazuju se osnovni statistički pokazatelji (npr prosječno vrijeme trajanja procesa), informacije o vrijednostima (npr troškovi aktivnosti), i informacije o ponašanju procesa (npr kako se ponaša proces u iznimnim situacijama, koliko često dolazi do iznimki). Za svaki proces moguće je napraviti i multidimenzionalnu analizu pa se tako npr proces može analizirati za određeno vremensko razdoblje, pri čemu se analiziraju samo one instance procesa u kojima su sudjelovali određeni ljudski resursi. Povijesni podaci o izvršavanju poslovnih procesa mogu se pohranjivati u skladištima podataka sustava za upravljanje poslovnim procesima kako bi se nad tim podacima provodila analitička obrada. Izvještaji mogu biti periodički i unaprijed pripremljeni ili se mogu kreirati ‘ad hoc’ prema zahtjevu poslovnoga korisnika. Ovaj se koncept često naziva ‘Procesnom inteligencijom’.
www.referada.hr
V) Otkrivanje znanja iz podataka 1. Otkrivanje znanja iz baze podataka je istraživanje i analiza velikih količina podataka korištenjem automatskih metoda s
ciljem otkriva ja smislenih pravilnosti. Nije istovjetno sa statističkim metodama. 2. Koraci otkrivanja znanja iz baza podataka Postoje 4 koraka. Korak 1:Definicija poslovnog problema Korak 2: Priprema podataka Korak 3:Modeliranje Korak 4: Implementacija 3. Definiranje poslovnog problema s aspekta otkrivanja znanja iz baze podataka je pronalaženje pitanja, značajnoga za poslovanje, na koje se traži odgovor primjenom otkrivanja znanja iz baza podataka. Npr. kolika je vjerojatnost da ce klijent kupiti životno osiguranje? 4. Tipičan tim za otkrivanje znanja iz baza podataka Sastoji se od analitičara koji dobro poznaje metode otkrivanja znanja, informatičara koji dobro poznaje baze podataka poduzeća te stručnjaka iz poduzeća koji je dobro upoznat s potencijalnom primjenom u poslovanju. Na čelu tima se nalazi ključna osoba iz menadžmenta koja ne mora izravno raditi na projektu,ali ga treba podržati te pomoći u rješavanju mogućih teškoća, koje mogu biti povezane uz pristup podacima, pripremu podataka i primjenu rezultata u praksi. 5. Priprema podataka Obuhvaća određivanje potrebnih podataka, transformaciju i uzrokovanje te vrednovanje podataka. Određivanje potrebnih podataka- podaci mogu biti pohranjeni u različitim oblicima. Tipični podaci su transakcijska baza podataka i baza klijenata. 6. Izvori podataka za otkrivanje znanja Najčešće su to relacijske baze podataka ili skladišta podataka. Također, mogu se koristiti i sustavi kao npr. POS, bankomati,telefonski razgovori i sl. Koriste se i podaci prikupljeni istraživanjem tržišta ili vanjski izvori podataka(HROK). 7. Podaci u transakcijskoj bazi podataka i bazi klijenata Transakcijska baza podataka biljezi podatke za svaku transakciju, pa njezin genericki sadrzaj sljedeci: sifra klijenta, broj racuna, vrsta, iznos i datum transakcije. Baza podataka o klijentima genericki sadrzi sifru klijenta, sifru kucanstva, broj racuna, ime i prezime kupca, adresu,telefon,demografske podatke, proizvode i usluge, dosadasnje ponude i segmentaciju. Konacni rezultat je popis podataka za izradu modela. 8. Transformacija je priprema podataka u tablicni oblik pri cemu se u stupcima trebaju nalaziti atributi,a u recima opazanja. (Opazanje-klijent;atribut-dob,spol) Transformacija podataka se odnosi i na operacije s podacima. Takoder mozemo i objediniti zadatke iz transakcijske baze kako bi bili korisni(ukupan zbroj transakcija). Temeljem dostupnih varijabli iz baza podataka racunaju se varijable koje odreduje strucnjak iz poduzeca. 9. Uzrokovanje podataka U pocetku imamo velik broj podataka, no za izradu modela nam ih toliko ne treba. Koristimo uzrokovanje kako bi odabrali manju kolicinu podataka potrebnih za model. Podaci se u uzirak najcesce izabiru slucajnim uzorkom. 10. Problemi s podacima Netipicne vrijednosti su podaci koji se znacajno razlikuju od ostalih podataka u bazi podataka; javljaju se u svakoj bazi; npr. Kupci s iznimno visokim ili niskim primanjima. Netocne vrijednosti su posljedica pogresnoga unosa podataka u racunalo. Problematicni podaci odnose se na nepostojece vrijednosti,nejasne definicije podataka i netocne vrijednosti te postoje u svakoj bazi. Nepostojece vrijednosti su česte, a obicno se radi o situaciji da ta kupca ne postoje neki demografski podaci. Nejasne definicije podataka česte su kod transfera podataka iz jedne u drugu bazu podataka. 11. Metode u otkrivanju znanja Metode za klasifikaciju koriste se za predvidanje dogadaja kao npr. Vracanje kredita;koristimo stablo odlucivanja, logisticka regresija te neuronske mreze. Metoda prognoziranja koriste se za predvidanje brojcanih vrijednosti kao npr. Iznos kupnje u sljedecoj godini na temelju dobiti,zanimanja i dosadasnje potrosnje kupca; koristimo neuronske mreze,linearnu regresiju i metode vremenskih serija. Metode za grupiranje koriste se za pronalazenje tipicnih skupina kao npr. Korisnici usluge mobilnoga bankarstva; koristimo metodu analize trzisne kosarice i metodu klaster analize. Najcesce se koristi vise metoda i to uz pomoc softvera, komercijalni i otvorenog koda. 12. Tipične primjene otkrivanja znanja iz baza podataka Predvidanje rizicnih dogadaja, prodaja dodatnih proizvoda postojecim klijentima, zadrzavanje postojecih klijenata, segmentacija, zivotna vrijednost kupca.
www.referada.hr
13. Veliki podaci- skupovi podataka koje je zbog njegove velicine i slozenosti tesko i vremenski zahtjevno obraditi koristenjem aplikacija namijenjenih obradi strukturiranih podataka. Definiraju se V obiljezjima: Volumen- velika kolicina podataka; Raznovrsnost- razlicitih su oblika; Promjenjivost/Brzina- sadrzaj podataka se mijenja. Vezemo ih uz sljedece promjene- ostvaruje se mogucnost obrade ogromnih kolicina podataka odnosno podataka citave populacije promatrane pojave; prihvaca se da veliki podaci mogu biti neuredni ili neuredeni i da se ne mor ainzistirati na potpunoj tocnosti podataka; uvide dobivene analizom velikih podataka moguce je ostvariti uocavanjem korelacije medu pojavama, a da se pritom ne utvrduje uzrocnost pojava. Podatkovanje je uzimanje podataka o pojavi kako bi se ona mogla kvantificirati i kroz podatke analizirati(primjer- stranica teksta se digitalizacijom pretvara u digitalni sliku, a podatkovanjem u podatkovljeni tekst-knjige,pametni telefoni s gps-om,digitalni tragovi). Slucajevi velikih podataka- sezonska gripa, tvrtka Farecast. 14. Tehnologije za obradu velikih podataka za pohranjivanje velikih podataka koriste se NoSQL baze podataka- dokumentne baze(povezuju kljuc s dokumentima), grafovske baze(koriste se za drustvene mreze), baze parova kljuc-vrijednost(najjednostavniji oblik,svaki zapis ima samo ime atributa i vrijednost atributa) i stupcaste baze(sadrze invertirane podatke,a u zapis pohranjuju podatke jednog atributa). NoSQL baze su distribuirane nerelacijske baze podataka koje podrzavaju replikaciju podataka. Umjesto zahvacanja skupa podataka kao cjeline, skup se dijeli u manje dijelove-primjer Apache Hadoop koji omogucuje distribuiranu obradu velikih podataka na klasteru jednostavnih posluzitelja,a sastoji se od MapReduce i HDFS.
VI) Specifične obrade potpore odlučivanju
1. Donošenje odluka i faze u postupku Donošenje odluka je proces izbora jednoga od nekoliko alternativnih postupaka radi postizanja jednoga ili više unaprijed postavljenih ciljeva. Postupak donošenja odluka prolazi kroz nekoliko faza:
· Faza izviđanja problema · Faza dizajna modela odlučivanja · Faza izbora · Faza implementacije.
2. Znanje Znanje je skup činjenica, informacija i vještina postignut kroz iskustvo ili obrazovanje.
3. Eksplicitno i implicitno znanje Eksplicitno znanje je znanje koje je objektivno, jasno izraženo te se može iskazati brojkama i slovima, pa kao takvo može biti pohranjeno i lako pretraživano uz pomoć informacijske tehnologije. Implicitno znanje je subjektivno, zatvoreno, skriveno znanje jer je to oblik znanja koji je vrlo osoban i teško ga je formalizirati, zabilježiti i prenijeti drugima. 4. Upravljanje znanjem Upravljanje znanjem je koncept sustavnoga prikupljanja, pohranjivanja, organiziranja i dijeljenja znanja u svrhu postizanja ciljeva organizacije. 5. Sustavi za potporu odlučivanja Sustavi potpore odlučivanju su računalni informacijski sustavi koji podupiru rješavanje nestrukturiranih menadžerskih problema s ciljem poboljšanja kvalitete donesenih odluka. 6. Struktura generičkog sustava za potporu odlučivanju Fak dis šit. 7. Osnovne skupine metoda potpore odlučivanju
· Optimizacijske metode · Simulacija i modeliranje procesa · Sistemska dinamika · Metode umjetne inteligencije · Metode mekog računarstva
8. Ciljevi optimizacijskih metoda? Za kakve vrste problema su primjerene? Dva moguća cilja: (1) maksimizacija vrijednosti rješenja i (2) minimizacija vrijednosti rješenja. Vrste problema: (1) kada se treba pronaći optimalna vrijednost funkcije cilja uz neko ograničenje, (2) kada je potrebno vršiti odabir unaprijed zadanih opcija uvažavajući više različitih kriterija. Primjer: linearno programiranje ili analitički hijerarhijski proces.
www.referada.hr
9. Simulacija Simulacija je niz numeričkih i programskih tehnika, metoda i alata za prikaz modela stohastičkih sustava i provođenje eksperimenata s modelima. Pomoću simulacijskog modeliranja rješavaju se problemi vezani uz donošenje odluka (razumijevanje problema, analiza rada sustava, oblikovanje sustava). Vrste simulacije: simulacijske igre,, statička simulacija, dinamička simulacija 10. Ciljevi diskretne simulacije Diskretna simulacija opisuje promjene stanja koje se odvijaju diskontinuirano u vremenu. Rješavaju se neki specifični problemi kao što su: izvođenje promjene stanja sustava u vremenu, simulacija konkretnih procesa koji se natječu za posluživanje od strane resursa. 11. Ciljevi sistemske dinamike Sistemska dinamika je metoda kontinuirane simulacije koja istražuje značajke složenih dinamičkih sustava s povratnom vezom. Npr. ovom metodom može se istražiti kako bi odluka o promjeni vremena isporuke proizvoda utjecala na potražnju. 12. Povratna veza Sustav s povratnom vezom je sustav u kojemu posljedica djeluje na uzrok. Povratne veze mogu biti:
· Pozitivne – djeluje tako da povećanje vrijednosti promatranog elementa sustava uzrokuje promjene koje će još više povećati taj element. Isto za smanjenje.
· Negativne – djeluje tako da povećanje vrijednosti promatranog elementa sustava uzrokuje promjene koje će konačno smanjiti taj element
13. Ekspertni sustavi Ekspertni sustav je inteligentni računalni program koji koristi znanje za rješavanje problema čije rješavanje zahtjeva visoku razinu stručnih eksperata. Primjena: procjena rizika poslovanja, savjetovanje u projektnom menadžmentu, pomoć u pružanju korisničke podrške klijentima... Elementi: baza znanja, baza činjenica, mehanizam zaključivanja, korisničko sučelje. 14. Prikaz znanja Mehanizam zaključivanja samostalno koristi elemente znanja prilikom rješavanja problema. Zato je važno prikazati znanje u bazi znanja na način koji je razumljiv računalu, ali i ljudskom ekspertu. 15. Metode prikaza znanja Pravila i stabla odlučivanja. 16. Inteligentni agenti i višeagentski sustavi Inteligentni agent je svaki entitet koji percipira svoju okolinu, planira svoje djelovanje i autonomno poduzima radnje kako bi tu okolinu promijenio radi ostvarivanja svojih ciljeva. Višeagentski sustav sastoji se od mnoštva pojedinašnih inteligentnih softverskih agenata. Oni kroz međusobnu komunikaciju ostvaruju ciljeve koje samostalno nisu u mogućnosti postići. Primjer: Production +2000 – sustav za nadzor rada proizvodne linije za proizvodnju automobila. 17. Informacijski agenti, osobni agenti, agenti za nadgledanje i nadzor - primjeri Informacijski agenti – pretražuju, prikupljaju, nadgledaju i dostavljaju informacije. Npr agenti koji daju preporuke za kupnju proizvoda na Amazonu. Osobni agenti – rasterećenje korisnika na način da se smanji količina podataka koje on mora pregledati. Primjer? Agenti za nadgledanje i nadzor – kontrola i praćenje rada i promjena u radu različitih sustava. Primjer? 18. Metode potpore odlučivanju koje svrstavamo u meko računovodstvo To su: neizrazita logika, umjetne neuronske mreže te genetički algoritmi. Ove metode iz nedorečenosti informacija pokušavaju pronaći približna rješenja koja mogu doprinijeti donošenju konačne odluke. Temelje se na modelu ljudskog uma. 19. Neizrazita logika Neizrazita logika omogućuje prikaz nepouzdanih i nepreciznih podataka i znanja na sličan način kao što to čine ljudi. Budući da ne postoje jednoznačne numeričke vrijednosti kojima bismo opisali pojmove „visoko“ ili „nisko“, koristimo se neizrazitim skupovima za opis npr. kvalitete usluge.
www.referada.hr
20. Umjetna neuronska mreža Umjetne neuronske mreže predstavljaju skupinu algoritama za strojno učenje koji se zasnivaju na sličnosti s radom središnjeg živčanog sustava živih bića. One iz skupa ulaunih podataka i pripadajućih izlaza nauče kako rješavati buduće problemske situacije. Npr.: prepoznavanje novčanica na aparatima za kavu. 21. Genetički algoritmi Genetički algoritam je metoda optimizacije koja oponašanjem biološkoga evolucijskog procesa prirodnog odabira pretražuje mogućnosti rješavanja problema s ciljem otkrivanja optimalnog rješenja. U poslovanju se često koriste za određivanje strukture financijskih portfelja, strukture proračuna i za probleme planiranja i raspoređivanja resursa. 22. Sustav za potporu odlučivanju i sustav za potporu odlučivanju u skupini Za razliku od uobičajenih sustava za potporu odlučivanju, sustav za potporu odlučivanju u skupini sadrži softverske aplikacije koje su prilagođene grupnom donošenju odluka, kao i procedure za moderiranje skupine koje se mogu sastojati od softverskih aplikacija za komunikaciju i suradnju.
