PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MODERNE PRAVNE KODIFIKACIJE SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

NJEMACKI GRAĐANSKI ZAKONIK Nastanak 1871.-ujedinile su se njemacke drzave i uspostavilo Njemacko carstvo.U Saksoniji je postojao zakonik iz 1863. koji je vazio uz lokalne obicaje.Pokrajina Schleswig-Holstein bila je podrucje vazenja danskog prava, a u Rajskoj oblasti-FGZ. 1871.-proglasenNJGZ-reprodukcija zakonika Sjeverno njemacke konfederacije, baziran na Pruskom krivicnom zakoniku iz 1851. 1874.-pristupilo se radu na kodifikaciji i formirana je komisija-nju je cinilo 11 clanova,a predjednik je bio pred.Carskog trgovackog suda. 1888.-publikovan i dat na javnu raspravu 1890.-formirana nova komisija da revidira nacrt zakonika,glavni zadatak-da pojednostavi jezik nacrta zakonika. 1896.-dobio je zakonsku snagu 1.1.1900 –poceo se primjenjivati njemacki gr.zakonik Sistem NJGZ-2385 clanova i 5 knjiga. 1. opsti dio i govori o licima,definiciji stvari, klasifikaciji pravnih poslova, rokovima i datumima, zastari, vrsenju prava, samoodbrani i samopomoci. 2. obligaciono pravo i govori o sadrzaju obligacija, obli.odnosima, prestanku obl.odnosa prenosu potrazivanja, preuzimanju dugovanja. 3. stvarno pravo i bavi se pitanjima: stvar, vlasnistvo, posjed, sluznosti 4. porodicno pravo pitanja braka, porodice i starateljstva 5. nasljedno pravo pitanja zakonskog nasljedivanja, testamenta, i tehnickih detalja vezanih za dokazivanja u vezi sa nasljedstvom. Izvori 1. Rimsko pravo ono je prisutno u njemackim zemljama kao rezultat recepcije koja je izvrsena u kasnom srednjem vjeku i u rano moderno doba.,narocito je vidljiv u obligacionom pravu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

3 WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 .Njemacki obicaju oblikovali su propise u oblasti porodicnog i nasljednog prava. Karakter Ovaj zakonik nije namjenjen gradanima nego profesionalnim pravnicima. Njegov jezik je zato apstraktan i strucan. Po svom sadrzaju izrazava ideje burzoaskog liberalizma. Po svojim rjesenjima sapda u konzervativne pravne kodifikacije, zakonike koji su po svom karakteru retrospektivni i koji nastoje da odrze ono stanje stvari koje je u interesu ustanovljenog poretka.Zbog toga on predstavlja vise eho 19 vj nego otkucaje 20 vjeka. Recepcija Imao je znacajan uticaj izvan njemacke.Uticaj je bio dvostruk-na pravnu teoriju i prakticnu recepciju.Primjer tog uticaja je Grcka.1930.-relevantni faktori u Grckoj bili su saglasni da se pri kodifikaciji gradjanskog prava ugledaju na Njemacki GZ kao najblizi rimskom pravu. Uticao je na kod. u istocnoj i centralnoj Evropi. U Jugoistocnoj Aziji i na Dalekom istoku ostvario je znatan uticaj.Japan je 1898. donio svoj gradjanski zakonik. U periodu izmedu 1924-1935 Kraljevina Sijam(Tajland) uvela je gradjanski zakonik, koji je izuzev dijela koji se tice porodicnih i nasljednih odnosa. Uticao je na kodifikacije u Latinskoj Americi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

4 WWW.BH-PRAVNICI.COM

SVAJCARSKI GRAĐANSKI ZAKONIK Nastanak Ustavna reforma iz 1874 godine omogucava donosenje saveznih zakona u nekim oblastima privatnog prava prvenstveno obligacijama i trgovackom pravu.To omogucava donosenje Svajcarskog zakona o obligacijama iz 1881. koji se zasniva na modelu Njemackog trgovackog zakonika iz 1861. i „Drezdenskog nacrta“ 1865. Zadatak da izradi nacrt opsteg gradanskog zakonika dobio je Eugen Huber prof.prava na univerzitetu u Bernu.Prvi nacrt zakonika je on sam i dat je 1900 na javnu diskusiju parlamentu. Dana 10.12.1907 parlament je usvojio Gradanski zakonik Stupio je na snagu 1.01.1912.g. Sistem Sastoji se od uvodnog naslova i 4 knjige. Uvodni naslov- primjena zakona, vrsenje i zloupotreba prava, sudijska ovlastenja u primjeni prava, odnosu federalnih i kantonalnih zakona. 1.knjiga- govori o licima 2.knjiga- porodicno pravo 3.knjiga- nasljedstvo 4.knjiga- vlasnistvo Izvori -Svajcarski obicaji -Njemacka pravna tradicija -Francuska pravna tradicija Karakter -Narodni jezik -Namjerna nepotpunost propisa -Siroka upotreba opstih odredaba koje ostavljaju mjesta sudijama da ih specificiraju

WWW.BH-PRAVNICI.COM

5 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Recepcija Uticao je na kodifikacije u Italiji i Grckoj.Medutim bio je samo jedan slucaj potpune recepcije ovog zakona i to u Turskoj.Naime, tadasnji turski ministar pravde studirao je u Svajcarskoj i bio ubjedjen da je SGZ najbolji i najmoderniji na svijetu.Izabran je zbog svojih formalnih prrednosti- kratkoce ,jasnoce i francuskog jezika. Recepcija SGZ u turskom drusstvu otvorila je brojna pitanja posebno u oblasti porodicnih odnosa gdje su svajcarske i turske tradicije bile veoma razlicite.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6 WWW.BH-PRAVNICI.COM

OSMANSKI GRAĐANSKI ZAKONIK ( MEDZELLA) Nastanak 1867 formiran je 7 clani odbor za izradu kodifikacije.Na celu je bio Ahmed Dzevdet pasa pravnik,histiricar i drzavnik. Rad odbora bio je upucen na izradu odredenih knjiga zakonika. Prve knjige su podnesene na odobrenje 11.04.1869 a posljednja 17.09.1867 Kodifikacija je dobila ime Medzelle-i ahkami adlijje( Zbornik pravednih propisa) Izvorni tekst bio je na osmanskom turskom. Sistem Sadrzi 1851 clan podjeljen u uvod i 16 knjiga. Knjige su podjeljene u poglavlja a poglavlja u odsjeke. Uvod- definicija i podjela pravnih nauka i pravna pravila,,navodi se 99 pravila islams.prav.nauke Teme u 16 knjiga su: kupoprodaja, najam, jamstvo, prens duga, zaloga, ostava, darovanje, prisvajanje i unistenje tudih stvari, ogranicenje, prinuda i pravo prece kupnje, udruga , zastupanje, nagodba, tuzbe ,dokazi i sudenje. Medzella slijedi sistematizaciju materije islamske pravne nauke. 13 knjiga bavi se materijom imovinskog prava prema sistemu uobicajnom u djelovima muamelata( serijatskog imovinskog prava). Porodicno i nasljedno je izostavljeno zato sto je ta materija u Osmanskoj drzavi bila u nadleznosti konfesionalnih sudova. Izvori Medzella predstavlja kodifikaciju serijatskog prava prema tumacenju hanefijse pravne skole. Hanefijska pravna skola imala je drzavni status pravne skole, osnivac iracki pravnik Ebu Hanife.Njegov ucenj+ik Muhamed ibn Hasan el-Sejbani napisao je 6 knjiga u kojima je prenio ucenje osnivaca pravne skole i starijeg ucenika Ebu Jusufa. Ove knjige nazivaju se zahiru-r-rivaje i posluzile su kao izvor. Karakter Medzella predstavlja prvu sluzbenu kodifikaciju serijatskog prava u historiji.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

7 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ono sto je razlikuje od ostalih evrospkih kodifikacija jeste nedostatak uticaja moderneih pravnih skola misljenja. Medzella predstavlja kodifikaciju tradicionalnog Fikha a prilagodavanje modernom dobu izvrseno je ptem prakse redaktora. U pogledu forme sljedila je evropske kodifikacije.To je vidljivo iz njene podjele na knjge ,poglavlja, odsjeke i paragrafe. Zadrzala je i kazuisticki metod navodenje primjera uz opste propise. Recepcija Primjenjivana je na cjeloj teritoriji tadasnje Osmanske drzave.Nakon proglasenja republike u Turskoj je vazila sve do 1926. kada je recipiran SGZ . Vazila je u Plestini, Transjordaniji, Siriji , Libanu i Iraku, na Kipru, a uvazavali su je i sudovi u sultanatu Dzohor, zatim Indiji i Pakisatnu. U BiH je vazila za vrjeme A-Ug uprave kao „zemaljsko pravo“.Serijatski sudovi u Bosni primjenjivali su sve do njihovog ukidanja 1946. Bila j epredmet brojnih komentara na tuskom i arapskom jeziku( Ali Haydar).Prevod na bosanski uradio je Asim Skaljic. Uticala je i na kodifikacije gradanskog prava u bliskoistocnim zemljama.

OPSTI IMOVINSKI ZAKONIK ZA CRNU GORU Nastanak

WWW.BH-PRAVNICI.COM

8 WWW.BH-PRAVNICI.COM

1872. Bogisic na poziv knjaza Nikole a po zapovjedi ruskog cara Aleksandra II prihvatio je posap oko izrade gradanskog zakonika za CG.Rusija je tradicionalno bila zastitnik CG te je podrzavala taj projekat. U svrhu kodifikacije izvrsio je sistematsko istrazivanje crnogorskih isprava , arhive crnogorskih sudova i Senata, kao pravosudne i zakonodavne ustanove. Sastavio je poseban upitnik sa oko 2000 pitanja kojim je anketirao najbolje poznavaoce crnogorskog obicajnog prava. Zakonik je proglasen 25.03.1888 god. Sistem Koncept Opsteg imovinskog zakonika za Crnu Goru bio je odreden Bogidicevim shvatanjem gradanskog prava. OIZ je podjeljen na 6 djelova. 1.- uvodna pravila i naredenja( o zakonima. Imaocima i posjedu) 2. – vlasnistvo i sruga stvarna prava 3.- kupoprodaja i druge glavne vrste ugovora 4. poslovi iz kojih proisticu dugovi 5.- licima ( o covjeku i drugim imaocima) 6.- objasnjava odredenja i dopune Izvori - Obicaji - Zakoni izdavani u CG prije nastanka ove kodifikacije - Sudska praksa Karakter OIZ je ocjenjen kao remek djelo zakonodavstva kod juznoslavenskih naroda. Posebnu vrjednost zakonika predstavlja njegov jezik i stil.Bogisic je smatrao da zakoni treba da budu napisanio prosto jezgrovito i jasno.Zato su formulacije zakonika sazete a jezik narodni. Ostal karakteristike proizilaze iz dva glavna cilja koja je Bogisic postavio: 1.da bude u skladu sa drustvenim odnosima i nacinom zivota u tadasnjoj CG 2. da u oblasti imovinskih odnosa uzdigne crnogorsko pravo na nivo evropskog prava Recepcija

WWW.BH-PRAVNICI.COM

9 WWW.BH-PRAVNICI.COM

OIZ je bio zakonik jedne male drzave na Balkanu.On nije dozivio recepciju izvan granica Crne Gore ali je privukao paznju pravne nauke.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

10 WWW.BH-PRAVNICI.COM

EGIPATSKI GRAĐANSKI ZAKONIK Nastanak Egipatska vlada se opredjelila za ideju Abdurrezaka Senhurija te je marta 1936. formiran redakcioni odbor za izradu zakonika.Nakon dvije godine odustalo se od odbora a cijeli posao izrade povjeren je dvojci pravnika- A.S i francuskom komparatisti Eduardu Lambertu. Nacrt zakonika dovrsen je 1942..Nakon trogidsnje rasprave i korekcija, 1948 je usvojen, Sistem Sastoji se od 1149 clanova rasporedeno u poglavlje i dva djela U prethodnom poglavlju govori se o zakonima i primjeni licima i klasifikaciji stvari i imovine. 1 dio. Obligacija i presonalna prava 2dio. Posebni ugovori i vlasnistvo Izvori Zasnivao se na: - Ranijem egipatskom zakonodavstvu i sudskoj praksi - Evropske kodifikacije gradanskog prava prvenstveno Francuski - Serijatsko pravo Karakter Predstvalja sintezu evropskih i islamskih pravnih ustanova. Predstavlja rezultat sirenja talasa kodifikacija izvan evropskog prostora. Ovaj zakonik pokazao je i nove odnose izmedu serijata i pozitivnog prava u muslimanskom svjetu. Recepcija Bio je pogodan za recepciju u drugim arapskim zemljama koje su se odlucile za put modernizacije. Prihvacen je u Siriji 1949.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

11 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Uticao je na pravne reforme u protektoratu Zapadni Aden proglasene 1949 1953 recipiran je u Libiji 1970 u Sudanu Posluzio za izradu zakonika u zemljama Bliskog istoka, gdje je napoziv iracke vlade Abdurrezak s. Izrdaio Iracki zakonik koji je usvojen 1951 te tako zamjeni o Medzellu. Koriste je kao uzor za zakonike Jordana , Somalije, Kuvajta, i drugih arapskih zemalja.