Ustavno Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

7/25/2019 Ustavno Pravo - Pomoni Materijal Za Pripremu Ispita

1/36


2/36

2

-Ustavno pravonije samo pravna ve i politoloka disciplina, ponajprije po svom predmetu,a dijelom i metodama kojim se slui u njegovu izuavanju. Ustavno pravo i politike znanostiimaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, a to su politike institucije i politiki sustav toobuhvaa sve politike institucije koje su se razvile i postoje u okviru odreene drave.Ustavno pravo prvenstveno zanima pravna slika politikih institucija, odnosno kako bi one

trebale i morale djelovati sukladno normama pravnih propisa koji ih ureuju.

1. O POJMU POLITIKE I VLASTI- Politike su institucije one drutvene institucije tonastaju i djeluju u podruju drutva koje se naziva politikom. Politika obuhvaa svjesnudjelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njeni odreeniciljevi. Vlastodreujemo kao mogunost provedbe volje i unato otporu onog ili onih premakojima je upuena. Djelotvorna moe biti samo ona vlast ije se odluke prihvaaju preteitodobrovoljno, a ne zbog sankcija koje kao krajnje sredstvo stoje iza njih. Politika je borba zavlast, jer vlast omoguuje pojedincima gospodarske i druge koristi, a isto tako je i djelatnostkojom se usklaivanjem pojedinanih i posebnih interesa osigurava oblikovanje zajednikoginteresa bez ega je nemogue ostvariti njezine ciljeve.2. PREDMET USTAVNOG PRAVA-Za odreivanje predmeta Ustavnog prava relevantan je pojam dravne politike. Dravna

politika je sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje u cjelini i u svim njezinimdijelovima politika vlast u odreenoj dravi. Politike institucije koje ine predmet ustavnog

prava su svi oni dravni i nedravni politiki subjekti(tijela dravne vlasti-zakonodavne,izvrne, upravne i sudske, politike stranke, interesne skupine, vodee politike osobe, isloen sustav njihovih povratnih meusobnih odnosa kroz koje se oblikuje i ostvaruje dravna

politika, odnosno dravna politika vlast.3. TEMELJNA OBILJEJA ODNOSA PRAVA I POLITIKE

Pravo je izraz odreene politike i svaki je pravni propis vie ili manje politika odluka.

Politika vlast nastoji ostvariti potpuniji stupanj legitimiteta, a pravni sustav jedan jeod sredstava za tu svrhu. Pravni propisi ive tek svojom primjenom.

4. ODNOS USTAVNOG PRAVA I POLITIKIH ZNANOSTIUstavno pravo se ne moe odvojiti od politike. Ustavno pravo izuava institucije koje su

regulirane pravom, odnose norme i zbilje, i kako se te norme ostvaruju u zbilji. Politologijaizuava sve politike institucije bez obzira da li su odreene pravom. Teite se polae nazbilji.5.METODE USTAVNOG PRAVAProuavale su i analizirale ustavne pravne norme, objanjavale su namjere ustavotvorca,

traile su praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim tekstovima.- Normativistika metoda (njome se prouavaju i analiziraju ustav. Pravne norme-nevodi dovoljno rauna o stvarnosti)

- Usporedna metoda (usporeuje pol. Inst. od njihova zaetka do ostvarenja u politikojzbilji-predstavlja most koji spaja ustavno pravo i politike znanosti)

- Povijesna metoda (politike institucije moemo shvatiti ako upoznamo povijestnjihova razvitka.

6. SADRAJ USTAVNOG PRAVAU prvu skupinu moemosvrstati sve one pravne norme kojima se ureuju meusobni odnosiovjeka i graanina te drave, odnosno njenih tijela i organa u sloenom povratnom procesuoblikovanja i ostvarivanja pravnog poretka. PRAVA I GENERACIJE- su ponajprije osobne

slobode i prava ovjeka graanina koje drava jami svakom ovjeku na teritoriju svoje


3/36

3

drave, bio on dravljanin te drave ili ne.. Osobna su prava-pravo na ivot, nepovredivostslobode i osobnosti ovjeka, zabrana zlostavljanja, te zabrana prisilnog i obvezatnog rada .-politika prava i slobode kao to jer birako pravo, sloboda tiska i drugih oblika javnog

priopavanja, sloboda okupljanja i udruivanja, pravo slanja pritubi.-deklaracija prava ovjeka i graanina iz 18 st.

- amerika deklaracija nezavisnosti 1776 god,- francuska deklaracija o pravima ovjeka 1789 god,II GENERACIJE-socijalna i kulturna prava, kao to su: pravo na rad, pravo na zaradu idostojanstven ivot, pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji, socijalnu sigurnost isocijalno osiguranje, pravo na trajk, pravo na zatitu obitelji, djece i nemonih osoba, teslobodu znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.III GENERACIJE-pravo na zdrav ivot ovjeka i sklop ekolokih prava, zatita prirode iljudskog okolia te zdravlje ljudi.U drugu skupinu pravnih normi moemo svrstati sve pravne norme kojima se ureujeustrojstvo dravne vlasti. Sve pravne norme ove skupine moemo podijeliti na norme kojimase utvruju temeljna naela iz kojih se oblikuje i izvodi ustrojstvo dravne vlasti. Ta temeljna

naela su: naelo narodnog suvereniteta, naelo diobe vlasti, naelo predstavnike vladavinekoje se temelji na viestranakom demokratskom sustavu, te naelo primjene odreenogstupnja decentralizacije u odnosima izmeu sredinjih i podrunih dravnih tijela.

U krug pravnih normi druge skupine pripadaju i pravne norme kojima se utvruje:- koja su to temeljna dravna tijela(zakonodavna, izvrna, upravna, sudska ),- ureuje postupak imenovanja i odgovornost svakog od temeljnih dravnih tijela,- ureuje djelokrug ovlasti temeljnih dravnih tijela,- utvruju meusobni odnosi temeljnih dravnih tijela i to horizontalni(odnosi prema funkciji razliitihdravnih tijela na istoj razini obavljanja dravne vlasti), i vertikalni ( odnosi dravnih tijela narazliitim podrunim razinama obavljanja dravne vlasti- u pravilu odnosi centralnih i necentralnih

tijela,-ureuje nain rada i odluivanja, postupak donoenja akata i drugih odluka u djelokrugu temeljnihdravnih tijela.U treu skupinu pravnih normi spadaju pravne norme kojima se ureuje sloen

povratan splet odnosno sveza odnosa izmeu nedravnih politikih subjekata kao tosu interesne skupine-primjer sindikat, a napose politike stranke i drave odnosnonjenih tijela.7. IZVORI USTAVNOG PRAVA-Pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog

prava nazivaju se Izvori ustavnog prava- PISANI IZVORI- pisani Ustav je najvii opi pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi

preteit broj normi ustavnog prava.- ORGANSKI ZAKONI po pravnoj snazi su ispod ustava, ali iznad ostalih zakona.organski su zakoni oni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Zastupniki dom donosi2/3 veinom glasova svih zastupnika, te zakoni kojima se razrauju Ustavom utvreneslobode ovjeka i graanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela,te ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, a koje Zastupniki dom donosi veinom glasovasvojih zastupnika.Izvori su ustavnog prava svi zakoni ili dijelovi zakona, a to isto vrijedi i za

podzakonske ope akte, to sadre norme ustavnog prava.POSLOVNICI- njima se razrauju ustavne norme o nainu rada dravnih tijela, utvruju

postupak odluivanja unutar njih, odnosno donoenje akata i drugih odluka koje su unjihovom djelokrugu. Kao izvor ustavnog prava vani su i poslovnici predstavnikih tijela i

njihovih domova, kao i poslovnici vlade kao to je primjerice ustavni sud. U RH izvor


4/36

4

ustavnog prava su poslovnici Zastupnikog doma i upanijskog doma Sabora, te PoslovnikUstavnog suda RH.Osim poslovnika, od podzakonskih opih akata kao izvori ustavnog prava javljaju se i uredbe-njih donose dravna tijela, vlade i dravni poglavar. Kao samostalni izvor ustavnog pravamogu se javiti samo Uredbe iz nude, a one se donose u stanju kad je onemogueno redovno

djelovanje dravne vlasti (ratno stanje, stanje neposredne ugroenosti). Ustav, organski,zakoni, zakoni i podzakonski akti su pisani izvori pisanog prava. Nepisani izvori ustavnogprava su ustavnopravni obiaji.Ustavni obiaj moe se razviti u dva sluaja. Prvo, kad niustav, ni zakon ni bilo koji drugi pisani izvor ne ureuje odreeni politiki odnos ili cjelovitu

polit. Instituciju, a drugi sluaj je kad se ustavom ili drugim pisanim izvorom ustavnog pravapolitiki odnos ili institucija ureuje nedovoljno odreeno.Tako nastaje ustavni obiaj kaodopuna ustava (secundum constitucione et praeter constitutione). Ustavni obiaji mogu samonadopunjavati praznine pravno gledajui, te pruati rjeenja u sluajevima nejasnog ilivieznanog normiranja u ustavu ili drugom pisanom izvoru prava. Ustavni obiaji mogu semjenjati pisanim izvorom ustavnog prava ili postupno oblikovanjem novog sadrajnosuprotnog ustavnog obiaja, i to je iskljuivo pravni odnos.

8.POJAM USTAVA-MATERIJALNI I FORMALNI USTAVUstav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u odreenoj dravi,

bez obzira da li je rije o ustavu kao zasebnom pisanom opem pravnom aktu, organskomzakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu ili ustavnom obiaju.Ustav je u formalnom smislu pisani opi pravni akt koji nosi naziv Ustav, a koji u praviluobuhvaa preteit broj normi ustavnog prava odreene drave.Zbog toga se ustav u

formalnom smislu esto naziva KODIFICIRANI ustav. Ustav u formalnom smislu jesvojevrsni politiki akt. Ustav u formalnom smislu je kruti ustav. Ustavi koji su prema pravnojsnazi izjednaeni sa zakonima su meki ustavi. Primjer je Francuski Ustav iz 1830, te Ustav Sardinije iPiemonta iz 1848 koji je nakon ujedinjenja Italije postao Ustav Italije i bio na snazi do 1947.Mekki suustavi bili i neki komunistiki ustavi-npr. Ustav Sovjetske Rusije iz 1918 i Kineski Ustav 1975.

9. PISANI I NEPISANI USTAVPisani ustav je temeljni oblik u kojem se u razliitim vrstama opih pravnih akata nalazenorme ustavnog prava. Nepisanije ustvari sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje uodreenoj dravi.

10.DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU PREMA NAINU DONOENJA-Ustavna povelja ili oktroirani ustav je formalno ustavnopravno jednostrani akt monarhakojim samoograniuje svoju vlast, donosei ustav kojim dijeli vlast izmeu sebe i

predstavnikog tijela odnosno naroda(franc. Ustav kojeg je 1814 oktroirao Louis 18, te ustavKraljevine Jugoslavije kojeg je 1931 oktroirao kralj Aleksandar.-Ustavni pakt-ustavnopravni dvostrani akt monarha i naroda koji njegovu donoenjusudjeluje preko predstavnikog tijela (francuski ustav iz 1791)- Narodni ustavi-njega donosi ili mijenja narod neposredno na ustavotvornom referendumu ilito ini predstavniko tijelo naroda. Ustavnozbiljski narodni ustav donosi se u razliitimdravama na vie ili manje demokratski nain ovisno o zbiljskom stupnju njihovedemokratinosti.11.KRUTI I MEKANI USTAVKRUTI USTAVI su ustavi koji se mogu mijenjati odnosno revidirati samo na nain koji serazlikuje od naina donoenja i mijenjanja zakona.

MEKI USTAVI su ustavi koji se mogu mijenjati na isti nain na koji se mijenjaju i zakoni, toznai da svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalno mekog ustava.


5/36

5

12. RAZLOZI KRUTOSTI USTAVAKrutost prvih ustava proizlazi iz same ideje ustavnosti. Dva su temeljna razloga prihvaanja

ideje o krutosti, odnosno nadzakonskoj pravnoj snazi ustava. PRVI OSNOVNIRAZLOG-Tvorci prvih ustava polazili su od postavki kole prirodnog prava i koncepcije ustava kaoobnavljanja drutvenog ugovora, u cilju ogranienja svih nositelja dravne vlasti, da bi se

zajamila i osigurala sloboda graanina. Ustav je shvaen kao akt u kojem ponajprije treba upisanom obliku zajamiti prirodna ovjekova prava. Drugi osnovni razlog prihvaanjakrutosti ustava ako je ustav zakon za zakonodavca, jer odreuje njegova prava i dunosti,onda je prirodno da on ima veu pravnu snagu od zakona jer je to pravni uvjet da se zakoni injega izvode i da s njime budu sadrajno i prema nainu donoenja usklaeni.1793 krutiUstav Francuske je sruen. Krutost ustava je pravna injenica koja ne utjee na njegovutrajnost ni na uestalost njegovih promjena prema oteanom postupku koji predvia. Krutostustava ima veoma vanu pravnu posljedicu: njegovu viu pravnu snagu od zakona.

13. STUPNJEVANJE KRUTOSTI USTAVANajvii stupanj krutosti ustava bilo bi kad bi ustav sadravao opu zabranu da ga se mijenja, i

on bi bio vjean.Slijedei stupanj prema sve manjoj krutosti je ako se ustavom zabrani njegovo mijenjanje ucjelini, ali samo na odreeno vrijeme. Trei stupanj krutosti dolazi do izraaja kad ustavtrajno zabranjuje mijenjanje nekih tono odreenih normi, a zabrane se najee odnose na

promjenu ustavom propisanog oblika vladavine.Najmanji stupanj krutosti ustava postoji kad ustav naelno doputa svoje mijenjanje i u cjelinii u dijelovima bez ikakvog ogranienja, ali se to moe initi samo na nain koji ustav

predvia.

14. NAIN MIJENJANJA-REVIZIJSKI SUSTAVI KRUTOG USTAVA

Naine mijenjanja ili revizijske sustave krutog ustava moemo podijeliti na 2 skupine:Prvu ine svi oni naini mijenjanja prema kojima se za promjenu ustava traio neposrednosudjelovanje birakog tijela naroda-referendum. Referendum moe biti apsolutnoobvezatan(raspisuje se za svaku promjenu ustava), relativno obvezatan ( ako se raspisuje zamijenjanje nekih unaprijed odreenih normi u ustavu). Suvremeni ustavi najee propisujufakultativni ustavotvorni referendum kod kojeg se referendum moe raspisati za svakuizmjenu ustava, ali ne mora ni za jednu, a da li e se raspisati ili ne odluuje predstavnikotijelo.Drugu veliku grupu ine svi oni naini mijenjanja prema kojima o cjelovitoj ili djelominoj

promjeni ustava odluuje neko predstavniko tijelo naroda-ustav.skuptina, konvent ili dr.zakonodavno tijelo.

Bez obzira na koji se od naina primjene odnosno sustava revizije ustavom propie mogue jeprimijeniti 2 tehnike mijenjanja ustava. PRVA JE TEHNIKA ustavnog zakona (izmjena), aDRUGA TEHNIKA ustavnih amandmana (dopuna).

15. PROMJENA USTAVA RHUstav RH prihvaa za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavnikog tijela, tefakultativni ustavotvorni referendum. Pravo da predloi izmjenu Ustava RH ima najmanje 1/5zastupnika u Zastupnikom domu Sabora, predsjednik Rh i Vlada RH-l.136 Ustava.Konanu odlukuo promjeni ustava uz prethodno miljenje upanijskog doma, Zastupniki dom donosi 2/3 veinomglasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Zastupniki dom Sabora-l.138 i 139Ustava.Predsjednik R moe raspisati referendum o prijedlogu izmjene Ustava samo na prijedlog Vladei uz supotpis predsjednika Vlade.


6/36

6

16.STRUKTURA I TEMELJNA OBILJEJA SADRAJA USTAVA1. Normativni dio-ustavne norme u lancima)2.proslov ili preambula(tko, volja, povjest)3. posebne dodatke-anex(na koje se upuuje u normativnom djelu ustava)USTAV RH obuhvaa 9 dijelova sa 142 lanka, pripada meu krae europske ustave.

OBLICI DRAVNE VLASTI-sustav predsjednike vlade-Polupredsjedniki sustav-ista parlamentarna vlad-Skuptinska vlada

II -POJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE

1. USTAV I USTAVNA VLADAVINAUstav je najvii i temeljni zakon u dravi. To je akt kojim se uspostavlja politiki i pravni

poredak, pa s njime moraju bit usuglaeni svi akti i postupanja javne vlasti i graana.Ustavna vladavina oznaava oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast, pa i najvia,ograniena ustavom i pravom.Konstitucionalizam je izraz koji obuhvaa skup politikih teorija kojima je zajedniko dazahtijevaju da javna vlast u obavljanju svojih funkcija mora potivati ogranienja i pravne

postupke koje ureuje zakon i ustav.CARL LOEWENSTEIN uveo je podjelu ustava glede njegova ozbiljenja i odnosa premaustavnoj vladavini, pa razlikuje:

- normativni ustav-onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine, i doista je ozbiljenu ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji;

- nominalni ustav-zadovoljava normativne zahtjeve sa stajalita naela ustavne

vladavine, eli ga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu- semantiki ustav ili ustav prema znaenju rijei, bez obzira na svoje normativneznaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne vladavine.

2. PRVI PISANI USTAVNajstarijim pisanim ustavom smatra se Ustav SAD donesen 1787. U europi prvi je pisaniustav donesen 1791 u Francuskoj. Prvi ustavi su utemeljeni na naelima koja izraavajutadanje shvaanje demokracije kao vladavine naroda: narodni suverenitet, jednakost graana

pred zakonom, zatita sloboda i prava, dioba vlasti kao instrument njenog ograniavanja,izborno pravo. Bit je ustava u ograniavanju vlasti.

3. PRIRODNO PRAVO I USPOSTAVLJANJE USTAVNOG PORETKAIdeja o prirodnom pravu, kao skupini prava koje ljudsko bie stjee temeljem svog roenja ikoje je starije i nadreeno dravnom pravu, ivi u politikoj teoriji od samog njenog nastanka.HUG Grotius se smatra osnivaem kole prirodnog prava 1583-1645. Temeljem prirodnog

prava graani imaju pravo sruiti vlast koja kri njihova prava.Teorija drutvenog ugovora nastoji odgovoriti na pitanje kako i zbog ega je nastala dravakao javna vlast i koja je njezina narav. Ona polazi od prirodnog stanja u kojem su ljudi ivjeli

prije nastanka drave.Ljudi da bi mogli ivjeti u miru uspostavljaju dravu i prenose nasuverena svoja prirodna prava.

4.KAKO JE MOGUE OGRANIITI VLASTSredstvo ograniavanja onih koji imaju vlast moe (prema shvaanju pisca JOHN LOCKE-a iCharles de Secondat a) biti jedino dioba vlasti izmeu vie njezinih grana-zakonodavstva-


7/36

7

izvrne vlasti-sudstva. Ako su te tri vlasti objedinjene u jednom tijelu ili u 1 osobi, rezultatmoe biti samo tiranija. Samo vlast moe kontrolirati i zaustavljati drugu vlast.5.NAIN USPOSTAVE USTAVNOG PORETKA

Mnogi zapadni pisci zakljuuju kako postoje tri mogunosti uspostavljanja ustavnog poretka:- sluajnost-ovdje znai posebne zemlj.kult.povj. i druge okolnosti koje su odredile

ustavni razvitak neke zemlje;primjer-VB- Nasilje- znai unutarnje revolucionarne dogaaje ili vanjski napadaj kojima jenametnut odreeni ustav; primjer-Francuska

- Ustavni izbor-znai svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija koji e usmjeravatipolitiki razvitak u smjeru ustavne vladavine.-primjer-SAD.

6. IZVORI BRITANSKOG USTAVNOG PRAVABritanski ustav izvodi se iz etiri izvora:

- zakoni Parlamenta- obiajna pravila-tj. Sudske odluke- parlamentarni obiaji i pravila- ustavni obiaji-konvencije, i tumaenje znanstvenih autoriteta.

III SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINA

1. PRVE DEKLARACIJE PRAVA OVJEKA I GRAANINAPrvi narataj deklaracije prava ovjeka i graanina su (Amerika) Virdinijska deklaracija 1776,Francuska deklaracija o pravima ovjeka 1789 u kojoj se jame prava kao to su :- pravo na jednakost i slobodu u pravima; sloboda vlasnitvo, sigurnost i otpor prema tlaenju;

suverenitet je utemeljen na narodu, granice koritenja prirodnih prava mogu se odrediti samozakonom; zakon je izraz ope volje i svi graani imaju pravo osobno ili preko zastupnikasudjelovati u njegovu donoenju. Zakon treba biti jednak za sve, nitko ne moe biti kanjen,osim na temelju prethodno donesenog zakona i u predvienom postupku, i td.

Druga generacija :socijalna i gospodarska pravaDrugi narataj prava ovjeka i graanina su socijalna i gospodarska prava koja se javljajuu ustavima na poetku 20 st. Znae pozitivan zahtjev dravi da pojedincima osiguraodreenu sigurnost ili ostvarivanje odreenih interesa, i da ispravlja nepoeljne uinkedjelovanja mehanizma trinog gospodarstva. Socijalna i gospodarska prava su temeljkoncepcije dravne javne dobrobiti-welfare state, intervencijske , odnosno socijalnedrave.Trea generacija prava su prava utemeljena na svijesti o potrebi zatite ovjekove

prirodne okoline:prava neroenih ljudi, prava i drugih ivih bia ivotinja, biljaka, i na zatitunjihova opstanka.

etvrta generacija prava su : pravo na mir, pravo na razvoj, pravo na zajedniko

naslijee, pravo na humanitarnu pomo.

2. MEUNARODNI STANDARDI PRAVA OVJEKA1. Opa skuptina OUN usvojila je 10.12.1949 Opu deklaraciju o ljudskim pravima- i taj se

nadnevak slavi kao Meunarodni dan prava ovjeka. Na temelju naela Deklaracije 1966usvojena su i 2 vana dokumenta. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iMeunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koji su stupili nasnagu 1976.

2. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena je 1950, aEuropska socijalna povelja 1961. One danas obvezuju sve drave lanice Vijea Europe.

3. EUROPSKI SUSTAV ZATITE PRAVA POJEDINACA-Pojedinac u dravama lanicama VE,

nakon to iscrpi sva domaa pravna sredstva, ima pravo zatite kod Europske komisije za ljudskaprava, ako misli da su mu povrijeena neka prava iz Konvencije. Komisija u ime pojedinca moe


8/36

8

podnijeti predmet Europskom sudu za ljudska prava. Odluke suda su obvezantne i o njihovojprovedbi vodi rauna Vijee ministara vanjskih poslova Vijea Europe.

3.STRUKTURA USTAVNOG TEKSTA SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINA(hrvatsko ustavno ureenje)

Ustav RH koji se tie prava slobode ovjeka i graanina podijeljen je u tri odjeljka:- Zajednike odredbe koje se odnose na sva jamstva sloboda i prava- Osobne i politike slobode i prava- Gospodarska, socijalna i kulturna prava.

4. ZAJEDNIKE ODREDBE O SLOBODAMA I PRAVIMA-najvie vrednote ustavnogporetkaNajvie vrednote ustavnog poretka u l. 3 Ustava RH su: sloboda, jednakost, nacionalnuravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivostvlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratskiviestranaki poredak.

JEDNAKOST GRAANA U PRAVIMA I SLOBODAMA- Zabrana diskriminacije pobilo kojem temelju, i da svi graani imaju sva prava i slobode bez obzira na rasu, bojukoe, spol, jezik, vjeru, nacionalno i socijalno podrijetlo, roenju, drutvenoj izobrazbi itd.Svi su pred zakonom jednaki. Graani i stranci maju jednaka prava pred sudovima idrugim javnim vlastima.

5. USTAVNA JAMSTVA NACIONALNE RAVNOPRAVNOSTI-USTAV- jami pripadnicima nacionalnih manjina ravnopravnost s graanima hrvatskenarodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN izemalja slobodnog svijeta. Pripadnicima svih naroda i manjina jami se: sloboda izraavanja,narodnosne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija.

-USTAVNI ZAKON O PRAVIMA MANJINA-Ustavni zakon o pravima manjina donesen 1991ureuje slijedea pitanja:- Kulturnu autonomiju i zajednika kulturna prava manjinskih zajednica: puno potivanjenaela nediskriminacije, pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijed, pravo na obrazovanje,uivanje ekonomskih i pol. Sloboda, pristup medijima, te openito na podruju kulture iobrazovanja.- Proporcionalno sudjelovanje-u predstavnikim i drugim tijelima.One manjine iji je udjel ustanovnitvu vei od 8%imaju pravo na zastupljenost u Saboru, vladi, tijelima sudbene vlastirazmjerno svom udjelu u ukupnom stanovnitvu -B- Pripadnici manjina iji je udjel manji od8% imaju pravo izabrati 5 zastupnika u Zastupniki dom Sabora, a zastupnici su duni tititi izastupati interese manjina.-KOTARE S POSEBNIM AUTONOMNIM STATUSOM-za one kotare gdje su manjine pri

popisu 1991 inile natpolovinu veinu.

6.GRANICE KORITENJA SLOBODAMA I PRAVIMASloboda i prava mogu se ograniiti samo zakonom i to u cilju:

- zatita sloboda i prava drugih ljudi- zatita pravnog poretka- zatita javnog morala- zatita zdravlja

Ustavom uspostavljeni dodatni kriteriji za mogunost zakonskog ograniavanja poduzetnike

slobode i vlasnikih prava:-

zatita interesa i sigurnosti Republike


9/36

9

- zatita prirode i ljudskog okolia- zatita zdravlja ljudi

7.OGRANIENJE SLOBODE U SLUAJU NUDE/PRAVA DRAVNE NUDE IIZVANREDNE MJERE

U takvim prilikama kljuni dijelovi ustavnog poretka nadomjetaju se uredbama o pravunude, po starom rimskom naelu po kojem u pogibelji najvii zakon mora biti spasdomovine.8. ZRELE DEMOKRACIJE I USTAV KRIZESvi ustavi redovito sadre odredbe u sluaju nude. Svaka demokratska zemlja uz normalniustav u priuvi dri i USTAV KRIZE, koji joj treba omoguiti preivljavanje i ouvanjedemokracije i u najteim prilikama.9. ODREDBE USTAVA RHl.17 Ustava predvia da se sloboda i prava zajamena Ustavom mogu ograniiti uslijedeim situacijama:-Ratno stanje

- Neposredna ugroenost neovisnosti i jedinstvenosti Republike- Velike prirodne nepogode

10. OSOBNE SLOBODE I PRAVA-1.TEMELJNE ODREDBE U HR USTAVU1.-Pravo na ivot slobodu i integritet osobnosti-U RH nema smrtne kazne., U l.22 Ustava senavodi: nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kad je to odreeno zakonom oemu odluuje sud.2. PRAVA UHIENIH I OSUENIH OSOBA.Presumpcija nedunosti-l.28 Ustava- Svatko je neduan i nikoga se ne moe smatratikrivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.Teknakon pravomonosti presude odreena se osoba moe smatrati krivcem za odreeno djelo.Uhienje-Policija mora imati pravo liitislobode odreene osobe, l.24 Ustava propisuje:

Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenognaloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.

Prema stavku 2 l.24, redarstvo moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu protiv koje postojiosnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom, ali uz obvezu datakvu osobu odmah privede sudu, a uhiena osoba mora biti obavijetena o razlozimauhienja. Uhiena osoba ima se pravo aliti nadlenom sudu, a sud je duan odluiti o

zakonitosti lienja slobode.Pritvorenik se moe pustiti da se brani sa slobode uz zakonskojamstvo. Jamstvo znai polaganje od suda utvrenog iznosa jamevine kojeg osumnjieni

gubi ako se ne odazove pozivu suda, a detalje propisuje zakon o kaznenompostupku.Nezakonito lieni slobode imaju pravo na odtetu i javnu ispriku.Prava osumnjienog ili okrivljenog-L.29 Ustava jami slijedea prava osumnjienima:

- pravino suenje pred nadlenim sudom- biti u najkraem roku obavijetena o razlozima optube i dokazima koji je terete- uzeti branitelja i nesmetano opiti s braniteljom, kao i biti upozorena na to svoje

pravo- da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ako je dostupan sudu, da se moe braniti sam ili

uz pomo odabranog branitelja- ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain ne

mogu se uporabiti u sudskom postupku, to znai da se takvi iskazi ili iskazi optuenika

ili svjedoka moraju izuzeti iz sudskog predmeta i da ih sud smatra nepostojeima, iodluku donijeti ne uzimajui ih u obzir.


10/36

10

Pravne posljedice osude-Osoba koja je osuena i izdrala kaznu smatra se jednakom svimdrugima. Osoba osuena za teka i neasna djela imat e za posljedicu gubitak steenih lii

zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanju odreenih poslova, ako tozahtijeva zatita pravnog poretka.

Naelo zakonitosti u kaznenim stvarima-nullum crimen nulla poena sine praevia legepenali- nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bili utvrenozakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nijebila odreena zakonom.Naelo ne bis in idem-znai da nitko ne moe biti suen za djelo zakoje je ve bio osuen ili osloboen na temelju pravomone presude.

3.OSOBNA PRAVA-jamstvo osobnog ivota, ugleda,-sloboda kretanja, -pravo utoita-azil- -nepovredivostdoma-dom je nepovrediv l.34.--tajnost dopisivanja--osobni podaci- - sloboda miljenja--slobodu vjeroispovijesti-Ustav jami slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javnooitovanje vjere ili drugog uvjerenja.Vjerske zajednice odvojene su od drave i jednake pred

zakonom.

3. POLITIKA PRAVA I SLOBODE-Sloboda udruivanja- -Politike stranke--Jednaka dostupnost javnih slubi--Pravo na javno okupljanje- -Birako pravo--Pravopeticije- -Dunost obrane Republike-4. GOSPODARSKA PRAVA-Pravo vlasnitva-.-Poduzetnitvo i trite-lanak 49.-Izvlatenje-eksproprijacija-- Porezni sustav--Dobraod interesa za Republiku-5. SOCIJALNA PRAVA--Pravo na rad i sloboda rada- -Pravina naknada za rad i uvjeti rada- -Socijalnasigurnost- - Sindikalno organiziranje i pravo na trajk- -Ustavnopravna zatita obitelji-6. KULTURNA PRAVA-Pravo na kolovanje-Osnovno je kolovanje obvezno i besplatno. Srednjokolskoobrazovanje i visokokolsko obrazovanje dostupno je svakom pod jednakim uvjetima.-Autonomija sveuilita-Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, uskladu sa zakonom.S tim je u vezi i l. Ustava koji kae:-jami se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva; Republika potie i

pomae razvoj znanosti, kulture i umjetnosti; Republika titi znanstvena, kulturna iumjetnika dobra kao narodne vrednote; Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koji

proistjeu iz znanstvenog, kulturnog, umjetnikog i drugog stvaralatva.6.EKOLOKA PRAVA-Svatko ima pravo na zdrav ivot i zdrav okoli. Graani, dravna,

javna i gospodarska tijela i udruge duni su u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrbposveivati zatiti zdravlja ljudi, ljudskog okolia i prirode.


11/36

11

IV NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

1.VLADAVINA PRAVAU politikom smislu koncepcija vladavine prava objedinjava u sebi niz naela ustavnevladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima

uspostavljenim pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom predstavnikih tijela, natemelju mandata dobivenog od naroda.U pravnom smislu vladavina prava zahtijeva strogo pridravanje ustava i zakona od stranesvih dravnih tijela i pojedinih dunosnika, kao i od samih graana.2. NAELO USTAVNOSTI

Naelo ustavnosti zahtijeva: da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrenomustavom; da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje ustavom predvien postupak;te da sadrajno budu u skladu s odredbama ustava. Samo akt kojeg je donijelo nadlenozakonodavno tijelo prema predvienom postupku, i u skladu sa sadrajem ustavnih normizadovoljava zahtjeve naela ustavnosti u formalnom i materijalnom smislu.3. NAELO ZAKONITOSTINaelo zakonitosti odnosi se i na ope pravne akte-propise i na pojedinane pravne akte-sudske odluke, upravna rjeenja i odluke tijela koje imaju javne ovlasti.Glede opih pravnih odluka naelo zakonitosti zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s opim

pravnim aktima vee pravne snage, te da se zasnivaju na zakonu. Podzakonski pravni aktimogu se donositi samo na osnovi i u okviru ovlasti koje dodjeljuje ustav, odnosno na temeljuustavne odredbe, zakona.(uredbe su najvaniji podz. Akti).Glede pojedinanih pravnih odluka, naelo zakonitosti zahtijeva da se oni donose na temelju iu okviru zakonskih ovlasti i nadlenosti, i da sadrajno budu u suglasnosti sa zakonom.

Naelo zakonitosti i djelotvornost tog sustava predstavlja sr djelatnosti pravne drave inajvaniji dio pravnog sustava.

4. FORMALNA I MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONAFormalna protuustavnost javlja se kad zakonodavac ne potuje ustavom predvieni postupakdonoenja zakona, ili kad prekri odredbu u obliku u kojem se donose zakoni.Materijalna protuustavnost zakona sluaj je kada zakon svojim odredbama sadrajno

proturjei odredbama ustava.Primjer formalne protuustavnosti je sluaj kad bi akt pod nazivom zakon donijelo tijelo kojeza to nije ovlateno ustavom. Meu materijalnim povredama ustavnosti zakona najvanijemjesto zauzima povratno djelovanje ili retroaktivnost zakona koja znai da se odredbe zakona

primjenjuju UNATRAG,na situacije koje su nastale dok zakon jo nije postojao. Drugi oblicimaterijalne protuustavnosti odnose se na sadrajnu neusklaenost odredbe zakona sodredbama ustava.

5.INSTITUCIJE KONTROLE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTISustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhvaa:1.kontroluustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa i to :

- kontrolu ustavnosti zakona- kontrolu ustavnosti i zakonitosti podzakonskih pravnih akata;

2.kontrolu zakonitosti pojed. Pravnih akata; 3. kontrolu ustavnosti pojedinanih pravnih akatau povodu ustavne tube.1A.Kontrola ustavnosti zakona je sudska funkcija jer se sastoji u usporeivanju sadraja

pravnih propisa razliite pravne snage i izricanju sankcija u sluaju nesuglasnosti meu njima.Pretpostavka kontrole ustavnosti zakona je nadzakonska snaga ustava.1B.Kontrola ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa i kontrola ustavnosti zakona u

velikom broju drava povjerava se Ustavnom sudu. Vlada nadzire akte organa dravne


12/36

12

uprave, te ustavnost i zakonitost akata organa lokalne samouprave u poslovima iz njihovenadlenosti.2. Kontrola zakonitosti pojedinanih pravnih akata, kao to su sudska odluka, rjeenjeupravnog organa, ili drugog tijela koje obnaa javne ovlasti osigurava se putem pravnihtijekova u postupku pred djelima drugog stupnja, odnosno u upravnom sporu o zakonitosti

konanog upravnog akta.3. Kontrola ustavnosti pojedinanih pravnih akata glede zatite temeljnih ustavom zajamenihsloboda i prava graana u povodu ustavne tube, nakon to su iscrpljena sva redovita iizvanredna pravna sredstva.

6.POSREDNO I NEPOSREDNO ODLUIVANJE O USTAVNOSTI ZAKONA-Kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona, pitanje ustavnosti nije

bit(meritum) sudskog postupanja. To se javlja kao prethodno pitanje, koje valja rijeiti da bise mogao rijeiti sam predmet sudskog spora.Kod posrednog odluivanja o ustavnostizakona, odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem odluka sudadjeluje inter partes-zakon se izuzima od primjene.

-Kod neposrednog ili apstraktnog odluivanja o ustavnosti zakona, ona predstavlja samu bitspora koji sud treba rijeiti bez obzira na bilo kakav konkretan sluaj. Radi se o ustavniomsporu, a odluka suda djeluje erga ommes-prema svima.7.PRAVNE POSLJEDICE ODLUKA O NEUSTAVNOSTI ZAKONAU shvaanju pravednosti nakon odluke o neustavnosti zakona trebalo bi ponititi sve

posljedice, nadoknaditi tetu. Zbog naela pravne sigurnosti(protekom rokova odreeniodnosi smatraju se definitivno ureenima) i ekonominosti (ne dirati) Naelno se ukidanjeod ponitavanja propisa razlikuje na slijedei nain:

- ukidanje pravnih propisa djeluje samo pro futuro, od trenutka donoenja odluke - Ponitavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno-od trenutka samog donoenja

osporenog akta koji kao da nije donesen8.KONTROLA USTAVNOSTI ZAKONA U SAD-AMERIKI SUSTAVU obavljanju sudbenog nadzora koriste se slijedea sredstva: writ of mandamus (minalaemo) obvezatni nalog niem sudu ili tijelu izvrne vlasti kojim se ispravlja greka u

primjeni prava. Njime se rjeava negativan sukob djelokruga.Writ of probition(zabrana)kojom se niem sudu zabranjuje uzurpacija ovlasti nekog drugog tijela- rjeava pozitivansukob djelokruga, write of certiorari(pojanjenje) kao pravo vieg suda preuzeti sluaj izdjelokruga nieg suda, Quo waranto( kojim pravom) zabranjuje se svako neovlatenoobavljanje javne dunosti, Responde superior (odgovoran gospodar)-kao pravni temeljzahtjeva pojedinca za naknadu od drave.

Nadzor nad ustavnou zakona

Temeljne znaajke kontrole ustavnosti zakona (nadzor) su slijedee:1. sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne uputa prema slubenoj dunosti-exofficio, ve samo kad to zahtijeva jedna od stranaka u sporu.2. uinak odluke suda odnosi se na konkretan sudski sluaj i nema nikakvih posljedica u svezisa vaenjem samog zakona ije su odredbe oglaene neustavnim.3. odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, pa niti za sam sud koji je donio, te on usvakom slijedeem istovrsnom sluaju, ako postoji inicijativa stranke, ponovno ispitujeustavnost zakona.4. odluka Vrhovnog suda SAD moe biti obesnaena na 1 mjestu ako Kongres donese ustavniamandman, to se i dogaala vrlo rijetko. Amandman je donesen da bi se sprijeilo graane datue dravu.

Doktrine kojih se Vrhovni sud mora pridravati da bi ostao u okviru svoje nadlenosti su :


13/36

13

- doktrina o samoograniavanju suda-self constraint prema kojoj su suci duniskrupulozno paziti da ne prekorae granicu sudske funkcije

- doktrina o politikim pitanjima prema kojoj je Sud duan izbjei svaku intervenciju napodruju politike i strogo se ograniiti na pitanja primjene prava.

Vrhovni sud moe i naloiti niem federalnom sudu (write of certiorari) da mu dostavi cijeli

predmet na reviziju, to ini relativno rijetko. Postupak Vrhovnog suda moe inicirati ialbeni sud traei pojanjenje-certification, koji ga tada obvezuje.PRETHODNI I NAKNADNI NADZOR USTAVNOSTI ZAKONANaknadni se provodi tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu. Prethodni imaprednost to se s njime spreava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica.

9. USTAVNI SUDOVI-Europski sud nadzoraUstavni sud je posebno dravno tijelo visokog autoriteta, ija je zadaa nadzor nad ustavnouzakona. Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost svog poloaja to je nuno za obavljanjenjihove funkcije.Neovisni su od Parlameta, vlade i sudbenih vlasti.Ustavni sudovi ispitujuustavnost zakona in abstracto-nezavisno od nekog konkretnog predmeta ili spora.Odluke

ustavnog suda djeluju erga omnes.DJELOKRUG-Ustavnim sudovima se povjerava i nadzor nad ustavnou i zakonitou

podzakonskih propisa. U federativnim dravama povjerava im se i rjeavanje sporova uustavnim pravima izmeu drava lanica federacija, te izmeu drava i federalnihtijela.Ustavni sudovi obino nadziru zakonitost provoenja izbora, te sude za povredu Ustavuvisokim dravnim funkcionerima, primjerice pred. Republike, vlade, ili ministrima.Institucijaustavnog suds 1 ut je uspostavljena ustavom republike Austrije 1920. Jugoslavija je uvelaUstavni sud 1963.10. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKIini ga 11 sudaca. Bira ih Zastupniki dom Sabora, na prijedlog upanijskog doma. Vrijemena koje se suci biraju je osam godina, bez ogranienja mogunost ponovnog izbora. Suciustavnog suda biraju se iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika,sveuilinih profesora pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnojstruci.Zahtijeva se da se kandidat istakao u struci svojim znanstvenim, strunim ili svojim

javnim djelovanjem.DJELOKRUG USTAVNOG SUDA RH- odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, titi ustavne slobode i pravaovjeka i graanina, rjeava sukob ovlasti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti,odluuje o odgovornosti predsjednika Republike za povredu Ustava, nadzire ustavnost

programa i djelovanja pol. Stranaka i moe zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitostizbora i republikog referenduma, te rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,

obavlja druge poslove odreene ustavom.JAMSTVA NEOVISNOSTI SUDACA I SUDOVA (STABILNOST POLOAJA)Sucima je zajamena stabilnost poloaja. Ustavni sudac moe biti razrijeen dunosti prijeisteka vremena iz tri razloga:- ako to sam zatrai, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ako trajno izgubi sposobnostobavljati svoju dunost.IMUNITET-Protiv kaznenog progona ustavnog suca titi kaznenopravni imunitet, kao isaborske zastupnike.IMUNITET neodgovornosti- sudac ni u kom sluaj ne moe biti pozvan na odgovornost zaizraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. To je materijalnopravni imunitet, kojimora omoguiti sucu obavljanje njegove funkcije, te ga titi apsolutno i bez vremenskog

ogranienja.


14/36

14

IMUNITET nepovredivosti-titi suca da ne moe biti uhien niti se protiv njega pokrenutikazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. Imunitet nepovredivosti nuno mora ukljuitii iznimku-kad je sudac zateen u injenju kaznenog djela tee naravi moe ga se pritvoriti uzobvezu da se odmah obavijesti Ustavni sud.Teim djelom se smatra djelo za koje je

predviena kazna vea od 5 godina strogog zatvora.Za vrijeme trajanja postupka Ustavni sud

moe udaljiti okrivljenog suca dunosti.

11. OCJENA ZAKONITOSTI ZAKONA, TE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI DRUGIHPROPISA

POKRETANJE USTAVNOG POSTUPKA- svatko ima pravo predloiti pokretanje ustavnog postupka za ocjenu ustavnosti zakona iliocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa, no takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud

jer on sam odluuje hoe li pokrenuti postupak.- Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Sud nije niimogranien

- Na zahtjev tijela ovlatenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti,Ustavni je sud duan pokrenuti i provesti postupak, te donijeti odluku. Zahtjev kojim se

pokree postupak ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:Sabor RH, treina zastupnika svakog doma Sabora, predsjednik RH, Vlada, Vrhovni sud,

puki pravobranitelj koji titi ustavna i zakonska prava graana, najvia tijela jedinice lokalnesamouprave i uprave.POSTUPAK USTAVNOG SUDASmatra se pokrenutim na dan primitka zahtjeva ovlatenih predlagaa u Ustavnom sudu,odnosno na dan predaje zahtjeva preporuenim putem poti. im je postupak pokrenut,Ustavni sud moe odluiti da do donoenja konane odluke, privremeno obustavi izvrenje

pojedinanih akata ili radnji koji se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa ija seustavnost ocjenjuje. Za potrebe postupka Ustavni sud moe zahtijevati od dravnih tijela,

privrednih poduzea, te drugih ustanova ili pojedinaca, isprave ili obavjetenja. Takve jepodatke svatko duan staviti na raspolaganje Ustavnom sudu.

AKTI USTAVNOG SUDAUstavni sud donosi odluke i rjeenja. Donose se veinom glasova svih sudaca, osim usluajevima kada Ustav ili ustavni zakon propisuje posebnu veinu. Odluka i rjeenje Sudamoraju biti obrazloeni.UKIDANJE I PONITAVANJE PROPISAAko utvrdi nesuglasnost zakona sa Ustavom, Ustavni sud e ukinuti zakon, odnosno pojedine

odredbe zakona. Zakonske odredbe ne mogu biti ponitene. Ukinute odredbe prestaju vaitidanom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, ali sud moe odrediti i neki drugirok. Drugi propis, osim zakona, Ustavni sud e ukinuti ili ponititi ako utvrde da nije suglasans Ustavom, odnosno sa zakonom. Sud je obvezan ponititi propis: ako se njime vrijeajuosnovne slobode i prava ovjeka i graanina ili ako se njime neki pojedinci, skupine, iliorganizacije neosnovano stavljaju u povoljniji poloaj.

PRAVNE POSLJEDICE UKIDANJA ODNOSNO PONITAVANJASvatko kome je povrijeeno neko pravo pravomonim pojedinanim aktom donijetim atemelju ukinutog zakona ili drugog ponitenog propisa ima pravo traiti od ovlatenog tijelaizmjenu tog pojedinanog akta putem obnove postupka. Takav se zahtjev vee uz dva roka:

-

6 mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u slubenom glasilu


15/36

15

- 1 godina-kad je propis ukinut, odnosno 2 godine kad je poniten, od dostavepojedinanog akta, kojim je postupak pravomono okonan, do podnoenja zahtjevaodnosno prijedloga u svezi s kojim je Ustavni sud donio odluku o ukidanju ili

ponitavanju propisa.Razlika je izmeu pravnih posljedica ukidanja i pravnih posljedica ponitavanja u tome to je

rok za podnoenje zahtijeva za obnovu postupka u kojem je pravomonim pojed. Aktomdolo do povrede neijeg prava, odreen u dvostrukom trajanju.

12. OSTALE OVLASTIUSTAVNA TUBA-Svatko tko smatra da mu je odlukom sudske ili upravne vlasti ili drugihtijela, povrijeena jedna od Ustavom utvrenih sloboda i prava ovjeka i graanina, ima pravo

podnijeti ustavnu tubu. Rok za podnoenje ustavne tube je mjesec dana od primitkaosporavane odluke.Ustavna se tuba moe podnijeti tek nakon to je iscrpljen svaki drugi

predvieni put pravne zatite, to znai da prethodno treba koristiti albu u upravnom ilisudskom postupku. Ako ustavna tuba bude usvojena, Ustavni sud svojom odlukom ukidaosporeni akt kojim je povrijeeno ustavno pravo ili sloboda, i vraa predmet ovlatenom tijelu

na ponovni postupak.SUKOBI DJELOKRUGA-Sukob je djelokruga je situacija u kojoj dolazi do neslaganjaizmeu dravnih tijela ili vlasti, o tome u ijem se djelokrugu prema Ustavu i zakonu nalaziodluivanje o odreenoj stvari ili predmetu. Sukob se pojavljuje u dva oblika:

- pozitivan sukob djelokruga-kada dva ili vie dravnih tijela smatraju da su ovlatenaodluiti o odreenoj stvari;

- negativan sukob djelokruga-kada odreena dravna tijela smatraju da nisu ovlatenaodluiti o nekoj odreenoj stvari. Dolazi do ustavnog spora.

.ODGOVORNOST PREDSJEDNIKA REPUBLIKEPredsjednik Republike Hrvatske odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanjusvojih dunosti. Postupak za utvrivanje odgovornosti pokree Zastupniki dom na temelju2/3 veine glasova svih zastupnika. O odgovornosti preds. Odluuje Ustavni sud 2/3 veinomglasova svih sudaca. Ako ustavni sud uvrdi odgovornost predsjedniku prestaje dunost po siliUstava, a u protivnom e sud odbiti zahtjev Zastupnikog doma.

NADZOR NAD USTAVNOU PROGRAMA I DJELOVANJA POLITIKIHSTRANAKAl.6 Ustav odreuje :

- slobodno osnivanje politikih stranaka- pol.stranke se ustrojavaju prema teritorijalnom naelu

-

nije doputen rad stranke koja svojim programom ili djelovanjem ugroavademokratski ustavni poredak, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost.Zahtjev za zabranu rada pol. Stranke mogu podnijeti:-predsjednik RH-svaki dom Sabora-Vlada-dravno tijelo nadleno za registraciju politikih stranaka-puki pravobranitelj.IZBORNI SPOROVI-Ustavni sud: nadzire ustavnost i zakonitost izbora, nadzire ustavnost izakonitost republikog referenduma, rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova.Postupak Ustavnog suda moe zahtijevati svaka politika stranka, svaki kandidat, najmanje

100 biraa ili najmanje 5% biraa izborne jedinice. Zahtjev se podnosi u tijeku izbora, anajkasnije do isteka roka od mjesec dana od dana kad su objavljeni rezultati izbora.


16/36

16

PUKI PRAVOBRANITELJ-uspostavljen je Ustavom RH kao zasebna institucijaizvansudbene zatite slobode i prava ovjeka i graanina. Djeluje na temelju pritubi ili navlastiti poticaj. Njegove intervencije nemaju obvezatno obiljeje ve samo znaenjeupozorenja, prijedloga i savjeta.

Naela postupanja pukog pravobranitelja:neovisnost i samostalnost u djelovanju, potivanje

zakonitosti i ustavnosti, pravednost i moralnost, neformalna postupanja, mogunostpreventivnog postupanja.

V TEMELJI DRAVNE VLASTI

1 NASTANAK I RAZVITAK TEORIJA O NARODNOM SUVERENITETUOBLIKOVANJE POJMA SUVERENITETADanas svi demokratski ustavi u svijetu proglaavaju naelo narodnog suvereniteta, odnosnotemelje vlasti izvode iz naroda. Narod su svi dravljani odnosno graani odreene drave bezobzira na nacionalne i druge razlike meu njima.Uz narodni suverenitet razlikujemo i

dravni suverenitet koji se izraava kao najvia vlast prema unutra i nezavisna prema vani, tenacionalni suverenitetkoji se izraava kao pravo nacije da osnuje svoju dravu i da donoseiUstav, odlui kako e ona biti ureena.

OBLIKOVANJE I RAZVOJ TEORIJE O NARODNOM SUVERENITETUPrvi zaeci teorije o narodu kao izvoru vlasti javljaju se i prije nego je Jean Bodin 1530-1596 odredio znaajke suvereniteta(djelo 6 knjiga o republici-suverenitet je najvia, apsolutna i trajna vlast s ovim obiljejima: pretpostavlja mogunost premavlastitoj volji ni od koga ogranienog donoenje zakona za sve i svakoga i mogunost odluivanja o ratu i miru, imenovanjuasnika, davanja pomilovanja, raspisivanje poreza). Nedjeljivost je temeljno obiljeje suvereniteta.U Francuskoj na skuptini3 stalea 1484 dolo je je do izraaja ideja o narodu kao nositelju suvereniteta. Narod je davalac vlasti, a njegovu voljuzastupa Skuptina 3 stalea.Tijekom 16 i 17 st- kola prirodnog prava proglaava narod suverenim, ali smatra ga se moeodrei u korist 1 ili vie osoba, znai da je otuiv i prenosiv -1583-1646 Hugo Grotius.

KONCEPCIJA NAR. SUVERENITETA JJ ROUSSEAUARazvila se pod utjecajem kole prirodnih prava. On je jedini ustvrdio da je narodni suverenitetnedjeljiv i neotuiv i da ga se narod ne moe odrei, niti obnaanje vlasti prenijeti na druge.Drutvenim ugovorom stvara se vlast koja je potrebna radi osiguranja mira i blagostanja ljudi,ali ne smije biti u rukama jednog ovjeka ili nekolicine njih. Narodni suverenitet dolazi doizraaja kroz opu volju pri ijem stvaranju treba sudjelovati svaki graanin.

KONCEPCIJA PODIJELJENOG ( PUKOG) I NEDJELJIVOG ( NACIONALNOG)SUVERENITETAPo shvaanju pukog suvereniteta suverenitet je podijeljen izmeu pojedinaca koji ine narod,

pa je svaki od njih nositelj jednog njegova dijela. Po shvaanju nacionalnog suvereniteta

suverenitet pripada samo narodu kao nedjeljivoj cjelini.Pod pojmom naroda veina zastupnikate koncepcije podrazumijeva neprekinuti niz prolih, sadanjih i buduih generacija-narod kaoustavnopolitiki subjekt

OBLICI OSTVARIVANJA NARODNOG SUVERENITETAPOSREDNO-PREDSTAVNIKO ODLUIVANJE-narod moe birati predstavnike prekokojih e posredno obavljati vlast-sustav posredne demokracije ili predstavnike vladavine

NEPOSREDNO ODLUIVANJE-da narod sam neposredno obavlja njezine funkcije-sustavneposredne demokracije.


17/36

17

3. PREDSTAVNIKA VLADAVINAOBLIKOVANJE SUSTAVA PREDSTAVNIKE VLADAVINEDva su argumenta koja idu u prilog nunosti predstavnike vladavine- da je primjenaneposredne demokracije nemogua u velikim dravama i da je narod nesposoban da samdonosi zakone , a sposoban da bira svoje predstavnike.

USTAVNOPRAVNI TEMELJI PREDSTAVNIKE VLADAVINE-PREDSTAVNIKI MANDAT_____________

Sustav predstavnike vladavine ustavnopravno se izraava kroz predstavniki mandat,Izborni zastupnik nositelj je kolektivnog mandata koji je stekao izborom. On u

predstavnikom tijelu ne zastupa ni birae ni izbornu jedinicu ve cijeli narod.. Zato nemoe biti odgovoran, niti ga birai mogu opozvati, zato se naziva jo i slobodan mandat.

IMPERATIVNI MANDAT_____________Kod imperativnog mandata jedna stranka-mandant ovlauje drugu-mandatara da postupau njezino ime, odnosno pravo biraa da daju obvezne upute svojim zastupnicima i dunostzastupnika da se pridravaju tih uputa.Primjenjivao se u feudalnim stalekim skuptinama.

POLITIKE STRANKE I PREDSTAVNIKA VLADAVINADjelovanje politikih stranaka u suvremenim demokratskim viestranakim sustavima

bitno je promijenilo sustav predstavnike vladavine u odnosu na zbilju kraja 18 i po.19st. Ustavno zbiljski vie nije primaran pravni odnos izmeu naroda kao nositeljanedjeljivog suvereniteta i njegovih zastupnika, ve stvarni odnos izmeu volje naroda,izraenog na izborima i pol, sustava predstavnikog tijela. Politike stranke i stranakisustav predstavljaju krvotok predstavnike vladavine u demokratskim i suvremenimdravama.

4. OBLICI NEPOSREDNOG ODLUIVANJA-NEPOSREDNA DEMOKRACIJAPOJAM REFERENDUMA I NJEGOVE VRSTEReferendum je oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposrednim tajnimglasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju na koje se moe odgovoriti sa za ili protiv,odnosno sa da ili ne. Predmet referenduma bit e odluivanje o prihvaanju iliodbacivanju prijedloga nekog opeg propisa(ustava, zakona ili opeg akta).VRSTE REFERENDUMA:-prema irini politike zajednice iji pripadnici odluuju neposredno referendumomrazlikujemo: referendum na razini drave i referendum na razini lokalne politiko-teritorijalne jedinice(opine ili grada)-lokalni referendum.-odluuje li se referendumom o donoenju ili o izmjeni ustava ili zakona razlikuje se

ustavotvorni od zakonodavnog referenduma-referendum kojim se ostvaruje odcjepljenje ili razdruivanje unutar neke drave ilidravne zajednice, ili se odluuje o udruivanju u zajednicu drava naziva se PLEBISCIT.

USTAVOTVORNI REFERENDUM-naziva se svaki oblik mijenjanja odnosno revizijeustava neposredno od birakog tijela naroda.Razlikujemo:

- apsolutno obvezni ustavotvorni referendum, relativno obvezni, i fakultativni.Apsolutni se primjenjuje kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati referendumom, bezobzira radi li se o promjeni itavog ustava li samo neke njegove odredbe.Relativno obvezni referendum primjenjuje se kad se referendum mora raspisati samo zaizmjenu nekih u ustavu ranije odreenih lanova, odsjeka ili dijelova.


18/36

18

Fakultativni ustavotvorni referendum je najei. Njegovo raspisivanje ovisi o volji ovlatenihustavom odreenih tijela. Predstavniko tijelo je organ o ijoj inicijativi ovisi raspisivanjefakultat. Ust. Referenduma.Prikriveni ust.refe.-mogunost da graani odluuju o izmjeni ustava na prikriven nain.Prikriveni ustavotvorni referendum do njegove primjene dolazi kad se bira posebna

ustavotvorna skuptina, a kako graani znaju da e zastupnici donijeti ustav, daju svojeglasove onim kandidatima koji s obzirom na reviziju ustava zastupaju stavove to odgovarajunjihovim miljenjima i stavovima, te tako na posredan nain odluuju o sadraju ustavneizmjene.Savjetodavni referendum- narod izraava miljenje, a konanu odluku donosi predstavnikotijelo.Narodni zakonodavni veto zakon donosi predstavniko tijelo i on dobiva pravnu snaguzakona izglasavanjem u predstavnikom tijelu, pa se nakon objavljivanja moe i primjenjivati,a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje hoe li zakon i dalje ostati na snazi ili ne(npr. ITA).

ZAKONODAVNI REFERENDUM- Razlikujemo apsolutno obvezni zakonodavnireferendum, relativno zakonodavni referendum i fakultativni zakonodavni referendum.-Apsolutno obvezni zak. referendum- pri ijoj se primjeni svi zakoni donose iskljuivo refere.-Relativno obvezni zak.referendum-samo odreene u ustavu propisane vrste zakona morajudonositi referendumom-Fakultativni zak. referendum- raspisuje se na inicijativu ustavom utvrenih tijela. Kao

podvrste zakonodavnog referenduma razlikuju se prikriveni i savjetodavni zakonodavnireferendum.

5. NARODNA INICIJATIVA I PRAVO PETICIJENarodna inicijativa je oblik neposredne demokracije gdje odreen broj graana, biraa iliodreen postotak birakog tijela ima pravo predlagati nacrte zakona, drugih opih akata ili

politikih odluka.Kad se predloi nacrt nekog zakona predstavniko tijelo duno je provestizakonodavni postupak.Peticija je oblik neposredne demokracije koji obiljeava pravo graana kao pojedinca iliskupine graana da se ali ili neto predlae predstavnikom odnosno zakonodavnom tijelu.Imamo peticiju u irem smislu i peticiju u uem smislu.Peticija u irem smislu jest alba koju moe uputiti svaki ovjek, pa i onaj koji nijedravljanin odreene drave, i to je osobno pravo svim ljudima koji prebivaju na podrujuodreene drave. Peticija u uem smislu pripada samo dravljanima odreene drave. Onoobuhvaa pravo predlaganja rjeavanja odreenih pitanja koji su u djelokrugu predstavnikog

tijela. U oba sluaja graani mogu predlagati predstavnikom tijelu zakone i izmjene zakona.


19/36

19

VI IZBORNI SUSTAV-TEMELJNA NAELA I INSTITUTIIZBORNOG PRAVA

1. BIRAKO PRAVO I NJEGOVO OSTVARIVANJE

POJAM IZBORNOG SUSTAVAIzbori su postupak kojim narod povjerava obavljanje funkcija politike vlasti predstavnikomtijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim dravama i predsjedniku Republike koji

predstavljaju njegovu suvremenu volju. Izborni sustav se moe odrediti kao pravnimpropisima ureen skup drutvenih odnosa, koji nastaju pri izboru predstavnikih tijela ipredsjednika Republike i sadri formalnopravne elemente-kakav bi prema propisima trebaobiti, i sociopolitoloke elemente-kakav stvarno u odreenoj dravi jest.AKTIVNO BIRAKO PRAVO-POJAM I EVOLUCIJAAktivno birako pravo znai tko e imati pravo birati zastupnike.Ono je tijekom 19 stoljeaogranieno cenzusom imunih i cenzusom naobrazbe, a opravdanje primjene ovog cenzusa

nalazilo se u tvrdnjama graana koji posjeduju odreeno bogatstvo i naobrazbu.ene nisuimale pravo glasa, a dobile su ga 1867 na opinskim izborima u vedskoj. Poslije II svj. Rataene su dobile pravo glasa u svim zemljama.OBILJEJA OPEG BIRAKOG PRAVA-Za njegovo stjecanje trai se odreena dobkoja osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa-od 18-21 godine. Birako pravo imaju osobekoje su dravljani odreene drave. Aktivno birako pravo nemaju one osobe koje su lienegraanskih prava sudskom presudom, te graani koji su izgubili poslovnu sposobnost,odnosno osobe koje su pod starateljstvom.JEDNAKO I NEJEDNAKO BIRAKO PRAVO-Ako u odreenoj dravi za odreeno

predstavniko tijelo(parlament) svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojemglasova- u pravilu e svaki bira imati jedan glas, tada u toj dravi postoji jednako birako

pravo. Ako u nekoj dravi postoje kategorije ili skupine graana koji raspolau veim brojemglasova od ostalih graana govorimo o nejednakom birakom pravu. PRIMJERI nejedn.Birakog prava: PLURALNI VOTUM primjenjivan u Belgiji 1893-1919, koji se sastojao utome da su pojedini graani na temelju imetka ili naobrazbe imali dva ili vie glasova odostalih graana, i MNOGOSTRUKI VOTUM primjenjivan u VB do 1948, po kojem su svi

birai imali jedan glas, ali su graani koji su posjedovali nepokretnosti odreene vrijednostimogli glasovati u svim onim izbornim jedinicama gdje su se one nalazile.PRIKRIVENI OBLICI NEJEDNAKOSTI BIRAKOG PRAVAStvarna se nejednakost birakog prava moe postii na posredan nain, unato tome to svi

birai imaju jednako birako pravo na temelju zakona. To se moe uiniti ako izborne jedinicerazliitim brojem biraa biraju jednak broj zastupnika.Suptilniji suvremeni nain je tzv. Krojenje izbornih jedinica (ako na uem podruju postoje 2 izborne jedinice, u

jednoj je na prethodnim izborima 40000 biraa glasalo za stranku A, a 35000 za stranku B, a u drugoj izbornojjedinici 60000 za stranku A, a 15000 za stranku B, mogue je prekrojiti podruja tih jedinica tako da 10000biraa stranke B druge izborne jedinice prijee u prvu izbornu jedinicu, i da se tako osigura pobjeda stranke Bbarem u jednojizbornoj jedinici. Krojenje izbornih jedinica prvi je primijenio guverner Massachusetts-a Gerry1819 po kojem je dobio i ime gerrymander sustav.NEPOSREDNI I POSREDNI IZBORIIzbori se mogu obavljati posredno ili neposredno. Neposredni izbori primjenjuju se kadagraani sami biraju svoje zastupnike, a posredni kad graani biraju odreeno tijelo koje eizabrati zastupnike. Postoje posredni izbori u jednom stupnju i u vie stupnjeva. Posredniizbori u jednom stupnju primjenjuju se ako birai biraju izborno tijelo tj.drugostupanjske

birae, a ovi zastupnike. Posredni izbori u vie stupnjeva primjenjuju se kad drugostupanjskibirai ne biraju zastupnike ve treestupanjske birae, koji tek biraju zastupnike.


20/36

20

JAVNO I TAJNO GLASOVANJEMogue je javno ili tajno glasovanje.Javno glasovanje suuje slobodu biraa jer ga izlae

pritisku vlasti i onih o kojima gospodarski ili na drugi nain ovisi, a omoguuje korupciju ikupnju glasova. Zbog toga se izbori u suvremenim demokratskim dravama obavljaju tajnimglasovanjem.

EVIDENCIJA BIRAAU tu svrhu primjenjuje se SUSTAV BIRAKIH POPISA. U svakom mjestu postoje birakipopisi koji su stalni i jedinstveni. Stalni su zbog toga to se ne vode samo za pojedine izbore,u te popise unose se sve osobe koje imaju aktivno birako pravo- briu se samo osobe koje suumrle ili izgubile birako pravo, a upisuju one koje su to pravo stekle. Jedinstveni su jer vaeza sve izbore, od lokalnih, pa sve do izbora za predsjednika Republike. Svi oni koji se nalazena birakom popisu bez obzira na stvarno stanje imaju birako pravo.PASIVNO BIRAKO PRAVOZnai pravo biti biran u predst. Tijelima i za predsjed. Republike..U svim dravama dob koja

se trai za pasivno birako pravo nije izjednaena s dobi koja je potrebna za aktivno birakopravo. Osim razlike u dobi, onima koji imaju visok stupanj imigracije, pasivno pravo glasa ne

priznaje se priroenim dravljanima ili im se to pravo priznaje tek po proteku odreenog rokaod 5, 10 ili vie godina.PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST-INKOMPATIBILITETMnoge drave u ustavima ili izbornim zakonima propisuju nepodudarnost istodobnog

obavljanja zastupnike funkcije i funkcije slubenika u dravnoj upravi i suca.Naeloparlamentarne podudarnosti moe se primijeniti na tri naina:1.Jedna je da se slubenicima odnosno sucima zabrani kandidiranje na izborima, ako se elekandidirati, prethodno moraju podnijeti ostavku. 2.Drugi nain doputa im da se kandidiraju,a ostavku na svoju funkciju moraju podnijeti tek ako su izabrani za zastupnika..3.Po treem,ne moraju podnijeti ostavku niti ako budu izabrani, ve se njihova funkcija samo suspendira, aoni se stavljaju na raspolaganje, to znai da za vrijeme trajanja zastupnikog mandata neobavljaju svoj prethodni posao, ali im tee mirovinski, a nakon isteka mandata osigurano im

je prijanje ili neko slino mjesto.

ODREIVANJE KANDIDATA NA IZBORIMAStvarnu mogunost da budu izabrani imaju iskljuivo kandidati koje su istaknule i podrale

politike stranke. Pojedinani uspjesi neovisnih kandidata su iznimka. Nain odreivanjakandidata politikih stranaka moe se svrstati u tri skupine koje se meusobno razlikuju postupnju utjecaja lanstva na utvrivanje stranakih kandidata. Po prvom sustavu kandidateodreuje vodstvo stranke. Po drugom sustavu kandidate stranke biraju naelno svi njezinilanovi. lanovi stranke u lokalnim organizacijama biraju regionalna tijela, a ona odreuju

kandidate koje im predlae stranako vodstvo. Trei sustav naelno prua ne samo lanovimave i drugim biraima mogunost sudjelovanja u odreivanju kandidata-primjenjuje se uSAD-u. Na njima svaka politika stranka odreuje listu pretkandidata izmeu kojih biraimogu zaokruiti onog u kojeg imaju najvie povjerenja.

2. UTVRIVANJE IZBORNIH REZULTATA

NAIN DIOBE ZAST. MJESTA U PREDSTAVNIKOM TIJELU-RASPODJELAMANDATARaspodjela mandata moe se obavljati ili prema sustavu veine koji se dijeli na dvije

podvrste: apsolutnu i relativnu veinu, ili po sustavu razmjernog predstavnitva-

proporcionalnom sustavu.


21/36

21

Sustavi diobe mandata na izborima vezani su uz dvije vrste izbornih jedinica: male i velike, atemelje se na broju zastupnika koji se u njima biraju. Male izborne jedinice su one u kojima se

bira samo 1 zastupnik-to je sustav pojedinanih izbora, a velike izborne jedinice su one ukojima se na temelju izbornih lista bira vie zastupnika.SUSTAV VEINE

Sustav veine moe se primijeniti i u malim i u velikim izbornim jedinicama. Po sustavurelativne veine smatrat e se izabranim onaj kandidat koji je dobio najvie glasova.Sustavapsolutne veine moe se primijeniti u dvije podvrste: otroj i blaoj. Moe se traiti iliapsolutna veina odnosno polovica plus 1 svih u biraki popis upisanih biraa, ili samoapsolutna veina danih glasova.SUSTAV RAZMJERNOG PREDSTAVNITVA-PROPORCIONALNI SUSTAVPrema ovom sustavu- Temelj je ovog sustava da svakoj politikoj stranci omogui da budezastupljena u predstavnikom tijelu razmjerno broju glasova koje je dobila na izborima, i da

budu zastupljene stranke koje su na izborima ostale u manjini.Ovaj sustav se moe primijenitisamo u velikim izbornim jedinicama u kojima se bira vie zastupnika.IZBORNE LISTE

Izbori se u velikim izbornim jedinicama obavljaju prema sustavu lista. Svaka stranka ilipolitika grupacija odnosno koalicija stranaka koja sudjeluje na izborima sastavlja LISTU sonolikim brojem kandidata koliko se u pojedinim izbornim jedinicama bira zastupnika u

predstavniko tijelo. Postoje 2 sustava odreivanja redoslijeda kandidata na listi. Kandidatimoraju biti postavljeni odreenim redom koji birai ne mogu mijenjati-SUSTAV VEZANELISTE. Druga je mogunost da birai pri glasovanju mogu slobodno mijenjati redoslijedkandidata na listi-SUSTAV NEVEZANE LISTE.Kod sustava nevezane liste trai se visokstupanj graanske i politike zrelosti biraa, a njihova primjena oteava vremenski i tehnikiizraunavanje izbornih rezultata.

OBLICI PRIMJENE RAZMJERNOG PREDSTAVNITVATemeljni je problem sustava razmjernog pred. U tome to tehnoloki nije mogue ostvariti

potpuni razmjer izmeu broja za jednu stranku ili grupaciju danih glasova i broj zastupnikihmjesta u predstavnikom tijelu.Sustavi primjene razmjernog pred.(izraunavanje izbornihrezultata) su: sustav izbornog kolinika,D Hondtov sustav, sustav prebacivanja ostataka navie liste ili Badenski sustav, te preferencijalno glasovanje ili Hareov sustav.IZBORNI KOLINIKPo sustavu izbornog kolinika ukupan broj u izbornoj jedinici danih glasova dijeli se brojemzastupnika koje jedinica bira u predstavniko tijelo. Tako se dobije izborni kolinik s kojim setada dijeli broj glasova danih za svaku listu. Koliko se puta izborni kolinik nalazi u brojuglasova pojedine liste, toliko e ona dobiti predstavnikih mjesta.

D HONDTOV SUSTAVPo tom sustavu najprije se izraunava biraka masa svake liste koju ini ukupan broj za listudanih glasova u izbornoj jedinici. Biraka se masa svake liste dijeli sa 1,2,3,4,5 itd. dok se nedoe do broja koliko se u izbornoj jedinici bira zastupnika.Dobiveni rezultati poredaju se poveliini od najveeg prema manjima, onoliko koliko se zastupnika bira u toj izbornoj

jedinici.Rezultat koji se dobije je zajedniki djelitelj, i s njim treba podijeliti biraku masusvake izborne liste.Broj birakih mjesta svake liste odgovara rezultatu dijeljenja birake mase.BADENSKI I HAREOV SUSTAV-prvi put primijenjen prema Ustavu Badena 1919Prema BADENSKOM sustavu koji se naziva i sustav prebacivanja ostataka na vie liste,strankama je mogue da pri diobi zastupnikih mandata veim dijelom koriste i ostatak unutarrezultata pojedinih izbornih jedinica. Neiskoritene glasove u primarnim izbornim jedinicama

stranke mogu koristiti pribrajajui ih glasovima koje su dobili u viim ili dravnoj izbornojjedinici. Pri primjeni istog badenskog sustava ne odreuje se unaprijed broj zastupnikih


22/36

22

mjesta ve broj palih glasova koji e biti potreban za osvajanje 1 zastupnikog mjesta naizborima.HAREOV SUSTAV predstavlja primjenu potpuno slobodnih mjesta, i to tako da svaki biramoe glasati za onoliki broj kandidata koliko se zastupnika bira u toj izborno jedinici, te moeglasovati za kandidate razliitih stranaka.Birai utvruju redoslijed na listi, preferencijalno

glasuju izmeu onih koje su stavili na listu, jer prvi na listi ima veu vjerojatnost da budeizabran prije nego drugi.Nakon glasovanja utvrdi se izborni kolinik, a zatim se biljee samokandidati koji su na prvom mjestu svakog listia. im jedan od kandidata dobije glasova kojiodgovara izbornom koliniku smatra se izabranim.UTJECAJ DIOBE ZASTUPNIKIH MJESTA NA IZBORIMA ZA STRANAKI

SUSTAV-Sustav relativne veine uz izboru malim izbornim jedinicama potie smanjivanjebroja politikih stranaka i nakon odreenog vremena dovodi do dvostranog politikogsustava. Dvostranaki sustav u odreenoj dravi ne znai da u njoj postoje samo 2 politikestranke, ve da izmeu veeg broja pol. Stranaka samo 2 od njih imaju realne izglede dadobiju veinu na izborima.Sustav apsolutne veine uz izbore pridonosi njihovu povezivanju u pravilu bipolarizaciji na

dvije koalicije-ljevica i desnica. U pojedinim izbornim jedinicama na temelju sporazumasklopljenog za dravu u cjelini, kandidati stranaka koje koaliraju preferencijalno odustaju ukorist onog od kandidata izmeu njih koji je u 1 izbornom krugu u toj izbornoj jedinici dobionajvie glasova. Ako se sporazumno ne udrue, bit e izabran zajedniki kandidat suprotne

pol. Koalicije jer ovdje vrijedi temeljni neposredni uinak kao i kod relativne veine.Sustav razmjernog predstavnitva onemoguuje pojedinani izbor zastupnika. Biraiodluuju izmeu vie stranaka koje su istaknule liste.Sustav razmjernog pred. Rezultira da seu predstavniko tijelo najprije izabiru lanovi najueg stranakog vodstva koji su istaknutikao kandidati na prvim mjestima na listi.

VIII TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRAVNE VLASTIPREDSTAVNIKA TIJELA-STRUKTURA, USTROJSTVO I FUNKCIJEPOJAM PREDSTAVNIKOG TIJELAPredstavniko tijelo se naziva jo i Parlament ili zakonodavno tijelo, i ovi pojmovi seupotrebljavaju kao opi nazivi za ustavnu i politiku instituciju to u pojedinim dravama imarazliita imena: sabor, skuptina, sovjet, kongres, duma, hural. Zajedniko im je da onaobavljaju ustavne poslove odluivanja o osnovnim, drutvenim i politikim pitanjima unutardrave, donosei zakone i druge ope akte.STRUKTURA PREDSTAVNIKOG TIJELAPrema strukturi predstavnika tijela mogu biti jednodomna, dvodomna i viedomna. U

federativnim dravama predst. Tijelo ima dvodomnu strukturu, kroz drugi dom se izraavapredstavnitvo federativnih jedinica, a kroz prvi dom preds. Graana.Sabor RH ima dvodomnu strukturu-zastupniki dom-1(ima najmanje 100, a najvie 160zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem) i upanijski dom-2(temelji se na

predstavnitvu upanija kao jedinica teritorijalne odnosno podrune uprave i samouprave)


23/36

23

2.USTROJSTVO RADA I FUNKCIJA PRED. TIJELAUSTROJSTVO PREDSTAVNIKIH TIJELAUstavi odreuju samo temeljna naela ustrojstva predstavnikih tijela, a zatim podrobno razraujuposlovnici to ih donose sama pred. Tijela i njihovi pojedini domovi ako je tijelo dvodomno iliviedomno.

Jedno od vanih pitanja ustroja rada preds. Tijela jest trajanje zasjedanja pred. Tijela. Postoje dvanaina:sustav stalnog zasjedanja-stalni parlament i sustav vremenski odreenih razdobljazasjedanjapredstavnikog tijela.Sustav stalnog zasjedanjaznai da preds. Tijelo ima ustavno pravo da sama odreuje vrijeme kadae se okupiti na svoje sjednice.Sustav vremenski odreenih razdoblja zasjedanja znai da p.t. ne odreuje samo kada e sesastajati, nego ih odreuje unaprijed Ustav.Treba razlikovati pojam zasjedanje od pojma sjednica. Zasjedanje jestalno ili odreeno razdobljeu kojem se predst. Tijelo u skladu s ustavom moe sastajati i obavljati svoje ovlasti. Sjednica jeokupljanje zastupnika lanova p.t. da bi raspravljali i odluivali o dnevnim redom odreenimpitanjima. Sjednica traje od trenutka kad je predsjednik p.t. otvori do trenutka kad proglasi da jezavrena.

Pri primjeni ovog sustava, ustavi predviaju osim redovnog i izvanredno zasjedanje iju inicijativudaju dravni poglavar i vlada, predsjednitvo p.t. i odreen broj njegovih lanova.Ustav RH-prihvaasustav vremenski odreenih razdoblja.Postoje dva sustava obnavljanja pred. Tijela: potpuno-integralno i djelomino parcijalnoobnavljanje. Potpuno obnavljanjeznai da se mijenjaju svi lanovi odreenog predstavnikog tijela-nakon isteka mandata od npr.4,5,6 god.).Djelomino obnavljanje znai da se svi zastupnici lanovi odreenog p.t., iako im mandat traje

jednako, biraju u razliito vrijeme.OSNOVNA UNUTARNJA TIJELA P.T. SU: predsjednik, potpredsjednik, i tajnik predstavnikogtijela odnosno doma koji ine predsjednitvo, ured ili tajnitvo p.t. Dva su sustava osnivanja odbora ipovjerenstava predstavnikih tijela:klasian francuski sustav(stalni specijalizirani odbori) i klasinibritanski sustav (posebno za svaki prijedlog zakona.

ZASTUPNIKI IMUNITETSvi suvremeni ustavi prihvaaju instituciju zastupnikog imuniteta kao jamstvo pravnesigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u obavljanju njegove funkcije lana

predstavnikog tijela.. Zastupniki imunitet nije osobna privilegija zastupnika, ve sredstvo zaosiguranje neovisnosti djelovanja p.t. u odnosu prema moguim arbitranim postupcimaizvrnih tijela.Imamo dva oblika zastupnikog imuniteta:imunitet neodgovornosti i imunitetnepovredivosti.

Imunitet neodgovornostiznai da se zastupnik ne moe pozvati na kaznenu odgovornost zaizraeno miljenje stav ili glas dan u p.t.Ako zastupnik kazneno djelo poini izvan p.t. on biza njega kazneno odgovarao kao i svaki drugi graanin. Imunitet neodgovornosti zastupnikatiti samo za djela koja poini kao zastupnik unutar p.t., i taj imunitet ga titi i nakon to mu

prestane mandat.Imunitet nepovredivostiznai da zastupnik bez odobrenja p.t. ne moe biti lien slobode nitise protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak.Odnosi se na kaznena djela koja zastupnikmoe poiniti izvan p.t.., i titi ga samo od liavanja slobode bez suglasnosti p.t. odnosnodoma iji je lan. Ako se zatekne u injenju teeg kaznenog dijela moe biti lien slobode bezdozvole p.t..Imunitet nepovredivosti titi zastupnika samo dok mu traje mandat. Za vrijemetrajanja mandata prekida se zastara, pa je naknadno mogue pokrenuti kazneni postupak

protiv biveg zastupnika.


24/36

24

USTAVNI POLOAJ I TEMELJNE OVLASTI PREDSTAVNIKIH TIJELAOsnovna je ovlast pred.tijela donoenje zakona, i drugih opih akata, meu kojima se istiedravni proraun. Termin Vladaupotrebljava se za oznaavanje razliitih pojmova kao tosu: ukupnost tijela, sva tijela koja obavljaju izvrnu vlast nasuprot p.t. koje obavljazakonodavnu vlast, samo jedno tijelo izvrne vlasti odreujui ga nasuprot dravnom

poglavaru koje se jo naziva ministarsko vijee ili ministarski kabinet.Redoviti zakonodavni postupak ima tri faze: fazu inicijative(predlaga je vlada 90%), fazurasprave u odborima p.t.(raspravlja se o prijedlogu zakona, stavljaju na njega primjedbe iamandmane te daju svoje miljenje o tome treba li prihvatiti zakon ili ne), i fazu rasprave iodluivanja u plenumu p.t. odnosno pojedinih domova (nakon rasprave odluuje se veinomglasova za prihvaanje zakona unutar predstavnikog tijela odnosno domova).Hitni zakonodavni postupak-iznimno, kad to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdanidravni razlozi, kad je to nuno radi sprjeavanja i uklanjanja veih poremeaja u gospodarstvuPrema poslovniku redoviti zakonodavni postupak se obavlja u dva odjeljka: prvo itanjezakona, drugo itanje zakona, te iznimno tree itanje zakona.

Ustav razlikuje Tri vrste zakona u RH:1. koji se donose veinom nazonih zastupnika uz natpolovini kvorum2. koji se donose apsolutnom veinom svih zastupnika (organski zakoni)3. koji se donose dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika (organski zakoni)

Druge ovlasti predstavnikog tijela:1. potvrivanje svih ili samo odreenih meunarodnih ugovora2. odluivanje o ratu i o miru3. raspisivanje referenduma4. imenovanje vlade

5. Nain nadzora predstavnikih tijela nad radom vlada i dravne uprave:o zastupnika pitanja u usmenom ili pismenom obliku, moe postaviti svaki zastupnik

predsjedniku Vlade ili pojedinom ministru koji su duni odgovoritio interpelacija daje se skupini zastupnika, nakon odgovora vlade slijedi rasprava o

odgovoru i glasovanje o tome je li predstavniko tijelo zadovoljno odgovoromo istrana povjerenstva imaju pravo ispitivati pojedine aktivnosti vlade ili uprave, vrlo

im se esto daje pravo sasluavati svjedoke i da djeluju kao svojevrsna sudbena tijelaprema dravnim dunosnicima i slubenicima

o parlamentarni povjerenik nadzire djelovanje uprave, prikupljajui pritube graana ipokreui postupak pred sudovima

RAZLIITA SHVAANJA DRAVNIH FUNKCIJA

Tri temeljna shvaanja o broju i o sadraju dravnih funkcija:1. dualistiko dravna vlast se ostvaruje kroz dvije temeljne funkcije: nareivanje

(pripada zakonodavnoj vlasti) i izvravanje naredbi (pripada izvrnoj vlasti koju ineuprava i sudstvo),

2. trijalistiko dravna vlast se ostvaruje kroz tri temeljne funkcije: zakonodavnu,sudsku i upravnu

3. kvadrijalistiko zakonodavna, sudska, upravna i izvrna funkcija (pripadadravnom poglavaru i vladi


25/36

25

Kriteriji razlikovanja zakonodavne, upravne i sudske funkcije:1.

formalni funkcije se dijele prema tijelima koja donose i prema postupkudonoenja akata

o zakonodavna obiljeava ju donoenje zakonao upravna obiljeava ju donoenje upravnih akata

o

sudska obiljeava ju donoenje sudskih akata2.

materijalni prema sadraju pravnih akata karakteristinih za odreenufunkciju

o zakonodavna funkcija je donoenja opih akata, a upravna i sudska pojedinanihZakon u materijalnom smisluje svaki pravni akt to sadri opi propis i koji je imperativan

bz obzira na to koje ga je dravno tijelo donijelo.Zakon u formalnom smislu je pravni akt koji ne sadri opi propis, nije zakon umaterijalnom smislu, iako ga je donijelo zakonodavno tijelo prema zakonodavnom postupku.

SADRAJ IZVRNE FUNKCIJEPoslovi koje obavljaju dravni poglavar i vlada mogu se uglavnom podijeliti na

Tri skupine poslova koji spadaju u sadraj izvrne funkcije:1. poslovi podzakonodavstva koji se odnose na organizaciju i usmjeravanje primjene

zakona2. poslovi zakonodavne i ope politike inicijative3. voenje vanjske politike

a) raspolaganje oruanim snagama i voenje ratab) pravo poslanstva i diplomatskog savezac) pregovaranje i potvrda meunarodnih ugovora

Dvije vrste akata koje donose izvrna tijela:1. pravni akti ustrojavaju i usmjeravaju primjenu zakona2.

politiki aktiili akti vlade nisu podrobnije ureeni pravom, a sudovi nemaju pravonadzora njihove zakonitosti

Vrste politikih akata:1. akti koji proizlaze iz odnosa izvrnih tijela i predstavnikog tijela2. akti kojima se daje pomilovanje i dodjeljuju odlija3. akti kojima se poduzimaju mjere javne sigurnosti u sluajevima unutarnjih kriza u

dravi4. akti kojima se odvijaju diplomatski odnosi5. koji se donose u ratnoj situaciji, a odnose se na raspolaganje oruanim snagama i

voenje rata

4.POJAM POREMEENOG DJELOKRUGAUpletanje ili poremeaj djelokrugaizmeu dravnih tijela kad dravno tijelo koje obavlja

jednu od temeljnih dravnih funkcija u svom djelovanju preuzme dio djelokruga tijela kojeobavlja neku drugu dravnu funkciju.U ustavnoj praksi do poremeaja dolazi u praviluizmeu zakonodavne tijela i izvrnih tijela, na tetu zakonodavnog, a u korist izvrnih tijela.

Tri osnovna sluaja zadiranja izvrnih u djelokrug zakonodavnog tijela:1. u sluaju nude

o uredbe iz nude pravni akti kojima izvrna tijela u stanju nude zadiru u djelokrug zakonodavca,imaju zakonsku snagu (a ako zadiru u djelokrug ustavotvorca, imaju ustavnu snagu), moraju se

naknadno kad prestane stanje nude podnijeti na potvrdu zakonodavcu -- u RH: uredbe iz nude sazakonskom snagom donosi predsjednik RH,


26/36

26

o u sluaju neposrednih ustavnih ovlastio uredbe na temelju neposredne ustavne ovlasti pravni akti kojima izvrna tijela ureuju odreene

drutvene odnose, ije je ureivanje inae naelno u djelokrugu zakonodavca, a na to su Ustavomovlatena2. u sluaju zakonodavne delegacije

o uredbe na temelju zakonske ovlasti pravni akti kojima izvrna tijela ureuju odnose izdjelokruga zakonodavca, a na to ih je ovlastilo samo zakonodavno tijelo

Donosei uredbe na temelju zakonskog ovlatenja u granicama zakonodavne delegacije, izvrno tijelou potpunosti zamjenjuje zakonodavni organ. Uredbe ureuju kao i zakoni odreeni drutveni odnos iliodnose i imaju zakonsku snagu ako po svom sadraju nisu prekoraile dobiveno ovlatenje.Uredbe za primjenu ili izvrenje zakona:

- nisu upletanje izvrnih tijela u djelokrug zakonodavnog tijela!- u Ustavu RH izriito doputene u l.112.- imaju odreena obiljeja:

1. moraju biti vezane za odreeni zakon iju primjenu omoguuju2. stupaju na snagu u trenutku stupanja zakona na snagu

3.

prestaju vrijediti istodobno sa zakonom4. po svom sadraju ne smiju proturjeiti zakonu na koji se odnose, ni ostalim

zakonima5. ne smiju se propisivati nikakva nova naela ni nova prava i obveze za graane

koja ve nisu propisana u zakonu iju primjene omoguuju

IX. NAELO DIOBE I NAELO JEDINSTVA VLASTI I OBLICINJIHOVE PRIMJENE

Ustrojstvo vlasti su ustavno utvreni ili zbiljski odnosi izmeu zakonodavnih, izvrnih i

sudskih tijela, kako na razini drave, tako i na razini lokalnih jedinica.OBLIKOVANJE NAELA(TEORIJE) O DIOBI VLASTITeoriju o diobi vlasti prvi je oblikvao Montesquieu u svom djelu-O duhu zakona u kojoj je traio

podjelu obavljanja triju vlasti razliitim tijelima da bi ograniio apsolutnu monarhiju.Kad jegraanstvo osvojilo pol. Vlast naelo diobe postaje sustav graanske demokracije, temelj za ustavnoustrojstvo vlasti. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina iz 1789 sadravala je odredbu premakojoj-ono drutvo koje ne primjenjuje diobu vlasti uope nema ustava i nije slobodno.

SUVREMENA SHVAANJA DIOBE VLASTIDvije koncepcije naela diobe vlasti:

1. trai se potpuna meusobna ustrojbena i funkcionalna neovisnost triju vlastio ustrojbena neovisnost trai da tijela jedne vlasti ne proizlaze iz tijela drugih vlasti i da ne smiju

politiki odgovarati tijelima drugih vlastio

funkcionalna neovisnost trai potpunu samostalnost u obavljanju djelokruga tijela svake vlasti2. trai se dodjeljivanje osnovnih dravnih funkcija razliitim dravnim tijelima

o sva dravna tijela su naelno ravnopravna kako bi se meusobno ograniavala i kako bi cjelovitsustav dravne vlasti bio ogranien


27/36

27

NAELO JEDINSTVA VLASTI I SUSTAV SKUPTINSKE VLADE

OBLIKOVANJE I OBILJEJA NAELA JEDINSVA VLASTINaelo jedinstva vlasti:

- u sklopu koncepcije o neotuivoj narodnoj suverenosti, razvioJ.J.Rousseau- zakonodavna i izvrna funkcija dijelovi su jedinstvene vlasti, zakonodavnu obiljeava volja, a

izvrnu sila izvrna mora biti podvrgnuta zakonodavnoj, a obje moraju biti pod suverenomvlau naroda, zakonodavna ini njenu bit, a izvrna njenu emanaciju

- Rousseau je predlagao stalan sustav nadzora zakonodavca nad radom izvrnih tijela i pritom jeoblikovao model skuptinske vlade

OBILJEJA SUSTAVA SKUPTINSKE VLADESkuptinskom vladom naziva se odreen broj oblika ustroja vlasti koji postoje u razliitimdrutveno povijesnim trenucima i unutar razliitih cjelovitih i politikih sustava.Sustav skuptinske vlade:

- prema nekim autorima skuptinska vlada kao oblik odnosa izmeu parlamenta i vlade uopene postoji, ve je ona samo podvrst sustava parlamentarne vlade

-

po drugom shvaanju, skuptinska vlada je sustav odnosa izmeu parlamenta i vladeutemeljen na naelu jedinstva vlasti

- kako ima toliko razliitih modela vlasti koji se u ustavnopravnoj teoriji smatraju skuptinskim(konventski sustav u Francuskoj 1792-1795, Parika komuna 1871., sustav vicarske), opimodel skuptinske vlade moe se odrediti samo na temelju jednog okvirnog obiljeja:funkcionalne i ustrojbene nadmoi skuptine unutar cjelovitog sustava ustroja dravne vlasti

Skuptinska vlada u vicarskoj:- vicarska Konfederacija je jo od srednjeg vijeka izraavala obiljeja skuptinske vladavine: u

veini kantona funkcije vlasti obavljala je narodna skuptina, a u ostalim predstavniko tijelokoje je biralo njemu podreeno izvrno tijelo

- Savezna skuptina najvie tijelo vlasti u federaciji, sastavljena od 2 doma: Nacionalno vijee

(predstavniki dom svih graana) i Vijee kantona (u koji svaki od kantona alje 2predstavnika), trai se apsolutna veina

o Savezno vijee najvie izvrno tijelo federacije, sastavljeno od 7 lanova koje na 4 godine biraSavezna skuptina, predsjeda mu predsjednik Konfederacije kojeg na godinu dana bira Skuptina,7 upravnih resora (departmana)

OVLASTI SKUPTINSKE VLADE: SV ima pravo zakonodavne inicijative, brine se za primjenusaveznih zakona i odluka, nadzire suglasnost kantonalnih akata s pravnim poretkom federacije,upravlja saveznim financijama

- Savezno vijee najvanije odluujue tijelo federacije, ono djeluje i kao zakonodavno i kaoizvrno tijelo rije je oprividnoj skuptinskoj vladi, koja se poela razvijati pred 1.svj. rat

Skuptinska vlada u totalitarnim komunistikim dravama:- u dravi postoji samo jedna vlast koju nije mogue dijeliti, koja pripada narodu, odnosno radnikoj klasi

preko izabranih lanova skuptine- sva ostala tijela (izvrna i sudska) ovisna su i odgovorna skuptini koja bira i opoziva vladu, dravnog

poglavara i suce najvieg suda,-

Sustav predsjednike vlade:1. temeljne znaajkeo uspostavljen Ustavom SAD iz 1787., kao prvi oblik republikanske vlade u svijetuo znaajke: neposredan izbor predsjednika od graana, jedinstvena izvrna vlast, odsutnost

politike odgovornosti jedne vlasti prema drugoj, dioba vlastio taj ustavni okvir posluio je za razvoj prezidencijalistikogsustavau kojem postoji potpuna

dominacija dravnog poglavara


28/36

28

TEMELJNE USTAVNE ZNAAJKE AMERIKOG USTAVNOG MODELA VLASTI- neposredan izbor predsjednika, jedinstvena izvrna vlast, odsutnost pol. Odgovornosti jednevlasti prema drugoj, dioba vlasti putem razdiobe ovlasti meu njima u pojedinim poslovima.

Najvia federalna tijela su : predsjednik SAD, Kongres i Vrhovni sud.

Izbor i ustavni poloaj triju vlasti2. Kongres se sastoji odo 2 doma:Zastupniki(predstavnitvo graana) i Senat(predstavnitvo drava, po 2 senatora)o kandidat za senatora 30g., dravljanin najmanje 9g., graanin drave koju zastupao kandidat za zastupnika 35g, dravljanin najmanje 7g., graanin drave koju zastupao mandat zastupnika 2g., senatora 6g., parcijalno obnavljanje Senata (1/3 svake 2g.)o primarni izbori kandidat za zastupnika treba skupiti odreeni broj glasova biraa da bi dospio na

glasaki listio zakon se i proraun domovi donose ravnopravno, izglasavanjem u oba doma u sluaju

nesuglasnosti, tekstovi se usklauju u zajednikom odboru oba doma Zastupniki dom imaprednost u financijskim pitanjima, Senat u vanjskoj politici i imenovanju dunosnika

o predsjednik Senata je potpredsjednik SAD,o

predsjedajui odbori Doma u njima se odvija najvei dio zakonodavnih, nadzornih i drugihdjelatnosti zastupnika, koji se biraju po naelu senioriteta

3. predsjednik i potpredsjednik SADo predsjednik osoba roena kao dravljanin SAD, 35g., 14g. boravita u SAD, na 4g., najvie 2

puta, biraju ga drugostupanjski izbornici (elektori) izabrani neposredno od biraa (svaka dravabira broj elektora jednak broju zastupnika i senatora te drave) apsolutnom veinom glasova svihelektora kad nitko ne bi imao takvu veinu, predsjednika bira Dom natpolovinom veinom, apotpredsjednika Senat veinom gl.

o predsjedniku je Ustavom povjerena izvrna vlast, vrhovno zapovjednitvo oruanih snaga, poloajdravnog poglavara, voenje vanjske politike

o potpredsjednik obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik, a on postaje predsjednikom u sluajusmrti, ostavke, uklanjanja predsjednika s poloaja i u sluaje privremene ili trajne nesposobnostipredsjednika (o emu odluuje Kongres s 2/3 gl.)

o posebna kaznena odgovornost predsjednika postupak impeachment4. Vrhovni sudNajvii federalni sud, 9 lanova, doivotno imenovanje-kandidati se imenuju iz reda federalnih sudovaili iz reda sveuilinih prof. pravnih znanosti. Naela sudbenog postupanja Vrhovnog suda mogu seklasifucirati na slijedei nain:

- Samoograniavanje suda-Sud je duan sam strogo voditi rauna da u svom djelovanju neprelazi granice sudske funkcije, onako kako je tumai i shvaa-nad VS ne moe biti nadzornogtijela;

- Obvezu Suda da se ne uputa u pitanja politike naravi, jer on odluuje o pravu;- U sporu mora postojati jasna suprotnost interesa;

-

Zahtijev mora biti odreen od stranke, a sud odluuje o zahtjevu;Zatitu ne moe traiti osoba koja je stekla koristi odreenim postupanjem;- Sud odluuje pravna , a ne injenina pitanja- Teret dokaza snosi tuitelj- Sudi se o ustavnosti zakona, suci odluuju veinom glasova.

5.federalni sudovio okruni sudovi SAD, nadleni za pojedina teritorijalna sudbena podrujao albeni sudovi, 11 regionalnih s kasatornim djelokruzima, Sud za pritube, Sud za meunarodnu

trgovinu, Vojni albeni sudo poseban djelokrug imaju: Sud za pritube, Sud za meunarodnu trgovinu, albeni sud za carine i

patente, te Vojni albeni sud SADo

uz federalni sudbeni sustav djeluje i sustav dravnog sudstva u svakoj od drava


29/36

29

5. sustav konica i ravnoteao separated and shared powers ''odijeljene vlasti uz sudjelovanje u obavljanju djelokruga''6. zakonodavna djelatnosto zakonodavna inicijativa ima ju iskljuivo Kongres, predsjednik ju ostvaruje preko ''svojih''

zastupnika i senatora,o predsjednik ima pravo suspenzivnog veta svaki prijedlog zakona podnosi se na potpis

predsjedniku koji ga je duan u roku od 10 dana potpisati ili vratiti s obrazloenjem zato nijepotpisan prijedlog e i protiv zabrane predsjednika postati zakon ako ga ponovo usvoje obadoma, 2/3 veinom ako proe 10 dana bez izriite odluke predsjednika, zakon ostaje pripredsjedniku (pocket veto) i cijeli zakonodavni postupak treba zapoeti iznova

7. dravni prorauno pravo da odluuje o raspisivanju poreza i troenju sredstava dravnog prorauna ima iskljuivo

Kongres i tu ''vlast novanika

Documents

Ustavno Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita