Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih podataka ... · PDF fileSVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET Baldo Stančić, dipl. ing. Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Baldo Stančić, dipl. ing.

Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih podataka katastra u

suvremenom tehnološkom okruženju

DOKTORSKI RAD

Zagreb, 2013.

UNIVERSITY OF ZAGREB

FACULTY OF GEODESY


Modeling archival space-time cadastral data in the modern technological

environment

DOCTORAL THESIS

Zagreb, 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET


Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih podataka katastra u


DOKTORSKI RAD

Mentor:

Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, 2013.

I. AUTOR

Ime i prezime: Baldo Stančić

Datum i mjesto rođenja: 03. 03. 1982., Split

Sadašnje zaposlenje: Asistent na Geodetskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu

II. DOKTORSKA DISERTACIJA

Naslov: Modeliranje arhivskih prostorno-

vremenskih podataka katastra u


Broj stranica: 128

Broj priloga: -

Broj tablica: 2

Broj slika: 60

Broj bibliografskih podataka: 84 + 2 URL-a

Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Znanstveno područje: Tehničke znanosti

Znanstveno polje: Geodezija

Znanstvena grana: Primijenjena geodezija

Mentor: Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Oznaka i redni broj rada: 68

III. OCJENA I OBRANA

Datum prijave teme: 22. 12. 2011.

Datum sjednice Fakultetskog vijeća na

kojoj je disertacija prihvaćena:

31. 01. 2013.

Sastav povjerenstva koje je ocijenilo

disertaciju:

Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić


Doc. dr. sc. Hrvoje Matijević

Datum obrane disertacije: 11.02.2013.

Sastav povjerenstva pred kojim je

branjena

disertacija:

Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić


Doc. dr. sc. Hrvoje Matijević

2

Zahvala:

Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Miodragu Roiću na korisnim savjetima i komentarima te

pomoći u izradi ovog doktorskog rada. Zahvaljujem i članovima povjerenstva za ocjenu rada:

prof. dr. sc. Siniši Masteliću Ivići i doc. dr. sc. Hrvoju matijeviću, na uloženom trudu i

vremenu.

Zahvaljujem svim kolegama koji su na bilo koji način pomogli pri izradi ovog rada, a

posebno dr. sc. Mariu Mađeru čija su mi mišljena i savjeti uvijek bili na raspolaganju.

Premda na kraju, ali ne manje važno, veliko hvala obitelj i prijateljima te svima onima koji su

bili uz mene kada je to bilo najpotrebnije.

3

Sažetak:

Katastar predstavlja model Zemljine površine koji svojim sadržajem osigurava prikaz njenog

trenutnog stanja. Upravo s ciljem prikazivanja trenutnog stanja stvarnosti, u katastru se

provode promjene. One se provode uz poštivanje načela očuvanja povijesnih stanja podataka

kako bi bio moguću uvid u sadašnje, ali i njihova prošla stanja. Analogno okruženje, u kojem

je katastar izvorno nastao, pruža jednostavan uvid u trenutno stanje dok je pretraga i uvid u

njegova povijesna stanja otežan. Suvremeni tehnološki razvoj kroz primjenu prostorno-

vremenskih baza podataka omogućava vremenski dinamičke upite nad podacima čime su oni

jednostavno dostupni neovisno o vremenu njihova nastanka.

U radu je istražena problematika prelaska iz analognog u elektroničko okruženje po pitanju

katastarskih podataka. Njihovom analizom utvrđene su bitne činjenice u pogledu modela

podataka katastra te karakteristika i mogućnosti modeliranja svojstava obilježja zemljišta u

analognom okruženju. Temeljem analize predložen je pristup njihovom modeliranju u

elektroničkom okruženju izradom modela podataka te prijedlogom metodologije upravljanja

arhivskim katastarskim podatcima u elektroničkom okruženju.

Ključne riječi: katastar, prostorno-vremenski podaci, modeliranje

Abstract:

Cadastre is a model of Earth surface and its content ensures an overview of its current state.

Due to ensure an overview of current state in reality changes are made in cadastre. Changes

are carried out in compliance with the principles of conservation of historic data states. In

this way it is possible to get insight into the present and historical states of the data. Analog

environment, in which the cadastre was originally created, provides a simple insight into the

current state of the data. The search and insight into historical data states is rather difficult.

Through the application of spatio-temporal databases, modern technology enables temporal

queries over the data which became easily accessible regardless of time of their creation.

This paper researches the problem of the transition from analog to electronic environment in

terms of cadastral data. Their analysis identified the essential facts concerning the model of

the cadastre and the characteristics of modeling capabilities in analog environment. Based on

4

the results of analysis, the approach for modeling cadastral data in electronic environment

was proposed by creating a data model and methodology of managing archive cadastral data

in the electronic environment.

Key words: cadastre, spatio-temporal data, modelling

5

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................................................... 7

1.1. PREGLED DOSADAŠNJIH RADOVA .......................................................................................................... 8 1.2. CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................. 8 1.3. POVOD ZA ISTRAŽIVANJE ...................................................................................................................... 9 1.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................... 10 1.5. ORGANIZACIJA DISERTACIJE ............................................................................................................... 11

2. KATASTAR, PODACI I PROMJENE ................................................................................................... 14

2.1. PODACI KATASTRA (SADRŽAJ) ............................................................................................................ 15 2.1.1. Jedinstvena oznaka u katastru .................................................................................................... 16

2.2. PROMJENE U KATASTRU ...................................................................................................................... 18 2.2.1. Promjena sadržaja interesa ........................................................................................................ 19 2.2.2. Promjena protezanja interesa ..................................................................................................... 19 2.2.3. Složena promjena interesa .......................................................................................................... 22 2.2.4. Promjena identiteta objekta ........................................................................................................ 22

2.3. MODELIRANJE I UML ......................................................................................................................... 23 2.3.1. Koncepcijski model ..................................................................................................................... 24

2.3.1.1 Unified Modelling Language (UML) – opći jezik modeliranja .............................................................. 24 2.3.2. Logički model .............................................................................................................................. 26 2.3.3. Fizički model ............................................................................................................................... 26

2.4. MODEL PODRUČJA UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM (LADM) .................................................................... 26 2.4.1. Struktura LADM-a ...................................................................................................................... 27

2.4.1.1 Paket Stranaka (Party) ............................................................................................................................ 29 2.4.1.2 Upravni paket (Administrative) .............................................................................................................. 30 2.4.1.3 Paket Prostorna jedinica (Spatial Unit) ................................................................................................... 33 2.4.1.4 Paket Izmjera i prikaz (Surveying and Representation) .......................................................................... 36 2.4.1.5 Posebne klase (Special Classes) ............................................................................................................. 40

3. GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI I VRIJEME ................................................................................... 44

3.1. BAZE PODATAKA – (GEO)PROSTORNE BAZE PODATAKA ...................................................................... 45 3.1.1. Relacijski model .......................................................................................................................... 45 3.1.2. Objektni model ............................................................................................................................ 47 3.1.3. Objektno-relacijski model ........................................................................................................... 48 3.1.4. Prostorni podaci u bazama podataka ......................................................................................... 48

3.1.4.1 Ravninska particija ................................................................................................................................. 50 3.2. VRIJEME ............................................................................................................................................. 51

3.2.1. Odnosi između vrsta vremenskih podataka ................................................................................. 52 3.2.2. Korisnički definirano vrijeme ..................................................................................................... 54 3.2.3. Valjano vrijeme ........................................................................................................................... 55 3.2.4. Transakcijsko vrijeme ................................................................................................................. 56 3.2.5. Dvovremenske relacije i baze podataka ...................................................................................... 57

3.3. VREMENSKI ORIJENTIRANI UPITI ......................................................................................................... 57

4. ANALIZA PODATAKA KATASTRA .................................................................................................... 61

4.1. ORGANIZACIJA KATASTARSKIH PODATAKA ........................................................................................ 61 4.1.1. Katastarski operat....................................................................................................................... 62

4.1.1.1 Popis katastarskih čestica ....................................................................................................................... 63 4.1.1.2 Posjedovni list, sumarnik posjedovnih listova i popis promijenjenih posjedovnih listova ..................... 64 4.1.1.3 Popis osoba ............................................................................................................................................. 65 4.1.1.4 Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta ......................................................................... 65 4.1.1.5 Popis promjena ....................................................................................................................................... 66 4.1.1.6 Katastarski plan ...................................................................................................................................... 66

4.2. MODEL PODATAKA ............................................................................................................................. 67 4.2.1. Jedinstvena oznaka katastarske čestice ...................................................................................... 68

4.3. ODRŽAVANJE KATASTARSKOG OPERATA ............................................................................................ 69 4.3.1. Promjena identiteta katastarske čestice ...................................................................................... 70

4.3.1.1 Jedinstvena oznaka katastarske čestice i promjena identiteta katastarske čestice ................................... 70

6

4.3.2. Promjene podataka katastra ....................................................................................................... 75 4.3.2.1 Promjene sadržaja interesa ..................................................................................................................... 75 4.3.2.2 Promjene opisnih podataka ..................................................................................................................... 76 4.3.2.3 Promjene protezanja interesa .................................................................................................................. 76 4.3.2.4 Složene promjene interesa ...................................................................................................................... 76

4.3.2.4.1 Dioba katastarske čestice............................................................................................................. 77 4.3.2.4.2 Spajanje katastarskih čestica ....................................................................................................... 77 4.3.2.4.3 Promjena zajedničke granice katastarskih čestica ....................................................................... 77 4.3.2.4.4 Preraspodjela katastarskih čestica .............................................................................................. 78

4.3.2.5 Ostali uočeni slučajevi promjena na katastarskom planu ....................................................................... 78 4.3.2.6 Promjena dodatnih katastarskih podataka ............................................................................................... 79

4.4. ZAKLJUČCI ANALIZE ........................................................................................................................... 79

5. MODEL PODATAKA .............................................................................................................................. 83

5.1. PROSTORNO-VREMENSKI MODEL PODATAKA ...................................................................................... 86 5.1.1. Pregled dosadašnjih radova ....................................................................................................... 86 5.1.2. Izbor modela pohrane prostorno-vremenski podataka ............................................................... 88 5.1.3. Jedinstvena oznaka katastarske .................................................................................................. 88 5.1.4. Logički model podataka .............................................................................................................. 89

5.2. PROMJENE PODATAKA U ELEKTRONIČKOM OKRUŽENJU ...................................................................... 90 5.2.1. Promjene podataka bez promjene identiteta katastarske čestice ................................................ 90 5.2.2. Promjene podataka uz promjenu identiteta katastarske čestice ................................................. 90 5.2.3. Provođenje promjena na katastarskom planu u elektroničkom okruženju ................................. 90

6. ARHIVSKI PODACI KATASTRA U ELEKTRONIČKOM OKRUŽENJU...................................... 93

6.1. DIGITALIZACIJA PODATAKA ................................................................................................................ 93 6.1.1. Digitalizacija semantičkih podataka ........................................................................................... 93 6.1.2. Digitalizacija položajnih i topoloških podataka ......................................................................... 94

6.1.2.1 Skeniranje listova katastarskog plana ..................................................................................................... 95 6.1.2.2 Georeferenciranje listova katastarskog plana ......................................................................................... 96 6.1.2.3 Vektorizacija katastarskog plana ............................................................................................................ 96

6.1.2.3.1 Položajno objedinjavanje katastarskog plana izrađenog u različitim mjerilima ......................... 98 6.1.2.4 Uklanjanje položajne nepodudarnosti sadržaja katastarskog plana ........................................................ 98

6.2. PRIPREMA PODATAKA ....................................................................................................................... 101 6.2.1. Priprema semantičkih podataka ............................................................................................... 102

6.2.1.1 Izrada odgovarajućih popisa ................................................................................................................. 102 6.2.1.2 Izrada popisa promjena ......................................................................................................................... 102

6.2.2. Priprema položajnih i topoloških podataka .............................................................................. 103 6.3. UNOS PODATAKA U MODEL ZA POHRANU .......................................................................................... 105

6.3.1. Unos početnog stanja podataka ................................................................................................ 105 6.3.2. Provođenje promjena ................................................................................................................ 106

6.4. MOGUĆNOSTI UPITA I ANALIZA ......................................................................................................... 106

7. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................................... 113

7.1. IZVORNI ZNANSTVENI DOPRINOS....................................................................................................... 114 7.2. DALJNJA ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................... 115

8. LITERATURA ........................................................................................................................................ 116

Popis tablica

Popis slika

Popis korištenih kratica

Životopis

7

1. Uvod

Katastar je oduvijek bio jedan od modela Zemljine površine. Prema izvornoj svrsi zbog koje

je uspostavljen, razlikuju se porezni, pravni i višenamjenski katastar (Roić 2012). Premda je

kroz povijest njegova svrha mijenjana, katastar je ostao temeljni upisnik prostornih podataka

(Cetl 2003). Jedna od njegovih glavnih zadaća je osiguravanje učinkovitog upravljanja

prostornim resursima, a da bi se to osiguralo nužno je usklađenje podataka kojima katastar

upravlja sa stanjem koje odgovara stvarnosti.

Priroda podataka katastra značajno je okrenuta vremenskom smještaju stanja i promjena koje

su ih uzrokovale (Matijević 2006), stoga je model podataka katastra izrađen uz odgovarajuću

funkcionalnost. Provođenjem promjena u katastru nastaje njegova arhivska građa koja se

pohranjuje i čuva (Bajić-Žarko 2006). Velika količina te građe pohranjena je u analognom

okruženju u kojem je izvorno i nastala. Zbog analognog okruženja u kojem se arhivski podaci

katastra nalaze, njihova pretraga ili analiza povijesnih stanja vrlo često je zamorna i

dugotrajna, a ponekad i nemoguća zadaća. Arhivski podaci jednog katastarskog operata

nerijetko se nalaze na fizički odvojenim lokacijama uz ograničenu dostupnost, što dodatno

otežava pristup podacima te umanjuje mogućnosti njihova korištenja.

Najbrži i najjednostavniji način očuvanja i bolje dostupnosti arhivske građe postiže se njenim

skeniranjem. Podaci dobiveni skeniranjem nalaze se u rasterskom formatu zapisa koji ne

pruža zadovoljavajuću razinu funkcionalnosti u smislu provođenja analiza i upita nad

podacima te njihovog mogućeg povezivanja s trenutno važećim stanjem katastarskih podataka

u elektroničkom okruženju.

Da bi arhivski podaci katastra bili pohranjeni u elektroničkom okruženju uz željenu

funkcionalnost, potrebno je u elektroničkom okruženju osigurati redoslijed promjena koje su

provedene u katastru u analognom okruženju. To podrazumijeva da se u elektroničko

okruženje prvo unose podaci početnog stanja arhivskih podataka katastra, a zatim redom sve

promjene provedene u podacima. Kako bi modeliranje objektnim pristupom u elektroničkom

okruženju bilo učinkovito provedeno, potrebno je napraviti analizu modela podataka katastra

u analognom okruženju temeljem koje će se odrediti pristup njihovom modeliranju u

elektroničkom okruženju.

8

1.1. Pregled dosadašnjih radova

Tijekom posljednjih 30-ak godina provedena su brojna istraživanja po pitanju vremenske

komponente prostornih podataka i njihove implementacije u bazama podataka. Sredinom

1980-ih predloženi su prvi načini upravljanja verzijama kod sustava za upravljanje bazama

podataka (Dadam i dr. 1984). U literaturi postoji dobar pregled korištenja, metoda pohrane i

rukovanja prostorno-vremenskim podacima (Claramunt i Thériault 1995, Skjellaug 1996,

URL 1, Frank 1994, Langran 1993, Peuquet i Wentz 1994, Roić i dr. 2002). Veliki doprinos

na području vremena i katastarskih podataka dao je Al. Taha u svojoj disertaciji naziva

Temporal Reasoning in Cadastral Systems (Al. Taha 1992). Grupa autora se u svojima

radovima (Chen i Jiang 1998, Nani i dr. 2006, Oosterom 1997, Oosterom i Lemmen 2002a)

bavi modeliranjem katastarskih podataka i vremena u bazama podataka. Neki znanstvenici

kroz svoje radove (Narciso 1999, Pang 1999, Pequet 2001, Yuan 1996) predlažu i različita

rješenja prostorno-vremenskih modela podataka. Koncepcijska razmatranja i implementacije

vremena s prostornim podacima katastra daju u svojim radovima neki autori (Medak 1999,

Heo 2001, Galić 2003, Matijević 2006, Alkan i Cömert 2010). Većina navedenih autora

predlaže te izrađuje sustave temeljene na objektno-relacijskim, prostorno-vremenskim bazama

podataka koje omogućavaju pohranu te kasniju analizu njihovih povijesnih stanja.

Pristup modeliranju arhivskih podataka katastra predstavljen od grupe autora (Oreni D. i dr.

2010) odnosi se na arhivske katastarske planove koji više nisu u službenoj uporabi.

Korištenjem suvremenih internet protokola poput Web Map Services (WMS) omogućeno je

pregledavanje georeferenciranih listova katastarskog plana iz različitih vremenskih razdoblja

raspoređenih po slojevima. Ovakav pristup modeliranju ima za cilj očuvanje arhivske građe

uz višu razinu njene dostupnosti bez mogućnosti provođenja upita nad podacima. Rad (Contò,

Fanello i Pillon 2009) u kojem je opisana digitalizacija arhivskih katastarskih podataka

različitih katastara uspostavljenih na području Venecije tematikom je vrlo blizak ovom

istraživanju. Međutim u njemu je naglasak stavljen na mogućnosti povezivanja katastara iz

različitih vremenskih razdoblja bez ozbiljnije analize modela podataka u analognom

okruženju i njegove prilagodbe modelu u objektnom pristupu.

1.2. Cilj i svrha istraživanja

Ovo istraživanje ima za cilj ostvariti pretpostavke za izvedbu sustava arhivskih prostorno-

vremenskih podataka katastra temeljen na Modelu područja upravljanja zemljištem (engl.

Land Administration Domain Model – LADM). Analizom arhivskih podataka katastra utvrdit

9

će se svojstva obilježja zemljišta i njihova pohrana u analognom okruženju te će biti

predložen pristup njihovom modeliranju u elektroničkom okruženju. Hipoteza istraživanja je

da analogno okruženje uvjetuje pristup modeliranju obilježja zemljišta u katastru stoga takav

pristup treba biti preispitan i prilagođen objektnom pristupu za potrebe njihovog modeliranja

u suvremenom tehnološkom okruženju.

Očekivani znanstveni doprinos rada se očituje u:

utvrđivanju novih saznanja u pogledu pristupa modeliranju obilježja zemljišta u

analognom i elektroničkom okruženju,

stvaranju preduvjeta jednostavnog povezivanja arhivskih sa katastarskim podacima

koji se održavaju u elektroničkom okruženju,

povećanje dostupnosti arhivskih podataka katastra uz omogućavanje provođenja

odgovarajućih upita i analiza.

1.3. Povod za istraživanje

U katastru se nerijetko pojavljuje potreba za uvidom u povijesna stanja na zemljištu. Velika

količina arhivske građe katastra pohranjena je u analognom okruženju pa je uvid u povijesna

stanja spor, dugotrajan i zamoran. Arhivska građa katastra je bogat, a vrlo često i jedini izvor

podataka za razne studije i znanstvena istraživanja, čije provođenje je otežano ili čak

nemoguće zbog analognog okruženja u kojem su podaci pohranjeni. Potrebu za

odgovarajućim pristupom arhivskoj građi katastra imaju građani te razne službe i institucije.

Potreba za arhivskim podacima katastra postoji, ali se ograničeno realizira zbog analognog

okruženja u kojem se podaci nalaze.

Suvremeni razvoj tehnologije nadilazi ograničenja koja postoje u analognom okruženju.

Potreba za arhivskim podacima nameće želju za njihovim modeliranjem u elektroničkom

okruženju u kojem će im biti omogućen brz i jednostavan pristup uz odgovarajuću

funkcionalnost. Elektroničko okruženje podrazumijeva primjenu objektnog pristupa u

modeliranju. Kako modelirati arhivske podatke katastra u elektroničkom okruženju objektnim

pristupom povod je ovom istraživanju.

10

1.4. Metodologija istraživanja

Problematika modeliranja arhivskih-prostorno vremenskih podataka katastara u

elektroničkom okruženju bit će istražena primjerenom metodologijom (Slika 1). act Metodologija istraživ anja

Proučav anje literature

Prikupljanje podataka

Analiza podataka

Izrada modela podataka

Slika 1. Metodologija istraživanja

Proučavanje postojeće literature iz raznih izvora (knjige, časopisi, web, ostali izvori) prvi je

korak u istraživanju, nakon čega slijedi prikupljanje arhivske dokumentacije katastra koja će

se analizirati. Potom će biti izrađen model podataka katastra temeljen na LADM-u. U sklopu

njegove izradi biti će izložena metodološka rješenja unosa arhivskih podataka katastra u bazu

podataka realiziranu prema tom modelu te prikazane mogućnosti provođenja upita nad

podacima u elektroničkom okruženju.

Prikupljanje i analiza arhivskih prostorno-vremenskih podataka katastra vrlo su bitni koraci u

istraživanju. Arhivska građa katastra prikuplja se istraživanjem na terenu te se prepisuje u

pogodni oblik u elektroničkom okruženju. Kroz taj postupak stječe se kvalitetan uvid u

podatke i njihove karakteristike koje se kroz kasniju analizu detaljnije utvrđuju.

Temeljem zaključaka analize utvrđuju se bitne činjenice u pogledu:

modela podataka katastra u analognom okruženju,

karakteristikama održavanja podataka,

promjeni identiteta katastarske čestice u modelu,

mogućnosti rekonstrukcije povijesnih stanja katastarskog operata te

se određuje pristup njihovom modeliranju u elektroničkom okruženju.

Modeliranje podrazumijeva izradu prikladnih koncepcijskih, metodoloških i aplikacijskih

rješenja problematike koja se pojavljuje kod prelaska iz analognog u elektroničko okruženje.

11

S ciljem što kvalitetnijeg opisivanja modela podataka te različitih procesa koji se kod

modeliranja događaju, u radu je korišten UML (engl. Unified Modelling Language) opći jezik

za opisivanje, vizualizaciju, izgradnju i dokumentiranje softverskih i ne-softverskih sustava.

1.5. Organizacija disertacije

Rad je podijeljen u 8 poglavlja. U uvodu je ukratko opisana problematika kojom se rad bavi,

dan je pregled dosadašnjih radova, te je opisan cilj i povod za istraživanje, metodologija i

organizacija disertacije.

Teorijska razmatranja o katastru, svrhovitosti njegova nastanka, vrstama podjela katastra u

svijetu te njegovom sadržaju i promjenama koje se u njemu događaju prikazana su u drugom

poglavlju. U poglavlju se također govori o modelima i modeliranju. Budući da je katastar

model prostora, koji sadržava određena svojstva obilježja zemljišta u razmatranje je

obuhvaćen Model područja upravljanja zemljištem – LADM. On predstavlja koncepcijsku

shemu sustava upravljanja zemljištem pa su njegova struktura, najvažnije klase i atributi u

ovom poglavlju detaljno opisani.

Modeliranje arhivskih katastarskih podataka u elektroničkom okruženju rezultira

geoinformacijskim sustavom stoga su u trećem poglavlju opisane njihove komponente i

značajke. Budući da katastar ima dinamičku sastavnicu izložena je i mogućnost korištenja

vremena u geoinformacijskim sustavima odnosno bazama podataka koje čine osnovu za

njegovu izradu.

Četvrto poglavlje sadržava detaljnu analizu organizacije i modela podataka katastra. Kroz

koju su utvrđene bitne karakteristike modela i modeliranja svojstava obilježja zemljišta u

analognom okruženju.

U petom poglavlju izrađen je koncepcijski model podataka katastra temeljen na LADM-u.

Opisan je prostorno-vremenski model prigodan za primjenu na arhivske podatke katastra te je

izrađen odgovarajući relacijski model prema kojemu je realizirana baza podataka za pohranu

arhivskih podataka katastra u elektroničkom okruženju. Poglavlje sadržava i kratak osvrt na

provođenje promjena na podacima u elektroničkom okruženju.

U šestom poglavlju opisana je odgovarajuća metodologija rada s katastarskim podacima

prilikom njihova prelaska iz analognog u elektroničko okruženje. Predložena su i opisana

rješenja slučajeva koji se pri tom pojavljuju. U poglavlju su prikazane i neke od mogućnosti

provođenja upita na podacima katastra u elektroničkom okruženju.

12

U sedmom poglavlju izneseni su zaključci i prijedlozi proizašli iz provedenog istraživanja te

je obrazložen izvorni znanstveni doprinos.

Na kraju rada nalazi se popis korištene literature, popis tablica, slika, kratica i životopis.

13

Katastar, podaci i promjene

U ovom dijelu rada obrađena je tema katastra u pogledu njegove definicije,

sadržaj i promjena tog sadržaja. Detaljno je izložen Model područja

upravljanja zemljištem.

14

2. Katastar, podaci i promjene

Različiti oblici katastra uspostavljeni su i postoje u svijetu. Njihov nastanak uvjetovan je

povijesnim i društvenim okolnostima te odnosom spram zemljišta koji je različit u pojedinim

dijelovima svijeta. Definirati katastar nije jednostavno. Jedna sveobuhvatna definicija katastra

(FIG 1995) glasi: Katastar je na česticama utemeljen, zemljišni informacijski sustav koji

sadrži zapise o interesima na zemljištu (npr. prava, ograničenja i tereti). U pravilu sadrži

položaj zemljišnih čestica povezan sa drugim zapisima koji opisuju prirodu interesa,

vlasništvo ili upravljanje, i često vrijednost čestice te poboljšanja na njoj. Može biti

uspostavljen za porezne potrebe (vrednovanje i pravedno oporezivanje), pravne potrebe

(kupoprodaja i zalog), kao podrška upravljanju korištenja zemljišta (prostorno planiranje i

druge upravne svrhe), a omogućava održivi razvoj i zaštitu okoliša. Katastar je naziv kojim se

u svijetu najčešće nazivaju upisnici u kojima se upisuju zemljišta i interesi na njima.

Katastre je moguće podijeliti odnosno grupirati prema različitim kriterijima: ovisno o tome

jamči li država ili ne jamči upis, prema vrsti prava kao temeljnog upisa, metodama uspostave i

sl. (Kaufmann i Steudler 1998). Međutim, općenita podjela katastarskih sustava u svijetu radi

se na sustave upisa isprava i sustave upisa naslova. U sustav upisa isprava upisuje se sama

isprava kojom je opisan prijenos prava dok se u sustav upisa naslova upisuje pravna

posljedica pravnog posla (naslov), a ne isprava kojom je pravni posao učinjen i u kojoj se

opisuje prijenos prava (Roić 2012).

Sustavi upisa naslova dijele se na tri skupine koje su utemeljene na istim načelima, ali su

različite u provedbi tih načela (Henssen 1995):

1. Germanska – srednjoeuropska,

2. Engleska,

3. Torrensova.

Srednjoeuropske sustave upisa nalazimo, među ostalima u: Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj,

Švedskoj, Danskoj, Turskoj, Egiptu, Hrvatskoj i drugim državama bivše Jugoslavije. Engleske

sustave upisnika imaju: Engleska, Irska, Nigerija te dio pokrajina u Kanadi. Torrensova

skupina obuhvaća: Australiju, Novi Zeland, neke pokrajine Kanade, neke dijelove SAD-a,

Maroko, Tunis, Siriju. Osim geografskih, razlike između ovih skupina se uglavnom odnose na

vrstu interesa na zemljištu koje se u njima upisuju, a značajnije se razlikuju u pogledu prikaza

zemljišta. Torrensova skupina za prikaz zemljišta koristi nacrte (eng. title plan) izrađene za

15

pojedino zemljište koje se upisuje, dok Engleska skupina koristi državne karte krupnog

mjerila za prikaz zemljišta. Germanska – srednjoeuropska skupina za prikaz zemljišta koristi

posebno izrađenu prostornu podlogu, katastarski plan. Ovaj rad bavi se problematikom

modeliranja arhivskih podataka katastra koji prema navedenoj podjeli spada u germansku –

srednjoeuropsku skupinu.

Katastarski sustavi srednjoeuropske skupine, za razliku od ostalih skupina, od početka su

ustrojeni kao potpuni upisnici. Potpunost se očituje u izradi katastarskog plana za čitavo

područje nadležnosti koje je u odgovarajućim popisima opisano. Obzirom na poreznu

svrhovitost osnivanja, popisi sadržavaju podatke o poreznim obveznicima bez vođenja

podataka o ostalim pravima. Kasnijim preuzimanjem podataka o upisanim zemljištima iz

katastra, osnivan je upisnik prava odnosno zemljišna knjiga. Ta činjenica za posljedicu ima

dvojnost ustroja sustava upisnika srednjoeuropske skupine. Dvojnost ustroja upisnika za

sobom nerijetko povlači i dvojnost nadležnosti posebnih tijela javne vlasti. Najčešće je slučaj

da se zemljišna knjiga nalazi u nadležnosti sudske, a katastar izvršne vlasti. U dvojnim

sustavima upisa, međusobna usklađenost se teško postiže u praksi te je njihovo unaprjeđenje i

mijenjanje otežano.

Katastarske sustave srednjoeuropske skupine karakterizira izvorni nastanak u porezne svrhe.

Izravno na terenu, u izmjerama, nastao je katastarski plan. Na njemu je prikazano prostorno

protezanje interesa na zemljištu preko položaja katastarskih čestica ucrtanih na njemu.

Katastarski plan je zatim korišten za određivanje površina katastarskih čestica. Osim

položajnih, izmjerama su prikupljeni i ostali podaci o zemljištu, npr. način uporabe zemljišta i

osobe koje imaju interese na zemljištu. Nakon razvrstavanja katastarskih čestica u razrede

prema proizvodnoj sposobnosti određena je vrijednost porezne obveze za svaku katastarsku

česticu. Svaka katastarska čestica pripadala je poreznom obvezniku koji je bio dužan plaćati

poreznu obvezu. Sustavna izmjera cijelog područja države provođena je po katastarskim

općinama. Za svaku katastarsku općinu izrađen je operat sa pripadnim tehničkim i opisnim

podacima o zemljištu i poreznim obveznicima. Sve promjene na terenu koje se tiču upisanih

podataka, redovito se provode u svim dijelovima katastarskog operata (Roić 2012).

2.1. Podaci katastra (sadržaj)

Postoje različita viđenja katastra u pogledu njegove svrhe i sadržaja od strane svjetskih

znanstvenika koji u svojim radovima razmatraju sustave upravljanja zemljištem te definiraju

ulogu katastra u tim sustavima. Dio autora (Enemark 2003 te Dale i McLaughlin 1999) vidi

16

katastar kao jezgru opsežnijih sustava za upravljanje podacima o zemljištu koji obuhvaćaju

zemljišne interese (engl. land tenure), vrijednost zemljišta (engl. land value) i korištenje

zemljišta (engl. land use). Pri tom katastarski sustav obuhvaća odgovarajuće međudjelovanje

između identifikacije katastarskih čestica, upisivanja interesa na zemljištu, vrednovanja i

oporezivanja nekretnina te trenutnom, prošlim i budućim načinima korištenja zemljišta.

Postoji i drugačije viđenje katastra u sklopu sustava za upravljanje zemljištem kod kojeg je

sadržaj katastra ograničen na sustav za upravljanje interesima na zemljištu odnosno na

tehnički dio upravljanja tim interesima (Henssen 1999). Proces službenog upisa interesa na

zemljištu naziva se upis zemljišta i u upisnicima se provodi temeljem odgovarajućih isprava.

Upisi zemljišta se rade u odgovarajućem upisniku koji je u načelu sprega dvaju upisnika.

Jedan upisnik se najčešće naziva zemljišna knjiga ili upisnik zemljišta, a drugi katastar.

Podaci upisani u Zemljišnoj knjizi daju odgovore na pitanja "tko" i "kako" dok oni upisani u

Katastar daju odgovore na pitanja "gdje" i "koliko", pri čemu je Katastar metodički uređen

javni upisnik podataka o posjedu temeljen na izmjeri međa tog posjeda.

Dva dokumenta, "Izjava o katastru" (engl. The FIG Statement on the Cadastre) (FIG 1995) i

"Smjernice za nekretnine i njihove oznake" (engl. Guidelines on Real Property Units and

Identifiers) (UN-ECE 2004) govore o definiciji katastra te njegovoj svrsi i sadržaju.

"Smjernice za nekretnine i njihove oznake" rezultat su radne grupe koja se bavi sustavima za

upravljanja zemljištem, WPLA (engl. Working Party for Land Administration), a djeluje u

okviru UN-ECE-a (engl. United Nations Economic Commission for Europe). Kroz cijelu

publikaciju (UN-ECE 2004) proteže se preporuka kako katastar treba ograničiti na upravljanje

podacima o interesima na nekretninama (zemljište i uz njega trajno vezano, npr. građevine).

Također, preporuka je da se katastar treba baviti samo upravljanjem podacima o protezanju

prava na nekretninama te se sve promjene katastarskih podataka moraju događati temeljem

odgovarajućih dokumenata. Dokumenti kojim se provode promjene ovise o vrsti promjene.

Promjena interesa na prostornoj jedinici može se provoditi samo ispravama, a kod nekih je

promjena interesa potreban i geodetski dokument odnosno elaborat.

2.1.1. Jedinstvena oznaka u katastru

Osnovna jedinica položajne sastavnice katastra, katastarska čestica određena je protezanjem

nekog prava (Matijević 2006), pri čemu svaka katastarska čestica mora sadržavati jedinstvenu

oznaku (UN-ECE 2004). Preslikavanje stvarnog svijeta u neki model podrazumijeva

opisivanje obilježja stvarnog svijeta objektima modela pri čemu svojstva obilježja stvarnog

17

svijeta određuju atribute objekta, a identitet objekta povezan je s njegovom jedinstvenom

oznakom (engl. identifier) dodijeljenom u modelu (Medak 1999). Tamo gdje postoji dvojnost

upisnika u pogledu nadležnosti nad zemljišnim podacima, kao što je slučaj sa katastrom i

zemljišnom knjigom, jedinstvena oznaka katastarske čestice koristi se za vezu između dvaju

upisnika. No to ne mora uvijek biti slučaj, postoje i primjeri odvojenog dodjeljivanja

jedinstvene oznake katastarske čestice (Engleska i Wales). Izgled i oblikovanje jedinstvene

oznake katastarske čestice u većini slučajeva je posljedica povijesnih i geografskih utjecaja na

nacionalnoj razini. Najčešće je slučaj da dodijeljene oznake nisu prikladne za modeliranje u

elektroničkom okruženju stoga je potrebno uvoditi nove oznake na razini sustava za

jedinstveno označavanje katastarskih čestica. Te oznake su, u principu beznačajne za krajnjeg

korisnika budući da on nema uvid u njih već služe za jednostavnije modeliranje sustava (UN-

ECE 2004).

U postojećoj literaturi različiti pojmovi poput PIN (engl. Parcel identification number), parcel

ID, jedinstveni identifikator ili jednostavno, identifikator koriste se kao nazivi jedinstvene

oznake katastarske čestice. S ciljem unificiranja terminologije, u radu je korišten pojam

jedinstvena oznaka. Prema radovima (Medak 1999, UN-ECE 2004 i IAAO 2012) jedinstvena

oznaka katastarske čestice treba zadovoljiti kriterije:

jedinstvenosti,

nepromjenjivosti,

stalnosti,

jednostavnosti i praktičnosti,

jednokratnost upotrebe.

Jedinstvenost podrazumijeva da unutar odgovarajuće domene, ne postoje dva ili više objekta

sa istom jedinstvenom oznakom. U slučaju katastarskih podataka domena je katastarska

općina, a u njoj ne smiju postojati dvije ili više katastarskih čestica sa istom jedinstvenom

oznakom.

Nepromjenjivost podrazumijeva da jednom dodijeljena jedinstvena oznaka ne smije biti

mijenjana osim u slučaju promjene identiteta objekta kojega definira.

Jedinstvena oznaka treba biti čim stalnija u modelu odnosno njena promjena treba uslijediti

tek kada je to nužno potrebno.

18

Korištenje jedinstvene oznake mora biti jednostavno i praktično te jednom iskorištena

jedinstvena oznaka više ne smije biti upotrijebljena unutar postojeće domene.

2.2. Promjene u katastru

Pojam promjena podrazumijeva proces koji prevodi podatke katastra iz jednog stanja u drugo,

a definiran je propisima. U stvarnome svijetu vrlo su česte promjene vezane uz prostor.

Razmatranje pristupa provođenju promjena u katastru u svom radu daju autori (Stančić i Roić

2011). Da bi katastar ostao vjeran prikaz stvarnog svijeta nužno je njegovo usklađivanje sa

stanjem u stvarnosti koje se postiže provođenjem promjena u katastru.

Promjene koje se događaju na katastarskim česticama na zemljištu za posljedicu imaju

odgovarajuću promjenu na katastarskim česticama u katastru. Budući da su interesi na

zemljištu osnovni sadržaj katastra, u kontekstu promjena u katastru u literaturi se uglavnom

razmatraju promjene interesa, pri čemu su moguće: promjene sadržaja interesa, promjena

odnosno preraspodjela prostornog protezanja interesa te istovremena promjena sadržaja i

preraspodjela prostornog protezanja interesa (Matijević 2006). U disertaciji (Zevenbergen

2002) autor se koristi metaforom "gljive" pri opisivanju općenitog procesa modeliranja

zemljišnih interesa od stanja u kojem interesi nisu upisani pa do jednog dinamičkog sustava

unutar kojeg se oni učinkovito mijenjaju (Slika 2).

Slika 2. Promjene u katastru (Zevenbergen 2002)

Promjene kod kojih dolazi do promjene odnosno preraspodjele prostornog protezanja interesa

u prostoru, u literaturi se vrlo često nazivaju prostornim promjenama. U radu je usvojena

terminologija kojom se izraz prostorna promjena odnosi na katastarsku česticu na zemljištu, a

odgovarajuća promjena katastarske čestice u modelu podataka katastra naziva se položajna

promjena. Katastarska čestica u modelu podataka katastra položajno je definirana

koordinatama svojih međnih točaka u položajnom referentnom koordinatnom sustavu.

19

Ovisno o sadržaju katastra u njemu se provode odgovarajuće promjene. Ako je sadržaj

katastra ograničen samo na interes onda su moguće samo promjene interesa. Ako katastar

sadržava i druge podatke koji nisu interesi moguće su i njihove promjene.

2.2.1. Promjena sadržaja interesa

Upravljanje interesima na zemljištu i njihove promjene u cijelosti se provode po propisima

(Butorac 1992, Vlah 2000, Roić 2012, UN-ECE 2004).

Ovisno o definiranju interesa, njegova promjena može podrazumijevati npr. preraspodjelu

suvlasničkih udjela ili prelazak cjelovitih interesa (vlasništva) s jedne osobe na drugu, ako je

interes definiran kao pravo vlasništva. Drugim riječima promjena sadržaja interesa obuhvaća

nastajanje, nestajanje ili promjenu sadržaja interesa na cijeloj katastarskoj čestici. Ovakva

vrsta promjene je egzistencijalna promjena interesa budući da njome interesi nastaju i nestaju.

Promjena sadržaja interesa podrazumijeva promjenu interesa koja nema za posljedicu nikakvu

promjenu položajnog prikaza katastarske čestice u modelu podataka katastra.

2.2.2. Promjena protezanja interesa

Promjene protezanja interesa na zemljištu imaju za posljedicu prostornu promjenu međa

katastarske čestice u stvarnosti koje je potrebno na odgovarajući način prikazati i u modelu

katastra.

Mogućnosti prikaza prostora u odgovarajućem modelu podataka i provođenja promjena u

njemu u svojim radovima bavi se grupa znanstvenika (Mioc i dr. 1998, Frank i Khun 1986,

Egenhofer i dr. 1989, Matijević 2006). Bitno je istaknuti rad (Claramunt i Thériault 1996) u

kojem se govori kako se postupak preraspodjele zemljišta ne može modelirati prvo kao

spajanje, a zatim podjela zbog mogućih problema sa zadržavanjem identiteta nekih objekata i

gubljenja sadržaja promjene.

Osim radova u kojima je dat općeniti pristup modeliranju prostora, u postojećoj znanstvenoj

literaturi ima radova u kojima su definirana i razvrstavanja mogućih promjena na površinama

koje predstavljaju katastarske čestice. Premda nisu detaljno analizirane položajne promjene

katastarskih čestica, u doktorskoj disertaciji (Al-Taha 1992) ipak su prepoznate položajne

promjene u katastru kao:

spajanje i dioba te

promjena u veličini i obliku,

20

susjednosti i

elementima granica nekretnina.

Autori (Zhou i dr. 2004) navode četiri vrste osnovnih položajnih promjena katastarskih čestica

(Slika 3):

dioba (engl. split) – a

spajanje (engl. union) – b

preraspodjela (engl. reallocation) – c

promjena zajedničke granice (engl. modification of the common border) – d

Slika 3. Vrste promjena na katastarskim česticama prema (Zhou i dr. 2004)

U svom radu (Zhou i dr. 2008) proširuju skup ovih promjena za potrebe modeliranja promjena

koje obuhvaćaju veliki broj katastarskih čestica pa govore o promjenama koje obuhvaćaju:

pomicanje čvora, veliko spajanje (engl. large union), veliku diobu (engl. large split),

preraspodjelu jednom jednostavnom linijom (engl. reallocation by one simple line),

preraspodjelu jednom petljom (engl. reallocation by one loop line) te ostale preraspodjele.

Pomicanje čvora Velika podjela

Veliko spajanje Preraspodjela jednom jednostavnom liinijom

Preraspodjela petljom Ostale preraspodjele

Slika 4. Proširenje vrsta promjena na katastarskim česticama prema (Zhou i dr. 2008)

21

Iako ne spada u germansku srednjoeuropsku skupinu ovdje je naveden i ponešto drugačiji

pristup modeliranju prostora u katastru koji ima francuski katastar. Za razliku od klasičnih

europskih, katastar u Francuskoj upravlja podacima o zemljištu u privatnom vlasništvu, dok

zemljište u državnom vlasništvu nije upisano. Podjele u francuskom katastru su grupirane na

jednostavne i složene (Spery i dr. 1999). Jednostavne promjene definirane su kao (Slika 5):

dioba (division),

spajanje (merge),

izdvajanje (extraction),

prijelaz (passage) i

popravljanje (rectification).

Slika 5. Jednostavne vrste promjena na katastarskim česticama prema (Spery i dr. 1999)

Posebne vrste promjena "izdvajanje" i "prijelaz" ovdje se odnose na vlasništvo države. Pri

čemu se pod "izdvajanjem" podrazumijeva izdvajanje zemljišta iz državnog vlasništva i

prijelaz u privatno, dok "prijelaz" predstavlja obrnuti slučaj, dakle prijelaz zemljišta iz

privatnog u državno vlasništvo. Promjene "izdvajanje" i "prijelaz" su posebne promjene

francuskog katastra kod kojih katastarske čestice nastaju i nestaju bez očuvanja cjelovitosti

ravninske particije. Složene promjene definirane su kao (Slika 6):

preraspodjela i

izvlaštenje.

22

Slika 6. Složene vrste promjena na katastarskim česticama prema (Spery i dr. 1999)

Promjene "izdvajanje" i "prijelaz" krše konzistenciju ravninske particije. Više o ravninskoj

particiji i očuvanju njene konzistencije rečeno je u poglavlju 3.1.4.1.

2.2.3. Složena promjena interesa

Promjene koje obuhvaćaju istovremenu promjenu sadržaja i protezanja interesa nazivaju se

složene promjene interesa. One su najzahtjevnije za modeliranje u katastru, a jednostavan

primjer složene primjene interesa (Matijević 2006) opisan je je na prikazu (Slika 7).

Slika 7. Jednostavan primjer složene promjene interesa (Matijević 2006)

Osoba A prodaje cijelu katastarsku česticu 1 osobi B. Dakle sada nestaje interes osobe A na

katastarskoj čestici 1 i nestaje katastarska čestica 1, a sve to postaje dijelom katastarske

čestice 2 odnosno interesa osobe B na njoj.

Sljedeće poglavlje daje kratak pregled promjena na podacima u pogledu promjene identiteta

objekta u modelu katastra.

2.2.4. Promjena identiteta objekta

Prilikom modeliranja nekog sustava potrebno je definirati objekte i njihov identitet u sustavu.

Također, važno je definirati i odgovarajuća pravila promjene identiteta objekta. Promjena

identiteta se očituje u nestanku jednog objekta i nastajanju drugog objekta u sustavu. Ovo je

bitno u onim sustavima u kojima je takva promjena moguća, a katastar spada u takve sustave.

S gledišta promjene identiteta objekta u katastru su moguće dvije vrste promjena (Matijević

2006):

23

promjena objekta uz zadržavanje identiteta i

promjena objekta uz promjenu identiteta, odnosno postojeći objekt nestaje i novi

objekt(i) nastaje(u).

Istraživanje o promjeni identiteta objekta u katastru provedeno je u okviru (UN-ECE 2004).

Na postavljeni upit, da li će podjelom katastarske čestice nastati dvije nove (prije nego jedna

stara i jedna nova katastarska čestica) odgovori su otprilike jednako zastupljeni (Tablica 1).

Tablica 1. Rezultati istraživanja o promjeni identiteta objekta katastra (UN-ECE 2004)

U kontekstu ovog rada, najzanimljiviji odgovor u tablici je onaj koji se tiče Hrvatske, gdje se

kaže da u postojećem modelu podataka katastra podjela katastarske čestice ima za posljedicu

promjenu njenog identiteta. Ova činjenica će biti uočena i u arhivskim podacima katastra čija

je analiza izložena u 4. poglavlju.

2.3. Modeliranje i UML

Modeliranje podataka obavlja se u svim fazama razvoja nekog sustava. Izrađuje se model

podataka za različite faze, od koncepcijskog modela, preko logičkog ili implementacijskog te

u konačnici fizičkog modela (Cetl 2003). Pod modelom podataka se podrazumijeva

reprezentacija nekih objekata i odnosa između njih (Galić 2006). Ovisno o vrsti djelatnosti za

koju se izrađuje, model može biti: računalna simulacija, skup jednadžbi, maketa i sl.

Složenost stvarnog svijeta zahtjeva odgovarajuću razinu njegovog uopćavanja prilikom

modeliranja, ovisno o razini odnosno vrsti modela (Slika 8). Uopćavanjem se u modelu

odbacuje nebitno i sporedno iz stvarnog svijeta te se njegova obilježja koja su predmet

modeliranja dovode do određene razine apstrakcije.

24

Koncepcijski model

Logički model

Fizički model

Stvarni svijet

stu

pan

j u

op

ćen

ja

raču

naln

o o

rije

nti

ran

lju

dski o

rije

nti

ran

Slika 8. Odnos stupnja uopćenja modela i njegove orijentiranosti (Matijević 2004)

Sve navedene razine odnosno vrste modela podjednako su važne prilikom razvoja nekog

sustava. Prikaz modela prostornih podataka u računalnom okruženju najčešće se radi skupom

UML dijagrama uz pomoć kojih se opisuju podaci ili sustav koji će sadržavati te podatke.

2.3.1. Koncepcijski model

Koncepcijski model opisuje strukturu podataka sustava te predstavlja cjelovit, konzistentan i

neredundantan opis podataka za koji se može reći da je ljudski orijentiran. On predstavlja

ključ razumijevanja sustava, a neovisan je o logičkoj i fizičkoj implementaciji. Različiti su

načini njegova opisivanja i prikazivanja. Prilikom izrade informacijskih sustava obično se

koriste jedan ili više dijagrama sa podrobnim opisima elemenata modela prikazanih na njima.

U posljednje vrijeme za potrebe modeliranja najčešće se koristi opći jezik modeliranja,

skraćeno UML.

2.3.1.1 Unified Modelling Language (UML) – opći jezik modeliranja

Opći jezik modeliranja UML standardni je jezik za opisivanje, vizualizaciju, izgradnju i

dokumentiranje softverskih sustava te za modeliranje sustava stvarnog svijeta. Omogućava

izradu dijagrama unutar standardnog jezika lakog za razumijevanje. Objektno-orijentirani

pristup modeliranju koji koristi UML primjenjuje pojmove poput klasa, objekt, atribut.

Objekti su stvarni ili apstraktni predmeti koji sadrže informacije (atribute koji ih opisuju) i

metode koje dozvoljavaju da njima bude upravljano (Haigh 2001). Objekti grupirani prema

istim atributima definiraju klase i istovremeno predstavljaju instance te klase. Sam pojam

klase preuzet je iz stvarnoga svijeta kojim se označava kategorija stvari s istim svojstvima, a u

objektno-orijentiranom programiranju i modeliranju klase se definiraju skupom atributa i

metoda.

25

Modeliranje nekog sustava je u pravilu interdisciplinarni projekt pa se različitim vrstama

dijagrama olakšava komunikacija između sudionika koji u tome sudjeluju. Svrha dijagrama je

omogućiti prikazivanje višestrukih pogleda na sustav pri čemu se taj skup višestrukih pogleda

naziva model (Schmuller 2004). Osim što modelatorima sustava omogućava jednostavan

prikaz ideja i vizija, ostalim sudionicima koji nerijetko imaju različita poimanja sustava, pruža

kvalitetan uvid u sustav te omogućava njegovo bolje razumijevanje. Na taj se način

izbjegavaju potencijalna nerazumijevanja koja mogu dovesti do propusta i grešaka u modelu.

Dijagrami izrađeni UML jezikom sastoje se različitih grafičkih elemenata. Premda postoji

određena sloboda u načinu izrade, definirana su razna pravila za ispravno kombiniranje

grafičkih elemenata prilikom izrade UML dijagrama. Tablica 2 prikazuje neke od

najosnovnijih grafičkih elemenata UML dijagrama te njihov kratki opis.

Tablica 2. Neki od osnovnih elementa UML-a (Mađer 2012)

Naziv elementa Grafički prikaz Opis

Klasa

(engl. Class)

NazivKlase

atribut1 atribut2 ...

metoda1() metoda2() ...

Klasa je grafički predstavljena pravokutnikom

koji je najčešće podijeljen na tri dijela. U prvi

ide naziv klase, u drugi atributi, a u treći

metode.

Jednostavna veza

(engl. Association)

Osnovni element za povezivanje.

Generalizacija

(engl.

Generalization)

Generalizacija podrazumijeva nasljeđivanje

atributa i metoda. Podklase nasljeđuju od

nadklase te je u tom smjeru usmjeren i vrh

tokuta. Ako čitamo u suprotnom smjeru, tada

govorimo o specijalizaciji.

Agregacija

(engl. Aggregation)

Agregacija je veza koja opisuje odnos cjelina-

dio. Pritom se romb nalazi uz klasu koja

predstavlja cjelinu.

Višestrukost

(engl. Multiplicity) 1 1..* 0..1 0..n 0..*

jedan

jedan ili više

nula ili jedan

od nule do n

nula ili više

Ograničenje

(engl. Constraint)

{ograničenje} Ograničenje je oznaka za neko pravilo, a tvori

se stavljanjem riječi koja ga opisuje unutar

vitičastih zagrada.

Stereotip

(engl. Stereotype) «stereotip» Stereotip je jedan od mehanizama za proširenje

UML-a, pri čemu se iz nekog postojećeg

elementa izvodi novi uz dodavanje ključne

riječi unutar posebnih navodnika «».

26

2.3.2. Logički model

Temeljem koncepcijskog modela izrađuje se odgovarajući logički ili implementacijski model

kojim se opisuje struktura baze podataka. Najpoznatiji logički modeli podataka su relacijski,

objektno-orijentirani i objektno-relacijski (poglavlja 3.1.1, 3.1.2 i 3.1.3). U logičke modele se

ubrajaju i mrežni te hijerarhijski modeli. U sustavima upravljanja zemljištem najčešće se

koriste relacijski i objektno-relacijski modeli.

2.3.3. Fizički model

Nastaje temeljem odgovarajućeg logičkog modela, a podrazumijeva definiranje stvarne

fizičke organizacije podataka. Ako je riječ o fizičkom modelu nekog računalnog sustava onda

njegova izrada podrazumijeva definiranje fizičkog prostora i metode adresiranja fizičkih

slogova. Prilikom izrade fizičkog modela veliku pažnju treba posvetiti sigurnosti podataka,

omogućavanju višestrukog pristupa podacima te voditi računa o vremenu dohvata podatka.

2.4. Model područja upravljanja zemljištem (LADM)

Model područja upravljanja zemljištem (engl. Land Administration Domain Model)

koncepcijska je shema upravljanja zemljištem. Pojam upravljanja zemljištem (engl. Land

administration) dosta je širok stoga se za potrebe LADM-a on definira kao proces

utvrđivanja, upisa i širenja informacija o odnosima između ljudi i zemljišta (ISO 2012).

Navedeno prepoznajemo kao procese koji se u Hrvatskoj odvijaju uglavnom u okviru Katastra

i Zemljišne knjige, ali i drugih upisnika.

Na svijetu postoji više koncepcijski različitih sustava upravljanja zemljištem nastalih u

nacionalnim okvirima (Oosterom i dr. 2006). Njihovim pažljivijim promatranjem proizlazi

zaključak kako su oni u načelu slični, budući da se temelje na vezama između subjekta upisa

(osobe) i objekta upisa (zemljište, nekretnina) preko interesa koje na njima ostvaruju (Mađer

2012). Kao izravna posljedica tih činjenica nastao je i LADM s tendencijom konceptualnog

objedinjavanja postojećih sustava upravljanja zemljištem. LADM kao referentni model služi

dvama osnovnim ciljevima, a to su: pružanje proširive osnove za razvoj i usklađivanje

učinkovitog i djelotvornog sustava upravljanja zemljištem te omogućavanje međusobnog

povezivanja dvaju ili više sustava upravljanja zemljištem temeljenih na LADM-u (ISO 2012).

Razvoj LADM-a započet je radom na razvoju jedinstvenog "Modela jezgre katastarskog

područja" (engl. CCDM – Core Cadastral Domain Model) čiji su prvi rezultati vidljivi u prvoj

verziji CCDM-a objavljenoj 2002. godine (Oosterom i Lemmen 2002b). Daljnjim

27

istraživanjima nastavljen je njegov razvoj te je 2006. predstavljena verzija pod nazivom FIG

Core Cadastral Domain Model – verzija 1.0 (Lemen i Oosterom, 2006). Posebnost te verzije

CCDM-a je u njenoj usklađenosti sa FIG-ovom publikacijom "Katastar 2014" (Kaufmann i

Steudler 1998). Daljnjim radom na modelu obuhvaćeno je šire područje od koncepta same

jezgre katastra stoga je i preimenovan u skladu s time u "Model područja upravljanja

zemljištem" (LADM). Danas je ISO 19152 Geographic information – Land Administration

Domain Model svjetska norma, a nastala je kao rezultat rada započetog 2008. godine kada je

LADM predložen ISO-u kao osnova za izradu norme. Izrada norme provedena je pod

okriljem tehničkog odbora ISO/TC 211 (Geoinformacije i geomatika).

2.4.1. Struktura LADM-a

Model područja upravljanja zemljištem sastoji se od tri osnovne cjeline: od cjeline kojom su

obuhvaćene osobe (stranke), zatim cjeline koja se odnosi na prava, ograničenja i obaveze

(interese), te cjeline kojom su obuhvaćeni podaci o zemljištu odnosno njegove prostorne

jedinice. Budući da je LADM objektni model, stvarnost je u njemu modelirana pomoću klasa.

Njegovu jezgru čine četiri osnovne klase i to: stranka (LA_Party), objekt upisa (LA_BAUnit),

interes (LA_RRR – od engl. Right, Restriction, Responsibility) te prostorna jedinica čiji je

položaj određen u prostoru (LA_SpatialUnit) (Slika 9).

LA_RRR

LA_SpatialUnit

LA_Party

LA_BAUnit

Slika 9. Jezgra LADM modela (ISO 2012)

Vrlo čest je slučaj podijeljenosti odgovornosti nad upravljanjem zemljištem između više

organizacija, pri čemu je funkcioniranje sustava kao cjeline omogućeno tek njihovom

međusobnom suradnjom. Zbog podijeljenosti odgovornosti, klase u LADM-u su grupirane u

pakete klasa odnosno odgovarajuće smislene cjeline (Slika 10). Svaka cjelina je zasebno

funkcionalna te omogućava neovisno razvijanje i održavanje pojedinih dijelova sustava.

Naravno, ovo se odnosi na slučajeve gdje podijeljena odgovornost među organizacijama

28

postoji. Međutim, korištenje podjele na pakete preporuča se i u onim slučajevima kada nema

podjele odgovornosti i to zbog bolje preglednosti kompleksnog modela kakav je LADM.

Slika 10. Paketi klasa LADM-a (ISO 2012)

Model područja upravljanja zemljištem, kroz svoje osnovne pakete (Slika 10) opisuje statički

dio modela dok je dinamička sastavnica u model uključena preko posebnih klasa. Osnovni

paketi jesu Stranka (engl. Party), Upravni (engl. Administrative), Prostorna jedinica (engl.

Spatial Unit) te Izmjera i prikaz (engl. Surveying and Representation) koji je u biti podpaket

paketa klasa Prostorna jedinica (ISO 2012). U njima je uz pomoć odgovarajućih klasa opisan

izgled sustava u nekom trenutku. Posebne klase (engl. Special Classes) kojima je

predstavljena dinamička sastavnica LADM-a omogućavaju funkcionalnost modela u pogledu

praćenja promjena te pohrane i rekonstrukcije povijesnih stanja podataka.

Od velike je važnosti prilikom modeliranja omogućiti nedvojbenu identifikaciju obilježja

zemljišta uz pomoć odgovarajuće jedinstvene oznake u modelu. Kratica naziva Oid (engl.

Object identifier) postoji u LADM-u za tu svrhu, a ima značenje "oznaka objekta". Oid je

poseban vrijednosni tip (engl. Value type) koji se sastoji iz dva dijela (Slika 11).

29

«datatype»Oid

+ localId: CharacterString+ namespace: CharacterString

Slika 11. Definicija Oid vrijednosnog tipa (ISO 2012)

Jedan dio sadržava lokalnu oznaku (engl. Local Id) dok drugi dio sadržava imenski prostor

(engl. Namespace). Svaki od njih mora biti jednoznačan. Lokalna oznaka mora biti

jedinstvena unutar zadanog imenskog prostora.

2.4.1.1 Paket Stranaka (Party)

Osobe koje imaju interese na zemljištu, u LADM-u se modeliraju unutar paketa klasa naziva

Paket Stranaka (engl. Party). Klasa LA_Party je osnovna klasa Party paketa (Slika 12) i

odnosi se na pravne ili fizičke osobe koje u okviru nekog sustava upravljanja zemljištem

imaju interese. Pravna osoba može biti tvrtka, crkvena zajednica, općina, država i sl. Unutar

paketa Party predviđena je mogućnost predstavljanja i bilo koje grupe osoba kroz klasu

LA_GroupParty koja je specijalizacija klase LA_Party. Klasa LA_GroupParty sadržava

ograničenje u pogledu sume suvlasničkih udjela koja mora biti jednaka 1.

VersionedObject

«featureType»Party::LA_Party

+ extPID: Oid [0..1]+ name: CharacterString [0..1]+ pID: Oid+ role: LA_PartyRoleType [0..*]+ type: LA_PartyType

VersionedObject

«featureType»Administrative::LA_RRR

VersionedObject

«featureType»Party::LA_GroupParty

+ groupID: Oid+ type: LA_GroupPartyType

constraints{sum(LA_PartyMember.share)=1 per group}

VersionedObject

«featureType»Administrativ e::LA_BAUnit

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::LA_SpatialUnit

VersionedObject

«featureType»Party::LA_PartyMember

+ share: Rational [0..1]

0..*

0..*

+rrr 1..*

+baunit

1

0..*

baunitAsParty

0..*

+parties 2..*

+party

0..1

+rrr

0..*

Slika 12. Klase Party paketa i veze s drugim osnovnim klasama (ISO 2012)

Značenje pojedinih atributa klase LA_Party:

• extPID – jedinstvena oznaka osobe u nekom vanjskom sustavu

• name – ime ili naziv osobe

• pID – jedinstvena oznaka osobe

30

role – uloga osobe (građanin, ovlašteni geodetski izvoditelj, banka, investitor,

upravitelj, javni bilježnik itd.)

type – vrsta osobe (fizička, pravna, grupa, osnovna jedinica upisa). Osnovna jedinica

upisa (skraćeno engl. baunit) također može igrati ulogu osobe.

Značenje pojedinih atributa klase LA_GroupParty:

groupID – jedinstvena oznaka grupe

type – vrsta grupe osoba (obitelj, pleme, zemljišna zajednica itd.)

Vezano uz suvlasničke udjele, u paketu Party postoji i opcionalna klasa LA_PartyMember

kojom se omogućuje izražavanje udjela prilikom modeliranja vlasništva grupe osoba

predstavljenih klasom LA_GroupParty. Klasa LA_PartyMember je vezna klasa (engl.

Association class) u modelu definirana između klasa LA_Party i LA_GroupParty.

Značenje pojedinih atributa klase LA_PartyMember:

share – udio (dio cjeline)

2.4.1.2 Upravni paket (Administrative)

Upravni paket (engl. Administrative) služi za modeliranje interesa između objekta i subjekta

upisa te dokumenata kojima su oni provedeni u sustavima upravljanja zemljištem. Sadrži

dvije osnovne klase LA_RRR i LA_BAUnit (Slika 13). Klasa LA_RRR je apstraktna klasa koja

ima tri specijalizacije i to klase LA_Right, LA_Restriction i LA_Responsibility. Klasa čiji je

naziv u modelu ispisan italic slovima naziva se apstraktna klasa, a označava klasu koja nema

svojih instanci (Schmuller 2004). Klasa LA_Right odnosi se na sve vrste prava koja mogu biti

ostvarena između subjekta i objekta odnosno osnovnih jedinica upisa u sustavu upravljanja

zemljištem. Klasa LA_Restriction odnosi se na ograničenja povezana s osnovnom jedinicom

upisa. Budući da se radi o posebnoj vrsti ograničenja, hipoteka je modelirana kao

specijalizacija klase LA_Restriction. Osim klasa kojima su modelirana prava i ograničenja u

modelu postoji i klasa LA_Responsibility koja se odnosi na obaveze kojih se subjekt upisa

odnosno nositelj prava na nekoj osnovnoj jedinici upisa dužan pridržavati. Svi upisi prava,

ograničenja i obaveza na osnovnim jedinicama upisa provode se na temelju isprava, a za njih

je predviđena klasa LA_AdministrativeSource (Lemmen i dr. 2010).

31

VersionedObject


VersionedObject


+ description: CharacterString [0..1]+ rID: Oid+ share: Rational [0..1]+ shareCheck: Boolean [0..1]+ timeSpec: ISO8601_Type [0..1]

«featureType»Administrative::LA_Right

+ type: LA_RightType

«featureType»Administrativ e::LA_Restriction

+ partyRequired: Boolean [0..1]+ type: LA_RestrictionType

«featureType»Administrativ e::LA_Responsibility

+ type: LA_Responsibil ityType

VersionedObject

«featureType»Administrativ e::LA_Mortgage

+ amount: Currency [0..1]+ interestRate: Float [0..1]+ ranking: Integer [0..1]+ type: LA_MortgageType [0..1]

«invariant»{Party can only have 0 RRR in case the party has specific role}

«invariant»{Instances of LA_Right and LA_Responisbil ity have always one (= 1) party. Sometimes there can be 0 or 1 party; e.g. no (= 0) party for object restriction and 1 party for right restriction(indicated by partyRequired boolean attribute)} «invariant»

{share must be specified, unless this is meaningless forthe specific type (indicated by shareCheck=false; in this case constraint 'sum (RRR.share) = 1 per type' can not be applied)}

LA_Source

«featureType»Administrative::LA_Administrativ eSource

+ availibil ityStatus: LA_Availabil ityStatusType+ text: MultiMediaType [0..1]+ type: LA_AdministrativeSourceType

VersionedObject

«featureType»Administrative::LA_BAUnit

+ name: CharacterString [0..1]+ type: LA_BAUnitType+ uID: Oid

constraints {sum(RRR.share)=1 per type if RRR.shareCheck }

{no overlap RRR.timeSpec per summed type}

VersionedObject

«featureType»Administrative::

LA_RequiredRelationshipBAUnit

+ relationship: CharacterString [0..1]

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::

LA_SpatialUnit

0..*

baunitAsParty

0..*

0..*0..*

0..*

0..*

+party

0..1

+rrr 0..*

+conveyor

1..*

0..*

+unit 0..*

+source0..*

+rrr 0..*

+source1..*

+(ordered)

0..*

0..*

0..*

+money-provider0..*

+rrr

1..*+baunit

1

Slika 13. Klase Administrative paketa i veze s drugim osnovnim klasama (ISO 2012)

Značenje pojedinih atributa klase LA_RRR:

• description – opis upisanih prava, ograničenja i obaveza

• rID – jedinstvena oznaka upisanih prava, ograničenja i obaveza

• share – udio koji osoba ostvaruje na osnovnoj jedinici upisa u pogledu prava,

ograničenja i obaveza

• shareCheck – podatak koji ukazuje na to je li primjenjivo ograničenje (engl.

Constraint) u klasi LA_BAUnit

• timeSpec – vremenski okvir trajanja prava (npr. najam na 25 godina, pravo građenja

na 99 godina, pravo korištenja stana svakog kolovoza u godini, pravo prelaska preko

polja svako ljeto i sl.)

32

Značenje pojedinih atributa klase LA_Right:

type – vrsta prava (pravo vlasništva, pravo plodouživanja, pravo ispaše, pravo

ribarenja i sl.)

Značenje pojedinih atributa klase LA_Restriction:

partyRequired – podatak koji ukazuje na to je li za upis ograničenja potrebna osoba tj.

je li upisano ograničenje vezano uz osobu (npr. osobna služnost) ili uz stvar (npr.

stvarna služnost)

type – vrsta ograničenja (služnosti, hipoteke, pravo građenja, javnopravna ograničenja)

Značenje pojedinih atributa klase LA_Responsibility:

type – vrsta obaveze (održavanje spomenika, održavanje kanala i potoka koji prolaze

zemljištem, čišćenje snijega s pločnika, uklanjanje ledenih siga s krovova tijekom

zime i sl.)

Značenje pojedinih atributa klase LA_Mortgage:

amount – iznos hipoteke

interestRate – kamatna stopa vezana uz hipoteku

ranking – redoslijed (ako postoji više od jedne hipoteke)

type – vrsta hipoteke (dobrovoljna ili ugovorna hipoteka, prisilna sudska hipoteka,

dobrovoljna sudska ili javnobilježnička hipoteka, zakonska hipoteka i sl.)

Značenje pojedinih atributa klase LA_AdministrativeSource:

availabilityStatus – status isprave na temelju koje je ostvareno ili ograničeno neko

pravo (dostupna, nedostupna, nepotpuna, uništena itd.)

text – sadržaj isprave na temelju koje je neko pravo ostvareno ili ograničeno

type – vrsta isprave na temelju koje je neko pravo ostvareno ili ograničeno

(kupoprodajni ugovor, sudska presuda i sl.)

Klasa LA_BAUnit (engl. Basic administrative unit) odnosi se na osnovnu jedinicu upisa.

Osnovna jedinica upisa može se sastojati od jedne ili više prostornih jedinica. Međutim

mogući su i slučajevi upisa kod kojih prostorne jedinice nisu strogo položajno definirane. To

je uglavnom događa kod sustava upisa isprava (npr. tapijski sustav) u kojima ne postoje

33

prostorne jedinice već je položaj posjeda u prostoru opisno prikazan. Za tu svrhu u LADM-u

predviđena je vezna klasa LA_RequiredRelationshipBAUnit.

Ograničenje zapisano u klasi LA_BAUnit govori kako svaka osnovna jedinica upisa, neovisno

o broju prostornih jedinica od kojih se sastoji, mora ispunjavati preduvjete da su na njoj prava,

ograničenja i odgovornosti jedinstveni i homogeni. Pod time se podrazumijeva da je osoba ili

grupa osoba nositelji prava, ograničenja i obaveza na cijeloj osnovnoj jedinici upisa te da su

na cijeloj osnovnoj jedinici upisa prava, ograničenja i obveze identična.

Značenje pojedinih atributa klase LA_BAUnit:

name – naziv osnovne jedinice upisa (naziv katastarske čestice, rudina i sl.)

type – vrsta osnovne jedinice upisa

uID – jedinstvena oznaka osnovne jedinice upisa

Značenje pojedinih atributa klase LA_RequiredRelationshipBAUnit:

relationship – opis povezanosti prostornih jedinica koje čine neku osnovnu jedinicu

upisa (u slučaju nepostojećih ili netočnih položajnih podataka kojima su određene

prostorne jedinice)

2.4.1.3 Paket Prostorna jedinica (Spatial Unit)

Paket Prostorna jedinica (engl. Spatial unit) pokriva mogućnost opisivanja prostornih jedinica

u sustavima upravljanja zemljištem. Obuhvaća prikaz prostornih jedinica kao točke, linije te

dvodimenzionalne i trodimenzionalne prikaze ili njihove kombinacije. Klasa LA_SpatialUnit

je osnovna klasa paketa Spatial Unit (Slika 14).

Značenje pojedinih atributa klase LA_SpatialUnit:

area – površina 2D prikaza prostorne jedinice i podatak o vrsti površine (službena

površina, površina izračunata na temelju podataka mjerenja, površina određena na

katastarskom planu itd.)

dimension – dimenzija prikaza prostorne jedinice (0D, 1D, 2D, 3D)

extAddressID – jedinstvena oznaka adrese prostorne jedinice u nekom vanjskom

upisniku

label – kratka tekstualna oznaka prostorne jedinice

34

• referencePoint – koordinate referentne točke (točke koja se nalazi unutar granica

prostorne jedinice)

• suID – jedinstvena oznaka prostorne jedinice

• surfaceRelation – položaj prostorne jedinice u odnosu na površinu Zemlje (iznad,

ispod, na površini, kombinacija)

• volume – volumen 3D prikaza prostorne jedinice i podatak o vrsti volumena (službeni

volumen, volumen izračunat na temelju podataka mjerenja itd.)

VersionedObject


Each spatial unit has a dimension. There can be a 2D spatial unit, or a 3D spatial unit, with a spatial unit with dimension "l iminal" in between. See Annex B.

VersionedObject


VersionedObject

«featureType»Administrativ e::LA_BAUnit

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::LA_SpatialUnit

+ area: LA_AreaValue [0..*]+ dimension: LA_DimensionType [0..1]+ extAddressID: Oid [0..*]+ label: CharacterString [0..1]+ referencePoint: GM_Point [0..1]+ suID: Oid+ surfaceRelation: LA_SurfaceRelationType [0..1]+ volume: LA_VolumeValue [0..*]

+ areaClosed() : Boolean+ computeArea() : Area+ computeVolume() : Volume+ createArea() : GM_MultiSurface+ createVolume() : GM_MultiSolid+ volumeClosed() : Boolean

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::LA_SpatialUnitGroup

+ hierachyLevel: Integer+ label: CharacterString [0..1]+ name: CharacterString [0..1]+ referencePoint: GM_Point [0..1]+ sugID: Oid

«featureType»Spatial Unit::LA_LegalSpaceBuildingUnit

+ buildingUnitID: Oid [0..1]+ type: LA_BuildingUnitType [0..1]

«featureType»Spatial Unit::LA_LegalSpaceUtilityNetwork

+ extPhysicalNetworkID: Oid [0..1]+ status: LA_Util ityNetworkStatusType [0..1]+ type: LA_Util i tyNetworkType [0..1]

+ getGeometry() : GM_Geometry

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::LA_Level

+ lID: Oid+ name: CharacterString [0..1]+ registerType: LA_RegisterType+ structure: LA_StructureType [0..1]+ type: LA_LevelContentType [0..1]

«invariant»{If structure = text then geometry/topology is optional}

«invariant»{If dimension = 3D than structure in LA_Level can be toplogical, polygon, unstructured or point}

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::LA_RequiredRelationshipSpatialUnit

+ relationship: ISO19125_Type [0..1]

Topology relationship ISO19125_Type as defined ISO 19125

«datatype»Spatial Unit::

LA_AreaValue

+ areaSize: Area+ type: LA_AreaType

«datatype»Spatial Unit::

LA_VolumeValue

+ type: LA_VolumeType+ volumeSize: Volume

«invariant»{if dimension=2D then volume not specifiedif dimension=3D then area not specified}

+rrr 1..*+baunit

1

0..*

baunitAsParty

0..*

0..*

0..*

0..*

0..*

+party 0..1+rrr

0..*

+whole

0..*

+part

1..*

+level

0..1

+su

0..*

+element1..*

+set0..1

Slika 14. Klase Spatial Unit paketa i veze s drugim osnovnim klasama (ISO 2012)

Mogući su različiti načini organizacije prostornih podataka. Organizacija se najčešće radi

prema njihovim zajedničkim značajkama uz slojno, odnosno organiziranje po razinama.

Neovisno o tome da li se radi o položajnim, topološkim ili semantičkim zajedničkim

35

značajkama, klasa LA_Level omogućava organizaciju podataka u modelu po razinama

odnosno slojevima.

Značenje pojedinih atributa klase LA_Level:

lID – jedinstvena oznaka razine (sloja)

name – naziv razine (sloja)

registerType – vrsta upisa sadržaja (urbani sadržaj, ruralni sadržaj, šume, javno dobro

itd.)

structure – struktura položajnih podataka (podaci temeljeni na skicama i fotografijama,

tekstualnim opisima, točkama, linijama, poligonima i topologiji)

S obzirom na to da u sustavima upravljanja zemljištem postoji potreba grupiranja prostornih

jedinica npr. katastarska općina je skup katastarskih čestica dok istovremeno katastarska

čestica može biti sastavljena od više dijelova koji se na različiti način iskorištavaju, LADM

sadržava dvije klase za potrebe odgovarajućeg grupiranja osnovnih jedinica upisa. Klasa

LA_SpatialUnitGroup omogućava grupiranje postojećih prostornih jedinica koje tako

grupirane tvore neku veću prostornu jedinicu. Dok klasa LA_SpatialUnit zajedno sa

agregacijskom vezom a samu sebe ostvaruje mogućnost grupiranja osnovne prostorne jedinice

od njenih dijelova. Ovo je jasno uočljivo zbog izravne povezanost klase LA_SpatialUnit sa

klasom LA_BAUnit koja ujedno i čini razliku između ovih grupiranja.

Značenje pojedinih atributa klase LA_SpatialUnitGroup:

hierarchyLevel – oznaka hijerarhijske razine prostorne jedinice (država je prostorna

jedinica najviše hijerarhijske razine čija je oznaka 1, a oznaka svake naredne niže

hijerarhijske razine uvećava se za 1)

label – kratka tekstualna oznaka grupe prostornih jedinica

name – naziv grupe prostornih jedinica (npr. naziv katastarske općine)

referencePoint – koordinate referentne točke (točke koja se nalazi unutar granica grupe

prostornih jedinica)

sugID – jedinstvena oznaka grupe prostornih jedinica

36

Paket Spatial Unit sadržava i dvije specijalizacije klase LA_SpatialUnit kojima je omogućeno

modeliranje vodova, za što je predviđena klasa LA_LegalSpaceUtilityNetwork te zgrada, za

koje je predviđena klasa LA_LegalSpaceBuildingUnit.

Značenje pojedinih atributa klase LA_LegalSpaceUtilityNetwork:

extPhysicalNetworkID – jedinstvena oznaka voda u nekom vanjskom upisniku

status – status voda (u upotrebi, izvan upotrebe i sl.)

type – vrsta voda (vodovod, dalekovod, plinovod, toplovod, telekomunikacije,

naftovod itd.)

Značenje pojedinih atributa klase LA_LegalSpaceBuildingUnit:

buildingUnitID – jedinstvena oznaka zgrade

type – oznaka dijela zgrade obzirom na vlasništvo (posebni dio, npr. stan ili zajednički

dio, npr. stubište)

Posebni slučajevi, kada položajni podaci nisu dovoljno točni da bi prilikom računskih

prostornih operacija davali pouzdane rezultate, modeliraju se odgovarajućom veznom klasom

LA_RequiredRelationshipSpatialUnit. Primjer takvog posebnog slučaja jest kada se u

stvarnosti zgrada nalazi u potpunosti unutar jedne katastarske čestice, a zbog netočnih

položajnih podataka prikazana je djelomično izvan njenih granica. U ovakvim slučajevima

navedenom klasom uspostavljena je veza između prostornih jedinica te se takva veza tretira

kao hijerarhijski nadređena ostalim vezama između prostornih jedinica prilikom provođenja

računalnih prostornih operacija.

Značenje pojedinih atributa klase LA_RequiredRelationshipBAUnit:

relationship – opis povezanosti prostornih jedinica koje čine neku osnovnu jedinicu

upisa (u slučaju nepostojećih ili netočnih položajnih podataka kojima su određene

prostorne jedinice)

2.4.1.4 Paket Izmjera i prikaz (Surveying and Representation)

Četiri klase od koji se sastoji paket Surveying and Representation (Slika 15) omogućuju

odgovarajuću pohranu i prikaz položajnih podataka. Svaki prostorni podatak neovisno o

metodi njegova prikupljanja odnosno nastanka sadržava odgovarajuću popratnu

37

dokumentaciju. Ta dokumentacija se smatra integralnim dijelom sustava upravljanja

zemljištem stoga je u modelu za nju predviđena klasa LA_SpatialSource.

Značenje pojedinih atributa klase LA_SpatialSource:

measurements – podaci opažanja i mjerenja

procedure – vrsta izmjere (klasična izmjera, GNSS izmjera itd.)

type – vrsta dokumenta koji sadrži podatke prikupljene tijekom izmjere (zapisnik

mjerenja, skica izmjere, fotogrametrijski snimak i sl.)

38

VersionedObject


VersionedObject


VersionedObject

«featureType»Administrativ e::

LA_BAUnit

VersionedObject

«featureType»Spatial Unit::

LA_SpatialUnit

VersionedObject

«featureType»Surv eying and Representation::LA_BoundaryFace

+ bfID: Oid+ geometry: GM_MultiSurface [0..1]+ locationByText: CharaterString [0..1]

constraints{either geometry (3..* points) or locationByText (0 points)}

VersionedObject

«featureType»Surv eying and Representation::LA_BoundaryFaceString

+ bfsID: Oid+ geometry: GM_MultiCurve [0..1]+ locationByText: CharacterString [0..1]

constraints{either geometry (2..* points) or locationByText (0 points)}

VersionedObject

«featureType»Surv eying and Representation::LA_Point

+ estimatedAccuracy: Length+ interpolationRole: LA_InterpolationType+ monumentation: LA_MonumentationType [0..1]+ originalLocation: GM_Point+ pID: Oid+ pointType: LA_PointType+/ productionMethod: LI_Lineage [0..1]+ transAndResult: LA _Transformation [0..*]

+ GetTransResult() : GM_Point

«featureType»Surv eying and Representation::

LA_SpatialSource

+ measurements: OM_Observation [0..*]+ procedure: OM_Process [0..1]+ type: LA_SpatialSourceType

for polygon-based (2D) or polyhedron-based (3D) spatial units: no minus and at least one plus, for topology-based spatial units: at least one plus or minus

«featureType»Special Classes::

LA_Source

«datatype»Surv eying and Representation::

LA_Transformation

+ transformation: CC_OperationMethod+ transformedLocation: GM_Point

See Annex B for a more detailed description of boundary face strings and boundary faces.

0..*0,3..*{ordered}

+party 0..1 +rrr

0..*

+representedby

0..1

0..*+rrr 1..*

+baunit

10..*

0..*

0..*

baunitAsParty0..*

0..*

plus

0..*

0..*

minus

0..*

0..*

0..*

+surveyor

1..*

0..*

0..*

minus

0..*

0..*0,2..*{ordered}

0..* plus 0..*

+sourcePoint 1..*

+source 1..*

0..1

referencePoint

0..1

1..*

1..*

+source

0..1

0..*+source

0..1

0..*

Slika 15. Klase Surveying and Representation paketa i veze s drugim osnovnim klasama (ISO 2012)

Najpogodniji geometrijski element koji služi kao osnova za položajni prikaz i oblik obilježja

zemljišta u sustavima upravljanja zemljištem je točka. Njen položaj je definiran koordinatama

u odgovarajućem koordinatnom sustavu, a u modelu je za točke predviđena klasa LA_Point.

Značenje pojedinih atributa klase LA_Point:

• estimatedAccuracy – procijenjena točnost određenih koordinata točke

39

interpolationRole – uloga točke u strukturi ravne linije ili krivulje (početna točka,

krajnja točka, točka u sredini, točka u sredini luka, izolirana/samostojeća točka)

monumentation – način stabilizacije točke (kameni stup, bolcna, neoznačeno itd.)

originalLocation – koordinate točke izračunate na temelju mjerenja ili opažanja (npr.

ETRS89 koordinate)

pID – jedinstvena oznaka točke

pointType – vrsta točke (točka geodetske osnove, detaljna točka itd.)

productionMethod – informacija o podrijetlu podataka korištenih za određivanje točke

te proizvodnim procesima koji se pritom koriste (ISO 2011b)

transAndResult – transformacija i transformirane koordinate točke (npr. HDKS

koordinate)

Geometrijska osnova za položajni prikaz obilježja zemljišta je točka dok se za samu

realizaciju bilo 2D ili 3D prikaza položaja obilježja zemljišta u sustavima upravljanja

zemljištem koriste elementi modelirani klasama LA_BoundaryFaceString i

LA_BoundaryFace (Slika 15).

Koncept niza graničnih ploha (engl. Boundary face strings) prikazan je (Slika 16) a

podrazumijeva seriju virtualnih vertikalnih ploha koje se u vertikalnom smjeru protežu u

beskonačnost. Prikaz granice prostornih jedinica ostvaren je u presjecištima tih ploha sa

ravninom projekcije.

Slika 16. Koncept niza graničnih ploha i primjena za položajno definiranje prostornih jedinica (ISO 2012)

Prema (ISO 2012) za 3D prikaze koriste se plohe (engl. Boundary faces) koje ne moraju

nužno biti vertikalne.

40

Značenje pojedinih atributa klase LA_BoundaryFaceString:

bfsID – jedinstvena oznaka vertikalne plohe koja se u vertikalnom smjeru proteže

beskonačno, a položena je granicom prostorne jedinice

geometry – granica prostorne jedinice predstavljena nizom linija (engl. Linestring) u

ravnini projekcije

locationByText – tekstualni opis granice (samo u slučaju ako granica nije definirana

pomoću prethodnog atributa)

Značenje pojedinih atributa klase LA_BoundaryFace:

bfID – jedinstvena oznaka granične plohe (engl. Boundary face)

geometry – granica prostorne jedinice predstavljena 3D plohom

locationByText – tekstualni opis granice (samo u slučaju ako granica nije definirana

pomoću prethodnog atributa)

2.4.1.5 Posebne klase (Special Classes)

Dinamična komponenta LADM-a omogućena je pomoću posebnih klasa VersionedObject i

LA_Source. Apstraktne klase VersionedObject (Slika 17) i LA_Source (Slika 18) sadržavaju

atribute koje nasljeđuje većina preostalih klasa LADM-a, budući da su njihove specijalizacije.

Spomenuti atributi definiraju i smještaju objekte u odgovarajući vremenski okvir čime je

omogućeno praćenje dinamičkih procesa u modelu, provođenja promjena i rekonstrukcije

povijesnih stanja. class VersionedObject (with subclasses), Oid, and Rational

«feature...

LA_Party

«featureType»

LA_RRR

«featureType»

LA_BAUnit

«featureType»

VersionedObject

+ beginLifespanVersion: DateTime

+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]

+ quality: DQ_Element [0..*]

+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

constraints

{endLifespanVersion (n-1) = startLifespanVersion (n)}

«featureType»

LA_SpatialUnit

«featureType»

LA_BoundaryFace«featureType»

LA_BoundaryFaceString

«featureType»

LA_Lev el

«featureType»

LA_Mortgage

«featureT...

LA_Point

«featureType»

LA_SpatialUnitGroup

«featureType»

LA_RequiredRelationshipSpatialUnit

«datatype»

Oid

+ localId: CharacterString

+ namespace: CharacterString

«datatype»

Rational

+ denominator: int

+ numerator: int

«featureType»

LA_RequiredRelationshipBAUnit

«featureType»

LA_GroupParty

«featureType»

LA_PartyMember

Slika 17. Klasa VersionedObject i njezine specijalizacije (ISO 2012)

41

Značenje pojedinih atributa klase VersionedObject:

beginLifespanVersion – datum i vrijeme početka određene verzije objekta

endLifespanVersion – datum i vrijeme kraja određene verzije objekta

quality – kvaliteta određene verzije objekta (kvaliteta se očituje kroz potpunost

podataka, logičku konzistentnost, položajnu točnost, tematsku točnost, vremensku

točnost) (ISO 2002a)

source – organizacija odgovorna za određenu verziju objekta

Ograničenje koje sadrži klasa VersionedObject definira odnose datuma i vremena početka i

kraja životnog vijeka verzije nekog objekta. Ograničenje podrazumijeva uspostavu

vremenskog slijeda u podacima uz izbjegavanje vremenskih praznina ili preklapanja između

razdoblja valjanosti životnog vijeka verzija objekata.

Atributi klase LA_Source omogućavaju vremensko definiranje pojedinih faza provođenja

promjena u modelu. Budući da sve promjene u sustavima upravljanja zemljištem moraju biti

provođene temeljem odgovarajućih dokumenata ovi atributi moraju biti omogućeni u klasama

koje se odnose na njih, a to su upravo specijalizacije apstraktne klase LA_Source,

LA_AdministrativeSource i LA_SpatialSource. class LA_Source (with subclasses)

«featureType»

Administrativ e::LA_Administrativ eSource

+ availibil ityStatus:

LA_AvailabilityStatusType

+ text: MultiMediaType [0..1]

+ type: LA_AdministrativeSourceType

«featureType»

Special Classes::LA_Source

+ acceptance: DateTime [0..1]

+ extArchiveID: Oid [0..1]

+ lifeSpanStamp: DateTime [0..1]

+ maintype: CI_PresentationFormCode [0..1]

+ recordation: DateTime [0..1]

+ sID: Oid

+ submission: DateTime [0..1]

«featureType»

Surv eying and Representation::

LA_SpatialSource

+ measurements: OM_Observation [0..*]

+ procedure: OM_Process [0..1]

+ type: LA_SpatialSourceType

«invariant»

{if no link to ExtArchive then text in

LA_AdministrativeSource or

measurements in LA_SpatialSource}

Slika 18. Klasa LA_Source i njezine specijalizacije (ISO 2012)

Značenje pojedinih atributa klase LA_Source:

acceptance – datum i vrijeme prihvaćanja isprave (zahtjeva za provođenje promjene)

od strane nadležnog tijela

42

extArchiveID – jedinstvena oznaka isprave u nekom vanjskom upisniku

lifeSpanStamp – datum i vrijeme provedbe promjene na temelju neke isprave

maintype – oblik isprave (označava je li isprava u elektroničkom obliku ili je ispisana

na papir, fotografski materijal ili neki drugi medij) (ISO 2012)

recordation – datum i vrijeme upisa isprave od strane nadležnog tijela

sID – jedinstvena oznaka isprave

submission – datum i vrijeme predaje isprave (zahtjeva za provođenje promjene)

43

Geoinformacijski sustavi i vrijeme

U ovom poglavlju opisane su komponente i značajke geoinformacijskih

sustava te je dat pregled mogućnosti korištenja vremena u bazama

podataka.

44

3. Geoinformacijski sustavi i vrijeme

Svođenjem različitih definicija geoinformacijskih sustava na zajednički nazivnik,

geoinformacijskim sustavom se može nazvati sustav za prikupljanje, pohranu, integraciju,

upravljanje, analizu te prikaz podataka prostorno povezanih sa Zemljom. Integrirajući

položajne i druge podatke o prostoru unutar jednog sustava taj sustav nudi konzistentan okvir

za njegovu analizu. Geoinformacijski sustav se, vrlo često, skraćeno naziva GIS te je sam

naziv usko povezan uz pojavu računalnih informacijskih sustava (Peng i Tsou 2003).

Razmatranjem definicije GIS-a moguće je prepoznati sustave zasnovane na istim konceptima

puno prije pojave elektroničkih tehnologija. Premda izvorno nastao u analognom okruženju,

katastar jest po svemu geoinformacijski sustav. Stoga modeliranje arhivskih katastarskih

podataka u elektroničkom okruženju rezultira geoinformacijskim sustavom.

Prilikom izrade jednog geoinformacijskog sustava potrebno je kvalitetno odabrati i definirati

razinu apstrakcije i sam model podataka, odgovarajući koordinatni sustav te još mnoštvo

čimbenika čiji neprikladan odabir može otežati ili potpuno onemogućiti kvalitetno korištenje

sustava. Dobro organizirani sustavi prostornih podataka omogućavaju optimalno korištenje

sustava (Tomić 2010). Bitna komponenta geoinformacijskih sustava jesu položajni podaci

obilježja zemljišta koji se različitim aplikacijama georeferenciraju u položajni referentni

koordinatni sustav. Svi podaci koje obuhvaća geoinformacijski sustav pohranjeni su u

odgovarajući model podataka u bazi podataka. Baza podataka s mogućnošću pohrane i

korištenja prostornih podataka još se naziva (geo)prostorna baza podataka te predstavlja

temelj svakog geoinformacijskog sustava (Galić 2006). Glavni oslonac izrade kvalitetne

infrastrukture prostornih podataka jesu upravo prostorne baze podataka (Roić 2005).

Podaci katastra se dijele na podatke o položaju, topologiji i semantici kojima se modeliraju

tehnička i opisna svojstva obilježja zemljišta. Budući da je katastar po svojim

karakteristikama dinamični sustav, podaci katastra osim navedenog, moraju sadržavati i

vrijeme. Kako ovaj rad za jedan od ciljeva ima izradu sustava za pohranu arhivskih podataka

katastra u ovom poglavlju ukratko će biti riječi o bazama podataka te modeliranju vremena u

njima. Dodavanje vremena u relacijama prostorne baze podataka rezultira prostorno-

vremenskom bazom podataka.

45

3.1. Baze podataka – (geo)prostorne baze podataka

Bazom podataka naziva se skup međusobno povezanih podataka, pohranjenih bez

redundancije uz istovremenu dostupnost raznim korisnicima i aplikacijama. Sustav za

upravljanje bazom podataka (engl. Database Management System – DBMS) oblikuje fizički

prikaz baze u skladu s traženom logičkom strukturom te obavlja sve operacije s podacima.

Podaci u bazi su logički organizirani u skladu s nekim modelom podataka. Sustav za

upravljanje (geo)prostornom bazom podataka - SUGBP (engl. Spatial Database Management

System – SDBMS) (Galić 2006) je dodatni modul sustava sa upravljanje bazom podataka koji

se integrira u sustav i pruža dodatnu funkcionalnost za pohranu, uređivanje i analiziranje

prostornih podataka, koristeći pritom podržane operacije nad podacima, te specifična pravila

za optimiranje upita.

Logičkim modeliranjem projektira se struktura baze podataka. Tu su nam na raspolaganju

relacijski, objektno orijentirani, objektno-relacijski, mrežni ili hijerarhijski modeli. Za

područje katastra najčešće se primjenjuju relacijski, objektno orijentirani i objektno-relacijski

modeli (Roić 2012). Stoga će oni biti ukratko izloženi u ovom poglavlju. U literaturi se vrlo

često koriste pojmovi objektni i objektno orijentirani. Oni imaju isto značenje te je stvar

izbora autora koju će formulaciju koristiti.

3.1.1. Relacijski model

Osnovna načela i strukturu relacijskog modela podataka iznio je 1971. godine u knjizi A

Relational Model of Data for Large Shared Data Banks matematičar E. F. Codd, u to vrijeme

član IBM San Jose Research Laboratory (Vujnović 1995). Načela relacijskog modela baze

podataka u potpunosti počivaju na matematičkoj teoriji relacijske algebre. Njegova osnova

jest prikaz podataka pomoću relacija pri čemu je relacija pravokutno područje koje se sastoji

od stupaca i redaka. Zbog načina prikaza relacija u aplikacijama, one se često nazivaju

tablicama. Stupci relacije definiraju atribute pojedine značajke pohranjene u njoj dok se u

redcima (n-torkama) pohranjuju vrijednosti njenih atributa.

Objekt realnog svijeta o kojemu se prikupljaju i obrađuju podaci naziva se entitet. Entitet je u

bazi podataka predočen jednom relacijom. Svojstva tog entiteta predstavljaju atribute u

relaciji koji pak mogu poprimiti sve vrijednosti unutar predefinirane domene atributa.

Relacija, zajedno s nazivima svojih atributa čini relacijsku shemu, a broj atributa označava

stupanj relacije.

46

Korištenje relacijske algebre podrazumijeva postojanje niza pravila i ograničenja koja

osiguravaju konzistentnost podataka pohranjenih u relacijskim bazama podataka. Navedeno

se očituje u osnovnim svojstvima relacije (Yeung i Hall 2007) koje glase: sve vrijednosti

unutar jednog atributa su istog tipa, redoslijed atributa i n-torki je nebitan, ne smiju postojati

dva ista imena atributa, te ne smiju postojati identične n-torke unutar relacije. Upravo

navedeno omogućava izvođenje formalnih operacija na relacijama.

Veze između relacija ostvaruju se preko ključeva relacija. Ključ relacije služi za jednoznačnu

identifikaciju svake n-torke u relaciji, a još se naziva primarni ključ. Pojam stranog ključa

odnosi se pak na dupliciranje primarnog ključa u nekoj drugoj relaciji. Kako bi odnosi između

relacija bili logički konzistentni trebaju zadovoljiti zahtjev da se vrijednost stranog ključa

mora pojaviti kao vrijednost primarnog ključa druge relacije (Rigaux i dr. 2002, Vujnović

1995). Relacijski model izvorno podržava ostvarenje veze između relacija oblika 1:1, 1:n te

n:1. Veze između relacija oblika m:n nisu izvorno podržane nego se ostvaruju korištenjem

veznih relacija koje sadrže odgovarajuće primarne ključeve relacija koje povezuje (Slika 19).

KatastarskaCestica

IDcestice

KC_broj

povrsina

…

VeznaRelacija

IDcestice

IDosoba

Osoba

IDosoba

OIB

prezime ime

…

1 1 m

n

Slika 19. Primjer ostvarivanja veze u relacijskoj bazi podataka

Komunikacija s relacijskim bazama podataka odvija se preko programskog jezika SQL

(Structured Query Language). Izvorno razvijen u IBM-u, SQL je najrašireniji jezik za

komuniciranje s relacijskim bazama podataka. Spada u deklarativne programske jezike što

znači, umjesto pisanja naredbe kako dohvatiti neki podatak, jednostavno se piše naredba za

dohvat željenih podataka. Ova činjenica ga svrstava u programske jezike koji se relativno

jednostavno svladavaju. SQL je programski jezik četvrte generacije i sastoji se od tri dijela.

Jezik za upravljanje podacima (Data Manipulation Language – DML), naredbe iz ovog dijela

se koriste 90% vremena rada s bazom podataka. Uključuju naredbe za umetanje, brisanje, i

dohvaćanje podataka iz baze podataka. Jezik za definiciju podataka (Data Definition

Language – DDL), služi za kreiranje baza podataka, relacija, definiranje veza i drugih pojava

više povezanih sa strukturom baze podataka nego sa samim podacima. Jezik za kontrolu

podataka (Data Control Language – DCL) predstavljaju naredbe koje definiraju pitanja

sigurnosti baze podataka, kao što su ograničenja pristupa podacima.

47

3.1.2. Objektni model

Relacijski modeli i sustavi baza podataka uspješno se primjenjuju za tradicionalne poslovne

primjene baza podataka. Međutim, njihova ograničenja i nedostaci dolaze do izražaja prilikom

dizajniranja i implementacije kompleksnih informacijskih sustava kao što su npr.

geoinformacijski sustavi. Kao logično rješenje nameće se objektno-orijentirani pristup

rješavanju problema kroz objektne baze podataka i objektni model podataka. Jedna od važnih

značajki objektnog modela jest mogućnost specifikacije kompleksnih objekata i operacija nad

njima. Objektni model osigurava odgovarajuću fleksibilnost koja je potrebna pri modeliranju

kompleksnih objekata te nema ograničenja unaprijed danim tipovima podataka i upitnim

jezikom, kakav je SQL.

Promatranje programa kao kolekcije neovisnih objekata grupiranih u klase koji uzajamno

komuniciraju putem poruka, temeljno je načelo objektno-orijentiranog pristupa u

programskim jezicima. Upravo integracija tehnologije baza podataka s objektno-orijentiranom

paradigmom razvijenom u području programskih jezika rezultira objektnim modelom

odnosno objektnim bazama podataka. Razvoj većeg broja prototipova objektnih baza

podataka rezultat su intenzivnog eksperimentalnog i znanstveno-istraživačkog rada. Problem

tih prototipova baza podataka je nedostatak zajedničkog modela podataka.

Konzorcij ODMG (engl. Object Database Management Group) utemeljen je 1991. s ciljem

razvoja skupa standarda koji bi korisnicima omogućili razvoj prenosivih, odnosno aplikacija

koje mogu koristiti različite objektne baze podataka. Definiranje referentnog objektnog

modela (ODMG Object Model), objektnog definicijskog jezika (ODL – Object Definition

Language) i objektnog upitnog jezika (OQL – Object Query Language) rezultat su rada

konzorcija. Standardi za povezivanje s objektno orijentiranim jezicima (Java, C++, Smalltalk)

definirani su također od strane ODMG konzorcija (Galić 2006).

Objektni sustavi za upravljanje bazama podataka OODBMS (engl. Object Oriented Data

Base Management System) nalaze se i dostupni su na tržištu. Oni kombiniraju elemente

objektnog modeliranja i programiranja s obilježjima baza podataka. Brojni sustavi koji imaju

potrebu obavljati veliki broj transakcija u jedinici vremena uvelike profitiraju korištenjem

OODBMS. Međutim u dijelu upravljanja prostornim podacima ne nailazi na široku primjenu.

Jedan od razloga tome je i nepostojanje specifičnih konstrukcija (prostorno indeksiranje,

prostorno pretraživanje, topološki model, ...) potrebnih za ovu svrhu u trenutno raspoloživim

proizvodima te vrste (Matijević 2004).

48

S ciljem zadržavanja što većeg tržišnog udjela, veliki proizvođači relacijskih rješenja dodaju

na svoje sustave više ili manje dosljednu implementaciju objektnih mehanizama. Također, što

je jako značajno, dodaju veliki dio izvorno ugrađenih opcija za upravljanje prostornim

podacima. Takvi proizvodi trenutno dominiraju u primjeni, a nazivaju se objektno-relacijski

sustavi za upravljanje bazama podataka ORDBMS (engl. Object-Relational Data Base

Management System).

3.1.3. Objektno-relacijski model

Temeljna premisa objektno-relacijskog modela i objektno-relacijskih baza podataka je

upravljanje objektima i pravilima, uz očuvanje kompatibilnosti s relacijskim modelom i

relacijskim bazama podataka. Tradicionalni relacijski model proširuje se temeljnim objektno-

orijentiranim konceptima kao što su: apstraktni tipovi podataka, učahurenje, višeobličje,

nasljeđivanje itd. (Galić 2006).

Objektno-relacijski model dakle koristi jednostavni, dobro definirani i na matematičkim

osnovama kvalitetno utemeljeni relacijski model u kombinaciji sa objektno-orijentiranim

pristupom modeliranju. Ovakvim pristupom dolazi do izražaja djelotvornost i funkcionalnost

relacijskih baza podataka, dok istovremeno objektno-orijentirani koncepti omogućuju

upravljanje kompleksnim pa tako i geoprostornim podacima. SQL jezik koji podupire

objektno-relacijski model ostvaren je SQL-2003 standardom.

3.1.4. Prostorni podaci u bazama podataka

Prostorni podaci u bazama podataka mogu biti pohranjeni u rasterskom i vektorskom formatu.

Rasterski format nije pogodan za ozbiljnije analize podataka stoga ovdje neće biti ni

razmatrane mogućnosti pohrane prostornih podataka u bazama podataka u tom formatu. Za

razliku od rasterskih, vektorski podaci su položajni podaci objekta stvarnog svijeta, definirani

koordinatama u nekom referentnom koordinatnom sustavu. Mogućnosti primjene tako

formatiranih podataka su izuzetno široke.

Jednostavna pohrana i korištenja prostornih podataka u bazama podataka izravna je posljedica

mogućnosti koje pruža objektno-relacijski pristup. Baze podataka koje podržavaju pohranu i

korištenje prostornih podataka nazivaju se još (geo)prostorne baze podataka. Prostorni podaci

su podaci kompleksnog tipa te ih je, za potrebe modeliranja moguće, rastaviti na položajnu,

topološku i semantičku sastavnicu. Ako prostorne podatke promatramo kao objekte onda je

moguće koristiti apstrakciju kao jedan od osnovnih načela raščlanjivanja kompleksnosti

49

uočavanjem osnovnih karakteristika objekata, na osnovi kojih ih možemo razlikovati od

ostalih objekata.

Semantička sastavnica prostornih podataka se jednostavno modelira zbog same karakteristike

tih podataka. Položajnu sastavnicu prostornih podataka u objektno-relacijskom okruženju

moguće je modelirati na dva načina. Korištenjem već gotovih rješenja unutar prostorne baze

podataka ili definiranjem novih korisničkih tipova podataka, ukoliko gotova rješenja ne

zadovoljavaju potrebe. Također, moguće je korištenje kombinacije tih tipova podataka.

Izvorno podržani prostorni tipovi podataka podrazumijevaju postojanje i povezanih prostorni

operatora, odnosno funkcija, ugrađenih u prostorne baze podataka za potrebe provođenja

prostornih analiza i upita. U pogledu dimenzionalnosti, prostorni objekt u prostornoj bazi

podataka može biti prikazan položajno kao: točka, linija, poligon ili tijelo. Dodavanje

složenijih vrsta prostornih podataka kao korisničkih apstraktnih tipova podataka potrebno je

definirati i funkcije, te operacije nad njima za njihovo korištenje. Važan koncept u definiranju

korisničkog tipa podatka je učahurivanje (engl. encapsulation), čime je omogućena zamjena

postojeće implementacije nekom drugom, bez utjecanja na upitni jezik.

Za pohranu položajnih podataka obilježja zemljišta u bazu podataka u radu je korišten izvorno

podržani tip podataka za pohranu položaja prostornih podataka. Geometrija je uvriježen naziv

za definiranje položaja prostornih podataka u bazama podataka. Primjeri izvorno podržanog

tipa za pohranu podataka su SDO_GEOMETRY u Oracle te ST_GEOMETRY u

PostGreSQL/PostGis bazama podataka. Ti zapisi ne sadrže samo podatke o koordinatama već

i podatke o tipu podatka odnosno njegovoj dimenziji (točka 0D, linija 1D, poligon 2D ili tijelo

3D) te pripadnom koordinatnom sustavu u kojem se nalaze koordinate točaka (Slika 20).

Slika 20. Dijagram klasa SDO_GEOMETRY tipa podataka (Kothuri i dr. 2007)

50

Sa slike je vidljivo kako se svaki prostorni objekt razlaže na geometrijske podatke niže

dimenzionalnosti, te se fizički zapisuje u obliku polja elemenata najmanje dimenzionalnosti –

točaka uz podatak o položajnom referentnom koordinatnom sustavu i projekciji.

3.1.4.1 Ravninska particija

Ravninska particija definirana je kao skup topoloških odnosno položajnih (geometrijskih)

objekata koji se pokoravaju skupu precizno definiranih pravila. Poligonalno područje, kao

skup topoloških odnosno položajnih objekata, sastoji se od lomnih točaka (u topološkom

smislu čvorovi) povezanih linijama (u topološkom smislu bridovi) pri čemu su bridovi uz

čvorove osnova ravninskog grafa za održavanje ravninske particije. Pravila održavanja

konzistentnosti ravninske particije uvijek se odnose na čvorove i bridove. Ispravan skup

čvorova i bridova dakle daje ravninsku particiju pri čemu su točke u ravnini definirane

koordinatama odnosno parovima vrijednosti konačne točnosti.

Prema (Molenaar 1998) da bi se ravninska particija nalazila u konzistentnom stanju moraju

biti ispunjena tri osnovna uvjeta:

čvorovi ne smiju koincidirati,

bridovi se ne smiju preklapati i

niti jedna dva brida se ne smiju sjeći.

Ovo je jedan teoretski orijentiran pristup definiranju ravninske particije. Drugi, praktičniji

pristup definiranju konzistentnosti daje (Milenkovic 1988). On definira pet pravila

zadovoljenje kojih garantira očuvanje konzistencije ravninske particije. Ako se sustav sastoji

od čvorova kao poredanih parova vrijednosti konačne točnosti koji predstavljaju točke u

ravnini, te bridova kao poredanih parova čvorova koji predstavljaju orijentirane linije u

ravnini, a poznata je vrijednost ε onda su uvjeti ispravnosti:

niti jedna dva čvora nisu bliže od ε,

niti jedan čvor nije bliže od ε niti jednom bridu kojem nije krajnji čvor,

niti jedna dva brida se ne sijeku osim u krajnjim čvorovima,

za svaki čvor kutno poredani skup bridova mijenja se uzastopce između dolazećeg i

odlazećeg brida,

za svaku točku u ravnini (engl. topological winding number) je 0,1 ili nije definiran.

51

Ispitivanja zadovoljavanja navedenih uvjeta radi se postupcima računske geometrije, što

podrazumijeva prvotno ostvarenje topoloških elemenata s kojim se ostvarenjima dalje

obavljaju potrebita ispitivanja.

3.2. Vrijeme

Vrijeme je samosvojna jednodimenzionalna komponenta koja se može pridružiti drugim

podacima. Pridruživanjem komponente vremena drugim podacima, oni se nadopunjavaju te je

opisivanje njihovog ponašanja u vremenu pojednostavljeno. U slučaju prostornih podataka

vrijeme postaje njihova 3. odnosno 4. dimenzija. Vrijeme je moguće jednostavno prikazati uz

pomoć vremenske linije (Slika 21).

Slika 21. Primjer vremenske linije

Vrijeme se, kao i prostorni podaci, na koncepcijskoj razini sastoji od geometrije i topologije

(ISO 2002b). Geometrija vremena predstavljena je trenutkom i razdobljem. Trenutak je

definiran kao točka u odgovarajućoj poziciji u vremenu dok je razdoblje dio vremena omeđen

sa dva trenutka. Topologija vremena, s druge strane, daje informacije o povezanosti između

objekata u vremenu te pruža odgovarajuće informacije o redoslijedu objekata u vremenu (ISO

2002b). Topologija ne daje podatak o poziciji u vremenu, nego koristi geometrijske podatke

kao izvor za dobivanje topoloških odnosa.

Pozicija u vremenu (trenutak, razdoblje) iskazuje se u odnosu na određeni vremenski

referentni sustav (Slika 22). ISO norma 8601 specificira korištenje Gregorijanskog kalendara i

24 satnog lokalnog ili UTC vremena kao referentnog sustava vremena za razmjenu podataka.

Navedeni referenti sustav je primarni vremenski referenti sustav za primjenu sa geografskim

odnosno prostornim podacima (ISO 2002b). Korištenje vremenskog referentnog sustava, za

neki skup prostornih podataka, različitog od spomenutog zahtijeva dodatne metapodatke ili

dodatnu dokumentaciju kojom se opisuju korišteni vremenski referentni sustavi.

52

Slika 22. Vremenski referentni sustav (UML) (ISO 2002b)

Prilikom rada sa vremenskim podacima pojavljuju se i nužno je razlikovati tri skupa osnovnih

koncepcija. To su redom:

vrste vremenskih podataka,

vrste vremena te

vremenska izvješća/upiti

Prema (Snodgrass 2000), vrste vremenskih podataka dijele se na: TRENUTAK, INTERVAL i

RAZDOBLJE. Trenutak (eng. instant) označava nešto što se dogodilo u trenutku vremena, a

onda je zauvijek u prošlosti. Trenutak je analogijom moguće usporediti sa točkom u prostoru.

Interval kao podatak označava nefiksirano usmjereno trajanje u vremenu. Razdoblje je naziv

za interval koji je omeđen sa dva trenutka i fiksiran u vremenu. Budući da vremensko

razdoblje počinje i završava trenutkom, ono može biti prikazano ili zapisano kao: [zatvoreno-

zatvoreno], [zatvoreno-otvoreno), (otvoreno-zatvoreno] i (otvoreno-otvoreno) ovisno o tome

da li je trenutak početka ili kraja uključen u razdoblje ili nije. Zatvoreno, odnosno uglata

zagrada "[ ]" u navedenim izrazima označava da je trenutak obuhvaćen unutar razdoblja. npr.

razdoblje [2010-05-03, 2010-05-10) uključuje datum početka, ali ne i datum završetka

razdoblja. Poznavanje otvorenosti odnosno zatvorenosti razdoblja je jako bitno kako u

kasnijim upitima ne bi došlo do nejasnoća i problema. Također je važna jednaka razlučivost

trenutka početka i trenutka kraja razdoblja. Ako je razlučivost početka jedan dan, onda i kraj

mora biti te iste razlučivosti. Osim trenutkom početka i kraja, razdoblje može biti prikazano

trenutkom početka i duljinom trajanja, ali i duljinom trajanja i trenutkom kraja.

3.2.1. Odnosi između vrsta vremenskih podataka

Uspoređujući odnose između vrsta vremenskih podataka mogući su odnosi između: dvaju

trenutaka, trenutka i razdoblja te dvaju razdoblja. Odnosi dvaju trenutaka u vremenu

53

međusobno mogu biti takvi da su oni: jednaki, jedan prije drugoga ili jedan nakon drugoga na

vremenskoj liniji. Ukupno su moguća tri slučaja međusobnih odnosa dvaju trenutaka.

Uspoređujući međusobne odnose trenutka i razdoblja, mogući su slučajevi gdje su trenutak i

razdoblje jedan prije drugog ili jedan nakon drugog i slučajevi kada je trenutak sadržan u

razdoblju. Sveukupno sedam različitih odnosa.

Situacija međusobnih odnosa između dva razdoblja je nešto kompliciranija. Ovisno o

zatvorenost-otvorenosti razdoblja i njihovog položaja u vremenu, odnosi između njih mogu

biti takvi da su oni međusobno:

equal (jednaka)

less–than (manja od)

is null (nemaju zajedničkih dijelova)

overlaps (preklapaju se)

Dva razdoblja se međusobno mogu nalaziti u ukupno trinaest različitih odnosa (Slika 23).

Slika 23. Odnosi između dva razdoblja (Snodgrass 2000)

Poznavanje odnosa među vremenskim podacima (trenutak-trenutak, trenutak-razdoblje i

razdoblje- razdoblje) je vrlo važno zbog mogućnosti formuliranja odgovarajućih vremenskih

upita na podacima u prostorno-vremenskim bazama podataka.

Osim vrsta vremenskih podataka, postoje tri temeljne vrste vremena. Podjela na

KORISNIČKI-DEFINIRANO te VALJANO i TRANSAKCIJSKO VRIJEME napravljena je

s ciljem prikazivanja različitih pogleda na veze između podataka i vremena. Navede vrste

vremena su međusobno ortogonalne (Slika 24). Relacija baze podataka može sadržavati

nijednu, jednu, dvije ili čak tri vrste vremena (Snodgrass 2000).

54

Val

jan

o v

rije

me

Transakcijsko vrijeme

5

5

10

10 15 20 25 30

15

20

25

30

Vlasnik 1

Vlasnik 2

Slika 24. Ortogonalnost valjanog i transakcijskog vremena

Slika 24 prikazuje ortogonalnost valjanog i transakcijskog vremena na primjeru gdje

međusobno okomite osi prikazuju interval od 30 dana u valjanom i transakcijskom vremenu.

Prikazano je vrijeme promjena vlasništva nad nekom nekretninom u valjanom i

transakcijskom vremenu uz sljedeću interpretaciju. Vlasnik 1 upisan je kao vlasnik neke

nekretnine 10. dana u mjesecu. Vlasnik 2 postaje vlasnik te iste nekretnine 15. dana u mjesecu

dok vlasnik 1, s istim datumom to prestaje biti. Naknadno je utvrđeno kako je vlasnik 15.

dana u mjesecu postao vlasnik nekretnine. Navedeno je u bazi provedeno 20. u mjesecu.

Nešto više o svakoj vrsti vremena te o njihovim utjecajima na bazu podataka rečeno je u

poglavljima koja slijede.

3.2.2. Korisnički definirano vrijeme

Korisnički definirano vrijeme je neinterpretirana (engl. uninterpreted) vrijednost vremena. To

vrijeme je svrhovito samo sebi. Primjeri takvog vremena u relacijama su datum rođenja,

datum izmjere i sl. Prisutnost korisnički-definiranog vremena u relaciji ne svrstava relaciju u

vremensku, a samim time niti bazu podataka u vremensku bazu podataka. Baza podataka koja

ne sadrži odgovarajuću vremensku dimenziju sadrži jedan prikaz podataka. Najčešće se radi o

prikazu trenutno važećih podataka. Promjena stanja takve baze podataka radi se provođenjem

insert, delete ili update operacija. Nakon provođenja promjena u takvoj bazi podataka nije

moguće dohvaćanje ranijih stanja podataka. Ako bazu podataka označimo kao spremnik i

prikažemo na grafu valjanog i transakcijskog vremena (Slika 25) vidljiv je samo jedan

55

spremnik. Nema mogućnosti dohvata prošlih stanja te se takve baze podataka nazivaju baze

podataka trenutnog stanja (engl. snapshot database).

Valjano vrijeme


sada

sada

Slika 25. Baza podataka trenutnog stanja (snapshot database)

Da bi se proširila funkcionalnost baze podataka u njenim relacijama se dodaje vremenska

komponenta u smislu valjanog ili transakcijskog vremena.

3.2.3. Valjano vrijeme

Valjano vrijeme označava ono vrijeme u kojem je činjenica stvarnog svijeta istinita

(Snodgrass 2000). To je ono vrijeme koje nam daje konkretne odgovore o stanju podataka

stvarnog svijeta prilikom postavljanja vremenskih upita u bazi podataka. Valjano vrijeme u

relaciji se u realizira dodavanjem dvaju vremenskih stupaca. Jedan sadržava trenutak početka

valjanosti podataka, a drugi stupac trenutak kraja valjanosti podataka koji se nalaze u tom

retku relacije. Ako je podatak u relaciji trenutno valjan, polje koje označava kraj valjanosti

ima vrijednost 9999-12-31 (ISO 2002b) za razlučivost vremena od jedan dan. Relacija koja

ima spomenuta polja naziva se relacija s vremenom valjanosti (engl. valid-time table). Ona

pruža uvid u povijesna stanja podataka koja se u njoj nalaze. Zapisi sadržani u toj relaciji se

nikada ne brišu. Ako se izdignemo na višu razinu i relaciju koja omogućava uvid u povijesna

stanja podataka promatramo u kontekstu baze podataka, takva baza podataka naziva se baza

podataka sa povijesnim stanjima podataka (engl. historical database). Kod takve baze

podataka moguće je rekonstruirati povijesna stanja njenih podataka (Slika 26).

56

Valjano vrijeme

sada

sada Transakcijsko vrijeme

Slika 26. Baza podataka sa povijesnim stanjima podataka (historical database)

3.2.4. Transakcijsko vrijeme

Transakcijsko vrijeme označava ono vrijeme kada je činjenica stvarnog svijeta pohranjena u

relaciji odnosno bazi podataka i kada su se dogodile bilo kakve promjene u njoj (Snodgrass

2000). Transakcijsko vrijeme bilježi događaje odnosno promjene samo u sadašnjem trenutku.

Nije moguće raditi promjene u stupcima transakcijskog vremena u prošlosti ili budućnosti.

Glavna svrha ovog vremena je kontrola nad promjenama koje se događaju na relaciji i u bazi

podataka te jednostavnija mogućnost traženja i uklanjanja pogrešaka koje se mogu dogoditi

prilikom održavanja baze podataka. Transakcijsko vrijeme se može shvatiti kao tzv. track log

zapis. Promatranje relacije sa transakcijskim vremenom u kontekstu baze podataka u kojoj se

ona nalazi takva baza podataka naziva se baza podataka sa omogućenim transakcijskim

vremenom naziva (engl. rollback database) (Slika 27).

Valjano vrijeme


sada

sada

Slika 27. Baza podataka sa omogućenim transakcijskim vremenom (rollback database)

57

Baza podataka sa omogućenim transakcijskim vremenom pohranjuje sve promjene koje su se

dogodile na samoj bazi. Kada god se dogodi promjena u bazi, sustav zabilježi novo stanje

baze podataka uz očuvanje prošlih stanja čiji dohvat je omogućen (Slika 27).

3.2.5. Dvovremenske relacije i baze podataka

Kombinacijom valjanog i transakcijskog vremena u jednoj relaciji nastaje dvovremenska

relacija (engl. bitemporal table). Ona pruža više mogućnosti u pogledu postavljanja

vremenskih upita na podacima. Baza podataka koja sadrži dvovremenske relacije naziva se i

dvovremenska baza podataka (engl. bitemporal database). Promjene u takvim bazama

provode se po načelima valjanog i transakcijskog vremena u relacijama.

Valjano vrijeme


sada

sada

Slika 28. Dvovremenska baza podataka (bitemporal database)

Slika 37 prikazuje mogućnosti prikazivanja povijesnih stanja baze podataka u odnosu na

vremena koja sadrži, valjano vrijeme i transakcijsko vrijeme.

3.3. Vremenski orijentirani upiti

Upiti su primarni mehanizmi za dohvaćanje podataka iz baze podataka. Sastoje se od

predefiniranih pitanja napisanih u odgovarajućoj formi odnosno kodu. Upućuju se prema

sustavu za upravljanje bazom podataka. Mnogi sustavi za upravljanje bazama podataka

koristite standardni upitni jezik (engl. Structured Query Language – SQL) za pisanje

odgovarajućih upita. Postoje dvije osnovne vrste upita: upiti izdvajanja i akcijski upiti. Upit

izdvajanja jednostavno dohvaća podatke i čini ih dostupnima za upotrebu dok akcijski upit,

što mu govori i naziv, provodi zadatak s podacima. Akcijski upiti se koriste za stvaranje novih

relacija, dodavanje podataka u postojeće relacije, ažuriranje podataka ili brisanje podataka.

58

Promatranje upita na bazama podataka iz perspektive vremena dovodi do pojma vremenski

orijentirani upit. Ovdje će biti navedeni i ukratko pojašnjeni vremenski orijentirani upiti u

odnosu na valjano vrijeme.

Formalizacija pitanja u kojem se traži dohvaćanje podataka u bazi podataka iz prošlosti ili

budućnosti, u okviru odgovarajućeg (SQL) jezika dovodi do vremenski orijentirani upita.

Vremenski orijentirani upiti dijele se na tri osnovne vrste: SADAŠNJE (engl. current),

SEKVENCIJSKE (engl. sequenced) i NESEKVENCIJSKE (engl. nonsequenced) upite.

Nesekvencijski upiti zanemaruju vrijeme u upitu stoga njihova kvalifikacija u vremenski

orijentirane upite nije najtočnija. Budući da je riječ o upitima na podacima koji sadrže

vremensku komponentu ipak su svrstani u vremenski orijentirane upite.

Sadašnji vremenski orijentirani upit označava upit za trenutno važeće podatke. Primjenjuje se

kod generiranja izvješća o trenutnom stanju podataka nad kojima je pokrenut. Uz postavljanje

odgovarajućih kriterija u upitu dohvaća sadašnje odnosno trenutno valjane podatke iz baze

podataka. Izvršavanjem ovog upita filtriraju se oni podaci čija vrijednost u polju koje

označava kraj valjanosti označava da je podatak trenutno valjan. Prema ISO 8601 to je oznaka

9999-12-31 za razlučivost podatka vremena od jednog dana.

Sekvencijski vremenski orijentirani upit je u punom smislu riječi vremenski orijentiran.

Sekvencijski upit vraća izvještaj o stanju podataka nad kojima je zatražen u nekom

vremenskom trenutku ili razdoblju u prošlosti ili budućnosti. Moguće su dvije varijante

sekvencijskog upita ovisno o odabranoj zadanoj vrijednosti. Zadana vrijednost može biti

trenutak ili razdoblje.

Sekvencijski vremenski orijentirani upit koji se odnosi na određeni trenutak dohvaća sve

podatke u bazi podataka koji su u tom trenutku valjani. Prilikom izvršavanja upita, uspoređuje

se zadana vrijednost sa vrijednostima u poljima sa vremenom. Podaci valjani u odabranom

trenutku imaju vrijednost u polju početka valjanosti, u vremenskom smislu, manju od ili

jednaku zadanoj dok istovremeno vrijednost u polju kraja valjanosti ima, u vremenskom

smislu, vrijednost veću od zadane. Podaci koji ne zadovoljavaju kriterij nisu valjani u tom

trenutku i upit ih zanemaruje.

Kod sekvencijskih upita kod kojih je zadana vrijednost razdoblje, izrada upita je složenija.

Ovisno o željenim rezultatima upita potrebno je prvo definirati otvorenost odnosno

zatvorenost razdoblja zadane vrijednosti, a potom uz odgovarajuće kriterije pristupiti

usporedbi razdoblja zadane vrijednosti sa razdobljima valjanosti podataka u bazi. Usporedba

59

dvaju razdoblja svodi se na usporedbu njihovih trenutaka početka odnosno završetka. Budući

da se dva razdoblja međusobno mogu naći u trinaest različitih odnosa (Slika 23) treba

primijeniti odgovarajući slučaj ispitivanja odnosa razdoblja, ovisno o željenim rezultatima

upita.

Nesekvencijski upit nad podacima sa vremenskom komponentom dohvaća sve podatke iz

baze uz odabrani kriterij neovisno o vremenu.

60

Analiza podataka katastra

U ovome dijelu rada prikazana je detaljna analiza organizacije i modela

podataka katastra. Analizom su utvrđene bitne činjenice u pogledu

modeliranja svojstava obilježja zemljišta u analognom okruženju.

61

4. Analiza podataka katastra

Arhivski podaci katastra analizirani su s ciljem utvrđivanja karakteristika modela podataka

katastra u analognom okruženju. Analiziran je sadržaj i organizacija podataka, a jedna od

najbitinjih činjenica koja je analizirana jest identitet i promjena identiteta katastarske čestice u

modelu. Analizom su obuhvaćene i promjene podataka u modelu te je ispitana mogućnosti

rekonstrukcije povijesnih stanja katastarskih podataka.

4.1. Organizacija katastarskih podataka

Katastarski kotar, katastarska općina, rudina i katastarska čestica su prostorne jedinice

katastra, a služe kao podloga organiziranju katastarskih podataka te će stoga ovdje biti

ukratko objašnjene. Katastarska čestica je dio zemljišta na kojem su prava homogena i koji je

upisan u katastar (UN-ECE 2004). Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra

te može imati dijelove, čestice zemljišta čije granice određuju različiti načini korištenja jedne

katastarske čestice (Slika 29). Ovisno o podacima koji se u katastar upisuju to mogu biti

granice izgrađenog zemljišta ili granice zemljišta pod nekom od poljoprivrednih kultura.

Pripadnost dijelova katastarskoj čestici označava se npr. znakom Z (Roić 2012).

Z

Z 100

Slika 29. Katastarska čestica

Dijelovima stvarnog svijeta ljudi uobičajeno dodjeljuju nazive kojima se služe u

svakodnevnoj komunikaciji. Ako je riječ o poljoprivrednom zemljištu onda se ti nazivi

prilikom upisa u katastar nazivaju rudine, a ako je riječ o urbaniziranim područjima onda

govorimo o nazivima ulica, trgova. Pripadnost ovim prostornim jedinicama u katastru ima

samo pomoćnu svrhu radi lakšeg snalaženja i odnosa stručnjaka prema nositeljima prava na

zemljištu. Katastarska općina obuhvaća jedno naselje te pripadna zemljišta, odnosno

katastarske čestice koje obrađuju stanovnici tog naselja. Nekada je bilo bitno utvrditi tko

obrađuje zemljište, neovisno o tome pripada li mu ono na temelju prava vlasništva, kako bi se

toj osobi mogao naplatiti porez.

Katastarska općina je vrlo važna prostorna jedinica katastra. Katastarska izmjera se provodi

po katastarskim općinama te se za svaku pojedinu katastarsku općinu osniva i vodi zasebna

dokumentacija – katastarski operat. Porezna svrha nastanka katastarskog operata zahtijeva i

62

utvrđivanje osnovice za oporezivanje poljoprivredne proizvodnje za pojedinu katastarsku

česticu. Ono se provodi kroz odgovarajuće vrednovanje zemljišta. Za te potrebe, katastarske

općine sa sličnim prirodnim i gospodarskim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju

objedinjavaju se u veću prostornu jedincu koja se naziva Katastarski kotar.

Izmjere kojima se prikupljaju katastarski podaci katastra srednjoeuropske skupine, provođene

su za cjelokupno područje države. Raznolikost svojstava zemljišnih informacija upisanih u

katastar te njihova obimnost zahtijevala je odgovarajuću organizaciju tih podataka. S ciljem

lakšeg rukovanja katastarskim podacima u analognom okruženju oni su organizirani u

horizontalnom i vertikalnom smislu. Katastarski plan kao glavni proizvod katastarske izmjere

nije moguće u analognom okruženju prikazati te njime rukovati kao jednom cjelinom za

područje čitave države. Stoga je on u horizontalnom smislu podijeljen manje dijelove

pogodnih dimenzija koji se nazivaju listovi katastarskog plana. Listovi katastarskog plana

dobivaju jedinstvenu oznaku unutar sustava podjele na listove koja se naziva nomenklatura.

Budući da su katastarske izmjere provođene po katastarskim općinama, listovi katastarskog

plana bivali su jedinstveno označavani i u okviru katastarske općine. Podjela u vertikalnom

smislu odnosi se na sadržaj katastarskog plana. Zbog velike količine podataka, na

katastarskom planu nije moguće prikazati sva obilježja zemljišta, a da se pri tom ne izgubi

čitljivost podataka. U vertikalnom smislu podaci se grupiraju u skupine podataka koje se dalje

dijele na slojeve.

Osim navedene horizontalne i vertikalne podjele, podaci katastra se dijele i na podatke o

položaju, topologiji i semantici kojima se modeliraju tehnička i opisna svojstva obilježja

zemljišta. Pri tom su analogni podaci o položaju pretežito pohranjeni na katastarskom planu, a

semantički u popisima uvezanim u knjige te djelomično na katastarskom planu. Ovakva

organizacija bila je nužna zbog naravi analogne pohrane podataka (Roić 2012). Svakoj

katastarskoj čestici unutar jedne katastarske općine dodijeljena je jedinstvena oznaka koja

služi za njeno jednoznačno identificiranje unutar katastarske općine odnosno katastarskog

operata. Ta oznaka služi i za povezivanje podataka koji se nalaze u različitim dijelovima

katastarskog operata, a odnose se na istu katastarsku česticu.

4.1.1. Katastarski operat

Nastanak i sadržaj katastra kao i sve promjene koje se u njemu provode određene su

propisima i pravilnicima. Upravo su oni tema radova (Božičnik 1981, Tomić 1975, Tomić

1988) u kojima se analizira i opisuje značaj propisa i pravilnika kojima je kroz povijest

63

određivan katastar. Jedan od važnijih propisa je carski patent od 23. prosinca 1817. (RGBL

1817) kojim je naređena katastarska izmjera za područje tadašnje Austro-Ugarske Monarhije.

Propisom iz 1883. godine "Evidenzhaltungsgesetz" (RGBL 1883) po prvi puta je uređeno i

održavanje katastarskih operata nastalih izmjerom.

Temeljem propisa, katastarski operat općenito je podijeljen na dva dijela. Tehnički i knjižni

odnosno geodetsko-tehnički i popisno-knjižni dio. Geodetsko-tehnički dio sadržava, kao što

mu i naziv kaže, tehničke podatke poput zapisnika omeđivanja granice katastarske općine,

detaljnih skica snimanja, katastarskog plana (radni original i indikacijske skice), popisa

koordinata i visina stalnih točaka geodetske osnove. Popisno knjižni dio sadrži semantičke

podatke o katastarskim česticama i to njihov broj, naziv, površinu, način

iskorištavanja/kulturu, proizvodnu sposobnost/klasu, katastarski prihod, osobu (korisnika).

Svi ti podaci organizirani su u popisima: popis katastarskih čestica i njegovi dodaci,

posjedovni listovi, sumarnik posjedovnih listova, pregled po kulturama i klasama, abecedni

popis osoba te popis promjena.

4.1.1.1 Popis katastarskih čestica

Svakoj katastarskoj čestici u katastarskom operatu dodijeljena je jedinstvena oznaka, najčešće

broj. Prostorni odnosi između katastarskih čestica prikazani su na katastarskom planu dok se

ostali semantički podaci o katastarskim česticama nalaze u popisima. Jedan od njih je i popis

katastarskih čestica. To je tablični prikaz koji u svojim recima sadržava sve katastarske

čestice jedne katastarske općine poredane po brojevima uz koje su upisani odgovarajući

semantički podaci o katastarskim česticama. Služi kao temelj za izradu ostalih dijelova

katastarskog operata. Veza katastarskih čestica na katastarskom planu i podataka u popisu

katastarskih čestica ostvarena je preko jedinstvene oznake katastarske čestice. Popis

katastarskih čestica sadržava dakle jedinstvenu oznaku katastarske čestice i ostale atribute

katastarske čestice kao što su: broj lista katastarskog plana na kojem se katastarska čestica

nalazi, naziv rudine, broj posjedovnog lista, podatke o upisanoj osobi (ime i prezime,

prebivalište, kućni broj te suposjednički udio), način uporabe ili kulturu i klasu, površinu

katastarske čestice, njenu vrijednost odnosno katastarski prihod te po potrebi odgovarajuću

napomenu. Pod napomenu može biti navedeno da se katastarska čestica koristi kao "uzorna

čestica" za katastarsko klasiranje zemljišta.

Premda popis katastarskih čestica prvih Franciskanskih izmjera uz svaki broj katastarske

čestice sadržava i odgovarajuće podatke o osobi ili osobama koje imaju interese na njoj, oni

64

kasnije iz praktičnih razloga, nisu upisivani izravno u njega. Popis katastarskih čestica

umjesto podataka o osobama kasnije sadržava broj posjedovnog lista. Njime je uspostavljena

veza u modelu između katastarske čestice i osoba koje imaju interese na toj katastarskoj

čestici.

Za popis katastarskih čestica vode se odgovarajući dodaci popisa katastarskih čestica u koji se

upisuju novonastale katastarske čestice u katastarskom operatu. Dodatak popisa katastarskih

čestica sadržava sve podatke o katastarskoj čestici kao i popis katastarskih čestica, a izrađuje

se za pojedinu kalendarsku godinu. Vodi se u posebnim knjigama ili na kraju popisa

katastarskih čestica.

4.1.1.2 Posjedovni list, sumarnik posjedovnih listova i popis promijenjenih

posjedovnih listova

Posjedovni list je dio katastarskog operata u kojem se nalazi na jednome mjestu popisan jedan

posjed uz izražavanje suposjedničkih udjela osoba čiji je posjed obuhvaćen u posjedovnom

listu. Suposjednički udio izražava se razlomkom (1/2, 2/3, …), a njihov ukupni zbroj mora

biti 1. Posjedovni list općenito je podijeljen u dva dijela. U jednom se nalaze podaci o

osobama vezanim uz posjed (isti oni podaci koji su navedeni u popisu osoba), a u drugom

dijelu podaci o katastarskim česticama koje sačinjavaju posjed (isti oni koji se nalaze u popisu

katastarskih čestica). Posjed se može sastojati od jedne ili više katastarskih čestica.

Posjedovni listovi numeriraju se brojevima od 1 nadalje u okviru jednog katastarskog operata.

Nastaje na temelju podataka iz popisnih listova izmjere ili podataka o komasaciji zemljišta.

Svaki posjedovni list ima svoj prilog numeriran brojem odgovarajućeg posjedovnog lista s

nazivom katastarske općine. Prilog posjedovnog lista sadržava podatke o površinama i

ukupnim površinama pod određenim načinom uporabe odnosno kulturom zemljišta te

katastarskom prihodu i ukupnom katastarskom prihodu posjedovnog lista.

Osim jednostavnog prikaza posjeda neke osobe, posjedovni list se koristio za jednostavniji

izračun poreznih davanja u njemu upisanih osoba. Svi posjedovni listovi su zbirno prikazani u

Sumarniku posjedovnih listova koji se izrađuje na temelju podataka iz posjedovnih listova.

Radi kontrole pri održavanju posjedovnih listova sastavlja se popis promijenjenih posjedovnih

listova, koji sadrži postojeće i promijenjene podatke o ukupnoj površini i katastarskom

prihodu svakog promijenjenog posjedovnog lista, odnosno te iste podatke svakog

novoosnovanog posjedovnog lista.

65

Uvidom u prikupljenu arhivsku građu vidljivo je da sumarnik posjedovnih listova u različitim

razdobljima sadržava različite podatke. Uz broj posjedovnog lista i odgovarajuće podatke o

osobi, ovisno o vremenu nastanka, sadržava još ukupnu površinu po kulturama i katastarski

prihod svakog pojedinog posjedovnog lista, broj odgovarajućeg zemljišno-knjižnog uloška,

popisane sve brojeve katastarskih čestica pojedinog posjedovnog lista.

Služi kao kontrola upisa svih katastarskih čestica i njihovih površina u posjedovnim listovima

pri čemu se ukupna površina u sumarniku posjedovnih listova mora slagati s ukupnom

površinom u popisu katastarskih čestica.

4.1.1.3 Popis osoba

Osobe koje imaju interese na katastarskim česticama unutar jednog katastarskog operata

popisane su u popisu osoba. Taj se popis još i naziva i abecedni popis osoba jer su osobe u

njemu upisane abecednim redom, a sadržava identifikacijske podatke osobe: ime, prezime,

dodatni identifikator jedinstvenosti (ime oca, djevojačko prezime, rođeno prezime, ime

bračnog druga, obiteljski nadimak i sl.), osobni identifikacijski broj ili neki drugi broj kojim

se osobe identificiraju i kod drugih tijela javne vlasti, prebivalište odnosno adresu stanovanja

te broj posjedovnog lista. Pojmovi koji se još koriste za osobe u katastru su korisnik i

posjednik.

4.1.1.4 Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta

Katastarski operat sadržava i popis u kojem je dat pregled zemljišta po katastarskim

kulturama i klasama zemljišta. On sadržava: razvrstane podatke o površinama pojedinih

katastarskih kultura i pojedinih katastarskih klasa plodnog zemljišta, razvrstane podatke o

površinama zemljišta koje se po svojoj dugoročnoj namjeni ne iskorištavaju za proizvodnju u

poljoprivredi ili šumarstvu nego za neku drugu svrhu trajnijeg karaktera, razvrstane podatke o

površinama neplodnog zemljišta, zatim podatke o katastarskom prihodu pojedinih

katastarskih kultura po katastarskim klasama te podatke o ukupnoj površini i ukupnom

katastarskom prihodu cijele katastarske općine.

Ovaj dio operata se kod unosa arhivskih podataka katastra u bazu podataka realiziranu prema

odgovarajućem modelu može iskoristiti za kontrolu unosa podataka, što mu je i izvorna svrha

budući da je pri izradi katastarskog operata korišten za kontrolu upisanih podataka o površini i

katastarskom prihodu u sumarnik posjedovnih listova te za kontrolu upisanih podataka u

prilozima posjedovnih listova.

66

4.1.1.5 Popis promjena

Popis promjena je pomoćni dio katastarskog operata u kojem su pregledno upisane sve

utvrđene promjene na zemljištu. Služi za bržu i jednostavniju provedbu promjena u svim

dijelovima katastarskog operata te za kontrolu poništenih i novoupisanih podataka o

površinama i katastarskom prihodu u svim dijelovima katastarskog operata. Sastoji se iz tri

dijela: dosadašnjeg i novog stanja podataka koji se mijenjaju te dijela u kojem se označava i

opisuje promjena. Svaka promjena označena je rednim brojem i godinom u kojoj se promjena

dogodila, naznačene su i oznake dokumenata temeljem kojih se promjena provodi te je opisno

navedena vrsta promjene.

4.1.1.6 Katastarski plan

Položajni prikazi i relativni međusobni odnosi jedinstveno označenih katastarskih čestica,

zajedno s drugim obilježjima zemljišta koja su sadržaj katastra, nalaze se na katastarskom

planu. Katastarski plan sadržava vjeran prikaz zemljine površine koja se očituje u mogućnosti

uspostave međa na terenu iz podataka katastarskog plana. Vjernost prikaza uvjetovala je

njegovu izradu u pogodnim mjerilima.

Osnovno mjerilo katastarskog plana franciskanske izmjere bilo je 1:2880. Izgrađeno područje

u pravilu je prikazivano na katastarskom planu u mjerilu 1:1440 i 1:720 a neizgrađeno u

mjerilu 1:2880 i 1:5760. Ovisno o korištenim tehnološkim rješenjima i metodama izmjere

katastarski plan nastajao je izravno na terenu ili kasnijom obradom podataka izmjere u uredu.

Jednom izrađeni katastarski plan održavan je s ciljem usklađenja njegovog sadržaja sa

stvarnim stanjem na terenu. Održavanje je provođeno unošenjem promjena uz poštivanje

prethodnog službenog stanja prikazanog na katastarskom planu. Ovo je razlog zbog kojeg nije

mogao biti iskorišten tehnološki napredak i sve točnije katastarske izmjere promjena.

Prilikom provođenja promjena na katastarskom planu, novonastali sadržaj ucrtan je crvenom

bojom dok je sadržaj čija je valjanost prestala poništavan precrtavanjem, ali uz zadržavanje

čitljivosti tih podataka kako bi ranija stanja katastarskog plana bila vidljiva i očuvana. U

slučaju oštećenja ili neupotrebljivosti pristupalo se obnovi katastarskog plana postupkom

litografiranja, precrtavanja ili vektorizacije.

Katastarski planovi Franciskanske izmjere sadržavaju bojama naznačene načine uporabe i

poljoprivredne kulture katastarskih čestica, ali bez prikaza njihovih granica unutar katastarske

čestice. Na taj način je vizualno prikazan dio semantičkih podataka katastarskih čestica na

67

katastarskom planu. Održavanje tih podataka na katastarskom planu nije bilo moguće stoga je

napušteno. Dio semantički podataka o načinu uporabe katastarskih čestica na katastarskom

planu ipak je sustavno održavan i to položajni prikazi zgrada i drugih građevina.

4.2. Model podataka

Položajni podaci katastarske čestice prikazani su na katastarskom planu dok su semantički

podaci organizirani u odgovarajućim, tablično strukturiranim, popisima slično relacijskom

modelu. Modeliranje i organizacija podataka u relacijskom modelu podrazumijeva razlaganje

entiteta stvarnog svijeta u relacije te uspostavu veza među njima. Za vezu između podataka

koriste se: jedinstvena oznaka katastarske čestice za vezu između semantičkog i položajnog

dijela podataka, broj posjedovnog lista kao poveznica katastarske čestice i osobe(a) te redni

broj i godina promjene koji omogućuju vremensku poveznicu trenutnog i prošlih stanja

katastarskog operata. Model sadržava i veze na dokumente temeljem kojih se provode

promjene (broj prijavnog lista, broj skice izmjere, oznaka rješenja o nasljeđivanju i sl.).

Takva organizacija podataka katastra prikazan je na slici (Slika 30).

POPIS PROMJENA

redni broji godina promjene

broj posjedovnog lista

dosadašnje stanje

broj katastarske čestice

osoba

…

novo stanje


osoba

…

PREGLED PO KATASTARSKIM

KULTURAMA I KLASAMA

…

POSJEDOVNI LIST


osoba


…

POPIS KATASTARSKIH ČESTICA



redni broj i godina promjene

način uporabe – kultura

…

SUMARNIK POSJEDOVNIH

LISTOVA

redni broj


osoba

…

POPIS OSOBA

redni broj


osoba

…

PRILOG

POSJEDOVNOG LISTA


…

KATASTARSKI PLAN

POPIS PROMIJENJENIH

POSJEDOVNIH LISTOVA


dosadašnje stanje

novo stanje

…

Slika 30. Shema organizacije (modela) podataka katastra u analognom okruženju

Zbog potreba zadovoljavanja odgovarajuće funkcionalnosti katastra, model podataka rezultira

određenom količinom redundantnih podataka. Redundancija podataka u modelu, osim

zahtjevnijeg održavanja, neminovno dovodi i do pogrešaka kod održavanja podataka.

Pogreške su često zadržavane u podacima zbog nepostojanja pouzdanih mehanizama kontrola

u analognom okruženju.

Ovakav model podataka konstantan je u katastru od njegovih početaka. Kao početke katastra

u ovome radu podrazumijeva se vrijeme Franciskanske izmjere. Provođenjem promjena u

68

katastarskom operatu mijenjaju se vrijednosti atributa objekata u modelu podataka katastra.

Međutim, kroz vrijeme se događa i promjena samih atributa u smislu da se u modelu

pojavljuju novi atributi, a neki postojeći se prestaju održavati. Iz modela nestaje atribut npr.

oznaka zakonite kvalitete pojedinog dobra, dok se uvodi u nekom trenutku npr. atribut JMBG

(Jedinstveni Matični Broj Građanina) kao jedinstvena oznaka osobe. Nazivi načina uporabe

zemljišta odnosno poljoprivrednih kultura se također mijenjaju kroz vrijeme. Ovim

činjenicama treba posvetiti posebnu pozornost prilikom modeliranja kako bi svi atributi i

njihove vrijednosti bile uključene u model.

4.2.1. Jedinstvena oznaka katastarske čestice

U katastarskom modelu podataka svakoj katastarskoj čestici dodijeljena je odgovarajuća

jedinstvena oznaka. Uspostavom sustava jedinstvenog označavanja izbjegava se mogućnost

zabune i zamjene zemljišta kod korištenja podataka. Jedinstvena oznaka katastarske čestice

koristi se i za povezivanje podataka unutar modela podataka katastra. Za označavanje

katastarskih čestica najčešće se koriste brojevi, katkad i slova ili znakovi u kombinaciji s

brojevima i slovima.

U Franciskanskom katastru jedinstveno označavanje katastarskih čestica podrazumijevalo je

njihovu numeraciju. Numeracija je provođena arapskim brojkama od 1 pa nadalje u okviru

jedne katastarske općine. Do 1865. godine neizgrađeno i izgrađeno zemljište numerirano je

odvojeno. Za numeraciju izgrađenih zemljišta korištena je crna dok je za numeraciju

neizgrađenih zemljišta korištena crvena boja. Nakon 1865. propisima je uređeno da se sve

katastarske čestice u buduće numeriraju crnom bojom. Kako bi se osigurala jednoznačnost

brojeva katastarskih čestica, ispred brojeva izgrađenih katastarskih čestica stavljana točka.

Tako je neizgrađena katastarska čestica imala oznaku "1" a izgrađena "∙1".

Za potrebe održavanja katastarskog operata uvedeno je označavanje u obliku razlomaka. Pa

tako pri diobi katastarske čestice označene s 1, novonastale katastarske čestice dobivaju

oznake 1/1, 1/2, 1/3 i tako redom ovisno na koliko je dijelova podijeljena katastarska čestica.

U nekim razdobljima je označavanje katastarskih čestica prilikom diobe provođeno

kombinacijom brojeva i slova. Ako su diobom katastarske čestice 1 nastale dvije nove one su

dobivale jedinstvene oznake 1 a i 1 b. Daljnjom diobom tako označenih katastarskih čestica

novonastalim su dodjeljivane jedinstvene oznake 11

a, 1

2

a.

69

4.3. Održavanje katastarskog operata

Prijavljene promjene u stvarnome svijetu provode se u katastarskom operatu čime se postiže

njegova usklađenost sa stanjem u stvarnosti. Promjene u katastarskom operatu obavlja

nadležno tijelo javne vlasti sukladno propisima. Održavanje katastarskog operata

podrazumijeva provođenje promjena u svim njegovim dijelovima.

Popis promjena je dio katastarskog operata uz pomoć kojeg se provode i kontroliraju

promjene u operatu. Podaci za provedbu promjena unose se u popis promjena, a zatim se

mijenjaju u ostalim dijelovima operata. Popis promjena se sastoji od dijela u koji se unose

podaci dosadašnjeg stanja operata i oni podaci koji se promjenom upisuju u operatu. Unos u

popis promjena provodi se onim redom kojim su promjene prijavljene. Svaka promjena

označava se rednim brojem unutar godine u kojoj se provodi, od 1 pa nadalje.

Promjene se u svim dijelovima operata provode na način da se postojeći podaci za koje su

utvrđene promjene precrtaju, a novi podaci upisuju iznad njih. Sve promjene učinjene u

operatu tijekom jedne katastarske godine rekapituliraju se na njenom kraju te se podaci u svim

dijelovima operata usklađuju.

Utvrđene promjene podataka o katastarskoj čestici provode se u popisu katastarskih čestica

temeljem podataka iz popisa promjena, a novonastale katastarske čestice upisuju se u dodatak

popisa katastarskih čestica. Dijelovi katastarskog operata bitni za istraživanje promjene

identiteta katastarske čestice jesu upravo popis katastarskih čestica i njegovi dodaci.

Promjene podataka u posjedovnom listu provode se precrtavanjem postojećih i upisom

promijenjenih podataka, odnosno osnivanjem novih posjedovnih listova za nove posjednike

zemljišta. Novoosnovani posjedovni listovi dobivaju broj po redu koji slijedi iza posljednjeg

korištenog broja, a poništeni brojevi posjedovnih listova ne smiju se više koristiti.

Održavanje sumarnika posjedovnih listova sastoji se u provedbi podataka iz promijenjenih

posjedovnih listova, upisu podataka novoosnovanih posjedovnih listova i zaključivanju

sumarnika u pogledu ukupne površine i ukupnog katastarskog prihoda cijele katastarske

općine sa stanjem na kraju kalendarske godine.

Provedba promjena u pregledu po katastarskim kulturama i klasama zemljišta radi se samo

kroz rekapitulacije pojedinih površina katastarskih kultura i površina koja se po svojoj

dugoročnoj namjeni ne iskorištavaju za proizvodnju u poljoprivredi.

70

Pod održavanje katastarskog operata spada i njegova obnova. Obnovi se pristupa kada se iz

bilo kojeg razloga katastarski operat ne održava redovito ili je došlo do fizičkih oštećenja

dokumentacije te ju je potrebno obnoviti.

4.3.1. Promjena identiteta katastarske čestice

Precrtavanjem jedinstvene oznake katastarske čestice u popisu katastarskih čestica ili dodatku

popisa katastarskih čestica dolazi do promjene identiteta katastarske čestice te ona u modelu

nestaje. Taj postupak možemo nazvati upis brisanja katastarske čestice. Upisivanjem

jedinstvene oznake katastarske čestice i ostalih odgovarajućih podataka u dodatak popisa

katastarskih čestica katastra nastaje katastarska čestica u modelu.

4.3.1.1 Jedinstvena oznaka katastarske čestice i promjena identiteta katastarske

čestice

Razmatranjem promjene identiteta katastarske čestice i njene jedinstvene oznake uočeno je da

promjena identiteta nema uvijek za posljedicu i promjenu jedinstvene oznake identiteta

katastarske čestice u modelu. Čest je slučaj da se poništena jedinstvena oznaka katastarske

čestice ponovno koristi kao jedinstvena oznaka novonastale katastarske čestice, ovisno o tome

da li je poništena jedinstvena oznaka cijeli broj ili razlomak.

Promjena jedinstvene oznake zajedno sa promjenom identiteta događa se prilikom diobe

katastarske čestice u modelu čija je jedinstvena oznaka cijeli broj. Slika 31a prikazuje

nestanak katastarske čestice u modelu kroz poništavanje njene jedinstvene oznake 1901.

Nestanak katastarske čestice dogodio se u sklopu promjene broj 11 iz 1939. godine. Osim

jedinstvene oznake poništeni su i ostali podaci koji se upisuju u popisu katastarskih čestica.

Promjenom broj 11 iz 1939. godine nastale su tri nove katastarske čestice koje su upisane u

dodatak popisa katastarskih čestica (Slika 31b). Naravno, u dodatak popisa katastarskih

čestica upisuju se i ostali odgovarajući podaci.

71

a) nestanak katastarske čestice 1901 u popisu katastarskih čestica

b) novonastale katastarske čestice 1901/1, 1901/2 i 1901/3 u dodatku popisa katastarskih čestica

Slika 31. Promjena identiteta katastarske čestice uz promjenu jedinstvene oznake (popis katastarskih čestica i

dodatak popisa katastarskih čestica)

Jednom poništena cjelobrojna jedinstvena oznaka katastarske čestice više se nikada ne

upotrebljava. Odgovarajuće promjene položajnog prikaza katastarske čestice u sklopu

promjene 11 iz 1939. godine vidljive su na narednoj slici (Slika 32). Položajni prikaz

katastarske čestice 1901 nestaje (Slika 32a) te nastaju tri nova položajna prikaza katastarskih

čestica 1901/1, 1901/2 i 1901/3 (Slika 32b).

72

a) položajni prikaz katastarske čestice na

katastarskom planu prije promjene

b) položajni prikaz katastarske čestice na

katastarskom planu nakon promjene

Slika 32. Dioba katastarske čestice kada je njena jedinstvena oznaka prije diobe cijeli broj (katastarski plan)

Prilikom provođenja promjena na katastarskom planu ne mora nužno doći do poništavanja

postojećeg broja katastarske čestice precrtavanjem. Ukoliko priroda promjene to dozvoljava

(postojeća oznaka katastarske čestice se nakon promjene nalazi u cijelosti unutar novonastale

katastarske čestice), cijelom se broju samo dopiše razlomačka crta i odgovarajući nazivnik.

Izbjegavanje precrtavanja i ponovnog upisivanja brojeva prakticirano je kako se ne bi

nepotrebnim unosom podataka narušila čitkosti i preglednosti katastarskog plana. Jasno je

vidljivo da je pristup provođenju promjena u modelu uvjetovan ograničenjima pohrane

podataka u analognom okruženju.

Primjer zadržavanja postojeće jedinstvene oznake katastarske čestice uslijed promjene

identiteta modela katastarske čestice vidljiv je na prikazima (Slika 33 i Slika 34). Slika 33a

prikazuje nestanak katastarske čestice u modelu kroz poništavanje njene jedinstvene oznake

1884/1 u sklopu promjene broj 5 iz 1939. godine u popisu katastarskih čestica. Tri nove

katastarske čestice u modelu nastaju promjenom broj 5 iz 1939. godine njihovim upisom u

dodatak popisa katastarskih čestica (Slika 33b).

73

a) nestanak katastarske čestice 1884/1 u popisu katastarskih čestica

b) novonastale katastarske čestice 1884/1, 1884/3 i 1884/4 u dodatku popisa katastarskih čestica

Slika 33. Promjena identiteta katastarske čestice uz zadržavanje jedinstvene oznake (popis katastarskih čestica i

dodatak popisa katastarskih čestica)

Na katastarskom planu također se provode odgovarajuće promjene. Slika 34a daje uvid u

položajni prikaz katastarske čestice 1884/1 na katastarskom planu prije provođenja promjene.

Promjenom, postojeća katastarska čestica 1884/1 u modelu nestaje te od nje nastaju tri nove

katastarske čestice s jedinstvenim oznakama 1884/1, 1884/3 i 1884/4 (Slika 34b).

74

a) položajni prikaz katastarske čestice na katastarskom planu prije promjene

b) položajni prikaz katastarske čestice na katastarskom planu nakon promjene

Slika 34. Dioba katastarske čestice kada je njena jedinstvena oznaka prije diobe razlomak (katastarski plan)

Zbog fizičkih ograničenja prostorom na katastarskom planu jedinstvena oznaka 1884/1 nije

poništena i ponovno upisivana već je postojeća dodijeljena novonastaloj katastarskoj čestici.

Precrtan je samo dio jedinstvene oznake (/1) i dopisan na drugome mjestu na katastarskom

planu uz zadržavanje logičke smislenosti i očuvanja čitkosti katastarskog plana.

Zadržavanje jedinstvenih oznaka katastarskih čestica u modelu prakticiralo se kada god je to

bilo moguće zbog ograničenja modeliranja podataka u analognom okruženju. Što je vidljivo i

na sljedećem primjeru. Slika 35 prikazuje još jedan slučaj kada je poništena jedinstvena

oznaka katastarske čestice dodijeljena novonastaloj katastarskoj čestici na katastarskom

planu.

Slika 35. Ponovno korištenje jedinstvene oznake katastarske čestice

Objektni pristup modeliranju promjene identiteta objekta podrazumijeva da se s promjenom

identiteta objekta mijenja i njegova jedinstvena oznaka. Ona također mora zadovoljiti

kriterije: jedinstvenosti, nepromjenjivosti, stalnosti, jednostavnosti i praktičnosti uz

75

jednokratnost upotrebe. Vidljivo je da postojeća jedinstvena oznaka katastarske čestice u

analognom okruženju ne zadovoljava sve navedene kriterije stoga je prilikom modeliranja

podataka u elektroničkom okruženju potrebno u model uvesti novu jedinstvenu oznaku

katastarske čestice.

Iz svega navedenog se jasno ocrtava objektni pristup modeliranju promjene identiteta

katastarske čestice u modelu. Međutim, zbog ograničenja analognog okruženja on nije

dosljedno sproveden.

4.3.2. Promjene podataka katastra

Promjene podataka katastra u smislu promjene interesa razvrstane su kao promjene

sadržaja interesa,

protezanja interesa,

složene promjene interesa.

Ovakva podjela temeljena je na razmatranjima da se u katastar upisuju samo podaci o

interesima na zemljištu. Međutim, svrhovitost katastra uvjetovala je i njegov sadržaj pa on

osim interesa na zemljištu sadržava i druge opisne podatke o zemljištu koji se u modelu

katastra mogu mijenjati. Skup ranije navedenih promjena stoga treba nadopuniti skupom

promjena koje se odnose i na promjene

opisnih podataka o zemljištu.

Prilikom obnove katastarskog operata može doći do promjene još nekih podatka katastra kao

npr. broja lista katastarskog plana. U kontekstu modeliranja arhivskih podataka katastra u

suvremenom tehnološkom okruženju treba i ove promjene predvidjeti stoga su one nazvane

promjene

dodatnih katastarskih podataka

Uvidom u podatke utvrđeno je da su moguće promjene svih podataka koji su sadržani u

modelu podataka katastra.

4.3.2.1 Promjene sadržaja interesa

Promjena sadržaja interesa u katastarskim podacima očituje se kroz promjenu upisane osobe

ili suposjedničkih udjela više osoba na katastarskoj čestici odnosno nekom posjedu.

Provođenje tih promjena u cijelosti se odvija u dijelu modela katastra koji sadržava

76

semantičke podatke. Ove promjene nemaju nikada za posljedicu promjenu identiteta

katastarske čestice te su relativno jednostavne za modeliranje.

4.3.2.2 Promjene opisnih podataka

Promjena načina uporabe katastarske čestice, poljoprivredne kulture koja se na njoj uzgaja ili

proizvodne sposobnosti, moguće su promjene na katastarskoj čestici u naravi. Odgovarajući

podaci su sadržani u knjižnom dijelu operata katastra (način uporabe, kultura, klasa,

katastarski prohod) dok je dio njih prikazan položajno i na katastarskom planu.

Promjena poljoprivredne kulture na zemljištu (kultura) i proizvodne sposobnosti (klasa) te

katastarskog prihoda provode se samo u semantičkim podacima. Promjena načina uporabe

zemljišta prilikom izgradnje zgrade ili druge građevine na zemljištu u modelu se provodi u

semantičkim podacima i u položajnim podacima. Provođenje ovih promjena u modelu

podataka katastra nema za posljedicu promjenu identiteta katastarske čestice.

4.3.2.3 Promjene protezanja interesa

Dioba katastarske čestice ili promjena njenog položaja i oblika na terenu kod koje ista osoba

zadržava interese svim novonastalim katastarskim česticama primjer je promjene protezanja

interesa na zemljištu.

Promjene protezanja interesa u katastru se provode temeljem odgovarajućeg elaborata uz

promjene položajnog prikaza katastarske čestice, ali i odgovarajućih semantičkih podataka u

katastarskom modelu podataka (službena površina katastarske čestice). Promjena protezanja

interesa u naravi, može imati za posljedicu promjenu identiteta katastarske čestice u modelu.

Vrlo je čest slučaj da prilikom promjene protezanja interesa dolazi i do promjene sadržaja

interesa te se takva promjena naziva složena promjena interesa.

4.3.2.4 Složene promjene interesa

Modeliranje složene promjene interesa u modelu katastra je najzahtjevnije. Provodi se kao i

promjena protezanja interesa, temeljem odgovarajućeg elaborata uz promjene položajnog

prikaza katastarske čestice i odgovarajućih semantičkih podataka u katastarskom modelu

podataka. U sklopu ove promjene moguća je i promjena opisnih podataka o zemljištu.

Prilikom provođenja ovih promjena u modelu podataka katastra moguća je i događa se

promjena identiteta katastarske čestice. Kakve posljedice u modelu ima koja od navedenih

promjena biti će objašnjeno u sljedećih nekoliko poglavlja.

77

4.3.2.4.1 Dioba katastarske čestice

Preraspodjela prostornog protezanja interesa na zemljištu za posljedicu može imati diobu

katastarske čestice na terenu. Upisom u katastarski operat novonastalog stanja na zemljištu

provodi se dioba katastarskih čestica na katastarskom planu. Ova promjena uvijek za

posljedicu ima promjenu identiteta katastarske čestice u katastarskom modelu podataka i to na

način da postojeća katastarska čestica u modelu nestaje te nastaju nove katastarske čestice.

Primjer provođenja promjene kojom se događa dioba katastarske čestice u modelu katastra

vidljiv je na prethodnim prikazima (Slika 31, Slika 32, Slika 33 i Slika 34).

4.3.2.4.2 Spajanje katastarskih čestica

Obrnuti postupak diobe katastarske čestice jest njihovo spajanje. Spajanje katastarskih čestica

u modelu podataka katastra podrazumijeva promjenu identiteta svih katastarskih čestica koje

u spajanju sudjeluju osim jedne. Slika 36 prikazuje primjer spajanja katastarskih čestica u

modelu.

Slika 36. Spajanje katastarskih čestica

Katastarske čestice 1893, 1894 i 1897 obuhvaćene su promjenom u sklopu koje dolazi do

njihovog spajanja. U modelu, katastarske čestice 1893 i 1897 mijenjaju identitet i nestaju dok

1894 zadržava postojeći identitet uz promjenu položajnog prikaza i semantičkih podataka.

4.3.2.4.3 Promjena zajedničke granice katastarskih čestica

Promjena zajedničke granice katastarskih čestica je promjena kod koje uslijed promjene

protezanja interesa na zemljištu dolazi do promjene oblika katastarske čestice na terenu bez

njene diobe. Provođenjem ove promjene u modelu podataka katastra mijenjaju se položajni

prikazi katastarskih čestica (položaj i oblik) i odgovarajući semantički podaci. Provođenjem

78

ove promjene ne dolazi do promjene identiteta katastarske čestice u katastarskom modelu

podataka.

4.3.2.4.4 Preraspodjela katastarskih čestica

Najsloženija promjena koja se provodi u katastru jest ona kada se događa preraspodjela

katastarskih čestica u naravi. U sklopu preraspodjele je moguća podjela, spajanje i promjena

zajedničke granice katastarskih čestica na terenu u jednoj promjeni. Provođenjem

preraspodjele u modelu nastaje najmanje jedna nova katastarska čestica dok postojeće

katastarske čestice mogu mijenjati ili zadržavati identitet. Postojeće katastarske čestice u

modelu zadržavaju identitet ukoliko prilikom promjene ne dolazi do njihove diobe ili spajanja

sa nekom drugom katastarskom česticom. U slučaju diobe ili spajanja katastarskih čestica u

sklopu preraspodjele dolazi i do promjene identiteta katastarskih čestica u modelu.

4.3.2.5 Ostali uočeni slučajevi promjena na katastarskom planu

Slika 37 prikazuje isječak katastarskog plana gdje su, među ostalim, vidljive dvije katastarske

čestice označene kao 3251/1 i 3251/2. Katastarska čestica 3251/1 zbog svoje veličine nije

prikazana u cijelosti.

Slika 37. Nedosljednost označavanja katastarskih čestica prilikom provođenja promjena

Temeljem poznatih pravila provođenja promjena kod diobe katastarske čestice za očekivati je

da su obje katastarske čestice nastale od katastarske čestice jedinstveno označene brojem

3251 i to njenom diobom. Međutim, detaljnijim uvidom u katastarski plan uočava se da

katastarska čestica označena brojem 3251/1 na katastarskom planu na svojoj čitavoj površini

nema ni jednu promjenu položaja, a katastarska čestica označena brojem 3251/2 je nastala u

nekom trenutku i to od katastarskih čestica 1911 i 1909.

79

Ovakav primjer označavanja katastarskih čestica uočen je kod promjena koje su u operatu

provedene u 19. stoljeću. Označavanje novonastalih katastarskih čestica provođeno je na

način da se cjelobrojna jedinstvena oznaka postojeće susjedne katastarske čestice istog načina

uporabe (zgrada, put) mijenjala u razlomak radi dodjele oznake novonastaloj katastarskoj

čestici čime su narušavana pravila diobe katastarske čestice.

4.3.2.6 Promjena dodatnih katastarskih podataka

Promjene naziva rudine i broja lista katastarskog plana, koje nisu obuhvaćene u promjenama

sadržaja ili protezanja interesa te opisnih podataka nastaju uslijed postupaka obnove

katastarskog operata. Prilikom obnove podataka bilo da se radi o reambulaciji, litografiranju,

prepisivanju popisa knjižnog dijela operata uslijed njegove dotrajalosti ili revizija, može doći

do promjena i ovih podataka koji se nalaze u operatu.

4.4. Zaključci analize

Iz analiziranih podataka je vidljivo da katastar sadrži više različitih svojstava obilježja

zemljišta čije promjene su u njemu održavane. Koncepcijski, model podataka katastra nije

mijenjan od prvih izmjera iz 19. stoljeća do današnjih dana.

Analizom je uočena određena količina redundantnih podataka u modelu. Redundancija

podatka izravna je posljedica ograničenja pohrane i organizacije podataka u analognom

okruženju, a uvjetovana je zadovoljavanjem odgovarajuće funkcionalnosti modela podataka

katastra. U elektroničkom okruženju redundancija podataka u modelu je nepoželjna, a željena

funkcionalnost postiže prikladnim modelom podataka uz optimizaciju upita nad podacima.

Stoga možemo zaključiti da je u elektroničkom okruženju uvid u sva povijesna stanja

podataka katastra moguć korištenjem samo dijela podataka katastarskog operata iz analognog

okruženja i to podataka koji se nalaze:

na katastarskom planu,

u popis katastarskih čestica i dodacima popisa katastarskih čestica,

u sumarniku posjedovnih listova te

u popisu promjena.

Poželjno je imati na raspolaganju čim više katastarske dokumentacije kako bi unos bio

kvalitetniji i pouzdaniji.

80

Promjena identiteta katastarske čestice u modelu podrazumijeva njen nestanak ili nastanak.

Poništavanjem jedinstvene oznake katastarske čestice u popisu katastarskih čestica ili dodatku

popisa katastarskih čestica ona u modelu nestaje. Nastanak nove katastarske čestice u modelu

se događa upisivanjem njene jedinstvene oznake u dodatak popisa katastarskih čestica. Iz

ovoga se jasno ocrtava objektni pristup promjeni identiteta katastarske čestice u modelu.

Međutim, u podacima je uočeno da se kod promjene identiteta katastarske čestice ne mijenja

uvijek i njena jedinstvena oznaka. Zbog ograničenja analognog okruženja, poništene

jedinstvene oznake katastarskih čestica često su ponovno korištene kao jedinstvene oznake

novonastalih katastarskih čestica i zadržavaju se u modelu kada god je to moguće.

Uvažavajući ranije navedene kriterije (poglavlje 2.1.1) koje jedinstvena oznaka u objektnom

pristupu mora zadovoljiti, može se zaključiti kako postojeća jedinstvena oznaka katastarske

čestice ne zadovoljava sve kriterije da bi bila korištena kao njena jedinstvena oznaka prilikom

modeliranja arhivskih podataka katastra objektnim pristupom u elektroničkom okruženju.

Stoga je potrebno u model uvesti novu jedinstvenu oznaku katastarske čestice koja će

zadovoljavati sve kriterije.

Analizom je utvrđeno da je moguća promjena svih podataka koje sadržava katastarski operat.

Promjene koje za posljedicu imaju promjenu identiteta katastarske čestice u modelu događaju

se prilikom promjena prostornog protezanja interesa na zemljištu i to onih promjena kod koji

se događa:

dioba katastarskih čestica,

spajanje katastarskih čestica i

preraspodjela katastarskih čestica.

Diobom katastarske čestice u modelu postojeća nestaje te nastaju nove. Dioba je jedina

promjena kod koje se uvijek događa promjena identiteta katastarske čestice. Spajanjem

katastarskih čestica u modelu, jedna postojeća zadržava identitet dok ostale uključene u

promjenu nestaju. Kod preraspodjele katastarskih čestica u modelu nastaje najmanje jedna

nova katastarska čestica, dok je sa ostalim koje su obuhvaćene promjenom moguće

zadržavanje postojećeg ili promjena identiteta.

Promjena protezanja interesa na zemljištu kod koje dolazi do promjene zajedničke granice

katastarskih čestica kao i ostale promjene koje se u operatu provode nemaju za posljedicu

promjenu identiteta katastarske čestice u modelu.

81

Način održavanja katastarskog operata omogućava rekonstrukciju njegovih povijesnih stanja.

Oznaka rednog broja i godine promjene u katastarskom operatu predstavlja vremensku

poveznicu podataka katastra. Popis promjena je dio operata koji pruža detaljan uvid u svaku

promjenu učinjenu u katastarskom operatu.

Izrada dijelova katastarskog plana u različitim mjerilima i obnovom listova katastarskog plana

postupkom litografije, precrtavanja i vektorizacije postavljaju dodatne zahtjeve u pogledu

modeliranja položajnih podataka u suvremenom tehnološkom okruženju. Potrebno je razraditi

metodologiju kojom će se položajni podaci objediniti i pripremiti za njihovu pohranu u


82

Model podataka

U ovom poglavlju izrađen je koncepcijski model podataka katastra temeljen

na LADM-u. Opisan je prostorno-vremenski model prigodan za primjenu na

arhivske podatke katastra te je napravljeno modeliranje na logičkoj razini

kroz izradu relacijskog modela podataka.

83

5. Model podataka

Koncepcijski model arhivskih podataka katastra temeljen na LADM-u osnova je za daljnje

korake njihova modeliranja.

Glavni objekt modela podataka katastra je katastarska čestica uz koju se u modelu pojavljuju

osobe koje imaju interese na katastarskim česticama te opisni podaci o načinu uporabe

katastarskih čestica. Podaci koji se o fizičkim i pravnim osobama vode u Katastru ovdje su

prikazani kao klase FizičkaOsoba i PravnaOsoba (Slika 38) one su specijalizacije klase

LA_Party. Ove dvije klase su uvedene kako bi njima bili opisani specifični atributi fizičkih i

pravnih osoba, budući da u okviru osnovnog LADM modela, klasa LA_Party ne predviđa

detaljnije podatke o njima. class Osoba

Katastar::FizičkaOsoba

+ ime: Character

+ prezime: Character

+ dodatni_id_jedinstvenosti: Character

+ stanje: CodeList

+ adresa: Character

+ prebivalište: CodeList

+ država: CodeList

Katastar::Prav naOsoba

+ naziv: Character

+ adresa: Character

+ sjedište: CodeList

+ država: CodeList

VersionedObject

«featureType»

Party::LA_Party

+ extPID: Oid [0..1]

+ name: CharacterString [0..1]

+ pID: Oid

+ role: LA_PartyRoleType [0..*]

+ type: LA_PartyType

+osobaZaZastupanje

1..* 1..*

Slika 38. Osoba

Katastarske prostorne jedinice: katastarska čestica, katastarska općina i katastarski kotar

prikazane su odgovarajućim klasama (Slika 39). Katastarska čestica kao osnovna jedinica

upisa u Katastar prikazana je klasom KatastarskaČestica, koja je specijalizacija klase

LA_BAUnit. Budući da se katastarska čestica može sastojati od jedne ili više prostornih

jedinica, za njihovo prikazivanje uvedena je klasa ProstornaJedinica. Ona je specijalizacija

klase LA_SpatialUnit. Katastarska čestica se može različito iskorištavati na svojim dijelovima

stoga se u modelu ona može sastojati od manjih dijelova koji se nazivaju čestice zemljišta.

Dijelovi katastarske čestice prikazani su klasom DioKatastarskeČestice koja sadržava

odgovarajuće atribute, a agregacijskom vezom povezana je sa klasom ProstornaJedinica.

Vrijednosti atributa klase DioKatastarskeČestice prikazane su na kodnim listama.

Veće katastarske prostorne jedinice, katastarska općina i katastarski kotar prikazane su

klasom KatastarskaOpćinaKotar koja je specijalizacija klase LA_SpatialUnitGroup. Klasa

84

sadržava agregaciju na samu sebe čime je ostvarena mogućnost grupiranja prostornih jedinica

odnosno povezivanja dijelova neke prostorne jedinice u jednu cjelinu.

LA_BAUnitKatastar::KatastarskaČestca

+ brojKatastarskeČestice: Character+ zakonitaKvalitetaDobra: CodeList+ katastarskiPrihod: Number+ napomena: CharacterString+ oznakaPromjene: Character+ brojPosjedovnogLista: Number+ brojZKUloška: Number::LA_BAUnit+ name: CharacterString [0..1]+ type: LA_BAUnitType+ uID: Oid::VersionedObject+ beginLifespanVersion: DateTime+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]+ quality: DQ_Element [0..*]+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

LA_SpatialUnitKatastar::ProstornaJedinica

+ oznakaListaKatastarskogPlana: Character::LA_SpatialUnit+ extAddressID: Oid [0..*]+ area: LA_AreaValue [0..*]+ dimension: LA_DimensionType [0..1]+ label: CharacterString [0..1]+ referencePoint: GM_Point [0..1]+ suID: Oid+ surfaceRelation: LA_SurfaceRelationType [0..1]+ volume: LA_VolumeValue [0..*]::VersionedObject+ beginLifespanVersion: DateTime+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]+ quality: DQ_Element [0..*]+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

::LA_SpatialUnit+ areaClosed() : Boolean+ volumeClosed() : Boolean+ computeArea() : Area+ computeVolume() : Volume+ createArea() : GM_MultiSurface+ createVolume() : GM_MultiSolid

Katastar::DioKatastarskeČestice

+ dioUporaba: Nač inUporabe [0..1]+ dioZgrada: VrstaZgrade [0..1]+ površinaDijela: Integer+ katastarskiPrihodDijela: Number

+ odrediPovršinuDijela() : Integer

«invariant»{IF dioUporaba = null THEN dioZgrada <> nullIF dioUporaba <> null THEN dioZgrada = null}

«invariant»{sum(površinaDijela) = Area}«datatype»

Spatial Unit::LA_AreaValue

+ areaSize: Area+ type: LA_AreaType

«codeList»Kodne liste::

NačinUporabe

+ oranica = 101+ vrt = 102+ voćnjak = 103+ maslinik = 104+ vinograd = 105+ livada = 106+ pašnjak = 107+ trstik = 108+ ribnjak = 109+ šuma = 201+ dvorište = 501+ ...

«codeList»Kodne liste::VrstaZgrade

+ kuća = 101+ stambena zgrada = 102+ škola = 302+ crkva = 310+ štala = 650+ ...

LA_SpatialUnitGroupKatastar::KatastarskaOpćinaKotar

::LA_SpatialUnitGroup+ hierachyLevel: Integer+ label: CharacterString [0..1]+ name: CharacterString [0..1]+ referencePoint: GM_Point [0..1]+ sugID: Oid::VersionedObject+ beginLifespanVersion: DateTime+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]+ quality: DQ_Element [0..*]+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

prema "Specifikacijama za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD/GIS software-ima, Verzija 2.9.4"

+whole

0..*

+part

1..*

+element 1..*

+set 0..1

1..*

1

0..*0..*

Slika 39. Katastarska čestica, katastarska općina, katastarski kotar

U klasama su dodani atributi uočeni u modelu katastra koji nisu bili predviđeni LADM-om.

Katastar sadržava koordinate svih svojih prostornih jedinica, ali i koordinate i visine stalnih

geodetskih točaka (poligonskih i trigonometrijskih) i visinskih točaka (repera) te njihove

odgovarajuće opise. Kako bi svi položajni podaci katastra (Slika 40) bili opisani, u model je

uvedena klasa Točka koja je specijalizacija klase LA_Point.

85

LA_SpatialUnitKatastar::ProstornaJedinica

+ oznakaListaKatastarskogPlana: Character::LA_SpatialUnit+ extAddressID: Oid [0..*]+ area: LA_AreaValue [0..*]+ dimension: LA_DimensionType [0..1]+ label: CharacterString [0..1]+ referencePoint: GM_Point [0..1]+ suID: Oid+ surfaceRelation: LA_SurfaceRelationType [0..1]+ volume: LA_VolumeValue [0..*]::VersionedObject+ beginLifespanVersion: DateTime+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]+ quality: DQ_Element [0..*]+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

::LA_SpatialUnit+ areaClosed() : Boolean+ volumeClosed() : Boolean+ computeArea() : Area+ computeVolume() : Volume+ createArea() : GM_MultiSurface+ createVolume() : GM_MultiSolid

LA_PointKatastar::Točka

::LA_Point+ estimatedAccuracy: Length+ interpolationRole: LA_InterpolationType+ monumentation: LA_MonumentationType [0..1]+ originalLocation: GM_Point+ pID: Oid+ pointType: LA_PointType+/ productionMethod: LI_Lineage [0..1]+ transAndResult: LA _Transformation [0..*]::VersionedObject+ beginLifespanVersion: DateTime+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]+ quality: DQ_Element [0..*]+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

LA_BoundaryFaceStringKatastar::Granica

::LA_BoundaryFaceString+ bfsID: Oid+ geometry: GM_MultiCurve [0..1]+ locationByText: CharacterString [0..1]::VersionedObject+ beginLifespanVersion: DateTime+ endLifespanVersion: DateTime [0..1]+ quality: DQ_Element [0..*]+ source: CI_ResponsibleParty [0..*]

Katastar::DioKatastarskeČestice

+ dioUporaba: Nač inUporabe [0..1]+ dioZgrada: VrstaZgrade [0..1]+ površinaDijela: Integer+ katastarskiPrihodDijela: Number

+ odrediPovršinuDijela() : Integer

2..*

{ordered}

0..*

11..*

1..*

1

Slika 40. Položajni i topološki podaci katastra

Topološki podaci prikazani su klasom Granica koja je specijalizacija klase

LA_BoundaryFaceString, a njihovo povezivanje sa odgovarajućim položajnim podacima

ostvareno je vezom između klasa Točka i Granica.

Provođenje promjena u modelu katastra (Slika 41) opisano je apstraktnom klasom Promjena.

Ona je specijalizacija klase LA_Source te sadržava atribute pomoću kojih je moguće

vremenski definirati pojedine faze u provođenju promjena. Klasa Promjena ima svoje dvije

specijalizacije kojima su opisani dokumenti provedbe promjena i promjene položajnih

podataka.

86

class Promje...

LA_Party

Katastar::Prav naOsoba

LA_Party

Katastar::FizičkaOsoba

LA_Point

Katastar::Točka

LA_BAUnit

Katastar::KatastarskaČestca

LA_Source

Katastar::Promjena

::LA_Source






+ sID: Oid


LA_SpatialSource

Katastar::PoložajniPodaci

::LA_SpatialSource

+ measurements: OM_Observation [0..*]

+ procedure: OM_Process [0..1]

+ type: LA_SpatialSourceType

::LA_Source






+ sID: Oid


LA_AdministrativeSource

Katastar::DokumentProv edbeUpisa

::LA_AdministrativeSource

+ availibil ityStatus: LA_AvailabilityStatusType

+ text: MultiMediaType [0..1]

+ type: LA_AdministrativeSourceType

::LA_Source






+ sID: Oid


«codeList»

Administrativ e::

LA_Administrativ eSourceType

+ agriLease

+ agriNotaryStatement

+ deed

+ mortgage

+ title

+ agriConsent

+ sudskaOdluka

+ kupoprodajniUgovor

+ prijavniList

«invariant»

{if no link to ExtArchive then text in

LA_AdministrativeSource or

measurements in LA_SpatialSource}

LA_SpatialUnit

Katastar::

ProstornaJedinica

LA_BoundaryFaceString

Katastar::Granica

+source

1..*

+sourcePoint 1..*

0..*0..*

0..*0..* 0..* 0..*

+osobaZaZastupanje 1..*

1..*

0..*

0..*

1

1..*

2..*

{ordered}0..*

Slika 41. Promjene u katastru

Dokumenti temeljem kojih se provode promjene opisani su klasom

DokumentProvedbePromjene koja je ujedno i specijalizacija klase LA_AdministrativeSource

čijim je atributima opisan status, sadržaj i vrsta dokumenta. Promjene položajnih podataka

prikazane su klasom PoložajniPodaci. koja je i specijalizacija klase LA_SpatialSource. Kodna

lista LA_AdministrativeSourceType sadržava popis vrsta dokumenata temeljem kojih je

moguće provoditi promjene.

5.1. Prostorno-vremenski model podataka

Različite su mogućnosti pohrane prostornih podataka i vremena u elektroničkom okruženju.

Modeli njihove pohrane ukratko su istraženi i objašnjeni u ovom poglavlju te je odabran

najpogodniji model za primjenu na arhivskim prostorno-vremenskim podacima katastra.

5.1.1. Pregled dosadašnjih radova

Uz radove na temu metoda pohrane i upravljanja prostorno vremenskim podacima (Al.Taha

1992, Frank 1994, Langran 1993, Peuquet i Wentz 1994) u postojećoj literaturi predloženi su

različiti modeli prostorno-vremenskih podataka u elektroničkom okruženju (Langran 1993,

Narciso 1999, Pang 1999, Pequet 2001, Yuan 1996) i to:

stanja u nekom trenutku (engl. snapshot),

ažuriranja rastera/vektora (engl. raster/vector update),

prostorno-vremenske kompozicije (engl. space-time composite),

87

prostorno-vremenske kocke (engl. space-time cube) te

3D/4D TGIS (engl. 3D/4D TGIS).

Svaki od navedenih modela ima svoje prednosti i nedostatke, a svi se generalno mogu

podijeliti u dvije glavne kategorije, na modele temeljene na slojevima (engl. layer based) i

modele temeljene na objektima (engl. object based).

Bilo da se radi o rasterskom ili vektorskom formatu podataka, model stanja u nekom trenutku

(snapshot) je slojno temeljeni model. Stvara kopiju cjelokupnog postojećeg stanja podataka u

nekom trenutku prije provođenja bilo koje promjene. Prednosti su mu jednostavno stvaranje i

uređivanje podataka, jednostavan prikaz podataka za određeni trenutak te činjenica da je

trenutno stanje podataka uvijek dostupno. Nedostaci ovog modela su velika količina

redundantnih podataka, vrlo teška ili nemoguća analiza pojedinog modeliranog obilježja u

različitim vremenskim trenucima i usporedba dvaju ili više obilježja unutar skupa podataka

kroz vrijeme. Nije pogodan za primjenu na katastarske podatke.

Model ažuriranja rastera/vektora (raster/vector update) također je slojno temeljen model koji

podrazumijeva arhiviranje podataka obuhvaćenih promjenom prije provođenja promjene nad

njima. Relativno je jednostavan za primjenu, ali mogućnosti provođenja vremenskih analiza u

takvom modelu su vrlo slabe.

U modelu prostorno-vremenske kompozicije (space-time composite) formira se polazni skup

podataka čije će promjene kroz vrijeme biti evidentirane. Sve promjene koje se događaju na

skupu podataka pohranjuju se u istom sloju u kojem se nalazi i skup polaznih podataka, uz

definiranje vremena valjanosti pojedinog podatka. U sklopu promjena, novi objekt može biti

dodan u takvom skupu neovisno o drugim objektima. Model je prvi put predstavljen u

(Langran i Chrisman 1998).

Objektno temeljen model prostorno-vremenske kocke (space-time cube) podrazumijeva da je

svakoj koordinati u modelu pridružena jedinstvena oznaka te odgovarajuće vrijeme. Primjena

ovog modela najprikladnija je kod baze pokretnih objekata odnosno za prikaz i analizu

staza/putanja više pojedinačnih, grupnih ili drugih pokretnih objekata u prostoru kroz vrijeme.

Također je prikladan za nadzor prostora u stvarnom vremenu (Kraak 2003).

3D/4D TGIS, objektno temeljen model omogućava pohranu vremena uz svaku koordinatu

objekta koji je u njemu pohranjen. Ovakav model nadilazi većinu ograničenja drugih pristupa

zbog omogućenih operacija spajanja i topoloških upita uz izbjegavanje redundancije podataka

88

(Hazelton i dr. 1990). Ovaj model isto kao i model prostorno-vremenske kocke pogodniji je

za modeliranje baze pokretnih objekata koji također imaju prostornu i vremensku

komponentu.

5.1.2. Izbor modela pohrane prostorno-vremenski podataka

Kao najprikladniji model za pohranu arhivskih prostorno-vremenskih podataka katastara u

elektroničkom okruženju odabran je model prostorno-vremenske kompozicije. Koncept

pohrane i modeliranja položajnih podataka u tom modelu, korišten je i u analognom

okruženju na katastarskom planu. Njegov odabir i u elektroničkom okruženju leži

prvenstveno u jednostavnosti primjene tog koncepta uz korištenje postojećih rješenja pohrane

prostornih podataka u bazama podataka.

Kod modela prostorno-vremenske kompozicije formira se polazni skup podataka, sve

promjene koje se na njemu događaju provode se u istom sloju te evidentiraju u vremenu.

Preslikavanjem ovakvog koncepta na prostornu bazu podataka, sloj koji sadrži položajni

prikaz prostora oblikuje se kao relacija. One se, ovisno o sadržaju tematski organiziraju

(katastarska čestica, zgrada i sl.) i na odgovarajući način povezuju. U slučaju katastarskih

podataka veza je ostvarena preko jedinstvene oznake katastarske čestice. Svaki redak tablice

sadržava odgovarajući prikaz dijela tematskog sadržaja sa definiranim početkom i krajem

njegove valjanosti. Provođenjem promjena dodaju se novi reci u relaciji uz odgovarajuće

promjene u vremenskim stupcima. Položajni podaci se u ovakvom modelu mogu unositi

neovisno jedni od drugih, ali prilikom provođenja promjena mora se voditi računa o očuvanju

konzistencije ravninske particije kako bi kasniji prostorni upiti davali točne rezultate.

5.1.3. Jedinstvena oznaka katastarske

Postojeća jedinstvena oznaka katastarske čestice u analognom okruženju ne može biti

korištena kao njena jedinstvena oznaka u elektroničkom okruženju. Ona u elektroničkom

okruženju postaje atribut katastarske čestice. Uvodi se nova jedinstvena oznaka katastarske

čestice pogodna za modeliranje u elektroničkom okruženju.

Uvažavajući kriterije jedinstvenosti, jednostavnosti i praktičnosti, najprikladnije je primijeniti

broj kao jedinstvenu oznaku katastarske čestice u elektroničkom okruženju. Arapski broj iz

skupa cijelih brojeva dodjeljuje se svakoj katastarskoj čestici kao njena jedinstvena oznaka.

89

5.1.4. Logički model podataka

Temeljem ranije navedenog koncepcijskog modela podataka katastra pristupljeno je

modeliranju na logičkoj razini. Izrađen je relacijski model (Slika 42) prikladan za pohranu

arhivskih podataka katastra.

Slika 42. Relacijski model podataka

Organizacija podataka u modelu napravljena je na način da su semantički i položajni podaci

katastara odvojeno pohranjeni u istoj bazi podataka. Veza među njima uspostavljena je preko

jedinstvene oznake katastarske čestice. Ovakva, modularna realizacija modela odabrana je

radi bolje preglednosti podataka. Također, omogućava jednostavnije provođenje bilo kakvih

zahvata na pojedinim dijelovima sustava u pogledu unaprjeđenja dijela sustava ili njegovog

povezivanja s drugim sustavima.

Budući da na više katastarskih čestica može biti upisano više osoba i više katastarskih čestica

se može na različite načine koristiti, u relacijskom modelu se pojavljuje veza mnogi na mnoge

(m:n). U model su zato uvedene i dvije vezne relacije. Vezna relacija

"VEZNA_KC_OSOBA" između katastarskih čestica i osoba u načelu predstavlja posjedovni

list, dok vezna relacija "VEZNA_KC_KULTURA_I_KLASA_DIJELOVI_KC" između

katastarskih čestica i načina uporabe odnosno kulture i klase predstavlja dijelove katastarskih

čestica.

90

Kako bi model omogućavao odgovarajuće upite u povijesni slijed podataka (što je od čega

nastalo, u sklopu koje promjene), u model je uvedena relacija "POPIS_PROMJENA". U nju

se upisuju odgovarajući podaci o promjena koje su provedene u podacima.

Položajni podaci katastarskog plana pohranjuju se u dvije tematski odvojene relacije

(katastarske čestice i zgrade). Na način da su položajni prikazi međa katastarskih čestica

sadržani u relaciji "kc_polozaj", a položajni prikazi zgrada u relaciji "zg_polozaj". Veza među

njima i semantičkim podacima uspostavljena je preko jedinstvene oznake katastarske čestice

"jed_kc_broj". Obje relacije sadržavaju atribute kojima je određen početak i kraj valjanosti

pojedinog zapisa u relaciji.

5.2. Promjene podataka u elektroničkom okruženju

Princip precrtavanja poništenog podataka iz analognog okruženja, u elektroničkom okruženju

zamijenjen je upisivanjem vremena prestanka njegove valjanosti. Upis novog podataka

podrazumijeva i upisivanje vremena početka njegove valjanosti. Ovisno o tome da li se

događa promjena njenog identiteta moguć je nastanak nove katastarske čestice ili samo nove

verzije katastarske čestice.

5.2.1. Promjene podataka bez promjene identiteta katastarske čestice

Promjene koje za posljedicu nemaju promjenu identiteta katastarske čestice u modelu, za

posljedicu imaju nastanak njene nove verzije. Postojećoj katastarskoj čestici upisuje se

vrijeme kraja valjanosti verzije i nastaje nova verzija te katastarske čestice s promijenjenim

podacima.

5.2.2. Promjene podataka uz promjenu identiteta katastarske čestice

Provođenje ovih promjena u elektroničkom okruženju provodi se po istom načelu upisa kraja i

početka vremena valjanosti. U ovom slučaju poništenoj katastarskoj čestici vrijeme prestanka

valjanosti označava i poništavanje njene jedinstvene oznake u modelu čime se događa

promjena njenog identiteta.

5.2.3. Provođenje promjena na katastarskom planu u elektroničkom okruženju

Prilikom provođenja promjena položajnih podataka na katastarskom planu treba paziti na

očuvanje konzistencije ravninske particije. Položajna promjena na jednoj katastarskoj čestici

može uzrokovati promjenu broja lomnih točaka na zajedničkoj međi sa susjednom

katastarskom česticom i novu verziju njenog položajnog prikaza.

91

100

100

100

101

z

100

101/2 101/1

z

100

101/2 101/1

a. nastanak lomnih točaka na zajedničkoj međi

b. nastanak lomnih točaka na zajedničkoj međi (razdvojeni prikaz)

Slika 43. Nastanak točaka na zajedničkoj međi i posljedice u modelu

Slika 43a prikazuje slučaj kada uslijed promjena na jednoj katastarskoj čestici dolazi do

nastanka novih točaka na zajedničkoj međi susjednih katastarskih čestica. Na katastarskoj

čestici 101 dolazi do promjena te se ona dijeli na dvije nove katastarske čestice 101/1 i 101/2.

Istovremeno na katastarskoj čestici 101/2 događa se promjena načina uporabe dijela

katastarske čestice. Posljedica ovih promjena je nastanak točaka na zajedničkoj međi

susjednih katastarskih čestica. Radi boljeg uvida, susjedne katastarske čestice prikazane su i

razdvojeno (Slika 43b). Iz čega je vidljivo da je na katastarskom planu potrebno promijeniti i

položajni prikaz katastarske čestice broj 100 kako bi konzistentnost ravninske particije nakon

provedenih promjena bila očuvana.

92

Arhivski podaci katastra u elektroničkom okruženju

Kroz ovo poglavlje opisana je odgovarajuća metodologija rada s

katastarskim podacima prilikom njihova prelaska iz analognog u

elektroničko okruženje uz predložena rješenja problematike koja se pri tom

pojavljuje. Prikazane su i mogućnosti provođenja upita na podacima

katastra u elektroničkom okruženju.

93

6. Arhivski podaci katastra u elektroničkom okruženju

Različite lokacije pohrane arhivskih podataka jednog katastarskog operata često ograničavaju

njihovu dostupnost. Stoga je za prvi korak u modeliranju arhivskih podataka katastra

utvrđivanje činjeničnog stanja u pogledu njihovog mjesta pohrane, nakon čega slijedi

digitalizacija podataka.

6.1. Digitalizacija podataka

Zbog prirode katastarskih podataka (položaj, topologija, semantika), njihovoj digitalizaciji

pristupa se odvojeno. Odvojeno se digitaliziraju podaci tehničkog dijela i knjižnog dijela

operata, a u svim daljnjim koracima potrebno je podatke promatrati kao cjelinu.

Digitalizacijom obuhvaćeni podaci trebaju omogućiti uspostavu povijesnog slijeda promjena

na zemljištu upisanih u katastar u elektroničkom okruženju. Uz podatke sa katastarskog plana

u idealnom slučaju to su podaci iz popisa katastarskih čestica, dodataka popisa katastarskih

čestica, sumarnika posjedovnih listova i popisa promjena. U slučaju nedostataka ili uništenja

dijela navedene dokumentacije podatke je moguće prikupiti iz ostalih popisa zbog postojeće

redundancije u podacima.

6.1.1. Digitalizacija semantičkih podataka

Postupak digitalizacije semantičkih podataka (Slika 44) podrazumijeva uvid u podatke u

analognom okruženju, izradu odgovarajućih relacija u bazi podataka te izradu aplikacijskih

rješenja (forme) uz pomoć kojih će se podaci prepisati u relacije u bazi podataka.

Relacije u koje će se prepisati podaci sadrže sve one stupce koje sadrže i popisi u analognom

okruženju. Ako je potrebno, u relacijama u bazi podataka se dodaju stupci za potrebe

upisivanja povijesnog slijeda promjena podataka. Prilikom unosa podataka vodi se zapisnik u

kojem se zapisuju karakteristike održavanja podataka knjižnog dijela operata koje će biti od

koristi u kasnijim analizama i radu s podacima.

94

act Digitalizacija seman...

Uv id u podatke

Izrada relacija

Izrada aplikacije

Unos podataka

Kontrola podataka

Slika 44. Dijagram aktivnosti digitalizacije semantičkih podataka

Nakon unosa podataka potrebno je napraviti kontrole njihova unosa i uočene propuste

ispraviti.

6.1.2. Digitalizacija položajnih i topoloških podataka

Prikupljanje položajnih i topoloških podataka katastra (Slika 45) sastoji se od digitalizacije

tehničkog dijela operata, pri čemu je potrebno skenirati podatke tehničkog dijela operata, a

zatim pristupiti georeferenciranju i vektorizaciji listova katastarskog plana. Za razliku od

katastarskog plana koji se dalje vektorizira, dio podataka tehničkog dijela operata ostaje u

rasterskom formatu te se koristi kao pomoć pri radu (elaborati, indikacijske skice, …).

95

act Digitalizacija položa...

Skeniranje

Georeferenciranje

Vektorizacija

Slika 45. Dijagram aktivnosti digitalizacije položajnih i topoloških podataka

Prikupljanje podataka sa katastarskog plana vrlo je zahtjevan posao. Podijeljen je u nekoliko

faza: skeniranje listova katastarskog plana, njihovo georeferenciranje, zatim vektorizacija

njihovog cjelokupnog sadržaja.

6.1.2.1 Skeniranje listova katastarskog plana

Skeniranje je postupak provođenja automatske (rasterske) digitalizacije grafičkih prikaza.

Ono se provodi na uređajima koji se nazivaju skeneri. Skeneri su grafičko ulazni uređaji

računalnog sklopa koji grafičke prikaze različitih vrsta, nanesene na analogne nositelje

podataka pretvaraju i prosljeđuju procesoru računala u digitalnom obliku ili spremaju na

medij u obliku datoteke primjerenog formata. Rezultat skeniranja je slika odnosno mreža

polja s numeričkim podacima koje je očitao skener. Takav oblik predstavljanja slike naziva se

slikovna matrica (engl. Bitmap) čiji elementi su točke ili pikseli (engl. Pixel – picture

element). Fizička veličina piksela određuje kvalitetu skeniranja. Standardna jedinica mjere

jest dpi (engl. Dots per inch), broj točaka po inču. Skeniranje listova katastarskog plana se

provodi na kvalitetnom kalibriranom skeneru s položajnom razlučivosti od 300 dpi, ako se

zbog posebnih potreba ne traži drugačije, uz 8-bitne indeksirane boje (Roić 2012).

Skeniranje je postupak kojim se na jednostavan način listovi katastarskog plana dobiju u

rasterskom digitalnom obliku. Rasterski digitalni oblik osim što nije pogodan za daljnje

modeliranje, opterećen je raznim pogreškama. Analogni listovi katastarskog plana podložni su

atmosferskim utjecajima (promjenama temperature i vlažnost zraka). Uslijed kojih listovi

mijenjaju dimenzije i događaju se deformacijama koje se nazivaju usuh odnosno rasteg.

Prilikom skeniranja, također su moguće određene pogreške koje treba ispraviti. Ispravljanje

96

navedenih pogrešaka i deformacija te smještanje u prostor rasterskog prikaza radi se kroz

postupak koji se naziva georeferenciranje.

6.1.2.2 Georeferenciranje listova katastarskog plana

Georeferenciranje je pridruživanje geografskih ili pravokutnih koordinata u određenoj

kartografskoj projekciji pojedinim točkama određenog objekta (Frančula i dr. 2008).

Pridruživanjem koordinata uspostavlja se veze između koordinatnog sustava digitalne slike i

položajnog referentnog koordinatnog sustava, uz uklanjanje deformacija slike nekom od

transformacija rasterskih podataka.

Skenirani listovi katastarskog plana transformiraju se pomoću rubnih točaka okvira lista te se

svode na teoretske dimenzije uz uklanjanje dijela usuha i rastega. Budući da listovi

katastarskog plana sadrže i palčanu mrežu ona se također koristi za transformaciju. Kao

kontrola, uz izračun standardnog odstupanja točaka za transformaciju, koristi se klasična afina

transformacija dok se za samu transformaciju koristi model transformacije Thin Plate Spline

(URL 2).

6.1.2.3 Vektorizacija katastarskog plana

Svođenjem listova katastarskog plana katastarske općine na teoretske dimenzije i njihovim

povezivanjem u lokalnom sustavu ostvareni su preduvjeti za vektorizaciju katastarskog plana.

Vektorizacija podrazumijeva očitanje koordinata karakterističnih točaka obilježja zemljišta

prikazanih na njemu. Ovisno o tome tko obavlja očitanje razlikuju se ručna i automatska

vektorizacija. Primjenom ručne vektorizacije, koordinate točaka očitava osoba koja postavlja

pokazivač na odgovarajuće mjesto. Provodi se uz pomoć digitalizatora ili uz pomoć

skeniranih podloga na zaslonu računala (ekranska vektorizacija). Kod automatske

vektorizacije čitav proces obavlja se automatski pomoću različitih algoritama detektiranja i

prepoznavanja rasterskog sadržaja. Odabir metode vektorizacije ovisi o stanju katastarskog

plana i opsegu vektorizacije. Uobičajeno je vektorizacijom obuhvaćeno samo važeće stanje na

katastarskom planu (Roić 2012).

Zbog posebnosti vektorizacije kojom je obuhvaćen cjelokupni sadržaj odnosno sva povijesna

stanja katastarskog plana, za vektorizaciju je jedino prikladna ručna i to ekranska

vektorizacija. Podaci dobiveni vektorizacijom pohranjeni su u tzv. špageti modelu podataka te

su slojno organizirani. Vektorizirane linije tvore hijerarhijsku mrežu, a svaka linija se

pohranjuje jednom na prioritetnom sloju. Pohranjuje se samo linija višeg reda, a prioriteti linja

97

su: linija granice katastarske općine, međna linija, linija zgrade i druge građevine, granica

uporabe/načina korištenja, ostale linije. Sve linije moraju počinjati i završavati u diskretno

prikazanoj točki ili sjecištu linja (čvoru). Na taj način izgrađuje se topologija (Roić 2012) te

se takav prikaz može nazvati topološki ispravnim. Topološki ispravan prikaz ujedno

zadovoljava konzistenciju ravninske particije.

Kontrole vektorizacije katastarskog plana generalno se mogu podijeliti na vizualne i

automatske. Vizualnim kontrolama provjerava se potpunost vektoriziranog sadržaja dok se

automatskim kontrolama ispituje njegova topološka ispravnost te usklađenost knjižnog i

tehničkog dijela operata.

Prilikom vektorizacije povijesnih stanja, izravno sa katastarskog plana je jednoznačno

moguće vektorizirati početno i važeće stanje katastarskog plana. Područja na kojima se, kroz

održavanje operata, dogodila višestruka položajna promjena međe katastarske čestice ili

nekog drugog prikazanog svojstva obilježja zemljišta mogu biti jednoznačno vektorizirana uz

korištenje ostale dokumentacije katastarskog operata. Uz podatke knjižnog dijela operata u te

svrhe mogu se koristiti listovi katastarskog plana izvan upotrebe, skice izmjere (ili

komasacije), fotoskice, elaborati o promjenama, podaci o granicama susjednih katastarskih

općina, identifikacijski materijali (fotosnimke, ortofoto, koordinate i položajni opisi stalnih

geodetskih točaka, …). Navedenu dokumentaciju je moguće koristiti i u slučaju kada je fizički

uništen dio lista katastarskog plana pa se pristupa ponovnoj konstrukciji dijela katastarskog

plana.

Zbog bolje kontrole i jednostavnijeg ispravljanja mogućih pogrešaka vektorizacije,

predložena je istovremena vektorizacija svih povijesnih stanja katastarskog plana uz

provođenje kontrola (vizualnih i automatskih) neposredno kroz sam postupak vektorizacije.

Odvojeno se kontrolira ispravnost topologije katastarskih čestica i zgrada za početno stanje,

međustanja i važeće stanje katastarskog plana. Formiranje topologije omogućava otkrivanje

eventualnih mjesta nezatvaranja poligona i nedostatke ili dupliciranje oznaka unutar jednog

poligona. Pogreške se odmah ispravljaju, a usporedba knjižnog i tehničkog dijela operata

provodi se po završetku vektorizacije.

Radi mogućnosti jedinstvene obrade katastarskog plana u elektroničkom obliku te analiza i

rada sa vektoriziranim listovima katastarskog plana Franciskanskog katastra, potrebno je

položajno objediniti listove katastarskog plana izrađenih u različitim mjerilima.

98

6.1.2.3.1 Položajno objedinjavanje katastarskog plana izrađenog u različitim mjerilima

Zbog gustoće detalja, dijelovi zemljišta su iscrtani na listovima katastarskog plana u mjerilu

različitom od osnovnog. Međutim, detalj prikazan u krupnijem ili sitnijem mjerilu od

osnovnog bio je iscrtan djelomično ili u potpunosti i na listovima katastarskog plana u

osnovnom mjerilu. Taj prikaz u osnovnom mjerilu nekada prikazuje samo položaj i topologiju

(bez brojeva katastarskih čestica) dok ponekad sadrži sve podatke (položaj, topologiju, dio

semantičkih podataka i brojeve katastarskih čestica) kao i prikaz u drugom mjerilu. Zbog te

činjenice potrebno je ispitati postoji li potreba položajnog objedinjavanja listova katastarskog

plana izrađenih u različitim mjerilima.

Ispitivanjem je potrebno utvrditi u kojem mjerilu je izrađen radni original katastarskog plana

te temeljem toga zaključiti o potrebi objedinjavanja. Službena površina katastarske čestice

određena je sa radnog originala stoga se usporedbom službene i tehničkih površina

katastarske čestice dolazi do zaključka u kojem mjerilu je izrađen radni original.

Postojeće specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova ne predviđaju spomenuto

ispitivanje. Položajno objedinjavanje ili kako se u specifikacijama naziva, spajanje različitih

mjerila, izvodi se transformacijama i uklapanjem rasterskih podataka na osnovu identičnih

točaka. U slučaju kada nije moguće objedinjavanje podataka na takav način, prikazi se

vektoriziraju odvojeno i na odgovarajući način povežu upisivanjem oznake na mjesto koje je

izdvojeno vektorizirano (DGU 2010). Ovakav pristup moguće je prihvatiti kada se vektorizira

samo važeće stanje katastarskog plana. Za potrebe modeliranja arhivskih podataka katastra

potrebno je pri vektorizaciji obavezno provesti položajno objedinjavanje pri čemu se

preporuča primjena metode linearne interpolacije s kriterijem inverznih udaljenosti. Ova

metoda primjenjuje se na vektorskim podacima, a detaljnije je objašnjena u poglavlju 6.1.2.4.

6.1.2.4 Uklanjanje položajne nepodudarnosti sadržaja katastarskog plana

Položajna nepodudarnost sadržaja katastarskog plana nastaje kao posljedica obnove radnih

originala listova katastarskog plana. Listovi katastarskog plana nastali litografiranjem su

održavani u katastru kao radni originali dok su oni sa kojih je precrtan važeći sadržaj

pohranjeni u arhiv kao arhivski originali. Arhivski i radni originali listova katastarskog plana

sadržavaju položajni prikaz istog područja zemljišta u različitim vremenskim razdobljima, a

pod utjecajem atmosferskih prilika oni se različito deformiraju (usuh/rasteg). Te deformacije

se kroz postupak georeferenciranja ne uklanjaju u potpunosti stoga se prilikom njihova

objedinjavanja uočava položajna nepodudarnost.

99

Na prikazu (Slika 46) važeći sadržaj listova katastarskog plana koji se litografira označen je

kao A, a to isto stanje litografirano na novim listovima katastarskog plana kao B. A i B su dva

prikaza istog stanja podataka katastarskog plana u jednom trenutku te u položajnom smislu

vrijedi A=B. Međutim, to ovdje nije slučaj zbog preostalih deformacija usuha i rastega nakon

georeferenciranja listova katastarskog plana. Stoga položajnu nepodudarnost treba ukloniti

kako bi podaci mogli biti modelirani na odgovarajući način. Uklanjanje položajne

nepodudarnosti provodi se transformacijama na vektorskim podacima.

A B A i B

Slika 46. Primjer položajne nepodudarnost sadržaja katastarskog plana (rasterski prikaz)

Vektorizacija takvih prikaza može također pridonijeti dodatnoj položajnoj nepodudarnosti

sadržaja katastarskog plana i to zbog činjenice da kod vektorizacije postoji određena razina

subjektivnosti pri određivanju položaja lomne točke na katastarskom planu. Nakon

vektorizacije sadržaja listova katastarskog plana, položajna nepodudarnost je još bolje

uočljiva (Slika 47). Također, u sklopu vektorizacije nerijetko su provedene transformacije

katastarskog plana u Gauss–Krügerovu projekciju. U korištenim podacima to nije bio slučaj.

100

A B A i B

Slika 47. Primjer položajne nepodudarnosti sadržaja katastarskog plana (vektorizirani sadržaj)

Kroz postupak uklanjanja položajne nepodudarnosti stanje B se transformira na stanje A jer je

stanje B nastalo precrtavanjem od stanja A. Uklanjanje položajne nepodudarnosti

podrazumijeva transformaciju koordinata koje definiraju položaj podataka na katastarskom

planu u isti položajni datum. Zbog svojih karakteristika za to je primijenjena metoda linearne

interpolacije s kriterijem inverznih udaljenosti.

Metoda zahtjeva računanje parametara transformacije za svaku točku prostora koja se

transformira. Na te parametre utječu sve identične točke, ali znatno više one koje su najbliže

identičnoj točki. Identične točke transformiraju se na unaprijed zadan položaj, dok sve ostale

točke dobivaju popravku koja se može izraziti formulama (Carosio 1991):

i

BAi

p

YYpY i

i

BAi

p

XXpX

Pri čemu su YA i XA koordinate na prikazu stanja A (treba), a koordinate YB i XB koordinate na

prikazu stanja B (ima), pi predstavlja težinu koja je obrnuto proporcionalna udaljenosti

pojedine točke od identične točke (d

p1

).

Primjenom metode linearne interpolacije s kriterijem inverznih udaljenosti (Slika 48) na

katastarske podatke dobivaju se zadovoljavajući rezultati uklanjanja položajne nepodudarnosti

sadržaja katastarskog plana te je moguće provesti modeliranje podataka katastarskog plana

kao jedne cjeline, od njegova nastanka.

101

1

4

2

3

1'

4'

2'

3'

1

4

2

3

1'

4'

2'

3'

5'

6' 7'

8'

5'

6' 7'

8'

1'

4'

2'

3'

5'

6' 7'

8'

A B

B preko A

B transformirano na A

Transformacija

1 i 1'

2 i 2'

3 i 3'

4 i 4'

5', 6', 7', 8'

identične točke

ostale točke

1

4

2

3

1

4

2

3

Slika 48. Načelo uklanjanja položajne nepodudarnosti modela

Kontrola provođenja transformacije radi se vizualnim putem izravno na ekranu nakon

provedene transformacije. Vizualnim kontrolama vrlo učinkovito se kontroliraju rezultati

transformacije korištene pri uklanjanju položajne nepodudarnosti sadržaja katastarskog plana.

Radi bolje mogućnosti kontroliranja, ali i ograničenja transformacije, predlaže se razbijanje

katastarskog plana na blokove podataka pri čemu svaki blok sadrži do tisuću identičnih

točaka. Pri radu je dolazilo do problema kod provođenja transformacija s većim brojem

identičnih točaka, stoga je njihov broj kod transformacija uvijek bio manji od tisuću.

6.2. Priprema podataka

Podaci se sada nalaze u elektroničkom okruženju pri čemu su semantički podaci upisani su u

relacije u bazi podataka, a položajni podaci pohranjeni izvan baze u vektorskom obliku. Za

unos podataka u prikladno okruženje u kojem će biti postignuta željena funkcionalnost

potrebno je podatke prvo pripremiti te ih potom unijeti u takvo okruženje. Pod prikladnim

okruženjem se ovdje smatra baza podataka realizirana prema odgovarajućem modelu

podataka.

Priprema podrazumijeva oblikovanje podataka na način da se omogući što jednostavniji unos

u prikladno okruženje. Sam unos podataka predstavlja provođenje promjena u podacima

katastra, ali sada u elektroničkom okruženju.

Kroz pripremu se podaci ponovno kontroliraju te se eventualne preostale pogreške u njima

ispravljaju (nazivlje, imena, …).

102

6.2.1. Priprema semantičkih podataka

Semantički podaci početnog stanja katastarskog operata nalaze se u jednoj ili više relacija dok

su sve promjene na podacima sadržane u popisu promjena. act Priprema semantičkih podataka

Određiv anje karakteristika promjene

Izrada popisa osoba, načina uporabe-kulture, klasa, naziv rudina

Izrada popisa promjena[Ima popisa promjena]

[Nema popisa promjena]

Slika 49. Dijagram aktivnosti pripreme semantičkih podataka

Ako popis promjena nije digitaliziran iz bilo kojeg razloga, potrebno ga je izraditi temeljem

ostalih dijelova operata. Osim popisa promjena izrađuju se popisi osoba, naziva načina

uporabe-kulture, naziva rudina, klasa.

6.2.1.1 Izrada odgovarajućih popisa

Iz digitaliziranih popisa knjižnog dijela katastarskog operata sastavljaju se popisi osoba,

prebivališta osoba upisanih u operat, načina uporabe i kulture katastarskih čestica te klasa.

Prilikom njihove izrade potrebno je podatke pregledati te ispraviti možebitne nedostatke u

pogledu pogreški kod digitalizacije podataka. Pri tom treba paziti na usklađenost podataka u

popisima. Ako ima potrebe, treba učiniti prijevode nazivlja u tim popisima.

6.2.1.2 Izrada popisa promjena

Ukoliko originalni popis promjena nije dostupan on treba biti izrađen iz postojeće

dokumentacije katastra koja to omogućava. Pri tom se najčešće koriste popisi katastarskih

čestica i njihovi dodaci. Iz njih je moguće rekonstruirati dosadašnje i novo stanje popisa

promjena budući da oni u sebi sadrže i redni broj i godinu promjene uz broj katastarske

čestice.

103

Vrstu promjene je moguće utvrditi uvidom u promjene atributa uz broj katastarske čestice na

samom popisu katastarskih čestica ili njegovom dodatku, u sumarniku posjedovnih listova ili

samom posjedovnom listu. Poželjno je imati dostupne elaborate o promjenama iz kojih se

pouzdano može utvrditi vrsta promjene.

Popis promjena potrebno je izraditi i u slučaju kada su se dogodile revizije. One za posljedicu

imaju prepisivanje semantičkih podataka u nove popise knjižnog dijela katastarskog operata.

Pri tom su moguće promjene dijela podataka, a ne postoji odgovarajući popis promjena.

Ovdje je potrebno obuhvatiti čitavi katastarski operat u promjenu, jednu ili više njih. Izrada

popisa promjena ovdje se provodi usporedbom dvaju stanja katastarskog operata. Ona se dalje

svodi na usporedbu atributa upisanih uz pojedini broj katastarske čestice u oba stanja.

Postupak je vrlo zahtjevan i dugotrajan. Ako je potrebno, područje katastarske općine se

podijeli na više cjelina kako bi se ostvarila bolja kontrola nad procesom.

Prilikom izrade popisa promjena određuju se karakteristike promjene koje se u okviru jednog

rednog broja promjene događaju. Potrebno je utvrditi da li se u promjeni događa promjena

identiteta katastarske čestice te da li su promjenom promjena obuhvaćeni samo semantički ili

položajnih i semantički podaci. Također, upisuje se uz svaku promjenu i vrijeme s kojim se

ona dogodila.

6.2.2. Priprema položajnih i topoloških podataka

Priprema položajnih podataka (Slika 50) obuhvaća unos položajnih podataka u relacije u bazi

podataka i izradu popisa položajnih promjena katastarskog plana uz primjenu odgovarajućih

kontrola. Neke promjene imaju za posljedicu položajnu promjenu podataka na katastarskom

planu. Izrada popisa položajnih promjena obuhvaća izradu relacije koja u sebi sadrži sve

položajne promjene na katastarskom planu povezane sa odgovarajućom promjenom u popisu

promjena. Veza tih dvaju popisa ostvaruje se preko rednog broja i godine promjene te broja

katastarske čestice.

104

act Priprema položajnih podata...

Unos položajnih podataka u relacije baze podataka

Kontrola konzistencije rav ninske particije

Izrada popisa položajnih promjena

[Kontrola

zadovoljena]

[Kontrola nije

zadovoljena]

Slika 50. Dijagram aktivnosti pripreme položajnih podataka

Nakon vektorizacije katastarskog plana koja podrazumijeva njegovo položajno objedinjavanje

i uklanjanje položajne nepodudarnosti sadržaja nastale iz tehničkih razloga, posebni slojevi

sadržavaju početno i završno stanje katastarskog plana. Njegova međustanja nalaze se na za to

predviđenim slojevima. Tako organizirani podaci unose se u bazu podataka pri čemu se

podaci iz pojedinog sloja upisuju u odgovarajuću relaciju. Svaka ta relacija sadrži polje u

kojem se nalaze podaci o položaju pojedine katastarske čestice te polje sa brojem katastarske

čestice. U odgovarajućem formatu zapisani su položajni i topološki podaci katastarskih

čestica odnosno zgrada. Ti podaci za katastarske čestice i zgrade su uneseni u odvojenim

relacijama, a veza je uspostavljena preko postojećeg broja katastarske čestice.

Izrada popisa položajnih promjena radi se na temelju popisa promjena. Za svaku promjenu iz

popisa promjena utvrđuju se njene karakteristike i u pogledu promjena položajnih podataka.

Promjena koja za posljedicu ima promjenu položaja na katastarskom planu dobiva

pripadajuće podatke u popisu položajnih promjena gdje se uz broj katastarske čestice te redni

broj i godinu promjene nalazi prikaz koji nastaje na katastarskom planu kao posljedica

promjene.

Prilikom izrade popisa položajnih promjena moraju se provoditi kontrole koje za cilj imaju

očuvanje konzistencije ravninske particije. Kontrole je potrebno provoditi za svaku promjenu

u popisu položajnih promjena. One su posebno potrebne u onim slučajevima kada položajnom

promjenom nastaje nova točka na zajedničkoj međi sa susjednom katastarskom česticom koja

nije izravno obuhvaćena promjenom, a njen položajni prikaz biva promijenjen.

105

Kontrole očuvanja konzistencije ravninske particije provode se, ovisno o odabranim

implementacijskim rješenjima, topološkim upitima uz korištenje postojećih funkcija prostorne

baze podataka.

6.3. Unos podataka u model za pohranu

Unos podataka podrazumijeva prvo unos početnog stanja, a zatim redom promjene na

podacima. Zbog pojednostavljenja procedura, prvo se unose popisi osoba i prebivališta osoba

te popisi sa nazivljima koja se u podacima pojavljuju za način uporabe, kulture, klase te

naziva katastarskih općina. Na taj način je dio podataka unesen u model, a daljnje procedure

su svedena na unos preostalih katastarskih podatka i njihovo ispravno povezivanje sa već

unesenim podacima. act Unos podataka u model za pohranu

Unos početnog stanja podataka

Unos promjena podataka

Unos odgov arajućih popisa

Slika 51. Dijagram aktivnosti unosa podataka

Unosom početnog stanja podataka dodjeljuje se nova jedinstvena oznaka svakoj katastarskoj

čestici pogodna za korištenje u elektroničkom okruženju. Nakon unesenog početnog stanja

podataka pristupa se unosu promjena podatka u katastarskom operatu iz pripremljenog popisa

promjena i popisa položajnih promjena. Promjene se unose redom kako su u analognom

okruženju provođene. Ovakvim pristupom ostvaruje se povijesni slijed podataka u modelu.

U slučaju pojavljivanja nesklada knjižnog i tehničkog dijela operata, uočeni nesklad potrebno

je na odgovarajući način obrazložiti opisom učinjenog u polju napomena.

6.3.1. Unos početnog stanja podataka

Unosom početnog stanja podataka potrebno je podatke koji nisu uneseni u relacije za pohranu

u njih unijeti i povezati sa odgovarajućim već unesenim podacima. Semantički i položajni

podaci se unose redom za svaku katastarsku česticu uz dodjelu jedinstvene oznake u


106

Položajni podaci unose se u dvije tematski podijeljene relacije s vremenskom komponentom

kako bi moglo biti definirano vrijeme početka i kraja valjanosti nekog položajnog prikaza.

Jedna sadržava položajne prikaze međa katastarskih čestica dok druga relacija sadržava

položajne prikaze zgrada. Dodjelom jedinstvene oznake katastarske čestice u elektroničkom

okruženju ona preuzima vezu i između tematskih cjelina položajnih podataka, katastarskih

čestica i zgrada.

Kontrole unosa podataka početnog stanja katastarskog operata provode se nakon što su u

model uneseni svi podaci početnog stanja. Kontrolira se točnost dodjele jedinstvene oznake

katastarske čestice odgovarajućim položajnim i semantičkim podacima te sukladnost knjižnog

i tehničkog dijela operata.

6.3.2. Provođenje promjena

Po završetku unosa početnog stanja podataka i provedenih kontrola unosa, pristupa se

provođenju promjena na tim podacima. Kvalitetnom pripremom podataka u relacijama koje

sadrže popis promjena i popis položajnih promjena stvoreni su preduvjeti za provođenje

promjena u podacima katastra u elektroničkom okruženju. Princip provođenja promjena isti je

kao i kod unosa početnog stanja podataka. Postojeće stanje katastarskog operata se nalazi u

modelu za pohranu, a sve promjene koje na njima treba provesti nalaze se u relacijama s

promjenama.

S ciljem da se ubrza i pojednostavni provođenje promjena u elektroničkom okruženju, svaki

redni broj promjene u popisu promjena ima naznačene karakteristike promjene koje se

događaju sa svakom katastarskom česticom.

6.4. Mogućnosti upita i analiza

Primjenom navedene metodologije rada uz izradu prikladnih aplikacijskih rješenja, katastarski

podaci se iz analognog, na primjeren način, oblikuju u elektroničkom okruženju. Na njima je

sada moguće provođenje različitih upita kojima se jednostavno dohvaća željeno povijesno

stanje u svrhu provođenja različitih analiza. Dio podataka korištenih u ovom istraživanju

modeliran je u elektroničkom okruženju te je ovdje ukratko prikazano nekoliko mogućih upita

na njima. Prije samih primjera upita prikazana je promjena identiteta katastarske čestice u

elektroničkom okruženju. Ponovno je korišten primjer diobe katastarske čestice broj 1884/1

(Slika 34) uslijed čije diobe nastaju tri nove katastarske čestice.

107

Slika 52. Promjena identiteta katastarske čestice u elektroničkom okruženju

U analognom okruženju događa se zadržavanje poništene jedinstvene oznake 1884/1 i njena

dodjela jednoj od novonastalih katastarskih čestica dok je u elektroničkom okruženju (Slika

52) svim novonastalim katastarskim česticama dodijeljena nova jedinstvena oznaka neovisno

o zadržavanju jedinstvene oznake iz analognog okruženja.

Izradom primjerenog upita u elektroničkom okruženju moguć je jednostavan uvid u stanje

katastarskog plana u željenom trenutku. Prikaz (Slika 53) sadržava stanja katastarskog plana

na datum 01.01. za 1834., 1900. i 1950. godinu.

108

1834. 1900. 1950.

Slika 53. Stanje katastarskog plana 1834., 1900. i 1950. godine

Jasno su vidljive položajne promjene na katastarskim česticama prikazane na katastarskom

planu kroz vrijeme. Odgovarajućim upitima moguće je dohvatiti i semantičke podatke o

pojedinoj katastarskoj čestici u nekom trenutku. Uvid u semantičke podatke katastarske

čestice broj 1885 na odabrani datum vidljiv je na prikazu (Slika 54).

Slika 54. Semantički podaci za katastarsku česticu u odabranom trenutku

Osim semantičkih podataka neke katastarske čestica moguće je dohvatiti te prikazati i sadržaj

posjedovnog lista u nekom trenutku.

109

Slika 55 prikazuje sadržaj posjedovnog lista broj 112 na datum 01.01.1900. godine.

Slika 55. Posjedovni list u odabranom trenutku

Vizualizacija položajnih prikaza katastarskih čestica koje se nalaze upisane u posjedovnom

listu lako se provodi izradom odgovarajućeg upita na podacima. Slika 56 prikazuje položajne

prikaze katastarskih čestica koje se nalaze u posjedovnom listu broj 112 na datum 01.01.1900.

godine

katastarske čestice u posjedovnom listu broj 112

Slika 56. Položajni prikaz katastarskih čestica u posjedovnom listu

110

Moguća je jednostavna izrada različitih tematskih prikaza korištenja zemljišta u nekom

trenutku. Slika 57 prikazuje katastarske čestice na kojima su djelomično ili u potpunosti

uzgajani vinogradi u različitim trenutcima i to 1834. godine, 1900. te 1950. godine.

1834. 1950. 1900.

vinograd na cijeloj katastarskoj čestici

vinograd na dijelu katastarske čestice

Slika 57. Tematski prikaz korištenja zemljišta u nekom trenutku

Jednostavno je moguće dohvatiti povijest promjena neke katastarske čestice. Zbog

nedosljednosti dodjele jedinstvene oznake u analognom okruženju, za prikaz povijest

promjena katastarske čestice potrebno je odabrati odgovarajuću jedinstvenu oznaku u

elektroničkom okruženju. Ona u pravilu nije poznata korisniku već je ulazni podatak kojeg

korisnik ima broj katastarske čestice. Iz tog razloga omogućen je izbor jedinstvene oznake

katastarske čestice u elektroničkom okruženju na način prikazan na sljedećoj slici (Slika 58).

Slika 58. Odabir katastarske čestice

111

Unosom broja katastarske čestice stvara se popis katastarskih čestica koje su u analognom

okruženju imale tu jedinstvenu oznaku. Odabirom odgovarajuće jedinstvene oznake iz

elektroničkog okruženja, dolazi se do povijesti promjena za katastarsku česticu.

Slika 59. Povijest promjena za katastarsku česticu 1884/1 (66)

Prikazi (Slika 59 i Slika 60) daju uvid u povijest promjena dviju katastarskih čestica koje su u

analognom okruženju imale jedinstvenu oznaku 1884/1. Iz povijesti promjena za odabranu

katastarsku česticu može se jednostavno saznati od kojih katastarskih čestica je ona nastala te

koje su sve promjene na njoj provođene u katastru.

Slika 60. Povijest promjena za katastarsku česticu 1884/1 (68)

Kroz ovih nekoliko primjera pokazan je jedan dio upita koje je moguće postaviti na

odgovarajuće modeliranim podacima katastra u elektroničkom okruženju.

112

Zaključak, izvorni znanstveni doprinos i preporuke

za daljnja istraživanja

U ovom dijelu rada dan je, zaključak, obrazložen izvorni znanstveni

doprinos te dane preporuke za daljnja istraživanja.

113

7. Zaključak

Podaci katastra su izvorno u potpunosti nastali u analognom okruženju. U njemu su na

primjeren način modelirani kako bi se postigla odgovarajuća razina funkcionalnosti u pogledu

upravljanja podacima. Predviđeni su i postupci njihova održavanja s ciljem usklađivanja

stanja u katastru sa stvarnim stanjem na zemljištu. Održavanjem su neki podaci postali

arhivski podaci katastra čija je dostupnost i korištenje otežano zbog analognog okruženja u

kojem se nalaze. Današnje stanje razvoja tehnologije omogućava učinkovitije korištenje tih

podataka, ali da bi ono bilo ostvareno uz željenu funkcionalnost nužno je odrediti pristup

modeliranju arhivskih podataka u elektroničkom okruženju.

Analizom arhivskih podataka katastra utvrđene su karakteristike modela podataka u

analognom okruženju. Detaljnim uvidom u prikupljenu arhivsku građu katastra te analizom

propisa kojima je kroz vrijeme definiran njegov nastanak, sadržaj i način održavanja jasno je

vidljivo da je na koncepcijskoj razini model podataka katastra ostao nepromijenjen od samog

nastanka. Zbog specifičnosti katastarskih podataka, na katastarskom planu su prikazani

položajni i topološki podaci, dok su semantički podaci organizirani u popisima slično

relacijskom modelu. Da bi podaci na odgovarajući načini bili povezani i tvorili smislenu

cjelinu, u model su uvedene jedinstvene oznake (broj katastarske čestice, broj posjedovnog

lista te oznaka rednog broja i godine promjene). Manje promjene u pogledu sadržaja katastra

očituju se kroz uvođenje novih atributa u model (JMBG, MB, i sl.) koji su uglavnom

posljedica povijesnog razvoja društvenih okolnosti. Model podataka u analognom okruženju

podrazumijeva određenu redundanciju u podacima. Ona se pojavljuje zbog potrebe za brzim i

jednostavnim dohvatom željenih informacija (npr. posjed neke osobe). Brz i jednostavan

dohvat željenih informacija nije mogao biti drugačije ostvaren nego redundancijom podataka.

Redundancija otežava održavanje odnosno provođenje promjena u katastru jer je podatak koji

se mijenja višestruko zapisan u njemu. Kao izravna posljedica redundancije podataka dolazi

do mogućnosti pojave nekonzistencije u njima. Kroz provedenu analizu uočeno je postojanje

nekonzistencije u podacima zbog nepostojanja pouzdanih mehanizama kontrola u analognom

okruženju.

Uvidom u prikupljenu dokumentaciju utvrđeno je da su moguće promjene svih podataka

upisanih u katastar. Promjene u katastru su provođene precrtavanjem poništenog i upisom

novog podatka pri čemu se, zbog načela očuvanja povijesnih stanja, poništeni podatak nije

smio učiniti nečitkim. Kako se prilikom provođenja promjena na katastarskom planu ne bi

114

ugrozila njegova čitkost i preglednost, čime bi spomenuto načelo bilo ugroženo, jedinstvene

oznake poništenih katastarskih čestica često su zadržavane i dodjeljivane novonastalim

katastarskim česticama. Prema tome se može zaključiti kako u analognom okruženju postoji

nedosljednost u označavanju katastarskih čestica koja zahtijeva uvođenje nove jedinstvene

oznake katastarske čestice za potrebe modeliranja objektnim pristupom.

LADM predstavlja jedinstveni standard u području sustava upravljanja zemljištem koji pruža

smjernice njihovog daljnjeg razvoja. Zasnovan na ideji objektnog modeliranja, LADM dokida

potrebu redundantnih podataka u modelu. Dodjelom jedinstvene oznake osigurava

nedvojbenu identifikaciju svakog obilježja zemljišta o kojem su pohranjeni podaci. Neovisno

o tome da li je podatak trenutno valjan u sustavu ili je u njemu sačuvan kao povijesno stanje.

Zbog navedenih činjenica, neupitna je opravdanost temeljenja implementacije sustava

arhivskih podataka katastra na konceptu LADM-a.

Usvajanjem načela objektnog modeliranja, funkcionalnost koju je katastar osiguravao

redundancijom podataka u analognom okruženju, moguće je u elektroničkom okruženju

postići korištenjem odgovarajućeg dijela katastarskih podataka. Redundantni podaci iz

analognog okruženja mogu se koristiti kao kontrole pri unosu podataka u elektroničko

okruženje. U njemu se željena funkcionalnost pri radu s podacima ostvaruje izradom

odgovarajućeg modela podataka i upita nad podacima organiziranim prema tom modelu.

Primjerenim modeliranjem arhivskih podataka katastra u elektroničkom okruženju povećava

se njihova dostupnost te su ostvareni preduvjeti za proširenje mogućnosti njihova korištenja.

Osigurano je brzo i kvalitetno prikazivanje željenih povijesnih stanja katastarskih podataka za

potrebe različitih istraživanja i analiza. Također, primjenom postojećih tehnoloških rješenja

moguće je i jednostavno povezivanje arhivskih s trenutno važećim katastarskim podacima u


7.1. Izvorni znanstveni doprinos

U radu je učinjena analiza temeljem koje su utvrđene bitne činjenice u pogledu modeliranja

svojstava obilježja zemljišta u analognom okruženju. Temeljem zaključaka analize predložen

je pristup modeliranju tih podataka u elektroničkom okruženju.

Analizom je utvrđeno da se željena funkcionalnost modela podataka u analognom okruženju,

zbog njegovih ograničenja, ostvaruje redundancijom podataka. Napravljeno je razvrstavanje

svih promjena podataka koje se u modelu događaju kako bi bilo moguće pristupiti njihovom

sustavnom provođenju u elektroničkom okruženju. Tom prilikom utvrđeno je da sve promjene

115

nemaju posljedično i promjenu identiteta (nestanak ili nastanak) katastarske čestice u modelu.

Oni slučajevi kod kojih se događa promjena identiteta posebno su analizirani. Analizom je

ustanovljeno da se u modelu jasno ocrtava objektni pristup kod promjene identiteta

katastarske čestice (poništavanja jedinstvene oznake uz nestanak objekta) koji zbog

ograničenja analognog okruženja nije dosljedno sproveden (ponovno korištenje jedinstvene

oznake). Time je dokazano da se za potrebe modeliranja objektnim pristupom u

elektroničkom okruženju, treba uvesti nova jedinstvena oznaka katastarske čestice koja ne

mora nužno biti vidljiva korisnicima podataka.

Ovim navodima potvrđena je hipoteza istraživanja koja pretpostavlja da analogno okruženje

izravno uvjetuje pristup modeliranju obilježja zemljišta u katastru te da taj pristup treba biti

preispitan i prilagođen objektnom pristupu za potrebe njihovog modeliranja u suvremenom

tehnološkom okruženju.

7.2. Daljnja istraživanja

Željena funkcionalnost očuvanja povijesnog slijeda promjena na zemljištu, koje se upisuju u

katastru, zahtijeva provođenje promjena u podacima redom kako su se one događale. Prema

tome modeliranje arhivskih podataka katastra u ovom radu se temelji na retroaktivnom

provođenju promjena u katastarskom operatu u elektroničkom okruženju. Predložena

metodologija provođenja promjena omogućava određenu razinu automatizacije, međutim

neizbježna je izvjesna količina ručne obrade podataka. Stoga, daljnja istraživanja potrebno je

usmjeriti prema većoj razini automatizacije procesa pripreme i provođenja promjena kroz

daljnju razradu metodologije rada uz pronalaženje prikladnih aplikacijskih rješenja.

116

8. Literatura

Al-Taha, K. (1992): Temporal Reasoning in Cadastral Systems. Ph.D. Thesis, Department of

Surveying Engineering, University of Maine.

Alkan, M., Cömert, Ç. (2010): A design of temporal geographic information systems (TGIS)

for Turkish land register and cadastre data, Scientific Research and Essays, Vol. 5,

Issue 7, pp. 700-708.

Bajić-Žarko, N. (2006): Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, katastar Dalmacije 1823.-1975.,

inventar, Split.

Božičnik, M. (1981): Geodetski pravilnici ogledalo našeg rada u prošlosti i budućnosti,

Geodetski list, 1-3, 39-49.

Butorac, D. (1992): Osvrt na zemljišni katastar u Dalmaciji, Blago hrvatske iz Arhiva mapa za

Istru i Dalmaciju, Historijski arhiv u Splitu, Split.

Carosio, A. (1991): Überblick über Zweck und Verfahren der Numerisierung.

Plannumerisierung, Beiträge zur Weiterbildungstagung vom 5. September 1991 an der

ETH-Hönggerberg, Zürich.

Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Magistarski

rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Chen, J., Jiang, J. (1998): An event-based approach to spatio-temporal data modelling in land

subdivision systems. Geoinformatica, 2, pp. 387-402.

Claramunt, C., Thériault, M. (1995): Managing Time in GIS: An Event Oriented Approach,

Recent Advances in Temporal Databases, Springer Verlag, Berlin.

Claramunt, C., Thériault, M. (1996): Toward semantics for modeling spatio-temporal

processes within GIS, Advances in GIS II, Kraak, M. J. and Molenaar, M. eds, Taylor

and Francis, Delft, the Netherlands, str. 47-64.

Contò, F., Fanello, G., Pillon, M. (2009): An information system for historical Cadastre of

Venice, e-Perimetron, vol. 4, no. 4, pp. 240-246.

Dadam, P., Lum, V.Y., Werner, H.D. (1984): Integration of Time Versions into a Relational

Database System. In Proceedings of the 10th International Conference on Very Large

Data Bases, pp. 509-522.

117

Dale, P., McLaughlin, J. D. (1999): Land Administration Systems. Oxford University Press,

Oxford

DGU (2010): Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD/GIS

softverima, verzija 2.9.4., Zagreb.

Egenhofer, M., Frank, A., Jackson, J. (1989): A Topological Data Model for Spatial

Databases Symposium on the Design and Implementation of Large Spatial Databases,

Santa Barbara.

Enemark, S. (2003): Underpinning Sustainable Land Administration Systems for Managing

the Urban and Rural Environment, Proceedings of the 2nd FIG Regional conference,

2-5. prosinac, Marrakech, Morroco.

FIG (1995): Statement on the Cadastre. Publikacija 11. Canberra, Australija.

Frančula, N., Lapaine, M. (2008): Geodetsko-geoinformatički rječnik, Državna geodetska

uprava, Zagreb.

Frank, A. U., Kuhn, W. (1986): Cell Graphs: A Provable Correct Method for the Storage of

Geometry, In Proceedings of Second International Symposium on Spatial Data

Handling, (Marble, D., ed.), in Seattle, Wash., str. 411 - 436.

Frank, A. U., (1994): Qualitative temporal reasoning in GIS – ordered time scales. In

Proceedings of the 6 the International Symposium on Spatial Data Handling,

Edinburgh, Scotland pp. 410-430.

Galić, Z., Tonković, H., Barišić, I., Pešun, M. (2003): Temporal GIS for cadastre, Proceedings

of the ISPRS WG VI/3 workshop: Geoinformation for Practice, Vol. XXXIV, Part

6/W11/ Bačić, Ž., Biljecki, Z., Landek, I. (ur.), Zagreb.

Galić, Z. (2006): Geoprostorne baze podataka. Golden marketing-Tehnička knjiga, sveučilišni

udžbenik, Zagreb.

Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design. Osborne/McGraw-Hill, Berkeley,

SAD.

Henssen, J. (1995): Basic principles of the Main Cadastral Systems int he World. In

Preceedings oft he Seminar Modern Cadastres and Cadastral Innovation. Delft.

118

Heo, J. (2001): Development and implementation of a spatio-temporal data model for parcel-

based land information system. PhD thesis, Univ. of Wisconsin-Madison, Madison,

Wis.

IAAO (2012): Standard on Digital Cadastral Maps and Parcel Identifiers. International

Association of Assessing Officers, Kansas City, Missouri 64105-1616.

ISO (2002a): Geographic information – Quality principles, international standard – ISO

19113.

ISO (2002b): Geographic information – Temporal schema, international standard – ISO

19108.

ISO (2004): Data elements and interchange formats – Information interchange –

Representation of dates and times, international standard – ISO 8601.

ISO (2012): Geographic information – Land Administration Domain Model (LADM)

international standard – ISO 19152.

Kaufmann, J., Steudler, D. (1998): Cadastre 2014 - A Vision for a future Cadastral System,

FIG Comission 7, Working Group 7.1 (modern Cadastral Systems).

Kothuri, R., Godfrind, A., Beinat, E. (2007): Pro Oracle Spatial for Oracle Database 11g.

Springer-Verlag, New York.

Langran, G., (1993): Time in Geographic Information Systems, 2nd edn. Taylor and Francis:

London Washington, DC p. 189.

Lemmen, C., Oosterom, P. van (2006): Version 1.0 of the FIG Core Cadastral Domain Model.

XXIII International FIG congress, Munich.

Lemmen, C., Oosterom, P. van, Eisenhut, C., Uitermark, H. (2010): The Modelling of Rights,

Restrictions and Responsibilities (RRR) in the Land Administration Domain Model

(LADM). Proceedings of the XXIV FIG International Congress 2010, April 2010,

Sydney.

Mađer, M. (2012): Model povezivanja katastra sa srodnim upisnicima. Doktorska disertacija,

Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Matijević, H. (2004): Modeliranje podataka katastra. Magistarski rad, Geodetski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

119

Matijević, H. (2006): Modeliranje promjena u katastru. Doktorska disertacija, Sveučilište u

Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Medak, D. (1999): Lifestyles – A Paradigm for the description of Spatiotemporal Databases,

Ph.D. thesis, TU Vienna.

Milenkovic, V (1988): Verifiable Implementations of Geometric Algorithms Using Finite

Precision Arithmetic, Artificial Intelligence, vol. 37, str. 377-401.

Mioc, D., Anton, F., Gold, C., Moulin, B. (1998): Spatiotemporal Change Representation and

Map Update in a Dynamic Voronoi Data Structure, In Poiker, K. and N. Chrisman

(Eds.), SDH ’98 Proceedings, Vancouver, Canada, July 1998, 441- 452.

Molenaar, M. (1998): An Introduction to the Theory of Spatial Object Modelling for GIS,

Taylor & francis Ltd, London.

Narciso, F. U. (1999): A Spatial Data Model For Incorporating Time in GIS (GEN-STGIS),

PhD Thesis, Graduate School University of South Florida: Tampa, USA.

Oosterom, P. van (1997): Maintaining consistent topology including historical data in a large

spatial database. Proceedings of Autocarto 13, Seatle, USA, Vol. 5, pp. 327-336.

Oosterom, P. van, Lemmen, C. (2002a): Impact Analysis of Recent Geo-ICT Developments

on Cadastral Systems. In Proceedings oft he FIG XXII Internatonal Congress: Session

JS13 Spatial information and Cadastre, Washington D.C. USA, p. 20.

Oosterom, P. van, Lemmen, C. (2002b): Towards a Standard for the Cadastral Domain:

Proposal to establish a Core Cadastral Data Model. 3rd international workshop

'Towards a Cadastral Core Domain Model' of COST action G9 'Modelling Real

Property Transactions', October 10-12, Delft.

Oosterom, P. van, Lemmen, C., Ingvarsson, T., Molen, P. van der, Ploeger, H., Quak, W.,

Stoter, J., Zevenbergen, J. (2006): The core cadastral domain model, Computers,

Environment and Urban Systems, Elsevier, Amsterdam, 30, str. 627-660.

Oreni, D., Brumana, R., Scaioni, M., Prandi, F. (2010): Navigating on the past, as a bird

flight, in the territorial scale of historical topographic maps. WMS on the "Corografie

delle Province del Regno Lombardo-Veneto”, for accessing cadastral map catalogue,

e-Perimetron, vol. 5, no. 4, 194-211.

120

Nan L., Renyi L., Guangliang Z., Jiong X., (2006): A spatial-temporal system for dynamic

cadastral management, Journal of Environmental Management, vol. 78/issue 4, pp

373-381.

Pang, Y. C. (1999): Development of Process-based Model for Dynamic Interaction Process in

Spatio-Temporal GIS, Ph.D. Thesis, The Hong Kong Polytechnic University: Hong

Kong, China.

Peng, Z. R., Tsou, M. H. (2003): Internet GIS: Distributed Geographic Information Services

for the Internet and Wireless Network, John Wiley & Sons Inc., New Jersey, USA.

Peuquet, D. J., Wentz, E. (1994): An Approach for Time-Based Analysis of Spatiotemporal

Data, Advances in GIS Research, Proceedings 1.

Peuquet, D. J. (2001): Making Space for Time: Issues in Space-Time Data Representation,

Geoinformatics 5(1): 11-32.

RGBL (1817): Grundsteuerpatent – Patent über die Einführung des stabilen katasters (Zakon

o pristupanju izradbi katastra), Beč.

RGBL (1883): Evidenzhaltungsgesetz (Zakon o održavanju katastra), Beč.

Rigaux, P., Scholl, M., Voisard, A. (2002): Spatial Databases with application to GIS.

Elsevier Science, USA.

Roić, M. (2005): NSDI based on Spatial Databases. Geowissenschaftliche Mitteilungen. 71,

str. 111-116.

Roić, M. (2006): Katastar / Hrvatsko registarsko pravo: registri pravnih osoba, nekretnina,

pokretnina i prava. Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine, str. 41-58,

Zagreb.

Roić, M. (2012): Upravljanje zemljišnim informacijama – katastar. Sveučilište u Zagrebu,

Geodetski fakultet, sveučilišni udžbenik, Zagreb.

Roić, M., Matijević, H., Cetl, V. (2002): Objektnoorijentirano modeliranje katastra. Zbornik

Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom 40. obljetnice samostalnog

djelovanja 1962.-2002., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 247-256, Zagreb.

Schmuller, J. (2004): Teach Yourself UML in 24 Hours, Sams Publishing, Indianapolis, USA.

121

Skjellaug, B. (1996): Temporal Data: Time and Object Databases, Research Report 245,

Department of Informatics, University of Oslo, Norway.

Snodgrass, R. T. (2000): Developing Time-Oriented Database Applications in SQL, Morgan

Kaufmann Publishers, San Francisco, California, USA.

Spery, L., Claramunt, C., Libourel, T. (1999): A lineage metadata model for the temporal

management of a cadastre application, In proceedings of the International Workshop

on Spatio-temporal Models and Language SDTDML'99, A. M. Tjoa, A. Cammelli and

R. R. Wagner (eds.), The IEEE Computer Society, Florence, str. 466-474.

Stančić, B., Roić, M. (2011): Koncepcijski model pojedinačnog prevođenja katastarskih

čestica u katastar nekretnina. Geodetski list: glasilo Hrvatskoga geodetskog društva.

65 (88) 1: str. 21-36. Zagreb.

Tomić, H. (2010): Analiza geoprostornih podataka za potrebe vrednovanja nekretnina u

urbanim područjima. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

Zagreb.

Tomić, M. (1975): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa

Tomić, M. (1988): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa

UN-ECE (2004): Guidelines on Real Property Units and Identifiers, United Nations, New

York.

Vujnović, R. (1995): SQL i relacijski model podataka, Znak, Zagreb.

Vlah, V. (2000): Katastarski i zemljišnoknjižni propisi kroz povijest, diplomski rad,

Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Yeung, A. K. W., Hall, G. B. (2007): Spatial Database Systems: Design, Implementation and

Project Management, Springer Publishing Company, Incorporated ©2007.

Yuan, M. (1996): Temporal GIS and Spatio-Temporal Modeling, Proceedings of the 3rd

International Conference/Workshop on Inte- grating GIS and Environmental

Modeling, Santa Fe, USA pp. 21-26.

Zevenbergen, J (2002): Systems of land registration – Aspects and effects, PhD Thesis,

Publications on Geodesy, nr 51. Delft.

122

Zhou, X-G., Chen, J., Li, Z., Zhu, J., Jiang, J. (2004): Event-based Incremental Updating of

Cadastral Database, XXth

ISPRS Congress, Istanbul.

Zhou, X-G., Chen, J., Madden, M. (2008): Classification and identification of cadastral

structure change, XXIst ISPRS Congress, Vol. XXXVII, Part B4, Beijing.

123

Popis URL-ova

URL 1. CHOROCHRONOS: A Research Network for Spatiotemporal database systems,

1996-2000, http://www.dbnet.ece.ntua.gr/~choros/, 10.11.2011.

URL 2. Wolfram Math World, Thin Plate Spline,

http://mathworld.wolfram.com/ThinPlateSpline.html, 10.10.2012.

124

Popis tablica

TABLICA 1. REZULTATI ISTRAŽIVANJA O PROMJENI IDENTITETA OBJEKTA KATASTRA (UN-ECE 2004) ................ 23 TABLICA 2. NEKI OD OSNOVNIH ELEMENTA UML-A (MAĐER 2012) ..................................................................... 25

125

Popis slika

SLIKA 1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ............................................................................................................... 10 SLIKA 2. PROMJENE U KATASTRU (ZEVENBERGEN 2002) ....................................................................................... 18 SLIKA 3. VRSTE PROMJENA NA KATASTARSKIM ČESTICAMA PREMA (ZHOU I DR. 2004) ........................................ 20 SLIKA 4. PROŠIRENJE VRSTA PROMJENA NA KATASTARSKIM ČESTICAMA PREMA (ZHOU I DR. 2008) ..................... 20 SLIKA 5. JEDNOSTAVNE VRSTE PROMJENA NA KATASTARSKIM ČESTICAMA PREMA (SPERY I DR. 1999) ................ 21 SLIKA 6. SLOŽENE VRSTE PROMJENA NA KATASTARSKIM ČESTICAMA PREMA (SPERY I DR. 1999) ......................... 22 SLIKA 7. JEDNOSTAVAN PRIMJER SLOŽENE PROMJENE INTERESA (MATIJEVIĆ 2006) ............................................. 22 SLIKA 8. ODNOS STUPNJA UOPĆENJA MODELA I NJEGOVE ORIJENTIRANOSTI (MATIJEVIĆ 2004) ............................ 24 SLIKA 9. JEZGRA LADM MODELA (ISO 2012) ....................................................................................................... 27 SLIKA 10. PAKETI KLASA LADM-A (ISO 2012) .................................................................................................... 28 SLIKA 11. DEFINICIJA OID VRIJEDNOSNOG TIPA (ISO 2012) .................................................................................. 29 SLIKA 12. KLASE PARTY PAKETA I VEZE S DRUGIM OSNOVNIM KLASAMA (ISO 2012) ........................................... 29 SLIKA 13. KLASE ADMINISTRATIVE PAKETA I VEZE S DRUGIM OSNOVNIM KLASAMA (ISO 2012) ............................ 31 SLIKA 14. KLASE SPATIAL UNIT PAKETA I VEZE S DRUGIM OSNOVNIM KLASAMA (ISO 2012) ................................ 34 SLIKA 15. KLASE SURVEYING AND REPRESENTATION PAKETA I VEZE S DRUGIM OSNOVNIM KLASAMA (ISO 2012) . 38 SLIKA 16. KONCEPT NIZA GRANIČNIH PLOHA I PRIMJENA ZA POLOŽAJNO DEFINIRANJE PROSTORNIH JEDINICA (ISO

2012) ............................................................................................................................................................ 39 SLIKA 17. KLASA VERSIONEDOBJECT I NJEZINE SPECIJALIZACIJE (ISO 2012) ........................................................ 40 SLIKA 18. KLASA LA_SOURCE I NJEZINE SPECIJALIZACIJE (ISO 2012)................................................................... 41 SLIKA 19. PRIMJER OSTVARIVANJA VEZE U RELACIJSKOJ BAZI PODATAKA ............................................................ 46 SLIKA 20. DIJAGRAM KLASA SDO_GEOMETRY TIPA PODATAKA (KOTHURI I DR. 2007) .................................... 49 SLIKA 21. PRIMJER VREMENSKE LINIJE .................................................................................................................. 51 SLIKA 22. VREMENSKI REFERENTNI SUSTAV (UML) (ISO 2002B) ......................................................................... 52 SLIKA 23. ODNOSI IZMEĐU DVA RAZDOBLJA (SNODGRASS 2000) .......................................................................... 53 SLIKA 24. ORTOGONALNOST VALJANOG I TRANSAKCIJSKOG VREMENA ................................................................. 54 SLIKA 25. BAZA PODATAKA TRENUTNOG STANJA (SNAPSHOT DATABASE) ............................................................... 55 SLIKA 26. BAZA PODATAKA SA POVIJESNIM STANJIMA PODATAKA (HISTORICAL DATABASE) .................................. 56 SLIKA 27. BAZA PODATAKA SA OMOGUĆENIM TRANSAKCIJSKIM VREMENOM (ROLLBACK DATABASE) .................... 56 SLIKA 28. DVOVREMENSKA BAZA PODATAKA (BITEMPORAL DATABASE) ................................................................ 57 SLIKA 29. KATASTARSKA ČESTICA ........................................................................................................................ 61 SLIKA 30. SHEMA ORGANIZACIJE (MODELA) PODATAKA KATASTRA U ANALOGNOM OKRUŽENJU .......................... 67 SLIKA 31. PROMJENA IDENTITETA KATASTARSKE ČESTICE UZ PROMJENU JEDINSTVENE OZNAKE (POPIS

KATASTARSKIH ČESTICA I DODATAK POPISA KATASTARSKIH ČESTICA) ........................................................ 71 SLIKA 32. DIOBA KATASTARSKE ČESTICE KADA JE NJENA JEDINSTVENA OZNAKA PRIJE DIOBE CIJELI BROJ

(KATASTARSKI PLAN) ................................................................................................................................... 72 SLIKA 33. PROMJENA IDENTITETA KATASTARSKE ČESTICE UZ ZADRŽAVANJE JEDINSTVENE OZNAKE (POPIS

KATASTARSKIH ČESTICA I DODATAK POPISA KATASTARSKIH ČESTICA) ........................................................ 73 SLIKA 34. DIOBA KATASTARSKE ČESTICE KADA JE NJENA JEDINSTVENA OZNAKA PRIJE DIOBE RAZLOMAK

(KATASTARSKI PLAN) ................................................................................................................................... 74 SLIKA 35. PONOVNO KORIŠTENJE JEDINSTVENE OZNAKE KATASTARSKE ČESTICE ................................................. 74 SLIKA 36. SPAJANJE KATASTARSKIH ČESTICA ........................................................................................................ 77 SLIKA 37. NEDOSLJEDNOST OZNAČAVANJA KATASTARSKIH ČESTICA PRILIKOM PROVOĐENJA PROMJENA ............ 78 SLIKA 38. OSOBA ................................................................................................................................................... 83 SLIKA 39. KATASTARSKA ČESTICA, KATASTARSKA OPĆINA, KATASTARSKI KOTAR ............................................... 84 SLIKA 40. POLOŽAJNI I TOPOLOŠKI PODACI KATASTRA .......................................................................................... 85 SLIKA 41. PROMJENE U KATASTRU ........................................................................................................................ 86 SLIKA 42. RELACIJSKI MODEL PODATAKA ............................................................................................................. 89 SLIKA 43. NASTANAK TOČAKA NA ZAJEDNIČKOJ MEĐI I POSLJEDICE U MODELU.................................................... 91 SLIKA 44. DIJAGRAM AKTIVNOSTI DIGITALIZACIJE SEMANTIČKIH PODATAKA ....................................................... 94 SLIKA 45. DIJAGRAM AKTIVNOSTI DIGITALIZACIJE POLOŽAJNIH I TOPOLOŠKIH PODATAKA ................................... 95 SLIKA 46. PRIMJER POLOŽAJNE NEPODUDARNOST SADRŽAJA KATASTARSKOG PLANA (RASTERSKI PRIKAZ) ......... 99 SLIKA 47. PRIMJER POLOŽAJNE NEPODUDARNOSTI SADRŽAJA KATASTARSKOG PLANA (VEKTORIZIRANI SADRŽAJ)

................................................................................................................................................................... 100 SLIKA 48. NAČELO UKLANJANJA POLOŽAJNE NEPODUDARNOSTI MODELA .......................................................... 101 SLIKA 49. DIJAGRAM AKTIVNOSTI PRIPREME SEMANTIČKIH PODATAKA .............................................................. 102 SLIKA 50. DIJAGRAM AKTIVNOSTI PRIPREME POLOŽAJNIH PODATAKA ................................................................ 104 SLIKA 51. DIJAGRAM AKTIVNOSTI UNOSA PODATAKA ......................................................................................... 105

126

SLIKA 52. PROMJENA IDENTITETA KATASTARSKE ČESTICE U ELEKTRONIČKOM OKRUŽENJU ............................... 107 SLIKA 53. STANJE KATASTARSKOG PLANA 1834., 1900. I 1950. GODINE ............................................................. 108 SLIKA 54. SEMANTIČKI PODACI ZA KATASTARSKU ČESTICU U ODABRANOM TRENUTKU ...................................... 108 SLIKA 55. POSJEDOVNI LIST U ODABRANOM TRENUTKU ...................................................................................... 109 SLIKA 56. POLOŽAJNI PRIKAZ KATASTARSKIH ČESTICA U POSJEDOVNOM LISTU .................................................. 109 SLIKA 57. TEMATSKI PRIKAZ KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA U NEKOM TRENUTKU ........................................................ 110 SLIKA 58. ODABIR KATASTARSKE ČESTICE .......................................................................................................... 110 SLIKA 59. POVIJEST PROMJENA ZA KATASTARSKU ČESTICU 1884/1 (66) ............................................................. 111 SLIKA 60. POVIJEST PROMJENA ZA KATASTARSKU ČESTICU 1884/1 (68) ............................................................. 111

127

Popis kratica

CCDM Modela jezgre katastarskog područja (engl. Core Cadastral Domain

Model)

DBMS Sustav upravljanja bazom podataka (engl. Database Management System)

DGU Državna geodetska uprava

FIG Međunarodno udruženje geodeta (engl. Federation Internationale des

Geometres)

GIS Geografski informacijski sustav (engl. Geographic Information System)

GNSS Globalni navigacijski satelitski sustavi (engl. Global Navigation Satellite

Systems)

IAAO Međunarodna udruga procjenitelja (engl. International Association of

Assessing Officers)

ISO Međunarodna udruga za normizaciju (engl. International Organization for

Standardization)

LADM Model područja upravljanja zemljištem (engl. Land Administration

Domain Model)

PIN Jedinstvena oznaka katastarske čestice (engl. Parcel identification number)

SDBMS Sustav za upravljanje prostornom bazom podataka (engl. Spatial Database

Management System)

SQL Strukturni upitni jezik (engl. Structured Query Language)

TGIS Geografski informacijski sustav s omogućenim analizama u vremenu

(engl. Temporal Geographic Information System)

UML Opći jezik modeliranja (engl. Unified Modelling Language)

UN ECE Ekonomska komisija Ujedinjenih Naroda za Europu (engl. United Nations

Economic Comission for Europe)

WMS Protokol za posluživanje geoinformacija putem Weba (engl. Web Map

Service)

128

Životopis:

Baldo Stančić rođen je 3. ožujka 1982. godine u Splitu. Školovanje je

započeo 1988. godine u osnovnoj školi "Petar Hektorović" u Starom Gradu

na otoku Hvaru. Godine 1996. upisuje srednju Graditeljsko-geodetsku

tehničku školu u Splitu koju s uspjehom završava 2000. godine te stječe

srednju stručnu spremu i zvanje geodetskog tehničara.

Na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje se iste 2000. godine.

Kao student sudjelovao je na stručnoj praksi "Bol 2004", organiziranoj od strane fakulteta.

Diplomirao je 19. svibnja 2006. godine s diplomskim radom kojeg je izradio pod vodstvom

prof. dr. sc. Miodraga Roića. Naslov rada bio je: "Kontrola i analiza vektorizacije K.O.

Starigrad (311723)".

Od listopada 2006. godine zaposlen je na Geodetskom fakultetu. Prvo u svojstvu stručnog

suradnika, a od ožujka 2007. godine u svojstvu asistenta na Zavodu za primijenjenu

geodeziju, Katedri za upravljanje prostornim informacijama. Od imenovanja do danas na

matičnom fakultetu organizira i obavlja vježbe iz kolegija: Komunalni informacijski sustavi,

Katastar, Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici, Podrška upravljanju prostorom.

Kao vanjski suradnik od 2008. godine sudjeluje u nastavi pri Geografskom odsjeku na

Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje organizira i obavlja vježbe

iz kolegija Katastar nekretnina.

Do sada je kao autor ili u koautorstvu objavio više znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i

stranim časopisima, te zbornicima radova. Sudjelovao je na izradi znanstvenog projekta pod

nazivom Analiza preduvjeta za pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u Katastar

nekretnina (voditelj: prof. dr. sc. Miodrag Roić) te znanstvenostručnog projekta

Homogenizacija katastarskog plana (voditelj: prof. dr. sc. Miodrag Roić).

Uspješno radi na stručnim poslovima vezanim uz upravljanje prostornim informacijama. Piše

i govori engleski jezik.

Documents

Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih podataka ... · PDF fileSVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET Baldo Stančić, dipl. ing. Modeliranje arhivskih prostorno-vremenskih