Opisano oko 10 000 vrsta

Najraznovrsniji razred kopnenih kralježnjaka

Dvonožni, homeotermni kralježnjaci koji polažu jaja

Karakterizira ih perje, kljun bez zubi, jaja s čvrstom ljuskom, četverodijelno srce, visok metabolizam, lagan, ali snažan kostur

Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila

– preobražene rožnate ljuske s nekoliko uloga: održavanjetjelesne topline, neophodne su za letenje, a služe i za davanje signala, prikrivanje i pokazivanje. Izgrađena su od proteina keratina

Nekoliko je tipova perja:

– paperjasto donje perje – prekriva tijelo mladih ptica i kao izolacijakod odraslih ptica

– pokrovno perje – dodatna izolacija, daje aerodinamičan oblik iobojenost

– letno perje – pokrovno perje na krilima i repu

– čekinje – filtriranje zraka

Perje se redovito mitari, odnosno mijenja, jedanput ili dvaput u godini

Let – glavni način kretanja, koji koristi za parenje, prehranu te izbjegavanje i bijeg od grabežljivaca

Prilagodbe:

– perje

– modificirani prednji udovi u krila

– lagan kostur s pneumatičnim kostima

– dva velika mišića za let

– visok, ubrzan metabolizam

– prilagođen dišni sustav ( zračne vrećice)

Pingvini primjerice “lete” kroz vodu, dok pojedine ptice nemaju sposobnost leta, kao posljedicu evolucijske prilagodbe životu na izoliranim otocima

Kostur ptica je lagan, ali čvrst

Pneumatične kosti – šuplje kosti ispunjene zrakom

Krući kostur doprinosi stabilnosti tijekom leta

Kosti lubanje, trupa i udova

Prsna kost tj. greben na njoj je hvatište za letne mišiće

Crveni mišići se sporije stežu i sporije umaraju – kod ptica koje dugo lete

Bijeli mišići – brže se stežu, ali i brže umaraju (imaju manje mitohondrija)

Visoka stopa metabolizma zahtijeva velike količine kisika

Zrak ulazi u tijelo kroz nosnice, a dalje kroz dušnik ulazi u dvije dušnice. Iz dušnica dio zraka odlazi u pluća ( oko 25%), a ostatak u stražnje zračne vrećice (oko 75%)

Pri izdahu tijelo ptice se dodatno opskrbljuje zrakom iz zračnih vrećica

Srce građeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke koje su odvojene pregradom

Nema miješanja deoksigenirane i oksigenirane krvi što je osnovni uvjet za održavanje stalne temperature tijela

Temperatura tijela iznosi između 40 i 44 o C

Mnoge ptice imaju brz rad srca, pa neke i do 600 otkucaja u minuti

Usna šupljina bez zubi, kljun oblikom prilagođen tipu hrane, jednjak, volja, dvodijelni želudac, tanko crijevo, debelo crijevo, nečisnica

1. dio želuca je žljezdani –kiselina i probavni enzimi započinju probavu hrane

2.dio želuca je mišićni – hrana se miješa i drobi

Probava uz sudjelovanje jetre i gušterače

Imaju 2 bubrega

Dušične otpadne tvari izbacuju iz tijela kao mokraćnu kiselinu

Mokraćna kiselina teško je topljiva u vodi, tako da iz tijela izlazi kao bijela kaša

Mokraćovodima se odvodi u nečisnicu, gdje se miješa sa stolicom i izlučuje van

U mužjaka spermiji nastaju u dvama sjemenicima, a kroz male cjevčice odlaze u nečisnicu. Tijekom parenja mužjaci prislone svoju nečisnicu uz nečisnicu ženke i ispuštaju spermije

Većina ženki ima jedan jajnik smješten na lijevoj strani tijela. Jaja se ispuštaju u jajovod gdje se oplode spermijima. Oplođena jaja se zaštićuju ovojnicom i ljuskom do trenutka izlaska ptića. Iz jaja se mogu izleći potrkušci ili čučavci. Čučavcima je potrebna daljnja briga roditelja.

S obzirom na veličinu tijela imaju velik mozak

Dobro razvijen mali mozak, odgovoran za koordinaciju pokreta i veliki mozak, odgovoran za ponašanje, navigaciju, parenje, izgradnju gnijezda i brigu o mladima.

Vidni režanj je obično dobro razvijen

Proizvode zvuk pomoću pjevala, mišićnog organa na donjoj strani dušnika

Sluh je važan za ptice pjevice i za noćne vrste

Imaju slab osjet mirisa osim strvinara

Za vrijeme razmnožavanja pokazuju posebne oblike ponašanja (npr. svadbeno ruho kod mužjaka, agresivnost prema suparnicima, različito snubljenje između mužjaka i ženki)

Mnoge ptice sele ili migriraju u toplije krajeve ( npr. lastavice, sjenice, rode), a prije selidbe povećavaju rezerve masti u tijelu

Čovjek ima i korist i štetu od ptica

Koristi ih kao hranu, kućne ljubimce, povećavaju mu prinose hraneći se štetnim kukcima i glodavcima itd.

Ptice su često prijenosnici različitih bolesti poput psitakoze, salmoneloze i dr.

U poljoprivredi mogu biti značajni štetnici

Prijelazni oblik između gmazova i ptica

Fosilni nalaz praptice iz kasne jure pronađen u Njemačkoj

Svojstva koja idu u prilog da su se ptice razvile iz gmazova: debele kosti, zubi u čeljustima, dugačak rep s kralješcima, pandže na prstima i trbušna rebra koja nemaju suvremene ptice – obilježja svojstvena gmazovima. Krila, kljun i perje osobine su ptica

Današnje ptice ornitolozi dijele u 2 nadreda:

1. –većinom ptice koje ne lete (npr. nojevi, emui, kazuari, nandui)

2. –većinom ptice koje lete (pingvinke, plijenorke, cjevonosnice, rodarice, guščarice, sokolovke, kukavke, vrapčarke i dr.)

Nojevi Kazuari

Sove Vrapci

Navedi koje su sve prilagodbe ptica na let.

Koji tipovi perja postoje?

Od čega se sastoji probavni sustav ptica?

Opiši građu dišnog sustava ptica.

Usporedi građu krvožilnog sustava ptica s ostalim kralježnjacima.

Na koje nadredove dijelimo ptice?

PREDMET: BIOLOGIJA 2.RAZRED

PROFESOR: JOSIPA PRLIĆ

GIMNAZIJA LJUBUŠKI