Mjesto i uloga

TURIZAM U HRVATSKOJStrateška djelatnost hrvatskog gospodarstvaDjelatnost koja ima velik utjecaj na životni standard hrvatskih građana

HRVATSKI TURIZAM U SVIJETUDobitnik brojnih prestižnih svjetskih nagrada i priznanjaKao što je Hrvatska u svijetu prepoznatljiva po svojim športašima tako je i po svom turizmuHrvatska je predsjedavajuća zemlja Komisije za Europu UNWTO

Turizam u brojkama TURISTIČKI PROMET I PRIHOD OD TURIZMA

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.Dolasci turista (u mil.) 7,9 8,3 8,9 9,4 10,0 10,4Noćenja (u mil.) 43,4 44,7 46,6 47,8 51,4 53,0Prihodi od turizma ((u mlrd €) 3,7 4,0 5,6 5,5 6,0 6,3BDP (u mlrd €) 22,2 24,5 26,2 28,7 31,3 34,2

Udjel turizma u BDP-u 16,9% 16,2% 21,2% 19,2% 19,2% 18,4%

0

10

20

30

40

50

60

2001 2002 2003 2004 2005 2006

Dola

sci t

uris

ta i

noće

nja

(mil.

)

0

1

2

3

4

5

6

7

Prih

odi o

d tu

rizm

a (m

lrd E

UR)

Noćenja (u mil.)

Dolasci turista (umil.)Prihodi od turizma(u mlrd €)

Izvor: Državni zavod za statistiku, HNB

Turizam u brojkamaTURISTIČKI PROMET I–VI 2007.

DOLASCI NOĆENJA

STRANI 2.563 110 10.836 106DOMAĆI 559 108 1.645 102U K U P N O 3.132 110 12.481 105

2007. Indeks 07/06 2007. Indeks 07/06

(u 000)

Izvor: Privremeni podaci Hrvatske turističke zajednice

1034.515110925ISTRA1082.795113735KVARNER

114496115262Ostale regije1064.6741061.210DALMACIIA

10512.4811103.132U K U P N O

NOĆENJADOLASCI2007. Indeks 07/06 2007.. Indeks 07/06

Regija

Anketa o ulaganjima u turizmu

Ministarstvo je u siječnju 2007. provelo anketno istraživanja oulaganjima županija u turističku infrastrukturu koja imaju izravan utjecaj na povećanje kvalitete turističkog proizvoda (lokalni promet, komunalije, zaštita okoliša, …)

ulaganjima turističkih zajednica županija u uređenje turističkih mjesta, proširenje turističke ponude i promidžbu destinacija.

ulaganjima hotelskih tvrtki u obnovu postojećih objekata i sadržaja

ulaganjima hotelskih tvrtki u izgradnju novih objekata i obnovu objekata koji su izvan funkcije

Rezultati ankete ukazuju na ukupnu investicijsku aktivnost od 13,6 milijardi kn

Rezultati istraživanja su samo indikativni i za preciznije istraživanje bilo bi potrebno koristiti složenije metode. Provedeno anketno istraživanje ukazuje da će

najveći dio investicija biti realiziran u ovoj i slijedećoj godini, amanji dio do 2009. odnosno 2010 godine.

VRSTA SMJEŠTAJNIHKAPACITETA

BROJ KREVETA

2006.

UDJEL U STRUKTURI

U %Hoteli i aparthoteli 113 12%Turistička naselja 55 6%

23%44%14%

100%

Kampovi 225Privatni smještaj 405Ostali objekti 127UKUPNO 926IZVOR: Državni zavod za statistiku

(u 000)

Hoteli čine svega 12% kapaciteta a kampovi i privatni smještaj čak 67%Svega 14% hotelskih kapaciteta je u hotelima kategorije 4* i 5*Rezultati ovakve strukture smještajnih kapaciteta su

relativno kratka turistička sezonarelativno niska prosječna potrošnja gostiju

Turizam u brojkamaSMJEŠTAJNI KAPACITETI

HOTELI Udjel u strukturi

4* i 5* 14%1*, 2* i 3* 86%UKUPNO 100%

ZNAČAJKE PROGRAMAPoticanje izgradnje obiteljskih boutique hotela i pansiona Transformacija dijela privatnog smještaja u obiteljsko hotelijerstvoMinistarstvo subvencionira kamate na kredite s rokom otplate do 20 godinaKapacitet objekta: 10-40 sobaKvaliteta objekta min. 3 zvjezdice

REZULTATIOd početka programa 2002.

realizirano 365 kredita poslovnih banaka u iznosu od 1,3 mlrd kndobiveni smještajni kapacitet: 11.570 krevetazaposleno 3.055 osoba

Program “Poticaj za uspjeh” (I)

Program “Poticaj za uspjeh” (II)PRIMJERI IZVRŠENIH ULAGANJA

Hotel Maestral 3*, Prvić Luka

Hotel Korana 4*, KarlovacHotel San Rocco 4*, Brtonigla

Hotel Palača Dešković 4*, Pučišća

Hotel Villa Astra 4*, Lovran

Hotel Bacchus 4*, Baška Voda

Snimljeno 2004.Projekt 2005. – 2006.

Primjeri podizanja kvalitete privatiziranihturističkih objekata

Grand Hotel Elaphusa 4*, Bol

Parametri razvojnog koncepta IznosVrijednost investicije 15 mil. €Namjena Potpuna rekonstrukcija hotela 3* u hotel 4*

Sadržaji:Otvoreni i zatvoreni bazen s dječjim bazenom, wellness, beauty & fitness centar – 1800 m2, kongresni centar s glavnom konferencijskom dvoranom sa 700 mjesta

Kapacitet 306 soba – 612 kreveta

Otvoren u prosincu 2006.

Primjeri podizanja kvalitete privatiziranihturističkih objekata

Hotel Le MERIDIEN Lav 5*, Podstrana

Parametri IznosVrijednost investicije 55 mil. €Kapacitet 380 smještajnih jedinica, oko 1.000 krevetaSadržaji:Spa & wellness centar sa zatvorenim i otvorenim bazenima (4.700 m2), kongresni centar (2.500 m2), marina s 40 vezova, zabavni centar - casino i noćni klub (2.800 m2)

Primjeri novih investicijaRezidencija Skiper, Savudrija

Parametri IznosVrijednost investicije 100 mil. €Kapacitet 1.500 krevetaSadržaji:Hotel i vile 5 plus* s vlastitim bazenom, turističko naselje, spa & wellness, kongresni centar, privezište s 38 vezova, golf igralište s 18 rupaUpravljanje Kempinski Hotels & Resorts

Projekt2005. – 2008.

PREDVIĐENO ZA JPPKompleks Kupari, Mlini

Predviđena obnova povijesnog hotela Grand, rušenje ostalih postojećih objekata, te izgradnja novih hotela, vila i apartmana visoke kategorije ukupnog kapaciteta do 2.500 kreveta

Turističko naselje Baško PoljePredviđeno rušenje postojećih objekata i izgradnja novog hotela, vila i apartmana visoke kategorije ukupnog kapaciteta 1.500 kreveta

Turističko naselje Perna, OrebićPredviđeno rušenje postojećih bungalova i izgradnja novog hotela i vila visoke kategorije ukupnog kapaciteta 900 kreveta

Privatizacija bivših vojnih objekataCLUB ADRIATIC d.o.o.

Kupari 1990.

TN Baško polje

TN Perna

Greenfield projekti županijaBRIJUNI RIVIJERA I PARK PREVLAKA

BRIJUNI RIVIJERAZajednički projekt RH i Županije istarske za razvoj destinacije visoke kategorije na području NP Brijuni i potezu priobalja od Općine Bale do Pulske lukeProjektom, među ostalim, predviđena prenamjena bivših vojnih i drugih objekata u vlasništvu RH na tom području u turističku funkciju

PARK PREVLAKAZajednički projekt RH, Županije Dubrovačko-neretvanske i Općine Konavle za izgradnju turističkog kompleksa na području poluotoka Oštro – PrevlakaProjektom predviđena izgradnja destinacije visoke kategorije s 3.500 kreveta, marine do 500 vezova i brojnih ekskluzivnih sadržaja

Greenfield projekti gradova i općina

Posedarje, Ninsko blato, Tustica, Šibenik, Skradin, …

Zaposlenost u ugostiteljstvu i turizmu

Ugostiteljstvo-turistička djelatnost ima veliku sezonalnu fluktuaciju radne snagePrema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 30. rujna 2006. evidentirano 50 tisuća nezaposlenih za poslove u ugostiteljstvu i turizmu, od čega su 88% žene

2005.Mjesec

Broj ukupno zaposlenih u

RH

Broj zaposlenih u ugostiteljstvu i

turizmu

Udio ugostiteljstva i turizma u ukupnom

zapošljavanjuIIIIIIIVVVIVIIVIII

1.317 70 5,3%1.332 71 5,3%1.333 72 5,4%1.341 74 5,5%1.354 80 5,9%1.368 88 6,4%1.379 93 6,7%1.381 94 6,8%

Izvor: Državni zavod za statistku

(u 000)

Sezonsko zapošljavanje u ugostiteljstvu i turizmu

Najveći broj osoba koje se sezonski zapošljavaju u sezoni su osobe s NKV, KV i SSS mlađe od 35 godinaKriteriji u svim zanimanjima su vidno porasli, kako za pomoćna zanimanja tako i za KV zanimanjaNpr. za sobarice i spremačice već se traži pasivno znanje dva svjetska jezika

Najtraženija zanimanja 2006. Zaposleno osoba

Udio u strukturi (%)

Prodavači * 1.807 12Konobari 1.688 11Sobarice 1.584 11Kuhari 1.272 9Kuhinjski radnici 968 7Čistačice 951 6Pomoćni kuhar 598 4Hotelijersko-turistički službenik 537 4Pomoćni konobar 388 3Recepcionar 321 2Pralje 201 1Ostala zanimanja 4.634 31U K U P N O 14.949 100 Izvor: HZZ

* Povećana potreba za radom u trgovini u turističkoj sezoni

Ostvaruje 10% ukupnog turističkog prihoda – 550 tisuća nautičara u 2006.Dnevba potrošnja nautičara dvostruko veća od dnevne potrošnje ostalih gostijuTrenutno 50 marina and 33 ostalih luka nautičkog turizma (sidrišta, privezišta, suhe marine) s ukupno 16.000 vezova u moru i 5.500 na kopnuDodatnih 15.00’ vezova raspoloživo u ostalim lukama

Studija razvoja nautičkog turizma RHIzgradnja 15.000 novih vezova u narednih 10 godina, 5.000 na kopnu i 10.000 u moru Izgradnja marina za mega jahte u blizini zračnih luka Prvenstveno uređenje postojećih luka za potrebe nautičkog turizma, a iznimno gradnja

Nautički turizam

92%

8%

KONTINENT

OSTALA PODRUČJA

Kontinentalni turizamPROGRAM POTICANJA, ZAŠTITE, OBNOVE I UKLJUČIVANJA U

TURIZAM KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE U TURISTIČKI NERAZVIJENIM PODRUČJIMA

17 348

14

136

18

256

55

281

58

279

55

308

61

440

050

100150200250300350400450

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Broj zahtjeva Broj dodjela

Ukupno od 2000.-2006. sufinancirana 264 projekta u iznosu 23 mln knZa 2007. sredstva Programa povećana sa 3,5 na 5 mln kn

Prijavljeno 440 projekata – odabrano 79Najveći iznos potpore 100.000 kn

Primjeri provedene obnove i revitalizacije

Tradicijska posavska kuća,Lonjsko polje

Tradicijska međimurska hiža,Sv. Martin na Muri

Pilana na vodeni pogon,Plitvička jezera

Etno-selo Kokorići, Vrgorački kraj

1. Poticanje razvoja turističkih tematskih putovaIznos sredstava za 2007.: 2,5 mil. kn Primljeno 119 projekata – dodijeljene 33 potporeCilj: stvaranje tematskih integriranih turističkih atrakcija povezivanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti

2. Poticanje izrade izvornih hrvatskih turističkih suveniraIznos sredstava za 2007.: 1 mil. kn Primljeno 337 projekata – dodijeljeno 60 potporaCilj: poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kao dodatnog turističkog proizvoda

3. Program kreditiranja seoskog turizmaIznos sredstava za 2007.: 3 mil. kn Cilj: razvoj turističke ponude kao dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima

Cilj: Povećati sadašnji udjel kontinentalnog turizma od 5%

Kontinentalni turizamNOVI PROGRAMI

SLABOSTI

Struktura smještajnih kapacitetaNedostatak turističke infrastrukture (kongresni centri, golf igrališta, zimsko-planinski centri, …)Nedovoljna diverzifikacija ponude ograničava rast prometa i prihoda izvan glavne turističke sezone

PRIJETNJE

Nekontrolirana izgradnja (apartmanizacija) koje bi mogla devastirati prostor, naš najvredniji turistički resursNedostatak kvalitetnog upravljanja destinacijom kao instrumenta održivog razvoja

SWOT pogled na razvojne perspektive

PREDNOSTI

Izvrsna pozicija Hrvatske na međunarodnom tržištuOčuvan prostorRealan tržišni potencijal za znatno brži rast u odnosu na konkurente na Mediteranu

ŠANSEPovećanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i izgradnja novih kvalitetnih kapaciteta 4* i 5*, što dugoročno jedino može osigurati održiv rast prometa i prihoda Razvoj selektivnih oblika turizma (kongresni turizam, golf, zimsko-planinski, itd.) koji može postupno transformirati Hrvatsku u cjelogodišnju turističku destinacijuAktiviranje potencijala kontinentalnih turistiičkih regija