Mjere za poticanje rasta inovativnih tvrtki

Mjere za poticanje rasta inovativnih tvrtki

UVOD

„Mogu li inovacije biti rješenje za izlazak iz ekonomske krize“, pitanje je koje se često postavlja u Hrvatskoj i Sloveniji. . Odgovor na ovo pitanje je bez sumnje pozitivan, budući da je inovativnost ključna za konkurentnost, uspjeh, a i samo preživljavanje poduzeća. Razviti, proizvesti i prodati proizvod izrazito je zahtjevan zadatak u kojem se poduzeće za naklonost kupca mora boriti s cijelim spektrom drugih ponuđača koji zadovoljavaju istu ili sličnu potrebu. Inovativno djelovanje je jedini pravi način za postizanje i održavanje prednosti pred konkurentima.

Prije krize koja je ukazala na strukturne probleme u gospodarstvu velik dio rasta tvrtki temeljio se na neodrživim financijskim aranžmanima, akvizicijama i strateškim savezima te se pogrešno smatralo da je ovaj način poslovanja dugoročno održiv. Ovakva poslovna strategija može biti uspješna samo ukoliko je dobro promišljena i ukoliko se temeljna djelatnost poduzeća temelji na kontinuiranom inoviranju. Dobar pokazatelj nedostatka inovativnosti u hrvatskom i slovenskom gospodarstvu je dodana vrijednost po zaposlenom koja je u svim gospodarskim djelatnostima ispod prosjeka Europske unije i koja se nije značajnije povećala u proteklih 10 godina.

Država može doprinijeti poboljšanju konkurentnosti tvrtki uklanjanjem prepreka bržem razvoju i stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja. Ipak, država ne može zamijeniti napore gospodarstva na poboljšanju svojih proizvoda i usluga, poduzetničku inicijativu, učinkovito ulaganje u istraživanje i razvoj, kvalitetno upravljanje te inovacije na poduzetničkoj razini. Upravo je kvalitetno upravljanje ključno za stvaranje okruženja koje će poticati inoviranje i rezultirati takvom gospodarskom strukturom koja će pozitivno utjecati na kvalitetu života cijele zajednice. Istraživanja su pokazala da je rast tvrtke moguć u svakoj industriji, u bilo kojoj regiji i u bilo koje vrijeme poslovnog ciklusa, a ključ dugoročnog rasta je u kvaliteti vođenja tj. menadžmenta. Upravljanje koje rezultira rastom vrijednosti poduzeća od manje učinkovitog upravljanja razlikuje se u promišljenom prihvaćanju rizika, kontinuiranom ulaganju u unaprjeđenje proizvoda i usluga te stavljanju naglaska na inovativnost. Predmet ove studije je inovativnost iz perspektive tvrtke kojima je ona ključna za preživljavanje i uspjeh na tržištu. Valja naglasiti da su analize pokazale da su poticaji tvrtkama ponajviše fokusirani u faze razvoja proizvoda, dok se faze kreiranja ideje, testiranja inovativnog koncepta i kasnije komercijalizacije gotovog proizvoda ili usluge slabije podržavaju državnim poticajima. Zbog projektne orijentacije poticaja gotovo da i ne postoje poticaji za osnivanje inovativnih tvrtki kao jednog od ključnih nositelja inovativnog gospodarstva.

Rezultat politike poticaja vidljiv je u relativno dobrom položaju Slovenije na europskoj ljestvici inovativnosti, gdje Slovenija ima položaj inovacijskog sljedbenika, te u razmjerno lošem položaju Hrvatske u grupi „umjereni inovatori“. Dodana vrijednost u obje države je daleko ispod prosjeka, posebice u prerađivačkoj industriji koja zapošljava najveći broj ljudi i ključna je za budućnost, što je loše za gospodarstvo. Ovakvi rezultati su i jasna poruka da ne znamo proizvesti prave proizvode i ne znamo dovoljno dobro prodati ono što proizvedemo.

Stoga su osnovni prijedlozi mjera temeljeni na činjenici da postoji realna potreba za uravnoteženom potporom u svim fazama procesa inoviranja, a istovremeno i za osiguravanjem različitih oblika pomoći tvrtkama u procesima do osnivanja inovativne tvrtke.

Temelj nisu poticaji, već svjesnost menadžmenta, da su potrebne promjene u njihovom dosadašnjem načinu upravljanja, što će posljedično generirati potrebu za poduzimanjem mjera na povećanju inovativnosti. Zbog toga je dio predloženih mjera usmjeren i na podizanje svijesti o pravim elementima inovativnosti i načinima njihovog uključivanja u poslovanje.

Stranica: 2 od 65

SADRŽAJ

UVOD .................................................................................................................................. 1

SADRŽAJ ............................................................................................................................... 2

1 INOVATIVNOST .................................................................................................................... 4

1.1 Inovativna tvrtka ................................................................................................................... 4 1.2 Inoviranje i procesi kontinuiranog poboljšanja ...................................................................... 5

1.2.1 Ideja ...................................................................................................................................... 5 1.2.2 Invencija ............................................................................................................................... 5 1.2.3 Inovacija i proces inoviranja .................................................................................................. 6 1.2.4 Pametna specijalizacija (Smart specialisation): ...................................................................... 8 1.2.5 Otvoreno inoviranje (open innovation): ................................................................................ 8 1.2.6 Proizvod ................................................................................................................................ 9 1.2.7 Poboljšanje ........................................................................................................................... 9

1.3 Ostali elementi u pogledu inovacija .................................................................................... 10 1.3.1 Zaštita rezultata inoviranja – industrijsko intelektualno vlasništvo ...................................... 10 1.3.2 Razvojno istraživačke grupe ................................................................................................ 11 1.3.3 ISO i procesi razvoja ............................................................................................................ 12

1.4 Metode za poboljšanje inovativnosti ................................................................................... 12 1.4.1 Kano krivulja ....................................................................................................................... 12 1.4.2 Inovacijska kocka ................................................................................................................ 13 1.4.3 Inovacijska arhitektura ........................................................................................................ 14

2 PROCJENA STANJA ............................................................................................................. 15

2.1 Pregled dosadašnjih analiza i istraživanja ............................................................................ 16 2.1.1 Pregled stanja inovacijske djelatnosti .................................................................................. 16

2.1.1.1 Istraživanje inovacijske djelatnosti u EU ...................................................................... 16 2.1.1.2 Istraživanja i analize za Sloveniju ................................................................................. 19 2.1.1.3 Istraživanje i analize za Hrvatsku ................................................................................. 22

2.2 Analiza stanja grana u Sloveniji ........................................................................................... 22 2.2.1 Grane po indikatorima ........................................................................................................ 22

2.2.1.1 Institucionalni poticaji u okruženju ............................................................................. 27 2.2.1.2 Regija u širem okruženju ............................................................................................. 28 2.2.1.3 Znanje u okruženju ..................................................................................................... 29 2.2.1.4 Analiza šireg okruženja - trendovi (grana) u okruženju ................................................ 30

2.3 Analiza stanja grana u Hrvatskoj.......................................................................................... 31 2.4 Pregled dosadašnjih mjera i korištenje dosadašnjih poticaja ............................................... 35

3 MJERE – NAČELA ............................................................................................................... 38

3.1 Cjelovitost ........................................................................................................................... 38 3.2 Povezivanje i uključivanje MSP-a ......................................................................................... 38 3.3 Usmjerenost na rezultate i jednostavnost ........................................................................... 39 3.4 Konsolidacija različitih politika poticanja inovativnosti i konkurentnosti.............................. 39 3.5 Smanjivanje i usklađivanje različitih tipova potpornih organizacija ...................................... 39

4 POTREBNE MJERE U SLOVENIJI .............................................................................................. 40

4.1 Mogućnosti i ograničenja općina ......................................................................................... 40 4.1.1 Polazne točke na razini EU .................................................................................................. 41 4.1.2 Polazne točke na razini Slovenije ......................................................................................... 41

4.2 Ključni elementi na razini tvrtke .......................................................................................... 42 4.2.1 Mjere za osnivanje inovativne tvrtke................................................................................... 42 4.2.2 Mjere za poboljšanje inovativnosti – INOVACIJE.................................................................. 43 4.2.3 Mjere za poboljšanje učinkovitosti – POBOLJŠANJE ............................................................. 43

4.3 Ključni programi .................................................................................................................. 43

Stranica: 3 od 65

4.3.1 Programi svjesnosti ............................................................................................................. 43 4.3.2 Programi osposobljavanja ................................................................................................... 44 4.3.3 Snimanje stanja ................................................................................................................... 44 4.3.4 Provedbeni projekti ............................................................................................................ 44

4.4 Struktura mjera ................................................................................................................... 44 4.4.1 Uloga tvrtke i uloga regije ................................................................................................... 44 4.4.2 Kratak opis predloženih mjera............................................................................................. 45

5 POTREBNE MJERE U HRVATSKOJ ........................................................................................... 49

5.1 Prijedlozi mjera na području Varaždinske županije .............................................................. 49 5.2 Sažetak prijedloga mjera na području Međimurske, Krapinsko-Zagorske i Zagrebačke

županije 52 5.3 Preporuke Međimurskoj, Krapinsko-Zagorskoj i Zagrebačkoj županiji ................................. 53

5.3.1 Kategorija: Razmjena informacija, iskustava i dobrih praksi ................................................ 54 5.3.2 Kategorija: Jačanje i alokacija ljudskih potencijala ............................................................... 58 5.3.3 Kategorija: Podrška poduzetnicima ..................................................................................... 61

5.4 Preporuke za učinkovitu provedbu preporuka i evaluaciju rezultata i učinaka provedenih preporuka predmetnim županijama ........................................................................................................ 63

LITERATURA I IZVORI ............................................................................................................. 65

Stranica: 4 od 65

1 INOVATIVNOST

1.1 Inovativna tvrtka

Polazeći od suvremene definicije, inovativna je tvrtka ona koja raste brže od tržišta na kojem

djeluje, kojoj raste dodana vrijednost te ona koja važan dio dodane vrijednosti, opsega prodaje i dobiti u posljednjem razdoblju ostvaruje od prodaje razvijenih proizvoda ili usluga.

Inovativne tvrtke, bez obzira na granu djelatnosti, povezuje nekoliko zajedničkih karakteristika:

Jedinstvena strategija Inovativne tvrtke imaju jedinstvenu poslovnu strategiju koju vjerno slijede. Svrha takve strategije je da vrlo jasno iskaže što tvrtka želi ponuditi svojim korisnicima,u čemu se razlikuje od svojih konkurenata i da zaposlenicima daje jasne smjernice za rad... Inovativne tvrtke znaju kako reći »NE« kada poslovne inicijative nisu sukladne njihovoj viziji, što je njihovo temeljno obilježje. Primjer: Nudimo najsigurnije automobile na svijetu.

Inovacija je sredstvo za postizanje strateških ciljeva i ostvarenje vizije Inovativne tvrtke smatraju kako je put do poslovnog uspjeha usko povezan uz inovacije pri čemu one nisu krajnji cilj koje tvrtka nastoji postići već sredstvo za ostvarenje vizije. Također su svjesne kako različitost donosi dugoročan uspjeh na tržištu.

Rukovođenje Rukovođenje inovativnim tvrtkama nije samo potpora inovativnoj djelatnosti, već dio inovacijskog menadžmenta pri čemu ono igra ključnu ulogu u stvaranju inovacijskog okruženja. Ukoliko je rukovodstvo neprestano u potrazi za inovativnim rješenjima oni su zapravo ključni usmjerivači i aktivni inicijatori (driveri) implementacijskih projekata.

Ambicioznost upornost, spremnost na rizik te greška kao moguća opcija Inovativne tvrtke ustraju u svojim ambicijama. Iako je inovativnost često povezana uz neuspjeh inovativne tvrtke nisu podložne razočaranjima već ih navedeno potiče da iz loših iskustava crpe znanje za nastavljanje svoje vizije. Bez obzira na ishod, one nikada ne odvraćaju svoj fokus s inovacija, svjesne važnosti kontinuiranog poboljšanja svojih proizvoda i pronalaženja novih mogućnosti. Primjer: Apple je poznat po svojim revolucionarno inovativnim proizvodima i tržišnom pristupu. Manje je poznato da je lista neuspješnih pokušaja barem toliko dugačka kao i lista uspješnih.

Usmjerenost prema korisniku Svojstvo inovativne tvrtke je usmjerenost ka korisniku pri čemu ona nastoji razumjeti što je moguće više njegovih potreba, , istovremeno ga saslušati i ponuditi originalna rješenja za njegove probleme . Ukoliko je tvrtka uključena u opskrbni lanac, ona nastoji razumjeti i potrebe krajnjeg korisnika a ne samo prvog kupca. Primjer: Tvrtka proizvodi proizvod za poznati trgovački lanac. Iako od kupaca dobiva sasvim jasne zahtjeve, ona također prikuplja informacije o krajnjoj upotrebi proizvoda te ga oblikuje na način da krajnji korisnik u njemu prepoznaje i dodanu vrijednost u odnosu na konkurenciju.

Raznolikost i sposobnost otkrivanja trendova u vremenu i prostoru Mnoge tvrtke i pojedinci diljem svijeta pokušavaju biti inovativni ali svima to naravno ne uspijeva. Ključ do uspjeha nisu samo volja, upornost, preuzimanje rizika…, već i sposobnost uočavanja trendova, razumijevanja potreba korisnika upravljanja vremenom kao i uvođenje promjena tijekom vremena. Primjer: Mnoge odlične tvrtke koje Tom Peter u svojoj poznatoj knjizi „In search of Excellence“ navodi kao primjere odličnosti, danas više ili ne postoje ili su daleko od svoje

Stranica: 5 od 65

bivše slave (npr. Xerox)Unatoč vrlo razvijenoj inovativnoj djelatnosti one jednostavno nisu prepoznale promjene koje su nastale tokom vremena.

Odlični zaposlenici te inovatori kao izvođači o uključenost najvišeg rukovodstva o rukovoditelji koji su bili uspješni u prošlim inovacijama o tehnički stručnjaci o vanjski konzultanti (tehnički i procesni)

Inovativne tvrtke odlikuju odlični pojedinci sa širokim rasponom znanja i spremnošću na suradnju. Uspješne tvrtke neprestano tragaju za onim što je najbolje u njezinom vanjskom i unutarnjem okruženju. Ne odlikuje ih samo odlično znanje i poznavanje struke, već i upravljanje koje tvrtci omogućuje da od percipirane ideje postane priča o uspjehu na tržištu.

Radno okruženje je okruženje povjerenja i autonomije o Zaposlenici moraju komunicirati na produktivan način (redoviti sastanci, događaji,

razgovori, zaposlenici se moraju kontinuirano susretati i podijeliti svoja iskustva) o Inovatore i druge dijelove tvrtke je potrebno povezati s jednim ciljem o Prije same realizacije inovacijskog projekta potrebno je istražiti načine za

pretvaranje dobrih ideja u konkretne akcijske planove koji će navedene uspješno plasirati na tržište.

o Radno okruženje u kojem grupe moći međusobno komunicirati bez koordiniranja od strane središnjeg ureda.

Izraz "inovativna tvrtka" je u našem okruženju nešto novo. Dosadašnje rasprave i poticaji

uglavnom su orijentirani na jedan projekt iz područja inovativnosti, dok inovativna tvrtka kao

sustav ostaje bez podrške i u isto vrijeme nije promovirana.

1.2 Inoviranje i procesi kontinuiranog poboljšanja

1.2.1 Ideja

Ideja je misao ili grupa misli koja uobičajeno nastaje s namjerom, a može nastati i nenamjerno odnosno slučajno. Ideje se često dobivaju tijekom rasprava i na »brainstorminzima«.

Bez ideja nema invencija i inovacija no samo mali broj ideja o novitetima postaje inovacija. Ideje se

mogu dobiti bilo kada i bilo gdje, a planirano mogu nastati tehnikama kreativnog razmišljanja.

1.2.2 Invencija

Invencija predstavlja novu, obećavajuću ideju koja ima potencijal postati korisnom a odnosi se na . novi proizvod, uslugu, proces ili sustav. Neki od primjera su sljedeći: industrijski proizvod, dizajn, poboljšan način rada, sigurnost na radu i slično. Važno je napomenuti kako svaka ideja ne znači i invenciju. O invenciji odlučuju isključivo autori (Likar, Križaj i Fatur 2006. g.).

Rebernik (1990. g., 111) definira invenciju kao »ideju o novom proizvodu ili procesu te obradu detalja u

bitnom, ali osnovnom obliku.«

Stranica: 6 od 65

1.2.3 Inovacija i proces inoviranja

Inovativnost ne znači samo generiranje novih ideja, već je to proces pretvaranja tih ideja u praktične svrhe. Postoje različite definicije inovativnosti ali sve naglašavaju razvojni i uporabni aspekt novog znanja. Na primjer:

– Uspješna primjena novih ideja (UK department of trade and industry, 2004.). – Uvođenje promjena koje uspjehu daju novu dimenziju (Peter Drucker, u Hesselbein, 2002.). – Proces pretvaranja prilike u nove ideje i uspješna primjena novih ideja (Tidd, Bessant, Pavitt, 2005.). Prema mišljenju Tidda, Bessanta i Pavitta (2005. g.) zajedničko svim uspješnim tvrtkama je kontinuirano

inoviranje. U tablici 1.1. prikazane su glavne strateške prednosti koje možemo postići pomoću inoviranja. Novi proizvodi održavaju ili čak povećavaju tržišni udio kao i profit tvrtke. Rast prodaje nije posljedica niskih cijena, već jedinstvenog obrasca, prilagodbe zahtjevima potrošača te kvalitete (ibid).

Tablica 1.1. Strateške prednosti koje proizlaze iz inoviranja (Izvor: Tidd, Bessant i Pavitt, 2005.)

MEHANIZAM STRATEŠKA PREDNOST

Novosti u proizvodima i uslugama Ponuda nečeg novog, što nitko drugi ne može

ponuditi.

Novosti u procesima Ponuda novosti na način kako to drugi ne mogu

(brže, jeftinije,prilagođenije). Složenost Ponuda nečeg što drugi ne mogu izvesti.

Zaštita intelektualne imovine Ponuda nečeg što drugi ne mogu, osim ako se

plati licenca.

Dodavanje i proširenje raspona konkurentskih faktora

Pomak od konkurentskih osnova, npr. od cijene proizvoda do omjera cijene i kvalitete, ili cijena,

kvaliteta, mogućnost izbora…

Vrijeme Prvi na tržištu može uvećati svoj tržišni udio

prilikom plasiranja novih proizvoda.

Snažna platforma razvoja Ponuda nečeg što predstavlja osnovu na temelju

koje je moguće dodatno graditi inačice i generacije.

Preoblikovanje pravila Ponuda nečeg što predstavlja nov koncept

proizvoda ili usluge – drugačiji način proizvodnje koji stariji način čini suvišnim.

Preoblikovanje dijelova procesa Ponovno razmišljanje o načinu djelovanja sustava – učinkovitije umrežavanje, eksternalizacija i

koordinacija s virtualnim poduzećem.

Preuzimanje različitog konteksta upotrebe Nova kombinacija postojećih elemenata za

različita tržišta.

Drugo

Inovacije se oslanjaju na traženje novosti i dobivanje strateških prednosti, zato će uvijek biti

prostora za stjecanje konkurentnih prednosti kao i njihovo zadržavanje.

Joseph Schumpeter prvi je poduzetnika definirao kao inovatora, agenta ekonomskih promjena i razvoja: “Poduzetnik nastoji primijeniti tehnološke inovacije (npr. nove proizvode/usluge ili nove procese) za dobivanje strateških prednosti, tj. generiranje profita.” Prema Schumpetru inovacije su (odnosno “nove, poboljšane kombinacije”):

– novi proizvodi, – nove metode proizvodnje, – nova tržišta, – novi materijali, – novi organizacijski oblici.

Stranica: 7 od 65

Likar (2006.) inovaciju definira kao novi ili značajno poboljšani proizvod, proces ili uslugu na tržištu koji

se pokažu korisnima.

Slika 1.1: Shema procesa nastanka inovacije

Za inovacijski menadžment je vrlo važno da objedini pogled na to što inovacija znači. Tradicionalna

definicija inovacije koja je izuzetno raširena u Sloveniji naglašava

da je inovacija implementacija nove ideje u praksu

da inovacija znači novi proizvod, uslugu ili proces odnosno značajno poboljšan proizvod, uslugu ili proces, koji se javlja na tržištu (inovacija proizvoda, usluge) ili koristi u okviru procesa (inovacija procesa)

da inovacija može biti nova ideja, novi proizvodni ili tehnološki proces, novi proizvod ili predmet s novim funkcijama

te ona nije dovoljna za razumijevanje zašto Slovenija, koja prema kriterijima inovativnosti nadilazi većinu usporedivih pokazatelja, ne napreduje prema kriteriju produktivnosti odnosno dodane vrijednosti po zaposlenom.

Suvremena definicija inovacije naglašava kako je inovacija ekonomsko iskorištavanje invencije. Inovacija je proces transformacije ideje ili invencije u proizvode, usluge ili poslovne modele koji kreiraju dodanu vrijednost uočenu od strane potrošača, koju oni poštuju i prihvaćaju te su spremni za nju platiti i određenu cijenu.

Navedena definicija inovacije sužava prostor unutar kojeg je moguće za neku ideju tvrditi da je

inovacija. U slučaju da tvrtka idejom koju je plasirala na tržište ne stvara višu dodanu vrijednost od one koja je bila stvorena dosadašnjim proizvodima, ova dodana vrijednost ne predstavlja ozbiljni udio u stvorenoj dodanoj vrijednosti tvrtke. Takva ideja ne može biti inovacija, čak iako je nova i originalna. Mnoge slovenske tvrtke proglašavaju se inovativnima, ali rast dodane vrijednosti po zaposlenom takav naziv zapravo ne opravdava.

http://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Ideja&action=edit&redlink=1

http://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Proizvodni_postopek&action=edit&redlink=1

http://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Tehnolo%C5%A1ki_postopek&action=edit&redlink=1

Stranica: 8 od 65

Većina inovacija ima karakter nadgradnje inovacija (Christensen, 2005.) a njihovo je zajedničko svojstvo da bez obzira na izvornost one poboljšavaju karakteristike već poznatih proizvoda. Ovakav primjer su zrakoplovi većeg doleta, brža računala, televizori s jasnijom slikom, kućanski aparati koji troše manje energije.

Inovacije nazivamo razornima kada je za dostizanje novih tržišnih mogućnosti (Trauffler, 2005.)

primijenjena nova tehnologija ili kombinacija novih tehnologija. Prema Christensenu (2005.) razorne ili destruktivne inovacije su podijeljene u dvije grupe:

Destruktivne inovacije u manje zahtjevnom tržišnom segmentu javljaju se kada postojeći proizvodi imaju previsoku cijenu u odnosu na vrijednost. One zadovoljavaju potrebe širokog kruga kupaca. Primjeri iz prošlosti su pojava tranzistora (proizvodna destruktivna inovacija) i diskontnih prodavaonica (destruktivna inovacija u poslovnom modelu) dok bi se u budućnosti ove vrste inovacija mogle pojaviti kod mrežnih računala koje će postati konkurencija osobnim računalima – tvrdnja iz 2005. g. danas je već potvrđena.

Destruktivne inovacije na novim tržištima su pojava kada proizvodom na osnovu razornih tehnologije komuniciramo s kupcima koji u postojećim proizvodima iz različitih razloga ne nalaze mogućnost zadovoljavanja svojih potreba. Takvi su primjeri Bellov telefon, prijenosni telefoni, Kodakov digitalni fotoaparat.

Stvaranje (management) inovacija je izrazito složeno područje povezano s mnoštvom značajnih rizika. U

uvodu spomenuta rukovodstva vodećih tvrtki moraju biti u stanju upravljati procesom inovacija, kao i rizicima povezanim s prijenosom potencijalnih inovacija na tržište.

1.2.4 Pametna specijalizacija (Smart specialisation):

Pametna specijalizacija podrazumijeva definiranje jedinstvenih karakteristika i bogatstava svake zemlje/regije uz naglašavanje konkurentskih prednosti svake zemlje/regije te fokusiranje regionalnih aktera i resursa na viziju odličnosti u svojoj budućnosti. Ona predstavlja istraživačku i inovacijsku strategiju zemalja/regija za poticanje gospodarskog rasta i gospodarske transformacije regija te provođenje strukturnih reformi. U isto vrijeme investicije (npr. javnih poticaja) se nastoje usmjeriti na one aktivnosti koje odražavaju postojeća područja, gdje zemlja ili regija ima određene komparativne prednosti (specijalizacija) ili nova područja u kojima poduzetnici mogu razviti nove aktivnosti (diversifikacija).

Cilj pametne specijalizacije u EU je da nacionalni i regionalni organi diljem Europe pripreme istraživačke i

inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju kako bi se europski strukturni fondovi mogli koristiti učinkovitije te kako bi se poboljšala sinergija između različitih politika EU, nacionalnih i regionalnih politika te između javnih i privatnih investicija.

1.2.5 Otvoreno inoviranje (open innovation):

Granice između tvrtki i njihovih okruženja postaju sve manje jasnije. Ideja otvorenih inovacijskih sustava temelji se na generiranju i korištenju znanja od strane vanjskih stručnjaka koji mogu pomoći ili generirati nova tehnološka rješenja ili nove aplikacije. Dodatni razlozi za otvorenost inovacijskih procesa su i veća mobilnost zaposlenika, rast fondova rizičnog kapitala, bolja organiziranost centara znanja i razvoj njihove sposobnosti za suradnju. Često je ekonomski isplativije da tvrtka kupi licence ili patente od drugih poslovnih subjekata. S druge strane i u tvrtci postoje unutarnje invencije koje ona ne namjerava komercijalizirati a koje imaju tržišni potencijal te je u ovom slučaju moguće izvršiti prodaju licence, provesti zajednička ulaganja sa strateškim partnerima ili jednostavno odcijepiti dio tvrtke.

Stranica: 9 od 65

Slika 1.2. Shema sustava otvorene inovacije (Izvor: TIA (2011.))

1.2.6 Proizvod

Pojam »proizvod« (ili "produkt") označava fizičku robu dok u isto vrijeme u tržišnom smislu uključuje i neopipljive usluge koje se nude prije e, tijekom ili nakon prodaje. Zapravo, određivanje proizvodne politike je središnja točka tržišnog napora tvrtke (Quelch et al., 1993.). S druge strane, proizvod je definiran i kao gotov proizvod i/ili usluga kojeg tvrtka nudi na temelju iskorištavanja svojih kompetencija kojima vlada (Sauber, 2005.) pri čemu se one temelje na tehnologijama i znanju kojeg tvrtka posjeduje. Kako bi u procesu ocjenjivanja izbjegli fokusiranje isključivo na postojeće proizvode, za procjenu potencijala proboja tehnologija na tržište potrebno je kreirati model koji povezuje kompetencije s tržišnim potrebama, bez izlaganja novog proizvoda.

1.2.7 Poboljšanje

Poboljšanje je neizravni sastavni dio inovativnosti koji je u pravilu usmjeren na aspekte učinkovitosti unutar tvrtke (u širem smislu). Usmjereno je dakle prema :

boljoj, učinkovitijoj organiziranosti radnih mjesta i/ili procesa,

lakšem radu u proizvodnji, s manje kretanja,

izradi transportnih pomagala,

izradi sitnih pomagala za sprječavanje grešaka, lakši rad i povećanje kvalitete,

manjem korištenju papira na rasipnim mjestima,

uklanjanju sitnih grešaka koje zagorčavaju rad ,

štednji energije, vode, sredstava za čišćenje, potrošnog materijala itd.

većoj sigurnost na opasnim radnim mjestima i sl. Uređen sustav za uvođenje poboljšanja ili malih korisnih prijedloga ima vrlo širok utjecaj na poslovanje. Sustavno upravljanje poboljšanjima prije svega znači da se tvrtka aktivno odlučuje za razvoj ovog

područja. Sustavni pristup znači:

- uvođenje sustava za mjerenje - donošenje odgovarajućih propisa za brzo raspravljanje o potencijalnim poboljšanjima - sustavni rad s ljudima u radnom procesu pri čemu je važno da se učinkovit sustav stalnih

poboljšanja temelji na aktivnostima i otvorenosti zaposlenih na svim razinama a posebno na

Stranica: 10 od 65

osnovnim radnim mjestima; uspjeh se temelji i na razumijevanju menadžmenta, a glavni pokretač je niži menadžment koji mora biti sposoban motivirati djelatnika za razmišljanje na radnom mjestu.

- …

Važno je da su sustav poticanja inovativnosti i poboljšanja međusobno dobro povezani, jer se pozitivni elementi, pozitivna klima, opći pozitivni odnos prema promjenama koji nastaju među zaposlenicima u redovnom radnom procesu prenosi i na ostale procese, u važnom dijelu i na one koji su odgovorni za razvoj novih proizvoda i plasiranje istih na tržište.

Sustavom se znači mora upravljati, jer sustavni rad na poboljšanju ubrzava napredak na svim razinama.

1.3 Ostali elementi u pogledu inovacija

1.3.1 Zaštita rezultata inoviranja – industrijsko intelektualno vlasništvo

Za zaštitu tehnoloških inovacija osobito su prikladni pravni instrumenti zaštite industrijskog vlasništva koji uključuju patente, robne marke, marke u uslužnoj djelatnosti, modele te geografske oznake (slika 1.3.). Tvrtke se pritom sve više služe bržim i jeftinijim stvarnim mehanizmom zaštite rezultata svojih procesa inoviranja, u koje se ubrajaju sljedeći: poslovna tajna, vodeći položaj na tržištu, komplementarni kapaciteti u smislu tržišta, usluga i proizvodnje te specifično znanje.

Slika 1.3. Strategije za zaštitu konkurentnih prednosti koje proizlaze iz inovacija (izvor: Cvelbar, Marc, Kneževič-Cvelbar (2008.)

Stranica: 11 od 65

Patent1 je isključivo pravo dodijeljeno za izum, koji može biti proizvod ili proces i koji općenito predstavlja novi način rada ili novo tehničko rješenje problema. Međutim za patentibilnost proizvod ili proces moraju ispunjavati određene uvjete.

Država vlasniku patenta dodjeljuje pravo u zamjenu za otkrivanje njihovih izuma na ograničeno

razdoblje, najčešće na 20 godina. Nakon ostvarivanja prava , nijedna druga osoba u toj zemlji ne smije izrađivati, koristiti, uvoziti/izvoziti potvrđeni izum, bez pristanka nositelja patenta. Dopuštenje uobičajeno ima oblik licence, pri čemu uvjete isključivo određuje vlasnik patenta: navedeno može biti besplatno, u zamjenu za autorski honorar ili za paušalnu pristojbu.

Međutim, patentna zaštita istovremeno je i izvor dodatnih informacija za konkurenciju. U slučaju povrede patentnih prava, sudski su postupci skupi i dugotrajni stoga u tim slučajevima prednost imaju oni koji imaju novac.

Tvrtke se odlučuju između različnih mogućnosti: - platiti licencu i stvoriti visoke troškove - kopirati patent, ugraditi ga i proizvod brzo plasirati na tržište, a potencijalnu kaznu pokriti iz ostvarene

dobiti, kao posljedice brzog tržišnog plasmana. Potencijalne su tužbe dugotrajne, zbog toga se mnoge inovativne tvrtke pravilno (!) odlučuju za

strategiju stalnog inoviranja i brzog plasmana novih proizvoda na tržište, još prije nego što konkurencija kopirano rješenje uspješno plasira i sama na tržište.

1.3.2 Razvojno istraživačke grupe

Razvojno istraživačke grupe administrativna su mjera koja je uvedena u svrhu reguliranja razvojno istraživačke djelatnosti financirane javnim sredstvima.

Za razvojno istraživačku djelatnost koja je u javnim ustanovama organizirana na temelju tih zakona, definirani su zahtjevi, uvjeti i nazivi.

Istraživači su razvrstani u sljedeće akademske, stručno-istraživačke i razvojne nazive:

Akademski nazivi: Stručno-istraživački odnosno razvojni nazivi:

Mlađi istraživači:

- asistent (istraživač, dipl. inž) - asistent, razvijatelj

- asistent s magisterijem - viši asistent, viši razvijatelj

- asistent s doktoratom - viši stručno- istraživački asistent, samostalni razvijatelj Stariji istraživači:

- znanstveni suradnik - stručno-istraživački suradnik, razvojni suradnik

- viši znanstveni suradnik - viši stručno-istraživački suradnik, viši razvojni suradnik

- znanstveni savjetnik - stručno-istraživački savjetnik, razvojni savjetnik

U slučaju kada se razvojno istraživački projekti financiraju javnim sredstvima, često je jedan od uvjeta i registrirana razvojno istraživačka grupa u bazi ARRS i SICRIS. Za tvrtke je ovo besmislen zahtjev jer za njih je ovo dodatna administrativna mjera koja ne predstavlja dodanu vrijednost. Istovremeno, u većini slučajeva u mikro i malim tvrtkama, koje bi ove razvojne poticaje najviše trebale za proširenje svog poslovanja, onemogućena je suradnju na natječaju (npr. natječaj SMER+ raspisan od strane MGRT u 2013. godini).

Tvrtke za ove potrebe na silu registriraju razvojno istraživačku grupu služeći se vanjskim suradnicima, međutim nakon potvrde od strane ARRS razvojno istraživačka grupa više ne radi prema željenim pravilima

1 Preuzeto prema World Intellectual Property Organization www.wipo.int

http://www.wipo.int/

Stranica: 12 od 65

jer je uvjet o registriranoj RR grupi ispunjen. A prije svega registrirana RR grupa ne može biti čimbenik na temelju kojeg bi se mogla procijeniti učinkovitost inovacijske djelatnosti u pojedinoj tvrtci.

S obzirom da je RR grupa često odlučujući faktor i nije dokazano da je presudna za inovativnost u tvrtkama (!), bilo bi smisleno zaboraviti ovaj zahtjev i potražiti druge meke mjere, koje bi tvrtkama pomogle uspostaviti učinkovitu inovacijsku djelatnost.

1.3.3 ISO i procesi razvoja

ISO standardi i dobro definirani poslovni procesi mogu značajno pridonijeti učinkovitoj realizaciji novih proizvoda.

Procesi pritom definiraju postupke, odgovornosti, uloge i dokumentacijski sustav koji je važan za

realizaciju. Ova su područja u tvrtkama različito definirana te se tako susrećemo s primjerima poput onog da tvrtka dobiva certifikat ISO 9000/2000 međutim njeni su procesi definirani različitim stupnjevima kvalitete, i to samo na papiru dok se u stvarnosti isti ne primjenjuju. Također, postoje situacije gdje tvrtke nisu definirale procese i tome ne pridaju puno pažnje no s druge strane važno je istaknuti i brojne primjere dobre prakse.

Red je na tom području potreban. Međutim u pravilu, poticaji koji bi bili fokusirani na uređenje poslovnih procesa i/ili tzv. mekanih mjera za poboljšanje poslovanja ne postoje.

1.4 Metode za poboljšanje inovativnosti

U Sloveniji se razina inovativnosti nalazi ispod prosjeka Europske unije. Želimo li poboljšati položaj

Slovenije, najprije je potrebno biti svjestan što je inovacija. Sadašnji inovacijski menadžment i samo razumijevanje inovacije nije dovoljno s obzirom da su pokazala da smo u Sloveniji inventivni no svoje invencija ne znamo ekonomski iskoristiti. Osim jasnog postavljanja definicije koja naglašava kako je inovacija ekonomsko iskorištavanje invencije odnosno proces transformacije ideje ili invencije u proizvode, usluge ili poslovne modele koji kreiraju dodanu vrijednost koju korisnici vide, poštuju, prihvaćaju i spremni su je platiti, biti će potrebno promovirati i metode koje će tvrtkama i pojedincima pomoći razmišljati u smjeru inovacija.

Postoji mnogo metoda inovacijskog menadžmenta, a razlikuju se kako po svrsi tako i po složenosti

primjene. Svrha ovog istraživanja nije sažeti sve poznate alate inovacijskog menadžmenta jer bi se samim time prekoračila svrha istraživanja, već istaknuti tri manje raširena sredstva koja će tvrtkama u fazi pronalaženja pomoći pri bržem razumijevanju inovacija kao dodane vrijednosti za kupca te poboljšati suradnju između znanstvenih institucija i tvrtki.

1.4.1 Kano krivulja

Noriaki Kano je 1980. godine pomoću analize 625 primjera karakteristika inovativnih proizvoda došao do jednostavnog zaključka da kupci na ponuđena rješenja odgovaraju na sljedećih pet načina:

1. Kupac očekivanim karakteristikama proizvoda nije oduševljen, ali u isto je vrijeme razočaran

ukoliko iste nisu ispunjene. 2. Izvedbene karakteristike su one za koje vrijedi »više je bolje« i izravno su povezane s

ekonomskim granicama koje postavlja kupac. Kupac ove karakteristike očekuje, spreman ih je platiti i razočaran je ukoliko ne ispune očekivanja.

3. Inspirativne karakteristike su one koje kupca iznenade i on ih nije očekivao. Zadovoljstvo kupca s inovativnošću karakteristike eksponencijalno raste a u slučaju da ove karakteristike nema, učinak u zadovoljstvu kupca je neutralan.

Stranica: 13 od 65

4. Oprečne karakteristike su one kod kojih vrijedi da je »manje više«. Kupac je razočaran, ako su prisutne.

5. Neutralne karakteristike na zadovoljstvo kupca nemaju učinak.

Slika 1.4. Kano krivulja

Razumijevanje Kano krivulje tvrtke učinkovito usmjerava ka kreiranju dodane vrijednosti s obzirom da

one postaju biti svjesne kako neke od karakteristika nemaju ekonomske učinke, kako je kopiranje ideja konkurenata ekonomsko učinkovito samo ukoliko se kopirana karakteristika nadograđuje u smjeru jedne od spomenutih kategorija, da je štednja kod očekivanih karakteristika opasna za uspjeh tvrtke te kako je suština uspješnih tvrtki povezana uz uzbudljive karakteristike proizvoda.

1.4.2 Inovacijska kocka

Drugi alat svjesnosti je inovacijska kocka, posebno namijenjena za traženje razornih inovacija. Kao što je

već spomenuto, inovacije nazivamo destruktivnima odnosno razornima ukoliko se za dostizanje novih tržišnih mogućnosti koristi nova tehnologija ili kombinacija novih tehnologija. Inovacijska kocka pritom predstavlja nove tržišne mogućnosti. Uobičajeno je da se tvrtke bave poznatim kupcima koji izražavaju svoje trenutne potrebe no inovacijska kocka ukazuje da ovo područje predstavlja samo manji dio tržišnih prilika. Područja prilika predstavljaju neizražene potrebe kupaca, uključujući buduće kupce kao i buduće potrebe kupaca u svim mogućim kombinacijama. Neizražene potrebe se ne mogu utvrditi tržišnim istraživanjem niti ih prodavači mogu identificirati već se isključivo mogu otkriti putem odličnog poznavanja tržišnog okruženja, tehnoloških mogućnosti i predviđanjem o kretanjima na tržištu i tehnološkog napretka.

Stranica: 14 od 65

Slika 1.5. Inovacijska kocka

1.4.3 Inovacijska arhitektura

Ukoliko prve dvije predstavljene metode proglasimo jednostavnima, a njihova je svrha u tvrtkama

prvenstveno podizanje svijesti o tome što se nudi na tržištu i gdje postoje prilike za inovacije, onda je treća metoda mnogo složenija. Inovacijska arhitektura pristup je identifikaciji inovacijskih prilika za nove proizvode koji se temelji na tehnološkom znanju i na tržišnoj percepciji funkcionalnih potreba korisnika (Tschirky, 2003:29).

U središtu metode nalaze se funkcije koje zadovoljavaju potrebe korisnika. Metoda sustavno vodi

prodavače i razvijatelje u tvrtkama preko tržišnog područja (npr. iskorištavanje slobodnog vremena, starenje populacije…) i tržišta unutar tržišnih područja od otkrivenih potreba korisnika (za poticanje razmišljanja primjenjuje se inovacijska kocka jer je potrebno razmišljati o svim korisnicima, a ne samo o sadašnjima čije su potrebe uočene ) do funkcija koje bi mogle zadovoljiti uočene potrebe korisnika.

S druge strane, inovacijska se arhitektura proteže sve do osnovnih znanja, dok je za primjenu u praksi

zanimljiva metoda primijenjenog znanja prema gore temeljem koje se tehnološki napredci znanstvene sfere pretvaraju u korisne funkcije. Na temelju povezivanja tehnoloških funkcija s funkcijama zadovoljenje uočenih potreba korisnika uočava se potencijal za razvoj inovativnog proizvoda (Sauber, 2004:102).

Prednost primjene inovacijske arhitekture jest da se kao središte razvoja ne ističe proizvod već

funkcionalnost za korisnike, a proizvod je samo posljedica odnosno nositelj provedbe funkcije. Upravo ovakvim načinom razmišljanja možemo doći do posve drugačijeg proizvoda ili usluge. Dobar primjer inovativnog proizvoda kojeg možemo opisati inovacijskom arhitekturom je digitalni fotoaparat čija su osnova za razvoj bili elektronski optički senzori koji sliku pretvaraju u digitalni zapis. Osim osnovne funkcije zapisa slike, što je poznato i iz analogne fotografije, ovo je otkriće omogućilo dodatnu funkcionalnost u obliku jednostavnog prijenosa slike, što je u inovacijskom polju komuniciranja, koji je prije u vezi fotografije bio praktički nezamijećen, otvorilo sasvim nove tržišne mogućnosti.

Stranica: 15 od 65

Slika 1.6. Inovacijska arhitektura

2 PROCJENA STANJA Tvrtke (gospodarstvo) predstavljaju važno područje tehničkih znanja i vještina te su ponajprije glavni

pružatelj proizvoda i usluga koje se nude na domaćem i stranom tržištu, i pritom stvaraju dodanu vrijednost. Njihov konkurentski položaj na tržištu kao i sama sposobnost postizanja nadprosječne dodane vrijednosti u velikoj mjeri ovisi o njihovoj sposobnosti inoviranja. Osim dodane vrijednosti važan je i sam rast tvrtke s obzirom da si one na taj način jačaju tržišni položaj te osiguravaju dodatna radna mjesta.

Stranica: 16 od 65

2.1 Pregled dosadašnjih analiza i istraživanja

2.1.1 Pregled stanja inovacijske djelatnosti

Različite domaće i strane studije pružaju uvid u stanje inovacijske djelatnosti u zemljama EU te isto tako i Slovenije. Neke od njih detaljnije su predstavljene i u RIS Podravje 2012. [4].

Na temelju njihovih zaključaka, bilo bi smisleno odrediti i aktivnosti.

2.1.1.1 Istraživanje inovacijske djelatnosti u EU

Vrlo detaljan pregled stanja inovacijske djelatnosti u Sloveniji je bio predstavljen u izviješću istraživanja naziva »Istraživanje o stanju inovacijske djelatnosti u Sloveniji s prijedlogom aktivnih mjera za poticanje konkurentnosti i inovativnosti u slovenskom gospodarstvu«, kojeg su 2009. godine [11] prema narudžbi JAPTI provela tri autora, međutim istraživanje se prvenstveno temelji na podacima prije ekonomske krize za razdoblje 2003. – 2007. godine. U ovom su pregledu također detaljno opisane metodologije koje se primjenjuju za obračun raznih inovacijskih istraživanja.

Innovation Union Scoreboard – IUS

Jedno od izviješća o procjeni je »Innovation Union Scoreboard – IUS« kojeg je pokrenula EU sa svrhom međusobne usporedbe inovacijskih djelatnosti u zemljama kako bi se procijenio inovacijski kapacitet, relativne prednosti i slabosti inovacijskih sustava u članicama EU-27.

Trenutno primijenjena metodologija IUS 2001 temelji se na dvadeset i pet indikatora koji omogućuju izračun ukupnog inovacijskog indeksa za svaku zemlju (SII).

Slika 2.1. IUS (Izvor: Indikatori Innovation Union Scoreboard 2011., str. 6. [9])

Detaljan opis indikatora prikazan je u Innovation Union Scoreboard 2011: Annex C Definitions of

indicator. U odnosu na ukupni inovacijski indeks zemlje su podijeljene u četiri glavne skupine: (1) inovacijske lidere, (2) inovacijske sljedbenike, (3) umjerene inovatore te (4) ostale zemlje

sljedbenike. [Innovation Union Scoreboard 2011).

Stranica: 17 od 65

Tabela 2.1: Pregled zajedničkih inovacijskih indeksa za razdoblje 2007. – 2011. (Izvor: Indikatori Innovation Union Scoreboard 2011.) za zemlje EU-27, prikazane su samo EU zemlje iz grupe inovacijskih vođa te zemlje sljedbenice.

ZEMLJA / GODINA 2007 2008 2009 2010 2011

Švedska 0,755 0,766 0,753 0,767 0,746

Danska 0,727 0,718 0,688 0,704 0,724

Njemačka 0,660 0,668 0,693 0,711 0,700

Finska 0,643 0,642 0,687 0,708 0,691

Belgija 0,621 0,625 0,604 0,617 0,606

Velika Britanija 0,620 0,599 0,600 0,625 0,620

Austrija 0,595 0,626 0,613 0,593 0,576

Luksemburg 0,595 0,651 0,624 0,622 0,610

Irska 0,582 0,571 0,574 0,597 0,576

Francuska 0,558 0,540 0,531 0,515 0,505

Nizozemska 0,596 0,595 0,590 0,575 0,570

Cipar 0,509 0,483 0,474 0,474 0,418

Estonija 0,496 0,492 0,476 0,410 0,395

EU-25 0,517 0,526 0,526 0,533 0,539

Slovenija 0,431 0,454 0,485 0,499 0,521

Grupa: Umjereni inovator

Umjereni inovator

Inovacijski sljedbenik



Temeljem pregleda iskoristivosti svog inovativnog potencijala mjerenog ukupnim inovacijskim indeksom (SII) u razdoblju 2007. – 2011. te usporedbom prosjeka ukupnih inovacijskih indeksa (SII) za zemlje EU-27 možemo utvrditi da se Slovenija 2007. i 2008. godine nalazila u grupi umjerenih inovatora dok je u razdoblju od 2009. do 2011. prešla u grupu inovacijskih sljedbenika. Ovo je veliki skok za Sloveniju s obzirom da se ona nalazi u istoj grupi kao i Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska i Velika Britanija, međutim još uvijek je označena kao inovacijski sljedbenik odmah ispod prosjeka EU-27. Slovenija se tako između zemalja EU-27 kao inovacijski sljedbenik u 2011. godini nalazila na 12. mjestu (slika ispod).

Stranica: 18 od 65

Slika 2.2: Europska inovacijska ljestvica 2013. (Izvor: Innovation Union Scoreboard 2013)

Iako Slovenija bilježi relativnu prednost u ljudskim resursima i inovacijskim djelatnostima onih tvrtki koje

su povezane s javnim I&R institucijama, istraživanje ukazuje na vrlo slabe karike u zaštiti intelektualnog vlasništva (osim robnih marki) i u razvoju inovacija na području usluga te procesnih i organizacijskih inovacija (RIS Podravje, 2012.).

Slovenija je prema analizi Innovation Union Scoreboard 2013 svrstana u grupu inovacijskih sljedbenika tek nešto ispod prosjeka EU-27 s relativnom prednošću u ljudskim resursima i inovacijskim djelatnostima onih tvrtki koje surađuju s javnim I&R institucijama. Međutim, istraživanja ukazuju na vrlo slabe karike u zaštiti intelektualnog vlasništva (osim robnih marki) i razvoju uslužnih, procesnih i organizacijskih inovacija.

Regional Innovation Scoreboard 2012

EU je zbog potrebe za boljim nadzorom inovacijskih politika i njihove uspješnosti također uvela

inicijative poput Regionalnog inovacijskog pokazatelja (»Regional Innovation Scoreboard«) [10] i Regionalnog inovacijskog praćenja (»Regional Innovation Monitor«) (preuzeto prema RIS Podravje 2012.).

Regional Innovation Scoreboard pruža primjerenu studiju o inovacijskoj djelatnosti po regijama EU NUT 1 i NUT2, gdje se u izviješću nalaze dvije slovenske kohezijske regije: SI01 Istočna Slovenija i SI02 Zapadna Slovenija. U izviješću su primijenjeni slični indikatori kao i u IUS, međutim ovdje je primijenjeno samo 12 indikatora od 24 koja su se koristila u IUS. Indikatori su detaljnije predstavljeni u Regional Innovation Monitor Annex 1: RIS indicators.

Na temelju izviješća za 2012. godinu Slovenija je, slično kao u IUS, svrstana u inovacijske sljedbenike,

međutim obje su kohezijske regije ocijenjene drugačije. U SI02 Zapadnoj Sloveniji vidljiva je znatno viša inovacijska djelatnost koja te je ona ocijenjena kao visoki inovacijski sljedbenik. Nažalost SI01 Istočna Slovenija ocijenjena je kao visoki umjereni inovator. I ova studija ukazuje na različite stupnjeve inovacijske djelatnosti i konačne razvijenosti obje slovenske kohezijske regije.

Tabela 2.2. Pregled regionalne inovacijske sposobnosti obje kohezijske regije Slovenije 2007. – 2011. (izvor:

Annex 2: Regional Innovation Scoreboard 2012)

REGIJA 2007 2009 2011

SI01 Istočna Slovenija Umjereni inovator srednji

Umjereni inovator visoki

Umjereni inovator visoki

SI02 Zapadna Slovenija Inovacijski sljedbenik Inovacijski sljedbenik Inovacijski sljedbenik

Stranica: 19 od 65

srednji visoki visoki

Ukupno:




Doduše, Slovenija kao država spada u grupu inovacijskih sljedbenika, međutim detaljnija analiza obje kohezijske regije ukazuje na viši nivo inovacijske djelatnosti u SI02 Zapadnoj Sloveniji koja je ocijenjena kao visoki inovacijski sljedbenik, dok je SI01 Istočna Slovenija ocijenjena kao visoki umjereni inovator.

2.1.1.2 Istraživanja i analize za Sloveniju

U Sloveniji je izvedeno nekoliko studija te neke od njih navodimo jer se tematski dotiču i statističkih regija Podravja i Pomurja.

Studija o stanju inovacijske djelatnosti u Sloveniji s prijedlogom aktivnih mjera za poticanje konkurentnosti i inovativnosti u slovenskom gospodarstvu

Vrlo detaljni pregled stanja inovacijske djelatnosti u Sloveniji bio je predstavljen u izviješću istraživanja inovacijske djelatnosti u Sloveniji kojeg su prema narudžbi JAPTI 2009. godine provela tri autora [11] pod nazivom »Studija o stanju inovacijske djelatnosti u Sloveniji s prijedlogom aktivnih mjera za poticanje konkurentnosti i inovativnosti u slovenskom gospodarstvu«.

U studiji su detaljno analizirane specifičnosti slovenskog gospodarstva, predočena je usporedba

Slovenije i drugih zemalja EU i svijeta. Također su predstavljeni i svi aspekti potpornog okruženja u Sloveniji te predložene mjere za poticanje konkurentnosti i inovativnosti u slovenskom gospodarstvu. Studija predstavlja dobar izvor o inovacijskoj djelatnosti i potpornim organizacijama u Sloveniji ali se uglavnom temelji na statističkim podacima EU i Slovenije u godinama prije ekonomske krize - za razdoblje 2003. - 2007. godine.

RIS 2012 - Regionalni sustav inoviranja Podravja

U 2012. godini u okviru projekta INOLINK za Mariborsku je razvojnu agenciju bio pripremljen RIS 2012 - Regionalni sustav inoviranja Podravja [4], u kojem je detaljnije izrađena analiza Podravske regije s gledišta njenih razvojnih karakteristika, razvojne snage i potencijala gospodarstva, potencijala javnih istraživačkih organizacija i drugih institucija za posredovanje te razvojnih i potpornih institucija u Podravju.

U ovoj su studiji predstavljeni i prijedlozi mjera koje bi Podravska regija morala provesti s ciljem jačanja inovacijske sposobnosti, kako iz gledišta državne tako i regijske potpore ključnim sudionicima inovacijskog sustava.

Ponajprije su predstavljene sustavne mjere na nivou zemlje ili regije a manje prijedlozi aktivnosti koje bi tvrtke morale izvesti same kako bi unaprijedile svoju inovativnost. Navedene mjere i prijedlozi za poticanje inovativnosti su dio projekta SPRINT ali isto tako i ove studije.

Analiza inovativnog potencijala tvrtki i R&D institucija na slovenskom području (podravsko-pomursko područje)

Krajem 2012. godine u okviru SI-HR projekta SPRINT izrađena je detaljnija »Analiza inovativnog potencijala tvrtki i R&D institucija slovenskog područja (podravsko - pomursko područje« [3] koja se dotakla izbora inovativnih tvrtki kao i pregleda njihovih želja u Podravskoj i Pomurskoj regiji. Polazišne točke ove analize su djelomično i temelj ovih preporuka.

Analiza sektora i I&R djelatnosti sa svrhom identifikacije područja pametne specijalizacije

U sklopu aktivnosti Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologiju RS za potrebe pripreme razvojne strategije Slovenije u okviru aktivnosti pametne specijalizacije u siječnju 2013. godine bilo je pripremljeno

Stranica: 20 od 65

detaljno izviješće »Analiza sektora i I&R djelatnosti za potrebe identifikacije područja pametne specijalizacije« (Kotnik, P., 2013.) [1] .

Za pripremu strategije pametne specijalizacije predstavljene su grane koje su ključne za slovensko

gospodarstvo (mjereno pomoću udjela zaposlenosti i dodane vrijednosti), grane koje su u zadnjem desetljeću pokazivale najbrži rast (od 2002. do 2011. godine) i grane koje su svrstane u obje skupine. Prilikom odabira rastućih grana naglasak je stavljen na izvoz s obzirom da je konkurentnost na međunarodnim tržištima važan pokazatelj komparativne prednosti. (preuzeto prema [1])

Analiza je izvršena i po slovenskim statističkim regijama te je predstavljena regionalna koncentracija

najvažnijih grana. Iz analize je vidljiva relativno veća specijalizacija regije za svaku pojedinu regiju.

Slika 2.3. Regionalna koncentracija najvažnijih grana, prema kriteriju lokacijskog koeficijenta na temelju broja

tvrtki, 2011. godine (izvor Kotnik, P., [1])

Stranica: 21 od 65

Slika 2.4. Regionalna koncentracija najvažnijih grana, prema kriteriju lokacijskog koeficijenta na temelju

zaposlenosti, 2011. godina (izvor Kotnik, P., [1])

Strategija pametne specijalizacije podrazumijeva strateški pristup gospodarskom razvoju pomoću potpore istraživanju i inovacijama. Smisao pripreme strategije pametne specijalizacije je u tome da koncentracija financijskih resursa na ograničenom broju odabranih prioritetnih aktivnosti doprinese nastanku (opstanku) konkurentnosti zemlje na svjetskoj ljestvici. . Strategija pametne specijalizacije je dakle jedan od značajnijih elemenata za provedbu kohezijske politike u budućem programskom razdoblju (2014.-2020.) i predstavlja preduvjet za korištenje sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj za potporu istraživanju, inovacijama i primjeni te kvaliteti informacijsko komunikacijskih tehnologija.

Stranica: 22 od 65

2.1.1.3 Istraživanje i analize za Hrvatsku

U sklopu projekta SPRINT provedena je analiza inovacijskog potencijala uključenih županija s

hrvatske strane te Pomurske i Podravske regije sa slovenske strane. Rezultati analize su dvije izrađene studije: Analiza inovativnog potencijala na hrvatskom području i Analiza inovativnog potencijala na slovenskom području [11].

Studija Analiza inovativnog potencijala u slovenskom, odnosno hrvatskom pograničnom području temelji se na rezultatima prikupljenih statističkih podataka o potencijalno inovativnim poduzećima u pograničnom području, intervjuima s istima te ispunjenim upitnicima. Pritom je lista potencijalno inovativnih poduzeća dogovorena s jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Popis hrvatskih inovativnih poduzeća pograničnog područja sastojao se od 29 poduzeća

Međimurske, 44 poduzeća Krapinsko-zagorske i 43 poduzeća Varaždinske županije. Prema studiji Analiza inovacijskog potencijala na hrvatskom području, ispitana poduzeća pokazala su visoku razinu unutarnje organiziranosti i vještinu ovladavanja ljudskim resursima u koje kontinuirano ulažu. Ipak, evidentiran je nizak stupanj inovativnosti djelatnosti koje nisu u području proizvodnje, informacijsko-komunikacijskih te istraživačko-razvojnih aktivnosti i djelatnosti.

Također je evidentirana nezadovoljavajuća razina suradnje s drugim poduzećima. Poduzeća su kao

poželjne oblike pomoći pri razvoju inovacijskog potencijala navela financijske poticaje za inovativna rješenja, posredovanje u povezivanju u inovativna partnerstva, administrativno-pravne savjete, pomoć u prijavljivanju inovativnih projekata na natječaje i direktno financiranje usluga i proizvoda. Poduzećima problem također predstavlja i slaba povezanost s potpornim institucijama dok je nekoliko tvrtki istaknulo kako se teško nose s izazovom upravljanja cijelim procesom proizvodnje – od idejnog nacrta, preko izrade prototipa, testiranja, izrade finalnog proizvoda, do marketinga i plasiranja proizvoda na tržište.

U studiji Analiza inovativnog potencijala slovenskog pograničnog područja sudjelovalo je 29 poduzeća iz Pomurske i 250 iz Podravske regije. Intervjuirana poduzeća kao i ona koja su sudjelovala u ispunjavanju upitnika zadovoljila su većinu kriterija za uvrštavanje u kategoriju inovativnih poduzeća. Većina njih dosegla je natprosječnu dodanu vrijednost po zaposleniku s obzirom na prosjek pripadajuće industrije, one posjeduje neki oblik intelektualnog vlasništva (u obliku patenata, licenci, industrijskog dizajna ili dr.), imaju uspostavljen razvojno-istraživački odjel, aktivno se prijavljuju na potpore namijenjene istraživačko-razvojnim aktivnostima te su izvozno orijentirana (barem 5% ukupnih prihoda ostvaruju u inozemstvu).

2.2 Analiza stanja grana u Sloveniji

2.2.1 Grane po indikatorima

Prema zadnjim podacima Statističkog zavoda RS u Sloveniji je 2010. godine bilo 115.134 aktivnih tvrtki, od toga 107.745 mikro tvrtki (93,6 % svih tvrtki), 5.937 (5,2 %) malih, 1.223 (1,1 %) srednjih i 229 (0,2 %) velikih tvrtki. 114.905 bilo pripadalo je MSP sektoru odnosno čak 99,8 % svih tvrtki u Sloveniji.

U MSP je bilo zaposleno 432.979 osoba, što predstavlja 71,59 % svih osoba, koje su u tvrtkama radile 2010. godine (604.804). U MSP najviše je osoba radilo u prerađivačkim djelatnostima (116.947) a zatim slijede trgovina (86.392) i građevinarstvo (69.197).

Podaci o ostvarenim prihodima ukazuju kako je 99,8 % MSP-a ostvarilo 50,5 milijardi eura prihoda, što

predstavlja 66,2 % cjelokupne vrijednosti prihoda tvrtki u Sloveniji u 2010. godini. U grupi MSP najveći su prihod ostvarile srednje velike tvrtke (18,9 milijardi eura), slijede mikro tvrtke (16,0 milijardi eura) i male tvrtke (15,7 milijardi eura). Između mikro tvrtki najveći su prihod ostvarila tvrtke u drugim uslužnim djelatnostima s 34 % te u trgovini s 39 %. Između malih tvrtki najveći je prihod ostvarila trgovina s 43 %, dok su među srednje velikih tvrtkama najveći prihod ostvarila tvrtke u industrijskim djelatnostima s 42 %, i u trgovini s 36 %.

Stranica: 23 od 65

MSP u usporedbi s velikim tvrtkama pokazuju relativno slabije rezultate prema podacima o dodanoj

vrijednosti. U 2010. godini ostvarile su 63,7 % dodane vrijednosti odnosno 11,1 milijardu eura, od toga srednje tvrtke 4,1 milijardu eura, mikro tvrtke 3,7 milijardi eura i male tvrtke 3,4 milijarde eura. Među mikro tvrtkama najvišu su dodanu vrijednosti ostvarile tvrtke u drugim uslužnim djelatnostima s 45 %, dok su među malim tvrtkama najvišu dodanu vrijednost ostvarile tvrtke u drugim uslužnim djelatnostima, i to s 34 %. Što se tiče srednje velikih tvrtki najvišu su dodanu vrijednost ostvarile tvrtke u industrijskoj djelatnosti s 47 %.

Likar i njegovi suradnici (Referentni model inoviranja, 2011.) su utvrdili jasnu pozitivnu korelaciju između

inovacijskih potencijala zemalja i gospodarskih rezultata mjerenih pomoću dodane vrijednosti po zaposlenom i bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. Pritom Slovenija, kao i Podravska statistička regija, odstupaju u negativnom smislu. Unatoč vrlo visokom odnosno povoljnom ukupnom inovacijskom indeksu za 2010. godinu, koji se za Sloveniju nalazio jedva ispod europskog prosjeka (za EU-27 prosječni je indeks bio 0,516, a za Slovenijo 94 % istog), dodana je vrijednost po zaposlenom (za 2006. godinu) u Sloveniji relativno niska (u EU-27 bila je 49.510 EUR po zaposlenom, a u Sloveniji samo 58 % ove vrijednosti) (RIS Podravje, 2012.).

Kao što pokazuje slika ispod, Slovenija pripada skupini inovacijskih sljedbenika s obzirom da u

cjelokupnoj grupi inovacijskih indikatora dostiže ispodprosječnu uspješnost.

Slika 2.5. Usporedba inovacijske aktivnosti Slovenije i EU27 po pojedinim indikatorima, 2010

Napomena: Vrijednosti indikatora pokazuju indeks Slovenije u usporedbi s EU-27 (EU27=100), Izvor: http://www.proinno-europe.eu/inno-metrics/page/country-profiles-slovenia. Preuzeto prema RIS Podravje, 2012.).

U Usporedbi sa zemljama EU-27 Slovenija prikazuje relativno dobre rezultat u području ljudskog

kapitala i suradnje te povezivanja na područjima inoviranja dok s druge strane potrebno je istaknuti relativno slab rezultat na području intelektualnog vlasništva i opsega inovacija.

http://www.proinno-europe.eu/inno-metrics/page/country-profiles-slovenia

Stranica: 24 od 65

Kao što navodi Likar (2011.) slovenske su prerađivačke tvrtke u velikoj mjeri dobavljači proizvoda koji nisu namijenjeni krajnjim korisnicima. Slika 3 ukazuje kako dodana vrijednost po zaposlenom slovenskih prerađivačkim tvrtki dostiže tek dobru polovinu dodane vrijednosti u EU (EU-27: 53.000 EUR, Slovenija: 54 % istog). Navedena slika prikazuje i da je udio inovacijsko aktivnih prerađivačkih tvrtki u Sloveniji usporediv s EU-27 (EU-27: 41,98 %, Slovenija: 98 % istog).

Problem slovenskih tvrtki u prerađivačkim djelatnostima je vezan uz mali udio prihoda od inovacija proizvoda s obzirom da u ukupnim prihodima tvrtki u prerađivačkim djelatnostima dostižu tek 62 % vrijednosti u odnosu na EU-27 (EU-27: 25,70 %, Slovenija: 62 % istog).

Slika 2.6: Odnos pokazatelja Slovenije i EU-27 za tvrtke iz prerađivačke djelatnosti (u %) Napomena: Vrijednost 100 % znači jednako kao EU-27, a manje (veće ) vrijednosti prikazuju zaostatak (prednost)

Slovenije. Podaci se odnose na 2006. godinu, osim % inovacijsko aktivnih tvrtki (2004.-2006.). Izvor: Likar B., 2011. Kao što navodi Likar (2011.) Slovenija je prema udjelu inovacijsko aktivnih tvrtki u uslužnim

djelatnostima usporediva s tvrtkama EU-27 (EU-27: 29,52 %, Slovenija: 98 % istog). Udio prihoda od inovacija proizvoda u cjelokupnim prihodima (RII) se nalazi iznad prosjeka EU, ali iznosi manje od šestine cjelokupnih prihoda (EU-27: 15,25 %, SLO: 138 % istog).

Pogled na RMI otkriva problem slovenskih uslužnih tvrtki koje značajno niži udio prihoda od inovacija proizvoda postižu putem tržišnih noviteta (EU-27: 43,89 %, SLO: 69 % istog ).

Slabosti pristupa slovenskih uslužnih tvrtki odražavaju se i u postignutim gospodarskim rezultatima,

odnosno u dodanoj vrijednosti po zaposlenom (EU-27: 40.000 EUR, SLO: 78 % istog).

Stranica: 25 od 65

Slika 2.7: Odnos pokazatelja Slovenije i EU-27 za tvrtke iz uslužnih djelatnosti (u %)

Napomena: Vrijednost 100 % znači istu vrijednost kao EU-27, a manje (veće) vrijednosti predstavljaju zaostatak (prednost) Slovenije. Podaci se odnose samo na 2006. Godinu osimsim % inovacijsko aktivnih tvrtki (2004.-2006.), Izvor:

Likar B., 2011.)

U isto vrijeme potrebno je naglasiti da slovenski patentni ured, ne patentira metodologiju, već je svoje aktivnosti usmjerio isključivo na proizvode. Ovo za uslužne djelatnosti predstavlja problem kojeg iste rješavaju na način da umjesto metodologije zaštite robnu marku. Isto je vidljivo i iz indikatora inovativnosti, gdje smo sa zaštitom robnih marki iznad prosjeka dok se u zaštiti intelektualnog vlasništva u obliku patenata za pojedine proizvode nalazimo ispod prosjeka.

Slika ispod prikazuje izračun ostvarene dodane vrijednosti po zaposlenom po pojedinim granama djelatnosti. Najvišu dodanu vrijednost po zaposlenom u visini od 98.833 EUR dostižu tvrtke iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom. Slijedi djelatnost poslovanja nekretninama koja postiže dodanu vrijednost po zaposlenom u visini od 84.135 EUR. Slijede financijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (68.116 EUR), informacijske i komunikacijske djelatnosti (63.511 EUR), kulturne, zabavne i rekreativne djelatnosti (51.007 EUR) te rudarstvo (50.524 EUR). Ostale djelatnosti postižu dodanu vrijednost po zaposlenom ispod 50.000 EUR.

Stranica: 26 od 65

Slika 2.8. Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u Sloveniji po granama djelatnosti u 2011. godini Izvor: Izračun IRP prema podacima AJPES.

Slika 2.9. prikazuje podatke o ostvarenoj dodanoj vrijednosti po zaposlenom u tvrtkama po pojedinim

statističkim regijama. Tvrtke u Podravju su ostvarenom dodanom vrijednošću po zaposlenom u visini od 30.726 EUR uvrstile regiju na deseto mjesto od ukupno dvanaest regija, dok se Pomurje s 26.199 EUR dodane vrijednosti po zaposlenom nalazi na zadnjem mjestu.

Slika 2.9. Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u Sloveniji po statističkim regijama u 2011. godini Izvor: Izračun IRP prema podacima AJPES.

Stranica: 27 od 65

U analizi inovativnog potencijala, koju smo proveli u okviru projekta SPRINT, kao inovativne tvrtke

definirali smo njih 250 iz Podravja i 38 iz Pomurja. Prosječna starost svih u tvrtki iz Podravja koje su bile uključene u analizu je iznosila 16,7 godina, dok je u Pomurju to 17,6 godina.

Sve identificirane inovativne tvrtke u Podravju kod slovenskog su ureda za intelektualno vlasništvo

ukupno zaštitile 359 robnih marki, 24 modela i 59 patenata dok su inovativne tvrtke u Pomurju zaštitile 146 robnih marki, 3 modele i 3 patente.

Dodana vrijednost po zaposlenom jedan je od ključnih pokazatelja koji opisuje stanje u inovativnoj djelatnosti. Ona u prerađivačkoj djelatnosti iznosi oko 36.000 EUR, dok prosječna vrijednost u Podravskoj regiji (između svih grana) iznosi tek nešto iznad 30.000 EUR. Tvrtke dodanu vrijednost poboljšavaju inovativnim proizvodima koji se na tržištu uspješno prodaju. Pritom je važno da li se radi o komponentama ili pak tvrtka na tržištu konkurira s krajnjim proizvodima, koje je potrebno znati prodati.

Prema ocjenama, kadrovski je potencijal dobar a broj dodijeljenih patentnih zaštita (nažalost samo za

robne marke) nalazi se na europskoj razini,.. Znači, ključna rezerva je uspješna komercijalizacija. Od ideje do uspješne komercijalizacije postoji više faza koje se u Sloveniji podupiru neujednačeno -

ključni su poticaji usmjerenu na razvojnu fazu, dok se ostale podupiru neujednačeno.

2.2.1.1 Institucionalni poticaji u okruženju

U istraživačko-razvojnoj djelatnosti u Sloveniji 2009. godine bilo je zaposlenih 17.045 osoba. U 2008.

godini bilo ih je 16.243 dok je u 2007.godini to iznosilo 14.3112. Između svih zaposlenih osoba iz I&R djelatnosti u 2008. godini bilo je 62,3 % istraživača te od toga 35,1 % žena.

Na razini Slovenije u 2008. godini najviše je osoba iz istraživačko-razvojnog područja bilo zaposleno u

poslovnom sektoru a slijede visokoškolski i državni sektor. Podaci pokazuju da je u Podravju pretežni dio osoba iz istraživačko-razvojne djelatnosti zaposlen u visokoškolskom sektoru, značajno manji dio u poslovnom sektoru a zatim slijedi državni sektor. Ovo dokazuje ispodprosječnu istraživačko-razvojnu aktivnost gospodarstva Podravske regije, što je vidljivo i u ispodprosječnim rezultatima (RIS Podravje, 2012.).

Udio državnih proračunskih sredstava za istraživačko-razvojnu djelatnost u 2009. godini je na razini

Slovenije iznosio 35,7 %. S udjelom od 55,5% u Podravju je bio viši što nije posljedica viših sredstava od strane države, već prije svega relativno nižih ulaganja gospodarstva (35,4 %). Udio državnih resursa za istraživačko-razvojnu djelatnost u Pomurju iznosio je tek 9,3 % (vidi Tablicu 3).

U institucije koje potiču inovativnost u Podravju smo uvrstilii 2 razvojne agencije, 2 znanstveno

tehnološka parka, sveučilišni inkubator, ured Sveučilišta za prijenos tehnologija iz institucija znanja, 5 VEM točaka, mrežu Enterprise Europe Network, 3 tehnološka centra, centre odličnosti, 6 kompetencijskih centara, razvojni centar SIMIT, 6 klastera i 5 drugih potpornih institucija. U Pomurju aktivne su 4 razvojne agencije, znanstveno tehnološki park, 12 VEM točaka, tehnološki centar, 6 klastera i 3 druge potporne institucije.

Raznolikost, mnogo različitih tipova, a rezultata nema? Što sad?

2 Više u: SURS, Istraživanje i razvoj, znanost i tehnologija, 2010.

Stranica: 28 od 65

Potporno okruženje na regionalnoj razini dosta je neusklađeno i nepovezano te nema uspostavljene sustavne mehanizme za povezivanje i suradnju s tvrtkama. Sa stajališta tvrtki potreba za suradnjom s potpornim institucijama nije identificirana i jasna. Potporne institucije nemaju konstantni kontakt s tvrtkama te ne poznaju njihove potrebe. Potreban bi bio sustavan pristup k povezivanju potpornih institucija u mrežu, koja bi osigurala transparentnost kod poznavanja kompetencija pojedinih institucija prilikom osiguravanja usluga za potporu podizanja inovativnosti u tvrtkama. U isto bi vrijeme bilo potrebno osigurati učinkovitiju i tijesnu suradnju s tvrtkama u smislu poznavanja njihovih procesa i aktivnosti na području inoviranja. Na takav način lakše bi se identificirale njihove potrebe za pružanje potpornih usluga koje mogu učinkovito doprinijeti podizanju inovativnosti u tvrtkama.

2.2.1.2 Regija u širem okruženju

Pripremljenost tvrtki za suradnju s potpornim institucijama prilikom uspostavljanju partnerstva i suradnje na zajedničkim R&D projektima, koji su dio procesa inoviranja u tvrtkama, u stvari je niska i vrlo specifična: privatni sektor odnosno tvrtke u Podravskoj regiji prije svega nude korištenje svojih kompetencija na stručnom području kao i kod različitih faza razvoja usluga, proizvoda ili poslovnih modela. Na raspolaganje daju razvojnu infrastrukturu i produkcijski know-how u smislu korištenja svojih unutarnjih izvora, tj. prije svega svojih zaposlenika. Nadalje, tvrtke su spremne na suradnju z istraživačkim institucijama u zajedničkim projektima sufinanciranima od strane europskih programa, gdje nude dostup do svojih socijalnih mreža i praktično znanje povezano s prijavom i upravljanjem projekata. Pritom su tvrtke za veću uspješnost prilikom prijave na natječaje spremne ponuditi i svoje postojeće reference. Ponuda u području pripremanja diplomskih i doktorskih radova te stažiranja diplomanata prisutna je gotovo u svim intervjuiranim tvrtkama. Na temelju izrađene analize moguće je dakle zaključiti kako prije svega tvrtke trenutno nude korištenje postojećih vlastitih resursa dok u isto vrijeme možemo uočiti kako je pripremljenost za financiranje odnosno ulaganje vlastitih financijskih sredstava za dostizanje razvojnih proboja pomoću vanjskih partnera odnosno istraživačkih institucija slaba.

S druge strane, očekivanja istraživačkih institucija usmjerena su prema uspostavljanju dugoročnih

partnerstava s tvrtkama te osiguravanju financijske potpore i time stabilnosti za izvođenje istraživačkog rada. Svoje glavno poslanstvo prije svega vide u istraživanju, odnosno njihov je fokus usmjeren na djelatnosti sve do invencije, dok za inoviranje odnosno komercijalizaciju nemaju potrebnih resursa (financijskih, ljudskih, vremenskih, ...) i znanja. Iako očekuju prijenos novih znanja u praksu i njihovu primjenu (npr. u industrijskoj proizvodnji) te prihode od komercijalizacije koji su posljedica prethodnih djelatnosti zaštite intelektualnog vlasništva, same za dostizanje toga nemaju raspoloživih resursa i očekuju pomoć od strane partnera iz gospodarstva. Isti bi mogli omogućiti dostup do financijskih resursa i zaštitu intelektualnog vlasništva, izvesti testiranja novih proizvoda, omogućiti im dostup do partnera na stranim tržištima i slično.

Između obostrano poželjnih djelatnosti osobito se ističe migracija istraživača u gospodarstvo, no

djelomično i obratno. Usklađenost između očekivanja istraživačkih institucija i ponude od strane tvrtki postoji samo u manjoj mjeri i u određenim segmentima razvojnog procesa. Taj se raskorak prije svega može savladati aktivnostima potpornog okruženja koje bi morale biti organizirane na način da omogućavaju jednostavno zapažanje neusklađenosti na obje strane i izbor potencijalno najprimjerenijih mjera ili aktivnosti za njihovo uklanjanje.

Zajednički problem privatnog i javnog sektora je i nedostatak odgovarajuće osposobljene i tehnički

orijentirane radne sile, koja bi istovremeno imala odgovarajuća znanja iz ekonomike poslovanja i to prije svega u fazi razvoja novih proizvoda i proizvoda koji će dostići visoku dodanu vrijednost. Intervjuirane tvrtke uglavnom teže visokoj kvaliteti i prepoznatljivosti svojih proizvoda te je zbog toga i jasno izražena potreba za kvalitetnim zaposlenicima, svježem znanju te stručnom obrazovanju i osposobljavanju. Za potporno okruženje prije svega navode želju za pomoć na području informiranja o natječajima, prijave na natječaje i osvajanja stranih tržišta. Što se tiče zakonodavstva, one žele normalnije poslovno okruženje, s manje birokratskih prepreka i fleksibilniju politiku zapošljavanja.

Stranica: 29 od 65

2.2.1.3 Znanje u okruženju

Prilikom zadnjeg popisa stanovništva 2002. godine bilo je 215.000 osoba s barem višom naobrazbom (12,9 %) dok je 1. siječnja 2011. godine broj istih iznosio 307.000 (17,5 %). Podizanje obrazovne razine posljedica je i razvoja mreže viših i visokih škola, brojnih novih oblika obrazovanja (npr. e-obrazovanje) te veće uključenosti u tercijarno obrazovanje.

U Sloveniji žene imaju veću naobrazbu od muškaraca. Svaka peta žena u Sloveniji ima najmanje višu

naobrazbu a ukoliko uzmemo u obzir samo žene u dobi od 25–60 godina (znači generacije koje su obrazovanje u velikoj mjeri već završile i još su radno aktivne), čak više od svake četvrte žene (28,3 %). Za sada muškarci zadržavaju prednost u magisterija odnosno doktoratu znanosti, međutim samo zbog izrazite razlike u broju muškaraca i žena s ovom vrstom naobrazbe u starijoj dobi. Što se tiče žena u dobi od 25 do 41 godina, osim starosti od 32 godina, one su s ovom vrstom naobrazbe brojnije od muškaraca iste dobi.

Regionalne razlike u naobrazbi su značajne. Kao pokazatelje dobre naobrazbe koristili smo udio osoba s najmanje višom naobrazbom u dobi od 30–49 godina. Radi se o dobi, kod koje je većina stanovništva već postigla barem višu naobrazbu i o dobi, kod koje je stupanj radne aktivnosti u Sloveniji najveći (u prosjeku 84-postotni). Regionalne razlike vrlo su velike: udio osoba s ovom naobrazbom u Središnjeslovenskoj statističkoj regiji (33,4 %) skoro je dva puta viši od udjela osoba s ovom naobrazbom u Pomurskoj statističkoj regiji (17,7 %). U Pomurskoj regiji razlika između udjela muškaraca i žena s najmanje višom naobrazbom je najmanja (za 7,7 postotnih bodova) dok je najveća u Goriškoj statističkoj regiji (za 14,2 postotnih bodova). U svim statističkim regijama broj žena u dobi od 30–49 godina s najmanje višom naobrazbom veći je od broja muškaraca iste dobi s ovakvom naobrazbom, i to gotovo za 34.000 (omjer na razini Slovenije iznosi 3 : 2).

Svaki četvrti stanovnik Slovenije u ovoj dobi ima najmanje višu naobrazbu, međutim samo se u tri regije

(u Središnjeslovenskoj, Obalno-kraškoj i Gorenjskoj) udio stanovništva s ovakvom naobrazbom nalazi iznad prosjeka (možemo govoriti o koncentraciji znanja u Sloveniji). U usporedbi s 2002. godinom udio se stanovništva u dobi od 30-49 godina koji imaju najmanje višu naobrazbu uvećao iznadprosječno u Gorenjskoj, Unutarnje-kraškoj, Središnjeslovenskoj i Savinjskoj statističkoj regiji te u jugoistočnoj Sloveniji, a najmanje u Obalno-kraškoj i Pomurskoj statističkoj regiji.

Stranica: 30 od 65

Slika 2.10. Stanovništvo

2.2.1.4 Analiza šireg okruženja - trendovi (grana) u okruženju

Hrvatski sustav poticanja visokotehnoloških i inovativnih ideja u zadnjih se dvadeset godina značajno promijenio. Osim promjene zakonodavstva značajno je napredovalo i uspostavljanje međusobne suradnje agencija i institucija čija je osnovna misija razvoj poduzetništva i inovacija. Upravo ove agencije i institucije danas nude mnogobrojne programe koji su usmjereni na ulaganje u infrastrukturu, na rješenja različitih problema i u ljudske resurse. Promjene u broju i kvaliteti tehnološkog razvoja i patenata se odvijaju izrazito sporo i zbog toga nas uvrštavaju samo začelje Europske unije. Naglašava se i nedovoljna infrastruktura koja bi omogućavala različita visokotehnološka rješenja u domeni malog i srednjeg poduzetništva koje je još uvijek dominantno (prije svega u pograničnom području).

Iako se sjeverozapadni dio Hrvatske (pogranični dio) s obzirom na konkurentnost nalazi u samom vrhu

Hrvatske, ne možemo pobjeći od činjenice koja ističe skromne rezultate u području novih tehnologija, djelatnosti i inovacija. Ovakvom stanju naravno ne doprinosi konstantno smanjenje financijskih ulaganja u istraživanje i razvoj od strane države što trenutno iznosi skromnih 0,76 % državnog proračuna. Isto je tako uočeno i nedovoljno praćenje razvoja pojedinih djelatnosti i njihovih proizvoda od strane regulatornih i financijskih agencija a vidljivo je i nepoznavanje europskih regulativa s područja istraživanja i razvoja.

Hrvatsku još uvijek u mnogim segmentima odlikuje centraliziranost u području istraživanja i razvoja, gdje

dominira akademski sektor koji nedovoljno sudjeluje z gospodarskim subjektima. Nerazumijevanje koncepta regionalnog razvoja u svim segmentima, tako i u segmentu znanosti i istraživanja, vidljivo je iz Smjernica za strategiju razvoja odgoja, obrazovanja i znanosti i tehnologije (2012.), gdje je na stranici 43 navedeno da ''zbog toga je u Hrvatskoj potrebno za određene prioritete stvoriti regionalne klastere (u ovom smislu cijelu Hrvatsku smatramo jednom regijom) […]''. Na temelju ovih smjernica regionalni se razvoj spominje i razumije u kontekstu razvoja Hrvatske kao cjelovite regije u Europi. Ova teorija prije svega oštećuje manje i srednje velike tvrtke koje se osim nedovoljnom potporom od strane javnog istraživačkog sektora susreću i s

Stranica: 31 od 65

nedovoljnom potporom regulatornih i financijskih agencija lokalne vlasti. Analiza Z. Aralice i D. Redžepagića (2012: 18) ističe da je jedna od opasnosti razvoja hrvatskog inovacijskog sustava ''istraživačka zajednica koja zbog relativno oskudnog broja članova ne može u odgovarajućoj mjeri i zadovoljavajuće surađivati s industrijskim sektorom''. Ovakve probleme moguće je učinkovito riješiti pomoću usporednog povezivanja već postojećih sastava na nacionalnoj i regionalnoj razini. Spomenuti je sastav vrlo osjetljiv na prijenos znanja, vještina i infrastrukture između javnog i privatnog sektora. Potrebno je napomenuti kako elementi koji uspješno funkcioniraju na nacionalnoj razini, zbog nedovoljne potpore javnih institucija, često na lokalnoj razini ne funkcioniraju. Takvi su slučajevi prije svega štetni za male i srednje velike tvrtke koje na pograničnom području predstavljaju većinu a to u isto vrijeme znači i najveći izvor za podizanje inovativnosti i zajedničke konkurentnosti pograničnog područja Hrvatske.

2.3 Analiza stanja grana u Hrvatskoj

Pregled dostupnih mjera na nacionalnoj razini Republike Hrvatske svakako moramo vezati uz šire tendencije a pritom najviše na one definirane u institucijama Europske unije. S obzirom da su donositelji odluka na razini Europske unije još početkom 2000.-ih definirali istraživanje i razvoj glavnim instrumentom za ostvarenje ekonomskog napretka i stvaranja dinamičnog gospodarstva, dostupne prilike za RH se također vežu na europske strateške odrednice. Potrebno je istaknuti da je u tijeku izrada Nacionalne strategije poticanja inovacija (u suradnji s OECD-om) za razdoblje 2013.-2020. čija se objava ubrzo očekuje te će ona biti usklađena s Lisabonskom strategijom i Obzorom 2020. Osnovna svrha i cilj strategije je definiranje institucionalnog okruženja i inovacijske politike RH što je povezano uz optimalno korištenje sredstava iz fondova Europske unije, čiji je preduvjet jasno definirana strategija inovacija. U Republici Hrvatskoj postoje različite institucije koje dodjeljuju proračunska sredstva namijenjena inovacijama, međutim zbog nepostojanja jasne strategije, nema sustavne evaluacije učinaka ni rezultata postignutih plasmanom tih sredstava.

U idućoj tablici prikazan je sažetak nedostataka trenutnog okvira inovacijskih javih politika u Republici

Hrvatskoj s odgovarajućim aktivnostima pomoću kojih je moguće unaprijediti postojeće stanje.

Tablica 2.3. Sažetak aktualne situacije (nedostataka) vezane uz inovacije u Hrvatskoj i aktivnosti provođenja mjera poboljšanja unutar Nacionalne strategije

RB Trenutno stanje u rh Aktivnosti projekta

(za unapređenje postojećeg stanja)

1.

Ne postoji općeprihvaćena strategija i politika inovacija u RH.

Definiranje transparentne i općeprihvaćene inovacijske strategije u RH uz operacionalizaciju

konkretnih ciljeva, planova, aktivnosti i provedbe istih.

2.

Nekonzistentna i nedovoljno definirana umreženost (engl. networking) relevantnih

subjekata za kreiranje,implementaciju i praćenje provedbe inovacijske strategije.

Intenzivna suradnja i uzajamna podrška – umreženost - tijela državne uprave, posebno MINGO i MZOS, tijela lokalne uprave i samouprave, predstavnika privatnog sektora (poduzeća) vezano uz kreiranje, planiranje i

implementaciju inovacijske strategije.

3.

Nepostojanje institucije na nacionalnoj razini s ciljem planiranja i praćenja

provođenja inovacijske strategije RH.

Provođenje studije izvedivosti osnivanja institucije koja bi se bavila planiranjem i praćenjem inovacijske strategije RH (uključujući tržišno orijentirane edukacije iz poslovnog

planiranja, marketinga, prodaje za inovatore itd).

4.

Nedostatak središnjeg sustava za informiranje o inovacijama u RH.

Postavljanje internet portala za inovacije u RH koji bi promovirao inovacije i podržavao praćenje aktivnosti na

projektu.

5.

Ne postoji općeprihvaćena definicija inovacija i njihova evaluacija, kao ni definicija

inovacijskog proizvoda i procesa.

Definirati što su inovacije i kako se evaluiraju, što je inovacijski proizvod a što inovacijski proces u RH? –

prihvaćeno od predstavnika svih relevantnih subjekata (tijela državne uprave, lokalne uprave i samouprave,

predstavnika privatnog sektora).

Stranica: 32 od 65

6.

Ne postoji standardna metodologija za praćenje inovacija (alati za „mjerenje“

inovacija).

Definiranje, razvijanje i usvajanje standardne metodologije za praćenje inovacija (s alatima za mjerenje).

7.

Nema sustava za identificiranje, razvoj i praćenje talenata u području inovacija.

Razvoj sustava za identifikaciju, razvoj i praćenje talenata u području inovacija u obrazovnom sustavu i u

gospodarskim subjektima (poduzećima).

8.

Nepostojanje kurikuluma u kojem je pažnja posvećena inovacijama i

poduzetništvu dostupnom na svim fakultetima.

Uvođenje kolegija iz inovacija i poduzetništva na sve fakultete.

9.

Ne postoje definirane odrednice inovativnog okruženja u poduzećima ni

planiranje programa njenog unapređivanja.

Definirati odrednice inovativnog okruženja u poduzećima i planiranje programa njezinog unapređivanja.

10.

Nepostojanje kapitalnog fonda usmjerenog na financiranje inovacija (bilo

državnog ili privatnog).

Osnivanje kapitalnog fonda za financiranje i komercijalizaciju inovacija.

Ovlasti i odgovornosti kreiranja politika, stvaranja potpornog okruženja i njihova provedba dodijeljene

su državnim institucijama i potpornim ustanovama ilustrativno prikazanima sljedećom organizacijskom shemom.

Slika 2.11. Pregled inovacijskog te sustava istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj Izvor: Švarc, Račić, ERAWATCH Country Reports/Croatia, 2011. (objavljeno 2013., Europska Komisija), prilagodba

autora

Stranica: 33 od 65

Središnja potporna institucija je BICRO – Poslovno inovacijska agencija Republike Hrvatske. BICRO d.o.o. je osnovala Vlada Republike Hrvatske 1998. godine radi provedbe programa potpore tehnološkom razvoju. Godine 2006. pokrenut je program „Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama“ koji se sastoji od pet potprograma: RAZUM, TEHCRO, IRCRO, KONCRO i VENCRO. Krajem 2009. godine zbog neraspoloživosti sredstava, podnošenje projektnih prijava za programe VENCRO i KONCRO su ili do daljnjeg odgođena ili trajno obustavljena. Opisi funkcija potprograma uključuju državne poticaje poduzetništvu utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama a dodjeljuju se pravnim i fizičkim osobama iz članka 2. stavke 2. Zakona o državnim potporama (NN, broj 140/05). Kratki opis ciljeva aktualnih programa dan je u sljedećoj tablici.

Tablica 2.4. BICRO programi

Program Programom se potiče

RAZUM

suradnja gospodarstva i znanosti

maksimalno iskorištenje infrastrukture u znanstveno-istraživačkim centrima

ulaganje u istraživanje i razvoj malih i srednjih poduzetnika

TEHCRO

Razvoj:

tehnološko-poslovnih centara

tehnoloških inkubatora

razvojno-istraživačkih centara

IRCRO

suradnja gospodarstva i znanosti

maksimalno iskorištenje infrastrukture u znanstveno-istraživačkim centrima

ulaganje u istraživanje i razvoj malih i srednjih poduzetnika

Osim navedenih programa, istaknut ćemo Program provjere inovativnog koncepta (PoC) i međunarodnu mrežu Eureka te njen potprogram Eurostars.

PoC je dizajniran i implementiran od strane BICRO-a, no financiran je sredstvima Svjetske banke. Predstavlja instrument financiranja inovacija u najranijim fazama njihovog razvoja te osigurava pretkomercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta.

Eureka je europska mreža za istraživanje i razvoj orijentiran prema tržištu, osnovana 1985. godine čiji je

cilj: 1. potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski

kapacitet

2. potaknuti suradnju i ujedinjavanje resursa poduzetnika i znanstveno-istraživačkih organizacija

3. stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman (izvoz)

4. osnažiti europsku tehnološku konkurentnost

5. razviti globalno konkurentne nove proizvode, usluge ili procese.

Proračun Eureke za Hrvatsku se revidira na razini fiskalne godine (dok prosječni godišnji budžet iznosi 5 milijuna kuna).

Stranica: 34 od 65

Eurostars program za istraživanje i razvoj zajednička je inicijativa Eureke i Europske komisije. Europska Komisija je odlučila dati doprinos razvojnim aktivnostima malih i srednjih poduzeća na način da sudjeluje u sufinanciranju do 25% od javnog udjela sufinanciranja. Natjecatelji mogu biti isključivo MSP koja se bave razvojno-istraživačkim aktivnostima. Ne postoje tematska ograničenja, a projekte je moguće aplicirati za bilo koje tehnološko područje pod uvjetom da imaju društvenu svrhu te obuhvaćaju razvoj novog proizvoda, procesa ili usluga3.

Okvirni program (FP) je glavni program Europske unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja.

Okvirni programi provode se od 1984. godine a dosad ih je bilo sedam. Programi pomažu pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujući mala i srednja poduzeća) te pružaju financijsku podršku za njihove zajedničke projekte. Aktualni okvirni program, Sedmi okvirni program (FP7), oblikovan je kao najvažniji doprinos postavljenom strateškom cilju Europske unije a to je postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo na svijetu. Ukupni proračun iznosi 50,5 mlrd. eura za sedmogodišnji program FP7 te dodatnih 2,7 mlrd. eura za petogodišnji Euroatom program za nuklearna istraživanja4.

Za razliku od Slovenije koja je bez obzira na krizu uspjela održati razinu proračunskih izdavanja pa čak ih i

povećati, Hrvatska je u istom vremenskom periodu postupno smanjivala proračunska izdvajanja. Dostupni su nam podaci za razdoblje do 2010. godine kada su ta izdvajanja iznosila samo 0.73% BDP-a, godinu ranije 0.83%, 2008. godine je to bilo 0.89% , a ilustrativan nam može biti primjer iz 2004. godine kada je taj postotak iznosio 1.05% ukupnog državnog proračuna.5

Unatoč nepostojanju krovnog dokumenta kojim bi se uskladile sve povezane aktivnosti, postoji niz

disperziranih mjera dostupnih na nacionalnoj razini koje direktno ili indirektno potiču inovacije te istraživanje i razvoj. Poticanje inovacijskih i razvojno-istraživačkih aktivnosti uvršteno je u sve razvojne strategije Republike Hrvatske, a posebno je istaknuto u dokumentima poput Strateškog plana Ministarstva gospodarstva, Strateškog plana Ministarstva poduzetništva i obrta te Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

U Strateškom planu Ministarstva gospodarstva su inovacije i uz njih povezane aktivnosti navedene kao

jedan od načina za ostvarenje Općeg cilja 1 – Razvoj gospodarstva kroz unaprjeđenje konkurentnosti industrije, jačanje energetskog sustava i gospodarenja mineralnim sirovinama. Konkretna i već predviđena mjera je kadrovsko jačanje Ministarstva gospodarstva u smislu dodjeljivanja ovlasti zaposlenicima koji su kompetentni koordinirati provođenje strateških zadataka povezanih uz inovacije. Ostale mjere odnose se na podršku resornim ministarstvima, inkubatorima, tehnološkim centrima te klasterskim udruženjima.

Strategija razvoja Ministarstva poduzetništva i obrta u svom prvom općenitom cilju te prvom posebnom cilju određuje inovacije kao jedan od ključnih faktora za postizanje konkurentnijeg poduzetništva. Konkretna mjera koja je namijenjena izričito inovatorima te provedbi njihovih aktivnosti je B3 – Poticanje inovativnog poduzetništva, sadržana unutar Poduzetničkog impulsa za 2013. godinu. U ovom slučaju ćemo mjeru B3 tretirati kao priliku za potencijalno financiranje inovativnih aktivnosti jer je uokvirena konkretnom natječajnom dokumentacijom dok ćemo Poduzetnički impuls općenito tretirati kao mjeru na nacionalnoj razini kojom se pruža podrška navedenim aktivnostima.

Korištenjem B3 Mjere prijavitelj može ostvariti maksimalno do 400.000,00 kuna (ovisno o raspoloživim sredstvima prema de minimis odredbi), s intenzitetom potpore do 100 % iskazanih u tablici proračuna predloženog projekta, jednokratno u 100% iznosu. Ovim natječajem financira se širok raspon aktivnosti kao što su sljedeće: ulaganje u završnu fazu razvoja proizvoda ili usluge, ulaganja u aktivnosti rane komercijalizacije inovacija i izrade poslovnog modela, ulaganja u probnu proizvodnju te unaprjeđenje proizvodnje, ulaganja za izlazak na nova tržišta i pregovore s potencijalnim stranim i domaćim investitorima, upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva, stručno osposobljavanje i obrazovanje,

3 Više o tome: http://www.bicro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=469&Itemid=427 4 Podaci o FP7 programu preuzeti s web sjedišta Sveučilišta u Zagrebu

5 Izvor: Švarc, Račić, ERAWATCH Country Reports/Croatia, 2011.

Stranica: 35 od 65

prilagodba, prenamjena i proširenje poslovnog/proizvodnog prostora, izrada industrijskog dizajna te marketinške aktivnosti.6

U Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske dana je osnovna analiza inovacijskih mogućnosti

pojedinih regija ali je povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora sa svrhom transfera znanja, uvođenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoja klastera, istaknuto kao jedan od prioriteta pri ostvarenju cilja jačanja konkurentnosti poslovnog sektora.

Osim strateških dokumenata pojedinih sektora i industrija gdje se potiču inovacije, postoji nekoliko zakonskih i podzakonskih akata koje valja istaknuti u nastavku.

Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03,105/04, 174/04 i 46/07),

Uredbom o državnim potporama (NN 50/2006) te Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte (NN 116/2007) definirane su potpore koje daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstvo financija. Državnu potporu obveznici poreza na dobit, a sukladno Zakonu o porezu na dobit, ostvaruju putem dodatnog umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove projekta.

Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, koje su stupile na snagu u listopadu 2012. godine, Vlada Republike Hrvatske pokrenula je mjeru kojom se uvelike olakšao proces otvaranja novih poduzeća, odnosno omogućilo se otvaranje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Troškovi same procedure ne prelaze 1000 kn, dok je potreban temeljni kapital sa 20 000 kn smanjen na samo 10 kn. Između ostalih efekata, na taj se način pojedincima omogućuje lakši početak samostalnog poduzetništva. Ovoj kategoriji bismo mogli pribrojiti i start-up poduzeća, koje su se odnedavno proširile globalnim tržištem. Iako je statistički gledano, dugoročna uspješnost start-up poduzeća niska, cilj je ohrabriti pojedince koji imaju poslovne ideje na pokušaj tržišnog proboja. Veću šansu svakako imaju ona poduzeća koje počivaju na inovacijama a samim time često ulaze u obuhvat zaštite intelektualnog vlasništva. To područje je u Republici Hrvatskoj dobro uređeno i sustavno definirano u Nacionalnoj strategiji razvoja intelektualnog vlasništva.

Kroz Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12) Vlada također podržava inovacijske aktivnosti i razvoj kapaciteta jer je već u definiciji prihvatljivih sektora naveden razvojno-inovacijski sektor te su navedene poticajne mjere subvencioniranih troškova i direktnih ulaganja u razvojno-inovacijske aktivnosti.

Osnivanje i podrška tijelima, agencijama i institucijama koje se bave provedbom ili pomažu u provedbi inovativnih aktivnosti te programa i natječaja kojima se financiraju te aktivnosti relevantan je rezultat provedbe mjera usmjerenih poboljšanju inovacijskog potencijala.

Službeni status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska dobila je sredinom 2004. godine. Do tada, poduzetničko okruženje Republike Hrvatske oblikovalo se bez jasno definirane politike te izvora resursa za potporu inovacijskim i istraživačko-razvojnim aktivnostima. U cilju ispunjavanja uvjeta pristupanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska postupno je prilagođavala regulatorni okvir te usvajala norme i standarde Europske unije. U Prilogu 1 dajemo pregled klasifikacije MSP-a i regulatornog okvira u Republici Hrvatskoj.

2.4 Pregled dosadašnjih mjera i korištenje dosadašnjih poticaja

U 2012. godini tadašnja Javna agencija za tehnološki razvoj RS (TIA) je provela analizu rezultata i učinaka

javnih natječaja. Realizirana vrijednost svih programa od 2006. godine do kraja 2011. godine ukupno je iznosila više od 204 milijuna eura (javni natječaji RIP08, RIP09, SRRP, MR, TP MIR, INO, VALOR); pritom su

6 Detaljnije vidjeti na stranicama MINPO-a te u konkretnom Javnom pozivu i Programu - Poduzetnički

impuls 2013.

Stranica: 36 od 65

projekti bili podržani od strane preko 600 različitih tvrtki, uz suradnju više od 400 istraživačkih grupa iz javnih istraživačkih organizacija. Programi su osigurali potporu tvrtkama prilikom realizacije njihovih strategija u različitim fazama razvoja – od temeljnih i industrijskih istraživanja, eksperimentalnog razvoja do komercijalizacije znanja.

Najveći broj tvrtki koje su primile potporu pripada prerađivačkoj djelatnosti (C). Između njih najviše je

zastupljena proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja uređaja za distribuciju i kontrolu elektrike, proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa, proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, tiskarskih boja i kitova. Slijede (M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, najviše s područja istraživačke i razvojne djelatnosti na području prirodoslovlja i tehnologije te (J) informacijske i komunikacijske djelatnosti, prije svega računarsko programiranje.

Struktura primatelja sredstava prema veličini tvrtki odražava ciljeve programa a to su poticanje

strateških ulaganja u istraživanje i razvoj, poticanje povezivanja i zajedničkih ulaganja tvrtki te jačanje inovacijske sposobnosti mikro i malih tvrtki. 62 % svih primatelja predstavljaju mikro i male tvrtke, 18 % srednje velike tvrtke i 20 % velike tvrtke. Između primatelja, u regionalnoj je strukturi najjača Središnjeslovenska regija s 43 %, slijede Savinjska regija s 12 % i Podravska regija s 10 %.

TIA je u razdoblju od 2008.-2011. godine u Sloveniji provodila i mjere Europske strukturne politike a

ukupna vrijednost dodijeljenih nepovratnih sredstava je iznosila 177 milijuna eura.

Javna agencija za tehnološki razvoj Republike Slovenije u suradnji s Ministarstvom za gospodarstvo (sada

Ministarstvo za gospodarski razvoj i tehnologiju) provela je nekoliko javnih natječaja dok je u suradnji s Ministarstvom za visoko školstvo, znanost i tehnologiju (sada MIZKŠ) provela javni natječaj »Strateški istraživačko – razvojni projekti u tvrtkama - SRRP«. Navedeni javni natječaji djelomično su financirani u okviru Operativnog programa jačanja regionalnih razvojnih potencijala za razdoblje od 2007. – 2013. godine, 1. razvojnog prioriteta - Konkurentnost tvrtki i istraživačka odličnost, točnije prioritetnog usmjerenja 1.1.- Poboljšanje konkurentnih sposobnosti tvrtki i istraživačka odličnost.

U okviru ovih javnih natječaja »izravni poticaji za zajedničke razvojno - investicijske projekte – projekti

2008 i 2009 – RIP 08 i RIP 09« i »Strateški istraživačko – razvojni projekti u tvrtkama - SRRP« TIA je pružila potporu 103 strateškim razvojno-istraživačkim i investicijskim projektima tvrtki, u kojima je sudjelovalo preko 240 tvrtki i 150 istraživačkih grupa. Cjelokupna vrijednost projekata okvirno iznosi 376 milijuna eura a vrijednost sufinanciranja iz javnih sredstava 157 milijuna eura.

Javni natječaji bili su usmjereni poticanju umrežavanja tvrtki i povezivanju s javnim istraživačkim

institucijama za zajednička strateška ulaganja u istraživanje i razvoj za povećanje konkurentnosti tvrtki. U okviru javnih natječaja »Mladi istraživači iz gospodarstva – generacija 2007, 2008, 2009, 2010« do

kraja 2011. godine za 403 kandidata bio je odobren status mladih istraživača u vrijednosti od 20 milijuna eura. Sufinancirani su troškovi povezani s istraživačkim radom mladih istraživača iz gospodarstva do dobivanja znanstvenog naziva doktor znanosti. U program Mladi istraživači iz gospodarstva u četiri je godine bilo uključeno 251 različitih tvrtki i 235 različitih istraživačkih grupa. Program značajno doprinosi porastu strukture naobrazbe zaposlenika u tvrtkama s priljevom mladih školovanih stručnjaka kao i porastu zaposlenika tehničkih struka u gospodarstvu. Mladi istraživači koji tijekom postdiplomskog studija do dobivanja doktorata znanosti rade na temeljnim istraživanjima za potrebe gospodarstva dobivaju kvalitetna iskustva pomoću kojih se nakon završenog studija mogu suočiti s izazovima u gospodarstvu.

Inovativnost i razvoj mladih visoko tehnoloških tvrtki je potaknuta sljedećim natječajima: »Javnim

poziv za potporu nacionalnom sustavu inovacija – INO« te »Poticanjem procesa prijenosa znanja - VALOR«. Isto tako, inovativnost i rast inovativnih tvrtki potiče i poduzetnički fond pomoću kredita i subvencija te bivši JAPTI pomoću programa internacionalizacije tvrtki i stranih investicija.

U analizi rezultata i učinaka javnih natječaja provedenoj od strane TIA-e, prikazani su rezultati po

odabranim pokazateljima za projekte tvrtki koje su ispunile upitnik. Dublja analiza, koja će pokrivati sve

Stranica: 37 od 65

projekte, možda će biti provedena nakon završetka svih projekata (projekti RIP još su u tijeku) i na temelju završnih izvješća. Struktura primatelja sredstava prema veličini tvrtke ne odražava opću strukturu tvrtki u Sloveniji. To je razumljivo u odnosu na svrhu i ciljeve programa odnosno. javnih natječaja, koji su usmjereni prema poticanju strateških ulaganja tvrtki u istraživanje i razvoj, poticanju povezivanja i zajedničkog ulaganja tvrtki te samim time i jačanju inovacijske sposobnosti mikro i malih tvrtki. Relativno veliki postotak tvrtki između primatelja sredstava odražava veće ulaganje istih u I&R i opće sposobnosti za formiranje i realizaciju zajedničkih strateških projekata. Prema podacima Statističkog ljetopisa RS za 2011. godinu, izdaci za inovacijsku djelatnost velikih tvrtki u 2008. godini predstavljali su 66,03 % svih izdataka za inovacijsku djelatnost u privatnom sektoru u Sloveniji.

Tablica 2.5. Tvrtke primatelji sredstava prema veličini (Izvor: TIA, 2012.)

Najveći broj tvrtki primatelja sredstava javnih natječaja TIA (38,6 %) dolazilo je iz Središnjeslovenske

regije. Slijede Savinjska s 12,9 %, Podravska, Gorenjska s 10,6 % te Goriška s 9,8 %. S 1,5 % najslabije su zastupljene Koroška, Donjeposavska i Zasavska regija.

Mjere su uglavnom bile fokusirane na razvojne aktivnosti!

Stranica: 38 od 65

3 MJERE – NAČELA

3.1 Cjelovitost

U okviru predstavljene studije, prilikom pregleda postojećeg stanja i prijedloga mjera za podizanje inovativnosti u tvrtkama odabrali smo tzv. bottom-up pristup ili pristup iz perspektive potreba od strane tvrtki. Na ovakvom se pogledu temelje i predložene mjere za koje smatramo da bi mogle odigrati važnu ulogu prilikom uspostavljanja te podizanja inovacijskih sposobnosti u tvrtkama. Za cjeloviti pristup usmjeren povećanju inovacijskih aktivnosti u tvrtkama u okviru studije omogućujemo:

- Pregled sustavnih mjera na nivou zemlje (nacionalne sustavne mjere);

- Sustavne mjere na nivou regije kojima je potrebno osigurati konzistenciju i mehanizme za osnivanje

sustava i procesa unutar samih tvrtki, kao i mehanizama i sustava prema kojima će se tvrtke

povezivati s potpornim institucijama, koje prilikom uspostavljanja procesa kao i provođenja

procesa inoviranja, mogu odigrati važnu ulogu.

Prilikom provođenja različitih mjera koje se temelje na različitim poticajima, važno je da se pruža

potpora procesu u cjelini. Ukoliko su mjere usmjereni prema uspostavljanju

inovativnih tvrtki, važno je da mjere pružaju potporu svim elementima. Ključni cilj mjere je osnivanje inovativne tvrtke ili bar uvjeta za iste.

inovativnosti, krajnji je cilj »korisna primjena ideje« odnosno uspješan tržišni plasman odabranog inovativnog proizvoda. Iako je put od ideje do inovacije kreativni proces često ovisan o kreativnosti pojedinaca, proces je moguće učinkovito usmjeriti. Zbog kompleksnosti i odluka »ići ili ne ići«, na putu do uspješne komercijalizacije logična je podjela na:

o faze prije razvojnog procesa (traženje potencijala, prepoznavanje i odabir prilika, testiranje potencijala i priprema za implementaciju) i

o faze procesa industrijskog razvoja (razvoj koncepta, prototipa, priprema proizvodnje i komercijalizacija) kojeg je poduprijeti učinkovitim metodama za poticanje i usmjeravanje inovativnosti.

sustava stalnog poboljšanja, pri čemu postoji potreba za podupiranjem cjelokupnog sustava koji za uspješnu provedbu uključuje i rad s ljudima, uspostavljanje pokazatelja i sustava upravljanja, itd.

3.2 Povezivanje i uključivanje MSP-a

Prilikom uspostavljanja sustava za povećanje inovacijskih sposobnosti u tvrtkama, posebnu je pažnju potrebno posvetiti mikro, malim i srednje velikim tvrtkama. Velike tvrtke same dosta uspješno djeluju na području uspostavljanja unutarnjih sustava za dostizanje karakteristika inovativne tvrtke te su isto tako u većoj mjeri uspostavile mehanizme i sustave za poticanje, pripremu i upravljanje procesom inoviranja od ideje do implementacije kao i ulazak na tržište. Pritom se oslanjaju na potporne institucije, prije svega u fazama istraživanja i razvoja koje često ne uspijevaju provesti s vlastitim istraživačkim ljudskim potencijalima te prilikom korištenja mogućnosti za crpljenje sredstava, s kojima mogu financirati inovacijske procese (i to prije svega u fazama razvoja do prototipa ili krajnjeg proizvoda ali ne do samog ulaska na tržište). Prije svega male i srednje tvrtke su one koje već prilikom samog procesa uspostavljanja unutarnjih sustava za razvoj postupaka inoviranja u vlastitim procesima trebaju više pomoći. Nadalje, one trebaju više pomoći i suradnje s potpornim institucijama koje im moraju ponuditi pomoć u pripremi projekata, provođenju I&R faza projekata i kao i u procesima koji slijede do ulaska na tržište. Povezivanje MSP-a i potpornih institucija ovakve vrste trenutačno je premalo iskorišteno, ali i potrebno.

I na području korištenja sredstava iz različitih izvora financiranja I&R projekata velike su tvrtke u

prednosti. Prilikom korištenja takvih vrsta poticaja one su u prednosti zbog bolje strukture zaposlenika koji

Stranica: 39 od 65

imaju kompetencije i vrijeme za pripremu projekata ove vrste kao i zbog većih investicijskih sposobnosti te bolje organiziranosti u upravljanju i provedbi I&R projekata. Često manje tvrtke ovakve poticaje ne koriste i izostanu u crpljenju tih sredstava.

Manjim i mikro tvrtkama smisleno je dati veću važnost i nuditi im sustavna rješenja za primjenu

projekata ove vrste u okviru većih konzorcija odnosno potrebno im je uslugama potpornih institucija omogućiti sustavnu i učinkovitu pomoć u uspostavljanju procesa za pripremu R&D projekata,upravljanju istima, kao i traženju te korištenju financijskih poticaja koji su namijenjeni ovim djelatnostima.

3.3 Usmjerenost na rezultate i jednostavnost

Postupci za provedbu različitih mjera koji se primjenjuju u Sloveniji pomoću različitih financijskih poticaja tvrtkama za osnivanje i razvoj I&R aktivnosti, u pravilu su zahtjevni i administrativno složeni.

Priprema natječajne dokumentacije od strane tvrtki zahtjeva puno znanja, vremena i energije. Tvrtke se

susreću s problemima povezanim s nedostatkom ljudskih kapaciteta za pripremu, vođenje te provedbu I&R projekata, kao dijela procesa u inovacijskim postupcima (neovisno radi li se o novom proizvodu ili usluzi tvrtke). Sustav za pripremu i vođenje projekata te izvještavanje vrlo je administrativan, a premalo su naglašeni rezultati projekta. Kao važna mjera sustavnih rješenja predlaže se maksimalno ujedinjenje i tipiziranje natječajne dokumentacije te pojednostavljenje postupaka za vođenje i praćenje projekata koji su financirani od strane različitih fondova i natječaja na nacionalnom i EU nivou. A prije svega, veća bi se pozornost morala posvetiti provjeri postignutih ciljeva i rezultata projekata.

3.4 Konsolidacija različitih politika poticanja inovativnosti i konkurentnosti

Politika mjera za poboljšanje inovativnosti i produktivnosti u tvrtkama morati će biti formirana i

konsolidirana po principu od “gore nadolje”. Konsolidacija mora biti usmjerena na odabrane indekse za podizanje konkurentnosti i provesti se što je moguće izravnije, preko što manjeg broja državnih organa, politika, itd,... Mjere moraju biti jednostavne i usklađene s predstavnicima gospodarstava iz pojedinih grana.

Važan korak naprijed se odnosi na povezano i usklađen rad organa koji predlažu sustavna rješenja i

povezane mjere, koji pripremaju i vode natječaje za dodjeljivanje financijskih poticaja za financiranje projekata, sa svom potporom, administracijom i kontrolom koja se više mora usredotočiti na rezultate i manje na postupke. Neophodno je kadrovsko popunjavanje u ovom području.

3.5 Smanjivanje i usklađivanje različitih tipova potpornih organizacija

Konsolidacija potpornih institucija na nivou države vrlo je važna. Trenutno se u Sloveniji nalazi preko 30

različitih tipova i preko 400 pravnih osoba koje provode potporu poduzetništva i inovativnosti. Usluge i aktivnosti koje potporno okruženje nudi nisu transparentne i jasno definirane. Određene se usluge različitih institucija poklapaju i posljedično tvrtke u njima ne prepoznaju potporu, koju trebaju i traže pri izvođenju svojih aktivnosti istraživanja i razvoja. Povezivanje i suradnja između potpornih institucija i gospodarstva je posljedično slaba.

I na razini regije postoji više potpornih institucija, loša usklađenost među njima te netransparentnost

usluga i aktivnosti, koje institucije pružaju kao potporu tvrtkama. Potpora tvrtkama prilikom pripreme projekata i traženja resursa za financiranje razvojnih projekata te

same provedbe projekata, uz pomoć i suradnju svih potpornih organizacija, nije učinkovita i rezultira premalim postotkom suradnje između tvrtki i institucija ove vrste. Zbog toga bi na razini države i regije bilo neophodno osnovati veze / mreže potpornih institucija, jasno definirati funkcije i kompetencije pojedinih institucija te osigurati veću sinkronizaciju institucija ove vrste s tvrtkama što bi omogućilo učinkovitije

Stranica: 40 od 65

povezivanje,suradnju te osiguravanje pomoći. Vlada bi morala razmisliti o stimulaciji promjena u smjeru ciljnih organizacijskih oblika i/ili ujedinjavanju različitih organizacija.

4 POTREBNE MJERE U SLOVENIJI Ključni rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na sljedeće rezerve koje se moraju uzeti u obzir prilikom pripreme mjera:

Većina dosadašnjih poticaja bila je usmjerena na poticanje i financiranje I&R faza projekata

Rezerve i potrebe nalaze se još i u: o komercijalizaciji o sustavu – uspostavljanje sustava za inoviranje?? o projektima

Zbog toga je prilikom formiranja potrebnih mjera potrebno uzeti u obzir i ograničenja kao i mogućnosti

regija i općina, ograničenja i prilike koje proizlaze iz mjera a koje nam nalaže Europa i drugi strateški dokumenti koji su u Sloveniji već prihvaćeni ili još uvijek u pripremi.

4.1 Mogućnosti i ograničenja općina

Sredstva za dodjelu financijskih poticaja za razvoj poduzetništva, uz poštivanje državnih, regionalnih i

općinskih razvojnih planova i prioriteta, osigurana su iz općinskog proračuna i drugih namjenskih izvora.

Za realizaciju ciljeva općine u području razvoja poduzetništva nadležno je Općinsko vijeće, kao najviši organ odlučivanja o svim predmetima u okviru prava i dužnosti općine. Odbor za gospodarstvo, nakon prethodne rasprave, vijeću podnosi prijedloge akta i drugih odluka iz nadležnosti općine na području gospodarstva (malog gospodarstva i obrta te ugostiteljstva) koji su općinskom vijeću predloženi na usvajanje, o njima se zatim oblikuje mišljenje i općinskom vijeću podnosi stajalište uz prijedlog odluke. Na temelju Pravilnika o financijskoj pomoći za poticanje poduzetništva, kojeg općina svake godine raspisuje i dodjeljuje te odlučuje o odobrenju kredita za poticanje poduzetništva u općini, Odbor određuje visine raznih nepovratnih subvencija za poticanje poduzetništva u općini.

Na temelju plana razvoja općine, općina sama detaljnije određuje svrhu, ovlaštenika, mjere i uvjete za

dodjeljivanje sredstava, opravdane troškove i njihovu visinu, proces dodjeljivanja i kontrolu potrošnje sredstava za poticanje razvoja poduzetništva u općini.

Općine mogu dodijeliti sredstva sa svrhom:

povećavanja mogućnosti za osnivanje novih tvrtki i stvaranja novih radnih mjesta,

poticanja primjene poduzetničkih i inovacijskih potencijala,

poticanja povezivanja u tvrtki i institucija znanja

uspostavljanja povoljnijeg poduzetničkog i inovativnog okruženja za razvoj poduzetništva i inovativnosti u općini.

Općine imaju mogućnosti i nadležnosti poduprijeti mjere za poboljšanje inovativnosti. Inovativnost izravno utječe na dodanu vrijednost tvrtki i posljedično na veću konkurentnost a samim time i na otvaranje novih radnih mjesta. Istovremeno, one su i temelj za potporu projektima poboljšanja konkurentnosti malih i srednje velikih tvrtki i definirane su kao prioritet na razini Europske zajednice i Slovenije. Važno je naglasiti da su u »Horizontu 2014. – 2020.« naglašena ključna područja - razvoj zaposlenika, poticanje istraživanja i razvoja, poticanje inovativnosti i poticanje poduzetništva. U usporedbi s razdobljem do 2013. godine, podupiru se tzv. meke mjere s naglaskom na ljude, dok su u prošlosti investicije imale prednost.

Stranica: 41 od 65

Uvjeravanje općinskih vijeća u važnost inovativnosti, u odnosu na tradicionalno fokusiranje na osnovne investicije (ceste, komunalna infrastruktura) je izrazito ozbiljan izazov.

4.1.1 Polazne točke na razini EU

Ključni dokumenti koji definiraju mogućnosti i zahtjeve od strane EU su sljedeći:

Europa 2020. – Inovacije – inovacijska unija, Konkurentnost – industrijska politika za eru

globalizacije

Kohezijska politika 2014. – 2020.: osposobljavanje, istraživanje i inovacije, poticaji za MSP – male i

srednje velike tvrtke

Obzor 2020. - Rukovodstvo industrije: ključne tehnologije: napredne proizvodne tehnologije,

tvornice budućnosti, novi poslovni modeli; Poticanje inovativnosti u MSP

COSME – Poticanje poduzetništva: poduzetničko obrazovanje; Poboljšanje pristupa tržištu : EEN,

potpora internacionalizacije

4.1.2 Polazne točke na razini Slovenije

Ključni dokumenti koji definiraju mogućnosti i zahtjeve od strane Slovenije su sljedeći: Polazne točke Strategije razvoja Slovenije 2014.-2020.: Istraživanje, razvoj i inovacije, poticanje

MST, zapošljavanje i osposobljavanje; Znanje, poduzetništvo

»Position paper for Slovenia«: Prioriteti: Konkurentno gospodarstvo: Poticanje učinkovitog

»trokuta znanja«: poticanje R-R i inovacijskih aktivnosti, poticanje povezivanja u zajedničkim R-R

projektima, poticanje umrežavanja, »smart specialisation strategy« ili strategija pametne

specijalizacije; Poticanje poduzetništva: poticanje osnivanja novih tvrtki, razvoj poslovnih

savjetodavnih usluga, razvoj novih poslovnih modela za MSP, poticanje internacionalizacije.

Priprema programskih dokumenata za razdoblje 2014.-2020.: Prioriteti: Znanje: promocija

poduzetništva, poticanje cjeloživotnog učenja.

Podizanje ključnih kompetencija, poticanje aplikativnih R-R projekata; Poduzetništvo: povećati

ulaganja u R-R, poticanje internacionalizacije tvrtki.

RISS – Istraživačka i inovacijska strategija Slovenije 2011.-2020.: Osnivanje kapaciteta za potporu

istraživanjima i inovacijama: jačanje ljudskih resursa, specijalizacija, razvoj poduzetničko -

inovacijske infrastrukture; Inovativno gospodarstvo: poticanje privatnog ulaganja u R-R, više

inovativnih novoosnovanih tvrtki, brži rast inovativnih tvrtki, jačanje inovacijskih sposobnosti tvrtki.

SIP – Slovenska industrijska politika: Jačanje poduzetništva i inovacija: poticanje povezivanja tvrtki i

institucija znanja, poticanje R-R djelatnosti i tehnoloških investicija, poticanje inovativnosti –

tehnološke i netehnološke inovacije; Pametna specijalizacija: prioritetna tehnološka područja;

ključni industrijski sektori.

Stranica: 42 od 65

4.2 Ključni elementi na razini tvrtke

Inovativnost nije sama sebi svrha. Sustavna sposobnost korisne realizacije ideje na tržištu, ne znači

jedan uspješan projekt. Cilj mjera od strane okruženja usmjeren je u sustavno poboljšanje inovativnosti u tvrtkama te zbog toga mjere moraju biti cjelovite i dugoročno usmjerene.

Slika 4.1. Cjelovit pogled na inovativnost

Cjelovit pogled na inovativnost znači blisku povezanost između sustavnog pogleda na inovativnost i uređenog odnosa prema inovativnosti u samom temelju (inovativna tvrtka), uređenog procesa razvoja - od ideje do proizvodnje i procesa prodaje – od proizvodnje do tržišta (inovativnost) i neprestanog poboljšanja procesa ispunjavanja narudžbi (poboljšanje).

4.2.1 Mjere za osnivanje inovativne tvrtke

Mjere za uspostavljanje inovativnog okruženja po prirodi nisu proizvodne, već organizacijske i usmjerene su pomaganju tvrtkama prilikom izvođenja odgovarajućih aktivnosti.

Stranica: 43 od 65

Temeljni postulati »inovativne tvrtke« su predanost inovacijama već u samoj strategiji tvrtke,

ambicioznost i ustrajnost članova organizacije, usmjerenost korisniku, sposobnost otkrivanja trendova, odlični zaposlenici, preuzimanje rizika, dopuštanje grešaka, itd.

4.2.2 Mjere za poboljšanje inovativnosti – INOVACIJE

Mjere za poboljšanje inovativnosti usmjerene su poticanju kreativnog razmišljanja, upravljanju inovacijskim procesom kao i metodama koje podupiru inovacijski menadžment.

Ukoliko želimo poboljšati učinak inovacija u tvrtkama, mjere moraju biti usmjerene svim rukovodećim i

kreativnim djelatnicima u tvrtci. Isključivim osposobljavanjem srednjeg menadžmenta neće biti pozitivnih učinaka mjera te iz tog razloga predložene mjere su raznolike – od programa svijesti, preko radionica za utvrđivanje znanja, do aktivnog »coachinga« u tvrtkama na konkretnim primjerima.

Mjere moraju biti formirane na način da odgovaraju srednjim, velikim i malim tvrtkama, samostalnim

poduzetnicima i »start up-ovima«. Znanja inovacijskog menadžmenta su univerzalna, međutim akumulativna sposobnost tvrtki je zbog stresne svakodnevice ograničena. Mjere, koje bi se za više tvrtka u regiji provodile horizontalno biti će prilagođene prosječnoj akumulativnoj sposobnosti tvrtki, dok aktivnosti u tvrtkama moraju biti prilagođene već postojećem znanju. Pritom može pomoći audit inovacijskog potencijala tvrtke s obzirom da on na brz i učinkovit način mjeri nivo inovacijskog menadžmenta u tvrtci i omogućuje prilagođavanje mjera uočenim potencijalima.

4.2.3 Mjere za poboljšanje učinkovitosti – POBOLJŠANJE

Prilikom uvođenja sustava stalnog poboljšanja važno je pokrivanje čitavog procesa. Poboljšanje ima

značajan utjecaj na učinkovitost u proizvodnji te su zbog toga mjere usmjerene prema poslovanju i produktivnosti. Cjelovit pogled na sustav poboljšanja temelji se na:

- Razumijevanju gubitaka - Upravljanju ljudskim potencijalima - Projektnom menadžmentu odnosno poštivanju dogovorenih rokova - Upravljanju proizvodnim procesom i procesom opskrbe - Ergonomiji na radnim mjestima

Zbog toga se kod mjera ove vrsta moraju uzeti u obzir i ovi elementi koji na prvi pogled nisu izravno povezani.

4.3 Ključni programi

4.3.1 Programi svjesnosti

Ove mjere se provode na razini regije. Osnovni je cilj poticanje razumijevanja inovativnosti u širem smislu kao i uloge inovativnosti, inovativne tvrtke i sustava poboljšanja. Svjesnost rukovodstva tvrtki je ključna jer u tvrtkama bez ambicije za promjenama iste se neće dogoditi.

U ovom je slučaju osnovna mjera stalna organizacija događaja i seminara s područja inovativnosti pod

okriljem regionalnih razvojnih agencija.

Stranica: 44 od 65

4.3.2 Programi osposobljavanja

Programi osposobljavanja za regiju se pripremaju u horizontalnom smislu ili posebno za potrebe tvrtki. Cilj programa osposobljavanja djelomično je jačanje svijesti i istovremena nadogradnja znanja o inovativnosti u tvrtkama kao i dovođenje istih do stanja kada će se početi poboljšavati.

4.3.3 Snimanje stanja

U pravilu je snimanje odnosno analiza stanja prva faza provedbenog projekta koja se provodi na razini pojedine tvrtke. Analiza stanja se provodi od strane osposobljenih vanjskih stručnjaka koji imaju odgovarajuću metodologiju za procjenu i uvođenje inovativnosti. Rezultat aktivnosti je dokument koji tvrtku definira iz perspektive inovativne tvrtke, inovativnosti i sustava poboljšanja.

Osim procjene također je nužnu definirati potrebne korake za poboljšanje.

4.3.4 Provedbeni projekti

Provedbeni projekti su usmjereni direktno prema poboljšanju trenutne situacije, skladno očekivanjima. Projekti su vođeni pomoću vanjskih suradnika / konzultanta po principu konzultiranja ili co – menadžmenta. Svi se vode po principu projektnog menadžmenta – s definiranim ciljevima, dostignućima, opisima aktivnosti, organizacijom, i slično.

4.4 Struktura mjera

4.4.1 Uloga tvrtke i uloga regije

Kriteriji koji definiraju “Inovativnu tvrtku”, “Uspješan i cjelovit inovacijski proces” i što je učinkovit sustav u proizvodnji i logistici već su prethodno opisani. Tvrtke mogu sve ovo postići i same, ukoliko imaju volju i znanje. Osnovni je pokretač u prvom redu prepoznavanje praznina između idealnog stanja i stanja u tvrtci i na tim temeljima je potrebno najprije donijeti odluku za promjenu na pojedinim ili svim područjima a tek onda započeti s aktivnostima.

Ovom je cilju podređena i struktura studije. Najprije je potrebno uspostaviti svijest o dobrim principima

koji nas mogu dovesti do inovativne tvrtke, uspješnog inovacijskog procesa, učinkovite proizvodnje i logistike te posljedično do boljega poslovnog rezultata. Zatim slijede mjere koje uključuju sve korake koji slijede – analiza stanja i plan mjera za pojedinu tvrtku te provedba, koja u slučaju provedbenih projekata uključuje i predavanja koja se provode za pojedinu tvrtku u slučaju suradnje s vanjskim izvođačima. U slučaju da se tvrtka oslanja na vlastite snage, tvrtkama se nudi dovoljno kvalitetnih radionica koje će suradnike dovesti do faze kada će neke od mjera biti sposobni realizirati samostalno.

U pravilu regija svoje aktivnosti provodi pomoću regionalnih razvojnih agencija koje u ovom slučaju

nastupaju u različitim ulogama:

Promocija

o Promoviranje svijesti – značenja relevantnih mjera

o Promoviranje potrebnih i smislenih aktivnosti

Financiranje / Sufinanciranje

Organizacija

Provedba – vlastita

Provedba – vanjska

Stranica: 45 od 65

Tablica 4.1. Inovativna tvrtka, inovativnost i poboljšanje

PROGRAMI

PRONALAŽENJA PROGRAMI OBUKE

PREGLED / ANALIZA /

OCJENA STANJA PROVEDBENI PROJEKTI

U REGIJI U REGIJI I TVRTCI U TVRTCI U TVRTCI

INOVATIVNA

TVRTKA

Provedba / uvođenje tradicionalne konferencije na temu inovativnosti *1

Audit inovacijskog potencijala tvrtke

INOVATIVNOST

Inovacijski menadžment Kreativno razmišljanje Izvedba inovacijskih i razvojnih projekata Metode inovacijskog menadžmenta Trženje inovativnih proizvoda

Cjeloviti provedbeni projekti uvođenja i nadogradnje inovacijskog menadžmenta u tvrtkama

POBOLJŠANJE

Programi koji povezuju sustav korisnih prijedloga i druge elemente učinkovitosti u proizvodnji.

Pregled stanja i ocjena prilika za poboljšanje

Cjeloviti provedbeni projekti poboljšanja učinkovitosti u proizvodnji i logistiki koji izravno uključuju uređenje ili nadogradnju sustava poboljšanja

DRUGO

* u prošlosti se u regiji odvijalo više događaja na kojima se raspravljalo o području inovativnosti. Logično je da se odgovarajući događaj očuva te se definira kao tradicionalni.

4.4.2 Kratak opis predloženih mjera

NAZIV MJERE: KONFERENCIJA O INOVATIVNOSTI

Način provedbe: Konferencija Trajanje radionice: 1 dan / 2 dana

Ciljna grupa: Regija

Uloga RRA Promocija, organizacija, provedba

Ciljevi mjere:

Primarni cilj: - Podizanje svijesti o važnosti inovativnosti te poticanje menadžmenta Sekundarni ciljevi: - Predstaviti sve elemente inovativnosti - Popularizirati nagradu za najinovativnije projekte

Stranica: 46 od 65

Kratak opis mjere:

Konferencija mora dobiti status tradicionalne konferencije. Ona se u prvoj fazi provodi kao radna konferencija na koju su pozvani i kreatori inovacijske politike.

Važno je predstaviti ključne elemente inovativnosti, ekonomike inovativnosti, metode za poboljšanje inovativnosti.

A u nastavku je važno dodijeliti nagradu za najbolji projekt u 2013. godini.

Rezultat mjere:

- Postepena svjesnost o važnosti inovativnosti - Pomak u reaktivnosti menadžmenta

NAZIV MJERE: INOVACIJSKI MENADŽMENT

Način provedbe: predavanje Trajanje: 3 sata

Ciljna grupa: Pojedinačna tvrtka ili horizontalne tvrtke u regiji

Uloga RRA Promocija, organizacija

Ciljevi mjere:

Postići osnovno razumijevanje i poznavanje elemenata inovacijskog menadžmenta na nivou koje je razumljiv svakom poduzetniku bez obzira na veličinu tvrtke i vrstu djelatnosti.

Kratak opis mjere:

Predavanje od strane poznatog autoriteta s područja inovacijskog menadžmenta. Predstavljaju se osnovne definicije inovacijskog menadžmenta, osnove kreativnog razmišljanja, inovacijskog procesa, identificiraju se metode inovacijskog menadžmenta i zakonitosti trženja inovacija.

Rezultat mjere:

Razumijevanje inovativnosti i menadžmenta inovacija uključujući razumijevanja njihovog značaja za dugoročni uspjeh tvrtke.

NAZIV MJERE: KREATIVNO RAZMIŠLJANJE

Način provedbe: radionica Trajanje: Više dana


Uloga RRA Promocija, organizacija, financiranje

Ciljevi mjere:

Osposobiti širu populaciju ključnih zaposlenika u tvrtkama za učinkovito kreativno razmišljanje.

Kratki opis mjere:

----

Rezultat mjere:

Kreativnije razmišljanje od strane sudionika radionice.

NAZIV MJERE: PROVOĐENJE INOVACIJSKIH I RAZVOJNIH PROJEKATA

Način provedbe: predavanje Trajanje: 1 dan, više dana



Stranica: 47 od 65

Ciljevi mjere:

Osposobiti rukovodstvo tvrtki i odgovorne osobe za provedbu inovacijskih i razvojnih projekata za vođenje inovativnih projekata od pronalaženja potencijala do komercijalizacije potencijalnih inovacija.

Kratak opis mjere:

----

Rezultat mjere:

Tvrtke i pojedinci će osim procesa industrijskog razvoja znati provesti i inovacijske projekte te ih učinkovito povezivati.

NAZIV MJERE: METODE INOVACIJSKOG MENADŽMENTA

Način provedbe: radionica Trajanje: 1 dan, više dana



Ciljevi mjere:

Srednji menadžment u razvojnom procesu tvrtke pomoću jednostavnijih metoda inovacijskog menadžmenta osposobiti za učinkovitiji inovacijski menadžment

Kratki opis mjere:

Osposobljavanje za:

Kano model

QFD

Polje prilika

Inovacijsku kocku

Rezultat mjere:

Tvrtke i pojedinci biti će osposobljeni za korištenje opisanih metoda.

NAZIV MJERE: TRŽENJE INOVATIVNIH PROIZVODA

Način provedbe: radionica Trajanje: 1 dan, više dana



Ciljevi mjere:

Rukovoditelje prodaje i srednji menadžment u razvojnom procesu tvrtke potrebno je osposobiti za razumijevanje trženja inovativnih proizvoda koje je povezano s puno većim rizicima nego što je trženje poznatih proizvoda.

Kratki opis mjere:

-----

Rezultat mjere:

Tvrtke i pojedinci biti će osposobljeni za trženje inovativnih proizvoda.

Stranica: 48 od 65

NAZIV MJERE: AUDIT INOVACIJSKOG POTENCIJALA TVRTKE

Način provedbe: audit Trajanje: 2 sata

Ciljna grupa: Pojedinačna tvrtka

Uloga RRA Promocija, financiranje

Ciljevi mjere:

U tvrtkama je potrebno izmjeriti stanje inovativne djelatnosti i otkriti potencijale za poboljšanje.

Kratki opis mjere:

Iskusni konzultant pomoću provjerenog upitnika izvede audit i daje mišljenje o stanju inovativne djelatnosti u tvrtci te predlaže smjernice za poboljšanje.

Rezultat mjere:

Tvrtke će dobiti objektivnu sliku o stanju inovativne djelatnosti u tvrtci i smjernice za poboljšanje.

NAZIV MJERE: CJELOVITI PROVEDBENI PROJEKTI UVOĐENJA I NADOGRADNJE INOVACIJSKOG MENADŽMENTA U TVRTKAMA

Način provedbe: savjetovanje, co-menadžment Trajanje: Više mjeseci



Ciljevi mjere:

Na konkretnim primjerima testirati inovacijski menadžment od pronalaženja potencijala do komercijalizacije (alternativno do poslovne ideje – osnova za početak projekta industrijskog razvoja)

Kratak opis mjere:

Usmjeravanje / upravljanje inovacijskim procesom uključujući korištenje metoda inovacijskog menadžmenta pomoću klasičnog pristupa savjetovanjem ili pomoću co-menadžmenta.

Rezultat mjere:

Tvrtke će na praktičnom primjeru provjeriti svoje kompetencije inovacijskog menadžmenta.

NAZIV MJERE: SUSTAV POBOLJŠANJA UČINKOVITOSTI - PREGLED STANJA I OCJENA PRILIKA ZA POBOLJŠANJE

Način provedbe: audit Trajanje: 1 – 4 dana



Ciljevi mjere:

Cilj mjere je identificiranje ključnih rezervi u proizvodnom i logističkom sustavu u smislu: - Sustava upravljanja poboljšanjima (menadžment ideja) - Upravljanja proizvodnjom i logistikom

Kratak opis mjere:

Identifikacija prilika pomoću vanjskih izvođača koji na temelju intervjua te prisutnosti u proizvodnji i logistici identificiraju prilike za poboljšanje.

Rezultat mjere:

Stranica: 49 od 65

Pregled i ocjena ključnih proizvodnih aktivnosti

Pregled i ocjena ključnih logističkih aktivnosti

Pregled sustava za upravljanje proizvodnjom i/ili logistikom

o Pokazatelji

o Sustav nagrađivanja i poticanja poboljšanja

o Praćenje realizacije

o Upravljanje znanjem

o …

Priprema prijedloga za potrebne mjere

NAZIV MJERE: CJELOVITI PROVEDBENI PROJEKTI POBOLJŠANJA UČINKOVITOSTI U PROIZVODNJI I LOGISTICI

Način provedbe: savjetovanje, co-menadžment Trajanje: više mjeseci



Ciljevi mjere:

Svrha projekta

Učinkovita proizvodnja i značajno podizanje indikatora za podnošenje korisnih prijedloga Objektni ciljevi projekta

Ocjena stanja

Procjena i poboljšanje modela poticanja inovativnosti

Nadogradnja znanja nosioca proizvodnog procesa pomoću 5S alata

Cjelovito uvođenje sustava 5S korištenjem odgovarajućih alata

Kratak opis mjere:

Usmjeravanje / upravljanje projektom pomoću metodološkog pristupa od strane odabranog izvođača. Važno je da je pokriven cjelovit projektni pristup koji osim inovativnosti uključuje i druge elemente.

Provedba projekta pomoću klasičnog pristupa savjetovanjem ili pomoću co-menadžmenta.

Rezultat mjere:

Bolja produktivnost

Bolji indeks pripreme i uvođenja korisnih prijedloga

Veći stupanj zadovoljstva zaposlenika

Manji gubitak vremena prilikom opskrbe proizvodnje

Odnos prema poštivanju rokova

5 POTREBNE MJERE U HRVATSKOJ

5.1 Prijedlozi mjera na području Varaždinske županije

Težište gospodarstva Varaždinske županije je na prerađivačkoj industriji, i to preradi mlijeka, proizvodnji mliječnih proizvoda i pića, mesnoj industriji, proizvodnji ženske i muške konfekcije, tkanina i drugih tekstilnih proizvoda, metalnoj industriji, proizvodnji kožne obuće i galanterije, proizvodnji kvalitetnog drvenog namještaja i drugih proizvoda od drva. Daljnji razvoj industrije temelji se na poslovnim tečajevima i stalnom obrazovanju, razvoju trgovačkih marki proizvoda, visokoj kvaliteti proizvoda, razvoju novih proizvoda, korištenju i razvoju obnovljivih izvora energije, tehnološkom transferu, stranim ulaganjima te zaštiti okoliša.

Pouke iz desetgodišnjeg razdoblja GEM istraživanja ističu kako je odgovornost za neodgovarajuću razinu poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj na vladinim politikama usmjerenima prema kvaliteti poduzetničke okoline, zatim na obrazovnim institucijama koje ne osiguravaju izgradnju poduzetničkih

Stranica: 50 od 65

kompetencija te naposljetku i na poslovnom sektoru koji ne pokazuje dovoljnu razinu inovativnosti i interesa za rast.

Start-up inkubatori u svijetu predstavljaju novi oblik poduzetničke infrastrukture. Aktivnosti se očituju u pružanju potpore (prvenstveno fizičkim osobama) u osmišljavanju i postavljanju poslovnih modela kojima se nude inovativni načini rješavanja problema. Osnivači start-up-ova mogu biti iz javnog ili privatnog sektora ali je najbolje da postoji projektna suradnja temeljem koje nude svoje najbolje prednosti u funkciji opće dobrobiti zajednice u kojoj djeluju. Uvjet da projekti start-up-a i zažive jest postojanje snažne povezanosti budućih poduzetnika koji stvaraju projektne ideje sa start-up zajednicom koju čini mreža poduzetnika, gospodarstvenika i investitora, koji žele ulagati znanje, kontakte i resurse u nove start-up projekte. Kako se uz start-up zajednicu vežu mentorske mreže koje pomažu u razvoju poduzetničkih ideja, mreže poslovnih anđela koja ih financiraju i sveučilišna zajednica, start-up zajednice predstavljaju jezgru snažnog gospodarskog potencijala lokaliteta na kojem djeluju.

Prilikom stvaranja mjera, i pratećih aktivnosti, potrebno je obratiti pozornost i na postojeće, „odrasle“ tvrtke. Naime, usmjeravanje pažnje samo na start-up-ove doprinijeti će se cikličnom neuspjehu i trošenju sredstava iz godine u godinu bez daljnjeg poticanja i podrške poslovanju. „Odrasle“ tvrtke uvelike doprinose gospodarskom razvoju županije te upravo oni mogu biti budući mentori novim tvrtkama i generatori novih radnih mjesta.

Tablica 5.1. Mjere i aktivnosti koji se predlažu za Varaždinsku županiju

RB MJERA 1 Stvaranje mreže stalnih dionika u MSP koji će „trostranim suradničkim odnosom“

započeti rad sa studentima i za vrijeme trajanja obrazovanja (pružanje stipendija studentima te grantova, nakon čega slijedi ugovorno vezani rad u MSP minimalne duljine trajanja

školovanja).

2 Uklanjanje administrativnih prepreka – pomoću županije koja će umanjiti spomenuto ili oformiti savjetodavne točke koje će pomoći MSP pri administrativnim problemima.

3 Izjednačenje alokacije sredstava za start-up tvrtke i postojeće MSP, kako bi se osigurala trajnost projekata ali i samih tvrtki. Izostanak sredstava i poticaja za postojeće MSP

rezultirat će brzim propadanjem start-up tvrtki te gubljenjem sredstava. Potrebno je napraviti jasnu distinkciju i spriječiti neujednačenosti glede mogućnosti djelovanja start-up

tvrtki, tvrtki koje „žive“ tri godine kao i onih koje funkcioniraju i više od pet godina.

4 Uvođenje edukacije i programa sa ciljem boljeg i kvalitetnijeg pisanja poslovnih planova, na način da se ne ostane isključivo na poslovnim planovima već da se potiče usvajanje

znanja iz svih sfera poduzetništva čime će se dobiti na cjelovitosti.

5 Djelovanja početnih poduzetničkih poduhvata (start up-ova) kroz program financijske potpore koji će kombinirati nekoliko razina.

6 Omogućavanje postojećim tvrtkama subvencioniranu edukaciju i usavršavanja kako bi se olakšao izlazak na inozemna tržišta.

7 Subvencioniranje dodatnih edukacija na području tehnologije i inovacija.

8 Poticanje uvođenja inovativnih proizvoda i usluga ili kroz porezne olakšice ili kroz uspostavu inovacijskih vaučera.

9 Pružanje na korištenje gradskih lokacija kako bi se inovativnost razvijala na nekoliko područja/djelatnosti te potom inkorporiralo jedno u drugo kroz projekte koji će potaknuti

razvoj županije.

10 Stvaranje baze podataka o „potencijalnim tvrtkama-partnerima“, koja će uključiti djelatnosti i „životni vijek“ tvrtki.

Stranica: 51 od 65

11 Stvaranje baze znanstvenika i istraživača u županiji, ali i u regiji, kako bi se dodatno pridonijelo umreženosti zainteresiranih dionika.

12 Stvaranje baze podataka o uključenim studentima i mentorima – online platforma – kontinuirane radionice kako bi se potaknulo na djelovanje.

13 Suradnja lokalnog stanovništva i drugih MSP s MSP/studentima/centrima koji rade na I&R, kako bi se ojačala prepoznatljivost Županije.

14 Uspostavljanje novog modela odnosa između istraživanja i industrije kroz koji će privatni poduzetnici biti više uključeni u planiranje i djelovanje I&R.

15 Komercijalizacija I&R, na način da se javnosti približe aktivnosti, djelovanja i projekti dionika uključenih u I&R te se na taj način osigura transparentnost, ali istovremeno i ukloni

mišljenja o I&R kao nečem nedostupnom običnim građanima.

16 Uspostavljanje suradnje svih MSP na području županije u vidu organiziranja platforme za razmjenu informacija, najboljih praksi i u konačnici uspješnijeg poslovanja.

17 Usklađivanje dugoročnih potreba za strukovnim školama s potražnjom za istima.

18 Provođenje reforme lokalnih sustava istraživanja i razvoja te inovacija kako bi se omogućile izvrsnost i pametna specijalizacija te ojačala suradnja između sveučilišta,

istraživačkih centara i tvrtki.

19 Poticanje inovativnog dizajna, temeljem fakulteta koji djeluju na području županije, što će imati za posljedicu snažnije umrežavanje ali i širenje opsega pojedinih djelatnosti.

20 Uvođenje poreznih poticaja i drugih financijskih instrumenata za promicanje privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj.

21 Uspostavljanje kvalitetnog i transparentnog nadzora projekata MSP-a za koja su odobrena sredstva – upoznati javnost s projektima, nadgledati korištenje sredstava i

implementaciju, evaluirati rezultate i njihove posljedice.

22 Ograničenje vremenskog trajanja odobrenih projekata kako se ne bi izgubio kontinuitet i kvaliteta postizanja ciljeva.

23 Osiguranje održivosti projekta, uvažavanjem nekoliko odrednica te uz obavezu zapošljavanja određenog broja stanovništva u dogovorenom razdoblju.

24 Prije uspostavljanja natječaja za davanje sredstava koji bi potaknuli određene djelatnosti potrebno je stvoriti anketni upitnik o potporama, kako bi se dobio što potpuniji i kvalitetniji

uvid u potrebe. Time bi se pokrenuo proces javnih konzultacija te bi se istovremeno stanovništvo potaknulo na aktivnost.

25 Promicanje razvoja i korištenje modernih dostupnih online usluga (npr. e-vlada, online zdravlje, pametan dom, digitalne vještine, sigurnost) te usvajanje novih mogućnosti

primjene tehnologija.

26 Uspostavljanje kampa inovacija i I&R koji će biti namijenjena djeci i mladima te će im približiti I&R kao zanimljivu i rastuću djelatnost što će kao posljedicu, kroz nekoliko godina,

imati veći broj istraživača i provedenih projekata.

Stranica: 52 od 65

27 Uspostavljanje istraživačke infrastrukture dostupne širem broju stanovnika.

28 Uspostavljanje kombiniranog javno-privatnog fonda koji bi potaknuo opsežnija istraživanja sektora MSP koji djeluju na području županije.

29 Uvođenje vertikalne i horizontalne koordinacije kako bi se spriječilo preklapanje instrumenata.

30 Poticanje mentorskih tvrtki i umrežavanja triju strana – MSP, istraživačkih centara i sveučilišta.

31 Stvaranje oblika udruživanja za start-up tvrtke koje nisu u mogućnost samostalno djelovati na tržištu, da zajedničkim dijeljenjem prostora, djelatnika i sl. i uz kvalitetnu savjetodavnu podršku, rastu i razvijaju se. Nakon razdoblja od pet godina, tvrtke izlaze iz udruživanja te imaju obavezu podnošenja izvješća (kao i za vrijeme udruživanja) ali i obavezu stvaranja radnih mjesta. One u konačnici postaju mentori novim tvrtkama pri čemu se omogućuje neometano ciklično djelovanje gospodarskog razvoja.

32 Povezivanje I&R infrastrukture s djelatnostima koje utječu na razvoj županije, kako bi se opseg djelovanja svake pojedinačne grane proširio.

33 Osiguranje dostatnih financijskih sredstava odnosno dostatne potpore koja kroz zajedničke projekte (dio završnih radova koji čine dio zajedničkog projekta što će potaknuti razvoj županije).

34 Poticanje i omogućavanje internacionalizacije tvrtkama.

5.2 Sažetak prijedloga mjera na području Međimurske, Krapinsko-Zagorske i Zagrebačke županije

Komparativnom analizom inovacijskog potencijala prema metodologiji razvijenoj od strane Europske

komisije, evidentirane slabosti u Hrvatskoj su sljedeće: neutrživost inovacijskih proizvoda i procesa (što se može pridodati nedovoljnoj zaštiti intelektualnih prava) i manjak jasne vizije menadžmenta (što osporava inovacijske aktivnosti).

S druge strane, stanovništvo je obrazovano no proboj znanstvenika u kooperaciju s ostalim znanstvenicima je otežan. Pregledom postojećih (dostupnih) mjera i prilika za poticanje istraživačko-razvojnih aktivnosti na nacionalnoj ali i razini promatranih županija – Međimurske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke, može se zaključiti da je većina mjera u skladu sa stvarnim potrebama za razvojem MSP u smjeru jačanja njihovog inovativnog potencijala. Međutim, većina tih mjera nije se realizirala u predviđenom opsegu kao ni u planiranom razdoblju te nema sustavne evaluacije učinaka ni rezultata u tijekom provedbe mjera u svrhu njihove pravovremene izmjene i poboljšanja. Potencijalni uzrok tome je nepostojanje jasne inovacijske strategije u obliku krovnog dokumenta na nacionalnoj razini što znači da opisani problem nije specifičan za promatrane tri županije (iako su one među najkonkurentnijima u Hrvatskoj) već je sveprisutan na nacionalnoj razini.

Stranica: 53 od 65

Istaknimo kako je u tijeku izrada Nacionalne strategije poticanja inovacija (u suradnji s OECD-om) za razdoblje 2013.-2020. koja će biti usklađena s Lisabonskom strategijom i Obzorom 2020. Osnovna svrha i cilj Nacionalne strategije se odnosi na definiranje institucionalnog okruženja i inovacijske politike RH vezane uz optimalno korištenje sredstava iz fondova Europske unije, čiji je preduvjet postojanje jasno definirane strategije inovacija.

Postoji nužnost stvaranja preduvjeta za pravilnu implementaciju već postojećih - kvalitetnih mjera (istaknutih u županijskim razvojnim strategijama od 2011. do 2013. godine) te usporedno i potreba za razmatranjem novih preporuka za poticanje rasta inovativnih kompanija i start-up tvrtki koje su predmet ove studije.

Preporuke su prilagođene poduzetničkom i obrazovnom okruženju te identificiranom inovacijskom potencijalu Međimurske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. One su svrstane u tri jednako važne kategorije: razmjena informacija, iskustava i dobrih praksi; jačanje i alokacija ljudskih potencijala te podrška poduzetnicima. Svaka kategorija sadrži preporuke poredane po prioritetu (preporukama unutar kategorije dodijeljeni su redni brojevi, pri čemu 1. označava najviši prioritet itd.).

U nastavku slijedi pregled preporuka:

Razmjena informacija, iskustava i dobrih praksi 1. Interaktivna komunikacija članova tijela JLPS i/ili potpornih institucija s lokalnim

poduzetnicima

2. Evaluacija lokalnog inovacijskog potencijala

3. Suradnja s drugim lokalnim vlastima

4. Razvoj poslovne mreže

5. Virtualna regionalna poduzetnička mreža

6. Promoviranje i podizanje poduzetničke kulture

Jačanje i alokacija ljudskih potencijala 1. Poduzetničko obrazovanje

2. Povezivanje studenata s poduzetništvom

3. Stimulirajuće stipendije

4. Učinkovitija alokacija ljudskih potencijala

Podrška poduzetnicima 1. Osnivanje lokalne jamstvene agencije

2. Jačanje svijesti o ne-tehnološkim inovacijama, organizacijskim vještinama

3. Regionalni info-servis za zaštitu intelektualnog vlasništva i transfer tehnologije

4. Ulaganja u fizičku infrastrukturu Naposljetku je istaknuta potreba i dane su preporuke za učinkovitu provedbu i evaluaciju rezultata i učinaka provedenih preporuka predmetnim županijama.

5.3 Preporuke Međimurskoj, Krapinsko-Zagorskoj i Zagrebačkoj županiji

Uvidom u stanje inovacijskog potencijala odnosno

Stranica: 54 od 65

prikupljanjem sekundarnih podataka iz dokumenta Analiza inovacijskog potencijala

usporedbom hrvatskog inovacijskog potencijala s primjerima najboljih praksa iz Europske unije

koristeći bazu znanja Savjetnika na temelju petogodišnjeg iskustva u području pružanja usluga u privatnom sektoru (poduzetnicima) na nacionalnoj razini pa i predmetnim županijama te projektima istraživanja tržišta

doneseni su prijedlozi mjera za poboljšanje kao i načini implementacije prijedloga. Preporuke su namijenjene članovima predstavničkih tijela JLPS, svim ustanovama i udrugama koje su

pod njenom ingerencijom te ustanovama koje čine sustav potpornog okruženja.

U ovom poglavlju predstavit će se preporuke čijim bi se ostvarenjem učinkovitije implementirale inovacijske politike navedenih županija.

S obzirom na cjelokupnu studiju te postojeće i dostupne mjere i prilike za (su)financiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti, u uvodu poglavlja se skreće pozornost na nužnost pravilne implementacije već postojećih mjera. Pritom je potrebno napraviti kvalitetnu analizu stanja na lokalnim razinama. Prvenstveno je potrebno definirati broj i tip potencijalnih sudionika inovacijskog procesa kako bi bilo moguće efikasno provoditi mjere ali i uspostaviti sustav evaluacije učinjenog.

Potencijalni sudionici mogu biti tehnološki i razvojni centri, centri izvrsnosti, mala i srednja poduzeća, velike tvrtke ili posebno R&D performing SMEs.7 Kada se uspostavi učinkovit sustav biti će lakše pronaći i provesti adekvatne prilike za potencijalne aktere. U slučaju longitudinalnog praćenja, što je svakako preporuka, veće su šanse za kvalitetnim usmjeravanjem i definiranjem inovacijske politike u narednim proračunskim razdobljima.

Preporuke su prilagođene poduzetničkom i obrazovnom okruženju te identificiranom inovacijskom potencijalu Međimurske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Preporuke su podijeljene u 3 jednako važne kategorije: razmjena informacija, iskustava i dobrih praksi; jačanje i alokacija ljudskih potencijala; te podrška poduzetnicima. Svaka kategorija sadrži preporuke poredane prema prioritetu (preporukama unutar kategorije dodijeljeni su redni brojevi, pri čemu 1. označava najviši prioritet itd.).

Svaka od preporuka integrirana je u postojeći strateški cilj, prioritet i mjeru regionalnih operativnih, odnosno razvojnih strategija županije. Također je za svaku jasno definirana ciljana skupina nositelja i korisnika te najvažnije, predloženi su načini implementacije preporuke. S obzirom na ograničenost raspoloživih resursa, prilikom definiranja predloženih sredstava provedbe preporuka nastojalo se uključiti one koje su financijski manje zahtjevne i operativno izvedive.

5.3.1 Kategorija: Razmjena informacija, iskustava i dobrih praksi

Preporuka 1

Naziv preporuke Interaktivna komunikacija članova tijela JLPS i/ili potpornih institucija s

lokalnim poduzetnicima

Pripadni strateški cilj Jačanje konkurentnosti gospodarstva

Pripadni prioritet Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s većom dodanom

vrijednošću.

Pripadna mjera Razvoj poslovnog okruženja i jačanje pozitivne poduzetničke klime

7 ‘R&D performing SME’ znači MSP u kojem se najmanje 10% radne snage u smislu ekvivalenta punog radnog vremena bavi

istraživanjem i razvojem ili u kojem je 10% godišnjeg prometa posvećeno istraživanju i razvoju

Stranica: 55 od 65

Opis preporuke i

predložena sredstva

provedbe

Organizacija i održavanje sastanaka (ili sastanaka putem Interneta) s lokalnim

poduzetnicima. Svrha kontakata je informiranje poduzetnika o novom lokalnom

planu prostornog uređenja, novim pravilima, zakonima, mogućnostima suradnje s

lokalnim i drugim organizacijama, o postojećih i predstojećim mjerama i prilikama

o poticanju malog gospodarstva od strane resornih ministarstava i Europske unije i

dr. S druge strane, poduzetnici bi ukazivali lokalnim tijelima i institucijama na

postojeće prepreke u poslovanju što bi doprinijelo efikasnijoj, kvalitetnijoj i bržoj

alokaciji problema a time i definiciji mjera poboljšanja i njihovoj provedbi. Kao

mogući način komunikacije predlažemo da se kreira web stranica (ili forum u

sklopu postojeće) kao mjesto razmjene informacija.

Nositelji JLPS, razvojne agencije, lokalni poduzetnici

Korisnici JLPS, razvojne agencije, lokalni poduzetnici

Pokazatelji Broj sudionika sastanaka s JLPS, broj prijedloga od strane lokalnih poduzetnika,

broj predloženih mjera usvojenih od strane JLPS.

Razvojni učinak Adekvatna podjela resursa, kontinuirana evaluacija razvojnog plana. Povećana

uspješnost realizacije lokalnih i regionalnih ciljeva. Bolja suradnja tijela JLPS i

lokalnih poduzetnika. Bolja informiranost lokalnih poduzetnika. Skraćivanje

vremena definiranja i provedbe mjera poboljšanja.

Preporuka 2

Naziv preporuke Evaluacija lokalnog inovacijskog potencijala


Pripadni prioritet /

Pripadna mjera /

Opis preporuke i

prijedlozi implementacije

Inicijativa članova predstavnika tijela JLPS u izmjeni Zakona o službenoj statistici.

Obrazloženje Prema Zakonu o službenoj statistici8 (dalje: Zakon) sva su poduzeća dužna kroz

dvogodišnje razdoblje ispuniti upitnik Inovacijske aktivnosti poduzeća9 (prva analiza

je izvršena 2006.godine, zadnja 2010. A rezultati iduće će biti objavljeni 2013.).

Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici iz

2009. godine koja je stupila na snagu 1. siječnja 2010., u točki 2. iz definicije nositelja

službene statistike izuzeti su uredi državne uprave u županijama. Posljedica

navedenog Zakona o izmjenama i dopunama je onemogućenje pristupa podacima

tijelima jedinica nižih razina. Ponovnom definicijom nositelja službene statistike

omogućilo bi se članovima tijela JLPS, odnosno, članovima potpornim ustanovama

za poduzetništvo kvalitetna i učinkovita evaluacija inovacijskog potencijala sukladno

potrebama lokalnog poduzetništva.

Nositelji JLPS

Korisnici JLPS, razvojne agencije, tehnološki parkovi i centri, čitava zajednica

Komentar Ova preporuka je usmjerena realizaciji svih mjera za jačanje konkurentnosti

poduzetništva.

8 Izvor: Zakon o službenoj statistici (NN br. 103/03, 75/09, 59/12)

9 Izvor: Službena web stranica Državnog statističkog zavoda (http://www.dzs.hr/) [dostupno od 5.04.2013.]

http://www.dzs.hr/

Stranica: 56 od 65

Pokazatelji Ishod inicijative (prihvaćena ili ne)

Razvojni učinak Rezultati evaluacije bili bi temelj vjerodostojnih definicija daljnjih mjera i prilika

unutar strategija. Identifikacija prepreka u razvoju inovacijskog potencijala

omogućila bi pravovremeno uklanjanje istih što bi doprinijelo jačanju konkurentnosti

a samim time i gospodarskog razvoja županije.

Preporuka 3

Naziv preporuke Suradnja s drugim lokalnim vlastima



vrijednošću

Pripadna mjera Razvoj poslovnog okruženja i jačanje poduzetničke klime

Opis preporuke i


Predlažemo da se i među lokalnim vlastima (primjerice na regionalnoj razini u

koju će biti uključeni predstavnici Međimurske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke

županije) razviju formalni i neformalni oblici suradnje između članova predstavničkih

tijela.

Obrazloženje Zbog potencijalne nemogućnosti održavanja redovitih sastanaka radi obaveza i

fizičke udaljenosti članova preporučamo sastanke putem video konferencija.

Nositelji JLPS

Korisnici JLPS

Pokazatelji Broj sudionika, broj održanih sastanaka, broj i vrsta poduzetničkih programa

potpore, broj novih programa i projekata, financijska vrijednost programa, ocjena

uspješnosti programa.

Razvojni učinak Komunikacija ostvarena putem sastanaka (primjerice, na mjesečnoj bazi)

doprinijet će prijenosu znanja i iskustava pojedine uključene jedinice, primjera dobre

prakse te sinergijskim efektima korisnima za sve uključene (primjerice, zajednički

projekti).

Preporuka 4

Naziv preporuke Razvoj poslovne mreže


Pripadni prioritet Jačanje proizvodnje i tržišno organiziranje

Pripadna mjera Interesno povezivanje gospodarskih subjekata, razvoj klastera, zadruga i

poljoprivrednih udruga.

Opis preporuke i


Za razvoj i povećanje inovativnosti vrlo je važno da poduzetnici dijele informacije

i resurse na učinkovit i povoljan način.

Preporuka lokalnim i potpornim institucijama jest da organiziraju sastanke

poduzetnika (održavane na dvotjednoj ili mjesečnoj bazi) i osiguraju prostor za iste.

Predlažemo također da se izradi web stranica s naglaskom na implementaciji

blogova i foruma gdje bi poduzetnici izlagali svoje probleme i pokušali savjetima

pomoći u rješavanju tuđih.

Obrazloženje Umrežavanja lokalnih poduzetnika i poticanjem suradnje lokalna poduzeća lakše

Stranica: 57 od 65

bi izašla na tržišta što bi doprinijelo jačanju konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva i na multinacionalnoj razini.

Nositelji JLPS, županijske razvojne agencije, HUP, HOK, lokalni poduzetnici

Korisnici Lokalni poduzetnici

Pokazatelji Broj članova poslovne mreže, broj novoosnovanih poduzeća, broj novih

proizvoda i usluga, prihod poduzeća članova (javno dostupna godišnja financijska

izvješća poduzeća), prihod lokalne zajednice, iskorištenost kapaciteta poduzetničkih

zona.

Razvojni učinak Poslovnim povezivanjem stvaraju se novi poslovni kontakti, otvaraju nova tržišta

i omogućuje upoznavanje s novim tehnologijama, dobavljačima ili partnerima u

zajedničkim ulaganjima što doprinosi jačanju konkurentnosti županije.

Preporuka 5

Naziv preporuke Virtualna društvena poduzetnička mreža



Pripadna mjera Interesno povezivanje gospodarskih subjekata, razvoj klastera, zadruga i

poljoprivrednih udruga.

Opis preporuke i


Kreiranje modela virtualnih usluga koji bi služio kao referentna točka za

poduzetnike putem sljedećih mogućnosti modela:

poduzetnik bi mogao stvoriti vlastitu listu poslovnih ideja za poboljšanje

poslovanja, savjeta za pokretanje novih poduzeća, primjedaba i prijedloga

mogućnost oglašavanja poslova od strane poduzetnika

baza upitnika za mjere poboljšanja

Nositelji JLPS, županijske razvojne agencije, HUP, HOK


Pokazatelji Broj korisnika, utjecaj na zapošljavanje

Razvojni učinak Novi poslovni kontakti, sklapanje partnerstva među poduzetnicima te ulazak na

nova tržišta što pridonosi jačanju konkurentnosti čitave županije.

Preporuka 6

Naziv preporuke Promoviranje i podizanje razine poduzetničke kulture



vrijednošću.


Opis preporuke i


osnivanje i dodjeljivanje nagrada za uspješno poduzetništvo (za specifičnu

djelatnost ili/i drugim kategorijama od lokalnog interesa)

publiciranje i medijsko promoviranje uspješnih primjera poduzetništva

promicanje sponzorstva među poduzetnicima i i lokalnim obrazovnim i

kulturnim institucijama i organizacijama

Stranica: 58 od 65

Nositelji JLPS

Korisnici Poduzetnici

Pokazatelji Broj poduzeća zainteresiranih za sponzoriranje, učinci u poslovnom svijetu i u

javnosti

Razvojni učinak Širenje poduzetničkog duha. Osviještenost lokalne zajednice.

5.3.2 Kategorija: Jačanje i alokacija ljudskih potencijala

Preporuka 1

Naziv preporuke Poduzetničko obrazovanje

Pripadni strateški cilj Jačanje ljudskih potencijala i unaprjeđenje kvalitete života

Pripadni prioritet Smanjivanje ravnoteže u ponudi i potražnji na tržištu rada

Pripadna mjera Unaprjeđenje obrazovne strukture i jačanje kompetencija ljudskih potencijala

Opis preporuke i


ugradnja tematike poslovnih simulacija u nastavni program

organizacija ljetnih škola poduzetništva u okviru edukacija koje provode

županijske razvojne agencije

ugradnja poduzetništva kao temeljne kompetencije u druge kontekste i

obrazovne programe (ne samo one vezane uz menadžment i biznis)

uvođenje projekata i seminara vođenja virtualnih poduzeća (putem

Interneta) u nastavni program

profesionalizacija uloge predavača (poduzetnika) u poduzetničkom

obrazovanju kroz kontinuiranu edukaciju

trening i razvoj predavača (profesora) radi

praćenja i primjene novih metoda podučavanja

Nositelji Obrazovne institucije, JLPS, razvojne agencije

Korisnici Mladi, studenti

Komentar Budući da su preporuke 3-6 tehnički zahtjevne jer iziskuju odobrenje od strana

institucija koje nisu pod ingerencijom lokalne i regionalne samouprave (sveučilišta,

odnosno, Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja), naglasak je na prve dvije

preporuke.

Poslovne simulacije opisuju različite ekonomske sustave te se koriste za

prognoziranje ponašanja tih sustava. One uče strateškom, analitičkom i

menadžerskom pristupu sustavu poslovanja (virtualnog) poduzeća. Budući da se

izvode putem softverskih alata, smatramo ih pristupačnima i pogodnima za

implementaciju i realizaciju.

Pokazatelji Broj programa, broj sudionika programa, broj poduzetnika početnika, broj

novozaposlenih.

Razvojni učinak Usmjeren razvoj ključnih kompetencija u skladu s potrebama tržišta rada.

Prilagođen i obogaćen obrazovni profil mladih u županiji. Doprinos dugoročnom

smanjenju strukturne nezaposlenosti.

Stranica: 59 od 65

Preporuka 2

Naziv preporuke Povezivanje studenata s poduzetništvom


Pripadni prioritet Smanjivanje neravnoteže u ponudi i potražnji na tržištu rada

Pripadna mjera Poticanje suradnje između gospodarstva te znanstvenog i obrazovnog sustava

Opis preporuke i


Preporučamo da se motiviraju lokalni poduzetnici na sudjelovanje u provedbi

testiranja i/ili natjecanja na pojedinim fakultetima relevantnima za svoju djelatnost.

Testiranja bi se provodila u dogovoru s ključnim fakultetima ili studentskim

organizacijama (primjer Case Study Competition). Predlažemo da organizaciju vode

udruge (poduzetničke i/ili studentske) i članovi predstavničkih tijela za obrazovanje

i/ili gospodarstvo.

Prijedlog poduzetnicima jest da organiziraju interaktivne radionice putem kojih

bi studentima predstavili svoju djelatnost i omogućili im da sudjeluju u vlastitim

aktivnostima čime bi obogatila kvaliteta njihovog poslovanja.

Organizacija stručnih praksi od strane poduzeća. Selekcija praktikanata putem

projekata i/ili testova provedenih u suradnji s matičnom obrazovnom ustanovom

studenata.

Obrazloženje Svakom poduzeću iznimno je važno naći i privući najbolje stručnjake u svom

poslu a alokacija kompetentnih ljudskih resursa su s druge strane temeljna

komponenta uspjeha za start-up-ove i inovativna poduzeća (te ona koja će to tek

postati).

Nositelji JLPS, poduzetnici, fakulteti, veleučilišta, studentske organizacije

Korisnici Poduzetnici, studenti

Komentar Nakon završetka školovanja, od mladih se očekuje da se uklope u sustav sa svim

njegovim dobrim i manje dobrim stranama. Predloženim alatima omogućilo bi se

studentima da nauče nešto novo o poslovnim trendovima, inovativnim rješenjima,

poduzetničkom načinu razmišljanja i slično.

Pokazatelji Broj poduzeća, fakulteta i broj studenata koji sudjeluju na natjecanjima, broj

poduzeća osiguravatelja stručnih praksi, broj praktikanata, broj novozaposlenih

Razvojni učinak Savjeti i primjeri iz prakse te kvalitetno mentoriranje dodatno pridonose

uspješnom početku mladih obrazovanih ljudi u poslovnom svijetu.

Preporuka 3

Naziv preporuke Stimulirajuće stipendije



Pripadna mjera Primjena strateškog pristupa razvoju ljudskih potencijala

Opis preporuke i


Članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave

predlažemo da potaknu lokalne poduzetnike na stipendiranju studenata (s

prebivalištem u dotičnoj županiji) uz uvjet zasnivanja radnog odnosa (primjerice na

razdoblje jednako onom izdavanju stipendije) po završetku školovanju (ili stručne

prakse tijekom školovanja) u poduzeću od kojeg je stipendija zaprimana. Također

Stranica: 60 od 65

preporučamo da se u proračunu županije ili grada izdvoje sredstva za

subvencioniranje stipendija.

Obrazloženje Odlaskom velikog broja školovanih ljudi i stručnjaka iz mjesta prebivališta,

posebno u području znanosti, istraživanja i visokih tehnologija, stvaralački i

inovacijski potencijali lokalne zajednice značajno opadaju, što dovodi do smanjenja

gospodarske konkurentnosti. Društveni fenomen poznat kao "odljev mozgova"

globalni je problem a na lokalnoj razini odnosi se ponajviše na odlazak mladih u veće

gradove. Ključni motivi odlaska su priznanje rezultata rada, bolji status, bolji radni

uvjeti i financijska situacija. Budući da su stručni ljudski resursi ključni u razvoju

inovacijskih aktivnosti a time i unaprjeđenju inovacijskog potencijala lokalnog i

regionalnog područja, ovoj preporuci pridodajemo iznimnu važnost.

Nositelji JLPS, lokalni poduzetnici

Korisnici Studenti

Komentar Stimulirajuće stipendije odnose se na iznose stipendija većih od onih

nepovratnih (gradske, županijske, državne).

Pokazatelji Broj prijava za stipendije, broj stipendiranih pojedinaca, broj poduzeća koji

(su)financiraju stipendije, broj novozaposlenih, udio visokoobrazovanih u

demografskom profilu županije

Razvojni učinak Jačanjem konkurentnosti i zadržavanjem talenata primjenom strateškoga

pristupa razvoju ljudskih potencijala osigurat će se njihov usmjeren i sustavni razvoj.

Jačanje obrazovnog profila županije pridonosi ukupnom gospodarskom razvoju

županije. Doprinos dugoročnom smanjenju strukturne nezaposlenosti uslijed

pravovremenog razvoja odgovarajućih kompetencija. Povećanje inovacijskog

potencijala.

Preporuka 4

Naziv preporuke Učinkovitija alokacija ljudskih potencijala



Pripadna mjera Podrška zapošljavanju mladih visokoobrazovanih osoba

Opis preporuke i


Dopuna službene web stranice grada i županije s mogućnošću prilaganja

životopisa prijavitelja uz oglas za radno mjesto koji bi bio neposredno

preusmjeren davatelju oglasa.

Istaknutim poduzetnicima se predlažu alternativni načini alokacije ljudskih

potencijala- LinkedIn. Predlažemo da se poduzetnike uputi na navedeno

putem elektroničkih i/ili tiskanih medija (službene web stranice županije,

grada, područne službe HZZ-a i onih neslužbenih) i/ili putem sastanaka.

Nositelji JLPS, područna služba HZZ

Korisnici Nezaposleni, visokoobrazovani bez radnog iskustva, studenti

Pokazatelji Broj zaprimljenih prijava, broj novozaposlenih

Razvojni učinak Usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada. Stručna kompetentnost

ljudskih resursa doprinosi jačanju konkurentnosti poduzeća a samim time i

županije.

Stranica: 61 od 65

5.3.3 Kategorija: Podrška poduzetnicima

Preporuka 1

Naziv preporuke Osnivanje lokalne jamstvene agencije



vrijednošću


Opis preporuke i


Sklapanje ugovora s poslovnim bankama i uvjetovanje izdavanja jamstva:

za dugoročne, investicijske kredite (za nabavu strojeva, opreme ili visoke

tehnologije; financiranje izgradnje poslovnih subjekata i dr.)

lokalnim poduzetnicima

djelatnostima od interesa lokalnoj zajednici

ostalim kriterijima relevantnima za realizaciju mjera Regionalnom

operativnom programu županije, odnosno Županijskoj razvojnoj strategiji

Nositelji JLPS, razvojne agencije, poslovne banke


Komentar Primjeri jamstvenih agencija: Garancijska agencija Varaždinske županije

(GARA), Lokalni jamstveni fond Krapinsko-zagorske županije

Pokazatelji Broj upita o jamstvima, broj dodijeljenih jamstava, ukupan iznos pod

jamstvom, broj novoosnovanih poduzeća, učinci u zapošljavanju, prihod lokalne

zajednice.

Razvojni učinak Rezultat olakšanog pristupa financijskim sredstvima (jedan od ključnih

problema poduzetništva) jest potencijalno povećanje ulaganja u nove

tehnologije, proizvode i usluge. Jačanje konkurentnosti županije.

Preporuka 2

Naziv preporuke Jačanje svijesti o ne-tehnološkim inovacijama

(organizacijsko/menadžerske inovacijske vještine)

Pripadni strateški cilj Jačanje gospodarstva


Pripadna mjera Restrukturiranje radno intenzivnih industrija

Opis preporuke i


Organizacija edukacija o inovacijskim procesima i savjeti poduzetnicima o

poticanju svijesti o inovacijama među zaposlenicima i poticanju razvoja istih.

Prijedlozi organizacijsko/menadžerskih aktivnosti (primjerice u marketingu).

Nositelji Županijske regionalne agencije, tehnološki park, tehnološki centar


Pokazatelji Broj polaznika edukacija, ocjena uspješnosti edukacija od strane

poduzetnika, ulaganje u razvoj, broj patenata i ostalih oblika intelektualnog

vlasništva, udio novih proizvoda i usluga, tržišna realizacija.

Stranica: 62 od 65

Razvojni učinak Razvoj novih proizvoda i usluga pridonosi jačanju inovacijskog potencijala

županije a samim time i jačanju konkurentnosti.

Preporuka 3

Naziv preporuke Regionalni informativni servis za zaštitu intelektualnog vlasništva i

transfer tehnologije



vrijednošću

Pripadna mjera Uvođenje i usvajanje standarda u području tehnologije, organizacije i

kvalitete.

Opis preporuke i


osnivanje info-servisa putem kojeg bi se poduzetnicima pružile

informacije o uvjetima i proceduri zaštite intelektualnog vlasništva,

odnosno transferu tehnologije i mogućnost pokretanja istog te

ugovaranje nastavka procedure s Državnim zavodom za zaštitu

intelektualnog vlasništva, odnosno Centrom za istraživanje, razvoj i

transfer tehnologije

izrada baze potencijalnih suradnika u znanstveno-istraživačkom

području (fakulteti, veleučilišta)

organizacija edukacija o zaštiti intelektualnog vlasništva, odnosno

transferu tehnologije

Nositelji Županijske razvojne agencije, tehnološki parkovi, tehnološko inovacijski

centar


Pokazatelji Broj inovacija, broj patenata i drugih oblika intelektualnog vlasništva,

iznos ulaganja poduzetnika u inovacije i tehnologiju, broj i vrsta programa

suradnje s visokoškolskim i istraživačkim institucijama, prihod lokalne

zajednice.

Razvojni učinak Jačanje inovacijskog potencijala. Proboj na strana tržišta. Jačanje

konkurentnosti.

Preporuka 4

Naziv preporuke Ulaganja u fizičku infrastrukturu



vrijednošću.

Pripadna mjera Proaktivno pristupanje privlačenju ulaganja i razvoju gospodarskih zona

Opis preporuke i


Ulaganja u:

izgradnju, poboljšanje i proširenje poduzetničkih zona te

izgradnju i/ili poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture.

Budući da navedena ulaganja iziskuju značajne troškove ona obično

uključuju nacionalne i/ili regionalne aktere. Predložene aktivnosti JLPS-a:

izrada planske dokumentacije

Stranica: 63 od 65

pribavljanje potrebnih dozvola i odobrenja

početni građevinski radovi (koje može financirati).

Nositelji JLPS

Korisnici Poduzetnici, potencijalni investitori

Pokazatelji Broj, tip i vrijednost novih ulaganja, broj kontakata s potencijalnim

investitorima, broj novoosnovanih poduzeća, iskorištenost kapaciteta

poduzetničkih zona, broj novozaposlenih, prihod lokalne zajednice.

Razvojni učinak Poboljšanje poduzetničkog okruženja pridonosi konkurentnosti i

cjelokupnom gospodarskom rastu županije. Smanjena nezaposlenost. Razvoj

novih proizvoda i usluga.

5.4 Preporuke za učinkovitu provedbu preporuka i evaluaciju rezultata i učinaka provedenih preporuka predmetnim županijama

Preporuke županijama koje su pobrojane i razrađene u prethodnom poglavlju svrsishodne su samo

ako će biti pravilno i pravovremeno implementirane. Implementaciji danih preporuka mora prethoditi detaljna razrada radnih planova kojima će se definirati ovlasti i odgovornosti uključenih dionika procesa te vremenski sljedovi i trajanja aktivnosti.

Rezultat svake aktivnosti mjerit će se odabranim pokazateljima te će se na taj način i razvojni učinci prognozirani u dugom roku moći evaluirati. Svi zaključci doneseni na temelju evaluacije rezultata i učinaka moraju se pravovremeno komunicirati s tijelima koja kreiraju razvojne politike -na taj će se način kreiranjem politika u budućnosti ispravljati propusti zbog kojih određena mjera nije mogla zaživjeti u praksi. Proces je jednostavno opisan slikom u nastavku.

Slika 5.1. Učinkovit provedbeni ciklus inovacijskih politika

S obzirom da su članovi predstavnika tijela JLPS najbolje upoznati s gospodarskom i demografskom slikom, predispozicijama i uvjetima lokalnog područja pod svojom ingerencijom,predlažemo individualno

Stranica: 64 od 65

razvijanje metodologije evaluacije inovacijskog potencijala. Kao jednostavniju alternativu predloženom prijedlogu, preporučamo nositeljima službene statistike na lokalnoj razini da usvoje postojeće metodologije procjene i evaluacije (primjerice Hrvatski kvocijent inovativnosti (HKI) – metodologija razvijena od strane poduzeća Sense savjetovanje d.o.o.) ili da prilagode one iz Europske komisije (primjerice Pro Inno) potrebama lokalnog poduzetništva.

Zaključno, glavni koraci procesa mjerenja (evaluacije) rezultata i učinaka su sljedeći:

definiranje mjerljivih pokazatelja uspješnosti

mjerenja rezultata i učinaka kroz odabrane pokazatelje

usporedba izmjerenih i prognoziranih vrijednosti (analiza planiranih naspram ostvarenih rezultata i učinaka)

Izvođenje korektivnih radnji

uvrštavanje nalaza analize u buduće aktivnosti kreiranja politika i provedbe mjera.

Stranica: 65 od 65

LITERATURA I IZVORI

1. Kotnik, Patricia. Januar 2013. Analiza sektorjev in R&R dejavnosti za namen identifikacije področij pametne specializacije. s.l. : TIA, Project CLUSTRAT, Januar 2013.

2. Evropska Komisija, Kohezijska politika 2014-2020, Raziskovalne in inovacijske strategije za pametno specializacijo, brošura, dostopno na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/smart_specialisation_sl.pdf

3. IRP, mag. Matej Rus, Januar 2013, Analiza inovativnega potenciala podjetij ter R&D inštitucij na slovenskem območju (podravsko-pomursko območje), projekt SI-HR SPRINT

4. Mariborska razvojna agencija, oktober 2012, RIS 2012, Regionalni sistem inoviranja Podravja, http://www.mra.si/RIS-Podravje-2020.aspx

5. Evropska Komisija, Maj 2012, Guide to Research and Innovation Strategies for Smart Specialisations (RIS 3)

Viri:

6. Likar, B. (2011). Referenčni model inoviranja: Zaključno poročilo o rezultatih raziskovalnega projekta. Univerza na Primorskem, Fakulteta za management Koper. online] Dostopno na: http://www1.fm-kp.si/visintapl/datoteke/REFEREN%C4%8CNI%20MODEL%20INOVIRANJA_FINAL_HiRes.pdf

7. TIA (2012) Analiza rezultatov in učinkov javnih razpisov tia na področju tehnološkega razvoja in inovativnosti 2006-2011, http://www.tia.si/shared_files/Novice/Analizarazpisi2012.pdf

8. ACS Consulting, 3 Projekt, REGIONALNI RAZVOJNI PROGRAM ZA OBDOBJE 2014-2020, Izhodišča za pripravo regionalnega programa

9. 2011. Innovation Union Competitiveness report 2011. s.l. : European Commision, 2011. ISBN 978-92-79-23174-2.

10. 2012. Regional Innovation Scoreboard 2012. s.l. : European Commision, 2012. ISBN 978-92-79-26308-8.

11. Stres, Špela, Trobec, Marjeta and Podobnik, France. 2009. Raziskava o stanju inovacijske dejavnosti v Sloveniji s predlogom aktivnih ukrepov za spodbujanje konkurenčnosti in inovativnosti v slovenskem gospodarstvu. s.l. : JAPTI, 2009.

12. Filipič Bogo, Igor Žula, December 2012: POOLING4CLUSTERS – political recommendations for sustainable cluster development and sustainable support of cluster members through good practise implementation test

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/smart_specialisation_sl.pdf

Ovaj dokument izrađen je u sklopu projekta “SPRINT - “Stvaranje potpornog okruženja za podizanje inovacjskog i tehnološkog potencijala u pograničnom području”

Naziv dokumenta“Mjere za poticanje rasta inovativnih tvrtki”

© TICM 2013

Documents

Mjere za poticanje rasta inovativnih tvrtki