MINI KOSMOS SARAJEVO

Ovaj grad svojom bogatom historijom, kulturom i sa svim drugim svojim ljepotama bio je i bit e inspiracija mnogim, stranim i domaim, piscima, pjesnicima te drugim umjetnicima. HISTORIA EST MAGISTRA VITAESarajevo se kao urbano mjesto poelo razvijati sredinom 15. stoljea izgradnjom zadubina Isa-bega Ishakovia. Kulturni procvat Sarajevo je doivjelo u svojoj historiji u tri perioda, u vlasnitvu razliitih vladalaca. Glavni uzrok privlanosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine za okupatore je prije svega geografski poloaj te prirodna bogastva ove zemlje. Iako je nakon svakog zlatnog doba Sarajevo bivalo glavnim prostorom na kome su se vodila ratna deavanja, Sarajevo je sauvalo i obnovilo svu kulturnu ostavtinu nekadanjih okupatora.Dovoljno je se samo proetati Sarajevom koje je toliko malo za toliko arhitektonske ljepote. Preovladavaju tri razliita arhitektonska stila, svaki od njih oslikava historijski period u kojem je nastao. U Starom gradu Sarajeva, Baarija vidljiv je arm Orijenta. U 16. stoljeu Sarajevo je imalo preko stotinu damija, nekoliko medresa, mnogobrojne mektebe, sedam hamama, mnogobrojne mostove, tri bezistana, vie hanova, sahatkulu U sarajevskoj ariji u to vrijeme su cvjetali raznovrsni zanati. Sarajevo je bilo trgovako sredite Istoka i Zapada. U to vrijeme se pojavio Gazi Husrev-beg koji je uljepao grad svojim vakufom.

Meutim, 1697. Sarajevo biva potpuno spaljeno i opljakano u ratnom pohodu Eugena Savojskog, dugom 28 dana. Drugi arhitektonski procvat se desio krajem 19. stoljea za vrijeme vladavine Austro Ugarske i trajao je do atentata Gavrila Principa 28. Juna 1914 na austro-ugarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Taj nemili dogaaj je bio jedan od uzroka za poetak Prvog svjetskog rata.

Versajskim sporazumom 1918. godine je okonan Prvi svjetski rat. Bosna i Hercegovina postaje dio novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bosna i Hercegovina zajedno sa Sarajevom biva zapostavljenom u novom okruenju sve do kraja Drugog svjetskog rata tokom kojeg je grad doivio velike gubitke. 1945. godine u novoj socijalistikoj Jugoslaviji je usvojen plan za razvoj Sarajeva. Grad je obnovljen i proiren. Tokom ovog treeg procvata 1984. godine grad je ugostio 14. Olimpijske Zimske igre.Osam godina nakon Olimpijade, 1992. godine, Sarajevo je bilo u opsadi sve do kraja 1995. godine. Oiljci opsade su jo vidljivi ali Sarajevo nije zaustavljeno u svom kulturnom pohodu, die se iz pepela po ko zna koji put zahvaljujui multikulturalnom suivotu i upornosti svojih graana.

Neke od najpoznatijih ostavtina historije:OSMANLIJE

AUSTRO-UGARSKA

MODERNO SARAJEVO

ISA-BEGOV HAMAM, 1462. BAARIJSKA DAMIJA, 1528. GAZI HUSREV-BEGOVA DAMIJA, 1530. MEDRESA, 1537. GAZI HUSREV-BEGOV BEZISTAN, 1540 TALIHAN, 1540. LATINSKA UPRIJA (PRINCIPOV MOST), 1541. CAREVA DAMIJA, 1566. BIJELA TABIJA, oko 1550. ALIPAINA DAMIJA, 1560/61. FERHADIJA DAMIJA, 1561/62. KOZJA UPRIJA, prva polovina 16. STARI JEVREJSKI HRAM, 1580. / MORIA HAN, KRAJ 16. vijeka. SAHAT-KULA GAZI HUSREV-BEGOVE DAMIJE, kraj 16. vijeka. STARA PRAVOSLAVNA CRKVA, 1539. SEBILJ, GRADSKA FONTANA, 1754. dananji oblik 1891. TURBE SEDAM BRAE, 1815. SVRZINA KUA, 1832. SABORNA CRKVA PRESVETE BOGORODICE, 1863/72.

DOM ORUANIH SNAGA 1880/81. HOTEL EVROPA, 1880/81. DESPIA KUA, 1881. KATEDRALA SRCA ISUSOVA, 1884/89. ZGRADA ZEMALJSKE VLADE, 1885. UMURIJA MOST, 1886. MARIN DVOR / MARIJIN DVOR 1885/95. OBANIJA MOST, 1888. AJFELOV MOST 1893 SKENDERIJA MOST, 1893. FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA, 1887/89. Z VIJENICA, 1891/96. INAT KUA, kraj 19. FRANJEVAKI SAMOSTAN SV. ANTE, 1894 . GRADSKA TRNICA MARKALE, 1894. NARODNO POZORITE, 1897/98. AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI 1898/1899. AKENAKA SINAGOGA U SARAJEVU, 1902. METEOROLOKA STANICA UMJETNIKA GALERIJA BIH, 1912. REKTORAT UNIVERZITETA 1912/14. ZEMALJSKI MUZEJ, 1913.

CENTRALNA BANKA BIH, 1929. STADION ASIM FERHATOVI HASE, 1947. HIGIJENSKI ZAVOD, 1950. POZORITE LUTAKA (POZORITE MLADIH), 1950. STADION GRBAVICA, 1953. HISTORIJSKI MUZEJ, 1958. SPORTSKO-KULTURNI CENTAR SKENDERIJA, 1969. RTV BIH 1974. I 1983. UPRAVNA ZGRADA ELEKTROPRIVREDE BIH, 1978. ZGRADA OSLOBOENJE, 1981/82. (SRUENA 1992.) HOTEL HOLIDAY INN, 1983. ZETRA, GRADSKA DVORANA, 1983. UNITIC TORNJEVI, 1986. BONJAKI INSTITUT, 2001. AVAZ BUSINESS CENTER, 2005. BOSMAL CITY CENTAR, 2006.

Ostaje pitanje, da li smo nauili i ta to uimo kroz historiju? Zato smo ponavljai ove stroge uiteljice ivota? Kakvu nas to lekciju ona pokuava nauiti? Ali kako nauiti kad naa historija ima vie istina. Poznato je da historiju piu pobjednici. A mi, u zavisnosti od predodreene nacionalnosti, uimo historiju koja je istina za nau nacionalnost.

GRB SARAJEVA

Grb Sarajeva simbolizira brda planine koje okruuju grad, karakteristine krovove sarajevskih mahala, zidine oko grada i kapije zidina: zatvorenost i otvorenost, rijeku, dolinu, i mnogobrojne mostove.

DA PROSTITE, JO O SARAJEVU I SARAJLIJAMA

Prolaznici, stranci tvrde da smo drugaiji, udan narod. Da li smo stvarno drugaiji? Jesmo li zbog svih tih mijeanja na ovom prostoru, zbog tih proimanja a esto i sukoba Istoka i Zapada postali neko udo, koje neke impresionira i privlai a druge plai.

Stranci koji su posjetili ovaj grad prije rata, za vrijeme Olimpijade zaarani sarajevskim duhom, vraaju se u ovaj grad i poslije rata u nadi da e ponovo doivjeti ljepotu sarajevskog duha. Taj duh je sigurno jedan od razloga multikulturalnosti koju je Sarajevo sauvalo i nakon rata.

Jo uvijek je kafa nacionalno pie, a njena funkcija nije samo energetski efekat po organizam, za Sarajlije kafa ima funkciju meusobnog zbliavanja, zato je esto zovemo razgovoruom.Jo uvijek pri upoznavanju se preskae poetna kurtoazija. I uvijek, svugdje i o bilo emu moete razgovarati sa prolaznicima.

Jo uvijek ui ezan i zvone crkvena zvona. A nacionalizam, zbog koga se vodio rat 1992. godine, tinja negdje u onima koji su najvie propatili u tim vremenima i u onima koji su sklopom svoje linosti nacionalisti jer su odrasli u okruenju u kome se podstie nacionalizam, mada je takvih malo u Sarajevu. Uglavnom takvi ive u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Desi se i poneki nacionalistiki ispad, ali ivimo i toleriemo jedni druge. Nije li trepeljivost temelj multikulturalnog, zajednikog ivota?

Globalizacija nas nije zaobila, pratimo svjetske trendove u mnogo emu, ali imamo i vlastite. Na primjer, nekad je veina sluala rock muziku, sad veina slua turbo folk.Jo uvijek osobama iz javnog ivota prilaze samo levati koji ne podravaju sarajevsku furku. Sarajevo ne prihvata zvijezde, mada u zadnje vrijeme se mnogi fotografiu sa Dekom koji je postao bosanski heroj. Prevozna sredstava javnog gradskog prevoza ne voze redovne rute pa su este guve, osobito u zimskim mjesecima. U procesu je rjeavanje problema pasa lutalica. Nizak je stepen senzibilnosti opte populacije prema homoseksualizmu.

Priaju se vicevi o plavuama, Muji, Hasi i Fati, politiarima itd. eljo i Sarajevo su jo uvijek sarajevski rivali.I jo uvijek je najvanije biti raja. Panta Rei!Pisala: Ajla Kere